Male TAJNE o VINu

Luxembourg—2014

Priča za VAS

2

Pripremiо Dr Dragutin Mijatović

http://www.dugirat.com/content/

view/10331/36/

3

4

Sadržaj Strana Uvod 6 Proizvodi vinove loze, grožđa i vina 7 Mašina provjerava kvalitet vina 8 Najbolji šampanjac 11 Beaujolais noveau est arrive! 13 Francuski paradoks 14 Resveratrol - najveći prijatelj srca 14 Otimači izgubljene tajne crnog vina 18 Tajna vinskog bouqueta 19 Wine for women 20 Najskuplje vino u povijesti 21 Vino ili sex 22 Vinska bitka 24 Crno vino povećava seksualnu želju kod žena 25 Zanimljivosti o vinskim mirisima 26 Vinoterapija - tajna vječne mladosti 28 Male tajne ispijanja vina 30 Zanimljivosti o vinu 32 Dobar čep—mir u boci! 34 Zanimljivosti koje možda niste znali 35 Zanimljivosti o vinu - 1 38 Šampanjac se pravi od crnog vina 42 Mošt, vino i vinogradi banjalučki 44 Mala tajna pravog zavodnika 46 Moćno vino za moćnog muškarca 48 Razbijanje mita: je li mlađe doista slađe?! 51 Samo ga pustite da sazrije 54 Mlado vino…. 55 Vrhunsko vino 56 Tajna vina Andre Tomića 57 Od Dioniza do Omara Hajama 58 Krije li se u vinoterapiji tajna vječne mladosti, 60 Svim civilizacijama vino je bilo izvor nadahnuća 62 Dvorska ceremonija 64 Vino i čaše 68 Podjela vina 70 Sommelier- zanimanje budućnosti 72 Koje vino uz koje jelo? 74 Četiri mubarek rijeke i njihovi simbolizmi 76 Ko je Dionis, bog vina? 82

5

Strana Tajne zvezdanih mehurića 84 Tamo gdje uđe vino, izađe pamet 89 Istine i zablude o vinu i kavi 90 Vino, u umerenim količinama je zdravo. Juče! 93 Najčešće zablude o šampanjcu 94 Legenda o vinu 96 Crno vino—istine i zablude 98 Putevi vina 100 Voda za obraz - vino za dušu 101 Od svih špricera francuski je najbolji 103 Stari Grci krivi za lošu naviku 104 Dobro vino se ne razvodnjava 106 Zanimljivosti o vinu - 2 108 Otvoreno vino u hladnjaku može statajati max tri dana 111 Vino u životu čovjeka 112 Vino i čokolada – rajski spoj 113 Crno vino je zdravije za zube i štiti ih od bakterija 113 Vino za Valentinovo 114 Kuhano vino 115 Čokolada i vino jačaju um i tijelo 116 Dolina Napa u Kaliforniji nudi više od dobrih vina 117 Gdje žene rijetko dobivaju srčane udare 118 Vina sa snagom ždrepčeve krvi 119 Tajne aromatizovanih vina 120 Najveći vinograd u Evropi 123 Podrum vina Šipčanik 124 Usvojena reforma europskog sektora vina 126 Čaša vina produžuje život za nekoliko godina 127 Europska unija pokreće reformu u vinarstvu 128 Što je "terroir"?! 129 Veličina flaše šampanjca 129 Dugovečnost u čaši vina 130 Vinsko računalo - učinkovito pomagalo 131 Najzdravije vino na svijetu 133 Vino za pse 133 Audio pjesme o vinu 134 Đački rastanak 135 Ne mogu bez tebe 138 Za vaše utiske 141

6

http://www.podrum.org/photogallery.php?photo_id=10

Uvod Tajne vina, zanimljivosti o vinu i priče o vinu neizostavna su

tema za sva čavrljanja o tom božanskom piću. To je tema o kojoj se piše i priča, pjevaju pjesme, snimaju filmovi i u najgorem slučaju traži utjeha poslije neispjeha bilo koje vrste, ljubav se liječi čašom vina, čaša vina uvijek je dovoljna da se sve zaboravi.

Ova mala priča u vinu naći će saputnika na svim stranama Svijeta, zato je namijenjena onima koji o vinu žele da popričaju na neki drugi način, onima koji ne žele da raspavljaju o hemiji, mikrobiologiji ili jednostavno nisu upućeni u tajne te famozne nauke zvane enologija, a nemaju ni mogućnost pristupa Internetu.

Članci su orginalni izvodi bez dotjerivanje i ispravljanja jezičkih pogrešaka ako ih ima.

7

8

Mašina provjerava kvalitet vina http://www.dw-world.de/dw/article/0,,3875583,00.html

Poslednjih godina znatno su skočile cene vrhunskih vina. „Top vina“ ne kupuju samo ljubitelji, već i imućni koji tako ulažu kapital. Pri tom, treba biti obazriv jer uopšte nije teško da se flaša dobrog vina falsifikuje.

Timu naučnika sa Univerziteta u Ahenu uspelo je da sa otkrićem takozvanog „elektronskog jezika“ spreče buduće pokušaje falsifikata među vrhunskim vinima. Vinske probe uvek predstavljaju čulno zadovoljstvo za pravog poznavaoca vina. Enolog prepoznaje kvalitet vina, starost i poreklo. Sada sve to treba da obavlja mašina.

„Elektronski jezik“ sastoji se od šest malih senzora koji su postavljeni na pločici od platine maksimalne veličine 6 puta 6 centimetara. Novi uređaj za testiranje vina, razvio je tim istraživača sa profesorom Mihaelom Šeningom na čelu.

„Osnovni zadatak uređaja jeste da vrši kontrolu kvaliteta vina. Kada danas kupujete skupo vino, uvek postoji mogućnost kopije, odnosno falsifikata. Ni za same stručnjake ponekad nije lako da otkriju da li je reč o skupom originalu ili plagijatu“, kaže Šeling.

Potrebna široka baza podataka Uz pomoć specijalnog programa, kontrola ubuduće treba da

bude veoma efikasna. Naš program može da analizira sastojke vina, kaže inžinjerka Monika Turek.

„Pomoću matematičke obrade podataka, mi možemo da zaključimo o kojoj vrsti grožđa je reč.“

9

To možda zvuči komplikovano, a postupak je u osnovi sasvim jednostavan. Kapljica vina stavi se na senzore, to jest uređaje za testiranje, koji onda analiziraju sastojke koji su tipični za određenu vrstu vina. Tako, između ostalog, „elektronski jezik“ meri odnose između kiselosti, šećera i alkohola u vinu. U tome je „elektronski jezik“ efikasniji i pouzdaniji od bilo kojeg enologa. Jer osećaj za ukus može ponekad da zavara i najbolje stručnjake, dok uređaj za testiranje meri različite supstance u vinu sa matematičkom preciznošću.

Preduslov za takve analize je široka baza podataka o vrstama

vina, jer aparat može da prepozna samo one vrste vina o kojima poseduje podatke. Ukoliko bi naučnici imali dovoljno široku bazu podataka, mogli bi da proveravaju kvalitet svih vina na svetu. Istina, ta tehnologija nije sasvim nova. Na polju bio-senzora već je došlo do sličnog razvoja, kaže profesor Mihael Šening.

„Na usavršavanju ’elektronskog jezika’ radi se već godinama. Ono što je sada kod nas novo - razvili smo sasvim novi čip senzora čija površina je presvučena specijalnom masom. Aparat koji smo konstruisali smanjili smo do minijature, tako da se sada koristi kao ručni aparat direktno na svim mogućim mestima gde se vrše probe, uključujući i aukcije.“

10

Ipak je reč o subjektivnom osećaju. Pomoću matematičke formule može se zaključiti o kojoj vrsti grožđa je reč. Monika Tureg naglašava da istraživači i dalje rade na usavršavanju uređaja.

„Sa ovim uređajem ubuduće će moći da se procenjuju različita godišta vina, a takođe i da se utvrdi da li je reč o prirodnim sastojcima, ili postoje i dodatne hemijske supstance.“

„Elektronski jezik“ mogao da pojednostavi kontrole kvaliteta, ali enolozi neće postati suvišni. Njima će „elektronski jezik“ olakšati kontrolu kvalitetnih vrsta vina i sprečiti protivzakonite radnje sa vinom. Aparat za testiranje neće i ne treba da donosi presudnu ocenu kada je u pitanju kvalitet vina, kaže Mihael Šening.

„Jako je teško da se sa jednim ovakvim uređajem ocenjuje koliko je vino dobro ili loše, jer svako ko je makar jednom pio vino zna da je reč o subjektivnom osećanju, a ne o rezultatu matematičkih operacija.“ (Ingo Vagner)

Veuve Clicquot Yellow Label Brut NV Champagne Veuve Clicquot Yellow Label Brut NV Champagne jedan je

od svjetski najpoznatijih, cjenovno i najcjenjenijih, non-vintage šampanjaca.

Ovaj cuveé sastoji se od vina dobivenih od pedesetak različitih vinograda, a tradicionalni omjer grožđa u njemu je 50-55% pinot noir, 15-20% pinot meunier i 28-33% chardonnay. Oznaka non-vintage podrazumijeva da se u izradi šampanjca koristi vino iz različitih godina, dijelom iz zadnje berbe, a dijelom iz prijašnjih godina koje se nalazi u spremnicima ili drvenim bačvama.

Majstor podruma je Jacques Peters koji koristi veliki udio pinot noira, u odnosu na druge dvije sorte, kako bi postigao bogati okus i eleganciju. Druga prepoznatljivost očitava se u količini baznog vina koje se dodaje prije punjenja u boce i druge fermentacije.

Uobičajeno je u većini proizvođača šampanjca uporaba 12 do 25% vins de réserve u konačnoj kupaži, dok Jacques Peters koristi oko trećine. Razlog je to što Veuve Cliquot Yellow Label ima suptilniji i nježniji okus u odnosu na druge šampanjce.

http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,3875583_ind_2,00.htmlhttp://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,3875583_ind_2,00.html

Najbolji šampanjac 2009. http://limun.hr/afterwork/main.aspx?

id=535573&Page=1

Ako je šampanjac piće za svaku priliku, a jest, najbolji svjetski šampanjac doista treba piti svaki put kad je za to prilika. A najbolji je svjetski šampanjac, pokazalo je slijepo kušanje više od tisuću šampanjaca, Armand de Brignac Gold Brut. Fine Champagne Magazine objavio je da je taj šampanjac dobio 96 od 100 bodova, bod više od Dom Perignona iz 1990. te dva više od Mumma R. Lalou 1998., Roedererova Cristala 2002., Égérie de Panniera 2000. te Pol Rogera Sir Winston Churchill iz 1998. Šampanjerom Armand de Brignac već 246 godina upravlja 10 generacija obitelji Cattier. Vinogradi su joj isključivo na grand cru i premier cru položajima, a šampanjci odležavaju u 30 metara dubokom podrumu. Boce je vrlo lako prepoznati. Ponajbolji pjenušac klasične šampanjske mješavine chardonnaya i crnog te mlinarskog pinota u zlatnoj je boci, šampanjac rosé u ružičastoj, a blanc de blancs, dakle onaj napravljen isključivo od bijeloga grožđa, chardonnaya, u srebrnoj. Svaka je ručno polirana, pa se tonovi razlikuju, no sve su neprozirne. Prodaju se u baršunastoj vreći ili pak u drvenoj kutiji obloženoj svilom. U tim ekskluzivnim šampanjcima rado uživaju Beyoncé, George Clooney, David Beckham, Jay-Z.

11

U zlatnim je buteljama klasični šampanjac, mješavina chardonnaya, crnog rizlinga i crnog burgundca. Izvanredan je aperitiv, a pristaje i uz kamenice. Blanc de blancs proizvode samo od chardonnaya i pune u srebrne boce. Odlično pristaje uz rakove. Rosé je u ružičastim bocama. Preporučuju ga uz voćne deserte.

12

Beaujolais nouveau est arrive! http://www.gastro.hr/beaujolais-noveau-est-arrive!-2609.aspx

Minutu nakon ponoći trećeg četvrtka u studenom (novembar) će u prodaju biti pušteno francusko mlado vino Beaujolais Noveau.

