lokalna razvojna strategija lag-a lika za razdoblje …
TRANSCRIPT
LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA
LAG-a LIKA
ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020.
Koordinator izrade LRS:
Centum percent d.o.o.
Veljača 2018.
I
SADRŽAJ
SADRŽAJ .......................................................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA .................................................................................................................................................................... I
POPIS GRAFIKONA ....................................................................................................................................................... I
POPIS TABLICA .............................................................................................................................................................. I
POPIS PRILOGA ........................................................................................................................................................... II
UVOD ................................................................................................................................................................................ 1
1. OPIS PODRUČJA OBUVAĆENOG LAG-OM ...................................................................................................... 2 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA ............................................................................................................. 2
1.1.1. Površina i granice područja ....................................................................................................................... 2
1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike .............................................................................................................. 3
1.1.3. Kulturna, povijesna i prirodna baština ...................................................................................................... 4
1.1.4. Stanje komunalne infrastrukture................................................................................................................. 7
1.1.5. Stanje društvene infrastrukture .................................................................................................................10
GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA...................................................................................................................11
1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti .................................................................................................................11
1.2.2. Stanje gospodarstva ...................................................................................................................................17
1.2.3. Tržište radne snage ....................................................................................................................................19
DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA ..............................................................................................20
1.3.1. Demografska struktura stanovništva .........................................................................................................20
1.3.2. Obrazovna struktura stanovništva .............................................................................................................22
1.3.3. Školstvo i kultura .......................................................................................................................................22
2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA ...............................................................24 REZULTATI ANALIZE STANJA ...............................................................................................................................24
REZULTATI ANALIZE ANKETNIH UPITNIKA I ODRŽANIH RADIONICA .....................................................................25
SWOT ANALIZA ..................................................................................................................................................26
3. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE LRS ZA PODRUČJE LAG-A ......................................................................29 RAZVOJNA VIZIJA .................................................................................................................................................29
CILJEVI, PRIORITETI I MJERE LRS .........................................................................................................................29
OPIS MJERA ZA DOSTIZANJE CILJEVA, UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA I KRITERIJA PRIHVATLJIVOSTI I
OČEKIVANIH REZULTATA ..............................................................................................................................................33
USKLAĐENOST LRS S NADREĐENIM DOKUMENTIMA ...........................................................................................42
PROCEDURA ODABIRA PROJEKATA, UKLJUČUJUĆI PROCEDURU DODJELJIVANJA VIŠEG INTENZITETA POTPORE ....44
3.5.1. Odabir i osposobljavanje Ocjenjivačkog odbora ......................................................................................44
3.5.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa u radu LAG-a ...........................................................................45
3.5.3. Raspisivanje natječaja, uključujući pripremu popratnih dokumenata ......................................................45
3.5.4. Način provjere kriterija prihvatljivosti i kriterija odabira te donošenje Odluka ......................................45
3.5.5. Procedura za odabir projekta kada je LAG korisnik i viši intenzitet potpore ...........................................47
3.5.6. Procedura pripreme i odobrenja projekata suradnje ................................................................................47
OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKATA SURADNJE ...................................................................................................48
4. UKLJUČENOST LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS ................................................................................49 SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA U IZRADU LRS I PRIMJENA NAČELA ODOZDO PREMA GORE .....49
5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS ......................................................................................................................50 TIJEK PROVEDBE LRS NA NIVOU SVAKE GODINE UNUTAR PROGRAMSKOG RAZDOBLJA 2014 – 2020 ...................51
PROCJENA BROJA PROJEKATA ZA VRIJEME PROGRAMSKOG RAZDOBLJA 2014 - 2020 ...........................................52
6. PRAĆENJE I PROCJENA PROVEDBE LRS .......................................................................................................52 OPIS PRAĆENJA PROVEDBE ...................................................................................................................................52
OPIS PROCJENE LRS .............................................................................................................................................53
7. SPOSOBNOST PROVEDBE LRS ...........................................................................................................................54 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS .............................................................................................................55
FINANCIJSKI KAPACITET ZA PROVEDBU LRS-A ....................................................................................................56
ISKUSTVO O PROVEDBI LEADER PRISTUPA U PROGRAMSKOM RAZDOBLJU 2007 - 2013 .....................................56
ISKUSTVO O PROVEDBI PROJEKATA IZVAN MJERE LEADER ................................................................................58
8. FINANCIJSKI PLAN ...............................................................................................................................................58
II
POPIS KORIŠTENIH KRATICA
APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
CEPOR Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva
CLLD Community Led Local Development (lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)
CGO Centar za gospodarenje otpadom
DZ Dom zdravlja
DZS Državni zavod za statistiku
EAFRD European Agricultural Fund for Rural Development (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj)
EU Europska unija
FINA Financijska agencija
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnička komora
HUP Hrvatska udruga poslodavaca
HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje
ICT Informacijsko – komunikacijska tehnologija
IPA Instrument for Pre-Accession Assistance (instrument pretpristupne pomoći)
IPARD Instrument pretpristupne pomoć za ruralni razvoj
JLS Jedinica lokalne samouprave
KARLA Razvojna agencija Karlovačke županije
Komisija Komisija za prigovor
LAG Lokalna akcijska grupa
LIRA Razvojna agencija Ličko - senjske županije
LRS Lokalna razvojna strategija
MC Memorijalni centar
MP Ministarstvo poljoprivrede
MSP Mala i srednja poduzeća
NUTS Nomenclature des unités territoriales statistiques (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)
OCD Organizacija civilnog društva
OIE Obnovljivi izvori energije
OO Ocjenjivački odbor
OPG/PG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo/Poljoprivredno gospodarstvo
POP Područja očuvanja značajnih za ptice
Povjerenstvo Provjerenstvo za otvaranje prijava
POVS Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove
PRR Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
SMART S = specific i simple, M = measurable, meaningful, A = achievable, R = realistic i relevant, T = timed (S= specifično i
jednostavno, M= mjerljivo, značajno, A= ostvarivo, R=realistično i relevantno, T= vremenski usklađeno
SWOT strenghts , weaknesses, opportunities, threats (snage, slabosti, prilike, prijetnje)
TZ Turistička zajednica
UNESCO United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (Edukativna, znanstvena i kulturalna organizacija
Ujedinjenih naroda)
UO Upravni odbor
ZADRA Razvojna agencija Zadarske županije
ŽRS Županijska razvojna strategija
I
POPIS SLIKA
Slika 1. Grafički prikaz LAG-a LIKA s naznačenim granicama jedinica lokalne samouprave .................... 3 Slika 2. Materijalna kulturna dobra – Utvrda Sokolac u Brinju (lijevo) i Kula Nehaj u Senju (desno) ........ 5 Slika 3. Fenomeni nematerijalne kulturne baštine ......................................................................................... 5 Slika 4. Lička kuća (lijevo) i primorska kuća (desno) ................................................................................... 5 Slika 5. Nacionalni park Plitvička jezera (lijevo), NP Sjeverni Velebit (u sredini) i NP Paklenica (desno) . 6 Slika 6. NATURA 2000 područja na prostoru LAG-a LIKA........................................................................ 6 Slika 7. MC Nikola Tesla ............................................................................................................................ 10 Slika 8. Tradicionalni proizvodi na području LAG-a LIKA ....................................................................... 15 Slika 9. Biciklističke staze na području LAG-a ........................................................................................... 17 Slika 10. Prikaz odabranih ciljeva, prioriteta i mjera LRS-a ......................................................................... 30 Slika 11. Integriranost LRS i INTEGRA LIKA 2020 ................................................................................... 40
POPIS GRAFIKONA
Djelatnosti prema ostvarenim prihodima na području LAG-a LIKA za 2013. i 2014.
godinu 11
Kretanje broja PG-a ...................................................................................................... 12 Prosječna veličina posjeda PG-a na području LAG-a LIKA ....................................... 12
Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta na području LAG-a LIKA u 2013. g. 13 Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta na području LAG-a LIKA u 2015. g. 13
Kretanje ukupnog broja domaćih životinja na PG-ima ................................................ 14 Prosječna dob nositelja OPG-a na području LAG-a LIKA u 2015. godini ................. 14 Dolasci domaćih i stranih turista, 2012.-2014. ............................................................ 16
Saldo robne razmjene poduzeća 2013./2014. ............................................................... 18 Nezaposleni prema dobi na području LAG-a LIKA ................................................ 19
Kretanje broja stanovnika na području LAG-a LIKA za razdoblje 1981. – 2011. .. 21 Vitalni indeks na području LAG-a ........................................................................... 21
Prirodni prirast na području ..................................................................................... 21 Demografska piramida LAG-a LIKA 2001. i 2011. godine .................................... 22
Obrazovna struktura stanovništva prema stupnjevima obrazovanja u 2011.g. LAG-a
LIKA 22
POPIS TABLICA
Tablica 1. Opće značajke područja LAG-a LIKA .............................................................................. 2 Tablica 2. Broj PG-a prema tipu ....................................................................................................... 12 Tablica 3. Korištenje poljoprivrednog zemljišta ............................................................................... 13 Tablica 4. Brojno stanje domaćih životinja na području LAG-a LIKA, 2015. godina ..................... 14
Tablica 5. Dolasci i noćenja stranih i domaćih turista na području LAG-a LIKA ........................... 17 Tablica 6. Broj prodanih ulaznica u Nacionalnom parku Plitvička jezera ........................................ 17
Tablica 7. Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja na području LAG-a LIKA................. 20 Tablica 8. Prikaz odabranih Mjera sukladno odabranim ciljevima LRS-a LAG-a LIKA i PRR-a .. 36 Tablica 9. Usklađenost mjera LRS s prioritetima i fokus područjima PRR ..................................... 42 Tablica 10. Indikativni akcijski plan provedbe mjera koje doprinose Ciljevima LRS-a LAG-a LIKA
51
.............................................................................................................................................................. 51 Tablica 11. Procjena iznosa i broja projekata prema mjerama LRS za provedbu operacije 19.2.1. iz
PRR 52
II
Tablica 12. Plan evaluacije LRS-a .................................................................................................. 54
Tablica 13. Financiranje putem članarina ....................................................................................... 56 Tablica 14. Indikativna procjena iznosa i broja projekata .............................................................. 59 Tablica 15. Indikativna procjena iznosa i broja projekata po godinama provedbe .............................. 60
POPIS PRILOGA
Prilog 1. Popis kulturne baštine na području LAG-a LIKA na dan 18.02.2016
Prilog 2. Popis kulturnih, sportskih i drugih manifestacija.
Prilog 3. Popis prirodne baštine LAG-a LIKA
Prilog 4. Popis NATURA 2000 područja
Prilog 5. Poslovanje poduzetnika područja LAG-a LIKA u periodu od 2012. - 2014.
Prilog 6. Opis projekta INTEGRA LIKA 2020
Prilog 7. Kriteriji odabira projekata po mjerama LRS
Prilog 8. Pokazatelji LRS
Prilog 9. Dijagram tijeka za mjeru 19.3.1.
Prilog 10. Dijagram tijeka za mjeru 19.3.2.
Prilog 11. Popis aktivnosti vezanih uz izradu LRS
Prilog 12. Analiza rizika
Prilog 13. Usklađenost LRS sa ŽRS
1/60
UVOD
Lika i podvelebitsko primorje područje je zanimljive povijesti. Zbog svog zemljopisnog položaja ovo
područje bilo je privlačno mnogim osvajačima, što je rezultiralo velikom nesigurnošću kod domicilnog
stanovništva te čestim migracijama. Nakon glasovite povijesne bitke na Krbavskom polju, došlo je do
značajne depopulacije stanovništva Like, što zbog ratnih gubitaka, što zbog preseljenja na sigurnija
područja, da bi nakon formiranja Vojne krajine, uslijedio val doseljavanja novog stanovništva.
U novije doba zamjetno je iseljavanje 50-tih i 60-tih godina 20. stoljeća kao i kasnije u 90-tim
godinama, uslijed ratnih okolnosti.
Ovakva povijesna zbivanja ostavila su traga i danas. Naime, iako je Lika dominantno stočarski kraj,
gdje je gotovo svaka seoska obitelj posjedovala više vrsta domaćih životinja, najviše je na cijeni bilo
zaposlenje u tzv. državnoj službi. Uz to, nestankom nekadašnjih PIK-ova i organiziranog otkupa
poljoprivrednih proizvoda, proizvođači sa sela, prepušteni sami sebi, nisu imali velike šanse za
opstanak na tržištu. To je rezultiralo smanjenjem interesa za poljoprivrednu proizvodnju, zapuštanjem
poljoprivrednih površina i čak potpunim napuštanjem sela.
Danas su lička sela u velikoj mjeri opustjela te s prosječno starijim stanovništvom.
Slična sudbina zadesila je i podvelebitsko primorje. Karlobag i Senj nekada su bile važne trgovačke
luke preko kojih se obavljala dinamična trgovina. Kao najbrža poveznica sa svijetom, ova dva
primorska grada imala su i stratešku važnost, no, prolaskom željeznice kroz Liku, primorske luke
izgubile su na značaju.
Sagledavajući cjelovitu sliku povijesnog razvoja i života na ovom podneblju, nametnuo se logičan
zaključak kako prošlost ne možemo promijeniti, a jedino što možemo učiniti jest ponuditi rješenje.
Rješenje za razvoj gospodarstva i života na području Like i podvelebitskog primorja pronađeno je u
pomno osmišljenom projektu integralnog gospodarskog razvitka, nazvanom INTEGRA LIKA 2020.
Ovaj petogodišnji projekt ima za cilj brendirati Liku i podvelebitsko primorje kao globalno poznatu
destinaciju, ekološki prihvatljivu s bogatom autohtonom gastronomskom ponudom te samoodrživim
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Jedan od značajnijih izvora financiranja gospodarskog razvitka područja je i Lokalna razvojna
strategija (LRS) LAG-a LIKA 2014. – 2020. Kroz izradu LRS-a sveobuhvatnom analizom područja
te korištenjem LEADER/CLLD pristupa oblikovani su ciljevi koje stanovništvo LAG-a želi doseći do
2020. godine. Pritom su uzete u obzir povijesne činjenice, kao i potencijali za razvoj ovog područja.
Svjesni činjenice kako je za uspjeh projekta potreban konsenzus svih relevantnih subjekata, koji djeluju
na ovom području, kao i cijelog stanovništva, vjerujemo kako će želja za opstankom te ljubav prema
svome kraju prevladati sve poteškoće koje čovjek stvori.
„Povijest će mi biti naklonjena,
jer je ja kanim pisati.“
Winston Churchill
Gospić, lipanj 2016. Tomislav Kovačević
Voditelj LAG-a Lika
2/60
1. OPIS PODRUČJA OBUVAĆENOG LAG-om
Opće zemljopisne značajke područja
LAG LIKA obuhvaća 12 jedinica lokalne samouprave i to 2 grada (Gospić i Senj) te 10 općina (Brinje,
Donji Lapac, Gračac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Rakovica, Udbina, Vrhovine), a
područje ima zajedničke geografske i prirodne značajke, kulturni identitet i tradicijske vrijednosti te
povezano gospodarstvo.
Područje LAG-a najvećim dijelom pripada Ličko-senjskoj županiji, teritorijalno najvećoj jedinici
regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća i JLS iz Zadarske i Karlovačke županije. Tablica 1. Opće značajke područja LAG-a LIKA
JLS Županija Površina (km2) Broj stanovnika Broj naselja Gustoća naseljenosti
Gospić Ličko-senjska 966,64 12.745 50 13,18
Senj Ličko-senjska 658 7.182 27 10,91
Brinje Ličko-senjska 358,2 3.256 12 9,09
Donji Lapac Ličko-senjska 354,2 2.113 18 5,97
Gračac Zadarska 955 4.690 39 4,91
Karlobag Ličko-senjska 283 917 14 3,24
Lovinac Ličko-senjska 341,92 1.007 10 2,95
Perušić Ličko-senjska 382,94 2.638 18 6,89
Plitvička Jezera Ličko-senjska 430,79 4.373 41 10,15
Rakovica Karlovačka 261 2.387 27 9,15
Udbina Ličko-senjska 683,15 1.874 26 2,74
Vrhovine Ličko-senjska 223,23 1.381 7 6,19
Ukupno 5.898,07 44.563,00 289,00 7,56
Izvor: DZS, Prostorni planovi i drugi strateški dokumenti JLS-a, obrada autora
Površina LAG-a LIKA iznosi 5.898,07 km2 s ukupno
44.563 stanovnika, koji su naseljeni u 289 naselja. Gustoća
naseljenosti područja LAG-a LIKA iznosi 7,56 st/km2, što
je tek 9,2% prosječne gustoće Republike Hrvatske.
1.1.1. Površina i granice područja
LAG LIKA pripada Jadranskoj Hrvatskoj (NUTS 2 razina). LAG graniči s Primorsko-goranskom
županijom na sjeverozapadu, Karlovačkom županijom na sjeveru, Zadarskom županijom na jugu i
jugoistoku, susjednom Bosnom i Hercegovinom na istoku, dok je na zapadu omeđen Jadranskim
morem. LAG LIKA najvećim dijelom pripada Gorskoj Hrvatskoj odnosno kontinentsko ličko - gorskoj
cjelini, a manjim dijelom Hrvatskom primorju, odnosno primorsko - podgorskoj cjelini. Područje LAG-
a LIKA ima važnu ulogu za cijelu državu zbog povoljnog prometno-geografskog položaja, obzirom da
povezuje istarsko-riječki i unutrašnji dio RH s jadranskim dijelom.
Područje LAG-a LIKA može se okarakterizirati kao krška zaravan raščlanjena manjim planinskim
lancima u više cjelina. Svojim pružanjem Velebit je svojevrsna barijera, koja razdvaja uzak obalni pojas
Podvelebitskog primorja od ostatka Like, zbog čega je njegov izlaz na more slabije valoriziran. Velebit
se pruža teritorijem uzduž Velebitskog kanala, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do
kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. Osim Velebita, planina Lička Plješivica omeđuje područje od
LAG LIKA je teritorijalno najveći i
najrjeđe naseljeni LAG u RH.
Gospić – najveći grad u RH LAG LIKA Gračac – najveća općina u RH najmanja gustoća 7,56 st/km2
Park prirode Velebit – najveće zaštićeno područje u RH naseljenosti u RH
3/60
Plitvičkih jezera do Zrmanje u smjeru sjeverozapad-jugoistok, a jedan manji dio planine nalazi se na
granici s Bosnom i Hercegovinom.
Na prostoru LAG-a LIKA rasprostire se Ličko polje, izduženo u smjeru sjeverozapad – jugoistok i
jedno je od najvećih krških polja u Hrvatskoj, a sastoji se od pet manjih polja (Lipovog, Kosinjskog,
Pazariškog, Brezovog i Gospićkog polja). Na sjeveroistočnom dijelu LAG-a LIKA nalazi se Krbavsko
polje, najistaknutija ravničarska zona. Slika 1. Grafički prikaz LAG-a LIKA s naznačenim granicama jedinica lokalne samouprave
Izvor: Geodetika info d.o.o.
1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike
Prostor LAG-a LIKA ekološka je jezgra Hrvatske, koja obiluje brojnim prirodnim ljepotama: poput
planinskih masiva, poljoprivrednih površina, šumskog i vodnog bogatstva te porječja krških rijeka.
Područje je prepoznatljivo po Velebitu, najdužoj hrvatskoj planini (145 km). Najviši vrh Velebita je
Vaganski vrh (1.757 m), a Lukina jama, jedna je od najdubljih jama na svijetu istražena do 1.421 m
dubine. Područje Velebita je krško područje. Podzemna cirkulacija vode u karbonatnim stijenama
stvara karakteristične površinske i podzemne oblike prilikom otapanja kalcijevog karbonata. Zbog
dobre propusnosti krškog tla voda se gubi s površine, pa je podzemlje bogato vodom, dok na površini
vlada suša. Izuzetno atraktivne rijeke bogate pitkom vodom su rijeke Lika i Una. Na donjem dijelu
toka Like nalazi se i umjetno (akumulacijsko) jezero Kruščica, nastalo izgradnjom brane u svrhu
iskorištavanja njenog hidroenergetskog potencijala. Osim Kruščice, važno je spomenuti Plitvička
jezera, koja su prirodnog postanka.
