master plan razvoja turzima za src poljana

5/17/2018 Master Plan Razvoja Turzima Za SRC Poljana

1/223

Master plan razvoja turizma za zimsko-rekreativni centar Poljane Fojnica

IGH-MOSTAR d.o.o . 1

MASTER PLANRAZVOJA TURIZMA

ZA ZIMSKO-REKREATIVNI CENTAR POLJANA FOJNICARadni materijal

Mostar/Fojnica, 1/12/2009.


2/223




3/223



MASTER PLANRAZVOJA TURIZMA

ZA ZIMSKO-REKREATIVNI CENTARPOLJANA FOJNICA

Radni materijal

Direktor

_________________________________Mr. sc. Kreimir aravanja, dipl. ing. gra.


4/223



Naruitelj

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineOPINA FOJNICA

IzraivaMaster plana

IGH-MOSTAR d.o.o. MostarBie polje bb, 88.000 MostarBosna i HercegovinaTelefon: +387 36 449 880Fax: +387 36 449 888E-mail: [email protected]

Web: www.igh.ba

Naslov projekta

MASTER PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA ZIMSKO-REKREATIVNI CENTAR POLJANA FOJNICAVoditelji projekta

Mr. sc. Kreimir aravanja, dipl. ing. gra.Mr sc. Katerina Mali-Bandur, dipl. oec.

Sudionici u projektu

IGH-MOSTAR d.o.o. MostarMr. sc. Kreimir aravanja, dipl. ing. gra.Mario Zovko, dipl. ing. str.Antonio Herceg, dipl. ing. gra.Irena Leko, dipl. ing. gra.Nada Ragu, dipl. ing. gra.Martina Kolobara, dipl. oec.

Vanjski suradnici

Mr sc. Katerina Mali-Bandur, dipl. oec.Zdenko Antunovi, dipl. ing. arh.

Mirko Panda, dipl. ing. geod.

Interna kontrola

Mario Zovko, dipl. ing. str.

Vrijeme izrade

01/09/2009.-01/12/2009.


5/223



SADRAJ:

UVOD 11

1 PREGLED ZAKONSKOG OKVIRA KOJI SE TIE PREDMETNOG PODRUJA 151.1 Identifikacija i analiza relevantnih zakona i stratekih dokumenata 151.2 Prijedlozi za poboljanje relevantnih zakonskih odredaba 16

1.3 Saetak rezultata analize 182 ANALIZA I DIJAGNOZA POSTOJEEG STANJA 192.1 Ope informacije o Kantonu Sredinja Bosna/Srednjobosanskom kantonu i Opini Fojnica 192.1.1 Geoprometni poloaj 202.1.2 Morfoloka struktura 222.1.3 Klima KSB/SBK i Opine Fojnica, odnosno lokaliteta Poljane 232.1.4 Seizmoloke karakteristike 242.1.5 Stanovnitvo i kadrovski potencijali KSB/SBK i Opine Fojnica 242.1.6 Promet na podruju KSB/SBK, odnosno Opine Fojnica 292.1.7 Obnovljivi izvori energije 312.2 Historija 332.2.1 Antika 332.2.2 Srednji vijek 342.2.3 Osmansko razdoblje 352.2.4 XIX. stoljee 352.2.5 Razdoblje austro-ugarske vladavine 362.2.6 Razdoblje izmeu dva svjetska rata 372.2.7 Kraj XX. stoljea 382.3 Ocjena trenutne turistike ponude ZRC Poljane 392.4 Preporuke za budui razvoj 392.3 Turistike djelatnosti po sektorima (u BiH, FBiH, KSB/SBK i Opini Fojnica) 392.3.1 Zdravstveno-lijeilino-kupalini turizam (u KSB/SBK i Opini Fojnica) 432.3.2 Sportsko-rekreacijski turizam (u KSB/SBK i Opini Fojnica) 442.4 Ocjena trenutne turistike ponude 45

2.4.1 Zdravstveno-lijeilini turizam 452.4.2 Sportsko-rekreacijski turizam 492.5 Preporuke za budui razvoj 592.5.1 Preporuke za budui razvoj ZRC Poljana 602.5.2 Izgradnja gondole iz Fojnice do RC Brusnica 65

3 LIMITIRAJUI FAKTORI ZA TURISTIKE AKTIVNOSTI 693.1 Prirodne i kulturno-historijske vrijednosti podruja Fojnice 693.1.1 Prirodni resursi podruja Fojnice 693.1.1.1 Registrirana podruja za zatitu kroz jednu pod prostorno zatienih kategorija u

KSB/SBK, odnosno Opini Fojnica 693.1.1.2 Vodni resursi (hidrografske karakteristike) 823.1.1.3 Zemljite 87

3.1.1.4 ume i drvna masa 893.1.1.5 Minerali i rude 923.1.1.6 Ljekovito bilje 943.1.1.7 Termalne vode 943.1.2 Kulturno-povijesne vrijednosti podruja Fojnice 953.3 Doputene turistike djelatnosti u skladu sa zonama zatite 1033.4 Mogui pritisci na zatiene prirodne vrijednosti uzrokovane turistikim djelatnostima 1033.5 Mogui pritisci na zatiene prirodne vrijednosti uzrokovane brojnou posjetitelja i

frekvencijama posjeta, prihvatni potencijali 106

4 RAZVOJNI MODEL TURIZMA 1104.1. Znaenje turizma za ukupan razvoj opine Fojnica i ireg podruja 1124.1.1 Megatrendovi u turizmu 1144.2. Vizija i ciljevi razvoja turizma 1194.3 Brzina razvoja turizma 122


6/223



4.4 Mogua ogranienja turistikog razvoja 1234.4.1 Utjecaj klimatskih promjena na turizam 1244.4.2 Ljudski potencijali u turizmu 1254.5 Strategija pozicioniranja na tritu 1264.6.1 Strategija razvoja proizvoda i usluga iz podruja turizma 127

5 PLAN KONKURENTNOSTI 1305.1 Elementi konkurentnosti podruja (o odnosu na ostale destinacije koje su u mogunostipruiti slinu turistiku ponudu) 130

5.1.1 Kolain - Bjelasica (Crna Gora) 1305.1.2 Bjelolasica (Hrvatska) 1315.1.3 Kranjska Gora (Slovenija) 1335.1.4 Kopaonik (Srbija) 1355.1.5 Bansko (Bugarska) 1375.1.6 Zreko pohorje Rogla (Slovenija) 1395.1.7 Bjelanica (Bosna i Hercegovina) 1415.1.8 Jahorina (Bosna i Hercegovina) 1435.1.9 Vlai(Bosna i Hercegovina) 1455.1.10 Blidinje (Bosna i Hercegovina) 1465.1.11 Kupres (Bosna i Hercegovina) 1495.2 Detaljan opis i plan aktivnosti za unaprjeenje cjelokupne konkurentnosti podruja 1515.3 Uloga javnih institucija i privatnih poduzea u izgradnji konkurentnosti 1795.4 Izgradnja suradnje i partnerstva izmeu javnih i privatnih institucija u cilju graenja

konkurentnosti podruja 180

6 INVESTICIJSKI PLAN 1836.1 Potrebe za investicijama 1836.2 Naini, kvantiteta i dinamika potrebnog investiranja 1846.3 Ekonomska opravdanost investiranja 1876.4 Investiranje u javni sektor 1886.5.1 Investiranje u privatni sektor 189

7 MARKETING PLAN 1907.1 SWOT ANALIZA 1917.2 Ciljevi marketing plana 1937.3 Plan aktivnosti i budet za implementaciju marketing plana 1957.4 Marketing miks 1997.4.1 Proizvod (Usluga) 2007.4.2 Cijena 2017.4.3 Promocija 2027.4.4 Distribucija 2037.5 Istraivanje trita 204

8 PLAN IMPLEMENTACIJE 2078.1 Planirane aktivnosti sredstva, rokovi i odgovornost za implementaciju 207

9 SIGURNOSNE MJERE ZA ZATITU PRIRODNIH VRIJEDNOSTI U KONTEKSTURAZVOJA TURIZMA 210

9.1 Mjere zatite bioloke i geoloke raznolikosti 2109.1.1 Nacionalni park "Vranica" 2109.1.2 Regionalni park Fojnika rijeka 2129.1.3 Zatiena podruja prema Zakonu o prirodnom i kulturno-historijskom naslijeu SR BiH

na podruju Opine Fojnica 2139.2 Mjere zatite kulturno-historijskog nasljea 215

10 PLAN UEA INTERESNIH GRUPA U IMPLEMENTACIJI MASTER PLANA 21610.1 Identifikacija i analiza interesnih grupa 21610.2 Uloge relevantnih interesnih grupa u implementaciji 218

10.3 Metode i proces uea (konsultacije, radionice i sl.) 22010.4 Program jaanja uea ranjivih i ugroenih interesnih grupa 221


7/223



11 ZAKLJUCI I PREPORUKE 222

12 LITERATURA 223

TABLICE:Tablica 1. Relevantni propisi 15

Tablica 2. Propisana veliina sobe za razli

ite kategorije objekata 16Tablica 3. Broj stanovnika u Opini Fojnica i KSB/SBK 1971, 1981. i 1991. godine, te

procjena za 1999. godinu 25Tablica 4. Broj stanovnika grada Fojnica 25Tablica 5. Procjena nacionalne strukture stanovnitva u Opini Fojnica i KSB/SBK 25Tablica 6. Procjena nacionalne strukture stanovnitva u Gradu Fojnica 25Tablica 7. Obrazovna struktura stanovnitva Opine Fojnica i KSB/SBK 1991. godine starog

15 i vie godina 25Tablica 8. Pregled projektiranih mini hidroelektrana u KSB/SBK (veina u Opini Fojnica) 33Tablica 9. Bilanca planiranih objekata, katnosti, kapaciteta i povrina 65Tablica 10. Viegodinji prosjek mjesenih proticaja Qmvodotoka Fojnica 83Tablica 11. Podaci o kontroli kvaliteta rijeke Fojnice u razdoblju 1985.-1989. godine 84Tablica 12. Emisija zagaenja iz koncentriranih izvora na podruju OpineFojnica, odnosno

KSB/SBK 1991. godine 84Tablica 13. Ukupne zemljine povrine po nainima koritenja u opini Fojnica u odnosu na

KSB/SBK (1998) 87Tablica 14. Zemljine povrine prema vlasnitvu i kategorijama koritenja u Opini Fojnica

(1998) u ha 87Tablica 15. Tipovi stanita po Zakonu o proglaenju Prokokog jezera 91Tablica 16. Popis doputenih turistikih djelatnosti 103Tablica 17. Mogui pritisci na zatiene prirodne vrijednosti u fazi graenja objekata 104Tablica 18. Mogui pritisci na zatiene prirodne vrijednosti u fazi koritenja turistikih objekata 104Tablica 19. Fiziko-ekoloki indikatori odrivog razvoja turizma ZRC Poljana 107Tablica 20. Socio-demografski indikatori odrivog razvoja turizma ZRC Poljana 107Tablica 21. Politiko-ekonomski indikatori odrivog razvoja turizma ZRC Poljana 108

Tablica 22. Dugoroni i podciljevi razvitka turizma destinacije ZRC Poljane 120Tablica 23. Dolasci i noenja turista u F BiH 121Tablica 24. Predloeni projekti destinacije ZRC Poljana 184Tablica 25. Pregled procijenjenih vrijednosti predloenih projekata po dinamici ulaganja u

ZRC Poljana 187Tablica 26. Sadraj marketing plana 192Tablica 27. SWOT-matrica ZRC Poljana 193TaTJTablica 28. Krovni marketinki plan za ZRC Poljana 196Tablica 29. Marketinki plan za proizvode ZRC Poljana 199Tablica 30. Primjer demografske segmentacije 206Tablica 31. Primjer tipologije europskih turista 207Tablica 32. Pregled planiranih aktivnosti, potrebnih sredstava, rokova i odgovornosti za

implementaciju kljunih projekata 208

SLIKE:Slika 1. Karta regionalno-administrativnog poloaja Opine Fojnica unutar KSB/SBK, sa

poloajem KSB/SBK unutra BiH i Opine Fojnica unutar BiH na malim slikama 19Slika 2. Pejzane vrijednosti Opine Fojnica kao dio KSB/SBK - morfologija i vizualna

prezentacija prostora 20Slika 3. Panorama grada Fojnica 21Slika 4. Administrativna karta Opine Fojnica 21Slika 5. Satelitski snimak Opine Fojnica 22Slika 6. Tektonsko-metalogenetska karta Centralne Bosne 24Slika 7. Sustav naselja KSB/SBK (izvor: Prostorni plan KSB/SBK) 26

