Napoleon i njegova uprava na istonoj obali Jadrana i na podruju istonih Alpa 1806-1814 : arhivski vodi. Zagreb: Hrvatski dravni arhiv,2005. 1078 str. UizdanjuHrvatskogadravnogarhiva,2005.godineobjavljenjeunaslovu spomenutiviejezinitematskiarhivskivodikojinajednomemjestupredstavlja arhivske fondove i serije neposredno i posredno vezane uz francusku upravu, odnosno francuskeupravnejedinicekojesuobuhvaaleosvojeniistonoalpskii istonojadranskiprostorizmeu1806.i1814.godine.Napotonjimsuprostorima organiziraneupravnejediniceKraljevstvoItalije(1806-1809),apotomIlirske Pokrajine(1809-1814),ijesudananjenasljednicerepublikeItalija,Austrija, Slovenija,HrvatskaiCrnaGora.Upravoseuarhivimaiarhivskimodjelimatih republika,teuFrancuskojdanasmoepronaiarhivskogradivorelevantnoza istraivanje spomenutih prostorno-vremenskih okvira. Stoga je ovaj viejezini vodi izuzetnovrijedanitrebaobipostatinezaobilaznoprirunosredstvozapripremu istraivanjaraznihaspekatapovijestinapoleonskogdoba,teupraveisudstvanakon propasti francuske vlasti na spomenutom prostoru. Nakon kratkog osvrta (Prface, 9-10) Marie-Paule Arnauld o ediciji i zahvale suradnicima, slijedi cjelina Prsentation gnrale (11-19), u kojoj su Josip Kolanovi iJanezumradadetaljnopredstavilinaelaedicije,popisalisuradnike,teseukratko osvrnuli na postanak Ilirskih Pokrajina. Potrebno je napomenuti da su fondovi i serije u Vodiu podijeljeni ovisno o arhivu ili arhivskom odjelu u kojem se uvaju i dravi u kojojsenalaze.Svakajepakdravapredstavljenasvojimmaterinjimjezikomiini zasebnu cjelinu Vodia. Opisi fondova i serija slijede najnoviju klasifikaciju arhivskih fondovaizbirki,anapravljenisupremaISAD(G)-u,tesadresljedeeodrednice(u hrvatskojinaici):1.Oznakafonda;2.Nazivfonda;3.Raspongodina;4.Razina opisa; 5. Koliina; 6. Naziv stvaratelja; 7. Upravna povijest; 8. Povijest fonda i nain preuzimanja;9.Djelokrugisadraj;10.Popisgradiva;11.Uvjetidostupnosti;12. Uvjetiumnoavanja;13.Jezik;14.Obavijesnapomagala;15.Dopunskiizvori;16. Bibliografija. Pojedine odrednice imaju svoja obiljeja, ovisno o arhivu (ili dravi) u kojemseuvagradivo,odnosnostrukturisamogagradiva.Takoer,priizradiopisa pojedinihfondovailiserijanisununoobraenesveodrednice,odnosnonisu obraeneonekojebitnoneumanjujuitateljevuobavijetenostofondu/zbirci. UglavnomjerijeoodrednicamaUvjetidostupnostiiUvjetiumnoavanja,noneka obiljejasamihfondova/zbirkimoglasuuvjetovatiinerjeavanjenekihdrugih odrednica opisa. PotomslijedicjelinaJanezaumradeStatutjuridiqueetorganisation administrativedesProvincesIllyriennes(21-41),ukojojautordetaljnoprikazuje uspostavufrancuskevlastinadistonoalpskimiistonojadranskimprostorom, administrativno-upravnuorganizacijutogprostora,tevezesasredinjomupravomu Francuskoj. Sredinjidioknjigeposveen jeopisima fondova/zbirki,kojisupodijeljeniu cjeline prema dravama i poglavlja prema nazivima arhiva i arhivskih odjela u kojima setifondovi/zbirkeuvaju.Cjelinesu:France(43-184);Hrvatska(185-530);Italia (531-622);sterreich(623-674);Slovenija(675-848);CrnaGora(849-884).Svaka cjelina zapoinje popisom