Većim djelom područja prevladava umjereno
kontinentalna klima, a planinska klima je prisutna
iznad 1.500 m. Prosječna godišnja količina
padalina je veća od prosjeka RH te na nižim, središnjim, dijelovima Ličke zavale uglavnom iznosi
između 1000 i 1500 mm, dok na rubnim, planinskim, dijelovima Velebita i Plješivice iznosi između
1500 i 2000 mm. Najviši obronci planina godišnje prime više od 2000 mm padalina. Lovinački kraj
jedan je od najkišovitijih u RH, s oko 3000 mm/god. Značajan problem predstavljaju kisele kiše, koje
Rijeka Lika je najveća hrvatska ponornica - 78 km
4/60
uništavaju šume, biljnu vegetaciju i kulturne spomenike, a njihov negativan učinak na vegetaciju
pospješila je i izgradnja autoceste A1, uz koju se protežu najugroženija šumska područja, u kojima
uglavnom prevladavaju guste šume bukve i jele.
Ekstremne vrijednosti temperature kreću se od –10 do +35°C, a prosječna godišnja temperatura kreće
se u rasponu od 10 do 15°C. Tijekom zimskih mjeseci snježni pokrivač na ličkoj strani Velebita prelazi
30 cm i zadržava se od 20 do 40 dana (na Sjevernom Velebitu 70 dana), dok je na primorskoj strani
Velebita zanemariv. Najhladniji mjeseci su siječanj i veljača s prosječnih 5,5°C, a najtopliji srpanj i
kolovoz s oko 23-24°C. Najtopliji grad je Senj, s prosječnom godišnjom temperaturom od 16°C.
Najnižu temperaturu ima općina Lovinac, s prosjekom od oko 9,9°C. Broj sunčanih sati je dvostruko
veći u ljetnoj polovici godine, nego u zimskoj. Senj je drugi grad u RH po broju sunčanih dana, s
prosječno 2338 sati sunčanog sjaja. Od vjetrova su karakteristični bura i jugo, a brzina im je veća na
obalnom području. Bura je izrazito jaka na području Velebitskog kanala (do preko 50 m/s).
Na području LAG-a LIKA prevladavaju smeđa tla na vapnencima te smeđa distrična (kisela) tla.
Razlog tome su već spomenute učestale padaline, ali i značajna reljefna raščlanjenost koje uvjetuju
ispiranje površinskog sloja tla što dovodi do njihovog zakiseljavanja. Tako se smanjuje njihova
kakvoća i plodnost, a proces je dodatno pojačan kiselim kišama. Navedeno pogoduje određenim
poljoprivrednim kulturama i stvara povoljne uvjete za razvoj stočarstva. Plodnost tla se može regulirati
kalcifikacijom, mjerom za smanjenje kiselosti tla, čime se poboljšava i usvajanje hranjivih tvari. Krška
polja pogodna su za ratarske i stočarske djelatnosti (zbog dijelova pobrđa).
1.1.3. Kulturna, povijesna i prirodna baština
a) Kulturno – povijesna baština
Prema podacima iz
Registra kulturnih dobara
RH1, na području LAG-a je
registrirano 173 kulturnih
dobara, od toga 150
kulturnih dobara ima status
zaštićenog kulturnog
dobra, 21 ima status
preventivno zaštićenog
kulturnog dobra, dok dva
imaju status nematerijalne
kulturne baštine.
Posebno treba naglasiti dva
zaštićena fenomena nematerijalne kulturne baštine: priprema tradicijskoga ličkoga sira škripavca i
Ličko prelo što pokazuje tradicionalnu opredijeljenost prema poljoprivredi i njegovanju folklora.
Glazbeni izričaj ojkanje je na UNESCO-vom popisu ugrožene nematerijalne kulturne baštine.
Pregled kulturne baštine prikazan je u Prilogu 1. te čini osnovu planiranja razvoja područja LAG-a
LIKA temeljem kulturne baštine.
Većinu kulturne baštine čine stare gradine, sakralni objekti, zaseoci i pojedinačne građevine ruralne
arhitekture te arheološka nalazišta.
Veliki broj objekata nije propisno označen i nema turističku signalizaciju. Područje LAG-a je bogato i
etnografskom baštinom, međutim, nije u potpunosti popisana, adekvatno zaštićena, niti valorizirana.
1 Stanje na dan 18.02.2016.
Arheološka i paleontološka istraživanja u Cerovačkim špiljama (Gračac)
otkrivaju nalazišta iz paleolita (starije kameno doba, oko 14.000 do 12.000
g.p.K).
Pripadnici Ilirskog plemena Japoda živjeli su u cijelom prostoru Like sve
do Bosanske Krajine te do rijeka Krke i Zrmanje, a na sjeveru do
Ogulinsko-plaščanske udoline i srednjeg toka rijeke Kupe, dok je na
zapadu, granični japodski prostor uključivao i današnju Belu Krajinu u
Republici Sloveniji. Na tim područjima razvija se njihova jedinstvena
kultura. Saznanje o Japodima, najstarijim stanovnicima ovog kraja, seže
unazad više od 2.000 godina, točnije, u razdoblje od 12. stoljeća pa sve do
1. stoljeća prije Krista.
5/60
Slika 2. Materijalna kulturna dobra – Utvrda Sokolac u Brinju (lijevo) i Kula Nehaj u Senju (desno)
Slika 3. Fenomeni nematerijalne kulturne baštine
Kulturna baština na području LAG-a LIKA većim
dijelom određena je neriješenim imovinsko-pravnim
odnosima. Ti neriješeni odnosi i financijsko stanje
otežavaju projekte obnove kulturnih dobara i obnovu
pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara i građevina.
Pojedina naselja na području LAG-a imaju
karakteristična obilježja i očuvane elemente
tradicijskog narodnog graditeljstva, kojima zbog
depopulacije prijeti odumiranje i propadanje.
Slika 4. Lička kuća (lijevo) i primorska kuća (desno)
Velik broj, drvenih ličkih kuća i kamenih
primorskih kuća je zapušten, pa postoji
mogućnost revitalizacije starih objekata dajući
im novu, turističku namjenu. LAG LIKA je
područje na kojem aktivno djeluje 25 udruga
čije je područje djelovanja isključivo kultura te
dodatnih 35 udruga koje, osim kulture, imaju registrirane i dodatne djelatnosti. Djelovanje udruga
usmjereno je na šire područje kulture i očuvanje tradicije.
Područje LAG-a LIKA, također, bogato je manifestacijama, kulturnim i sportskim (Prilog 2), koje se
održavaju tokom cijele godine, a najviše u Gospiću i Senju i to uglavnom u ljetno doba godine.
b) Prirodna baština
Osim bogate kulturne baštine, područje LAG-a ima neprocjenjivu prirodnu baštinu, što dokazuje
podatak da je 30,94% površine LAG-a LIKA zaštićeno nekim oblikom prostorne zaštite temeljem
Zakona o zaštiti prirode (vidljivo u Prilogu 3).
Područje Planine Velebit proglašeno je svjetskim rezervatom biosfere u okviru UNESCO-vog
programa „Man and biosphere“ (MaB) 1978. godine. Na području Velebita nalaze se Nacionalni park
“Sjeverni Velebit“, Park prirode Velebit i Nacionalni park “Paklenica”. Na području LAG-a LIKA
nalazi se i Nacionalni park Plitvička jezera, koji je na UNESCO-vom Popisu svjetske prirodne baštine
Grad Senj je nastao na temeljima naselja iz 4. st.
pr. Krista.
Karlobag se prvi puta spominje kao rimsko
naselje koje se zvalo Vegium, imalo vojnu,
prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve
do 4. ili 5.
Područje Gospića i njegove okolice naseljeno je
od pretpovijesti u starije kameno doba te u
kontinuitetu u brončano i željezno doba.
Ruševine starog grada Sokolca (Brinje) su
spomenik nulte kategorije, koji se spominje još u
14. stoljeću.
Perušić se prvi put spominje 1487. godine,
osnivaju ga braća Dominik i Gašpar Perušić, iz
plemićke obitelji iz Zagore.
Nekropola u blizini Vrhovina, iz 1400. g. prije
Krista jedna je od najvećih pećinskih nekropola
u Europi.
6/60
od 1979. godine, zbog izuzetnog prirodnog bogatstva. Bukove šume u nacionalnim parkovima Sjeverni
Velebit i Paklenica nominirane su za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a. Slika 5. Nacionalni park Plitvička jezera (lijevo), NP Sjeverni Velebit (u sredini) i NP Paklenica (desno)
Površina NATURA 2000 zauzima 55,36% područja LAG-a LIKA. U NATURA 2000 ubraja se 58
područja (vidljivo u Prilogu 4), od toga 54 područja očuvanja za vrste i stanišne tipove (POVS) te 4
područja očuvanja značajnih za ptice (POP).
Slika 6. NATURA 2000 područja na prostoru LAG-a LIKA
Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode
Na području LAG-a LIKA nalazi se i zaštićena geobaština, od koje je najznačajnija: Posebni
geomorfološki rezervat Cerovačke pećine, geomorfološki spomenici prirode špilje Samograd, Medina
i Amidžina, kojima upravlja Javna ustanova, Pećinski park Grabovača te geološko-paleontološki
spomenik prirode Velnačka glavica. Popis prirodne baštine zaštićene Zakonom o zaštiti okoliša nalazi
se u Prilogu 3.
Bogatstvo faune vidljivo je i iz podataka da se na području LAG-a LIKA nalaze prirodna staništa
medvjeda, vuka, risa, surog orla i vidre.
Od osam nacionalnih parkova u RH, tri su na području LAG-a LIKA
7/60
1.1.4. Stanje komunalne infrastrukture
Kroz analizu cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prijevoza, analizu informacijsko –
komunikacijske i energetske infrastrukture te stanja vodoopskrbe, odvodnje i zbrinjavanja otpada
prikazat će se stanje komunalne infrastrukture područja LAG-a LIKA.
a) Cestovna infrastruktura
Okosnicu cestovnog prometa područja LAG-a LIKA predstavljaju autocesta A1 (Bosiljevo - tunel
Kapela – Žuta Lokva – Otočac – Gospić – tunel Sveti Rok) i Jadranska cesta sa spojem na autocestu
A1 (Rijeka – Senj – Žuta Lokva). Područjem prolaze trase državnih i županijskih cesta koje vertikalno
povezuju područje. Na području LAG-a LIKA nedostaju poprečne cestovne veze, što utječe na
cjelokupnu homogenizaciju područja. Prostornim planom Ličko-senjske županije, koja obuhvaća veći
dio LAG-a LIKA, područje je definirano kao policentrična regija, stoga je nužno osigurati kvalitetu
prometne infrastrukture između središta JLS te ostatka RH. Javni prijevoz je nekonkurentan, rijedak,
nedovoljno razvijen sa zastarjelim voznim parkom. Prema Izvješću Državnog ureda za reviziju o
održavanju nerazvrstanih cesta na području županija koje LAG-a LIKA pokriva za 2013. godinu
ukupna duljina nerazvrstanih cesta je 1.888,78 km, odnosno 75,45 m/st.
b) Željeznička infrastruktura
Okosnicu željezničkog prometa čine željeznička trasa Ogulin – Gospić - Knin – Split (tzv. „lička
pruga“) i međunarodna željeznička trasa Zagreb – Bihać – Knin – Split (tzv. „Unska pruga“) koja
povezuje Zagreb i Split te jednim djelom prelazi iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, i obrnuto. Iako je
postavljena prometna signalizacija, postoje nedostaci kod cestovnih prijelaza, a posebice na križanju
željezničke pruge i državne ceste (D25 – Lički Osik i D50 Perušić). Željeznički prijevoz je, također,
ocijenjen kao nekonkurentan, rijedak, nedovoljno razvijen i čiji je vozni park zastario. Potrebna su
ulaganja u modernizaciju željezničke pruge, prateću željezničku infrastrukturu i vozni park.
c) Zračni promet
Na području LAG-a LIKA su dvije zračne luke, Zračna luka Udbina i Zračna luka Željava te jedno
letjelište na području Općine Rakovica. Zračna luka Udbina zahtjeva dodatna ulaganja, kako bi bila
pogodna za korištenje u civilne svrhe. Zračna luka Željava nije u funkciji, obzirom da je na granici s
Bosnom i Hercegovinom te se njen status i funkcija trebaju utvrditi međudržavnim dogovorom.
Korisnici s područja LAG-a LIKA mogu koristiti dodatne 3 zračne luke: Zagreb, Zadar i Rijeka. Prve
dvije su dostupne autocestom, a posljednja će biti pogodnija za korištenje nakon izgradnje autoceste
koja povezuje Rijeku i Žutu Lokvu.
d) Pomorska infrastruktura
Temeljem Prostornog plana Ličko-senjske županije postojeće luke na području LAG-a LIKA su
podijeljene na luke otvorene za javni promet županijskog značaja (Senj, Prizna, i Karlobag) te luke
otvorene za javni promet lokalnog značaja (Sv. Juraj, Donja Klada, Lukovo, Lukovo šugarje- uvala
Porat, Stinica- Uvala Mala Stinica, Krivača, Karlobag-teretna luka, Cesarica i Barić Draga). Potrebna
su ulaganja u pomorsku infrastrukturu, posebice kako bi se olakšala komunikacija s otocima te ojačao
nautički turizam, sidrišta, privezišta, sportske, ribarske i industrijske luke. Na području LAG-a LIKA
djeluje 6 udruga koje su orijentirane na ribolov i sportski ribolov te očuvanje mora, stoga ih je poželjno
uvažiti kao partnere prilikom planiranja razvoja pomorske infrastrukture. Obzirom na postojeće
cestovne veze korisnici s ovog područja mogu koristiti pomorske luke Rijeka i Zadar.
e) Informacijsko- komunikacijska infrastruktura
Područjem LAG-a LIKA prolazi magistralni telekomunikacijski kabel I. razine (Split – Gračac –
Korenica – Slunj – Karlovac – Zagreb). Planirana je izgradnja optičko-komunikacijskog sustava na
trasi postojećeg plinovoda (Bosiljevo – Lika – Dalmacija). Službene karte pokazuju dobru pokrivenost
internetom i mobilnim signalom, posebice na području većih gradskih i općinskih središta te uz
prometnice koje ih povezuju. Međutim, izvan navedenih područja je pokrivenost nedostatna, a kvaliteta
8/60
mreže niska. Većina korisnika je zbog konfiguracije terena i nedostatne pokrivenosti mrežom/signalom
u mogućnosti koristit tek jednog pružatelja usluga, što korisnike s ovog područja stavlja u iznimno
nepovoljan položaj. Na području LAG-a LIKA Hrvatska pošta djeluje kroz 26 poštanskih ureda, no,
zbog izražene negativne demografske slike te niske konkurentnosti poštanskih ureda, prisutan je trend
smanjivanja njihova broja.
f) Vodoopskrba, odvodnja i gospodarenje otpadom
Na području LAG-a 75% kućanstava ima priključak na sustav vodoopskrbe. Postojeće kaptaže na
području LAG-a su Lička Jasenica, Žižića vrelo, vrela Stajničkog polja, Koreničko vrelo, Krbavica,
Mrđenovac te Košna voda. Karlobag je spojen na vodoopskrbni sustav Senj (napaja se iz izvorišta
Velika Rudanka i Crno Vrelo i dio je regionalnog vodoopskrbnog sustava koji se napaja iz Zrmanje).
Općina Gračac koristi vodu iz više izvora (vodotok Ričice, izvor Ledenik, Bukovac, Bijeli klanac,
Kotlina, Trešnja, područje Eljenačka draga i Babića jezero). Postojeći cjevovodi, koji predstavljaju
najkraću poveznicu do potrošača, dotrajali su te je prisutan značajan gubitak vode, problemi s
održavanjem i upravljanjem.
Sustav odvodnje nije do kraja izgrađen te na području LAG-a tek 30% kućanstava ima priključak na
sustav odvodnje. U Gospiću, Senju, Rakovici, Plitvičkim Jezerima, Vrhovinama i Perušiću postoje
sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, dok su na području Općina Brinje, Udbina, Donji
Lapac i Lovinac planirani uređaji za pročišćavanje voda, a na području Općina Gračac i Karlobag
trenutno nema planova za izgradnju sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Na području
Općine Gračac odvodnja je djelomično riješena na području naselja Gračac te naselja Srb, ali se bez
pročišćavanja ispušta u okolni teren. JLS, koje nemaju izveden sustav odvodnje, otpadne vode odlažu
u individualne septičke jame uz ispuštanje preljevnih voda u okoliš, čime dolazi do zagađenja okoliša,
posebice vodotoka i mora.
Sve JLS su osnovale svoje komunalno društvo koje se bavi prikupljanjem i „obradom“ otpada, a
komunalni i neopasni otpad odlaže se na 12 odlagališta. Od navedenih odlagališta jedino „Vrhkom“
d.o.o. ima relevantne dozvole za gospodarenje otpadom. Prema podacima AZO-a područje LAG-a
LIKA je među posljednjima u Hrvatskoj po stopi odvojenog skupljanja pojedinih vrsta opada, gotovo
ne postoji sustav odvojenog prikupljanja otpada, pa čak i odvojeno prikupljani otpad završi na deponiju
miješanog otpada. Samo Grad Gospić ima izgrađeno reciklažno dvorište. Temeljem Plana
gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015 otpad s područja se odlaže na 3 CGO: CGO
Babina gora u Karlovačkoj županiji (Brinje, Plitvička Jezera, Vrhovine i Rakovica), CGO Marišćina u
Primorsko - goranskoj županiji (Grad Senj) i CGO-u Biljane Donje u Zadarskoj županiji (Gospić, Donji
Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Udbina i Gračac). Prijedlog plana gospodarenja otpadom RH za
period od 2015. do 2022. je u izradi. Uočeni su problemi u realizaciji i funkcioniranju osnovanih
regionalnih Centara gospodarenja otpadom, pa je upitna realizacija CGO Babina gora.
Postoji velik broj divljih odlagališta, često na nepristupačnom terenu i miniranom području. Poseban
problem su procjedne vode kod odlagališta te zbrinjavanje mulja s uređaja za obradu otpadnih voda.
Količine prijavljenog opasnog otpada su znatno manje od onih u drugim područjima. Najveće količine
opasnog otpada čine otpadna ulja, otpad od tekućih goriva, uljni filtri i otpadne baterije.
Obzirom na razvoj područja, koji se temelji, između ostalog, na prirodnoj baštini potrebna su ulaganja
u sustavno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda te pomak prema cirkularnoj ekonomiji kako bi se
izbjeglo dodatno onečišćenje okoliša, voda i tla.
g) Energetika
Na području LAG-a LIKA opskrbu električnom energijom vrši Elektrolika Gospić (HEP) koja upravlja
s 5.648 kilometara mreže svih naponskih razina i priključaka te 1.100 trafostanica. Na području LAG-
a LIKA mreža se sastoji od dva pogona (Karlobag, Plitvička jezera), četiri pogonskih ureda (Senj,
9/60
Brinje, Gračac i Donji Lapac) te pogonom u sjedištu (Gospić). Pokriveno je 99,9% potreba za
električnom energijom u svim kategorijama potreba.
Električna energija se proizvodi iz OIE, odnosno iz hidroelektrana, vjetroelektrana, biomase i solarnih
panela. Na području općina Gračac i Lovinac izrađena su 2 akumulacijska jezera za potrebe
proizvodnog elektroenergetskog postrojenja RHE Velebit snage 135 MW.
Ostali proizvodni pogoni na području LAG-a LIKA su vjetropark VE Vrataruša - Štura - Pekin Dolac
(Grad Senj) snage 42 MW, VE Velika Popina (općina Gračac) snage 9,2 MW i kogeneracijsko
postrojenje Lika Energo Eko na Udbini s proizvodnjom električne energije od 1 MW. Planirana je
izgradnja dodatne dvije hidroelektrane, HE Kosinj i HE Senj II te izgradnja šest MHE na području
Općine Gračac. Planira se i gradnja 7 vjetroparkova, od kojih su dva u visokoj fazi realizacije (Brinje,
Perušić (2), Udbina, Medak, Mazin i Popina). Na osnovu pozitivnih iskustava korištenja otpada u
drvnoj industriji, po uzoru na postojeće kogeneracije Udbina, u realizaciji je još 5 sličnih projekata u
kojima će se, osim značajne toplinske energije, realizirati i više od 10 MW nove električne energije.