Slika 8. Sistem centara SBK (Geoprostorne - polarizacijske - interakcijske formacije) 26Slika 9. Karta naselja Opine Fojnica 27Slika 10. Promjene ukupnog broja stanovnika u razdoblju 1971. do 1991. godine 28


8/223



Slika 11. Struktura zaposlenosti na nivou opine Fojnica u prijeratnom razdoblju 29Slika 12. Intenzitet prometa na migistralnim i regionalnim cestama KSB/SBK (2000) 30Slika 13. Karta prometne mree Opine Fojnica 31Slika 14. Dio karte Plana razvoja prometnog sustava KSB/SBK 31Slike 15.-16. Fojnica u austro-ugarskom razdoblju: 1890. godine; 1912. godine 37Slike 17.-18. Fojnica izmeu svjetskih ratova: 1929. godine; Oko 1940. godine 38

Slike 19.-20. Fojnica 80-tih godina XX. st. 39Slika 21. SWOT analiza KSB/SBK 41Slika 22. Portfolio analiza (izvor: Strategija razvoja turizma u FBiH u razdoblju 2008-2018) 42Slika 23. Razvojni model KSB/SBK 42Slike 24.-25. Horel Reumal; Nova bolnica (Stara banja) 46Slike 26.-27. Aquapark kod Reumala 46Slika 28. Apartmansko naselje nou 47Slike 29.-31. Apartamsko naselje, sa detaljima unutarnjeg ureenja 47Slika 32. Aquapark (Vodeni park) 48Slike 33.-34. Aquapark (Vodeni park) nakon otvaranja proteklog ljeta 48Slika 35. Skica Vodenog parka 48Slike 36.-37. Skice Vodenog parka 49

Slika 38. Lokalitet Poljana (RC Brusnica) u odnosu na vrh Motorca (Google) 50Slika 39. Poljana 2004. Godine (izgraen manji lift, zapoeta izgradnja vikendakognaselja) 50

Slike 40.-48. Ski centar na Poljanama 2006. godine: veliki lift izgraen 2005. godine, ski staze,stroj za ureenje staza, ski kola... 51

Slike 49.-50. Pogled s vrha Matorca na Fojniki kotlinu; Vrh Matorca (planinski masiv Vranica),nedaleko od Poljane (desno) 51

Slika 51. Prostorni poloaj lokaliteta Poljana (RC Brusnica) u odnosu na vrh Matorca igrad Fojnicu (Google) 52

Slika 52. RC Brusnica, otvorena 2007. godine 52Slike 53.-54. Naelnik Opine Fojnica i direktor RC Brusnica otvaraju objekt i obilaze ga 52Slike 55.-56. Berai; Suhe brusnice i crvene borovnice 53

Slika 57. Alpska rua (Rhododendron ferrugineum) 53Slike 58.-59. Domaa kuhinja u posebnom ambijentu Staro ognjite, uz RC Brusnica; Zabavauz muziku 54

Slike 60.-66. Hotel Brusnica sa detaljima unutranjosti i detaljima apartmana 55Slika 67. Hotel Brusnica s parkingom, sportskim terenima i buduim privrednim objektima 55Slike 68.-74. Mogunosti zabave: jahanje, pjeaenje, brdski biciklizam, planinarenje, lov i

ribolov, paraglajding, izleti 56Slike 75.-77. Teren za odbojku na pijesku; Izgradnja vienamjenskog sportskog terena 57Slika 78. Bogata ponuda RC Brusnica 58Slike 79.-80. Zimska idila na Poljani 58Slika 82. Veliki i mali lift dio Karte namjene i razmjetaja objekata 59Slike 83-84. Izgraene vikend kue na Poljanama 59

Slika 85. Obuhvat Regulacionog plana SRC-Poljana Vranica-Fojnica 61Slika 86. Namjena i razmjetaj objekata 62Slika 87. Urbanistika osnova analiza postojeeg stanja 63Slika 88. Izgled prihvatljive varijante vikend objekta tipa bungalova 64Slike 89.-90. Potpisivanje Memorandum o izgradnji gondole 24.04.2009. godine 66Slike 91.-92. Projekt izgradnje gondole (vertikalnog transporta), sa planiranim objektima i

gondolom 66Slika 93. Stenoendemina podvrsta alpskog tritona (Triturus alpestris Reiseri) 69Slike 94.-95. Prokoko jezero na planini Vranici 70Slike 96.-97. Planina Vranica iznad Fojnice od Nadkrstaca (2.110 m) prema Radovini i

Dobrukoj Vranici; Dobruka Vranica 72Slike 98.-99. Planina Vranica iznad Fojnice od Nadkrstaca (2.110 m) prema Loiki; Vranica od

Rosinja prema Nadkrstcu i Loiki 73Slike 100.-101. Vranica sa Locike prema izvoru Vrbasa i Vitreusi; Vranica sa Krstaca prema

Matorcu 73


9/223



Slika 102. Sastojine poslije intenzivne sijee 74Slika 103. Batimetrijski plan Prokokog jezera u R = 1:1.500 79Slika 104. Prokoko jezero 80Slika 105. Prokoko jezero 80Slika 106. Prokoko jezero 81Slika 107. Prokoko jezero 81

Slike 108.-109. Vikendice na Prokokom jezeru 82Slike 110.-111. Rijeka Fojnica 85Slike 112.-113. Rijeka Jezernica; Rijeka Dragaa 85Slike 114.-115. Rijeka Poarna; Rijeka Kozica 85Slika 116. Hidrografska mrea Opine Fojnica 86Slika 117. Karta neumskih povrina Opine Fojnica 88Slika 118. Karta umskih povrina Opine Fojnica 90Slika 119. Planina Vranica pod umskim pokrivaem 91Slika 120. Vegetacijska karta KSB/SBK s legendom 92Slika 121. Karta mineralnih sirovina Opine Fojnica 93Slika 122. Ljekovito bilje 94Slika 123. Krajobrazne vrijednosti opine Fojnica kao dijela KSB - Sagledavanje krajolika

vizualne vrijednosti i ugroena podruja 94Slike 124.-125. Kateli 96Slike 126.-127. Fojniki steci u parku: pogled prema Reumalu; pogled prema Samostanu 97Slike 128.-129. Banja Reumal Fojnica 97Slike 130.-131. Franjevaki samostan u Fojnici 97Slike 132.-133. Fojniki Grbovnik; Ahdnama 98Slike 134.-135. Prve damije u Fojnici: Atik damija; arijska damija 99Slike 136.-137. aban ef. damija; Muharem ef. damija 99Slike 138.-139. Musafirhana; detalj unutranjosti 100Slike 140.-141. Tekija u Vukeljiima; Tekija na Oglavku 101Slika 142. Prostorni razmjetaj kulturno-historijskih spomenika Opine Fojnica 101Slika 143. Mapa objekata u gradu Fojnica, sa ski liftom 102

Slika 144. Glavni ciljevi razvoja odrivog turizma (Izvor: WTO) 109Slika 145. Ekonomska funkcija turizma 110Slika 146. Integrirani turistiki destinacijski menadment 111Slika 147. Meuovisnost turizma, okruenja i lokalne zajednice 112Slika 148. Ciljevi razvoja destinacije ZRC Poljana 119Slika 149. Dugoroni ciljevi razvoja destinacije ZRC Poljana 120Slika 150. Ekoloki i ekonomski odriv turizam 121Slika 151. Sadanja i budua obiljeja destinacije ZRC Poljana" 125Slika 152. Etno-eko selo 127Slika 153. Obiteljska gazdinstva 127Slika 154. Adrenalinski park od prirodnih materijala 127Slika 155. Visinske pripreme sportaa Rogla 128Slike 156.-157.Hotel Bianca Spa Resort 129Slika 158. Bjelolasica (RH) 131Slika 159. Bjelolasica 132Slika 160. Kranjska gora (Slovenija) 132Slike 161.-162. Kranjska Gora (Slovenija) 133Slike 163.-164. Hotel Larix Kranjska gora; Hotel Kompas Kranjska gora 133Slika 165. Kopaonik (Srbija) 134Slike 166.-167. Hotelski smjetaj Kopaonik 135Slika 168. Bansko (Bugarska) 136Slike 169.-170. Bansko (Bugarska) 137Slika 171. Zreko pohorje Rogla (Slovenija) 138Slika 172. Zreko pohorje Rogla (Slovenija) 139Slika 173. Bjelanica (BiH) 140

Slika 174. Bjelanica (BiH) 141Slika 175. Jahorina (BiH) 142


10/223



Slike 176.-177. Hotel Kristal; Hotel Bord 143Slika 178. Vlai(BiH) 144Slika 179. Hotel Pahuljica, Vlai(BiH) 145Slika 180. Blidinje (BiH) 146Slika 181. Blidinje (BiH) 146Slika 182. Motel Risovac, Blidinje (BiH) 147

Slika 183. Kupres (BiH) 148Slika 184. Kupres (BiH) 148Slike 185.-186. Veliki i mali ski-lift Vran kamen Poljana 152Slika 187. Mehanizacija za odravanje ski staza 153Slika 188. Projekt gondole za vertikalni transport iz Fojnice prema skijalitima 155Slika 189. Maketa budue garae polazne stanice u Fojnici 156Slike 190.-191. Hotel Vidikovac povrine 620 m2u odnosu na RC Brusnica 157Slike 192.-193. Shema projekta Gondola s 2 hotela (lijevo); Hotel na lokaciji Vrata (1.512 m) 157Slika 194. Trgovinski centar 158Slike 195.-196. Shema projekta Gondola s lokacijom i shemom Paviljona za uenike i studente 160Slike 197.-198. Shema projekta Gondola s lokacijom i izgledom Lovakog doma na meustanici

Veselica 160

Slika 199. Detalj mogueg ureenja interijera ugostiteljskih objekata 162Slika 200. Ugostiteljski objekti 162Slika 201. Izgled prihvatljive varijante vikend objekta tipa bungalova 163Slika 202. Klizalite sa prirunom ogradom i hokejakim golom 164Slike 203.-206. Teren za odbojku na pijesku; Izgradnja vienamjenskog sportskog terena 165Slika 207. Sportski tereni u nastavku parkinga ispred hotela Brusnica 165Slike 208.-209. Ski-vrtiza djecu 166Slika 210. Djeji park 167Slika 211. Djeji park 167Slike 212.-213. Adrenalinski umski park 168Slike 214.-215. Biciklistike staze za brdski biciklizam 169Slika 216. Spust-gumeni amci 170

Slika 217. Jedriliarstvo 171Slike 218.-219. Jedriliarstvo 171

Slike 220.-221. Tematski putovi zdravlja 172Slike 222.-223. Berai; Suhe brusnice i crvene borovnice 173Slike 224.-225. Alpska rua (Rhododendron ferrugineum); Ljekovito bilje 173Slike 226.-227. Eko-etno selo Stara Kapela; Jelo Lud, zbunjen, normalan dio je jelovnika RC

Brusnica 174Slike 228.-229. Demonstracija ispiranja zlata na rijeci Jezernici; Iz ulazne jame u rudnik izlaza

voda sa utim talogom koji se taloi i ide do rijeke Gvodanke 175Slike 230.-231. Konji za iznajmljivanje 176Slike 232.-233. Muiarski revijal FLY-FISHING -ulovi i pusti; Detalj ribolova 177Slike 234.-236. Pjeaenje i planinarenje 178Slika 237. Mapa postojeih pjeakih staza 178Slika 238. Primarne funkcije i marketinke aktivnosti Organizacije upravljanja destinacijom 182Slika 239. Temeljni marketinki pojmovi 190Slika 240. Koncepcija marketinkog miksa 199Slika 241. Matrica turistikih proizvoda destinacije ZRC Poljana 201Slika 242. Bosna i Hercegovina izlae na Svjetskom sajmu turizma po prvi put 203Slika 243. Interesne grupe u razvoju turizma ZRC Poljana 215

GRAFIKONI:Grafikon 1. Meunarodni turistiki dolasci, 1950-2020. 113Grafikon 2: ivotni ciklus turizma 114

Ukupno 223 stranica, 32 tablice, 243 slike i 2 grafikona


11/223



UVOD

Opina Fojnica zapoinje s ponovnim razvojem turizma, nakon ratnih dogaanja na teritorijuBosne i Hercegovine i povratka domicilnog stanovnitva. Prepoznaje se vanost turizma uukupnome gospodarskom razvoju i izrazito naglaenih promjena koje namee suvremenoturistiko trite te sve znaajnijeg utjecaja koji turizam ima na domicilno stanovnitvo. Sveprethodno navedeno namee potrebu da se istrai kako bi se definirale smjernice daljnjegrazvoja turizma u Opini Fojnica i osigurao dokument kao podloga na kojoj treba temeljitisuvremeni pristup upravljanju turizma na razini destinacije.