Dok ovo čitate, na web stranicama Georgesa Duboeufa (www.duboeufnouveau.com) istodobno možete pratiti zadnje sate odbrojavanja do trenutka kada ćete (i zakonski) smjeti uzviknuti beaujolais noveau est arrive! Minutu nakon ponoći trećeg četvrtka u studenom će naime, prema polustoljetnoj tradiciji (i u dobro razrađenoj marketinškoj maniri) u prodaju biti pušteno francusko mlado vino Beaujolais Noveau. Događaj je to koji je davno prešao granice regije Beaujolais, zemlje Francuske, i postao međunarodni događaj kojeg s veseljem očekuju vinoljupci diljem svijeta. O čemu se radi?

Beaujolais je francuska regija koja je svoj svjetski imidž izgradila kroz izvoz i snažnu promociju vina Beaujolais Noveau, rađenog od sorte groža Gamay. To je lagano crno vino, koje neki nazivaju jednostavnim i nezrelim, zahvaljujući njegovim karakteristikama voćnog, nepretencioznog, „brzopletog“ vina, koje preporučuju popiti čim prije. Upravo u toj ležernosti možda i leži šarm ovog razigranog vina, koje još prije samo 3 mjeseca bilo grožđe na lozi. Naime, s Beaujolaisom nema velike filozofije i znanosti, kakva se često stvara oko vina, a koja bi mogla zastrašiti one s manje samopouzdanja. Ovo je vino koje prvenstveno slavi kraj berbi, raskoš jeseni, dolazak zime i toplih okupljanja s prijateljima i obitelji. Kada vidite ovu rečenicu na plakatima ispred vinoteka i restorana, ona je prvi nagovještaj onog „božićnog“ osjećaja (čak i ako je vani 18°C!). Kod nas se približno u to doba slavi Martinje, ali taj običaj zasad nije prerastao granice lokalnih priredbi i fešti, iako se mlada vina i u nas sve više puštaju na tržište.

http://www.duboeufnouveau.com/

13

Sama priča oko puštanja Beaujolaisa u prodaju, možda i jest potekla iz zakonske odredbe, ali je izvrsno iskorištena od strane snalažljivih francuskih vinara, prvenstveno regionalnog négocianta Georges Duboeufa koji je prepoznao mogućnost da dobro proda priču. S očitim smislom za marketing (i strašću za proizvodom, reći će on), priča o utrci za donošenje prve flaše berbe do Pariza ubrzo je prerasla samu sebe. Posebno je postala popularna u SAD–u, pogotovo nakon što je datum puštanja pomaknut (kako prigodno!) na tjedan dan prije američkog Thanksgivinga.

Danas je Dubeoeuf najveći svjetski izvoznik i proizvođač Beaujoloaisa Noveau sa preko 30 milijuna boca prodanih godišnje u 120 zemalja svijeta. Njegove butelje Beaujolaisa nadaleko su poznate po šarenom i veselom dizajnu etikete, koji lako zapne za oko, što je još jedan pametan potez u privlačenju novih potrošača. Naravno da Duboeufova vina nisu jedini Beaujolais Noveau koji postoji i kojeg možete nabaviti, a postoje i oni koji tvrde da svakako nisu najbolje što ta regija ima ponuditi. Na vama je da procijenite.

Prema tome, nakon četvrtka, prepustite se čarima predbožićnog raspoloženja, uz prijatelje i flašu, ugodno rashlađenog Beujolaisa. Kažu da je ovogodišnja berba možda najbolja u posljednjih 50 godina.

Looks nice, smells nice, tastes nice as simple as that!

http://img48.imageshack.us/img48/4615/beaujolaisvv0.jpg

14

Francuski paradoks http://click4you.com/split/main?

lang=hr&link=2&sublink=9&moreArticle=1180596361372&startPage=2

Prema podacima Wikipedije 2002. godine prosječan Francuz konzumirao je 108 g životinjskih masti dok je Amerikanac imao prosjek od 72 g životinjskih masti. Francuzi jedu gotovo čestverostruko više maslaca, 60 % više tvrdih sireva i gotovo trostruko više svinjetine nego Amerikanci.

No, podaci britanskog Heart Associationa iz 1999. govore o brojkama koje formiraju kostur takozvanog francuskog paradoksa: dok u SAD-u godišnje srčanim bolestima podlegne 230 muškaraca između 35 i 74 godina starosti na njih 100 000, u Francuskoj umire njih 83 na 100 000.

S druge strane, Francuzima se pripisuju neke druge olakotne

okolnosti. Oni nisu skloni fast-foodu kao Amerikanci niti je uvriježeno tzv. jedenje grickalica «s nogu». Francuzi uživaju kraljevske obroke koji su raznovrsniji i manjih porcija nego američki.

Još jedna svakodnevna komponenta obroka, a koja se danas već uzima kao siguran ključ razrješenja francuskog paradoksa jest crno vino. Nisu samo Francuzi ti koji uzgajaju grožđe i proizvode crno vino.

No, kada je napravljena usporedba njemačkih i francuskih

sorti crnog vina, francuska su imala znatno veće količine antioksidativnih tvari.

15

Rezultati i dalje zapanjuju Prvi spoj na koji su se koncentrirala istraživanja bio je

resveratrol, pigment koji se ne nalazi samo u crnom grožđu, već i u na primjer borovnicama i kikirikiju. U nedavnoj studiji na miševima resveratrol je pokazao zapanjujuća svojstva. Miševi su bili podijeljeni u tri skupine. Prva je dobivala običnu, zdravu, mišju hranu. Druga je hranjena «McDonalds» mišjom hranom, pretrpanom zasićenim mastima, a treća isto takvom uz dnevni dodatak resveratrola.

Miševi koji su dobivali resveratrol živjeli su do 20% duže od grupe koja ga nije dobivala, a mogućnost oboljevanja od bolesti koje se razvijaju kao posljedica nepravilne prehrane u njih je pala za oko 30%. Jetra miševa koji su se nezdravo hranili bila je masna te se već razvio početni stupanj dijabetesa. To nije bio slučaj s miševima koji su dobivali resveratrol. Ali, zašto ovdje govorimo o resveratrolu u vinu, a ne nekom drugom piću kao što je na primjer sok od borovnice također voća prebogatog antioksidansima?

Uslijed procesa fermentacije dolazi do produženog kontakta između sjemenki i kožica grožđa te do ekstrakcije znatnih količina antioksidativnih tvari u konačni proizvod koje organizam vrlo lako iskorištava za svoju korist. Ipak, ako ćemo se vratiti na vino kao izvor ovog korisnog spoja, valja napomenuti da su miševi dobivali količine resveratrola koje bi ljudski organizam teško apsorbirao i iz hektolitara popijenog crnog vina dnevno! Malo je vjerojatno da se francuski paradoks može objasniti djelovanjem samo ovog spoja, više je korisnost crnog vina u kombiniranom djelovanju nekolicine važnih flavonoidnih spojeva koji još nisu bili tema tolikih istraživanja kao što je to bio i jest resveratrol.

Zanimljivo je kako se ukupna prosječna količina ovih korisnih tvari nalazi upravo u europskim vinima. Područja koja su se pokazala najbogatijima su Gers regija na jugozapadu Francuske, a vina s najizraženijim antioksidativnim spojevima Cabernet Sauvignon, Pinot Noir i Petit Syrah. Nešto niže na ljestvici su Merlot i Zinfandel iako su popularniji od prethodnih. Bijela vina imaju znatno manji sadržaj flavonoida. Pravilo je - što je slađe vino, manje je flavonoida.

16

Resveratrol - najveći prijatelj srca www.vip.hr Neke od prvih studija o resveratrolu dokazale su njegovo

svojstvo da razrjeđuje krv. Točnije, ovaj pigment uspješno drži krvne stanice «rastavljenima» ograničavajući formiranje krvnih ugrušaka 
Upravo krvni ugrušci najčešći su krivci prestanka dotoka kisika u srce i(li) mozak što dovodi do srčanog i moždanog udara.
 Sljedeće važno svojstvo resveratrola je da ublažava oksidaciju lošeg kolesterola (LDL) . Oksidacijom LDL-a dolazi do nakupljanja naslaga na krvnim žilama te do početnog stadija ateroskleroze. Još jedna skupina korisnih spojeva pronađenih u vinu saponini najvjerojatnije pomažu smanjenju koncentracije LDL-a.
Iduće svojstvo resveratrola jest da regulira aktivnost dušikovog oksida koji je zaslužan za opuštanje glatkog mišićja, a time i stijenki krvnih žila, što čini da krv lakše teče.

Upravo se taj efekt može pokazati korisnim gdje bi umjerena konzumacija crnog vina pomogla prevenciji srčanog udara ili bržem oporavku nakon infarkta koji se već dogodio. 
Određena anti-tumorska svojstva resveratrola koja su se dokazala najvjerojatnije leže u činjenici gdje svaki antioksidans u određenoj mjeri štiti DNA od mutacije koja može voditi pojavi raka. Neki od mehanizama resveratrola su da uništava stanice raka te da sprječava formaciju novih krvnih žila koje bi «hranile» tumor. Pokusi u laboratoriju

dokazali su da kod određenih vrsta tumorskih stanica uvađanje resveratrola može dovesti do apoptoze - samouništavanja stanica raka. Već od 1940-tih primjećena su korisna svojstva tvari imena fitoestrogen.
 Njihovo ponašanje u organizmu slično je onome hormona estrogena.
On se veže na etsrogenske receptore u tijelu i ublažava bolesti i stanja svojstvena prirodnom padu koncentracije estrogena u organizmu kao što su menopauza,

osteoporoza, bolesti srca i krvnih žila i druge.

17

Dobar čep—mir u boci! http://www.hrt.hr/arhiv/2000/10/05/ZAN.html

Dobar čep idealan je čuvar dobrog vina. Otkad je Don

Perignon 1680. godine prvi put začepio šampanjac pomno izabranim čepom, čep je na području vinarstva, odnosno, podrumarstva, postao većim nego što doista jest. Otuda i izreka: Dobar čep - mir u boci!

Europsko povjerenstvo za vino procjenjuje da tri do pet posto

proizvedenog flaširanog vina u vrijednosti od oko 500 milijuna eura propadne svake godine zbog kvarenja čepa. Naime, malen čep može biti razlog velikih glavobolja. Primjerice, drveni čep sadržava mikroorganizme koji vinu mogu pokvariti i miris i okus, stoji u napisu Mikrovalna pećnica - spas za vinske čepove, objavljenom u časopisu Zadrugar. Ne samo da čep oboji vino, nego mu daje i niz neželjenih okusa i mirisa po lijekovima i dimu, kaže enolog Jens Jager iz Instituta Nustadt kod Mainza. Posljednjih godina neki su vinari počeli rabiti plastične čepove, ali plastika, iako uglavnom djelotvorna, ne ide uz romantiku, ne ide uz svijeće, društvo i pravu atmosferu.

Skupina europskih istraživača tvrdi da je pronašla djelotvoran

način za čuvanje zdravlja čepova, a to je jednostavno uništavanje mikroba u mikrovalnoj pećnici! Sve za zdravlje čepa. Zdravi čep ima blagotvorna svojstva što ga čini idealnim zaštitnikom dobre vinske kapljice. Istraživači - čepolozi, pratili su proizvodnju čepova podrijetlom iz velikih šuma hrasta plutnjaka u Portugalu, te otkrili da tradicionalni tretman grijanjem i kemikalijama ima neznatan učinak na njihovo zdravlje. Stoga predlažu - stavite čepove u mikrovalnu pećnicu i uništite mikrobe.

18

Zanimljivosti koje možda niste znali http://forum.burek.com/vino-zanimljivosti-koje-mozda-niste-znali-

t42066.wap2.html Staro vino nije i najbolje O vinu ima puno priča, mnoge su tačne, ali većina spada u

zablude. Najveće vinopije Ljudi u Luksemburgu piju više vina od bilo koje druge nacije.

Prosečna potrošnja vina u Luksemburgu je 60 litara po glavi stanovnika, a Luksemburžane u stopu prate Italijani i Francuzi.