Na području Elektrolike Gospić podneseno je više od 30 zahtjeva za fotonaponske sustave, koji su u
različitim fazama realizacije.
Razina potrošnje električne energije na području LAG-a LIKA iznosi približno 130.000 MWh i raste
stopom od 2% godišnje, a proizvodnja električne energije je 10 puta veća od potrošnje.
Područjem LAG-a LIKA prolazi plinski transportni sustav Lika Dalmacija maksimalnog radnog tlaka
75 bara (Mirkovica – ST. Grič – Gospić – Ćelevac). U Općini Rakovica postoji županijska plinska
mreža (20 bar) – opskrbni sustav Karlovac - Ogulin - Slunj - Rakovica. Obzirom da ne postoji
koncesionar, niti jedno domaćinstvo na području LAG-a nema plinski priključak.
Problemi elektroenergetske infrastrukture očituju se u zahtjevnoj konfiguraciji terena, surovim
klimatskim uvjetima, teško oštećenim elektroenergetskim postrojenjima tijekom Domovinskog rata
čija obnova iziskuje znatna novčana sredstva, iznimnom dužinom nadzemnih vodova i posljedično
značajnim tehničkim gubicima u prijenosu energije te velikom geografskom površinom i slaboj
naseljenosti područja.
h) Ostala infrastruktura
U središtima svih JLS-a, osim Donjeg Lapca i Lovinca, postoje tržnice. Međutim, stupanj uređenosti
se razlikuje te su potrebna dodatna ulaganja u građenje, rekonstrukciju i uređenje infrastrukture,
obzirom na usmjerenost područja prema jačanju poljoprivredne proizvodnje. Navedene tržnice rade po
jedan dan u tjednu. U Općini Perušić izgrađeno je stočno sajmište.
U svim JLS-ovima izgrađena su groblja. Detektirana je potreba rekonstrukcije (građenje i proširenje)
određenih groblja te uređenje i izgradnja komunalne infrastrukture (mrtvačnica, dvorana za izlaganje
na odru, prostorije za ispraćaj umrlih i sl.) na području pojedinih JLS-a, odnosno Mjesnih odbora.
Programe poticane stanogradnje provodi Grad Gospić.
Geografsko – prometni položaj LAG-a LIKA je povoljan i pozitivno utječe na mogućnost daljnjeg
razvoja gospodarstva i turističkog sektora. Područje LAG-a LIKA čini sponu između sjevernog i
južnog djela RH te čini kralježnicu cestovne, željezničke, elektroenergetske i informacijsko –
telekomunikacijske mreže. Posebnu pogodnost ovom području pruža upravo autocesta A1, a time i
dostupnost državnog i gospodarskog središta te zračnih i pomorskih luka. Cestovna prometna
infrastruktura je relativno dobro razvijena, međutim, potrebno je saniranje pojedinih prometnica i
izgradnja lokalnih nerazvrstanih cesta. Značajni nedostaci su vidljivi u sustavu javnog prijevoza, koji
je nedovoljno razvijen, skup te rijedak (premali broj polazaka). Izgradnjom autoceste Rijeka- Žuta
Lokva putnicima s ovog područja će se omogućiti korištenje dodatne pomorske i zračne luke. Nužna
su dodatna ulaganja u elektroenergetsku i informacijsko – telekomunikacijsku mrežu, ali uz očuvanje
postojeće prirodne i kulturne baštine.
10/60
Preduvjet snažnog gospodarskog razvoja te održivog razvoja turizma je izgrađena komunalna
infrastruktura, a mogući problemi kod procjene ulaganja su niska ekonomska isplativost, zbog
konfiguracije terena i nepovoljne demografske slike.
1.1.5. Stanje društvene infrastrukture
Institucije, koje su na području LAG-a LIKA usmjerene na sektor društva, imaju zadatak regulirati
društveni život i podizati kvalitetu života u zajednici.
a) Kulturna infrastruktura
Nositelji kulturne i tradicijske baštine LAG-a LIKA su muzeji, domovi kulture, odnosno društveni
domovi, knjižnice te udruge čije je djelovanje usmjereno na šire područje kulture, umjetnosti i očuvanja
tradicije (31 udruga). Slika 7. MC Nikola Tesla
Na području LAG-a LIKA djeluju Muzej Like Gospić
(u okviru kojeg djeluje i MC Nikola Tesla), Gradski
muzej Senj, Eko-muzej Rakovica i Državni arhiv u
Gospiću (u okviru kojeg djeluje Spomen-dom dr. Ante
Starčevića). Društveni i kulturni život odvija se u
Kulturno Informativnom Centru Gospić, Domu
kulture tj. Društvenom domu u Perušiću, Domu
kulture Milutin Cihlar Nehajev u Senju te Društvenom
domu u Donjem Lapcu.
Sve JLS u sastavu LAG-a LIKA imaju knjižnice, neke u okviru osnovnih škola (Rakovica, Karlobag i
Lovinac), dok u ostalima knjižnice djeluju kao samostalne ustanove: Samostalna narodna knjižnica
Gospić, Gradska knjižnica Senj, Narodna knjižnica S.S. Kranjčević (Vrhovine), Narodna knjižnica
Petar Preradović (Donji Lapac), Knjižnica i čitaonica Gračac, Općinska knjižnica Udbina, Narodna
knjižnica Općine Plitvička jezera i Narodna knjižnica Općine Perušić.
Jedino kino na području LAG-a LIKA djeluje u Gospiću, Kino Korzo.
b) Zdravstvo i socijalna skrb
U djelatnosti zdravstvene zaštite stanovništva, na području LAG-a LIKA djeluje ukupno osam
ustanova: DZ Gospić (s ispostavom u Karlobagu, Lovincu, Ličkom Osiku i Perušiću), DZ Senj (s
ispostavom u Svetom Jurju i Krasnom), DZ Korenica (s ispostavom u Mukinjama, Udbini i Donjem
Lapcu), DZ Slunj (na području Općine Rakovica), DZ Gračac, Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske
županije, Zavod za hitnu medicinu Ličko-senjske županije i Opća bolnica Gospić. DZ nositelji su
zdravstvene zaštite na osnovnoj razini, a OB Gospić obavlja djelatnost na sekundarnoj razini
zdravstvene zaštite u okviru bolničke i specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite. U 2013. godini
s radom je započela i poliklinika za specijalističko – konzilijarnu djelatnost OB Gospić.
LAG LIKA ima i tri centra za socijalnu skrb: u Senju, Gospiću te u Gračacu, koji je podružnica Centra
za socijalnu skrb Zadar.
Domovi za starije i nemoćne djeluju na području Gospića i Udbine, gdje je, prema podacima iz
Socijalnog plana Ličko-senjske županije za razdoblje od 2015.-2020., 246 osoba na listi čekanja za
smještaj u domu, a što pokazuje podkapacitiranost postojećeg smještaja i potrebu za dodatnim. Usluge
pomoći starijima i nemoćnima na području LAG-a LIKA pružaju i 4 društva Crvenog križa koja imaju
144 korisnika te 4 ustanove i udruge s 245 korisnika. Na području LAG-a LIKA registrirano je 13
ljekarni. Općina Lovinac nema ljekarnu.
Zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi područja LAG-a opterećeni su brojnim problemima, među
kojima su najznačajniji nedovoljni materijalni i ljudski resursi potrebni za osiguranje adekvatne
socijalne skrbi, nedostatak visokospecijaliziranih zdravstvenih radnika, otežan pristup medicinskoj
skrbi izvan gradskih područja te nepostojanje alternativnih oblika smještaja za starije i nemoćne.
11/60
Gospodarske značajke područja
Gospodarske značajke područja promatraju se kroz glavne gospodarske djelatnosti, stanje gospodarstva
i tržište radne snage.
U prijeratnom razdoblju, na području LAG-a poslovalo je nekoliko poduzeća, koja su otkupljivala
poljoprivredne proizvode, te mljekara, što je lokalnom stanovništvu predstavljalo sigurnost u
proizvodnji i plasmanu proizvoda. Uslijed ratnih djelovanja i okupacije velikog dijela područja,
poduzeća su propala, pa je u poslijeratnom, tranzicijskom, razdoblju kod poljoprivrednih proizvođača
došlo do nesnalaženja u plasmanu vlastitih proizvoda.
Prilikom analize gospodarstva, treba uzeti u obzir i povijest područja LAG-a, koje je dugo godina bila
Vojna krajina te je stanovništvo preferiralo državnu službu, dok je poljoprivreda bila dopunska
djelatnost. Slična praksa zadržala se do danas, jer stanovništvo, bez obzira na dob, preferira posao u
državnoj, ili lokalnoj, službi.
U vremenu nakon Domovinskog rata, ali i trideset godina ranije, došlo je do snažnog iseljavanja
stanovništva s područja Like i Podvelebitskog primorja, dok se stanovništvo, koje se zadržalo,
uglavnom selilo u urbanija područja. Ovaj trend za posljedicu ima zapuštanje poljoprivrednog
zemljišta, kao i sela općenito, pa područje LAG-a danas, sa svojih 7,56 stanovnika/km2, ostavlja dojam
napuštenog kraja.
1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti
Ukupni prihodi poduzeća na području LAG-a LIKA ostvareni u 2014. godini iznosili su
1.229.383.990,00 kn, a dobit 68.337.363,00 kn. Najznačajnije djelatnosti na području LAG-a, po
ukupno ostvarenim prihodima u 2014. godini, prema podacima FINA-e bile su:
- prerađivačka industrija, s ostvarenih 341.184.099,000,00 kn;
- trgovina na veliko i malo, s 254.550.361,000 kn te
- djelatnost građevinarstva, s ostvarenih 217.057.670,000,00 kn.
Prema ostvarenim prihodima najznačajnije prerađivačke tvrtke na području LAG-a su: Metalna oprema
d.d. Senj, Neda Senj d.o.o. Senj, Drvo Vrhovine d.o.o. Vrhovine, Bukva d.o.o. Bjelopolje i Pergament
d.o.o. Bjelopolje.
Navedene djelatnosti u 2014. godini, u odnosu na godinu ranije, pokazuju trend rasta prihoda.
Promatrajući ukupne prihode poduzetnika u LAG-u LIKA od 2012. do 2014. godine uočavamo trend
rasta, premda nestabilnog, obzirom da je u 2013. godini zabilježen lagani pad prihoda. Međutim,
poduzetnici su u istom razdoblju znatno povećali dobit. Također, izvoz je povećan gotovo tri puta, dok
je istodobno uvoz smanjen.
Uz prerađivačku industriju, koja je u 2014. godini ostvarila 38.148.358,000,00 kn investicija, najveće
investicije odvijale su se u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme hrane (10.168.007,000,00 kn)
te u djelatnosti građevinarstva (10.067.810,000,00 kn).
Detaljniji podaci navedeni su u Prilogu 5. Djelatnosti prema ostvarenim prihodima na području LAG-a LIKA za 2013. i 2014. godinu
Izvor: FINA, Autorska obrada
0 kn 100.000 kn 200.000 kn 300.000 kn 400.000 kn
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Građevinarstvo
Prijevoz i skladištenje
Ostale uslužne djelatnosti
2013. 2014
12/60
a) Poljoprivredna proizvodnja
Prema podacima APPRRR-a na dan 14.12.2015. godine, na području LAG-a LIKA registrirana su
3.465 PG-a, što predstavlja pad od 19,34% u odnosu na 2013. godinu. U ukupnom broju PG-a najveći
udio zauzimaju OPG-i (98,44% u 2013. godini, odnosno 98,62% u 2015. godini). Preostali PG-i
registrirani su kao trgovačka društva, obrti i zadruge.
Prema istim podacima, na području LAG-a LIKA najveći broj poljoprivrednih gospodarstava ima
veličinu od 3 do 20 ha (59,38%), dok je prosječna veličina PG-a prema podacima iz ARKOD baze
podataka na dan 31.12.2015. bila 10,63 ha, s prosječno 14,32 parcele po poljoprivrednom
gospodarstvu. Ako usporedimo sa stanjem u 2013. pomak je vidljiv u toliko što je 2013. godine
prosječna veličina PG bila 7,12 ha sa 14,01 parcela po PG. Prosječna veličina PG-a u RH je 5,6 ha,
prema podacima iz Godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede u 2013. (MPS).
Unatoč navedenom, i dalje je veliki broj pašnjačkih površina koji je zapušten i neobrađen, što daje
mogućnost za razvoj stočarstva i ratarstva temeljenog na kvalitetnom nezagađenom zemljištu i
ekološkoj poljoprivredi. Navedeno potvrđuje i činjenica da su na Popisu ekoloških proizvođača za
2014. godinu 63 PG-a, za razliku od 2013. godine kada su u sustavu ekološke proizvodnje bila 24 PG-
a (rast za 162,5%).Tablica 2. Broj PG-a prema tipu
JLS OPG Obrt Trg. društvo Zadruga Ukupno
Gospić 952 2 5 0 960
Senj 213 4 1 1 219
Brinje 621 0 1 0 622
Donji Lapac 174 0 2 1 177
Gračac 247 0 1 3 252
Karlobag 30 0 0 0 30
Lovinac 122 0 3 0 125
Perušić 399 0 0 1 400
Plitvička Jezera 230 0 4 0 234
Rakovica 122 1 3 1 127
Udbina 262 2 5 1 270
Vrhovine 46 0 2 1 49
UKUPNO 3.418 9 27 9 3.465
Kretanje broja PG-a
Izvor: APPRRR-a na dan 14.12.2015.
Prosječna veličina posjeda PG-a na području LAG-a LIKA
Izvor: Autorska izrada LAG-a LIKA prema podacima APPRRR-a na dan 14.12.2015.
Prema podacima APPRRR na dan 14.12.2015. godine na području LAG-a u korištenju je bilo
34.161,12 ha poljoprivrednog zemljišta, odnosno 53,36% više nego u 2013. godini. Razlog povećanja
korištenog zemljišta može se ogledati u činjenici da je poljoprivreda dobila značajan naglasak u
gospodarstvu kroz različite vidove potpora, od državnih potpora do EU fondova. Najveći porast
korištenja poljoprivrednog zemljišta u 2015. u odnosu na 2013. zabilježen je na području Općine
33,97%
59,38%
5,38%
1,24%
0,03%
<3 ha
<=3 i <20 ha
>=20 i <100
>=100 i < 1.500
>=1.500
0
1000
2000
3000
4000
5000
2013. 2015.
UKUPNO
13/60
Gračac (276,38%), Općine Karlobag (224,63%) te Općine Udbina (102,48%). Razlozi navedenog su
dodjela državnog zemljišta na korištenje i razvoj ratarstva i ekstenzivnog stočarstva. Tablica 3. Korištenje poljoprivrednog zemljišta
JLS 2013. 2015.
Brinje 2.585,26 2.563,32
Donji Lapac 1.167,62 1.510,62
Gospić 5.478,67 7.551,69
Karlobag 137,14 445,19
Lovinac 827,81 1.494,29
Perušić 1.830,85 2.978,73
Plitvička Jezera 2.846,74 3.291,87
Senj 391,26 735,10
Udbina 3.592,73 7.274,41
Vrhovine 984,15 1.245,36
Rakovica 1.473,96 1.463,71
Gračac 958,30 3.606,84
LAG LIKA 22.274,49 34.161,12
Izvor: APPRRR-a na dan 31.12.2013. i 14.12.2015.
Struktura korištenog poljoprivrednog
zemljišta na području LAG-a LIKA u 2013. g.
Struktura korištenog poljoprivrednog
zemljišta na području LAG-a LIKA u 2015. g.
Izvor: Autorska izrada LAG-a LIKA prema podacima APPRRR-
a na dan 31.12.2013. (u ha)
Izvor: Autorska izrada LAG-a LIKA prema podacima APPRRR-
a na dan 14.12.2015 (u ha)
U 2013. godini u strukturi korištenja poljoprivrednog zemljišta s najvećim udjelom sudjelovalo je
krmno bilje (25,34%) te krški pašnjaci s 24,8%, dok je u 2015. godini najzastupljeniji oblik korištenja
krški pašnjak s 15.386,65 ha, odnosno udjelom od 48,1% u ukupno korištenom poljoprivrednom
zemljištu.
Najzastupljenije žitarice u 2013. godini, kao i 2015. godini, su u uzgoju bile zob, kukuruz i tritikale -
žitarice koje se koriste prvenstveno u ishrani životinja.
Tradicionalno najzastupljenija povrtlarska kultura na području LAG-a LIKA je krumpir s
proizvodnjom u 2013. godini na 214,11 ha, odnosno udjelom od 66,15% u ukupnoj površini
povrtlarske proizvodnje, dok je u 2015. godini proizvodnja povećana na 323,49 ha – rast u odnosu na
2013. za 51,08%.
Prema površinama u voćarskoj proizvodnji najzastupljenija je šljiva, koja je u 2013. godini uzgajana
na površini od 391,14 ha, dok se u 2015. godini uzgoj šljiva odvijao na 438,21 ha s udjelom od 79,93%
u ukupnoj voćarskoj proizvodnji.
474,60
323,67
4.119,02
3.241,0210,54
4.031,72
3.978,33
0,6476,84
voćepovrćekrmno bilježitariceljekovito i aromatično biljekrški pašnjaklivadeuljariceneproizvodna polj.povr. U skladu sa GAEC-ima
548,23 445,751.481,89
2.824,62
10,40
15.386,65
7.048,89
3.748,12
495,80
voće povrće krmno bilježitarice ljekovito i aromatično bilje krški pašnjaklivade trave ugar
14/60
Kretanje ukupnog broja domaćih životinja na PG-ima
Izvor: Autorska izrada prema podacima HPA i HPS-a
Najvažnije grane stočarstva područja LAG-a su govedarstvo (proizvodnja mlijeka te proizvodnja
mesa) i ovčarstvo (prvenstveno za proizvodnju mesa). Iako se u 2015. godini, u odnosu na 2013.,
bilježi pad broja poljoprivrednih gospodarstava koja uzgajaju životinje vidljiv je rast broja životinja
po gospodarstvu. Govedarska proizvodnja u 2015. godini, u odnosu na 2013., bilježi porast broja
goveda za 8%.
Broj ovaca u promatranom razdoblju povećao se za 1,23%, uz istodobno povećanje broja
gospodarstava (2,20%). Najznačajniji porast stočarskog fonda odnosi se na uzgoj koza (29,33%) te
uzgoj svinja (17,52%).
Područje LAG-a LIKA ima i dugu tradiciju pčelarske proizvodnje te je udio poljoprivrednih
gospodarstava s pčelarskom proizvodnjom u ukupnom broju PG-a 2,86%. U 2015. godini broj PG-a,
koji se bave pčelarstvom porastao je za 16,1% u odnosu na 2013. godinu. Tablica 4. Brojno stanje domaćih životinja na području LAG-a LIKA, 2015. godina
Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija, APPRRR i HPS
Prosječna dob nositelja OPG-a na području LAG-a LIKA u 2015. godini
Izvor: Autorska izrada LAG-a prema podacima APPRRR-a na dan 14.12.215.
GOVEDA KOPITARI SVINJE OVCE KOZE PČELE
JLS Broj
gosp.
Broj
životinja
Broj
gosp.
Broj
životinja
Broj
gosp.
Broj
životinja
Broj
gosp.
Broj
životinja
Broj
gosp.
Broj
životinja
Broj
gosp.
Broj
košnica
BRINJE 323 4.020 15 42 197 696 263 4.399 15 63 8 206
DONJI LAPAC 86 762 5 13 11 40 74 6.039 11 328 31 546
GOSPIĆ 331 2.081 40 134 186 1.164 438 15.205 24 327 71 2767
KARLOBAG 4 110 3 93 2 5 11 644 7 401 18 796
LOVINAC 42 198 6 28 28 77 103 4.782 14 247 15 579
PERUŠIĆ 161 758 17 165 41 114 234 9.292 10 101 16 481
PLITVIČKA JEZ. 180 521 5 18 2 67 96 5.692 13 109 54 2049
SENJ 88 345 5 81 38 85 57 1.984 14 212 39 1602
UDBINA 137 1.932 7 46 1 12 141 14.887 16 436 14 312
VRHOVINE 98 611 6 11 23 66 37 1.113 2 11 8 262
RAKOVICA 22 1.632 13 55 50 359 38 1.726 6 73 - -
GRAČAC 135 1.500 6 12 45 199 133 13.136 25 487 - -
LAG ukupno 1.607 14.470 128 698 624 2.884 1.625 78.899 157 2.795 274 9.600
9,26
6,23
9,12
10,76
11,…12,21
40,59
<=40
41-45
46-50
51-55
56-60
61-65
>65
104.000
106.000
108.000
110.000
2013. 2015.