Istraivanje polazi od ope pretpostavke da turizam moe bitno pridonijeti sveukupnomugospodarskom razvoju, podizanju standarda i kvalitete ivota domicilnog stanovnitvaFojnice, uz uvjet da se pozicionira kao turistika destinacija Fojnica na novim, znanstvenoutemeljenim i u praksi razvijenih zemalja dokazanim elementima razvoja. Za ovo istraivanje,to znai:- da je globalni trend svjetskoga turistikog trita, u okviru sveukupne globalizacije,fokusiran na potroake preferencije turista, koje se stalno mijenjaju zbog brzih

gospodarskih, tehnolokih, kulturnih, politikih i drugih promjena;- da su ti turistiki trendovi sagledani u okvirima kontinuiranog rasta i razvoja turistike

ponude i potranje i u uvjetima sve izraenije konkurencije destinacija na globalnometuristikom tritu;- da se polo od naelno i praktino prisutne usmjerenosti Fojnice na turizam i spoznaje daFojnica na emitivnim tritima ima imid zimskog turistikog odredita;- da je zbog ratnih, gospodarskih i politikih okolnosti "izgubljeno" znaajno vremenskorazdoblje koje su konkurentne turistike destinacije dobro iskoristile za svoje pozicioniranjena turistikom tritu;- da se konkurentska prednost moe ostvariti samo tijesnom, racionalnom i efikasnomsuradnjom odnosno "partnerstvom" svih faktora znaajnih za razvoj turizma te da se uturizmu na razini destinacije sve vie afirmira konstruktivno partnerstvo javnog i privatnog

sektora, kao znaajna novina u upravljanju turistikom destinacijom;- da je zadnji trenutak da se pristupi inoviranju turistike ponude destinacije pretvaranjemkomparativnih prednosti u konkurentni turistiki proizvod destinacije, to e nedvojbenoosigurati vii stupanj prepoznatljivosti destinacije, a namee i potrebu izbora optimalnogmodela upravljanja destinacijom, tj. potrebu da inovativni destinacijski menadment preuzmeupravljanje destinacijom na novim osnovama, to se u svijetu prepoznaje u okviru pojma"integrirani menadment kvalitete" (IQM Integrated Quality Management).

Predmet istraivanja u Master planu je turizam i mogunosti njegovog odrivog razvoja napodruju Zimsko-rekreacionog centra Poljana (u daljnjem tekstu: ZRC Poljana) koji imasve preduvjete da postane prepoznatljiva turistika destinacija.

Dakle, radi se o primijenjenom istraivanju koje mora poi od opeprihvaenih spoznaja kojetrebaju biti usmjerene na stvarne zahtjeve razvoja turizma turistike destinacije s ciljem da sepostave odrednice od vitalnog znaenja za razvoj turizma ZRC Poljana i njegovo boljepozicioniranje na nacionalnom i meunarodnom planu. Uvaavala se teza da je turizammetoda gospodarskog razvoja te da je potrebno usporedno sagledavati i druge faktore kojiuvjetuju i omoguavaju njegov razvoj prirodni, kulturno-historijski, drutveni, gospodarski isl.

Globalizacijski procesi u turizmu oituju se u trima kljunim faktorima. Promatrano nasvjetskoj razini, kretanje turista veoma je naglaen geografski imbenik koji pretpostavljapostojanje zanimanja za intraregionalna i interregionalna putovanja. Prema tim naelima,

svaka je turistika destinacija mala geografska cjelina koja mora osigurati ispunjenje dijelazahtjeva nametnutih upravo ovako shvaenim globalnim procesima. Drugi je faktor povezan

sa stvaranjem globalnih preferencija turista prema odreenim proizvodima, uslugama ili


12/223



nainu ivota. To namee uvaavanje sve prisutnije homogenizacije trita i uvaavanjestandarda, to dalje dovodi do ujednaavanja potreba i elja kupaca na svjetskoj razini. Treifaktor povezan je s mogunou turistike ponude da udovolji tim zahtjevima, a to predmenadment turistike destinacije stavlja novi zadatak da se upravo na toj razini, a ne kaoprije na razini pojedinog subjekta, oblikuje i novoj turistikoj potranji prilagodi integralniproizvod destinacije, koji dalje zahtijeva nove metode marketinga, novu organizaciju sustavaopskrbe (just in time) i sl.

Izloeno upuuje na potrebu da se i turistikom organiziranju pristupi na nov nain, da sespoznaju i prihvate nove metode rada, to je pretpostavka da se ponuda na lokalnoj raziniuspjenije prilagodi zahtjevima plateno sposobne potranje, inicirane promjenama naglobalnom planu. Sve je naglaeniji i pritisak konkurentskog okruenja, pa samo objedinjeniposlovni i drugi subjekti mogu primjereno odgovoriti tim izazovima. Treba istaknuti daturistima nije dovoljna samo osnovna ponuda turistikog mjesta, vezahtijevaju organiziranuponudu i izvan njegovih uih granica, to jo vie istie potrebu integriranja ponude. Tonalae da se istrae svi specifini zahtjevi potranje te da se pravodobno prepoznaju noviizazovi koji e moi podrati i odrati konkurentnost destinacije na novim polazitima.

Nametnuti se kao konkurentna destinacija znai udovoljiti potrebama turista, toj posebnojkategoriji kupaca koja je sve istananija, a to postaje dio globalnog procesa i potrebe zaponudom diferenciranoga "turistikog proizvoda" koji mora biti ustrojen prema naelimaodrivog razvoja.

Cilj je istraivanja izraditi provediv model razvoja turizma za ZRC Poljana Fojnica koji eosigurati razvoj konkurentne destinacije, isplativoga turistikog proizvoda i rast standardastanovnitva. Naruitelji i izvoditelji koncipirali su Master plan kao osnovni strateki razvojnidokument kojim se eli potaknuti razvoj turizma za ZRC Poljana Fojnica, koji bi, kao sveprisutnija pojava, trebao pokrenuti i razvoj drugih djelatnosti. Kao opi cilj Master planaprihvaeno je poveanje konkurentnosti turistike ponude ove turistike destinacije, uz

istodobni porast blagostanja stanovnitva, posebno onih koji su svoju ivotnu sudbinuposredno ili neposredno vezali za turizam. U tim okvirima pristupilo se razradi ekonomskih,ekolokih i drutvenih ciljeva, ime se znaenje Master plana iri i na druga podruja kojimase odrenuje budunost i trasiraju mogui pravci daljnjeg razvoja turistikoga gospodarstva naprostorima ZRC Poljana kao jasno prepoznatljive destinacije na podruju Opine Fojnica.

Posebno se istie cilj ouvanja okolia, koji podrazumijeva prihvaanje odrivog razvoja kaokoncepcije koja se mora zasnivati na jo uvijek raspoloivim prirodnim resursima kojimaraspolae ovaj prostor, ali i na svijesti lokalnog stanovnitva koje eli sauvati autohtonevrijednosti. Cilj je i bolja valorizacija kulturno-povijesne batine i njezina sustavna zatita zageneracije kojima bi trebalo osigurati uivanje u stoljeima dugoj tradiciji ivota i rada naovim prostorima. Master plan ima za cilj sustavno poticati podizanje turistike ponude na viu

razinu, pri emu treba uvaavati potrebe ljudi koji ive i rade na prostoru ove turistikedestinacije, to ujedno znai i poveanje kvalitete ivota domicilnog stanovnitva.

Master plan pozicionira ZRC Poljanu Fojnica kao mjesto netaknute prirode prekrasnevisoravni koja prua doivljaj pravog ivota, to nedvojbeno moe i mora biti prepoznato naturistikom tritu koje zna valorizirati znanje, kvalitetu i ouvanu prirodu. Uz prirodne uvjete,vrijednost ovog prostora su nedvojbeno ljudi koji prednjae toplinom komunikacije,potovanjem pravih vrijednosti i tovanjem obitelji, a svakog gosta doekuju kao dragogprijatelja.

Tijekom istraivanja i izrade Master plana primjenjivane su metode analize i sinteze, metode

apstrakcije i konkretizacije, metode indukcije i dedukcije, metoda komparacije, metodauzorka, metoda klasifikacije, metode generalizacije i specijalizacije. Primijenjen je uobiajenmetodoloki instrumentarij tako da su desk istraivanja temeljena na raspoloivoj


13/223



dokumentaciji u koncipiranju relevantnih sadraja Master plana, a terenski istraivaki radtemeljen je na provjerenim metodama i tehnikama.

Znaajno je bilo i opredjeljenje cijeloga projektnog tima da tijekom istraivanja provjerava(testira) dostignuti stupanj spoznaja te da se o tome na to iroj osnovi raspravlja i nakonusuglaavanja sustavno ukljuuje u gotove dijelove.

Rezultat ovoga istraivanja je izrada Master plana razvoja turizma ZRC Poljana Fojnica kojije pozicioniran i kao turistika destinacija Fojnica. Od Master plana oekuje se da prui jasnei realne odgovore na sva otvorena pitanja odrenena projektnim zadatkom. Rezultatiistraivanja i koristi Master plana mogu se jasno prepoznati. Tijekom ugovaranja posla itijekom istraivanja postignuta je suglasnost o kljunim stratekim pitanjima kroz sinergijskiuinak usuglaavanja strategija, a takav se uinak oekuje i tijekom njegove provedbe.

Primjena Master plana pretpostavlja jaanje pozicije menusobno povezanih subjekata uponudi jedinstvenoga turistikog proizvoda destinacije, bre pozicioniranje, stvaranjepovoljnije ulagake klime za investitore, postizanje vieg stupnja iskoritenosti kapaciteta,

porast proizvodnosti i stope povrata ulaganja, to sve treba dovesti do vee kvalitete ivotalokalnog stanovnitva.

Master plan imat e veliku primjenjivu vrijednost ako se oivotvori u to irem obuhvatu i urealnom vremenu. To e biti ostvarivo ako ga prihvate sve razine od kojih se oekuje da garazumiju i provedu u ivot. Tu se ponajprije misli na jedinicu lokalne uprave, na turistikesubjekte, na turistiku zajednicu, na ostale gospodarske subjekte i na cjelokupnu strunujavnost, jer se samo takvim pristupom osigurava irok utjecaj na kreiranje odrivog razvojaturizma.

Proces rada temeljen je na nastojanju da se daju konkretni odgovori na kljuna pitanja upogledu raspoloivih resursa. Master plan razvoja turizma za podruje ZRC Poljana Fojnica

sastoji se od dvanaest poglavlja, ukljuujui i uvod.

U drugom poglavlju, Pregled zakonskog okvirakoji se tie predmetnog podruja, istraujuse postojei zakonski okviri na svim zakonodavnim razinama, usporeuju se s relevantnimzakonskim okvirima drugih zemalja te se daju prijedlozi za eventualna poboljanja zakonskihodrednica.

Tree poglavlje,Analiza i di jagnoza postojeeg stanja, saeto istrauje i izlae sve bitneresurse, geoprometni poloaj, krajolik, klimu i hidrografiju, prirodnu i kulturno-povijesnubatinu, stanovnitvo ljudski potencijal i obrazovanje te promet. Analizira se turistikaponuda Fojnice, ukljuivo smjetajne kapacitete i turistiki promet, te se vri ocjenaturistikog sustava Fojnice i daju preporuke za budui razvoj turizma u Fojnici.

Limitirajui faktori za turistike djelatnosti, naslov je etvrtog poglavlja u kojemu seistrauje stanje u prostoru te se daju preporuke vezane za razvoj turizma i upozorava se namogue pritiske koje bi razvoj ovog sektora mogao imati na zatiene prirodne vrijednosti.

Peto poglavlje, Razvojni model turizma, polazei od prethodnog sadraja obrazlaeznaenje turizma za ukupan razvoj Fojnice, definira viziju razvoja turizma i u skladu s njomciljeve razvoja, raspravlja o moguim ogranienjima razvoja turizma te definira strategijepozicioniranja na tritu kao i strategije razvoja turistikih proizvoda i usluga.

U estom poglavlju, Plan konkurentnosti, izvren je benchmarking s planinskim

destinacijama u okruenju, opisani su kljuni projekti za razvoj konkurentnosti podru

ja te seistrauje uloga javnog i privatnog sektora u izgradnji konkurentnosti, kao i mogunosti

njihova partnerskog odnosa.