Zablude Zatvarač se pregleda da bi se utvrdilo da li je oštećen ili na

njemu ima tragova buđi. Mirisanjem zatvarača ne može se puno zaključiti o kvalitetu samog vina. Bez obzira da li u grlić flaše ubacujete plastičnu, čeličnu ili srebrnu kašiku, mehurići će pobeći iz otvorene flaše šampanjca, ako je odmah ne popijete. Jedino zatvaračem moći ćete da ih zadržite do sledeće upotrebe. Mnoga vina predviđena su da se piju mlada - u roku od godinu-dve dana po berbi - i ona neće postati bolja sa godinama. Jedino vina vrhunskog kvaliteta sa godinama razvijaju bogatiji i kompleksniji ukus, ali samo ako se čuvaju na pravi način.

Fleke od crnog vina

Na Kalifornijskom univerzitetu crveno vino je sipano na parčiće tkanine od različitih materijala: mešavinu poliestera i pamuka, čistog pamuka, najlona (sintetičkog poliamida) i svile. Od osam različitih sredstava za uklanjanje fleka, najmanje efikasni bili su so i belo vino. Fleke od crnog vina najbolje se uklanjaju rastvorom

troprocentnog hidrogena i tečnog sapuna, pomešanih u jednakim količinama.

19

Doza razlikuje lijek od otrova Osim resveratrola u vinu je dokazan i sadržaj katehina, svima

poznatog dobročinitelja iz zelenog čaja. Još jedan spoj kvercetin navodno štiti od raka pluća. Lista korisnih tvari iz godine u godinu šira je, no ovakav razvoj događaja u slučaju vina nikako se ne bi smio shvatiti kao - više je bolje. Ciroza jetre kao rezultat zlouporabe alkohola jedan je od 10 vodećih uzroka smrti u razvijenim zemljama.

Niti jedan razlog naveden u ovom ili sličnim člancima ne smije biti opravdanje za neumjerenom konzumacijom alkohola, a osobe s povijesti alkoholizma u obitelji, trudnice, osobe s problemima sa srcem (aritmije, povišen krvni tlak), jetrom, čirom želuca ili dvanaestnika trebale bi u potpunosti izbjegavati sva pića koja sadrže alkohol. Za osobe s dobrim zdravljem konzumacija alkohola trebala bi biti popraćena određenim saznanjima.

Prvo je to da je alkohol diuretik. Osim što sam po sebi dovodi do poremećaja u funkcioniranju mozga (slaba koncentracija i koordinacija) dodatna dehidratacija još više utječe na smanjenu funkcionalnost čitavog organizma. Uz alkohol uvijek pijte vodu! 
Potrebno je imati na umu da sve dobrobiti crnog vina postaju prijetnja ako se prekorače dnevne preporuke od 2 čaše za muškarca i 1 za ženu. Sve ono čemu korisne kemijske tvari pomažu u malim količinama, alkohol u većoj koncentraciji poništava, te dodatno povećava rizik od povišene koncentracije triglicerida u krvi, nastanka osteoporoze i oštećenja jetre. Umjerenost je tajna dobrog zdravlja!

20

Ovih dana ste na nekim portalima mogli pročitati zašto je dobra čokolada, a za koji dio tijela je korisna kava, zašto treba jesti koštunjavo voće ili možda jaja.

Ja ću Vam dati argument zašto je dobro piti crno vino! Ne, ne reklamiram alkohol, ali svakom bi preporučila čašu crnog vina dnevno!

Kada bi postojala sekta crnog vina, ja bi sigurno bila njen član! Crno vino sam pila od svoje desete godine. Bijelo vino - nikad, kao ni žestoki alkohol, ali crno vino- da.

Da sam od malih nogu bila na pravom putu pokazuju i najnovija istraživanja u Americi koja kažu da čaša ili dvije crnog vina mogu biti dobre za zdravlje i čak dobre za vitku liniju. Američki istraživači tvrde da crno vino štiti od E-koli bakterije i drugih bolesti povezanih sa hranom.

Crno vino pomaže i kod rana zagadjenih bakterijama, i kod onih koje mogu biti kobne kao što su E-koli.

Istraživanja su pokazala kako crno vino ne oštećuje korisne bakterije u stomaku, ali pomaže u zaštiti protiv onih škodljivih.Crno vino zapravo ubija te bakterije isto kao što i spriječava njihov rast.

Crno vino kažu produžuje i život!

Otimači izgubljene tajne crnog vina http://vesnaskareozbolt.bloger.hr/post/redir/731007.aspx

Spoj koji crno vino čini zdravim navodno čuva i tajnu dugovječnosti, objavili su američki znanstvenici.

"Pronašli smo kemikaliju koja može produžiti život svakoga organizma", rekao je David Sinclair s Harvarda."Tražili smo molekule koje će se primiti za sirtuinski protein koji zaustavlja starenje i aktivirati ga", rekao je Sinclair."Kad sam shvatio da je to molekula iz crnog vina, gotovo sam pao sa stolca. To je baš molekula za koju ljudi vjeruju da stoji iza zdravstvenih blagodati crnoga vina. Nevjerojatno", kaže znanstvenik.

Najvažnije je umjereno konzumiranje, što znači jedna čaša crnog vina dnevno za žene i dvije za muškarce.

Istraživači kažu da ispitivali bijelo vino, ali su ustanovili da samo crno vino pomaže u zaštiti protiv štetnih bakterija.

Dakle, živjeli mi jako dugo- uz crno vino!

http://vesnaskareozbolt.bloger.hr/post/otimaci-izgubljene-tajne-crnog-vina/731007.aspx

21

Tajna vinskog bouqueta http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/vise_o_vinu/272/

Znanstvenici sa Sveučilišta British Columbia, S.Lund i

J.Bohlmann pozabavili su se pitanjem što u stvari određuje vinski bouquet.

Počevši od lagane prisutnosti hrasta do voćnih aroma limuna ili borovnica, kombinacija hlapljivih organskih sastojaka djelomično je odgovorna za okus i aromu pojedinog vina.

Na engleskom nazvani VOCs (volatile organic compounds) u

biti su kemijski spojevi koji određuju karakteristične okuse i mirise koje mi povezujemo s voćem i povrćem, uključujući i grožđe. Različite komponente stvaraju se u različito vrijeme unutar životnog ciklusa: za vrijeme rasta, cvjetanja i razvijanja ploda. U grožđu njihov razvitak započinje sa sazrijevanjem bobica i njihove ovojnice na način da se vežu za molekule šećera i amino-kiselina. Njihovo otpuštanje potiče se fizički, prešanjem grožđa, i kemijski, za vrijeme fermentacije.

Pretpostavlja se kako postoji 12 glavnih spojeva od kojih jedan

može dominirati „karakterom“ vina. Svjež okus Sauvignon Blanc u najvećoj mjeri duguje metoxypyrazinu, dok su za cvjetni ili voćni doživljaj slatkih Muškata odgovorni geraniol i citronellol.

Istraživanja u ovoj domeni

tek su u povojima, ali znanstvenici se nadaju kako će moći saznati kako različitosti u tlu, klimi, sortama grožđa i vinogradarskom pristupu utječu na kompleksne molkeularne procese koji proizvode VOCs u vinu.

22

Wine for women http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/women_only/391/

Knjigu o vinima namijenjenu vinoljupkama. Autorica je Leslie

Sbrocco, a naslov knjige u originalu glasi Wine for Women: A Guide to Buying, Pairing and Sharing Wine.

Knjiga se na Amazonu može kupiti za $15,42. Autorica knjige u potpunosti se obraća djevojkama i ženama te ustvrđuje kako žene čine preko 60% potrošača skupljih vina u SAD-u i da su mnogo spremnije kupiti skuplju butelju za jednostavnu večeru s voljenom osobom ili obitelji.

Cijela knjiga pisana je bez „stručnog“ vinskog vokabulara i

svedena je na srž onoga što čitateljice zanima o vinu. Kako bi dočarala različite sorte vina i pripadajuće im okuse, Leslie Sbrocco služi se modnom analogijom. „?ene posjeduju potrebu učiti o raznim stvarima na način koji je relevantan za njihov život“, napominje autorica i zaključuje: „moda je nešto s čime većina od nas ima već uspostavljen odnos i nešto što možemo upotrijebiti kako bismo bolje razumjele vino.“

Tako Leslie Sbrocco uspoređuje voćni okus Gewürztraminera s

mladenačkim osjećajem odijevanja proljetne haljine. Chardonnay predstavlja uvijek popularne crne odjevne predmete, neizostavni inventar svake garderobe, Pinot sivi poistovjećuje se s udobnim jeansom, a Cabernet Sauvignon primjer je poslovnog kostima.

Leslie Sbrocco također daje savjete za kupovinu vina, njegovo kombiniranje s hranom i načine uživanja. „?ene se više kod vina usredotočuju na stil vina i njegov okus, nego na položaj na rank-listi. Također, sklonije smo slušati savjete drugih. Ako se neko vino dopadne jednoj od nas, vrlo je vjerojatno da će ga i ostale biti voljne probati“.

I na kraju, autorica daje glavnu poruku svoje knjige:“Vino nije nešto čega bi se trebalo bojati ili nešto što bismo trebali duboko štovati, već nešto u čemu bismo trebali uživati.“

23

Najskuplje vino u povijesti http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/fun_and_wine/457/

200 godina star Chateau d'Yquem dostigao cje ijenu od 90,000

$, postavši time najskuplja boca vina u povijesti. Kupac je (zamislite!) privatni američki kolekcionar koji taj

Sauternes iz 1787. nabavio putem londonske tvrtke Antique Wine Company koja ga je otkupila u Francuskoj i privatnim će avionom (kojim će pilotirati njen izvršni direktor) bocu prenijeti u SAD i osobno je uručiti novom vlasniku.

Stavljajući godište u kontekst, direktor tvrtke Stephen Williams

objasnio je da je grožđe tog Yquema brano dok je George Washington bio predsjednik SAD-a, James Watt usavršavao parni stroj, a glava Marie Antoinette je još uvijek čvrsto stajala na ramenima. 'Morate imati na umu da je uz takvu bocu vezana poprilična nostalgija', komentirao je Williams.

Boca je, osim vlasnika, u međuvremenu promijenila i nekoliko

čepova, a prilikom mijenjanja provjeravana je i kvaliteta, tvrdi Williams i dodaje kako je najstariji Yquem kojeg je probao datirao iz 1865. te da je unatoč godinama vino bilo izuzetno mladoliko.

Osim američkog sretnika jedina dva prethodno poznata vlasnika

Yquema 1787. su Raymond Beaudouin – jedan od najslavnijih francuskih vinofila i osnivač renomiranog časopisa La Revue du Vin de France – i Didier Segon.

24

Vino ili sex http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/fun_and_wine/641/

Zašto se u povijesti čovječanstva više napredovalo u kuhanju

nego u seksu i kako to da smo u stanju satima čavrljati o vrstama vina, njihovom bukeu i boji, a nismo u stanju razgovarati više od pola sata na dan s vlastitim partnerom?

Odgovori se kriju svuda oko nas - knjige, filmovi, izložbe -

samo treba malo bolje pogledati. Ukoliko ste više knjiški tip, sve o ljudskim užicima, porocima i naravno odnosu muškaraca prema žena možete pronaći u knjizi Theodorea Zeldina 'Intimna povijest čovječanstva', koja je već proglašena klasikom self-help literature.

Naravno, kakav bi to bio sveukupan pogled na svijet da nema

riječ-dvije o vinima i finoj hrani. No, ono što najviše zgrožava starog profesora s Oxforda i nas na Podroom.netu je činjenica da su ljudi spremniji riskirati s ezgotičnom hranom i nepoznatim pićima nego u običnoj komunikaciji sa stranim ljudima.

Svaka čast iznimkama tj. Francuzima koji su poznati po

otvorenosti prema novim jelima i svakodnevnim popodnevni izletima po hotelima gdje se do mile volje mogu upoznavati sa zgodnim strancima, a koji već neko vrijeme drže svjetski rekord u ispijanju alkohola. E sad, razlog takvom otvorenom ponašanju i visokim mjestima nije činjenica što Francuzi proizvode najbolja vina, jer su sada svojim lovorikama pridodali i svjetski rekord u konzumaciji sredstava za smirenje i tableta za spavanje.