15/60
Područje LAG-a LIKA karakterizira loša demografska struktura poljoprivrednog stanovništva,
čak 40,58% nositelja PG-a stariji su od 65 godina, dok su osobe do 40 godina starosti nositelji svega
9,26% PG-a (u 2015. godini).
Ipak, vidljiv je veliki pomak u odnosu na 2013. godinu kada su, prema podacima APPRRR-a, čak
53,76% nositelja PG-a bili stariji od 65 godina, dok su na samo 3,7% PG-a nositelji bili mlađi od 40
godina. Razlog za navedena kretanja ogleda se u dodatnim plaćanjima koja mogu ostvariti mladi
poljoprivrednici kroz izravne potpore poljoprivredi, kao i priprema za natječaje iz PRR-a.
U spolnoj strukturi nositelja prevladavaju muškarci, sa 61,5% (podatak za 2015. godinu).
Poljoprivredni proizvođači susreću se sa složenom i opsežnom zakonskom regulativom,
a gospodarstva su radno intenzivna s lošom obrazovnom strukturom. Prema podacima APPRRR-a iz
2015. godine čak 36,05% nositelja poljoprivrednih gospodarstava nema završenu, ili samo ima
završenu, osnovnu školu. Fakultetski obrazovanih nositelja PG-a u 2013. godini je bilo svega 1,38%,
dok se u 2015. godini bilježi rast na 1,9%. Prosječan broj članova poljoprivrednih gospodarstava u
2015 godini je svega 1,29 osoba, dok je u 2013. godini prosječan broj članova PG-a bio 3,3 osobe.
Također, informatička pismenost je niska te je uloga potpornih institucija iznimno bitna kod
usmjeravanja prema zakonskim pravima i obvezama te mogućnostima za razvoj poljoprivrednih
gospodarstava kroz različite vidove financiranja.
Značajni su problemi vezani uz zagađenje minama, koje je prisutno na poljoprivrednom i drugom
zemljištu, te nedostatnom sustavu navodnjavanja. Ukupna površina minski sumnjivog područja u
LAG-u LIKA 2015. godine iznosila je 99.671.383,00 m2 (28,13% odnosi se na poljoprivredno
zemljište, 71,21% na šumsko zemljište i 0,67% na ostalo zemljište).
Potrebno je pristupiti sustavnom rješavanju navedenih problema, kroz investicije u čišćenje zemljišta
te infrastrukturu navodnjavanja.
Područje LAG-a LIKA poznato je po visokokvalitetnim (tradicijskim) proizvodima područja, kao što
su: lički krumpir, lička janjetina, sir škripavac, basa, kiselina, štruklje, uštipci, štrudla od sira, štrudla
od jabuke, med, šljivovica te suhomesnati proizvodi (pršut, slanina, čvarci, kobasice, krvavice,
bezbušt, dželadija i sl.), koji uz razvoj ekstenzivnog stočarstva, ratarstva i voćarstva (prvenstveno
uzgoja šljive) mogu biti daljnji nositelji razvoja područja. Slika 8. Tradicionalni proizvodi na području LAG-a LIKA
Trenutno je registriran tek jedan proizvođač ličkog krumpira, tvrtka Agrovelebit d.o.o., koji je,
zajedno s Udrugom proizvođača ličkog krumpira, zaslužan za zaštitu ovog proizvoda.
Prema podacima Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane za ožujak 2016. godine, na području LAG-
a LIKA registrirano je: 10 mini sirana, 6 objekata za proizvodnju svježeg sira i vrhnja, 10 objekata za
preradu mesa, 47 objekata za preradu meda, 2 objekta za preradu ribe te 1 ribarnica.
Za proizvodnju rakije registrirana su tek 2 proizvođača.
Lički krumpir je Odlukom EK od 21.09.2015. dobio oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla.
Lički krumpir Lička janjetina Lički škripavac Lička šljivovica Lički med Slanina i kobasice
16/60
Navedeni podaci govore o niskoj razini proizvodnje i nedovoljnoj razvijenosti prerađivačkih
kapaciteta na području LAG-a, stoga je potrebno sustavno raditi na njihovom podizanju.
b) Šumarstvo i drvna industrija
Prema dostupnim podacima, površina šumskog područja u LAG-u LIKA pokriva 45% ukupne
površine (2.646,89 km2), a veći dio tog područja odnosi se na državno šumsko zemljište kojim
gospodare Hrvatske šume. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede na dan 23.02.2016. na
području LAG-a registrirana su 36 šumoposjednika, najviše u Općini Brinje (11).
Najznačajniji subjekti, koji se bave obradom drveta su: Pilana Krasno d.o.o. Krasno, Kula-Promet
d.o.o. Krasno, IM-Commerce d.o.o. Jezerane, Zlatko-Commerce d.o.o. Jezerane, Dasović d.o.o.
Brinje, Pergament d.o.o. Bjelopolje, Bukva d.o.o. Bjelopolje, Dič d.o.o. Gospić, Sladovača d.o.o.
Gospić, Mujanić d.o.o. Donji Lapac, Kundre-God d.o.o. Gospić, Juraj Drvo d.o.o. Sv. Juraj,
Drvopromet Samaržija d.o.o. Žuta Lokva, Viševica-Comp d.o.o. Zagreb te Moderator d.o.o. Udbina.
Prema podacima Hrvatske obrtničke komore na području LAG-a posluje 50 obrtnika, koji se bave
šumarstvom i obradom drveta.
Gospodarske šume na području LAG-a predstavljaju sirovinsku osnovu drvne industrije, koja ima
veliki potencijal za razvitak. Prema izvješću o stanju u prostoru Ličko-senjske županije najviše su
zastupljene šume bukve i jele, koje ujedno imaju i najveći značaj za industrijsku preradu. Ukupni
dozvoljeni etat šuma nije maksimalno iskorišten zbog miniranosti šumskog područja i nedostupnosti
terena, što ukazuje na nedostatak šumskih putova, koji bi omogućili pristup drvnoj masi.
Na području LAG-a LIKA nalaze se tri tvornice peleta, u Perušiću, Udbini i Gospiću. Biomasu kao
gorivo za toplane koriste 3 objekta kapaciteta 4,17 MW (dvije pilane i upravna zgrada Hrvatskih šuma
d.o.o.) i jedna toplana na pelete kapaciteta 0,5 MW (crkva Hrvatskih mučenika Udbina).
c) Ruralni turizam
Na području LAG-a LIKA glavna koncentracija turističkih aktivnosti i ugostiteljske ponude odvija se
na području Plitvičkih Jezera, Rakovice, Senja i Karlobaga, tj. na području NP Plitvička jezera te
priobalnom području LAG-a.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2014. godinu, dolasci turista na navedeno područje
čine čak 95,94% dolazaka na područje LAG-a LIKA (pri čemu 96,1% dolazaka čine strani turisti).
Turistički smještaj organiziran je u hotelima, privatnom smještaju i auto kampovima. Dolasci domaćih i stranih turista, 2012.-2014.
Izvor: DZS, 2016.
U 2014. godini, u odnosu na 2012. godinu, je, shodno strožim zakonskim regulativama, vidljivo
značajno povećanje dolazaka turista na područje LAG-a LIKA (44,47%), a posljedično je zabilježen
i porast noćenja te povećanje broja raspoloživih ležaja (za 50,57%). Najveći porast dolazaka u 2014.
godini bilježe Vrhovine (87%), što se prvenstveno ogleda u činjenici da je Općina u neposrednoj
blizini NP Plitvička jezera. Ukupan broj dolazaka turista na područje LAG-a LIKA u 2014. godini
iznosio je 437.059 dolazaka (udio od 3,3% dolazaka u odnosu na RH). Ostvareno je 924.528 noćenja
0
200.000
400.000
600.000
2012. 2013. 2014.
Dolasci domaćih turista Dolasci stranih turista
17/60
(udio od 1,4% u odnosu na RH). Područje LAG-a raspolaže s 17.383 ležaja (1,7% u odnosu na RH).
Turističke kapacitete obogaćuje 27 planinarskih domova s mogućnošću smještaja planinara. Tablica 5. Dolasci i noćenja stranih i domaćih turista na području LAG-a LIKA
LAG LIKA Dolasci domaćih
turista
Dolasci stranih
turista ukupno
Noćenja
domaćih turista
Noćenja stranih
turista ukupno
2012. 13.585 229.096 242.681 27.529 485.646 513.175
2013. 16.628 403.663 420.291 41.554 877.711 919.265
2014. 19.735 417.324 437.059 43.498 881.030 924.528
Izvor: DZS, 2016.
Usporedbom podataka o broju prodanih ulaznica u NP Plitvička jezera (Tablica 6.) i podataka o
noćenju turista (Tablica 5.) vidljivo je da veliki broj turista dolazi na područje LAG-a zbog NP, ali da
se ne zadržavaju na noćenju. Upravo veliki broj tih posjetitelja predstavlja ogroman potencijal za
razvoj turizma i sveobuhvatne ponude LAG-a. Tablica 6. Broj prodanih ulaznica u Nacionalnom parku Plitvička jezera
NP PLITVIČKA JEZERA 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj prodanih ulaznica 1.061.616 1.129.476 1.188.798 1.184.449 1.357.304
Izvor: Nacionalni park Plitvička jezera
Na području LAG-a LIKA za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga registrirano je devet seljačkih
gospodarstava. Četiri gospodarstva kao dopunsku djelatnost na PG imaju izletišta, jedno gospodarstvo
nudi usluge smještaja u kampu i jedno turističke usluge na seljačkom gospodarstvu (berba voća i
povrća, ubiranje ljetine, iznajmljivanje konja za jahanje). Na području LAG-a registrirane su svega tri
kušaonice: kušaonica sira, kušaonica rakije i kušaonica suhomesnatih proizvoda; ukupnog kapaciteta
za 175 osoba. Kao objekti u domaćinstvu registrirano je i 10 kampova.
Područje LAG-a LIKA karakterizira i nepostojanje turističkih zajednica u svim JLS (Vrhovine,
Udbina, Donji Lapac i Lovinac).
Najzastupljeniji oblici turizma na području LAG-a su: stacionarni turizam u priobalnom području,
lovni turizam na području cijelog LAG-a, ribolovni turizam na većim rijekama (Lika, Una, jezero
Krušćica, itd.), vjerski turizam na Krasnu i Udbini te seoski turizam na Velebitu. Slika 9. Biciklističke staze na području LAG-a
Područje LAG-a je zbog spoja mora i
kontinenta, povoljnog geografsko
prometnog položaja i bogate kulturno-
povijesne i prirodne baštine pogodno za
razvoj širokog spektra specifičnih oblika
turizma. Navedene specifičnosti su
detaljnije opisane u poglavljima 1.1.2.,
1.1.3. i 1.1.4. Osim svjetski prepoznatljive destinacije NP Plitvička jezera potencijali za promociju
područja u turističke svrhe su bogata prirodna i kulturna baština, gastronomska ponuda te poznate
osobe: Nikola Tesla i Marijan Matijević.
Potrebno je spomenuti kako je 40% područja LAG-a pod šumama, koje, osim što predstavljaju
potencijal za razvoj drvne industrije, otvaraju velike mogućnosti za korištenje u turističke svrhe
(rekreacijski turizam, zdravstveni turizam i sl.)
1.2.2. Stanje gospodarstva
Stanje gospodarstva je analizirano temeljem podataka FINA-e za 2013. i 2014. godinu. Uspoređujući
broj poduzeća s ranijim godinama vidljiv je trend povećanja, što upućuje na pojačanu gospodarsku
aktivnost. 498 poduzetnika, koji su u 2014. godini poslovali na području LAG-a, zapošljavali su
ukupno 2.863 zaposlenika, što je u usporedbi s 2013. godinom, povećanje od 3,65%. Poduzetnici su
18/60
u navedenoj godini ostvarili izvoz u iznosu od 286.847.986,00 kn te uvoz od 50.068.861,00 kn, što
daje saldo u iznosu od 236.779.125,00 kn. Iznos investicija u 2014. godini bio je 86.126.994 kn.
Poslovna aktivnost područja LAG-a LIKA najizraženija je u dva grada, Gospiću i Senju, te u Općini
Plitvička Jezera. Posebno veliki porast prihoda zabilježen je u Općini Udbina, prihodi poduzetnika su
iz 2012. godine dvostruko porasli u 2014. godini, što je posljedica ulaganja proizvodnih poduzeća u
poslovnu zonu u Udbini.
Prosječne plaće za 2014. godinu pokazuju trend rasta od 3,5%, u odnosu na 2013. godinu, no, manje
su od prosjeka RH za 35,3%, prosjeka Ličko – senjske županije za 25,6%, prosjeka Karlovačke
županije za 24,8% te prosjeka Zadarske županije za 24,8%. Uspoređujući prosječne plaće po JLS, rast
plaća je evidentiran u općinama Udbina i Gračac. Analiza prema odabranim djelatnostima pokazuje
povećanje prosječnih plaća u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prijevozu i
skladištenju, prerađivačkoj djelatnosti i djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanja hrane.
Obzirom na novu metodologiju izračuna robne razmjene na razini za to zaduženih institucija, podaci
na razini JLS od 2013. godine na dalje nisu dostupni te su za potrebe analize korišteni podaci za robnu
razmjenu poduzeća prema dostavljenim podacima FINA-e za 2013. i 2014. godinu. Podaci pokazuju
rast robne razmjene sa 74.818.093 kn u 2013. na 218.080.909 kn u 2014. godini. Saldo robne razmjene poduzeća 2013./2014.
Izvor: FINA
Na području LAG-a LIKA formirano je 25 poduzetničkih zona, koje zauzimaju površinu od 4.307,4
m2, od koje je ukupno izgrađena površina 852,4 m2.
11 poduzetničkih potpornih institucija aktivno pomaže gospodarskim subjektima na području LAG-
a. Obzirom da područje LAG-a obuhvaća 3 županije, gospodarski subjekti koriste usluge županijskih
središnjica HGK-a, HOK-a, HUP-a te CEPOR-a. Također, ovisno o tome kojoj županiji pripadaju,
poduzetnici koriste usluge županijskih razvojnih agencija: Razvojne agencije Ličko-senjske županije
– LIRA-e, Agencije za razvoj Zadarske županije "Zadra nova", Agencije za ruralni razvoj Zadarske
županije – AGRRA-e i Razvojne agencije Karlovačke županije – KARLA-e. Na području djeluju i
Ustanova za razvoj Grada Senja, Poduzetnički, tehnološki i inovacijski centar Karlovačke županije i
Poslovni park ZIR.
Pozitivni učinci na integralni razvoj gospodarstva vidljivi su kroz pokretanje i provođenje
petogodišnjeg projekta „INTEGRA LIKA 2020“. Koordinator projekta je LAG LIKA, a posebna
vrijednost je u širokom partnerstvu (24 partnera). Projekt je strukturiran kroz 5 fokus područja:
poljoprivreda, stvaranje identiteta, turizam, samoodrživost i ekologija.
„INTEGRA LIKA 2020“ Brendiranje Like i Podvelebitskog primorja kao globalno poznate i ekološki prihvatljive destinacije s
prepoznatljivim prirodnim ljepotama, bogatom ponudom autohtone hrane te samoodrživim gospodarstvom.
0
50.000.000
100.000.000
150.000.000
200.000.000
250.000.000
2013. 2014.
19/60
Projekt sadrži sveobuhvatne integralne mjere za povećanje gospodarske aktivnosti, revitaliziranje
poljoprivredne i stočarske proizvodnje i prerade, koristeći domaće i inozemne financijske, materijalne
i ljudske resurse. Integralnim pristupom razvoju gospodarstva osvijestit će se postojeće proizvođače
te privući nove. Koristeći europska sredstva potpore, prvenstveno PRR, ali i drugih, lokalni
proizvođači imat će mogućnost povećanja vlastite konkurentnosti, kao i povećanje obujma
proizvodnje. Razvijajući kratke lance opskrbe, omogućit će se izlazak na tržište i onim proizvođačima
koji su do sada proizvodili samo za vlastite potrebe, ili su prodaju vršili na kućnom pragu. Obzirom
da se na području LAG-a LIKA nalazi nekoliko nacionalnih parkova, parkova prirode te raznolikih
prirodnih fenomena koji privlače brojne turiste, ovo područje poznato je po turističkim obilascima
prirodnih ljepota, dok na obali prevladava ljetni, sezonski turizam. Stoga je uz razvoj poljoprivrede,
proizvodnju hrane i postojeće oblike turizma, naglasak stavljen na razvoj specifičnih oblika turizma.
U procesu brendiranja regije važnu ulogu odigrat će stvaranje regionalne oznake kvalitete „Lika
Quality“ (neobavezna shema kvalitete), koja će označavati kvalitetu poljoprivrednih proizvoda te
ugostiteljskih i smještajnih objekata. Korištenjem regionalne oznake kvalitete spomenuti proizvodi i
usluge će se cjenovno i marketinški izdvojiti na tržištu. Detaljni opis projekta „INTEGRA LIKA
2020“ nalazi se u Prilogu 6.
1.2.3. Tržište radne snage
Tržište radne snage je analizirano na godišnjoj razini, sukladno dostupnim podacima HZZ, HZMO-a
i DZS-a. Uspoređujući podatke o radnom kontingentu s podacima iz Popisa stanovništva za 2001. i
2011. vidljivo je da je u 2011. godini ostvaren rast od 4% radno sposobnog stanovništva područja
LAG-a LIKA. 2011. godine je 61% stanovnika (27.396 stanovnika) bilo u skupini radno sposobnog
stanovništva i neznatno su prevladavali muškarci (53%).
Tržište radne snage je analizirano na godišnjoj razini, sukladno dostupnim podacima HZZ-a, za
razdoblje 2013. – 2015. Na ukupnoj razini nezaposlenih vidljiv je lagani pad broja nezaposlenih u
2015., u odnosu na 2013. godinu. Nezaposleni prema dobi na području LAG-a LIKA
Izvor: Autorska izrada LAG-a LIKA prema podacima HZZ-a
U strukturi nezaposlenih po spolu neznatno prevladavaju žene s 50,1% u ukupnom broju nezaposlenih
(na dan 31.12.2015.). Slična je situacija i u dobnoj strukturi nezaposlenih, odnosno nezaposlenost
prema dobnim skupinama je prilično jednolično zastupljena, nešto je manja u dobnoj skupini 30-44
godine i skupini 60-64 godine.
Na temelju podataka o strukturi nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na području LAG-a LIKA
na godišnjoj razini za razdoblje 2013. – 2015. evidentno je da najveći udio nezaposlenih čine osobe
sa srednjoškolskim obrazovanjem za zanimanje do 3 godine i školovani za KV i VKV radnike te
osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem.
Analizirajući zaposlenost prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za razdoblje
2011. – 2015. struktura zaposlenosti prema pravnim osobama se neznatno mijenja. Pravne osobe
zapošljavaju najviše djelatnika, a broj zaposlenih 2015. u odnosu na 2011. godinu je pao za 3,85%.
0
200
400
600
800
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 44-49 50-54 55-59 60-64
31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015.
20/60
Tablica 7. Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja na području LAG-a LIKA
Nezaposlenost prema stupnju obrazovanja na području LAG-a LIKA 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015.
· (0.0) Bez škole 24 24 26
· (0.1) Nezavršena O.Š. 172 177 174
· (1) Završena osnovna škola 1.234 1.128 1.149
· (2.1) S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike 1.292 1.192 1.194
· (2.2) S.Š. u trajanju od 4 i više godina 903 890 884
· (2.3) Gimnazija 113 113 108
· (3.1) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 54 57 51
· (3.2) preddiplomski sveučilišni studij 15 13 20
· (3.3) stručni studij 85 83 82
· (3.4) specijalistički diplomski stručni studij 21 19 28
· (4.1) Fakultet, akademija 47 52 42
· (4.4) Integrirani preddiplomski i diplomski studij 15 13 15
· (4.5) diplomski sveučilišni studij 31 38 49
· (4.6) poslijediplomski sveučilišni studij 0 0 1
Ukupno: 4.006 3.799 3.823
Izvor: Autorska izrada LAG-a LIKA prema podacima HZZ-a
Demografske i socijalne značajke područja
1.3.1. Demografska struktura stanovništva
Rezultati analize dostupnih podataka o broju stanovnika na području LAG-a LIKA ukazuju na izražen
depopulacijski trend ovog područja, štoviše trend izumiranja, koji je zahvatio velik dio ovog područja.