14/223



Sedmo poglavlje, Investicijski plan, sadri prijedloge kljunih projekata, sredstva koja jepotrebno osigurati za njihovu provedbu, dinamiku izvoenja investicija, ekonomskuopravdanost investiranja te predlae vrstu investicija u javni kao i u privatni sektor.

Marketinki plan je naslov osmog poglavlja i njegov je cilj objasniti kako zadovoljiti potrebepotroaa, koje alate koristiti, kolika sredstva planirati za njegovo provoenje te koji se sveizvori mogu koristiti za istraivanje turistikog trita.

Deveto poglavlje, Plan implementacije, sumira planirane aktivnosti te predlae rokoveprovoenja kao i nadlena odnosno odgovorna tijela za njihovo provoenje.

Deseto poglavlje, Sigurnosne mjere za zatitu prirodnih vrijednosti u kontekstu razvojaturizma, ima za cilj predloiti mjere zatite bioloke i geoloke raznovrsnosti te mjere zatitekulturno-povijesnog naslijea.

U jedanaestom poglavlju, Plan sudjelovanja interesnih grupa u implementaciji Masterplana, identificiraju se mogue interesne grupe, predlau se metode rada s interesnim

grupama te se razmilja o ukljuivanju socijalno ranjivih interesnih grupa u implementacijuMaster plana.

Na kraju, u dvanaestom poglavlju, izlau se odreene zakljune napomene.


15/223



1 PREGLED ZAKONSKOG OKVIRA KOJI SE TIE PREDMETNOG PODRUJA1.1 Identifikacija i analiza relevantnih zakona i stratekih dokumenata

Aktuelni pravni okvir je zastario i ne podstie razvoj turizma, niti promovira partnerstvo. Ukompleksnoj strukturi vlasti novi Zakon o turizmutreba nai jednostavniji put komunikacije iureenja odnosa izmeu razliitih nivoa vlasti nadlenih u oblasti turizma, kao i uskladitiodnose izmeu dravnih i lokalnih turistikih institucija.

Na Konferenciji podrke razvoju turizma u BiH odranoj u Sarajevu 23.09.2008. godinepredstavljeni su slijedei zakljuci:1. Sektor turizma u BiH, u oba entiteta i Brko Distriktu, urediti u skladu sa direktivama EU iusuglasiti sa standardima koji se primjenjuju u zemljama EU;2. U sektoru turizma urediti njegovu organizaciju i regulaciju u skladu sa pozitivnimzakonskim propisima i usuglasiti nivo zajednikih aktivnosti, uvaavajui postojei zakonskiokvir, kako bi pomenuto doprinijelo uspostavi jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, toje jedan od kljunih prioriteta EU;3. Uspostaviti efikasan regulatorni okvir u sektoru turizma na nain da se ojaaju nadlenosti

postojeih institucija i utvrde nadlenosti turisti

kih asocijacija u BiH;4. Osigurati efikasan i koordiniran rad turistike strukture BiH, a vodei rauna o:

trenutnim potrebama u turizmu i iznalaenju odgovarajuih modaliteta zadovoljenja istih, osiguranja usuglaenih pravila za funkcioniranje sistema uprave i razvoja sektora turizma i harmonizaciji budueg razvoja gore pomenutog sistema, imajui u vidu sadanjenedostatke, razvojne planove unutar BiH, ali i regionalne i europske planove razvoja.5. Iznai adekvatniji i uinkovitiji organizacijski oblik koordiniranja aktivnosti u turizmu nanivou BiH, s naglaskomna definiranje i usuglaavanje prioriteta u turistikom sektoru uskladu sa regulativama i standardima EU.

Razvojni je potencijal turizma u Fojnici velik. Turizam je djelatnost koja moe obuhvatiti velikibroj sudionika na strani ponude, ukljuujui domae stanovnitvo, koje se uz relativno mali

kapital moe ukljuiti u ponudu smjetaja, ali i u proizvodnju proizvoda i pruanje usluga kojese mogu ponuditi turistima. Dakle, turizam je ekonomska aktivnost koja utjee na niz ostalih,popratnih ekonomskih aktivnosti kao to su trgovina, poljoprivreda i stoarstvo, opskrbaelektrinom energijom i vodom, transport, a istovremeno kvaliteta turistike ponude ovisi otim istim aktivnostima.

Kvalitetan zakonski okvir osnova je brzog i suvremenog razvoja turistike i ukupnegospodarske aktivnosti. Donoenjem Odluke o provoenju prostornog plana Opine Fojnicauinjen je veliki iskorak u stvaranju materijalnih okvira za budui gospodarski razvoj Opine,a osobito turizma i poljoprivrede, koji bi se trebali ostvarivati kroz afirmaciju i unaprjeenjekarakteristinih prirodnih resursa u podruju Fojnice. Prostorni plan Opine Fojnicaomoguuje daljnje donoenje razliitih provedbenih planova i programa (razvojni,

urbanistiki) Opine i stvaranje uvjeta za zatitu okolia te gospodarski razvitak izapoljavanje.

Propisi koji izravno i neizravno utjeu na odvijanje gospodarske aktivnosti na podrujuFojnice prema ustavnom ureenju postoje na vie razina.

Tablica 1. Relevantni propisiFederacija Bosne i HercegovineUstav Federacije Bosne i HercegovineZakon o federalnim jedinicama (kantonima-upanijama)Europska povelja o lokalnoj samoupraviZakon o naelima lokalne samouprave u FBiH

Okvirni zakon o zatiti okolia/ivotne sredine (SN F BiH, br. 33/03)Zakon o zatiti okolia (SN F BiH, br. 33/03)


16/223



Zakon o Fondu za zatitu okolia/ivotne sredine (SN F BiH, br. 33/03)Zakon o zatiti prirode (SN F BiH, br. 33/03)Zakon o upravljanju otpadom (SN F BiH, br. 33/03)Zakon o zatiti voda (SN F BiH, br. 33/03, 70/06)Zakon o turistiko-ugostiteljskoj djelatnosti (SN F BiH, br. 19/96 i 28/03)Zakon o turistikim zajednicama i promicanju turizma u FBiH i Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona turistikim zajednicama i promicanju turizma u FBiHPravilnik o obliku i sadraju obrasca za uplatu lanarine turistikim zajednicamaPravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razredePravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obrascima i nainu voenja upisnika turistikihzajednicaUredba o lanarinama u turistikim zajednicama dopunaUredba o boravinoj pristojbiOdluka o periodu turistike predsezone, glavne sezone i podsezone u turistikim mjestimaPravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (SN F BiH, br.23/96, 46/98, 27/00 i 36/02)Pravilnik o minimalno-tehnikim i posebnim uvjetima pokretnih ugostiteljskih objekataPravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu

Pravilnik o minimalno-tehnikim uvjetima poslovnog prostora putnike agencije dopunaZakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na razini FBiH (SN F BiH, br. 2/06)Zakon o komunalnim djelatnostimaZakon o graevinskom zemljituZakon o poljoprivrednom zemljituZakon o cestama FBiHZakon o javnim cestamaZakon o umama (SN F BiH, br. 20/02)Zakon o izvlatenjuZakon o zemljinim knjigama FBiHZakon o koncesijama (SN F BiH, br. 40/02, 61/06)Uredba o postupku za dodjelu koncesijaPravila o utvrivanju naknada za koncesije

1.2 Prijedlozi za poboljanje relevantnih zakonskih odredaba

U okviru prijedloga za poboljanje relevantnih zakonskih odredaba, dati su primjeri najboljeprakse u Hrvatskoj i EU.

U Federaciji BiH turistiki objekti, ija je kategorizacija ureena Pravilnikom o razvrstavanju,minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata Federacije, moraju udovoljavatibarem minimalnim standardima propisanim tim podzakonskim propisom za pojedinu vrstukategorizacije koja se trai od strane ugostitelja.

Tablica 2. Propisana veliina sobe za razliite kategorije objekataKategorija

Veliina sobe (m2)Jednoposteljna soba Dvoposteljna soba

jedna zvjezdica 7 10dvije zvjezdice 9 12tri zvjezdice 10 14etiri zvjezdice 12 17pet zvjezdica 14 20

Kategorizacija hotela je uz cijenu najvaniji kriterij za gosta za izbor turistike ponude.Oekivanja gostiju ine stvarni standard prema kojem se hotelijeri sa svojom opremom iuslugama kroz kategorizaciju moraju orijentirati prema gostu. Znaajne turistike drave kao

to su Austrija i Francuska prepoznale su znaenje kategorizacije koju su u turistiku ponuduu hotelima uvele prije vie od pola stoljea.


17/223



U cijeloj Europi postoji kategorizacija hotela, ali ne postoji jedinstveni standard (jedinstvenakategorizacija) za cijelu Europu, kao i u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojoj sekategorizacija za hotele od tree do pete kategorije razlikuje od kantona/upanije dokantona/upanije. U svijetu su tako npr. vinska karta, veliina i konstrukcija kreveta, povrinasobe, klima urenaj razliito ureeni u pojedinim zemljama zbog toga to turisti u razliitimzemljama imaju razliite zahtjeve i navike. Tako je u Austriji za objekt s pet zvjezdica nunavinska karta s velikim izborom vrhunskih vina, to u Engleskoj nije sluaj. Amerikanci usvojim hotelima visoke kategorije na hodnicima obvezno nude aparate za proizvodnju leda isl.

Iako stanovnici junog dijela Europe ne pridaju veliku vanost veliini kreveta u sobama kaostanovnici sjevernog dijela Europe, veliina kreveta ipak je jedan od najznaajnijih elemenatau kategorizaciji koja itekako moe utjecati na zadovoljstvo gostiju. U vrijeme kad je znatnopomaknuta granica koja se odnosi na visinu stanovnika zemlje, a osobito stanovnika Europe,postelja leajne povrine 200x90 cm za jednu osobu, a 200x160 cm za duplu (francusku)postelju za hotele od etiri zvjezdice u Federaciji Bosne i Hercegovine vie ne bi bilazadovoljavajua za veliki broj gostiju (iako odgovara odredbama Pravilnika o razvrstavanju,

minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekataija je zadnja izmjena bila 2002.godine).

Republika Hrvatska kao turistiki orijentirana drava kontinuirano podie standarde turistikeponude radi ega je posljednje 3 godine doneseno nekoliko pravilnika o kategorizacijituristikih objekata, meu ostalim i Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnimstandardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli i Pravilnik o razvrstavanju i kategorizacijiobjekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu ("Narodne novine", broj88/07 i 58/08). Za kategorizaciju novijih hotela u Republici Hrvatskoj za kategoriju sa samojednom zvjezdicom propisana je minimalna veliina kreveta za jednu osobu 110x200 cm, aza krevet za dvije osobe minimalna veliina 160x200 cm.

Iz navedenoga je jasno da standardi Pravilnika o razvrstavanju koji je na snazi u FederacijiBosne i Hercegovine, a osobito oni koji se odnose na veliinu kreveta nisu zadovoljavajui uodnosu na sve zahtjevniju turistiku ponudu.

U Republici Hrvatskoj za novije objekte minimalna neto povrina modula sobe koji inepredprostor, spavai dio sobe i kupaonica za hotel sa etiri zvjezdice iznosi 26 m2. Istapovrina predviena je i za kategoriju novijih objekata sa etiri zvjezdice u kojima se pruajuugostiteljske usluge u domainstvu.

Za pruanje usluga u seljakom domainstvu u Federaciji BiH nije predviena veliina sobekao uvjet za kategorizaciju, a veliina kupaonice (tu kabine) mora iznositi najmanje 1,5 m2,a predviene su tri kategorije za sobe i dvije kategorije za apartmane. Radi usporedbe, u

Republici Hrvatskoj prema uvjetima za kategorizaciju domainstva (novi objekt) moe imatietiri kategorije.

Prema Zakonu o turistiko-ugostiteljskoj djelatnosti kategorizaciju objekata na zahtjevugostitelja sa pet zvjezdica i etiri zvjezdice vri Federalno ministarstvo okolia i turizma a zaostale kategorije kantonalna/upanijska tijela nadlena za poslove turizma i ugostiteljstva.Opinsko tijelo utvruje, na zahtjev ugostitelja, minimalne i druge uvjete za ugostiteljskeobjekte koji se ne kategoriziraju.

Slina rjeenja u Republici Hrvatskoj propisana su Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizacijii posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, s time da se Ministarstvu

podnosi zahtjev za razvrstavanje i kategorizaciju objekata u sljedee vrste:- hotel,

- aparthotel,


18/223



- turistiko naselje i- turistiki apartmani.

Zahtjev za razvrstavanje objekta u vrstu Hotel batina i Pansion podnosi se Uredu dravneuprave u upaniji. Menutim, ako ugostitelj eli, moe prema vlastitom opredjeljenju iposlovnom interesu za utvrivanje posebnih standarda iz skupine hoteli podnijeti zahtjevMinistarstvu.