Nego? Puno vjerojatnija je pretpostavka da francuska

civilizacija podjednako visoko cijeni umjetnost izvještaćenosti, piše Theodore Zeldin. Vrtne se živice podrezuju u neobičnim oblicima, nosi se odjeća koja svaku osobu čini još jedinstvenijom, govori se prenakićenim stilom - sve su to dijelovi istog svjetonazora, uvjerenja u to da se ljudska bića mogu usavršiti, pa ih je bolje oštriti i polirati, nego ostavljati da budu kakva jesu.

25

Nećemo vas dakle baš nagovarati da govorite prenakićenim stilom, no malo finog štiha nikome još nije naškodilo. Ukoliko netko i dalje misli da je bolja fora ostati neispoliran i piti Babić nego redovito surfati po Podroom.netu - grdno se vara. Najbrži način da se uvjerite kako će završiti svi oni sirovi tipovi koji ispijaju vina po sistemu daj što daš, pa čak iako ih je priroda nagradila super izgledom, mogu pogledati film 'Stranputica'. Nećemo vam baš sve odati, ali valjda slutite koje su prednosti dobrog poznavatelja vina.

A što je s onima koji apstiniraju i ne piju nikakvo vino? E, za

vas imamo jednu vrlo važnu obavijest! U vrlo dugoj povijesti čovječanstva nije postojala civilizacija

koja nije pokušala pobjeći od normalnosti uz pomoć alkohola, duhana, čaja, kave i svih vrsta bilja.

Asteci, koji su imali posebno sumoran svjetonazor, imali su čak

400 bogova pića i pijanstva, a zvali su ih 400 Zečeva; oni su im pomagali da pobjegnu. Pitate se kamo? Pa sigurno na Podroom.net. pa da konačno nauče što je to ispijanje najfinijih fina s razumnom mjerom. Živjeli!

26

Vinska bitka http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/fun_and_wine/560/ Vinska bitka, Batalla del Vino na španjolskom, povijesno je

nasljeđe, ali i turistička atrakcija jedne od najcjenjenijih svjetskih vinskih regija, Rioje. Gradić Haro, vinsko središte podregije La Rioja Alta, priča kazuje, u srednjem vijeku našao se u krvavom sukobu oko granica s dvadesetak kilometara na sjever udaljenim mjestom Miranda del Ebro.

Kako razmirice nisu prestajale, Ferdinand III 1290. godine

kraljevskom je arbitražom razriješio spor i odredio da se svake godine održi zajednička misa stanovnika dvaju gradića na dan Sv.Petra i Sv.Pavla i u prvoj nedjelji u rujnu na planini San Felice, koja je i bila predmet nesuglasica. Jedanput, negdje na početku devetnaestog stoljeća, strasti sudionika mise pomalo su uzavrele, a srećom po sve nas danas, kako nitko pri ruci nije imao dostojnog oružja, suprotstavljene strane počele su se špricati vinom. Tradicija je rođena.

Danas, sudionici bitke, cuadrillas, svake godine već ranom

zorom u posebno dekoriranim traktorima i odjeveni u bijela zaštitna odijela okupljaju se na vrhu planine, a po završetku mise započinju, kao krv, crvenu bitku. Kada se i zadnja kap vina prolije, svaka cuadrilla sjeda za svoj stol i nagrađuje se za herojsko držanje lokalnim specijalitetama.

Prema pravoj viteškoj tradiciji, ako ste, iako stranac, prolili

vino u bespoštednoj bitci, biti ćete pozvani da sjednete za stol i blagujete u društvu neustrašivih. Kako ne bi zaboravili da se ipak nalazimo u Španjolskoj, po završetku gozbe, cuadrillasi se spuštaju u Haro gdje sudjeluju u procesiji koja završava u priručnoj koridi gdje pušteni bikovi i pokoji usporeni refleks ne mogu pokvariti veličanstven događaj.

27

Crno vino povećava seksualnu želju kod žena http://vinarija.com/info/bakanalije/154-crno-vino-povecava-

seksualnu-zelju-kod-zena.html

Crno vino povećava ženin libido, pokazalo je najnovije

istraživanje. Znanstvenici su otkrili da crno vino u umjerenim količinama podiže razinu seksualne želje kod žena. Uočeno je da je njihova seksualna želja veća nego kod žena koje konzumiraju neka druga alkoholna pića.

Talijanski znanstvenici kažu da se uzrok takve pojave krije u

svojstvima crnoga vina koja poboljšavaju seksualno funkcioniranje tako što potiču protok krvi u ključnim dijelovima tijela.

"Iako se ovim rezultatima treba posvetiti još dosta pažnje, vidljivo je da crno vino utječe na seksualnost kod žena i na njihov bolji libido", navode znanstvenici.

Istraživanjem je obuhvaćeno 800 žena u dobi od 18 do 50

godina. Sve žene su imale uglavnom zdrav seksualni život, a podijeljene su u tri grupe. Jednu grupu su činile žene koje su pile jednu do dvije čaše crnoga vina dnevno. U drugoj grupi bile su žene koje su pile manje od čaše vina ili nekoga drugog alkohola dnevno. Treću grupu činile su žene koje uopće nisu konzumirale alkohol.

Pokazalo se da raste seksualni libido kod žena koje konzumiraju

jednu do dvije čaše crnoga vina dnevno. Posebno je zanimljivo to što je među tom skupinom bio znatno veći broj starijih žena.

http://vinarija.com/info/bakanalije/154-crno-vino-povecava-seksualnu-zelju-kod-zena.html

28

Zanimljivosti o vinskim mirisima http://www.podroom.net/sadrzaj/pregled/fun_and_wine/459/

Vino nikad ne miriše po grožđu, ali vrlo često miriše po drugom voću: breskvama, marelicama, jabukama, malinama, kupinama, višnjama, ananasu...

Voćne su arome najuočljivije i nazivaju se primarnim

aromama, a baš one dolaze od samoga grožđa, odnosno njegovih kožica i pokožica.

Sekundarne arome nastaju tijekom vrenja mošta i puno su

složenije, a najprepoznatljivije su aroma kvasca, maslaca, vanilije, prepečenca, svježe ispiljene hrastovine...

Tercijarne arome nastaju tijekom zrenja vina i teško ih je

opisati, a najlakše se prepoznaju arome meda ili benzina i petroleja.

Bouquet (buke) zajednički je naziv za sekundarne i

tercijarne arome vina. Svaka sorta ima velik broj svojih specifičnih mirisa, od kojih

navodimo samo neke: sledeća strana >

29

- Chardonnay – jabuka, breskva, karamele, agrumi, maslac, vosak, med, začinsko bilje, minerali, kremen... - Sauvignon – bazga, dunja, oskoruša, ogrozd, ananas, badem, kikiriki, kopriva, pokošena trava... - Graševina – marelica, dinja, nektarina, kivi, kamilica, akacija, grašak... - Rajnski rizling – smokva, metvica, lipa, sijeno, paprika, petrolej, dim... - Traminac – marelica, dunja, datulja, ruža, crni čaj, cimet, klinčić... - Malvazija – kruška, kivi, kaki, grejp, kvasac, kruh - Pošip – jabuka, kruška, limun, vanilija, cimet, med... - Plavac mali – šljiva, trešnja, borovnica, kupina, dud, šumska jagoda, čokolada... - Cabernet sauvignon – klinčić, crni ribiz, paprika, zeleni papar, metvica, duhan... - Pinot crni – malina, trešnja, jagoda, ruže, gnoj, kompost, divljač... - Gamay (Beaujolais nouveau) – mlada kruška, guma za žvakanje...

Burgundac crni

30

Vinoterapija - tajna vječne mladosti http://www.javno.com/hr-zivot/video--vinoterapija---tajna-vjecne-

mladosti_98566

U posljednjih nekoliko godina vinski spa hoteli i odmarališta

koja nude tretmane vinoterapije niču uz vinograde i vinska imanja po cijelom svijetu.

Rođenje vinoterapije Vinoterapija i vinska spa odmarališta vuku korijen, naravno, iz

Francuske. Tako su Mathilda Thomas i njen suprug Bertrand na svom

vinogradu u Bordeauxu 1993. godine upoznali eminentnog farmakologa dr. Josepha Vercauterena koji im je otkrio tajne ljekovitosti vina.

On je, naime, još 1970.-ih otkrio kako su sjemenke grožđa

bogate polifenolom koji je snažan antioksidant te štiti od bolesti srca i krvnih žila.

Obitelj Thomas je nakon berbe 1995. godine proizvela prvu liniju za njegu kože od vina koju su koristile i Madonna te Isabelle Adjani. Četiri godine kasnije na svom su imanju otvorili prvi u svijetu vinoterapijski hotel, Les Sources de Caudalie. Ipak, njihov spa više nije najpoznatiji u svijetu, njegovo je mjesto zauzeo 100 milijuna američkih dolara vrijedan Marques de Riscal Hotel koji je otvoren 2006. godine u Španjolskoj.

31

Posljednji estetski trik? Iako vinoterapija zvuči kao posljednji estetski hir, ona ima

snažnu potporu znanstvenih istraživanja. Grožđe je bogato polifenolima i resveratolima koji imaju snažno antioksidantno djelovanje i čuvaju tijelo od slobodnih radikala.

Polifenola najviše ima u kožici grožđa, sjemenkama i peteljkama, a upravo oni štite kožu od oštećenja. Vino je odlično i za čišćenje organizma od štetnih tvari, a osim toga može drastično poboljšati cirkulaciju krvi.

Francuzi su uvjereni da je vinoterapija tajna vječne mladosti, a u to je uvjerena i Teri Hatcher.

Glumica, naime, ne pije vino, ali svakodnevno priređuje kupku u koju doda čašu vina kako bi joj koža bila glatka. Teri se kune kako malo vina u kupki može učiniti kožu mekom poput bebine. guze, piše dlisted.

Bathing in Beaujolais in Hakone, Japan

Vinska kupka na japanski način Vinoterapija sve je popularnija i u Japanu. Japanci su, naime,

dočekali prvu ovogodišnju pošiljku vina Beaujolais nouveau uz tost i kupanje u vinskoj kupci.

Kowakien spa odmaralište koje se nalazi zapadno od Tokija priuštilo je svojim gostima kušanje novopristiglog vina, ali i kupku u njemu, prenosi Reuters.

U prošlosti se Beaujolais nouveau najviše izvozio u Veliku Britaniju, ali u današnje se vrijeme izvozi u više od 120 zemalja svijeta, a Japan je njegovo najveće tržište.

Od svih vina koje Japanci piju, Beaujolais nouveau čini čak 90% potrošnje. Nešto više o Japancima koji su uživali u vinskoj kupci pogledajte u VIDEO VIJESTIMA.

http://www.javno.com/video.php?rbr=6370http://www.javno.com/video.php?rbr=6370

32

Male tajne ispijanja vina http://www.palic.info/node/194

Oblik čaše je od velikog značaja za uživanje u vinu jer ne može

svako vino ispoljiti sve svoje arome u bilo kojoj čaši. Dobra čaša ne može od jeftinog vina načiniti vrhunsko, ali može, kako ističu eksperti, povećati užitak ispijanja boce osrednje cene. U stara vremena bogati i moćni ljudi su vino pili iz velikih ukrašenih pehara, dok se danas zaljubljenici u to piće uzdaju u lake, tanke čaše, koje, kako oni ističu, pojačavaju kvalitete vina. „Zidovi čaše treba da budu tanki”, savetuje Ernst Bojšer iz nemačkog Instituta za vino. „Svako nesvesno pije pažljivije iz takve čaše”, objašnjava on. Još jedan razlog za odabir tanke čaše je taj što debela čaša prenosi svoju toplotu na vino, a to, u slučaju rashlađenog „rizlinga”, nije poželjno. Vinska čaša takođe ne treba da bude šira oko ivice, inače će aroma vina iščiliti, naglašava Bojšer. Dobra vinska čaša sužava se prema vrhu tako da se aroma vina može koncentrisati i lakše se može omirisati. Miris igra važnu ulogu u ispijanju vina. „Najveći deo onog što smatramo da osetimo čulom ukusa, mi, u stvari, doživljavamo čulom mirisa”, objašnjava Bojšer.

Kompanije koje proizvode vinske čaše razvile su brojne varijacije koje odgovaraju različitim vrstama vina. Oni koji vino piju povremeno ne treba da brinu - sve što je njima potrebno jesu četiri standardne čaše da bi u potpunosti uživali u vinu.