Ako se usporede dostupni podaci za 1991. i 2011. godinu, vidljiv je drastičan pad broja stanovnika u
svim gradovima i općinama LAG-a, ne samo kao posljedica prirodnog, već i mehaničkog kretanja
stanovništva (migracije). Pored navedenog, stanovništvo stari, evidentan je odlazak mladih te kao
posljedica dolazi do pojave demografskog deficita, a time i odumiranja pojedinih naselja. U nastavku
slijedi opis demografskih i socijalnih značajki LAG-a, i to s obzirom na kretanje broja stanovnika,
strukturu stanovništva s obzirom na dob i radnu sposobnost te obrazovnu strukturu i školstvo.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području LAG-a LIKA bilo je
evidentirano 44.563 stanovnika. Najveći broj stanovnika zabilježen je u gradovima Gospić i Senj i to
44,72% ukupnog broja stanovnika LAG-a, dok je ostatak stanovništva raspoređen u ostalih 10 općina.
U skladu s tim, demografski resursi tih dvaju gradova mogu se okarakterizirati kao dobri (Senj) i slabi
(Gospić), dok sve ostale općine imaju vrlo slabe i izrazito slabe demografske resurse, što je veliki
ograničavajući faktor daljnjem gospodarskom rastu.
Ako se usporedi kretanje broja stanovnika na području LAG-a u periodu od 1981. do 2011. godine,
vidljiv je trend njegovog smanjenja, što ima negativan utjecaj na gospodarske i društvene aktivnosti
ovog područja. Godine 2011. broj stanovnika manji je za 55% u odnosu na 1981. godinu. Najveće
smanjenje vidljivo je u periodu od 1991. i 2001. godine, kada se kao posljedica Domovinskog rata
broj ukupnog stanovništva prepolovio. Općine Donji Lapac, Gračac, Udbina i Vrhovine bilježe lagani
porast broja stanovnika u periodu nakon 2001. godine, dok ostale općine/gradove karakterizira
njegovo kontinuirano smanjenje. Područje Općine Karlobag drugo je po veličini i općina je s
najmanjim brojem stanovnika u cijelom LAG-u. Kretanje broja stanovnika na području LAG-a LIKA
prikazano je na grafikonu 11.
21/60
Kretanje broja stanovnika na području LAG-a LIKA za razdoblje 1981. – 2011.
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. i 2011.– Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama; podaci za popise 1981. i 1991.
Prosjek vitalnog indeksa LAG-a LIKA za 2014.godinu iznosi 38,01 (2011. godine iznosio je 43,44).
Kada se usporede ukupni podaci o vitalnom indeksu LAG-a LIKA iz 2011. i 2014. godine vidljiv je
pad ukupnog vitalnog indeksa, a najviše 2012. godine u odnosu na 2011. godinu.
Prirodni prirast u svim JLS je konstantno negativan, nešto malo varira, također, u negativnom smislu
što se vidi iz analize prirodnog prirasta LAG-a LIKA za razdoblje od 2011. – 2014. godine.
Navedeni podaci jasno ukazuju na činjenicu da je broj stanovnika u konstantnom padu već više od 30
godina i bez ikakvih tendencija promjene tog trenda. Prirodni pokazatelji su izrazito negativni, a kao
posljedica toga mijenja se i dobna struktura stanovništva. Područje LAG-a LIKA karakterizira
demografsko starenje stanovništva, što je najbolje vidljivo iz činjenice da je 2011. godine udio starog
stanovništva (30,98%) bio znatno veći od udjela mladih (18.82%). Udio zrelog stanovništva, u dobi
od 20 do 59 godina, predstavlja većinu te iznosi 50,20% ukupnog stanovništva LAG-a. Trend starenja
stanovništva pokazuju i statistički podaci prema kojima se udio mladog stanovništva (od 0 do 19
godina starosti) u razdoblju od 2001. do 2011. godine smanjio s 20,91% na 18,82%. Vitalni indeks na području LAG-a Prirodni prirast na području
Izradio: DSZ za prirodno kretanje stanovništva 2011.-2014. Izradio: DZS za prirodno kretanje stanovništva 2011-2014.
Drugi bitan čimbenik u stvaranju ovako nepovoljne strukture stanovništva je mehaničko kretanje
stanovništva, odnosno migracije. Na području LAG-a LIKA već se godinama bilježi negativan saldo
migracija, a dodatno otežavajuća okolnost je činjenica da se u najvećoj mjeri iseljava mlado, radno
sposobno stanovništvo. Prostor je zahvatila pojava tzv. ruralnog egzodusa, odnosno stihijske
emigracije stanovnika iz ruralnih područja.
Prema podacima DZS-a veća, centralna, naselja na području LAG-a bilježe ekspanziju i regeneraciju
imigracijom (npr. Gospić), ali se u njih u najvećoj mjeri useljava stanovništvo okolnih manjih naselja,
koje je zbog toga zahvaćeno izrazitom depopulacijom te izumiranjem. Nadalje, područje LAG-a
bilježi pozitivan saldo migracija među županijama, ali je saldo migracija s inozemstvom izrazito
negativan te svake godine sve više doprinosi ruralnom egzodusu, odnosno demografskom izumiranju.
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
Broj stanovnika 1981. Broj stanovnika 1991. Broj stanovnika 2001. Broj stanovnika 2011.
30
35
40
45
2011. 2012. 2013. 2014.30
35
40
45
2011. 2012. 2013. 2014.
22/60
Demografska piramida LAG-a LIKA 2001. i 2011. godine
Izvor: DZS
1.3.2. Obrazovna struktura stanovništva
Prema podacima DZS, 2011. godine je na području LAG-a LIKA bilo evidentirano 36.333 osobe s
završenim određenim stupnjem obrazovanja. Prema istim podacima u ukupnom broju osoba, prema
stupnju obrazovanja, značajno prevladavaju žene, osim kod stupnja obrazovanja SŠ. Prema podacima
iz 2011. godine najveći udio stanovnika bez obrazovanja zabilježen je sljedećim redoslijedom: u
Udbini, Gračacu, Lovincu, Donjem Lapcu i Perušiću. Zatim slijede Vrhovine, Plitvička Jezera,
Gospić, Brinje, Karlobag i Senj. Prvenstveno je riječ o ženskom stanovništvu starije životne dobi, tj.
65 godina i više. Uzmajući u obzir navedene podatke, zaključuje se da je razina obrazovanosti
stanovništva LAG-a relativno niska i to djelomično kao posljedica značajnog odljeva studenata,
odnosno visokoobrazovnog stanovništva, s područja LAG-a. Obrazovna struktura stanovništva prema stupnjevima obrazovanja u 2011.g. LAG-a LIKA
Izvor: DZS, Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu, popis 2011. godine
1.3.3. Školstvo i kultura
a) Predškolske ustanove i dječje igraonice
Na području LAG-a LIKA djeluje 12 dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje ostvaruju program
predškolskog odgoja, s time da na području Vrhovina i Rakovice ne postoje predškolske ustanove.
Vrtiće pohađa 683 djece pri čemu ih je 48,6% u dobi 5 i više godina. U odnosu na 2012. godinu bilježi
se pad broja djece u predškolskim ustanovama za 12,32%. Na području LAG-a ne postoji niti jedna
registrirana dječja igraonica. Dječja igrališta su organizirana u sklopu vrtića i osnovnih škola, ali je
oprema zastarjela, a na području LAG-a nema dječjeg igrališta prilagođenog djeci s posebnim
potrebama. Postojeći kapaciteti vrtića ne zadovoljavaju stvarne potrebe za smještajem djece te je
potrebno dalje povećavati kapacitete, kako bi se osiguralo zadržavanje fertilnog stanovništva.
Potrebna su ulaganja zbog postizanja punih pedagoških standarda u postojećim ustanovama te
podizanje kvalitete predškolskog odgoja kroz stručno usavršavanje odgajatelja i ostalog osoblja.
0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000
Bez škole i nezavršena osnovna škola
Osnovna škola
Srednja škola
Stručni studij
Sveučilišni studij
Doktorat
23/60
b) Osnovnoškolsko obrazovanje
Na području LAG-a LIKA djeluje 36 osnovnih škola u 214 razrednih odjela s 3039 učenika.
Pokrivenost LAG-a osnovnim školama je dobra, budući da sve JLS posjeduju osnovnoškolske
ustanove. Na područjima nekih JLS s većim brojem stanovništva nastava je organizirana i u
područnim školama. Najveći broj djece obrazuje se u dva grada na području LAG-a, Gospiću
(31,06%) i Senju (13,95%).
Jedino su u OŠ dr. Franje Tuđmana u Korenici i u OŠ "Anž Frankopan" Gornji Kosinj organizirane
učeničke zadruge kroz koje se učenici uče odgovornosti i međusobnoj suradnji u postizanju zacrtanih
ciljeva. Učenici s teškoćama u razvoju osnovnoškolskog uzrasta uglavnom su integrirani u redovne
razredne odjele poput Osnovne škole Dr. Jure Turića Gospić, a pomoć im pružaju pomoćnici u nastavi.
c) Srednjoškolsko obrazovanje
Srednjih škola na području LAG-a LIKA je ukupno 11. Provode se gimnazijski i strukovni programi
različitih smjerova koje pohađa 1262 učenika raspoređenih kroz 68 razrednih odjela, pri čemu se
najveći dio obrazuje na području Gospića (60,22%). Uočena je nedovoljna raznolikost
srednjoškolskih programa te nepostojanje poljoprivrednih i srodnih usmjerenja.
d) Visokoobrazovne ustanove
Od visokoobrazovnih ustanova na području LAG-a LIKA djeluju Veleučilište „Nikola Tesla“ u
Gospiću (dostupni studiji: Stručni studiji Ekonomika poduzetništva te Cestovni promet i Upravni
stručni studij) i Sveučilište u Zadru – Odjel za nastavničke studije. Djeluju dva učenička doma: u
Gospiću s 94 učenička mjesta i u Plitvičkim Jezerima s 53 učenička mjesta.
Problemi, koji se javljaju u domeni visokoškolskog obrazovanja, odnose se na odljev učenika i
studenata u veća gradska središta, prvenstveno Zagreb, Rijeku i Zadar, zbog više mogućnosti kako u
obrazovnom, tako i u društvenom smislu. Također, problem predstavlja i neusklađenost postojećih
visokoobrazovnih programa s potrebama tržišta rada. Stopa povrata mladih visokoobrazovanih
kadrova na područje LAG-a LIKA je niska.
e) Organizacije civilnog društva
Na području LAG-a LIKA ukupno su registrirane 522 udruge, od toga ih je 138 usklađeno s trenutno
važećim zakonskim regulativama, 121 je u postupku usklađivanja, a 263 nisu usklađene. Temeljem
tih podataka zaključuje se kako je 50% registriranih udruga neaktivno. U nastavku su zajednički
analizirane samo aktivne udruge. Najveći broj udruga djeluje na području sporta (86), zatim slijede
djelatnosti: gospodarska (32), kulturna (25), tehnička (15), udruge domovinskog rata (11), socijalna
(6), ekološka (6), zdravstvena (5), humanitarna (3), okupljanje i zaštita djece, mladeži i obitelji (2) te
po jedna udruga registrirana za djelatnosti: hobistička, nacionalna, okupljanje i zaštita žena,
prosvjetna, zaštita ljudskih prava i znanstvena. 51 udruga je registrirana za više djelatnosti. Najveći
broj udruga je registriran na području Gospića, Senja i Korenice. Posebno je alarmantna činjenica da
na području LAG-a LIKA nije registrirana niti jedna udruga mladih. Navedene udruge se financiraju
putem članarina, donacija i temeljem posebnih propisa, dok mali broj udruga koristi bespovratna
sredstva putem nacionalnih, ili EU, fondova što ih čini ovisnima o donacijama JLS u kojoj djeluju.
Niska razina korištenja bespovratnih sredstava upućuje na potrebu za izobrazbom članova udruge o
načinu pripreme i provedbe projekata te mogućim izvorima financiranja, umrežavanjem, edukacijom
iz područja razvoja civilnog društva, volonterstva i strateškog planiranja razvoja udruga. Značajan
problem, koji se uočava kod organizacija civilnog društva, su slabi financijski kapaciteti i nedostatak
financijskih mogućnosti za predfinanciranje projekata. Udruge imaju podršku JLS u okviru njihovih
mogućnosti i to kroz osiguranje prostora za rad te financijska sredstva za institucionalnu podršku i/ili
projekte.
24/60
2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA
Rezultati analize stanja
Prostor LAG-a LIKA obiluje neprocjenjivim prirodnim ljepotama, a čini i ekološku jezgru Hrvatske.
30,94% teritorija LAG-a LIKA je zaštićeno nekim oblikom prostorne zaštite, temeljem Zakona o
zaštiti prirode, a 55,36% područja je obuhvaćeno ekološkom mrežom NATURA 2000. Iznimno
bogatstvo flore i faune naglašeno je i kroz UNESCO-vu zaštitu NP Plitvička jezera (prirodna baština)
te Planine Velebit (rezervat biosfere), kao i članstvo NP Sjeverni Velebit u mreži Europskih
destinacija izvrsnosti (EDEN).
Bogatstvo kulturno-povijesne baštine LAG-a LIKA vidljivo je kroz čak 173 kulturna materijalna
dobra te 2 nematerijalna dobra. No, ona nisu propisno označena turističkom signalizacijom, a projekte
obnove uvelike sprečavaju neriješeni pravno-imovinski odnosi.
Obzirom na prirodne preduvjete (a i veliki udio zapuštenih i neobrađenih poljoprivrednih površina) te
tradicijsku usmjerenost prema poljoprivredi, područje je povoljno za daljnje bavljenje
poljoprivrednom djelatnošću. Također, područje obiluje visokokvalitetnim i karakterističnim
poljoprivrednim proizvodima (lički krumpir, lička janjetina, sir škripavac, med, šljivovica…), koji uz
razvoj ekstenzivnog stočarstva, ratarstva i voćarstva (prvenstveno uzgoj šljive) mogu biti daljnji
nositelji razvoja ovog područja Navedeno potvrđuje i činjenica da je Lički krumpir Odlukom
Europske komisije od 21. rujna 2015. godine dobio oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla.
Prirodna i kulturno-povijesna baština izniman su potencijal ovog područja, kojeg je moguće koristiti
za održivi razvoj gospodarstva, konkretno poljoprivrednog i turističkog sektora.
Dakle, potrebno je usmjeriti ulaganja prema jačanju primarne poljoprivredne proizvodnje te prerade i
proizvodnje gotovih proizvoda, poticanju udruživanja proizvođača, proizvodnji ekoloških proizvoda
te visokokvalitetnih proizvoda, stvaranju kratkih lanaca opskrbe, korištenju prirodne i kulturne
baštine, kao potencijala za distribuciju poljoprivrednih proizvoda, te jačanju prepoznatljivosti
autohtonih poljoprivrednih proizvoda i gastronomije područja. U cilju daljnjeg razvoja poljoprivredne
djelatnosti potrebna su ulaganja u razminiravanje poljoprivrednog zemljišta te u sustave
navodnjavanja.
Zbog spoja mora i kontinenta, povoljnog prometnog položaja te bogate prirodne i kulturne baštine
područje LAG-a ima veliki potencijal za razvoj specifičnih oblika turizma, a tome ide u prilog
činjenica da veliki broj turista dolazi na područje zbog NP Plitvička jezera, no, zbog nedostatne opće
ponude ne zadržavaju se na području LAG-a. Ulaganja u turističkom sektoru je potrebno usmjeriti na
međusobno povezivanje i zajedničku promociju pojedinačno prepoznatljivih turističkih destinacija na
području LAG-a, brendiranje područja i uvođenje regionalne oznake kvalitete, korištenje lokalnih
poljoprivrednih proizvoda u turističkoj ponudi i razvoj autohtone gastronomske ponude područja,
diversifikaciju PG-a u smjeru turizma te održivo korištenje i valorizaciju prirodne i kulturno-povijesne
baštine.
Također, područje ima veliki potencijal za razvoj drvne industrije, jer je 45% površine područja
šumsko područje, a u tom segmentu razvoja potrebna su ulaganja u uređenje šumskih puteva.
Najznačajniji podatak, koji utječe na cijeli niz gospodarskih i društvenih pojava, je negativna
demografska slika područja LAG-a, odnosno pojava tzv. ruralnog egzodusa s brojnim negativnim
posljedicama za gospodarstvo. Vidljiva je potreba za prepoznavanjem specifičnosti područja na
državnoj razini i dodatan naglasak na podizanje gospodarskih aktivnosti i kvalitete života, u cilju
zadržavanja postojećeg te privlačenja novog stanovništva.
Obzirom na prisutan trend depopulacije, a prepoznati potencijal i značaj razvoja turističkog i
poljoprivrednog sektora i činjenicu da je komunalna infrastruktura u relativno lošem stanju, nužna su
25/60
daljnja ulaganja u taj sektor. Cestovna prometna infrastruktura je razvijena, no, potrebne su sanacije
određenih cesta i izgradnja nerazvrstanih cesta. Također, potrebna su značajna ulaganja u
modernizaciju željezničke, pomorske i zračne infrastrukture te u javni prijevoz, koji nije dovoljno
razvijen. Stanje vodoopskrbnog sustava nije zadovoljavajuće (zastarjeli cjevovodi), a niti sustav
odvodnje nije u potpunosti izgrađen. Osim u navedeno, potrebna su ulaganja u zbrinjavanje otpada
(ne postoji sustav odvojenog prikupljanja, a samo jedna JLS ima reciklažno dvorište). U pogledu
ostale komunalne infrastrukture, analizom stanja je utvrđena potreba ulaganja u uređenje tržnica te
groblja, uz svu njihovu popratnu infrastrukturu, kao i ulaganja u socijalnu i zdravstvenu infrastrukturu,
uključujući domove za starije i nemoćne (postojeći su podkapacitirani), ili odgovarajuće alternativne
oblike smještaja, jer je upravo to dominantna kategorija stanovnika na području LAG-a.
Područje LAG-a trenutno proizvodi 10 puta više električne energije nego što troši, i to iz obnovljivih
izvora, što pokazuje potencijal za daljnji razvoj proizvodnje energije iz OIE.
Analiza društvene infrastrukture ukazuje da kroz sve stupnjeve odgojno-obrazovnog sustava nedostaje
stručnog kadra i da je relativno niska razina obrazovanosti stanovništva, uključujući informatičku
pismenost. U pogledu infrastrukture potrebno je povećati kapacitete postojećih predškolskih ustanova,
uskladiti ih s pedagoškim standardima, kao i razvijati predškolske ustanove u onim JLS-ima u kojima
nisu osnovane. Također, uočen je i nedostatak dječjih igrališta (i njihova neadekvatna opremljenost)
i dječjih igraonica. Dostupni programi srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja nisu usklađeni
s potrebama tržišta rada, obilježava ih izostanak, ili minimalno postojanje, praktične nastave te
nepostojanje, ili nedovoljna opremljenost, kabineta za obavljanje praktične nastave, kao i nepostojanje
poljoprivrednih i povezanih usmjerenja.
Na većinu navedenih potreba nije moguće djelovati provedbom ove LRS, međutim, koristeći prirodne
poljoprivredne resurse te bogatu prirodnu i kulturnu baštinu moguće je pokrenuti razvoj i jačanje
konkurentnosti gospodarstva temeljem CLLD pristupa.
Kod planiranja razvoja i ulaganja nužno je poštivati načela određena strateškim dokumentima,
posebice krovnim dokumentom Europa 2020 te planiranju razvoja pristupiti integralno uz podršku
struke, pazeći pritom na očuvanje bogate prirodne i kulturno-povijesne baštine područja. Upravo je
petogodišnjim projektom INTEGRA LIKA 2020 započet takav proces na području LAG-a LIKA.
Financiranje podprojekta će se osigurati iz različitih izvora, a jedan od njih je svakako i PRR.