Potrebno je napomenuti da je za razvoj turizma nuno stalno podizanje kvaliteta uslugaugostiteljskih i turistikih sadraja koji za izgradnju moraju udovoljavati svim zakonskim ipodzakonskim propisima Kantona/upanije i Federacije. Iako hoteli i ostali turistiki objektimoraju udovoljavati barem minimalnim standardima propisanim za dobivanje odreene vrstekategorizacije koja se trai od strane ugostitelja, smatramo da je nuno veu pozornostobratiti na posebne standarde koji mogu pridonijeti veem zadovoljstvu gosta, a time i boljojpopunjenosti turistikih kapaciteta. Stoga je nuno izmijeniti i podzakonske propise okategorizaciji i prilagoditi ih "europskim standardima", odnosno preuzeti rjeenja koja se upogledu zahtjeva koji se odnose na hotele, apartmane i obiteljsko gospodarstvo za novije

objekte mogu pronai u Republici Hrvatskoj.

Za uinkovit gospodarski razvitak lokalne samouprave i federalni i kantonalni/upanijskiZakon o koncesijama potrebno uskladiti s odredbama Zakona o naelima lokalnesamouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, a osobito s odredbama lanka 8. stavak 3.toga Zakona, kojima je propisano da u vlastite nadlenosti jedinice lokalne samoupravemeu ostalim posebno ulaze:- utvrivanje politike koritenja i utvrivanje visine naknada za koritenje javnih dobara,- utvrivanje i voenje politike raspolaganja, koritenja i upravljanja graevinskim zemljitem,- utvrivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave iraspodjele sredstava ostvarenih na temelju njihovoga koritenja.

Uvjeti za uinkovitiju zatitu prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti odreeni su Prostornimplanom Opine i zakonima Federacije koji se odnose na zatitu voda, zraka, prirode i okoliakoji su usklaeni s europskim standardima, a koje standarde je nuno potivati da bi se naodgovarajui nain od devastacije zatitilo ouvano prirodno bogatstvo Opine Fojnica.

1.3 Saetak rezultata analize

Uinkovit gospodarski razvitak lokalne samouprave pretpostavka je stvaranja uvjeta zaukupni razvitak i zapoljavanje ne samo na razini opine nego i na razini kantona/upanije iFederacije. Zato je na principima Zakona o naelima lokalne samouprave u Federaciji Bosnei Hercegovine potrebno stvoriti sveobuhvatan zakonski, strateki i institucionalni pristuprazvoju lokalne samouprave, te stvaranje poticajnog okruenja razvojem uinkovite potporne

infrastrukture na federalnoj, kantonalnoj i lokalnoj razini, koja bi trebala omoguiti donoenjeprograma i planova razvitka i stvaranje uvjeta za gospodarski razvitak i zapoljavanje.

Najvaniji rezultati, odnosno potrebe proizale iz analize relevantnih zakona i stratekihdokumenta mogu se navesti kroz sljedee:- donoenje zakona o javno-privatnom partnerstvu- nuno je izmijeniti i podzakonske propise o kategorizaciji, te iste uskladiti s europskimstandardima- donoenje regulacijskih planova na lokalnoj razini.

Donoenjem novog Prostornog plana Opine Fojnica treba stvoriti uvjete za uinkovitiju

zatitu prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti te bolje iskoritavanje prirodnih resursa igospodarskih potencijala. Veliki turistiki potencijal Opine je ista i gotovo nedirnuta priroda,ist zrak, veliko umsko bogatstvo, isti i brojni vodeni tokovi.


19/223



2 ANALIZA I DIJAGNOZA POSTOJEEG STANJA2.1 Ope informacije o Kantonu Sredinja Bosna/Srednjobosanskom kantonu i

Opini Fojnica

Kanton Sredinja Bosna/Srednjobosanski kanton (u daljnjem tekstu: KSB/SBK) obuhvatageografsko jezgro BiH, to ini 12,1% povrine FBiH (3.199 km), sa preko 270.000stanovnika. Svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistone dijelove makro regionaBosanska Krajina, a istonom polovinom koindicira s krajnjim sjeverozapadnim podrujimasarajevsko-zenike makro-ekonomske regije. Podruje KSB/SBK obuhvata 12 opina:Travnik, Novi Travnik, Vitez, Jajce, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Dobretii,Busovaa, Fojnica, Kiseljak i Kreevo. Sredite KSB/SBK je u Travniku. Po svomgeografskom poloaju predstavlja vano raskrije bosanskohercegovakih, pa i europskihputova. Stanovnici Sredinje Bosne, davno su spoznali da koristei dareljivost prirode ikulturno-historijsko-bogatstvo mogu privui turiste, tako da danas u KSB/SBK, poredizletnikog, poslovno-tranzitnog i rekreacijskog turizma, postoji veoma razvijen zimski,banjsko-ljeilini, lovno-ribolovni, vjerski, sportski i seoski turizam. KSB/SBK se nalazi u zoniosnovnog prioritetnog razvojnog pravca.

Fojnicaje stari bosanski grad i opina koja se rasprostire na 308 km2povrine u sredinjemdijelu Bosne i Hercegovine. Praktino se nalazi gotovo na polovini meridionalnog rastojanjaizmeu ekvatora i sjevernog geografskog pola (43055' i 44000' N).

Opina Fojnica granii sa opinama Gornji Vakuf - Uskoplje, Novi Travnik, Vitez, Busovaa,Kiseljak, Kreevo i Konjic.

Slika 1. Karta regionalno-administrativnog poloaja Opine Fojnica unutar KSB/SBK, sapoloajem KSB/SBK unutra BiH i Opine Fojnica unutar BiH na malim slikama


20/223



2.1.1 Geoprometni poloaj

Fojnica, ivopisni bosanski gradi, prostire se oko 50 km zapadno od Sarajeva, u rijetkolijepoj dolini na 587 m n.m., na istoimenoj rijeci. Nalazi se podno Vranice, tonije uplaninskom prstenu kojeg, pored Vranice, formiraju it, Zahora i Bitovinja.

Slika 2. Pejzane vrijednosti Opine Fojnica kao dio KSB/SBK -

morfologija i vizualna prezentacija prostora (izvor: Prostorni plan KSB/SBK)

Dakle, smjeten je u njedrima planinskog masiva Vranica (vrh Loika; 2.107 m), a sa drugestrane okruen Matorcem, Zahorom, Pogorelicom, Bitovnjom i Jasikovicom. Nalazi se naplitkoj naplavini, uz desnu obalu Dragae, koja je ovdje naplavila 3 km dugu ravnicu. Goreove okolice sainjavaju jezgru tzv. bosanskoga rudogorja": Vranica, Zec sa vrhovima Zeijaglava (1.766 m), Matorac (1.939 m), Vitreua (1.914 m); Cvjetovinja sa Jasikovicom (1.255m), Zahor (1.423 m); it (1.580 m). Glavne doline, kao i gorski lanci, dre se jugoistonogsmjera, paralelno s Jadranskim morem, to je karakterino za orografske prilike u Hrvatskoj,Dalmaciji i veoj cesti Bosne' (zapisi fra. Mijo V. Batini).

Kreui se cestom Busovaa-Kiseljak, u mjestu Gromiljak se nalazi putokaz koji upuuje kaFojnici, udaljenoj 14 km od tog raskrija cesta. Fojnica se nalazi na kraju te ceste - iz nje sene moe nastaviti putovanje. U Fojnicu se moe doi iz nekoliko pravaca: od Travnika (65km) cestom Travnik-Kaonik-Busovaa-Gromiljak-Fojnica; od Zenice (70 km) cestom Zenica-Lava-Kaonik-Busovaa-Gromiljak-Fojnica; iz Sarajeva (55 km) cestom Sarajevo-Kiseljak-Gromiljak-Fojnica; od Visokog (35 km) cestom Visoko-Kiseljak-Gromiljak-Fojnica.

Najblii aerodrom je Sarajevski aerodrom, a najblia eljeznika stanica u Visokom.

Sam lokalitet SRC Poljane Regionalnom cestom R-438 Fojnica-Konjic povezan je saopinskim centrima. Podruje Poljine nalazi se u jugozapadnom dijelu opine Fojnica naobroncima planine Vranice, a sam lokalitet Poljane nalazi se na prosjenoj visini od oko

1.550 m n.m.

7. HERCEGOVACKO - NERETVANSKI KANTON

9. SARAJEVSKIKANTON

4. ZENICKO-DOBOJSKI KANTON

TUMAC ZNAKOVA

GRANICA KANTONA

GRANICA OPCINE

TUMAC ZNAKOVA

GRANICA KANTONA

GRANICA OPCINE

ENTITETSKA GRANICA

RAVNICE

NIZINSKI PROSTOR

UDOLINE RIJEKA

KANJONI / TJESNACI

BLAGO VALOVITO

GORSKI PROSTOR

RAZIGRAN RELJEF

UOKVIRENE VISORAVNI

LANCI / GORJA

VECE URBANE FORMACIJE


21/223



Slika 3. Panorama grada Fojnica

Slika 4. Administrativna karta Opine Fojnica


22/223



Slika 5. Satelitski snimak Opine Fojnica

2.1.2 Morfoloka struktura

Sa morfolokog stanovita podruje KSB/SBK je izrazito brdsko-planinsko (300-1.922 m).Ravniarsko podruje (300-500 m.n.m) obuhvata samo oko 5% teritorija, a brdsko-planinsko(500-1000 m.n.m) obuhvata 55,3% teritorija.

Znaajne su planinske formacije: Vlai (Paljenik 1.922 m), Komar (Kamenjak1.510 m), Kruica (1.650 m), Vranica (2.110 m), Radua (1.510 m), Volujak (1.210 m),Radovan (1.446 m) i Galica (1.627 m).

Podruje KSB/SBK je mozai

ko zbog svoje orografne razvijenosti, vertikalne ra

lanjenosti irazliite eksponiranosti.

Morfoloku strukturu sainjavaju jasno identificirane dvije osnovne cjeline: dolinsko-kotlinskidijelovi Lave, Vrbasa i Fojnice i planinski koji se prepliu i uklapaju jedni u druge.

Fluvijalni reljef izraen je mreom rijenih dolina, razliitih dimenzija i morfolokog sklopa.Pored doline Vrbasa i Lave, koje sa svojim tokovima odreuju prometnost u svim pravcima(sjever-jugoistok-zapad), tu su jo morfoloki raznovrsne i izdiferencirane doline njihovihpritoka, kao i doline Fojnice i Ugara.

Morfoloka struktura KSB/SBK je veoma specifina. ivopisni pejza, veoma atraktivno

planinsko podruje sa znaajnim prirodnim vrijednostima su prirodni razvojni resurs.


23/223



2.1.3 Klima KSB/SBK i Opine Fojnica, odnosno lokaliteta Poljane

Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetimavezanim za rijene doline i nadmorsku visinu. Najtopliji mjesec je juli sa srednjomtemperaturom u dolinama oko 18,30C. Srednje sijeanjske temperature su negativne i iznoseod -2 do -30C. Godinja kolebanja temperatura su dosta velika i izose oko 200C, a znatno suvea kolebanja u planinskim podrujima, to je karakteristika kontinentalnosti klime.

Srednje godinje temperature zraka u dolinama iznose oko 8,8oC sa jako izraenimgodinjim dobima, kolebanjima temperature u proljee i jesen i kasnim proljetnim i ranimjesenjim mrazevima. Niske maksimalne vrijednosti temperature u srpnju i kolovozu (izmeu25 i 300C) navode na zakljuak da su ljeta u ovom podruju relativno topla.

Znatnije razlike se javljaju u geografskoj raspodjeli temperature, kao i njenih parametara,koje su uvjetovane lokalnim utjecajima. Na osnovu prikazanog temperaturnog reima moese zakljuiti da su u ovom podruju ljeta topla, a zime hladne, zbog ega su godinjepromjene velike to je uticaj kontinentalne klime.

Prosjene godinje padaline su relativno niske i kreu se izmeu 814 i 1.000 mm. Meutim,iako su koliine padalina male, moe se rei da ih ovo podruje ima dovoljno, s obzirom dasu one u toku godine dosta ravnomjerno rasporeene. Maksimalne padavine su u jesen.Pored glavnog maksimuma u jesen, javlja se i jedan sekundarni maksimum u proljee.