Dve vrste čaša za belo vino, jedna za crno i jedna za šampanjac treba da se nađu u svakom domaćinstvu, precizirao je stručnjak za vino Kristijan Frens iz Kelna.

Prema njegovim rečima, jako belo vino, na primer „šardone” iz Burgundije, treba služiti u velikim čašama u obliku lale. Lakše belo vino trebalo bi pak služiti iz manjih čaša „kako bi njegova delikatna struktura mogla biti na pravi način prezentirana”. Velike, visoke čaše najbolje odgovaraju crnom vinu.

„Aromi crnog vina potrebno je nešto više prostora”, objašnjava Bojšer.

33

Takva čaša treba da ima obim od osam do 10 centimetara u svom najširem delu. Dobar primer za takvu čašu je čaša „Bordo”. Dužina nožice je, takođe, od značaja. Dobro izbalansirana čaša omogućava vinu da bolje kruži u čaši.

Dobra čaša za šampanjac je uska i sužava se prema vrhu. Loptaste čaše za penušavo vino nisu više u modi, podseća Frens. Na dnu frulaste čaše za šampanjac mora se nalaziti tačkica veličine glave čiode, utisnuta u staklo, na kojoj se oslobađa ugljen-dioksid u obliku mehurića koji se kao stub dižu ka površini, napomenuo je Frens.

Sem ta četiri glavna tipa vinskih čaša, postoji još niz drugih oblika i veličina.

Svi proizvođači dobrih čaša prave serije u saradnji sa stručnjacima za služenje vina. Često se dizajniraju specijalne čaše za svaku vrstu vina.

„Teoretski, u svojoj vitrini možete imati do 60 različitih čaša”, ukazuje stručnjak za kulturu serviranja jela i predmeta za domaćinstvo Eva Bart-Gilhaus.

Pri pripremi za serviranje vina treba imati na umu da čak i lepa i elegantna čaša može pokvariti ukus vina ukoliko sadrži i trunku tečnosti za pranje ili ako je uvukla miris ormara, do čega može doći ako čaše dugo stoje u ormaru neupotrebljene, napominje Bojšer. On u tom slučaju predlaže da se isperu čistom vodom pre upotrebe ili da se u njima promućka malo vina pre nego što se sipa.

„Probajte sami i uporedite”, predlaže Bojšer. „Vino će imati

sasvim drugi ukus”. (Tanjug)

34

Zanimljivosti o vinu http://yuforum.net/vinarstvo/zanimljivosti-o-vinu-43503/

• Čaša za šampanjac će proizvoditi više mjehurića ako unutrašnji zidovi nisu sasvim glatki jer neravnine pomažu oslobađanje ugljičnog-dioksida. • Madam Pompadour je izjavila kako je šampanjac jedino vino poslije koga žena ostaje lijepa. • U 19 stoljeću bila je česta pojava da flaše sa šampanjcem eksplodiraju pa su radnici u podrumima nosili zaštitne maske. • Brzina čepa od šampanjca je 13 m/s pa pripazite kako usmjeravate grlić boce dok ga otvarate. • Dom Perignon je bio monah za koga se smatra da je izmislio šampanjac. No, kao i sve sjajne stvari u svijetu, otkriće je bilo posve slučajno jer je on želio napraviti vino koje će biti ravnopravan rival burgundcu. • Prije no što su se dosjetili da se kalemljenjem bore protiv Phylloxera vastatrix, gljive koja je opustosila europske vinograde u 19 stoljeću, ljudi su se protiv gljivica borili egzorcizmom i sličnim vradžbinama. • Znanost o vinovoj lozi se zove ampelografija. Svake godine u Francuskoj se objavljuje datum službenog početka berbe, a prije toga se ne smije započeti s branjem. • Kolekcionar vinskih etiketa službeno se zove vintitulist. • Platon je smatrao da mladići do 18 godina ne bi uopće smjeli piti vino, jer " ne bi trebalo dodavati vatru na vatru".

35

• Da se kvaliteta grožđa povećava ako potkresemo lozu otkrio je u 4 stoljeću biskup od Tursa. Njegov magarac je, ostavljen bez nadzora, pojeo dio vinograda, nakon čega je vinova loza proizvela kvalitetnije grožđe. Nakon njegove smrti, biskup je nazvan Sveti Martin i postao je zaštitnik pijanaca. • U 15 stoljeću je pacijentima u njemačkim bolnicama bilo dozvoljeno sedam litara vina dnevno. • Dobar čep traje 20 godina. Posle toga ga treba zamijeniti. • Degustatori dijele miris vina na aromu i buké. Aroma je svjež, voćni miris grožđa koji se osjeća u vinu, dok je buké dio koji dolazi od fermentacije i starenja. Buké je puno kompleksniji i zreliji. • Najbolji način da se otklone fleke od crnog vina je da se tkanina potopi u suho bilo vino prije nego što se mrlja osuši. • Istraživanja u Velikoj Britaniji i Americi pokazuju da vino u umjerenim količinama smanjuje rizik od smrti uslijed srčane bolesti. Rizik je manji nego kod ljudi koji uopće ne piju, ali i onih koji pretjeruju sa pićem. • 70-87% vina je voda, 12-13% je alkohol, a ostatak čine rezidualni šećer i druge supstance, a okus čini samo jedan mali postotni dio. • Crno vino gubi boju starenjem, a bijelo je dobiva. • Vina iz hladnijih krajeva su blijeda, a ona iz toplijih imaju više žutu boju. Što se tiče crnih vina, mlada imaju svijetlo crvenu boju, a starija su tamna, skoro smeđa.

36

Zatvarači

Vinska industrija svake godine širom sveta iskoristi oko 13 milijardi zatvarača od plute. Proizvodnja plute znatno je porasla poslednjih godina, naročito u Španiji i Portugalu, gde su velike površine zasađene hrastom "Quercus suber L".

Zatvarači se prave od kore ovog drveta, koja se samoobnavlja u ciklusima od devet ili 12 godina.

Najbolja vina završila u kanalizaciji

Koliko volite da pijete vino možda nije i presudno za neke stvari o tom piću koje su zanimljive da se saznaju.

Uloga tanina Tanini su supstance kojih ima u semenkama i koži grožđa i

drvetu vinskih buradi. Oni daju gorak i opor ukus, tako da sa njima treba oprezno postupati.

Kako crveno vino dozreva, tako tanini u njemu postaju blaži, dok u mladom crvenom vinu mogu preovlađivati. Ipak, vino sa premalo tanina biće previše pitko.

Glavobolja Nije tačno da samo vina sa dodatkom sumpora rezultiraju

glavoboljom. Od svakog vina zaboleće vas glava, ako popijete previše.

Pipava posla Francuski magazin "Lion mag" kažnjen je u januaru prošle

godine sa 260.000 evra plus nadoknada sudskih troškova zbog "obezvređivanja proizvoda".

Magazin su tužili proizvođači božulea, zbog objavljivanja

intervjua sa vinskim stručnjakom Fransoa Mausom, koji je božole opisao kao "vino od g….." (un vin de merde).

Strana 37

Birokratija Britanski carinici prosuli su u septembru 2002. godine vino u

vrednosti 200.000 evra u kanalizaciju, posle kontrole papira o uvozu. Na ovaj način zaplenjena su i prosuta neka od najređih i najboljih francuskih vina, kao npr. 61 boca "šato rotšilda", od kojih svaka vredi 2.500 evra.

Zakoni Kada se grožđe obere, dovoljno bi bilo zdrobiti ga i ostaviti

prirodne kvasce koji se nalaze na kožici da dođu u kontakt sa prirodnim šećerima iz grožđanog soka. Nikakva druga ljudska intervencija nije potrebna: zdrobljeno i prepušteno fermentaciji, svako grožđe će dati vino.

Naravno da vinari regulišu ovaj proces na mnogo načina, kako bi dobili vino odgovarajućeg kvaliteta. Potrebno je odlučiti se za kvalitetnu sortu grožđa (osim u Francuskoj gde je zakonom regulisano koja sorta se može gajiti u nekoj regiji), obezbediti savršene higijenske uslove u kojima će se proces odvijati, na kraju proveriti da li je proizvod jasne boje, bistar i pogodan za ljudsku upotrebu.

Osim ovih opštih, jednostavnih pravila, postoje i ona koje se tiču

spravljanja određene vrste vina: odabir vrsta grožđa koje će se upotrebiti, metoda fermentacije i načina na koji će se sa vinom postupati dok sazreva u podrumu.

Pravila proizvodnje regulisana su u svakoj regiji i variraju od

jedne regije do druge, ali većina pravilnika dozvoljava upotrebu šećera, ako nema dovoljno sunca da bi grožđe dobro uzrelo, nekih vrsta kvasaca koji daju bolje rezultate, prirodnih voćnih kiselina, a od samih početaka spravljanja vina dozvoljavana je upotreba malih količina sumpora radi uništavanja nečistoća.

38

Zanimljivosti—1 http://www.podrum.org/readarticle.php?article_id=24

Pod vinogradima u svetu ima oko 8 miliona hektara, i grožđe među svim voćem ima primat u tome. Postoji oko 10.000 varijeteta (sorti) grožđa. Otvorena boca vina u frižideru traje 6 do 16 puta duže (bez kvarenja) nego na sobnoj temperaturi. U svetu postoji oko 400 vrsta hrasta, od kojih se samo 20 koriste u proizvodnji buradi. Za proizvodnju kvalitetnog bureta pogodno je samo oko 5% celog drveta hrasta.

Amerikanci su izračunali da grožđe koje daje bocu vina od 20 dolara košta oko 2,64 dolara. Staro vino se nikad neće ukiseliti i postati sirće. Ono se pokvari oksidacijom. U Egiptu, u vreme faraona Tutankamona (nekih 1300 godina p.n.e.), "običan svet" je pio samo pivo - vino je bilo rezervisano samo za višu klasu. Kada se viking Lajf Erikson ukotvio u Severnoj Americi 1001. godine, bio je toliko oduševljen plodnošću vinove loze da je zemlji dao ime Vinland. Da penušavo vino ne bi penilo van čaše pri sipanju: sipajte prvo malu količinu (koja će se brzo umiriti), a ostatak sipajte u tu količinu - tada neće peniti. Tek kad je počela primena plutanih zapušača, boce su počele da se polažu u horizontalni pložaj prilikom odležavanja, a oblik boce je od kratkih i loptastih počeo da postaje visok i tanak.

39

Kada je erupcija Vezuva zatrpala Pompeju 79. godine, ona je "sahranila" i više od 200 vinskih barova. Grožđe se ne može pouzdano reprodukovati iz semena. Da bi se odgajila određena vrsta grožđa koristi se kalemljenje - biljna verzija kloniranja. Vino ima toliko hemijskih jedinjenja da se smatra složenijim i od seruma krvi. Godine 1945, Chateau Mouton-Rothschild je počeo sa serijom umetničkih etiketa, unajmljujući svake godine drugog umetnika da izradi jedinstvenu etiketu za tu berbu. Ti umetnici su bili i Šagal, Pikaso, Miro i Vorhol. 1993. etiketa je bila povučena iz prodaje i zamenjena praznom etiketom, jer je bila isuviše kontroverzna (stilizovana gola mlada žena na etiketi vređala je političku korektnost). Promene u vinu koje se dobiju starenjem su posledica VRLO spore interakcije kiseonika i vina. Veruje se da vino sporije stari u velikim bocama, jer ima manje kiseonika po jedinici zapremine vina. Brza oksidacija, kao kod loših zatvarača, kvari vino. Često se, pre berbe, odseca gornji sloj lišća na čokotima, kako bi se povećala izloženost suncu i ubrzalo zrenje. Prosečna starost francuskih hrastova posečenih za vinsku burad je 170 godina! Château Petrus je najskuplje vino iz Bordoa. Njegova cena zavisi više od male produkcije, nego od kvaliteta. Petrus se pravi od najmanje 95% Merloa. Egipćani su prvi koji su koristili staklene sudove, još oko 1500 godine p.n.e.