kratica imena autora opisa i kratica, a zatim slijedi openiti osvrtnaouvanostarhivskogagradiva,odnosnonafondove/zbirkerelevantneza poznavanje administrativneorganizacijeurazdoblju1806-1809.Uzto, iucjelinama Italiaisterreichdonosesekratkipovijesniosvrtinadolazakprostoradananje Italije i Austrije pod francusku vlast i njihovu upravnu organizaciju. Prije samih opisa unutarpojedinihpoglavlja,iznosesepodacioradupojediniharhivailiarhivskih odjela,dostupnostigradivaimogunostimaumnaanja,tekratkiosvrtnapovijest same ustanove s relevantnom bibliografijom. Sampoglednarasponstranicaotkrivadajenajvieopisafondova/zbirkiiz arhiva i arhivskih odjeljenja s podruja Republike Hrvatske, pa e se stoga toj cjelini posvetitiinetoviepozornosti.UredilisujeJosipKolanoviiOrnataTadin,a obuhvaaopisefondova/zbirkikojeseuvajuu:Hrvatskomedravnomarhivu (NadbiskupskomarhivuuZagrebu),dravnimarhivimauDubrovniku,Karlovcu, Pazinu,Rijeci,Splitu(idepozituHvaru),Zadru(ipodrunicauibeniku);te arhivskimodjelima:znanstvenimknjinicamauDubrovnikuiZadru,Nacionalnoji sveuilinoj knjinici u Zagrebu, Arheolokome muzeju u Splitu, Gradskome muzeju iFranjevakomsamostanuuKarlovcu.Naopisimajeradilo26imenovanih suradnika. Najvei broj za temu relevantnih fondova uva se u Hrvatskome dravnom arhivuiDravnomarhivuuZadru,tosobziromnapovijesno-pravnipoloajtih dvijuustanovanetrebauditi.MoeseprimijetitidasebrojemopisauVodiu,iza HrvatskeistiuSlovenijaiFrancuska,nofondovi/zbirketamonjiharhiva neposrednije su vezani uza samu tematiku od onih hrvatske provenijencije. Nakoncjelinasopisimaslijedezavrnecjelineizdanja.PrvajeodnjihOpi prikazupravnepodjeleIlirskihPokrajina(885-923),ukojojsetablinoprikazuju izvornipodaciopodjeliteritorijanapokrajineprema:distriktusbrojemstanovnika, kantonima (distrikta) s brojem stanovnika, opinama (kantona) s brojem stanovnika i brojemselaupojedinojopini.Svepratiodgovarajuekazalomjestaukojemse odreeno mjesto identificira prema pripadnosti odreenoj upravnoj pokrajini, distriktu i kantonu, te kazalo u kojem su ondanji toponimi ujednaeni s dananjim. UcjeliniChronologie1796-1814(925-944),iznesenajekronologijaopih politikihdogaajasobziromnafrancuskaosvajanja,tepolitikih,ekonomskih, vojnih,administrativnihikulturnihdogaajauIlirskimPokrajinama.Potomslijedi cjelinaBibliographie(954-1037)kojajepodijeljenanahistoriografijuinormativnu bibliografijusodredbama,aktima,zakonicima,dekretimasuvremenimfrancuskoj upravinaistonoalpskomiistonojadranskomprostoru.Vodizavravacjelinom Tablemthodique(1039-1074)spopisomopisanihfondova/zbirki,sukladnom postojeojklasifikacijiarhivskihfondovaizbirki.Vodiprativeibrojfaksimila dokumenata i dvije karte, Kraljevstva Italija (1805) i Ilirskih Pokrajina (1809-1814). Na kraju se moe zakljuiti da e tek konkretna povijesna istraivanja utvrditi pravuvrijednostVodia,tepokazatimoguliunjemuizneseniopisifondova/zbirki pruitiadekvatnuinetendencioznuinformacijupovjesniarima-znanstvenicima.No, nedvojbenojedaegolemitruduloenuizraduVodiapovjesniarimaznatno olakati predstojea istraivanja arhivskoga gradiva. Ivan Majnari