Broj dana sa snjenim pokrivaem poveava se od sjevera ka jugu i u vezi je sanadmorskom visinom od koje u velikoj mjeri ovisi trajanje snjenog pokrivaa. U niimdijelovima snjeni pokriva traje 40-60 dana, dok u planinskom pojasu i do 90 dana.Prosjena visina mu iznosi 30-40 cm.

Godinja raspodjela oblanosti pokazuje da je oblaniji dio godine zima, dok je u ljetnoj

polovini godine ona mala i iznosi ispod 50%. Trajanje sijanja Sunca je relativno veliko i iznosiprosjeno godinje od 170-180 sati.

Uope uzevi, klima podruja KSB/SBK je povoljna, sa umjerenom vlanou, umjerenimtemperaturama, znatnim osunanjem, bez jakih olujnih vjetrova i u osnovi je povoljna zarazne ljudske aktivnosti, urbanizaciju, poljoprivredu, turizam, sport i rekreaciju i sl.

to se tie Opine Fojnica, orografske karakteristike reljefa su uvjetovale i velike razlike utemperaturi izmeu podnoja planine (Fojnica, 680 m) i najviih vrhova (Nadkrstac, 2.110 m).Godinje padaline u Fojnici iznose 1.234 mm, a srednja godinja temperatura je 8,2C(Vukorep, 1979).

Na osnovu nekoliko prezentiranih klimatskih elemenata moe se zakljuiti da ovo podrujekarakterizira umjereno-kontinetalni tip klime, s tim da se u ovisnosti od nadmorske visine ireljefa javljaju znatne promjene. Osnovne odlike ovog tipa klime su niske temperature,snien tlak zraka, snani vjetrovi, smanjena vlanost zraka i visoka godinja koliina padalinasa znaajnim udjelom snijega.

Prosjeni godinji broj sunanih sati se kree u granicama od 1.600 do 1.700 sati godinje,to otprilike odgovara prosjeku u BiH. Godinja visina padalina po pravilu je velika, ali i nanjen godinji tok znaajan utjecaj ostvaruju morfoloke specifinosti terena. U prosjeku onase u ovom prostoru kree od oko 1.200 mm pa do oko 1.500 mm, i vremenski su gotovoravnomjerno rasporeene, pa sunih mjeseci gotovo i da nema. Konkretnije godinje

relativno kolebanje padalina iznosi oko 5% - 8,6%. Glavni maksimum padavina je u poznojjeseni ili na samomo poetku zime (studeni-prosinac).


24/223



Na podruju opine Fojnica nalaze se brojni izvori pitke vode kao i termalni izvor, a na planiniVranica prirodno jezero Prokoko jezero.

Na lokaciji Poljane se moe govoriti o planinskoj klimi. Klimatske odlike ovog lokaliteta suvei broj sunanih dana kao i veliki broj dana u godini pod snijegom. Openito, moe se reida ovaj prostor odlikuju kratka ljeta i duge, hladne, snijegom bogate zime .

2.1.4 Seizmoloke karakteristike

Podruje opine Fojnica, pa i predmetnog lokaliteta, nalazi se po seizmolokimkarakteristikama u sedmoj zoni intenziteta potresa I = VIIMCS.

Slika 6. Tektonsko-metalogenetska karta Centralne Bosne

2.1.5 Stanovnitvo i kadrovski potenc ijali KSB/SBK i Opine Fojnica

U razdoblju koji je trajao 43 godine (iza II. svjetskog rata), broj stanovnika KSB/SBK sestalno uveavao, mada s opadajuim intenzitetom, tako da je 1991. godine dostigao 341.356stanovnika.

Ratna razaranja u BiH tokom 1992.-1995. godine ostavila su znatan utjecaj na podrujuKSB/SBK. Pored unitavanja materijalnih dobara, poremeeni su naroito demografskitokovi. Veliki broj ljudi je poginuo i nestao, dogodile su se masovne prirodne migracije i

fiziko proganjanje. U tekim uvjetima ivota znatno je poveana smrtnost stanovnitva.


25/223



Onemogueno je redovno bioloko obnavljanje populacije i deformirani su svi demografskiprocesi.

Broj stanovnika na podruju KSB/SBK 1999. godine je manji za preko 100.000 u odnosu na1991. godinu, a fojniki dio (Fojnica, Kiseljak i Kreevo) je pretrpio smanjenje stanovnitvaod 22% u tom razdoblju (1991.-1999).

Tablica 3. Broj stanovnika u Opini Fojnica i KSB/SBK 1971, 1981. i 1991. godine, teprocjena za 1999. godinu

1971. 1981. 1991. Procjena 1999.Fojnica 12.829 15.045 16.296 (+8%) 10.462 (-46%)KSB/SBK - 304.461 341.356 (+12%) 231.170 (-32%)

Tablica 4. Broj stanovnika grada FojnicaNaselje 1971. 1981. 1991. Promjena 1981.-1991.Fojnica 2.254 3.411 4.225 24%

Tablica 5. Procjena nacionalne strukture stanovnitva u Opini Fojnica i KSB/SBKUkupno Hrvati Bonjaci (ranije Muslimani) Srbi

Fojnica 1971 12.829 5.948 6.473 223Fojnica 1981 15.045 6.432 7.637 422Fojnica 1991 16.296 6.623 8.024 157Fojnica 1999 10.462 286 10.154 22

Tablica 6. Procjena nacionalne strukture stanovnitva u Gradu FojnicaUkupno Hrvati Bonjaci (ranije Muslimani) Srbi

1971 2.254 745 1.262 1341981 3.411 1.158 1.722 1581991 4.225 1.563 2.095 130

1999 - - - -

Tablica 7. Obrazovna struktura stanovnitva Opine Fojnica i KSB/SBK 1991. godine starog15 i vie godina

Stanovnitvo starijeod 15 godina

Bez k.spreme

Nepotpunaosn. kola

Osnovnakola

Sr. i viakola

Visokakola

Fojnica 12.268 (100%) 14% 24% 24% 28% 2%KSB/SBK 244.150 (100%) 14% 21% 25% 33% 2%

Koncentracija stanovnitva KSB/SBK je u dolinama vodotoka Vrbasa, Lave i Fojnice sadosta praznim podrujima koja obuhvataju planinska podruja posebno Vranice i Vlaia.

Koncentracija stanovnitva u dolinama vodotoka i uz magistralne i regionalne prometnicedovela je do formiranja prostorno-funkcionalnih grupacija kao to su:- Vrbaska formacija- Lavanska formacija- Fojnika formacija.

Mehaniko kretanje stanovnitva (emigracija i imigracija bilo kojeg nivoa) na navedeneodnose nije imala bitnijeg utjecaja s obzirom da je odnos imigraciono-emigracijskekomponente bio gotovo u ravnotei.

Prema Prostornom planu KSB/SBK, na istonom dijelu KSB/SBK formira se prostorno-funkcionalna grupacija koju ine Kiseljak, Fojnica i Kreevo, koja bi mogla u dogledno

vrijeme integrirati u ire okvire formacije Travnik - Vitez.


26/223



Slika 7. Sustav naselja KSB/SBK (izvor: Prostorni plan KSB/SBK)

Slika 8. Sistem centara SBK (Geoprostorne polarizacijske interakcijske formacije)

7. SREDNJEHERCEGOVACKI KANTON

9. SARAJEVO

10. ZAPADNOBOSANSKI KANTON

REPUBLIKASRPSKA


REPUBLIKASRPSKA

BANJA LUKA

PROZORMOSTAR

PLOCE

PROZOR

SARAJEVO

BIHAC/RH

KUPRES

VISOKO

MRKONJIC GRAD

IPOVO

SKENDER VAKUF

SARAJEVO

ZENICA

SARAJEVO

BUDIMPETA

ZENICA

FOJNICA

DONJI VAKUF

PRUSAC

KISELJAK

TURBE

BUSOVACA

BUGOJNO

VESELA

GRACANICA

JAJCE

DOBRATICI

GORNJI VAKUF / USKOPLJE

KREEVO

KUPREANI

BISTRICA

BARE

PODLIPCI

DONJE MILE

CAREVO POLJE

BULICI

VINAC

GLAVICE

PODGRAE

BISTRICA

DRIMICI

PAKLAREVO

GOLE

ELILOVAC

GLUHA BUKOVICA

GRAHOVCICI

POKRAJCICI

CUKLEPODSTINJE

PUELJE

PREOCICA

KACUNI

BILALOVAC

NOVI TRAVNIKVITEZ

TRAVNIK

RANKOVICI

PUTICEVO

KRUCICA

RIJEKA

DIVJAK

NOVA BILA

ANTICI

DUBRAVICA

INSTITUTZAARHITEKTURU,URBANIZAMI PROSTORNOPLANIRANJESARAJEVO

SVEUCILITEUZAGREBU,ARHITEKTONSKIFAKULTET,ZAVODZA URBANIZAMI PROSTORNOPLANIRANJE

JAJCE

DOBRATICI

TRAVNIK

VITEZ

BUGOJNO

GORNJIVAKUF/USKOPLJE

FOJNICAKISELJAK

KREEVO

BUSOVACA

DONJI VAKUF

NOVI TRAVNIKKOPCIC

POSTOJECE IPLANIRANE CESTE

S

M 1:100.000

GRANICA ENTITETAGRANICA KANTONAGRANICA OPCINE

TUMAC ZNAKOVA

OPCINSKA SREDITA

REGIONALNO -RAZVOJNO SREDITE

MANJE REGIONALNO SREDITE(nepotpunicentralitet)

VECE LOKALNO SREDITE

MANJE LOKALNO SREDITE(potencijalno razvojno)

UPANIJSKI CENTAR - TRAVNIK

BUGOJNOJAJCE

VITEZ

NOVI TRAVNIKGORNJI VAKUF

DONJI VAKUF

KISELJAK

BUSOVACA

FOJNICA

KREEVODOBRATICI

OSTALA NASELJA

OSTALA POTENCIJALNO RAZVOJNALOKALNO SREDITE

PRUSACTURBE

KRUCICA

NASELJA PREKO 1000 STANOVNIKA

OSTALA NASELJA SA 500 -1000 STANOVNIKA

0 1 km 5 km

SUSTAV SREDINJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDITA

SUSTAV NASELJA - SUSTAV CENTRALITETA

KONURBACIJSKI SISTEM

NASEOBINSKE PROSTORNE CJELINE NA OSOVINAMA RAZVOJA - ira cjelina

NASEOBINSKE PROSTORNE CJELINE NA OSOVINAMA RAZVOJA - ua cjelina


27/223



Slika 9. Karta naselja Opine Fojnica

Ukupan broj stanovnika Opine Fojnica 1971. godine iznosio je 12.829, 1981. godine -15.045, a 1991. godine - 16.296 stanovnika (u 55 naseljenih mjesta du rijenih tokova

Jezernice, Kozice, Dragae, emernice, Gvoanke i Fojnike rijeke). Prosjena gustoanaseljenosti 1991. godine iznosila je 53,8 st/km2. Ovaj podatak ukazuje na injenicu daopina Fojnica spada u kategoriju slabo nasljenih mjesta, s obzirom da je u istom razdobljuprosjena gustoa naseljenosti na nivou cijele BiH iznosila oko 85 st/km2. Ako se daljeanaliza provede u odnosu na pojedina naseljena mjesta uoit e se znaajne razlike. Naime,najvei broj stanovnika od 4.225 stanovnika ili oko 26% od ukupnog broja ima grad Fojnica,koji je ujedno i opinsko sredite. Po broju stanovnika iz 1991. godine dalje slijede: Bakovii (989), avnik (978), Polje Ostrunica (962), Dusina (771), Gojevii (615), Ragale (539),Nadbare (468), Turkovii (434), Luine (419) i Ploari Polje (400). Sva preostala naseljenamjesta broje manji broj stanovnika, odnosno sa brojem stanovnika od 300 do 399 na teritorijuopine ima ukupno 2 naseljena mjesta, od 200 do 299 - 7, od 100 do 199 - 15, dok ispod 100stanovnika broji ukupno 20 manjih naselja. Prema istim popisnim podacima najslabije jenaseljeno mjesto Lopar sa 10 stanovnika.

Po popisu iz 1991. godine, u ukupnom broju stanovnika najvei postotak od 49,23% (ili8.024) ine Bonjaci (po tadanjem popisu Muslimani). Po ukupnom broju dalje slijedeHrvati s 40,64% (6.623), Srbi s 0,96% (157), Jugosloveni s 2,49% (407) i ostali s 6,65%(1.085). Vidljivo je da je u analiziranom tidesetogodinjem razdoblju zabiljeen kontinuiranitrend porasta svih osim kod srpskog stanovnitva iji se broj tokom posljednjeg desetljea uodnosu na prethodno smanjio za oko 2,5 puta.