40

Ivica vinske čaše za crveno vino je uvijena unutra, kako bi zadržala arome iz vina i "dovela" ih do nosa vinopije. “Hladna maceracija” označava stavljanje grožđa u okruženje koje ima sniženu temperaturu na nekoliko dana pre početka fermentacije, čime se pospešuje ekstrakcija boje. Ovo se sve više radi sa Pinot Noir-om obzirom da pokožica ove sorte nema dovoljno pigmentacije u odnosu na druge crvene vrste. Bakterija Mycoderma pretvara etil alkohol u sirćetnu kiselinu, pretvarajući tako vino u sirće. Međutim, najviše slučajeva kvarenja vina su posledica oksidacije voća izazvane vazduhom, a ne bakterijsko pretvaranje alkohola u sirće. Najviše sađena vrsta grožđa na svetu je Airén. Ona zauzima oko 400.000 hektara u centralnoj Španiji, gde se od nje pravi osrednje belo vino, ali i prilično dobar brendi. “Cuvée” znači “kaca”, "bačva" ili “cisterna”. Koristi se da označi posebnu seriju ili kupažu. Beaujolais Nouveau (mlado vino) se ne može legalno pustiti u prodaju sve do trećeg četvrta svakog Novembra. U zadnje vreme ima sve više i više sintetičkih zapušača, ali je najnovija tehnologija zasprečavanje zagađenja čepova upotreba mikrotalasa. Etikete su prvi put stavljene na flaše u ranim 1700-im, ali sve do 1860-ih nije bilo odgovarajućih lepkova koji bi ih držali. Vrhunski vinogradi u Napa dolini se prodaju za preko 2.500 dolara za ar! Godine 2000. u Kaliforniji je bilo 847 vinarija.

41

Vina često nazivaju nektarom bogova, ali je Sangiovese jedino grožđe koje je dobilo ime po bogu. Sangiovese znači “krv Jova.” Belance jajeta, krv bikova i želatin su bili korišćeni kao sredstva za filtriranje pre punjenja u boce. Belance se dosta često koristi i danas. “Brix” označava procenat šećera u grožđu pre fermentacije. Npr. 23° brix će, više ili manje, biti pretvoreno kvascima u 12.5% alkohola, u zavisnosti od efikasnosti konverzije korišćenih kvasaca. Pri proizvodnji porto vina izmuljano grožđe fermentira samo oko 48 časova. Onda se fermentacija zaustavlja dodavanjem neutralno destilisanog alkohola ili brendija. Ovaj postupak povećava nivo alkohola i zadržava nešto od prirodnog šećera iz grožđa. Još od 4.000 godine p.n.e., Egipćani su bili prvi koji su koristili plutane zapušače. Marketinška israživanja pokazuju da većina ljudi kupuje određeno vino ili zato što prepoznaju brend, ili ih privuče pakovanje. Portugal ima 1/3 svetskih šuma plute i pokriva 85-90% plute koja se koristi u SAD. Sve do 1970. Bordo je proizvodio više belih nego crvenih vina. Danas crvena vina predstavljaju oko 84% ukupnog proizvoda. Stavljajući led i so u posudu za hlađenje brže ćete ohladiti penušavo vino. Najstariji vinski region u Bordou je Graves. Iako “château” znači zamak, to može biti i blok zgrada ili manja kući u blizini vinograda koja zadovoljava zahteve za proizvodnju vina sa protorom za skladištenje na istom imanju.

42

Šampanjac se pravi od crnog vina http://forum.burek.com/vino-zanimljivosti-koje-mozda-niste-

znali-t42066.wap2.html

Pošto je sok skoro svih vrsta grožđa blede boje i skoro bistar,

bela vina mogu da se prave i od crnog grožđa, samo je potrebno na vreme ukloniti kožu da ne bi obojila sok. Šampanjac je belo vino koje se pravi od crnog grožđa. Ipak, bela vina najčešće se prave od belog grožđa, crvena uvek od crvenog i crnog.

Prioritet pri spravljanju belog vina jeste da se ubrano grožđe

prebaci u presu što je brže moguće, kako bi se izbegla oksidacija. U vinariji grožđe se propušta kroz mašinu koja ga drobi i odvaja peteljke i deo semenki. Gaženje vina nije baš brz metod, ali je zabavan. Kaša zdrobljenog grožđa presipa se u presu i nežno se cedi sok iz nje. Dobijeni sok, najčešće očišćen od kože, presipa se u tankove za fermentaciju. To je proces prevođenja šećera u alkohol, uz pomoć kvasaca koji se nalaze na zrnu. Ona spontano prestaje kad se istroši sav šećer ili se namerno zaustavlja kad se postigne željeni nivo alkohola.

Bela vina zahtevaju dugu fermentaciju na temperaturi od oko

15 stepeni, kako bi se razvili različiti ukusi. U toku ovog procesa oslobađa se toplota, koja u vrelim klimatskim uslovima rezultira u burnoj fermentaciji i ne tako dobrom vinu. Zahvaljujući izumu buradi od nerđajućeg čelika u kojima se temperatura može kontrolisati, sada i Australija, Grčka, južna Italija i Španija mogu da se pohvale belim vinima vrhunskog kvaliteta.

Mnoga najbolja vina Burgundije, naročito šardone i semiljon,

fermentišu u malim hrastovim burićima. Ova tehnika zahteva puno posla, ali daje odlična vina, često predviđena da se piju tek posle više godina. U najjeftiniji šardone ubacuju se pregršti hrastovog iverja, kako bi se dobila komercijalno poželjna nota hrastovine.

43

Proces fermentacije traje od jedne do četiri nedelje. Vino se tada presipa u čiste čelične kontejnere da bi se sleglo. Pre flaširanja potrebno je prečistiti vino, kako bi bilo kristalno čisto. Korišćenje filtera i centrifugiranje su efektne metode, ali tradicionalni proizvođači više vole finiranje: želatinasta supstanca pomeša se s vinom, vremenom padne na dno, povlačeći sa sobom sve čestice. Ovaj proces obavlja se pomoću ulupanog belanceta, bentonita (vrsta gline) ili ribljeg tutkala. Kada je savršeno bistro, vino se može flaširati i transportovati.

Vina se mogu podvrći i procesu hladne stabilizacije, kada se hlade kako bi kiseline prisutne u vinu formirale kristale, koji se kasnije uklone procesom filtracije. Ovo se često radi iz čisto kozmetičkih razloga, jer se u belim vinima koja nisu stabilizovana ponekad tokom čuvanja ili transporta kristali prirodno formiraju, što, iako bezazleno i bez uticaja na ukus, odbija kupce.

Vino „Y“ http://limun.hr/afterwork/main.aspx?id=42600 Vino „Y“ cijenjeno je od strane connoisseursa diljem svijeta,

iako ne pripada kraljevskoj obitelji slatkih vina Châteaua d'Yquem.

Vino „Y“ suho je vino koje se proizvodi samo u godištima kada to prilike dopuste. Dolazi s istog terroira i od istih trsova kao i mnogo čuvenija slatka braća , samo se naravno drukčije bere i proizvodi.

„Y“ se proizvodi kada se odluči pobrati određeni broj Sauvignon Blanca na početku perioda berbe i prezrelog Sémillona kasnije. Ta količina mala je u ukupnom udjelu i predstavlja vrlo neregularnu proizvodnju.

Od 1959 do danas bilo je samo 21 godište vina „Y“. Ono se radi od 50% Sauvignon Blanca i 50% Sémillona, za razliku od slatkih vina gdje Sémillon prevladava.

Vino odležava u barrique najmanje 12 mjeseci i idelan je pratioc ribe, morskih plodova, bijelog mesa i tvrdih sireva.

44

Mošt, vino i vinogradi banjalučki http://www.cyberbulevar.com/banjaluka/bl-kroz-stoljeca/most-

vino-i-vinogradi-banjalucki/20050119/

U razdoblju od, najmanje, 400 godina banjalučki kraj je bio

vinogradarski! Još početkom 20.stoljeća, proizvodnja vina (prijavljena i oporezivana) iznosila je blizu 1000 hl (prema 'Bosnischer note).

Još tridesetih godina dvadesetog stoljeća održavala se

tradicionalna priredba 'Berba grožđa' u čuvenoj banjalučkoj kantini na Pilani, što je, bez sumnje , svjedočanstvo više da je ovaj kraj desetljećima bio vinogradarski.

U vakufnami Sofi Mehmed-paše, pisanoj početkom

1555.godine, nalazimo podatak o vinogradu Kubad-vojvode. I u Vakufnami Ferhad-paše s početka 1578., nalaze se podaci o vinogradima. 'Za moj vinograd koji se nalazi ispod pećine i koji iznosi 5 dunuma...', stoji u zakladnici Ferhad-paše, ali i 'kada na zemljištu u Banjaluci, kupljenom od Ahmed-dedea i mnogih drugih, bude posađen vinograd ili voćnjak...'Ipak najbolju potvrdu o banjalučkim vinogradima ostavio nam je putopisac Evlija Ćelebija, koji je između 1660. i 1665. dva puta pohodio ovaj grad. U njegovom putopisu, između ostalog, stoji 'Svega pet hiljada vinograda i bašća plaćaju porez na vinograde (dunum haki). Kojih 200 godina poslije zapisat će Aleksandar Giljferding, ruski konzul u Sarajevu, da 'u podnožju Starčevice...izdašno rastu kajsije, breskve i gaje se vinogradi'.Tradicija vinogradarstva nastavljena je i dolaskom trapista sredinom 19.vijeka u banjalučki kraj. Naime, ubrzo po dolasku, trapisti su u proljeće 1872. zasadili prve loze u svoj budući veliki vinograd, zbog svojih potreba i pošto je u ono daleko tursko vrijeme narod pio mnogo više vina no rakije. U samostanskim kronikama je ostalo zabilježeno da je 'zasađen vinograd na rajnski način', a to će reći da je vinograd zasađen po dostignućima u rajnskoj oblasti. Kultiviranje vinogradarstva nastavljeno je i za vrijeme austrougarske okupacije.

45

Početkom 20.stoljeća Anton Hangi, pored mnoštva zanimljivih opisa banjalučkog kraja, objavio i ovo:

'U novije vrijeme mnogo se sadi i kultivira vinova loza.Domaći seljaci u Ivanjskoj sadili su, istina, vinovu lozu, i obrađivali vinograde još i prije okupacije, ali je to obrđivanje bilo vrlo primitivno i za to bez osobita uspjeha. Tek poslije okupacije, i to kada su ovamo došli neki doseljenici iz monarhije, a napose tirolski Talijani i Nijemci, te se naselili jedni Rovine i Mahovljane, a drugi Maglajane, stala je kultura vinove loze u ovom kraju sve to bolje napredovati, te im se trud već danas obilno naplaćuje. Grožđe iz njihovih vinograda, napose crljenika, nešto slična je po masti i po okusu zagrebačkoj kraljevini, vrlo je dobra, a vino od nje lagano, ukusno i vrlo pitko...'.

Veći kompleks vinove loze u to vrijeme bio je i na banjalučkom polju.

Još jedan zanimljiv podatak o banjalučkom vinogradarstvu - među velike proizvođače vina, inače najveće, početkom 20.stoljeća ubrajani su Michael Nanut, Josef Ferstl, grof (Conte) del Mestri, Marijan Markezić i, dakako, talijanski doseljenici u Maglajanima. Zahvaljujući njima godišnja proizvodnja vina u banjalučkom kraju dosezala je i 1000hl.

Ako se sve ovo ima na umu, lako je izvući zaključak zašto je u banjalučkom kraju tridesetih godina 20.stoljeća još uvijek među Banjalučanima bila vrlo popularna 'pučka veselica' u kantini na Pilani, pod nazivom 'Berba grožđa' Stariji Banjlučani pričali su u različitim vremenskim razdobljima, kako su to bile vesele priredbe pod lampionima, na kojima se točio pravi banjalučki mošt uz pjesmu i svirku i to do kasno u noć. Zbog takvog užitka Banjalučanima Pilana nije bila daleko. Na 'Berbu grožđa' u pilansku kantinu, dolazili su banjalučani mahom pješice preko Banjalučkog polja, drugi bi zakupili 'štajvagn' kako bi u društvu, s pjesmom, dolazili i odlazili na 'pučku veselicu', dok su imućniji stizali fijakerom.Bilo je i drugih, koji su do željezničke stanice u Predgrađu putovali 'lokalom', a potom nastavili 'cipelcugom'. Sve iz zadovoljstva i veselja radi!