Rezultati analize anketnih upitnika i održanih radionica
Proces prikupljanja anketnih upitnika ključan je dio izrade LRS-a korištenjem LEADER pristupa i to
prvenstveno poštujući načelo „bottom up pristupa“. Anketni upitnici su distribuirani i tijekom
održavanih radionica i sastanaka. Obzirom na geografsku raširenost područja te dobnu strukturu
stanovništva uz uobičajena sredstva javnog komuniciranja (radio, lokalni on line mediji, društvene
mreže, službene Internet stranice LAG-a i članova LAG-a) korišteno je telefonsko anketiranje i
distribucija anketnih upitnika poštanskim putem. Analizom je obuhvaćeno 324 sudionika.
a) Analiza općih upitnika
Na temelju održanih radionica prikupljeno je i analizirano 210 općih upitnika. 85% ispitanika smatra
da su najznačajniji problemi područja nedostatak vrtića, domova za starije i nemoćne, kvalitetnih
ugostiteljskih i turističkih sadržaja s autohtonom gastronomskom ponudom, loša internetska
povezanost, nedostatak javnog prijevoza te ograničen pristup sredstvima za financiranje. Osnova za
daljnji razvoj LAG-a LIKA bi trebala biti poljoprivredna proizvodnja, prerada poljoprivrednih
proizvoda i turizam.
b) Analiza upitnika - Gospodarski sektor
U sektoru gospodarstva prikupljeno je 67 anketnih upitnika. Većina ispitanika, 56 osoba, smatra da
su glavni problemi nedovoljno razvijeno udruživanje gospodarstvenika te nedostatak međusobnog
26/60
povjerenja (u zadruge/klastere/udruge), nepouzdanost klijenata, nesigurna naplata potraživanja,
učestala promjena zakona i veliki broj zakonskih propisa. Područje je potrebno razvijati u smjeru
ponude visokokvalitetnih proizvoda i usluga područja koja kvalitetom mogu konkurirati na domaćem
i inozemnom tržištu, a imaju mali opseg proizvodnje, te je stoga potrebno ići na povećanje proizvodnih
kapaciteta, uvođenje novih tehnologija i stjecanje dodatnih stručnih znanja.
c) Analiza upitnika - Javni i civilni sektor
Za javni i civilni sektor prikupljeno je 73 anketnih upitnika. Najveći broj ispitanika, 68 osoba, kao
najčešće probleme s kojima se susreću u poslovanju navodi nedovoljno iskustvo u pripremi projekata
i strateških dokumenata, manjak stručnog osoblja, nedostatak financijskih sredstava te administrativne
prepreke. Potrebno je sustavno raditi na edukaciji, ovisno o području djelovanja javnog i civilnog
sektora, i na dodatnom razvoju senzibiliteta područja za potrebe civilnog sektora.
d) Analiza upitnika - Poljoprivredni sektor
Od prikupljenih upitnika 159 ih se odnosi na područje poljoprivrede. Kao glavne probleme sektora
poljoprivrede 94% ispitanika navodi nedovoljno razvijenu mrežu otkupljivača primarnih proizvoda,
niske prodajne cijene, rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta, veliki broj parcela po gospodarstvu,
što znatno povećava troškove proizvodnje, ograničene mogućnosti okrupnjivanja zemljišta te
nedostatak stručnih specifičnih znanja za praćenje suvremene tehnologije proizvodnje te neupućenost
potrošača u web tržnice. Za daljnji razvoj područja potrebno je dodatno educirati proizvođače te
razvijati svijest o važnosti zajedničkog nastupa na tržištu.
e) Analiza upitnika - Turizam
Za turistički sektor je prikupljeno 25 upitnika. Prema analizi upitnika turističkog sektora na području
LAG-a LIKA glavne usluge su iznajmljivanje smještaja i ugostiteljske usluge u kafićima i
restoranima. Karakterističan je kratak boravak turista, nedostatak povezivanja turističkog i
poljoprivrednog sektora u vidu formiranja autohtone gastronomske ponude te međusobno povezivanje
i promocija pojedinih destinacija. Bogata prirodna i kulturna baština je nedovoljno valorizirana u
turističke svrhe. Potreban je integrirani razvoj i upravljanje destinacijom, direktne investicije te
dodatne edukacije djelatnika u turističkom sektoru.
SWOT analiza
SWOT analiza predstavlja rezultat razmatranja i rasprava članova radne skupine i drugih dionika na
radionicama tijekom izrade LRS. Činjenice, identificirane i predstavljene u SWOT analizi pružaju
široki uvid u probleme s kojima se LAG LIKA kontinuirano suočava te su iskorištene kao temelj za
utvrđivanje razvojnih potreba i potencijala na koje će se usmjeriti LRS.
Iako su SWOT analizom obuhvaćena sva područja iz analize stanja, kroz LRS je moguće djelovati
samo na određena obilježja, obzirom da se ista veže isključivo uz PRR.
U nastavku se nalazi tablica SWOT analize za područje LAG-a LIKA, koja proizlazi iz opisa područja
LAG-a te prethodne analize razvojnih potreba i potencijala područja na koje će ciljevima, prioritetima
i mjerama djelovati LRS.
27/60
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
SNAGE SLABOSTI
bogati prirodni resursi i krajobrazna raznolikost
visok stupanj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta
izuzetno atraktivne rijeke bogate pitkom vodom
55,36% teritorija u NATURA 2000
30,94% područja zaštićeno nekim oblikom prostorne zaštite
povoljan geografsko-prometni položaj i dobra prometna povezanost
proizvodnja električne energije iz OIE veća nego su potrebe područja
nedovoljno kvalitetno upravljanje otpadom
veliki broj divljih odlagališta
nedovoljno izgrađena i zastarjela komunalna infrastruktura (posebno vodovoda)
neizgrađen sustav odvodnje
nedostatak vertikalne prometne povezanosti
loš sustav javnog prijevoza (skup i rijedak)
PRILIKE PRIJETNJE
okretanje ka cirkularnoj ekonomiji i korištenju obnovljivih izvora energije
ekološka osviještenost raznih udruga i društava (lovačka, planinarska…)
promicanje održivog transporta
interes OCD-a iz drugih područja za suradnju i povezivanje u sferi zaštite prirodnih resursa
održivo korištenje prirodne baštine u gospodarstvu (poljoprivreda, turizam…)
programi održivog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom područja
dostupnost nacionalnih i EU sredstava za sufinanciranje novih ulaganja
zahtjevna procedura za pokretanje proizvodnje energije iz OIE te velika sredstva potrebna
za inicijalna ulaganja
nepostojanje financijskih instrumenata i vlastitih sredstava za predfinanciranje i
sufinanciranje EU projekata
klimatske promjene
ekonomska neisplativost infrastrukturnih ulaganja zbog malog broja korisnika
centralizirano državno upravljanje prirodnim resursima
GOSPODARSTVO, POLJOPRIVREDA I TURIZAM
SNAGE SLABOSTI
povoljan geografsko-prometni položaj (autocesta, blizina zračnih i pomorskih luka, blizina
gradskih središta)
veliki broj izgrađenih poduzetničkih zona
značajni prirodni resursi za razvoj različitih grana poljoprivrede te ekološki očuvano područje
visoko kvalitetni poljoprivredni proizvodi, tradicija poljoprivredne proizvodnje, djelomično
očuvane tradicionalne sorte i pasmine, bogata gastronomska ponuda (lički krumpir, lička
janjetina, sir škripavac, basa, med, šljivovica, suhomesnati proizvodi itd.)
naziv „Lički krumpir“ – zaštićen na razini EU s zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla
duga tradicija pčelarske proizvodnje
bogata prirodna i kulturno – povijesna baština, tradicijske vrijednosti i identitet područja te
gastronomija
svjetski poznat NP Plitvička jezera (zaštita UNESCO)
izuzetno atraktivne rijeke bogate pitkom vodom
brojne turističke destinacije u neposrednoj blizini područja
spoj kontinenta i priobalja
45% površine područja LAG-a šumsko područje
malo tržište na lokalnoj razini i nekonkurentnost poljoprivredne proizvodnje
nepostojanje organiziranog otkupa poljoprivrednih proizvoda te zajedničkog plasmana
koncentracija MSP-a u središtima JLS-a, napuštanje sela i razlike u gospodarskoj aktivnosti
JLS-a
niska razina ulaganja u nove tehnologije i inovacije te nedovoljna informatička pismenost
niska razina stručnog znanja u svim granama gospodarstva, nedostatak stručne pratnje
nužne za gospodarski oporavak područja, odlazak postojećeg stručnog kadra
otežani prirodni uvjeti gospodarenja u poljoprivredi (kratka vegetacijska sezona, krško
područje, povećan nagib terena…)
visoka starosna dob poljoprivrednika, male površine PG-a, rascjepkanost posjeda,
zapušteno zemljište, minirano zemljište, nepostojanje sustava navodnjavanja
niska razina poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda
nedostatak poljoprivredne infrastrukture (poljoprivredni inkubatori, reprodukcijski centri i
slično)
nedovoljno korištenje lokalnih proizvoda i tradicije u turističkoj ponudi
nepostojanje volje za udruživanjem poljoprivrednih proizvođača i slabi kapaciteti
postojećih poljoprivrednih udruženja za poljoprivrednu proizvodnju
neriješeni imovinsko-pravni odnosi
rascjepkanost ponude, promocije područja i nastupa na tržištu, kratko zadržavanje turista
nedostatak smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata
nedostatak šumskih putova, u svrhu boljeg iskorištenja šuma i razvoja drvne industrije
28/60
nedostatak obrazovnih programa za poljoprivredna i srodna zanimanja
PRILIKE PRIJETNJE
bogati prirodni resursi kao osnova povećanja gospodarske aktivnosti (drvna industrija,
šumarstvo, poljoprivreda, turizam)
rastuća potražnja za ekološkim proizvodima u zemlji i inozemstvu
velike neiskorištene poljoprivredne površine
daljnji razvoj i jačanje proizvodnje proizvoda s oznakom „zaštite zemljopisnog podrijetla“
prepoznatljivost destinacije, poljoprivrednih proizvoda, gastronomske ponude i turističkog
sektora kroz brendiranje i uvođenje sustava regionalne oznake kvalitete „Lika Quality“
razvijanje suradnje poljoprivrede s turističkim i javnim sektorom
razvoj poduzetničke infrastrukture
dostupnost nacionalnih i EU sredstava za sufinanciranje novih ulaganja
valorizacija prirodne i kulturno-povijesne baštine u turističke svrhe
iskorištenje i promocija šuma za rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi
ograničeno upravljanje državnim zemljištem
neprepoznavanje specifičnosti područja na nacionalnoj razini (gustoća naseljenosti, trend
izumiranja područja)
daljnji nedostatak obrazovnih programa za poljoprivredna i srodna zanimanja na području
LAG-a
kašnjenje državnih potpora, zahtjevni uvjeti kreditiranja te neusklađenost potreba i mjera za
potporu razvoju MSP i poljoprivrede
nepostojanje financijskih instrumenata i vlastitih sredstava za predfinanciranje i
sufinanciranje EU projekata
zahtjevna zakonska regulativa
problemi s prodajom i naplatom poljoprivrednih proizvoda
promocija RH kao priobalne zemlje
DRUŠTVO I DRUŠTVENE DJELATNOSTI
SNAGE SLABOSTI
bogata kulturna baština
velik broj zaštićenih kulturnih dobara
dva visokoobrazovna centra na području
očuvana tradicija zahvaljujući aktivnom djelovanju OCD-a u kulturi
uključenost OCD-a u implementaciju nacionalnih i EU projekata
zamjetan broj manifestacija (kulturnih i sportskih)
nepovoljna demografska slika
nedovoljna međusektorska suradnja dionika
nesklad između dostupnih obrazovnih programa i potreba tržišta rada
niska razina obrazovanosti stanovništva i odljev visokoobrazovnih kadrova
neadekvatna socijalna skrb
otežan pristup medicinskoj skrbi i odgojno obrazovnim institucijama izvan gradskih
područja (geografska razvedenost, neadekvatan javni prijevoz)
nedostatni i neadekvatni smještaj u domovima za starije i nemoćne
nedostatni i neadekvatno opremljeni dječji vrtići (i ne postojanje dječjih igraonica)
odljev učenika i studenata s područja
opadanje broja OCD-a i mali broj OCD-a koji se bave razvojem civilnog društva
neodržavanje i djelomično neadekvatna zaštita kulturno-povijesne baštine (veliki broj
objekata kulturne baštine nije propisno označen i nema turističke signalizacije)
neriješeno vlasništvo nad objektima kulturne baštine
PRILIKE PRIJETNJE
održivo korištenje kulturne baštine u turističke i obrazovne svrhe
formiranje i provedba obrazovnih programa prema potrebama tržišta rada i suradnja
obrazovnog i gospodarskog sektora
sve veći interes i briga javnosti o potrebama ranjivih skupina
umrežavanje i razmjena znanja i iskustava unutar područja i šire regije
dostupnost nacionalnih i EU sredstava za sufinanciranje novih ulaganja
nepostojanje financijskih instrumenata i vlastitih sredstava za predfinanciranje i
sufinanciranje EU projekata
nedovoljna fleksibilnost obrazovnog sustava
nepovjerenje prema OCD i nedovoljno poznavanje njihovog rada
smanjenje državnih potpora za poticanje društvenih djelatnosti
otežano zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova
29/60
3. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE LRS ZA PODRUČJE LAG-a
Razvojna vizija
Vizija predstavlja dugoročni cilj razvoja područja LAG-a, a u ostvarenju tog cilja trebaju biti uključeni
svi lokalni dionici, kao što su bili uključeni u njenom definiranju. LAG LIKA želi partnerskim
pristupom razvijati područje, stvoriti ugodno mjesto za život i rad poštujući pritom načela održivog,
pametnog i uključivog rasta i razvoja područja.
Vizija razvoja LAG-a proizlazi iz izrađene analize stanja, SWOT analize i cjelokupnog dojma lokalne
zajednice, a u sebi sadrži motivirajuće elemente. Razvojna vizija LAG-a LIKA glasi:
Ciljevi, prioriteti i mjere LRS
Izbor ciljeva, kao i prioriteta i mjera za njihovu provedbu, rezultat je analize stanja, SWOT analize i
procjene potreba. Ključan utjecaj na odabir mjera imala je mala alokacija sredstava predviđena za
provedbu LRS-a. Nažalost, na nacionalnoj razini nije prepoznata specifičnost područja Like (LAG
LIKA je površinom najveći LAG u RH s najmanjom gustoćom naseljenosti – 7,56 st/km2) za davanje
prednosti pri korištenju ograničenih sredstava u odnosu na druge dijelove RH, bilo kroz Mjeru 19, bilo
kroz druge mjere iz PRR-a. Primjerice, područje Like ima najveći pad broja stanovnika u odnosu na
ostatak RH, no, prednost pri raspodjeli sredstava imaju LAG-ovi s većim brojem stanovnika.
Iako je LAG LIKA područje izrazite depopulacije (područje koje izumire), stanovnici su iskazali jako
veliki interes za sufinanciranje ulaganja putem mjera iz PRR-a. Evaluacija svih potreba pružila je
osnovu za uspostavu ravnoteže velikih potencijala i potreba područja s jedne strane i ograničene
alokacije sredstava za provedbu LRS s druge strane, fokusirajući se na ključnih sedam mjera
LRS/operacija iz PRR s multiplicirajućim efektom na održivu ruralnu ekonomiju. Ciljevi ZPP-a i svih
šest prioriteta PRR-a uzeti su u obzir za predviđanje sinergija i komplementarnosti u ostvarenju
zadanih, međusobno povezanih, ciljeva LRS. Dodatno, u obzir su uzeta fokus područja definirana u
okviru projekta INTEGRA LIKA 2020, koji je u potpunosti komplementaran s ovom LRS.
Za ostale, vrlo značajne mjere/operacije iz PRR za područje LAG-a (kao što su 3.1.1. Potpora za
sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, 3.2.1
Potpora za troškove informiranja i promoviranja, 4.1.3. i 4.2.2. Korištenje obnovljivih izvora energije,
4.4.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša, 9.1.1. Uspostavljanje proizvođačkih grupa i
organizacija, 16.4.1. Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta te sve operacije iz Mjere 8), LAG LIKA će
koristiti sredstva operacije 19.4.1. u svrhu informiranja i savjetovanja korisnika kako se prijaviti na
natječaje APPRRR na nacionalnoj razini.
Ciljevi, prioriteti i mjere te projekti putem kojih će se LRS provesti temelje se na načelima pametnog,
održivog i uključivog razvoja, skladu i sinergiji gospodarske, ekološke i društveno-socijalne razvojne
dimenzije, uz poštivanje tradicije bitne za očuvanje identiteta i prepoznatljivosti područja LAG-a.
Za određivanje ciljeva korišten je SMART model, prema kojem su razvojni ciljevi definirani tako da
su jasni, mjerljivi, dostižni, realni i s određenim rokovima. U postavljenim ciljevima može se jasno
odrediti što se i zašto želi postići te je moguće izmjeriti očekivanu vrijednost pokazatelja u budućnosti,
što je vidljivo u Prilogu 8. ove LRS kroz izlazne pokazatelje, očekivane rezultate i učinke LRS-a.
Ciljevi doprinose rješavanju razvojnih potreba prepoznatih na području LAG-a LIKA, a sve mjere
obuhvaćene LRS su usmjerene na konkretne projekte, koji su u skladu s PRR te je realno za
pretpostaviti da će se projekti u razdoblju do 2020. godine i realizirati.
Globalno prepoznatljiva destinacija, ugodna za život i rad, usklađenog i održivog gospodarskog, okolišnog
i društveno-socijalnog razvoja temeljenog na tradicijskim vrijednostima, prirodnoj i kulturnoj baštini.
30/60
Slika 10. Prikaz odabranih ciljeva, prioriteta i mjera LRS-a
31/60
Cilj 1 Podizanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i prerade uz poštivanje načela
održivog, pametnog i uključivog rasta
Područje LAG-a odlikuje niska poljoprivredna proizvodnja u odnosu na mogućnosti i potrebe
tržišta, a uslijed nedostatka osnovnih preduvjeta potrebnih za razvoj gospodarstva ne mogu razvijati
suvremenu tehnologiju.
Poljoprivredni i prehrambeni sektor nužno je poticati i objediniti kroz odgovarajuću i dosljednu
potporu za produktivna ulaganja, kako bi se povećala konkurentnost, produktivnost i ekonomska
održivost gospodarstava. Ključne aktivnosti Cilja 1. odnose se na stvaranje okruženja, koje će
poticajno djelovati na razvoj i poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i prehrambenog sektora,
a posljedično na zapošljavanje uz optimalno korištenje prirodnih gospodarskih resursa. U svrhu
ostvarenja cilja, prednost će imati ulaganja u prioritetne sektore, koja uključuju suradnju, inovacije,
očuvanje okoliša i ublažavanje klimatskih promjena.
P1 Jačanje kapaciteta i modernizacija poljoprivredne proizvodnje i prerade te integracija
poljoprivrednika u prehrambeni lanac
Poljoprivreda je oduvijek imala značajnu ulogu na području LAG-a, s naglaskom na tradicionalne
prepoznatljive proizvode, kao što su lički krumpir, lička janjetina, sir škripavac, med, šljivovica i
dr.
Neorganiziranost otkupa poljoprivrednih proizvoda, visoka cijena inputa u proizvodnji te
nepovezanost poljoprivrede i prerade, dovela je do smanjenja proizvodnje i broja PG-a te loše dobne
strukture u poljoprivredi (40,59% nositelja OPG-a su stariji od 65 godina). Ograničenja su i otežani
prirodni uvjeti gospodarenja. No, upravo ta ograničenja daju specifičnost ovom području za uzgoj
i proizvodnju karakterističnih visokokvalitetnih proizvoda područja.
Buduća ulaganja potrebno je usmjeriti prema visokokvalitetnim tradicionalnim proizvodima, kao
što je lički krumpir, koji je dobio EU oznaku zemljopisnog porijekla, ali i drugim proizvodima u
postupku zaštite te prema ekološkoj poljoprivredi. Poljoprivredni razvoj treba graditi kroz dodatni
poticaj za uključivanje mladih u poljoprivredu te stvaranjem pozitivnog i dinamičkog ozračja za
poduzetništvo, kroz povezivanje poljoprivrede i prerađivačke industrije.
Novim tehnologijama u proizvodnji te novim postupcima prerade i čuvanja poljoprivredno
prehrambenih proizvoda osigurat će se konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni sektor.