Ako se navedeni odnos razmatra po naseljenim mjestima mogu se takoer uoiti odreenespecifinosti. U opinskom sreditu Fojnici (4.225 stanovnika - 1991) Bonjaci su inili

relativnu veinu od blizu 50% (2.095), Hrvati su

inili 37% (1.563), uz manji broj Srba (130),Jugoslavena (297) i ostalih (140).


28/223



Od preostalih naseljenjih mjesta na teritoriju opine Bonjaci su imali apsolutnu veinu u njih28, od kojih su u 8 imali 100%. Hrvatsko stanovnitvo je inilo apsolutnu veinu u ukupno 24naseljena mjesta a 100% udjela su imali u njih 7. Relativnu veinu od 62% ovo stanovnitvoima jedino u avniku. Jedino mjesto u kojem relativnu veinu imaju ostali su Bakovii sa oko55%.

Slika 10. Promjene ukupnog broja stanovnika u razdoblju 1971. do 1991. godine

Svi navedeni podaci odnosili su se na tri posljednja popisna razdoblja. Prema projekciji

razvoja stanovnitva Opina je u 2005. godini trebala imati oko 21.000 stanovnika, ali jeusljed ratnih deavanja taj broj znatno manji, i prema procjenama opinske administracijekree se u vrijednosti od 13.500 do 14.000. Osnovna karakteristika s tim u vezi jeste da jepovratak raseljenih osoba i povrat njihove imovine u vlasnitvo gotovo potpuno izvren, ali jeproblem odrivog povratka vrlo izraen. Konkretnije, najvei dio povratnika kao i dobar dioneraseljenog stanovnitva nema mogunosti za zapoljavanje, kao ni neke profitabilneprojekte u privatnom sektoru. Tek u najnovije vrijeme se ulau dodatni napori da se timkategorijama stanovnitva osiguraju elementarni uvjeti za odrivi ostanak kroz razne vidoveuglavnom sezonskog zapoljavanja.

Loa razvojna pretpostavka je i uglavnom nepovoljna obrazovna struktura opinskogstanovnitva u kojoj, prema podacima iz Prostornog plana KSB/SBK, preovladavaosnovnokolsko i srednjekolsko obrazovana skupina stanovnika sa preko 60%. Prema istimpodacima u prijeratnom razdoblju je bilo uposleno oko 3.341 stanovnika, od ega je udrutvenom sektoru radilo oko 3.288, a u individualnom samo 53.

U privrednom sektoru (industrija i rudarstvo, poljoprivreda, umarstvo i dr.) je radilo 3.288 (ilioko 71,5%) dok je u izvanprivrednom sektoru bilo uposleno 910 ili oko 28,5% od ukupnogbroja uposlenika.

Na osnovu svih iznesenih injenica se moe konstatirati da opinsko stanovnitvo svojimbrojem i strukturom predstavlja pozitivan razvojni potencijal, za ije puno iskoritavanje jeneophodno pokrenuti niz manjih, ali ekonomski odrivih privrednih projekata. U te

mogunosti svakako treba inkorprirati rezultate ovog Master plana u smislu angamanaodreenog broja stanovnika u oblasti turizma.


29/223



Slika 11. Struktura zaposlenosti na nivou opine Fojnica u prijeratnom razdoblju

2.1.6 Promet na podruju KSB/SBK, odnosno Opine Fojnica

Najznaajnije komunikacije proteu se dolinama rijeka Lave i Vrbasa, gdje se i nalazevana urbana naselja. Sredinji geografski poloaj SBK/KSB povezuje tranzitne pravcesjeverozapad-jugoistok (Biha-Travnik-Sarajevo-Gorade) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno- Mostar-Ploe, odnosno Neum, te iz Bugojna za pravac Livno-Split).Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lave istiu ovo podruje na znaajnutranzitnost u svim smijerovima i nivoima (BiH, Balkan, i dalje Zapadna Europa, Mala Azija iBliski Istok).

Istraivanja provedena osamdesetih godina prolog stoljea koja su iskazana prema linijitenji pokazala su da na podruju KSB/SBK nije postojao izraeni regionalni centar, jer jedjelovanje centra (Travnik-Bugojno) dosta polarizirano.

Intenzitet prometa koji je sniman 1986. godine imao je najvei nivo vozila/dan na dionici putaTravnik-Vitez.

Snimanja izvrena u toku 2000. godine ponovo su potvrdila da je najvei intenzitet prometaostvaren na dionici Travnik-Vitez (na slici dolje).

Na podruju Srednjobosanskog kantona postoji mrea magistralnih cesta u duini od 173 kmi regionalnih u duljini od 337 km. Prema sadanjoj klasifikaciji, najznaajniji putni pravci napodruju KSB/SBK su:- Meunarodni: E 661 Lava-Travnik-Banja Luka i E 761 Lava-Travnik-Jajce-Biha;- Magistralni: M 5-5 Lava-Travnik-Biha, M 16-2 Jajce-Banja Luka, M 16-2-1 Donji Vakuf-

Bugojno-Prozor, M 16-4 Bugojno-Novi Travnik i M 16-3 Bugojno-Livno.


30/223



Slika 12. Intenzitet prometa na migistralnim i regionalnim cestama KSB/SBK (2000)

Na podruju Opine Fojnica je jedino zastupljen cestovni, to najbolje ukazuje na nepovoljniadministrativni poloaj prostora. Osnovna obiljeja cestovne mree na teritoriju opine jesteda je ona prometno-tehniki vrlo stara i dotrajala i sa vrlo malo rekonstrukcijskih intervencijana njoj. Asfaltna prekrivka na cestama je zbog zastarjelosti na puno mjesta erodirana tako daje i na glavnoj gradskoj prometnici vidljiv veliki broj rupa koje su nikako ili uglavnom loetehniki sanirane. Mrea prometnica po rangovima je vrlo nerazvijena i kao takva ne moeda odgovori na sve zahtjeve programskog razvoja privrede i stanovnitva opine i ire regije.

Shodno stupnju tehnikog stanja, regionalnom znaenju, namjeni i gustoi cestovna mrea jena nivou opine klasificirana u ukupno etiri kategorije: magistralni, gradski, lokalni i umskiput. Analizom TK R = 1:25.000 i vepomenutog satelitskog snimka IRS - 1D, 5,6 m, IRC,1998. godine izraunata je ukupna duljina svih cesta na teritoriju opine od 532,8 km to

iznosi svega oko 1,77 km/km2i s ovog aspekta odgovara prosjeku srednjrazvijenijih opina uBiH. Duljina magistralnog cestovnog pravca Kiseljak - Fojnica u dijelu koji pripada teritorijuopine iznosi 19,98 km ili svega 3,8% od ukupne duljine svih prometnica. Na prometnicegradskog ranga sa asfaltnom podlogom otpada duljina od 7,58 km ili oko 1,4%. Broj lokalnihcesta koje su uglavnom sa asfaltnom podlogom iznosi oko 35 sa ukupnom duljinom od111,23 km ili 20,9%. Najvei broj od oko 362 puta imaju umski putovi ija je svrha uglavnomeksploatacija i odvoz oblovine. Njihova ukupna duljina iznosi 393,6 km ili ak 73,9%, pa ovajpodatak ujedno dobro potkrepljuje injenicu o pojaanoj eksploataciji umskog fonda nateritoriju opine.


31/223



Slika 13. Karta prometne mree Opine Fojnica

Slika 14. Dio karte Plana razvoja prometnog sustava KSB/SBK(izvor: Prostorni plan KSB/SBK)

PLJE

FOJNICA

KISELJAK

KREEVO


PROZOR

SARAJEV

VISOKO

. HERCEGOVACKO - NERETVANSKIKANTON

9. SARAJEVSKIKANTON

SARAJEVO

GRANICA ENTITETA

DRAVNA CESTA

GRANICA KANTONA

GRANICA OPCINE

CESTOVNI PROMETPOSTOJECE

AUTOCESTA

POLUAUTOCESTA

BRZA CESTA

REGIONALNA CESTA

LOKALNA CESTA

UREENJE KRITICNE DIONICE TRASE (POSTOJECE CESTE)

PLANIRANO

RASKRIJE CESTA U DVIJE RAZINE

ELJEZNICKI PROMET

ELJEZNICKA PRUGA

ZRACNI PROMET

ZRACNO PRISTANITE


32/223



2.1.7 Obnovlj ivi izvori energije

Izvori elektrine energije i energije openito se dijele na konvencionalne i obnovljive.Obnovljivi izvori su nepotroni, neiscrpni, za razliku od konvencionalnih. Obnovljivi izvorienergije svoje su znaenje dobili u vrijeme prvih energetskih kriza, sedamdesetih godinaprolog stoljea. Neki od obnovljivih izvora poznati su i koriste se jo od davnine (npr.vjetrenjae, vodenice i sl.).

Danas se pod obnovljivim izvorima energije podrazumijevaju izvori energije koji mogupomoi u zadovoljenju energetske potranje i time pridonijeti utedi trokova koji se daju zaenergiju. U obnovljive izvore energije spadaju:1. energija vjetra,2. solarna (suneva) energija,3. geotermalna energija,4. energija biomase i bioplin,5. energija plime i oseke,6. hidroenergija (male HE do 5 MW).

Priroda nas svakodnevno, i to potpuno besplatno opskrbljuje s velikim koliinama sunca ivjetra. S druge strane, sve je manje fosilnih goriva (nafte, plina i ugljena) ija je cijena svakimdanom sve vea. Posljednjih 30 godina, a posebno danas, obnovljivi izvori energije imaju sveveu ulogu u svjetskoj proizvodnji energije.

Porast koritenja obnovljivih izvora energije u svijetu je vrlo znaajan, dok se u Europinajvie koristi vjetroenergija. Njemaka danas ima oko 30.000 MW instalirane snagevjetrogeneratora, panjolska vie od 15.000 MW, dok Danska ak 65% energije dobiva izvjetra (10.000 MW).

U skladu s razvojem tehnologije snaga vjetrogeneratora je u posljednjih 30 godina narasla od

30 kW na ak 5.000 kW, dok je proizvodnja elektrine energije u vjetroelektranamapoveana za vie od 1.000 puta.

Za podruje F BiH naroito su zanimljive energija vjetra, solarna energija, biomasa izpoljoprivrede i umarstva, geotermalna energija i hidroenergija (male hidroelektrane).Razvoj obnovljivih izvora energije (posebno energije vjetra, solarne, biomase i geotermalne)vaan je iz nekoliko razloga:- obnovljivi izvori energije imaju veoma vanu ulogu u smanjenju emisije ugljinog dioksida(CO2) u atmosferu. Najnovija politika EU je da sve lanice do 2020. godine moraju dobivatinajmanje 20% energije iz obnovljivih izvora;- poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost energetskogsistema drave. Takoer, pomae u poboljavanju sigurnosti isporuke energije na nain da

smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije;- oekuje se da e u skoroj budunosti obnovljivi izvori energije postati ekonomskikonkurentni konvencionalnim izvorima energije.

Za decentraliziranu opskrbu potrebnom energijom u KSB/SBK perspektivno veliko znaenjeimaju novi i obnovljivi izvori energije (mini hidroelektrane, suneva energije, biomasa, otpad).Meutim, jo nema prateih propisa vezano za urbanistiko planiranje, na primjer solarnihnaselja na principu pasivnog koritenja solarne energije pri emu se posebno znaenjepridaje boljoj termikoj izolaciji, orjentaciji zgrada, boji fasade, vrsti materijala, i sl. Vedanasse mora voditi rauna da se zgrade grade za narednih 100 do 200 godina, kada eenergetska situacija biti sasvim drugaija.

KSB/SBK bi trebao slijediti pozitivne primjere nekih uspjenih poduhvata u koritenjuobnovljivih izvora energije kao to je npr. grad Be. Naime, u ovom gradu se znaajan dio


33/223



potrebne energije osigurava iz tri kogeneracijska postrojenja, dvije spalionice otpada inekoliko mini solarnih elektrana pri kolama.

Na podruju SBK planirana je izgradnja vie mini hidroelektrana (MHE) na rijekama Vesela,Jezernica, Borovnica, Kozica, Pavlovac i eljeznica. Njihovom izgradnjom znaajno bi sepopravila elektroenergetska situacija KSB/SBK.