46

Mala tajna pravog zavodnika http://www.femina.hr/clanak/index/r/13/c/463/se/carstvo-

uzitaka_vino-mala-tajna-pravog-zavodnika

...nije robusna krigla piva u ruci ili njegovo nadvijanje nad

čašu rakije, već elegantna čaša vrhunskog vina u obje ruke. Jedna za njega. Druga za damu. Ali vino muškarcu ne daje šarm. Vino je dovoljno šarmantno samo po sebi

Da li je poznavanje vina tek dodatak šarmu muškarca ili je poznavanje vina jedno od temeljnih osnova njegova šarma, nešto što je ženama jednako važno kao recimo muškarčeva duhovitost?

Sasvim sigurno, znanje o vinima nije svima važno, niti je bitno koju im dozu šarma i erotičnosti donosi, ali je neosporna činjenica kako se još od davnina, ispijanje vina poistovjećuje s ljubavnom igrom i postaje uvertira za ljubav - i to ne onu brzu i kratku, već sočnu (sretnu ili nesretnu), inspirativnu i punu emocija...

Za sve su krive rimske bakanalije Promotrimo vino (vrlo kratko), s povijesnog i kulturološkog

aspekta, udaljimo se od doživljaja vina kao obične alkoholne tekućine u kojoj jedni uživaju, a drugi ne.

Još od prvog Noinog pijanstva u hladu vinograda, filozofi su tražili dublji, metafizički smisao vina. Kršćanstvo u njemu vidi simbol krvi, života, odanosti, posvećenosti... Prema riječima Biblije, služilo se, dobro znamo, i za vrijeme Posljednje večere. Svoju je etiketu simbola slasti i hedonizma, nepovratno dobilo u vrijeme Antike. Grčki bog Dioniz ga je digao na pijedestal božanskog pića, dostojnog bogova, a rimske bi bakanalije bez njega bile tek dosadnjikavi antički „tulumi", bez pravog „razvratnog" začina. Pjesnici mu i dalje posvećuju ode, uspoređuju ga s ljepotom žene, a uživanje u njemu, s uživanjem u ženama...

Koliko je samo „klikova" bilo i strasnih se ljubavi rodilo nad ispijenim čašama vina? Nad vodom svakako nije. A iskreno sumnjam koliko ih se romantičnih rodilo uz pivo, viski, konjak, rakiju... Dobro, vjerojatno i jest, ali tu fali nečega, fali lepršavosti...

47

Adut elegancije i erotičnosti Pivo je, kažu, piće bučnog socijaliziranja, bahatog navijanja

(ne i negativnog)... Osim toga, gledano čisto vizualno, ima li išta erotično u teškoj i robusnoj krigli piva? Ili, da li muškarca može uzbuditi velika krigla piva koja stoji u nježnoj ženskoj ruci?

Žestoka pića, kažu, samotni su, očajnički i patnički destilati. Muškarac jednom rukom podbočen na šank, drugom grabi čašicu, prinosi je ustima, pije naglo, naiskap, a na licu mu se javlja onaj prepoznatljiv grč što ga izaziva žestoko piče. Žene ga gledaju s empatijom, suosjećaju s njegovim patničkim životom.

A vino? Elegantne vinske čaše, uz nježnu, profinjenu ruku, lagano prinošenje ustima, polagano uživanje u mirisu, naslućivanje okusa, erotično ispijanje finih kapljica... Vino je vječni suputnik muškarca i žene i njihove strasti: pratitelj, partner, erotski začin, strastveni dodatak...

Ljubavi koje se rađaju uz vino Ali kada se pitam da li je poznavanje vina dodatak šarmu

muškarca - reći ću ne. I pritom zanemariti nametnute ili nenametnute kulturološke norme, obrazovanje, asocijacije iz Biblije, pjesništva i filozofije pa tako i enologije. Zanemarit ću i pokušaje impresioniranja bilo koga, svojim znanjima ili neznanjima. Isto tako, niti su svi ljubitelji vina, niti je pokušaj definiranja šarma lagana misija.

I zato kad kažem da je u osnovi muškarčeva šarma - vino, pritom imam na umu erotičnost i strastvenost vina per se, moć koju vino daje samo po sebi te sve one velike ljubavi, sretne i nesretne koje se rađaju uz tu divnu tekućinu.

48

Moćno vino za moćnog muškarca Iznimno cijenim žene koje u čari zavođenja ubacuju i bocu

dobrog vina. Ali ne bilo kojeg, već vina koja će se fantastično sljubiti s karakterom, osobnošću, pa zašto ne i izgledom i profesijom, pojedinog muškarca. Dakle drage moje, iz perspektive jednog vinoljupca, vrhunac ženine suptilnosti je odabir pravog vina

Nisam od onih koji drže do teze kako je muškarac lovac, a žena

lovina. Priznajem, obožavam čari, adrenalin i uzbuđenje „dobrog (u)lova", uživam i u slasti pobjede, ali ne zanemarujem niti slast užitka kada me žena zavede.

Da se odmah razumijemo, iznimno cijenim žene koje u čari

zavođenja ubacuju i bocu dobrog vina. Ali ne bilo kojeg vina, već vina koja će se fantastično sljubiti s karakterom, osobnošću, pa zašto ne i izgledom i profesijom, pojedinog muškarca.

Dakle drage moje, iz perspektive jednog vinoljupca, vrhunac

ženine suptilnosti je odabir pravog vina. A kako nas muškarce u sveopćoj histeriji za chick-litom svrstavaju u nekoliko kategorija - od vječnih dječaka, romantika, macho muškaraca, pa do novoskovanih etiketa poput metroseksualca, ja bih u opuštenoj maniri, vašem chick-litu suprostavio svoj „eno-lit". Kategorizirao bih koja bi vina trebalo servirati za određene tipove

muškaraca, tj. kako spojiti dobro vino s dobrim muškarcem. Bolje rečeno, kako uz ispravan odabir vina dobiti muškarca kakvog želite. Na vama je da birate. U vaše ukuse i želje neću ulaziti, na koncu, ljepota je u različitosti.

49

Misteriozno porijeklo plavca malog Moj je današnji vinski odabir plavac mali - najrasprostranjenija crna sorta u Hrvatskoj. Tko nije čuo za snažne, teške i masivne "crnjake" u Dalmaciji? Plavac mali ima i vrlo zanimljivu priču. Kako se posljednjih godina i u Hrvatskoj budi vinogradarstvo i vinarstvo, tako su se naši znanstvenici posebno posvetili rješavanju porijekla plavca malog i otkrivanju njegovog genetskog porijekla.

A sve je počelo kad je Mike Grgich, čuveni kalifornijski vinar hrvatskog podrijetla dao naslutiti kako su plavac mali i zinfandel - najpopularnija i najrasprostranjenija sorta u Americi - zapravo jedna te ista sorta.

Odgovore su dali stručnjaci s našeg agronomskog fakulteta.

Genetičke analize pokazale su kako je plavac mali potomak zinfandela, a po logici stvari tada je trebalo pronaći i drugog roditelja, ali i mjesto zinfandela u hrvatskom vinarstvu. Daljnja istraživanja pokazala su da je zanemarena šoltanska sorta dobričić drugi roditelj plavca, što je upućivalo na to da bi se i zinfandel mogao nalaziti negdje na području srednje Dalmacije. Tako je na kraju i bilo - zinfandel nije ništa drugo nego zaboravljeni i gotovo izumrli kaštelanski crljenak. Vrlo zanimljiva priča, koja je imala svjetskog odjeka, s obzirom da se snaga američkog vinarstva izgradila na zinfandelu.

Usporedbe karakteristika plavca malog i muškarca kojem bi

on mogao biti serviran su vrlo znakovite. Riječ je o sorti koja je svoj dom našla u škrtom tlu južne i srednje Dalmacije, pod jakim i uzavrelim suncem i bez obzira na to preživjela do danas.

Ponajbolja vina dolaze s Pelješca - položaji Dingač i Postup, s

Hvara - položaji Sveta Nedjelja i Ivan Dolac, a ne zaostaju ni bračko te viško vinogorje. Vrijedi spomenuti kako je Dingač prvo hrvatsko zaštićeno vino (1961.).

50

U bojama rubina Tipični plavci su izrazito snažna, puna i kompleksna vina.

Tamno crvene, rubinske do ljubičaste boje, s aromama šljiva, ribizla, borovnica... Zahtijevaju dulje zrenje, i naravno dekantiranje. Zapravo riječ je o vrlo moćnom vinu, pravom muškom vinu u kojem se uživa polako i strpljivo, čije se prave kvalitete ne otkrivaju na prvi miris, prvi pogled...

Dakle, pametno bi ga bilo sljubiti sa samozatajnim

muškarcem, diskretnim, možda samo naizgled malo šutljivim; muškarcem koji ne otkriva sve karte odmah, već vam daje vremena da istražujete i njega i plavac mali. Naravno, možete tome pridodati i epitet uspješnog, moćnog muškarca.

To ostavljam vama na izbor, ali u svakom slučaju servirajte ga

onome od koga očekujete puno. Ako kojim slučajem ne bude zadovoljan vašim izborom, uputi

vam primjedbu zbog lošeg odabira, ne očajavajte, već samo zamijenite uloge - pa on je pao vaš test. Jer, ne razumjeti ili ne

cijeniti plavac mali nipošto nije za pohvalu.

Jerko Žunić Kairosov kutak finih vina

51

Razbijanje mita: je li mlađe doista slađe?! Drage dame, ako ovog ljeta dopustite da vas zavede nježna

zlaćana mladost... (bijelih vina), možda se upustite u sjajnu avanturu, ali oprez - možda vam promakne nešto zrelije i snažnije. Jer zašto bi mlađe uvijek bilo slađe?!

Onoj već pomalo izlizanoj muškoj mudroslovici kako su žene

kao crno vino - što starije to bolje - u posljednje su vrijeme žene brzopotezno suprotstavile vlastitu parolu, tvrdeći da je muškarac kao bijelo vino - što mlađi to slađi. Kako sam ljubitelj žena (ali i vina), a već neko vrijeme (ne) spadam u kategoriju mlađeg i slađeg, moram priznati da sam se nad time malo zamislio. Zašto bi mlađe bilo slađe, svejedno, radilo se o vinu ili muškarcima?!

Sve počiva na našim osjetilima. Potrebno je pravilno usmjeravati sva svoja čula, odnosno naučiti kako opažati i vrednovati vidne, slušne i njušne senzacije, uz izuzeće svih vanjskih utjecaja.

Ljepota je u oku promatrača Kada krajičkom oka spazite nešto mlađe, isto je kao i kada se

susretnete s vinom koje do sada niste imale prilike kušati. Najprije ćete ga promatrati i podrobnije proučiti njegovu fizionomiju tj. tijelo. Nećete zapostaviti ni cjelokupni vizualni dojam, zanimat će vas prvenstveno boja, nijansa, sjaj... Ipak, osim estetike, važno je ustanoviti ima li što unutra, kakva je bistroća, ima li potencijala... U principu, svi mi, odmah na prvu, želimo znati je li je spremno/na za uživanje.

Zavedi me mirisom Nakon vizualne ocjene slijedi osjet mirisa. Tu su bitne tri

stavke - kakvoća, intenzitet i trajnost mirisa. Bilo bi idealno kada bi postojao opisni pridjev koji bi sve te tri stavke povezao u jednu sintagmu i dao konačnu ocjenu mirisa. Ako vam se čini da taj finalni opisni pridjev, koji ste vinu sami dodijelili, izaziva u vama želju za degustiranjem nečeg novog, na dobrom ste putu da probate tj. kušate nešto doista dobro...

52

Tek nakon svih tih početnih zapažanja slijedi ono pravo kušanje

i uživanje, te naposljetku sređivanje dojmova. I, dakako, zaključak. Hoćete li u tom vinu opet uživati ili ćete se ipak zadržati na samo jednokratnoj konzumaciji? Dakle, ako je tekst do sada išao pravcem kojim sam želio da ide, onda smo svi došli do istog zaključka - i mladiće možete degustirati na isti način kao vina. I uživati u njihovoj mladosti, u njihovoj slatkoći...

Ali, kako u svemu uvijek postoji jedan „ali", tako postoji i ovdje... Onaj trenutak kada ste javno objavile svoju parolu (mlađe-slađe), vjerojatno ste zaboravile na oprez.