P2 Usmjeravanje malih gospodarstava prema tržišnoj poljoprivredi i preradi
Velik dio poljoprivrednih gospodarstava na području LAG-a LIKA obrađuju male površine na
kojima je teško uspostaviti održivu proizvodnju. Potpora za mala gospodarstva, koja su na granici
ekonomske održivosti, doprinijet će njihovoj strukturalnoj reformi te izlasku na tržište.
Prednost će imati aktivnosti usmjerene prema poljoprivrednoj proizvodnji i preradi tradicionalnih
proizvoda, uključujući proizvode iz shema kvalitete te ekološkoj poljoprivredi, što će doprinijeti
većoj konkurentnost i tržišno orijentiranoj proizvodnji hrane.
Cilj 2 Učinkovito korištenje prirodnih i kulturnih resursa za gospodarski oporavak i
stvaranje novih radnih mjesta
Područje LAG-a ističe se bogatom prirodnom, tradicijskom i kulturnom baštinom. Očuvan i
nedevastiran okoliš čini pretpostavku za razvoj poljoprivrede, turizma i drugih nepoljoprivrednih
aktivnosti. Putem Cilja 2 želi se uvesti planiranje aktivnosti razvoja područja na temelju postojećih
raspoloživih potencijala te stvoriti uvjete za ekonomsku aktivnost, koja će privući ljude da žive i
rade na području LAG-a.
Kao što pokazuje analiza stanja, struktura PG-a na području LAG-a je nepovoljna i slabe
gospodarske održivosti. Negativni migracijski trendovi, prvenstveno mladih, posljedica su loših
životnih i radnih uvjeta za mlade obitelji te niskih mogućnosti zapošljavanja, zbog nedovoljne
gospodarske održivosti. Stoga je neophodno stvarati i razvijati nove gospodarske aktivnosti u obliku
novih gospodarstava, ili ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti.
32/60
Diversifikacija u nepoljoprivredne djelatnosti doprinijet će stvaranju novih radnih mjesta kao
odgovor na pad gospodarske aktivnosti s kojima se područje LAG-a suočava, a stvoriti će se i
povoljnije okruženje za inovativne aktivnosti.
P3 Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u cilju diversifikacije djelatnosti i jačanja
gospodarstva
Diversifikacija malih gospodarstava s drugim poljoprivredno vezanim aktivnostima doprinijet će
gospodarskoj održivosti. Prerada i trženje poljoprivrednih proizvoda, ruralni turizam i otvaranje
uslužnih sektora u ruralnim područjima odrazit će se na razvoj poduzetništva.
Budući da sve veći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne može ekonomski održivo
poslovati samo od primarne poljoprivredne proizvodnje, bez dodatnog prihoda na gospodarstvu,
potrebno je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu kroz zapošljavanje na
gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama.
P4 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u cilju jačanja gospodarstva te povezivanja poljoprivrede
s drugim djelatnostima
Razvojem nepoljoprivrednih aktivnosti na području LAG-a želi se smanjiti depopulacija,
prvenstveno stvaranjem novih radnih mjesta i stjecanjem drugih vještina. Ulaganja u razvoj
poduzetništva bit će vezana uz promociju tradicionalnih proizvoda te prirodnu i kulturnu baštinu,
uključujući i ruralni turizam. Navedemo će pomoći očuvanju i unaprjeđenju lokalne tradicije i
kulture. Potpora ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unapređenju gospodarske
aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih radnih mjesta i povećanju prihoda
gospodarskih subjekata.
Cilj 3 Smanjenje ruralne depopulacije i povećanje kvalitete života
Loša kvaliteta života području LAG-a, uključujući nedostatak osnovnih usluga i neadekvatnih
socijalnih i kulturnih sadržaja i nedostatak prateće infrastrukture, jedan je od uzroka depopulacije
te nepoželjnog oštećenja njihovih kulturnih i krajobraznih vrijednosti.
Da bi područje bilo što atraktivnije, pogotovo udaljena i rijetko naseljena područja, potrebna su
ulaganja u malu infrastrukturu i obnovu sela te aktivnosti za obnovu i unapređenje kulturne i
prirodne baštine sela i ruralnog krajolika.
Ovim ciljem promiče se održivi društveni razvoj, na način da se vodi briga o tome da se sadašnjim
načinom življenja ne ugrožava život budućih generacija, uz unapređenje sustava zaštite okoliša,
djelovanje na sprječavanju klimatskih promjena te podizanje svijesti stanovnika o zaštiti okoliša.
Ostvarenjem ovog cilja nastojat će se spriječiti odlazak stanovništva omogućavanjem novih radnih
mjesta i očuvanjem postojećih.
P5 Razvoj infrastrukture temeljnih usluga za lokalno stanovništvo
Uz gospodarski razvoj, na kvalitetu života u ruralnim područjima utječu i drugi čimbenici – fizička
infrastruktura, koja je u velikom broju slučajeva i sama u funkciji razvoja gospodarstva, ali i
društvena infrastruktura, koja je neophodna kako bi se standard života u ruralnim krajevima
izjednačio sa standardom života u urbanim krajevima. Ulaganjem u malu infrastrukturu stvaraju se
preduvjeti za poticanje društvenog i gospodarskog rasta i zaustavljanje depopulacijskog trenda. Za
podizanje kvalitete života nužno je voditi brigu o svim socijalno ranjivim dobnim skupinama te
osigurati prostore za provođenje programa za djecu predškolske dobi, prostore za društvene,
kulturne i ostale aktivnosti i potrebe. Veći broj društvenih sadržaja i usluga odnosno kvalitetna i
unaprijeđena infrastruktura te integracija infrastrukturnog sustava, imat će pozitivan učinak na
kvalitetu života i rada te ujednačen razvoj područja LAG-a.
P6 Očuvanje ekosustava i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine
Područje LAG-a karakterizira bogata prirodna i kulturna baština, koja nije u dovoljnoj mjeri
adekvatno prezentirana, stoga će potpora biti usmjerena na jačanje prepoznatljivosti ukupne
turističke ponude područja LAG-a, kao što su tematske rute, objekti povijesnog i kulturnog značenja
te prirodne turističke atrakcije. Provedba mjere unutar ovog prioriteta, učinit će rekreacijske,
turističke i zdravstvene koristi šuma dostupnijima stanovništvu i turistima, a što će doprinijeti
33/60
povećanju njihove okolišne vrijednosti i poboljšanju biološke raznolikosti, uključujući područja
ekološke mreže Natura 2000.
Cilj 4 Održivo upravljanje ruralnim razvojem kroz CLLD pristup
U skladu sa samim nazivom, horizontalni cilj LAG-a LIKA je održivo upravljanje ruralnim
razvojem primjenjujući pristup lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD pristup).
Aktivnosti horizontalnog cilja imat će utjecaj na sve sfere razvoja područja LAG-a, pa i na
društvenu i gospodarsku, a provodit će se sa svrhom podizanja svijesti stanovnika o osnovnom
postulatu LEADER-a, a to je pristup odozdo prema gore. Navedenim pristupom LAG će
organizacijom raznih radionica i događanja informirati i educirati stanovnike na području te time
promicati i provoditi politiku ruralnog razvoja, s naglaskom na brendiranje područja Like. Raznim
akcijama umrežavanja LAG će steći određena specifična iskustva i znanja, a koja će potom moći
prenijeti i drugim zainteresiranim lokalnim dionicima.
LAG će svojim djelovanjem poticati i stanovnike na ujedinjavanje u smislu zajedničkog djelovanja
i pokretanja projekta suradnje.
Provedba LRS LAG-a LIKA doprinosit će LEADER specifičnim ciljevima iz PRR, a konkretne
mjere putem kojih će se ovaj cilj ostvariti su sljedeće:
19.3.1. Priprema aktivnosti suradnje LAG-a
19.3.2. Provedba aktivnosti suradnje LAG-a
19.4.1. Tekući troškovi i animacija
Opis mjera za dostizanje ciljeva, uključujući definiranje korisnika i kriterija
prihvatljivosti i očekivanih rezultata
Na početku ovog poglavlja ukratko su predstavljene mjere, putem kojih će se ostvariti ciljevi LRS-
a. Detaljan opis svake pojedine mjere prikazan je u tablici 8., a njihov doprinos prioritetima i fokus
područjima PRR-a vidljiv je u tablici 9.
Mjera 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti PG-a
Ulaganjem u poljoprivrednu proizvodnju omogućava se poboljšanje ukupne učinkovitosti i
održivosti poljoprivrednih gospodarstava, uključujući i zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim
promjenama. S obzirom da je na području LAG-a tradicionalno prepoznatljiva poljoprivredna
proizvodnja uzgoja krumpira, šljiva, ovaca i krava, poseban naglasak bit će na povećanju
poljoprivredne proizvodnje voća, povrća i stočarstva. Poticat će se i ulaganja u nove tehnologije,
čime će se ostvariti pozitivan učinak na dohodak. Ulaganjem u modernizaciju gospodarstava
osigurat će se tehnička i tehnološka obnova gospodarstva bitnih za rast produktivnosti i osiguranje
temelja za dugoročnu konkurentnost.
Mjera 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
Ulaganjem u preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda povećava se vrijednost proizvoda
primarnim poljoprivrednim proizvođačima, ali i onima kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda
isključiva djelatnost. Provedba mjere pridonijet će povećanju konkurentnosti proizvoda i rastu
zapošljavanja u ruralnom području, modernizaciji postojećih prerađivačkih kapaciteta te uvođenju
inovativnih praksi u prerađivačke kapacitete i investicijama usmjerenim na energetsku učinkovitost
i zaštitu okoliša.
Mjera 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Jedan od glavnih razloga nepovoljne strukture poljoprivrednih gospodarstava je veliki broj malih
poljoprivrednih gospodarstava slabe gospodarske održivosti. Stoga je nužno dodatno potaknuti
njihov razvoj restrukturiranjem i povećanjem dodane vrijednosti. Mjera će pomoći malim,
potencijalno održivim, farmama koje su orijentirane na tržišnu proizvodnju u skladu sa zahtjevima
koje postavlja tržište, a kojima nedostaju glavni resursi.
Mjera 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti
Ovom mjerom stvaraju se alternative za nedovoljno iskorištenu radnu snagu tj. za zapošljavanje na
samom poljoprivrednom gospodarstvu sve većem broju obiteljskih gospodarstava, koja ne mogu
34/60
ekonomski održivo poslovati samo od primarne proizvodnje Mjerom će se poticati diversifikacija
poljoprivrednih gospodarstava u novu nepoljoprivrednu djelatnost, kroz aktivnosti ruralnog
turizma, preradu, marketing i izravnu prodaju lokalnih proizvoda, tradicijskih, umjetničkih obrta i
izrade suvenira te pružanje usluga u ruralnom području.
Mjera 6.4.1 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
Mjera će, kroz diversifikaciju, doprinijeti unapređenju gospodarske aktivnosti, povećanju prihoda
gospodarskih subjekata te održavanju i stvaranju novih radnih mjesta, a što će privući ljude da žive
i rade na području LAG-a. Kroz mjeru će se poticati ulaganja u stvaranje novih i razvoj postojećih
nepoljoprivrednih djelatnosti u sektorima ruralnog turizama, prerade, marketinga i izravne prodaje
lokalnih proizvoda, tradicijskih, umjetničkih obrta i izrade suvenira te pružanja usluga u ruralnom
području.
Mjera 7.4.1 Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
Područje LAG-a obilježeno je zaostajanjem u gospodarskom razvoju, nerazvijenom pratećom
infrastrukturom, uključujući i dostupnost usluga i uvjeta za život. Sve to dovelo je do smanjenja
broja stanovnika i nedostatka interesa mladih obitelji da žive i rade u ruralnom području. Kroz ovu
mjeru će se rekonstrukcijom i izgradnjom male infrastrukture stvoriti preduvjeti za poticanje
gospodarskog rasta (npr. poticanjem ulaganja u tematske staze/puteve vezane za poljoprivredu i
tržnice lokalnih poljoprivrednih proizvoda), poboljšanje društvenih usluga te zaustavljanje
negativnog depopulacijskog trenda.
Mjera 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale male infrastrukture
Ovom mjerom će ruralnom i ostalom stanovništvu biti dostupnije rekreacijske, turističke i
zdravstvene koristi šuma, kroz izgradnju poučnih staza, vidikovaca, postavljanjem informativnih
ploča i sl. Realizacijom projekata putem ove mjere istaknut će se specifični dijelovi šumskih
ekosustava, ili područja od posebnog značaja, a stanovništvo će biti bolje educirano i informirano
o šumi, održivom gospodarenju šumama, zaštiti šuma i okolišu.
Mjera 19.3.1. Priprema aktivnosti suradnje LAG-a
Cilj mjere je priprema projekata suradnje, sa svrhom njihove uspješnije provedbe u sklopu mjere
19.3.2. (ili drugog izvora). Priprema projekata suradnje odnosit će se na međuteritorijalne (unutar
granica RH) i transnacionalne (TNC- unutar EU ili s trećim državama) projekte, a aktivnosti
projekata moraju se odnositi na neko od tematskih područja navedenih u poglavlju 3.6. Jedan
projekt suradnje može pokrivati više odabranih tematskih područja.
Mjera 19.3.2. Provedba aktivnosti suradnje LAG-a
Cilj mjere je provedba projekata suradnje, sa svrhom razmjene iskustava i znanja temeljenih na
primjerima dobre prakse, a sve u okviru tematskih područja navedenih u poglavlju 3.6. Svrha mjere
je i osnaživanje administrativnih kapaciteta samog LAG-a, ali i promocija cjelokupnog područja,
kao i proizvoda i usluga. Udruženi navedeni ciljevi provedbe projekata suradnje nesumnjivo će
doprinositi i samom lokalnom razvoju, kao temeljnom cilju ove LRS. Provedba projekata suradnje
mora se odnositi na međuteritorijalne (unutar granica RH) i transnacionalne (TNC- unutar EU, ili s
trećim državama) projekte.
Mjera 19.4.1. Tekući troškovi i animacija
Cilj mjere je da osigura financijsku potporu samom LAG-u u procesima pripreme i provedbe ove
LRS, a koji obuhvaćaju informiranje stanovnika na području LAG-a, pružanje podrške
stanovnicima u realizaciji njihovih projekata, jačanje administrativnih kapaciteta samog LAG-a za
rješavanje razvojnih problema na području LAG-a, ali i za provedbu projekata suradnje te za
praćenje, evaluaciju i izvještavanje o provedbi LRS.
Svaka odabrana mjera LAG-a Lika u skladu je s jednim tipom operacije iz PRR, a kod i naziv
mjere identičan je kodu i nazivu pripadajuće operacije.
35/60
Na sve mjere LRS LAG-a Lika primjenjuju se sljedeći opći uvjeti:
- korisnik mora zadovoljiti sve uvjete prihvatljivosti za tip operacije propisane PRR-om i
provedbenim propisima i ovom LRS,
- korisnik mora imati stalno prebivalište, ili biti registriran, ili imati podružnicu, unutar područja
koje obuhvaća LAG LIKA,
- korisnik mora imati podmirene financijske obveze prema državnom proračunu,
- projekt mora biti u skladu s vrstom i intenzitetom javne potpore, najmanjim i najvišim iznosom
javne potpore, prihvatljivim korisnicima, prihvatljivim ulaganjima, uvjetima prihvatljivosti,
prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te općim uvjetima koji su navedeni u PRR-u i
provedbenim propisima za provedbu pojedine mjere, podmjere, tipa operacije,
- projekt se mora provoditi na području LAG-a LIKA,
- kod investicijskih projekata koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš, ulaganju mora
prethoditi procjena očekivanog utjecaja na okoliš u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN
80/13) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)2,
- najviši iznos vrijednosti projekta za koji korisnik podnosi zahtjev za potporu u podmjeri 19.2.
iznosi do 100.000 EUR u protuvrijednosti u kunama prema tečaju EK, ili do najvišeg iznosa
propisanog PRR-om i provedbenim propisima za provedbu pojedine mjere, podmjere i tipa
operacije, ukoliko je iznos manji od 100.000 EUR,
- osim prihvatljivih troškova propisanih na razini svake mjere, sljedeći opći troškovi su
prihvatljivi: usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, savjetovanja, uključujući izradu studija
izvodljivosti. Navedeni troškovi su prihvatljivi ako su nastali nakon 01. siječnja 2014. godine
te ne mogu biti viši od 10% ukupnih troškova projekta na koji se odnose,
- nematerijalni troškovi navedeni u dijelu „prihvatljivi troškovi“ kod pojedinih mjera su: kupnja
ili razvoj računalnih programa, kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i
održavanje žigova i ostala nematerijalna ulaganja,
Kriteriji odabira projekata opisani su na razini svake mjere u tablici 8. te Prilogu 7. (u tablicama
bodovanja za svaku mjeru LRS-a). Kriteriji su, jasni su i mjerljivi, što ukazuje na transparentnost,
kako prilikom izrade LRS, tako i u njenoj budućoj provedbi.
Također, izlazni pokazatelji i očekivani rezultati opisani na razini svake mjere, detaljno su razrađeni
u Prilogu 8., zajedno s učincima na nivou LRS.
Tematska područja projekata suradnje, prema važnosti, prikazana su u poglavlju 3.6.
2 U skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), provodi se i procjena utjecaja na ekološku mrežu za zahvat ili njegove dijelove, a koji bi sami po sebi ili u kombinaciji s drugim zahvatima mogli imati značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže Natura
2000
36/60
Tablica 8. Prikaz odabranih Mjera sukladno odabranim ciljevima LRS-a LAG-a LIKA i PRR-a3
Cilj 1. Podizanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i prerade uz poštivanje načela održivog, pametnog i uključivog rasta
Mjera 4.1.1. Mjera 4.2.1. Mjera 6.3.1
KORISNICI MJERE
• fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika,
čija ekonomska veličina prilikom prijave na natječaj ne
smije biti manja od 8.000 EUR 4
• fizičke i pravne osobe koje se bave, ili se namjeravaju
baviti, preradom proizvoda iz Dodatka I. Ugovora o
EU, odnosno sukladno relevantnom Pravilniku.