Tablica 8. Pregled projektiranih MHE u KSB/SBK (veina u Opini Fojnica)

R.br.NAZIVMHE

LokacijaNeto pad

(m)

Instaliranasnaga(kW)

Mogua proizvod.(GWh)Vodotok Opina

1. Prljanica r. Vesela Bugojno 45 240,00 1,0602. Prokoka r. Jezernica Fojnica 448,1 790,10 4,7873. Mujakovii r. Jezernica Fojnica 232 1.342,00 8,1294. Pogledala r. Borovnica Fojnica 90,6 377,60 2,2875. Grablje r. Borovnica Fojnica 130 354,30 2,1466. Botun r. Kozica Fojnica 113 1.880,00 7,4907. Pavlovac r. Pavlovac Fojnica 97 442,00 2,286

8. Luke r. eljeznica Fojnica 109 1.945,00 11,736Ukupno: 7.371,00 39,921

Meutim, preuzeti podaci od KSB/SBK su se promijenili jer je samo na fojnikim rijekamaplanirana izgradnja 11 MHE. Prije 5 godina su izgraene 4 MHE, vrijednosti oko 20,000.000KM (tvrtka Intrade-energija, Sarajevo), nedavno je dovrena i peta, a krenulo se i sgradnjom este. Umjesto prirodnog vodotoka rijeke su stjerane u cijevi, a turbina isputa uljekoje unitava okoli i riblji fond. Poetkom studenog odrana je izvanredna sjednicaOpinskog vijea Fojnica vezana za najavljenu izgradnju novih MHE, te preispitivanjedozvola za rad postojeih. Nakon viesatne rasprave donesen je zakljuak da se odmjerodavnih u KSB/SBK zatrai preispitivanje izdanih koncesija za MHE, te zaustave gradnjuMHE na rijeci eljeznici. Kako je izgradnja nastavljena, organizirani su i mirni prosvjedi predzgradom Opine. Predstavnici fojnikih mjesnih zajednica, ekolokih, sportskih, lovakih iribolovnih udruenja tvrde da su od samog poetka bili protiv izgradnje.

Osnovni principi direktnog iskoritavanja suneve energijesu preko:- solarnih kolektora - pripremanje vrue vode i zagrijavanje prostorija;- fotonaponskih elija - direktna pretvorba suneve energije u elektrinu energiju;- fokusiranja suneve energije - upotreba u velikim energetskim postrojenjima.

U Europi se znatno poveava koliina instaliranih solarnih kolektora (instalirano je oko 50milijuna m2 sunevih kolektora). Njemaka i Austrija su lideri u iskoritavanju suneveenergije za grijanje i pripremu tople vode.

Fotonaponske elije su poluvodiki elementi koji direktno pretvaraju energiju sunevazraenja u elektrinu energiju i mogu se koristiti kao samostalni ili kao dodatni izvor energije.Za sada su jo uvijek ekonomski nerentabilni jer im je cijena oko 3.000 /kW. Kao samostalniizvor energije koriste se npr. na satelitima, cestovnim znakovima, kalkulatorima i udaljenimobjektima koji zahtijevaju dugotrajni izvor energije. Europa ima godinji rast od 40%instalirane snage fotonaponskih elija. Vodea drava u Europi u tom podruju je Njemakasa 113.8 MWp. Plan Europske unije je instaliranje 3.000 MWp do 2010. godine, ali sadanjipokazatelji upuuju na to da e do onda biti instalirano oko 1.780 MWp.

Fokusiranje suneve energije upotrebljava se za pogon velikih generatora ili toplinskihpogona. Fokusiranje se postie pomoi mnogo lea ili ee pomou zrcala sloenih u tanjur

ili konfiguraciju tornja. Kod urenaja za fokusiranje postoje dva problema. Jedan je da je


34/223



potreban veliki prostor za elektranu, ali to se rjeava tako da se elektrana radi npr. u pustinji.Drugi veliki problem je i cijena zrcala i sustava za fokusiranje.

Suneva energija, odnosno energija sunevog zraenja predstavlja znaajan potencijalprimarne energije. Cijela povrina KSB/SBK (3.199 km2) tokom godine primi prosjeno17.000.000 TJ (potronja finalne energije u KSB/SBK u 1999. godini iznosila je 5.384,18 TJ).Ovaj veliki potencijal energije moe se iskoristiti kako pasivno (bolja termika izolacija,orjentacija zgrade, boja fasade, vrsta materijala, ), tako i aktivno foto-naponskimkolektorima.

Pretpostavljeni prirast biomase(drveta), koja se moe koristiti kao energent iznosi 322.000m3/a to je ekvivalentno sa otprilike 3000 TJ/a.

Na osnovu broja stanovnika 238.158 u 2000. godini i pretpostavljenog postotka spaljivanjaotpada od 20%, raspoloivi toplinski energetski potencijal komunalnog otpada uKSB/SBK je 37,8 TJ/a.

2.2 Historija2.2.1 Antika

Danas je sasvim pouzdano utvreno da je preko Fojnice vodila jedna od vanijih neolitskihkomunikacija u ovom dijelu Bosne, koja je predstavljala sponu neolitskih stanovnika Panonijei onih na jadranskoj obali. Polazei sa obale, put je vodio uz Neretvu, a onda negdje okoJablanikog jezera skretao u dolinu Neretvice pa preko Dusine silazio u Fojnicu, a potomvodio u dolinu Bosne. ini se da je Fojnica i fojniki kraj stekao prve stanovnike tek urazdoblju kad se pojavio metal, a to je bilo u drugom tisuljeu p.n.e. Danas se openito mislida su do dolaska Rimljana bili naseljeni pripadnicima ilirskog plemena Desitijata, koji su imalipremensko sredite negdje na podruju dananje Breze.

Kada je Fojnica i ovaj dio Bosne doao pod rimsku vlast ne zna se tono. O tome nemanikakvih podataka, ali je to svakako bilo negdje pod konac I. stoljea p.n.e., odnosno uvrijeme tzv. Oktavijanovih ratova, koji su voeni tridesetih godina tog stoljea. Tada je fojnikikraj, kao i ostali dio Bosne definitivno potpao pod rimsku vlast i uao u sastav velikog imonog Carstva. U fojnikom kraju se do sada nalo dosta antikog novca: novci grkihgradova i grkih kolonija Apolonije i Dirahija, novci Filipa i Aleksandra Makedonskog (IV. st.p.n.e) te njihove imitacije, tzv. barbarikoni. U zbirci Franjevakog samostana nalazi se idanas na stotine komada raznog rimskog novca. U njemu su zastupljeni gotovo svi carevi,poev od Augusta i Tiberija, preko Klaudija, Nerona, Vespazijana, Trajana, Hadrijana,Konstantina Velikog, Valentijana do Gracijana. O rimskom ivotu u ovom kraju govore ispomenici, kao to su: kip egipatske boginje Izide, kip boga Atosa, statuica boga Libera, kaoi nakit u obliku medaljona, na kojima su prikazani boginja lova Diana ili bog Hermes -

zatitnik trgovine. Pored rudnog blaga Rimljani su na podruju Fojnice eksploatirali i drugaprirodna bogatstva ovog kraja. Takav je bio sluaj i s termalnim izvorima koji se nalazeodmah povie suvremenog naselja, na lokalitetu Banja. Vesu ranije istraivai konstatiraliostatke rimskih radova na kaptai i zatiti samog izvora.

2.2.2 Srednj i vijek

U Bosni je tek razvoj rudarstva, posebno proizvodnja srebra, podstakao formiranje gradova idoprinio njihovom daljem napretku. U tom svjetlu treba gledati i nastanak Fojnice, rudnika, akasnije veoma vanog trgovakog centra srednjovjekovne Bosne. Poetak rudarskeproizvodnje u ovom kraju vezan je za dolazak njemakih rudara Sasa, u doba bana Stjepana

II. Kotromania. Najstariji poznati rudnik srebra srednje Bosne je Ostrunica, u neposrednojblizini Fojnice. Ve1349. godine, kada se u izvorima prvi put javlja, u Ostrunici se pominju

dubrovaki trgovci. Fojnica je nastala bar desetljee ili dva prije nego to se prvi put pominje


35/223



u pisanim dokumentima 18.03.1365. godine povodom prodaje polovine rudarskih jamavlasnitva Hansa i Nikla Sasinovia u Fojnici i Ostrunici nekim Dubrovanima. Inae, braaSasinovii veoma se esto spominju, u sauvanoj historijskoj grai, po razliitim osnovama:kupoprodajni ugovori, sudski sporovi, obiteljske nesuglasice. Vjerojatno zbog bogatihnalazita srebra i zlata, bosanski vladari su vrlo rano Fojnicu proglasili svojim posjedom,kojim je upravljao knez, imenovan od strane kralja i obino iz reda trgovaca. O sigurnostigrada i rudokopa brinule su se posade utvrenja razmjetene po kotama s kojih su imaledobru preglednost fojnike doline (Kozov grad, Zvonigrad, srednjovjekovno topioniarskonaselje -

Lagumi). Sasi su svojom strunou osuvremenili rudarsku tehniku proizvodnjesrebra i zlata, a Dubrovani razvili trgovinu i zanatstvo, te tako Fojnicu uinili privrednonajznaajnijm mjestom srednjovjekovne Bosne. Poetkom XV. st. proizvodnja u Fojnici nepokazuje vidan porast u odnosu na XIV. st. Preokret je nastao tridesetih godina XV. st., kadase u Fojnici Dubrovani poinju okupljati u sve veem broju, tako da se tu stvara njihovaveoma jaka naseobina, najjaa na podruju bosanske drave. Prva polovina XV. st. jerazdoblje kada Fojnica u svom privrednom i demografskom irenju dostie vrhunac; urbanidio grada prelazi broj od 2.000 stanovnika s izrazito jakom naseobinom Dubrovana,otvaraju se novi rudnici u Deevicama (1403) i Dusini (1413), franjevci grade samostan na

Pazarnicama, trguje se zanatskim proizvodima izraenim od plemenitih metala, koom,svilom, vinom, orujem, kunim potreptinama, skupocjenim italijanskim tkaninama.

Rudarstvo, posebice proizvodnja srebra, bilo je najvanija privredna grana srednjovjekovneBosne, a imalo je nesumnjivog znaenja i za privredu Europe onoga vremena. Konzultirajuidubrovake izvore o izvozu i podatke o kupljenom godinjem uuru (350 kg srebra), moe sesasvim sigurno tvrditi, da proizvodnja u fojnikim rudnicima nije bila ispod 3 t godinje.Uzimajui u obzir bogatstvo rudnika kao i stalno prisustvo dubrovakih zlatara (ukupno 12,oko 1430) koji su se izmeu ostalog bavili i kovanjem novca, najvjerojatnije da je u Fojnicidugo vremena egzistirala kovnica novca bosanskih vladara. Novac oznaen kao kraljev(grossi di Re; denarii regis Bossine. itd.) esto se pominje u izvorima i to obino u vezi saFojnicom. Nagli uspon rudarskih mjesta u srednjoj Bosni podudara se vremenski sodumiranjem Zvornika i Visokog, koji su do 1430. godine bili glavni centri bosanske trgovine.

U Fojnici, kao i u ostalim rudnicima srednjovjekovne Bosne, obavljala se ekstraktivna ipreraivaka industrija. Turski hroniar Dursun-beg, koji je sa turskom vojskom doao uBosnu, impresioniran onim to je vidio, zabiljeio je da je Bosna, u stvari, rudnik srebra izlata. Pored rudarstva i trgovine, u Fojnici su se stvarali i povoljni uvjeti za razvoj zanatstva.Zbog rudnika srebra, ona je bila posebno privlana za zlatare. Iz Kanuna o rudniku Fojnica iz1489. godine vidi se da je u Fojnici, jo prije dolaska Turaka, bilo zanatlija i to papuara,krojaa, pekara, mesara, tavljaa koe i krznara. Fojnica se razvija pored rudarskog uveoma znaajan trgovaki i zanatski centar te postaje jedno od najvanijih privrednih sreditatadanje Bosne.

2.2.3 Osmansko razdoblje

Na alost, ne raspolaemo podacima o samom turskom osvajanju Fojnice (vjerojatno uproljee 1463). Fojnica je zateena kao druga po veliini varo u Bosni. Vea od Fojnice bilaje samo Srebrenica. Dolazak Osmanskog carstva kao nove imperijalne sile na Balkanu,vjerojatno je utjecao, iz straha i ope nesigurnosti, na smanjeni obim trgovakih veza, a timei proizvodnje u fojnikim rudnicima. Sigurno bi se to jo drastinije odrazilo na demografsku iprivrednu sliku ondanje Fojnice, da nije bilo politike pronicljivosti fojnikog gvardijana fraAnela Zvizdovia koji je izjavom o lojalnosti novom osvajau dobio od Mehmeda II. Fatihana Milodrakom polju, znamenitom Ahdnamom, garancije slobode kretanja, imovinskogposjedovanja i vje

master plan razvoja turzima za src poljana

Documents