Nježna privlačnost zlaćanog Pošipa Istina, mlada bijela vina ponekad mogu biti slađa, ali jedan

pogled nije dovoljan da bi spoznali svu njihovu ljepotu i vrijednost. Na žalost, ili na sreću, ipak ga trebamo podrobno kušati, neko vrijeme uživati u njemu i onda donijeti zaključak što ćemo s njime. Nekima ćete dati još malo vremena da sazriju, u nekima ćete uživati odmah, a neke ćete odbaciti. Jer, niti bude maštu, niti obećavaju, nit imaju potencijala - sve u svemu, ništa od njih neće biti.

A kako ljeto samo što nije stiglo, a vi se spremate mladost i

slatkoću tražiti po Jadranu, evo nekoliko uputa što da radite ukoliko naiđete na Pošip. Riječ je o autohtonoj sorti koja se na južnim padinama otoka Korčule uzgaja još od doba starih Grka. Ne zaboravite i činjenicu da je to prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim zemljopisnim porijeklom - iz 1967. Ime mu najvjerojatnije dolazi od riječi šip što znači vrh i šiljak, s obzirom da mu bobice imaju lagano šiljast oblik.

Najbolje uspijeva na položajima Čara i Smokvica, gdje su gusto

zasađeni vinogradi zaštićeni od vjetra, a zbog velikih nagiba, veći dio rada se i danas, u doba moderne tehnologije, mora obavljati ručno, na tradicionalan način.

53

Pošip ima krasnu, nježnu boju - najčešće je slamnate,

zlatnožute nijanse, jakog alkohola, umjerenih kiselina, punog okusa s izrazitim aromama, a idealno se servira na 12 do 14 stupnjeva Celzijevih. Kako i dolikuje ljetnoj atmosferi, Pošip se fino slaže s morskim jelima, ribama, školjkama, škampima...

Kada je u pitanju njegova zrelost, u pravilu se odmah

konzumira, iako ima potencijala i kondicije da se troši još godinu do dvije. Pa, ako želite trajnu i solidnu vezu, razmislite hoćete li se dati zavesti. Dakle, ako ovog ljeta naiđete na dobar Pošip, možete si priuštiti uživanje koje će potrajati i nakon godišnjeg odmora. Ali ne i puno dulje od toga.

I da se na kraju vratim na ono - mlađe je slađe - dame moje, ne

brzajte, ni bijela vina nisu uvijek slatka i harmonična, iako naoko divno izgledaju i još bolje mirišu...

54

Samo ga pustite da sazrije U svakoj sorti postoji neslućeni potencijal da se stvori vrhunsko

vino - to znaju pravi vinari. Kao što prave žene znaju da će i mlađahni i promiskuitetni muškarci, s malo strpljenja i vremena, postati zreli i pouzdani

Svijet muškaraca i svijet vina po mnogočemu se podudaraju. Naime, u svakoj sorti postoji neslućeni potencijal da se stvori vrhunsko vino, a vinar je taj koji ga oblikuje i odlučuje što od njega želi. Isto je tako i s muškarcima - kao kada upoznate mlađahnog, nezrelog muškarca, živahnog i nestašnog (ako pamtite prvu lekciju, sjetit ćete se da ga se može usporediti s mladim bijelim vinom kratkog vijeka trajanja, koje se brzo troši), on također ima potencijal da postane, rječnikom vina, vrhunski i zreo.

A sada, zamislite sebe kao vrhunskog vinara. Imate u rukama

dobru sortu, godina je bila izvrsna, urod nikad bolji, raspolažete vrhunskim podrumom... Uzbuđeni ste, prepuni iščekivanja da što prije osjetite miris i okus jer ste uvjereni da će rezultat biti fascinantan. Nestrpljivo punite prvu butelju, još nestrpljivije ulijevate vino u čašu... A rezultat je porazan. Pred sobom imate tanko vino, slabog tijela, neusklađenih kiselina; vino koje odbija. Pa gdje ste pogriješili? A sve se činilo tako idealnim! Da, činilo se, sve do onog trenutka... kada ste postali nestrpljivi, kada ste se požurili i postali nemirni... Želite vrh, a preskačete stepenice. S vinima i muškarcima treba imati strpljenja.

Čini se da ste imali krivu procjenu, bili ste nestrpljivi, niste prepoznali situaciju i uskladili je s očekivanjima koja se uzimaju u obzir pri donošenju konačnog zaključka. Kada promatrate muškarce i, još važnije, kada ih birate, ponašajte se kao vinar. Preskočit ćemo, dakako, one vinogradarske faze tipa sađenje, njegovanje vinove loze, berbu i sav onaj mukotrpan rad. Ipak ste nježniji spol, nemojte se gnjaviti zemljom, burom i sušom, već se odmah spustite u mističan, tajanstven podrum pun izazova. U domeni eno-lita reći ću da postoje tri mogućnosti, odnosno tri faze kojima ćete putovati u borbi za vrhunsko vino. A upravo je to ono u čemu se muškarac i vino podudaraju, te tri faze su im zajedničke.

55

Mlado vino = mladi j***vjetar U bačvi imate mlado vino, neiskusno je, tek je ugledalo svijet,

željno je dokazivanja, nadmetanja... Nudi se svakome, gotovo da je promiskuitetno, žudi za testiranjem svojih mogućnosti i rušenjem granica. Na vama je da odlučite: hoćete li mu pružiti mogućnost da s veseljem krene u svijet i napuniti ga u butelje ili ćete potisnuti i zatomiti njegove čežnje, vjerujući kako nije pravi trenutak. Imam razumijevanja prema vašim dvojbama jer mladost i poletnost mogu značiti ples koji traje samo jedno ljeto. Već iduće godine to nije isto vino, ni ista mladost. Ali, stisnite zube i ne zaboravite da je vaš cilj situacija koju samo treba strpljivo pričekati i koja donosi najbolje rezultate.

Faza mirovanja = samo bez forsiranja Uspjeli ste odoljeti onom kratkotrajnom naletu poletnosti i

rekli ste „ne" napetosti te strpljivo krenuli dalje. Vino je sada u fazi mirovanja i čuvanja. Nema mućkanja, forsiranja, inzistiranja na promjeni, na grčevitom podizanju kvalitete. Izazov je tu, ali vaš pristup je nešto drugačiji.

Opušteni ste, ne zapitkujete bespotrebno, nema negodovanja, nema nemira u vama, ne stvarate dodatni revolt i ne želite uzburkati promjene. U osnovi, gotovo da ne trebate poduzimati ništa - samo budite tu.

Pokažite brigu. Pobrinite

se da je dobra atmosfera. Isto kao s muškarcem. Pojavite mu se u hladnoj noći - zagrlite ga, šutnju presijecite ponekim izrečenim osjećajem... Bit će dovoljno.

56

Vrhunsko vino = muškarac vaših snova U fazi C slijedi nagrada za sav vaš trud. Vino je sazrilo.

Spremno je. Onaj kaos u mladenačkoj glavi je nestao, izdajničkih bubica u glavi nema, a vama se u svoj svojoj raskoši ukazuje jedan zreli, dominantni okus koji obuzima i kojemu se kao uživatelj možete prepustiti bezrezervno, s užitkom.

Mnogi taj okus nikada ne dočekaju, jer požure s uživanjem u

mladom, nezrelom vinu. Neki odustanu na pola puta i ostane im gorki okus u ustima. A vrhunski vinari dočekaju upravo onaj okus kakav su zamislili dok su još brali grozdove u vinogradu. I uvijek će vam reći da je silan trud, strpljenje i čekanje bilo vrijedno tog okusa. Dakle, dame, vi, kao i vinari... Ako nemate sreće da se situacija odmah poklopila s vašim očekivanjima, jedino što trebate je mudro i strpljivo odrediti put do željenog užitka.

57

Tajna vina Andre Tomića http://www.zadarskilist.hr/clanci/06112008/tajna-vina-andre-

tomica

Bage, vina s potpisom, vina s jakom personalnom dimenzijom mogu učiniti čuda zar ne, upita nekad košarkaški, a sada turistički velemajstor Vele Čubrić.

Individualnost, osobnost i moć vina proizlazi iz osobe, proizvođača, gospodara vinarije i vinograda.

Proistječe iz nakupljenog znanja i vrijednosti npojedinca, ali i glasovitosti i znamenitosti obitelji, vinske kuće, podruma, posebne vinske škole, uporabljenosti tehnologijskih tajni.

Osobnosti, kojoj se vjeruje, koja na potrošače prenosi vlastitu vinsku sliku. Povjerenje, koje se stječe godinama i u potrošača stvara glas, famu koja prelazi u divljenje.

Andro Tomić primjerice jedna je od takvih neprelaznih osobnosti hrvatskog vinarstva.

Hvaranin, zagrebačke vinogradarske škole, moj student, asistent na vinarskoj katedri Agronomskog fakulteta u Zagrebu 70-ih godina.

Pjesnik u duši, umjetnik u vinu, katedru ubrzo zamjenjuje hvarskim jelšanskim vedutama, vinogradima i maslinicima na blagim terasama rimskog agera, stvarajući kult suvremenog vinarstva.

Andro je znamka koja ujedinjuje starorimsku i noviju hrvatsku vinogradarsku tradiciju.

Kreacija njegove vinarije u Jelsi ukazuje na podrum vinske ville rustice, kojoj se uspješno pridodaje srednjovjekovni hrvatski dvorac.

Novu vinariju puni vinima neupitne chateau proizvodnje. Enološke čistoće, učinjena znanstvenom minucioznošću,

čuvana i njegovana ljubavlju umjetnika. Vina s potpisom Andre Tomića, postaju sve više odrednica

hrvatske vinske škole otočne provenijencije. Takve dragulje koji sa znanošću spajaju vinograd i vinariju i

stvaraju ovako dobra vina treba isticati i diviti im se nadoda Vele, stari vinski šmeker, kušajući Andrin Sv. Klement vino s potpisom.

58

Od Dioniza do Omara Hajama http://www.vjesnik.hr/Pdf/2008%5C10%5C21%5C29A29.PDF

Najveće ushitne domete o vinu postizali su pjesnici, od mitskog

epikurejca Dioniza do orijentalne književnosti i slavnog Omara Hajama pa sve do naših dana kada se javlja suvremeni hrvatski i bošnjački pjesnik Enes Kišević, koji se je kao dramski umjetnik i pjesnik afirmirao upravo u Hrvatskoj. U svojoj zadnjoj knjizi on je tematsko-motivski posvema usredotočen na fenomen vina te je obradio sve aspekte udjela vina u svojem i našim životima.

Primjerice: koliko nam ono ugađa osjetilima, koliko potiče duh, koliko se uz njega uzdižemo, a koliko padamo: »Ja bih odmah vinsku fleku / izbrisao javno pred svima / kad bi mi život bio čist / kao ta fleka od vina«. Taj sok od loze vezat će ponajčešće uz žene i prijatelje: »Vino ili ja?! - vrištala je žena. / Ja stajah - ko Isus na mukama / Pođoh je zagrlit, / no ona uzmače / i samu sebe zagrli rukama«.

O vinu su mnogi pisali na vim meridijanima svijeta i na razne načine, u raznim formama, ponajčešće su to bile napitnice i zdravice te kalamburska igra riječima. Rusi su to najbolje izrazili u kratkim formama, takozvanim častuškama, a Englezi u svome limericku koji se pripisuje mornarima. Neki su bili i ostali pilci, neki samo hedonisti, doživljavajući vino kao hranu, užitak i nadahnuće, te su izgovarali apoteoze njemu u čast, a neki su pogledali dno čaše, vjenčali se s vinom i sve izgubili.

S9

Egzistencija vina Misaon i lapidaran, jasan i etičan, on u katrenima (sa shemom

rima abab, ali bez strogoće u tome) ispisuje te minijaturne bisere koji na očigled narastaju do neslućenih visina, upravo zbog pjesnikove esencijalne i epigramske misli, sličnih grčkim epigramima i japanskoj haiku poeziji. Visoka doza afektivnosti u tim individualnim i nezavisnim katrenima, s poentom u zadnjem stihu, ponekad će skrivati i poneki dobar vic o vinu ili poneku anegdotu, koju će pjesnik vješto spasiti od propadanja: »Vino moje dobro / nek tebe mi bar spase / ja brod sam koji tone, i ne