• mala poljoprivredna gospodarstva upisana u
Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine
od 2.000 do 7.999 EUR
KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI
• ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz
Priloga I. Ugovora o EU, (svi projekti koji se odnose na
ulaganja u obnovljive izvore energije kao takvi mogu se
smatrati Prilogom I. Ugovoru)
• izrada poslovnog plana za zajedničke projekte te projekte
ukupno prihvatljivih troškova više od 200.000,00 kn
• ukoliko zakonodavstvo Unije nametne nove standarde,
korisnik može podnijeti Zahtjev za potporu za dostizanje tih
standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni
postali obvezni za PG ili mladim poljoprivrednicima unutar
najviše 24 mjeseca od uspostavljanja gospodarstva odnosno
od trenutka kada je postao nositelj PG-a
• kod ulaganja u navodnjavanje (oprema/ infrastruktura)
primjenjuju se uvjeti Okvirne direktive o vodama, sukladno
relevantnim propisima5
• ulaganja se moraju odnositi na preradu, marketing i/ili
razvoj poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I Ugovora
o EU (svi projekti koji se odnose na ulaganja u
obnovljive izvore energije kao takvi mogu se smatrati
Prilogom I. Ugovoru
• izrada poslovnog plana za zajedničke projekte te
projekte ukupno prihvatljivih troškova više od
200.000,00 kn
• ukoliko zakonodavstvo Unije nametne nove
standarde, korisnik može podnijeti Zahtjev za potporu
za dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci
od dana kada su oni postali obvezni za poljoprivredno
gospodarstvo (sukladno članku 17. stavku 6. Uredbe
(EU) br. 1305/2013)
• potpora je ograničena na mikro i mala poduzeća
• korisnik treba podnijeti poslovni plan, koji treba
u potpunosti biti proveden u razdoblju manje od
tri godine
• u poslovnom planu poljoprivrednici trebaju
jasno definirati ulaze, aktivnosti i ciljeve, koje će
postići kroz sljedeće tri godine
• procjena poslovnog plana (pokazatelja koji se
odnose na kvalitetu i održivost)
PRIHVATLJIVI TROŠKOVI
• građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/
zaštićene prostore, objekte za uzgoj jednogodišnjeg i
višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva,
skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje,
klasiranje i pakiranje proizvoda
• oprema za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih proizvoda
• kupnja nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i
gospodarskih vozila, uključujući sektor vinogradarstva
• podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih
višegodišnjih nasada, isključujući restrukturiranje
vinograda
• građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s
mlijekom i preradom mlijeka, za klanje, rasijecanje,
preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa
(osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i
ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za preradu maslina,
komine masline, za preradu žitarica, uljarica i
industrijskog bilja, za preradu, punjenje i pakiranje
pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih
poljoprivrednih proizvoda
• kupnja mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i
opreme
• kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i
višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala;
kupnja, građenje i/ili opremanje
zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te
ostalih gospodarskih objekata uključujući
vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva u svrhu
obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili
prerade proizvoda, podizanje novih i/ili
restrukturiranje postojećih nasada
• uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete zemljišta
u svrhu poljoprivredne proizvodnje
3 Navedeni prihvatljivi korisnici, kriteriji prihvatljivosti i prihvatljivi troškovi će se u LAG natječaju usklađivati s važećim provedbenim propisima
4 Ukoliko korisnik ulaže u sektor voća, povrća i cvijeća ekonomska veličina ne smije biti manja od 6.000 eura 5 U slučaju građenja novih sustava navodnjavanja na kraju ulaganja korisnik mora imati vodopravnu dozvolu za zahvaćanje voda za navodnjavanje od nadležnog tijela
37/60
• izgradnja ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na
poljoprivrednom gospodarstvu, te poboljšanje postojećih
sustava/opreme za navodnjavanje na PG
• kupnja zemljišta/objekata radi realizacije projekta (do 10%
vrijednosti prihvatljivih ulaganja), nematerijalni i opći
troškovi
• kupnja zemljišta i objekata radi realizacije projekta te
nematerijalni i opći troškovi
• građenje ili opremanje objekata za prodaju i
prezentaciju vl.proizvoda, troškovi promidžbe
• kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta te
kupnja poljop. mehanizacije, strojeva i opreme
POTPORA
• najniža vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 5.000
EUR, a najviša 90.000 EUR
• maksimalna vrijednost potpore za ulaganja u
poljoprivrednu mehanizaciju iznosi 55.000 EUR
• intenzitet javne potpore od 50% se može uvećati za
dodatnih 20 % u slučajevima opisanima u PRR
• maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći
90 posto od ukupno prihvatljivih troškova
• najniža vrijednost javne potpore po investiciji iznosi
10.000 EUR; a najviša 90.000 EUR
• intenzitet javne potpore od 50% se može uvećati za
dodatnih 20 % u slučajevima opisanima u PRR
• maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije
prijeći 90 posto od ukupno prihvatljivih troškova
• potpora će se dodijelit u obliku paušala od
15.000 EUR po korisniku za provedbu
poslovnog plana, ali samo jednom
• potpora se isplaćuje u dvije rate u vremenu od
najviše tri godine, a isplata zadnje rate
uvjetovana je provedbom aktivnosti
KRITERIJI ODABIRA (prednost pri odabiru)
• ulaganja u prioritetne sektore (voće i povrće, stočarstvo)
• udruženja proizvođača, mladi poljoprivrednici
• ekološki proizvođači i sheme kvalitete
• stvaranje novih radnih mjesta
• ulaganja u prioritetne sektore (voće i povrće,
stočarstvo, med)
• udruženja proizvođača, sheme kvalitete
• stvaranje novih radnih mjesta
• aktivnosti koje se odnose na prioritetne sektore
(voće i povrće, stočarstvo, med)
• mladi poljoprivrednici
• stvaranje novih radnih mjesta
IZLAZNI POKAZATELJI
• broj prijavljenih projekata, broj isplaćenih projekata, broj stvorenih radnih mjesta
OČEKIVANI REZULTATI
• povećanje udjela mladih poljoprivrednika područja, povećanje udjela ekoloških proizvođača, broj korisnika u sustavu shema kvalitete, stvorena radna mjesta/broj projekata
Razvojni cilj 2. Pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u cilju diversifikacije djelatnosti i jačanja gospodarstva
Mjera 6.2.1. Mjera 6.4.1.
KORISNICI MJERE
• PG upisana u Upisnik poljoprivrednika, najmanje jednu godinu prije prijave na natječaj te fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana OPG-a
• potpora je ograničena je na mikro i mala poduzeća
• korisnik pripada ekonomskoj veličini od najmanje 1.000 EUR • korisnik pripada ekonomskoj veličini od najmanje 2.000 EUR
KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI
• ulaganje se odvija na području JLS u kojoj je sjedište PG, u naselju s najviše 5 000 stanovnika;
• ukoliko je korisnik fizička osobe u svojstvu nositelja ili člana OPG-a, prebivalište korisnika mora biti ili u naselju gdje se ulaganje provodi ili u sjedištu OPG-a;
• pružatelji usluga trebali bi uspostaviti knjigovodstvo, najkasnije na kraju ulaganja kako bi dokazali pružanje usluga trećim stranama
• prerada svih vrsta ulaznih sirovina je prihvatljiva, ali produkt prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU
• prihvatljive aktivnosti u skladu su s važećim strateškim ili planskim dokumentima • prihvatljive aktivnosti u skladu su s važećim strateškim i planskim dokumentima
38/60
• potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije započeta do
vremena podnošenja zahtjeva za potporu
• korisnik poslovni plan treba u potpunosti provesti, u razdoblju manje od tri godine
• korisnik mora biti registriran, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, za
specifičnu djelatnost koja je vezana uz planirano prihvatljivo ulaganje najkasnije do
trenutka podnošenja zahtjeva za konačnu isplatu
PRIHVATLJIVI TROŠKOVI/AKTIVNOSTI
• potpora se dodjeljuje za aktivnosti ruralnog turizma; prerade, marketinga i izravne
prodaje lokalnih proizvoda; tradicijski, umjetnički obrti izrada suvenira; pružanje
usluga u ruralnom području.
• građenje/rekonstrukcija objekata, nabavka opreme, uključujući računalni softver,
opći troškovi u sektorima: ruralni turizam, prerada, marketing i izravna prodaja
lokalnih proizvoda, tradicijski/umjetnički obrti, izrada suvenira, usluge
POTPORA
• potpora se dodjeljuje u obliku paušalnog iznosa za provedbu poslovnog plana i to:
50.000 EUR po korisniku, samo jednom u cijelom programskom razdoblju
• potpora se isplaćuje u dvije rate u vremenu od najviše tri godine
• isplata zadnje rate uvjetovana je provedbom aktivnosti iz poslovnog plana
• najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 3.500 EUR
• najviša vrijednost javne potpore po projektu iznosi 70.000 EUR
• intenzitet javne potpore iznosi 70% ukupno prihvatljivih troškova
• potpora se dodjeljuje prema “de minimis” pravilu
KRITERIJI ODABIRA (prednost pri odabiru)
• aktivnosti ruralnog turizma, prvenstveno kušaone proizvoda iz shema kvalitete i/ili tradicijskih proizvoda; oznaka Lika Quality; rekonstrukcija postojećih objekata, objekti
tradicijske arhitekture, veći broj novih/sačuvanih radnih mjesta
IZLAZNI POKAZATELJI
• broj prijavljenih projekata, broj isplaćenih projekata, broj stvorenih radnih mjesta
OČEKIVANI REZULTATI
udio financiranih projekata s ulaganjem u kušaone tradicijskih proizvoda, udio financiranih projekata tradicijske arhitekture, stvorena radna mjesta/broj projekata
Cilj 3. Razvoj društvenih djelatnosti, unapređenje kvalitete života, očuvanje ekosustava i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine
Mjera 7.4.1. Mjera 8.5.2.
KORISNICI MJERE
• JLS i trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLS
• javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači JLS osim javnih
vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija, osnovnih škola
• udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i
društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo
• šumoposjednici
• trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama
gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu RH
• udruženja šumoposjednika sukladno nacionalnom zakonodavstvu
• udruge civilnog društva i druge pravne osobe registrirane za djelatnosti zaštite
prirode
KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI
• ulaganje je prihvatljivo u naseljima s najviše 5 000 stanovnika
• ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa strateškom razvojnom dokumentacijom i
prostornim planom jedinice lokalne samouprave
• korisnici moraju dobiti prethodnu suglasnost fizičkih i pravnih osoba, koje
upravljaju šumama i šumskim zemljištem na kojem je projekt planiran
• korisnici su dužni prijavi priložiti idejni plan ulaganja
PRIHVATLJIVI TROŠKOVI
• troškovi građenja i opremanja objekata za sportske i zabavne aktivnosti (društveni
domovi, vatrogasni domovi, planinarski domova i skloništa, kulturni centri), dječjih
igrališta, sportskih i rekreacijskih površina i objekata, objekata za sportski ribolov,
rekreacijskih zona na rijekama i jezerima, biciklističkih staza, turističkih
• troškovi materijala, opreme, usluga i radova za malu šumsku infrastrukturu
(uspostava poučnih staza, vidikovaca i malih rekreacijskih objekata za javnu
upotrebu npr. uređenje staza, informativni znakovi, informativne ploče,
nadstrešnice, namještaj od prirodnog drva na izletištima itd.)
39/60
informativnih centara, tematskih putova i parkova, objekata za predškolski odgoj i
obrazovanje (dječjih vrtića i sl.), javnih površina (javnih zelenih površina, pješačkih
staza i zona, otvorenih odvodnih kanala, lokalnih tržnica, groblja itd., uključujući i
IT hardver i softver do tržišne vrijednosti te opći troškovi
• izradu, dizajn i održavanje edukacijskih, informacijskih i signalnih ploča
• opći troškovi
POTPORA
• najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 15.000 EUR
• najviša vrijednost javne potpore po projektu iznosi 100.000 EUR
• intenzitet javne potpore iznosi od 80 - 100% ukupno prihvatljivih troškova6
• najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 5.000 EUR
• najviša vrijednost javne potpore po projektu iznosi 100.000 EUR
• intenzitet javne potpore iznosi do 100% ukupno prihvatljivih troškova
KRITERIJI ODABIRA (prednost pri odabiru)
• tematski parkovi povezani sa promocijom poljoprivrede i lokalnih prepoznatljivih
proizvoda te ulaganja u tržnice domaćih proizvoda
• rekonstrukcija postojećih objekata
• ulaganja povezana sa zaštićenim kulturnim dobrima
• cilj ulaganja educiranje i informiranje o šumi, održivom gospodarenju šumama,
zaštiti šuma i okolišu
• udruge civilnog društava, šumoposjednici i udruženja šumoposjednika
• ulaganja unutar Natura 2000
IZLAZNI POKAZATELJI
• broj prijavljenih projekata, broj isplaćenih projekata, broj stvorenih radnih mjesta
OČEKIVANI REZULTATI
• udio financiranih projekata s ulaganjem u tematske staze i puteve vezanih uz
poljoprivredu
• udio stanovništva LAG-a koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture
• udio financiranih projekata kojima je krajnji cilj educiranje i informiranje o šumi,
održivom gospodarenju šumama, zaštiti šuma i okolišu
• udio financiranih projekata s ulaganjem u NATURA područje
Cilj 4. Održivo upravljanje ruralnim razvojem kroz CLLD pristup
Mjera 19.3.1. Mjera 19.3.2. Mjera 19.4.1.
KORISNIK MJERE
LAG LIKA
KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI
• projekt suradnje koji se priprema za provedbu mora
pokrivati minimalno jedno tematsko područje i sve
aktivnosti moraju biti u skladu s tim područjem
• projekt suradnje mora imati uključena minimalno 2
partnera
• Priprema projekta suradnje mora biti provedena
unutar 18 mjeseci od dana donošenja Odluke sa strane
APPRRR-a
• projekt suradnje koji će se provoditi mora pokrivati
minimalno jedno odabrano tematsko područje i sve
aktivnosti moraju biti u skladu s tim područjem
• projekt suradnje mora imati uključena minimalno 2
partnera, a moraju potpisati Sporazum o suradnji
• Projekt suradnje mora završiti u roku 36 mjeseci od
dana donošenja Odluke sa strane APPRRR-a
• LAG mora biti odabran unutar tipa operacije 19.2.1.od
strane APPRRR
• aktivnosti moraju biti završene i odnositi se na
razdoblje koje obuhvaća zahtjev za isplatu
• u zahtjevu za isplatu jasno se moraju razdvojiti tekući
troškovi i animacija.
PRIHVATLJIVI TROŠKOVI
• Prihvatljivi troškovi se odnose na troškove koji su
izravno povezani s aktivnostima pripreme
• prihvatljivi su oni troškovi koji se odnose isključivo
na provedbu projekta suradnje, a koji se pak odnosi na
• svi tekući troškovi (plaće, režije, najam, stručnjaci…)
i troškovi animacije sukladni PRR i Listi troškova u
relevantnom pravilniku/natječaju.
6 U skladu s intenzitetom potpore u relevantnom Pravilniku
40/60
međuteritorijalnih i/ili transnacionalnih projekata
suradnje i bit će propisani natječajem.
neku od prihvatljivih tema. Prihvatljiv je onaj dio
ukupnog troška projekta koji sufinancira sam LAG
POTPORA
• intenzitet potpore - do 100% prihvatljivih troškova
• do 20% od ukupne alokacije za 19.3.1. i 19.3.2.
• intenzitet potpore - do 100% prihvatljivih troškova • intenzitet potpore - do 100% prihvatljivih troškova
• maksimalna visina potpore za ovu mjeru iznosi do
25% ukupne vrijednosti potpore za ostale mjere LRS.
KRITERIJI ODABIRA (prednost pri odabiru)
• uz kriteriji odabira propisanim pravilnikom prednost
će imati teme suradnje po prioritetima
• uz kriteriji odabira propisanim pravilnikom prednost
će imati teme suradnje po prioritetima
• nije primjenjivo
IZLAZNI POKAZATELJI
• broj prijavljenih i isplaćenih projekata,
• broj stvorenih radnih mjesta tijekom trajanja projekta
• broj prijavljenih i isplaćenih projekata,
• broj stvorenih radnih mjesta tijekom trajanja projekta
• broj TNC projekata suradnje
• broj aktivnosti usavršavanja i obrazovanja; broj
aktivnosti animacije; broj sudionika na aktivnostima
informiranja i promidžbe, stvorena radna mjesta
OČEKIVANI REZULTATI
• udio projekata financiranih iz M 19.3.1, a prijavljenih na natječaj LAG-a za M 19.3.2., ukupan broj partnera suradnje iz EU, udio pokrivenosti najavljenih tema suradnje
• udio utroška javne potpore na animacijske aktivnosti, udio sudionika na aktivnostima informiranja i promidžbe organiziranih od strane LAG-a, a korisnici su PRR
Slika 11. Integriranost LRS i INTEGRA LIKA 2020
41/60
Integriranost LRS
LRS LAG-a LIKA se temelji na integriranom pristupu rješavanja problema područja. Planirane mjere
ne mogu se promatrati kao skup pojedinačnih aktivnosti, već su sinergijski usko povezane, kako
međusobno, tako i s projektom INTEGRA LIKA 2020.
Integrirani pristup je dio intervencijske logike planiranih ciljeva, prioriteta i mjera, koji su
komplementarni i međusobno se nadopunjuju. Korisnici pojedinih mjera imat će izravne i neizravne
koristi od provedbe drugih mjera na području LAG-a te će sinergijski doprinositi razvoju destinacije i
uspjehu projekta INTEGRA LIKA 2020. Dodatno će se bodovati projekti, koji doprinose fokus
područjima projekta INTEGRA LIKA 2020. Detaljniji opis cjelokupnog projekta, pa i fokus područja,
navedeni su u Prilogu 6. ove LRS.
Poljoprivredna i prehrambena industrija su prepoznate kao strateške djelatnosti gospodarskog razvoja,
budući da područje obiluje bogatstvom i raznovrsnošću tradicionalnih proizvoda, koji trebaju
doprinijeti identitetu područja te promociji gastronomske i ugostiteljsko-turističke ponude.
Kako bi ojačali ovu komponentu potrebno je kontinuirano razvijati, educirati i podizati razinu svijesti
proizvođača autohtonih prehrambenih proizvoda u svrhu očuvanja kulturne baštine i razvoja ekološkog
i ruralnog turizma na području LAG-a.
Važnost ruralnog turizma ogleda se prvenstveno u interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje
tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, odnosno
korištenju već postojećih resursa. Razvoj ruralnog turizma
bazira se na održivom razvoju, što se ogleda u revitalizaciji
već postojeće, tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se
daje nova namjena – ona turistička.
Inovativnost LRS
Sam način izrade i planirana provedba ove LRS predstavlja
inovativan pristup za LAG područje, u smislu zajedničkog
rješavanja problema i iskorištavanja velikog potencijala
područja. Ključni značaj u inovativnosti LRS predstavlja
njezina komplementarnost s inovativnim i jedinstvenim
projektom INTEGRA LIKA 2020, odnosno brendiranjem
destinacije, proizvoda i usluga područja, kojeg je pokrenuo LAG LIKA u 2015. godini s ciljem
podizanja gospodarskih aktivnosti i smanjenja depopulacije područja.
Valorizacija turističkih potencijala te uvođenje integriranog turističkog proizvoda putem neobavezne
oznake kvalitete „Lika Quality“ i stvaranje globalno prepoznatljive destinacije vezani su za
revitalizaciju područja LAG-a. Ruralni turizam bit će značajni čimbenik u aktivaciji i održivom
razvoju, a pomoći će u očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja te će prvenstveno ojačati i
stvoriti konkurentnom autohtonu, tradicijsku i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
Dodatno, kroz provedbu mjera LRS-a prednost u projektima će imati inovativni projekti u smislu
uvođenja nove prakse, nove usluge, proizvoda, ili aktivnosti za područje, ali i projekti s oznakom Lika
Quality, koju kao inovativnu uvodi upravo LAG LIKA.
42/60
Usklađenost LRS s nadređenim dokumentima
LRS LAG-a LIKA u potpunosti je u skladu s nadređenim dokumentima, proizlazi iz njih te doprinosi ostvarivanju njihovih ciljeva i prioriteta.
LRS se prvenstveno oslanja na ciljeve i prioritete PRR-a, a usklađenost mjera LRS s prioritetima i fokus područjima PRR-a prikazana je u
tablici u nastavku. Tablica 9. Usklađenost mjera LRS s prioritetima i fokus područjima PRR
PRIORITETI IZ PRR
Doprinos mjera
LRS
prioritetima PRR
FOKUS PODRUČJA IZ PRR
Doprinos mjera LRS fokus
područjima
direktan
doprinos indirektan doprinos
P1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija
u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim
područjima
19.3.1,19.3.2 i
19.4.1.
1A) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima 19.3.1, 19.3.2 i
19.4.1.
1B) Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija,
uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i okolišne učinkovitosti
19.3.1, 19.3.2 i
19.4.1.
P2: Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta
poljoprivrede u svim regijama te
promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja
šumama
4.1.1. i 6.3.1.
2.A) Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja
i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne
diversifikacije 4.1.1. i 6.3.1.
2.B) Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo
generacijske obnove 4.1.1.
2C+) Poboljšanje održivost i konkurentnost šumskih poduzeća i promicanje održivog gospodarenja
šumama 8.5.1.
P3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i
plasiranje poljoprivrednih proizvoda na
tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi
4.2.1., 4.1.1.,
6.3.1, 19.3.1,
19.3.2 i 19.4.1.
3A) Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-
prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promicanja na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvođača i međustrukovnih
organizacija
4.2.1. 4.1.1., 6.3.1, 19.3.1,
19.3.2 i 19.4.1.
P4: Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i
šumarstvom
8.5.1., 4.1.1.,
9.3.1, 19.3.2 i
19.4.1.
4.A) Obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima mreže Natura 2000.i u
područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne
vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza 8.5.1.
19.3.1, 19.3.2 i
19.4.1.
4B) Bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima 4.1.1.
4.C) Sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom 4.1.1.
P5: Promicanje učinkovitosti resursa te
poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na
klimatske promjene u poljoprivrednom,
prehrambenom i šumarskom sektoru
4.1.1., 4.2.1.,
6.2.1. i 6.4.1.
5A) Povećanje učinkovitosti u korištenju voda u poljoprivredi 4.1.1.
5B) Povećanje učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane 4.1.1., 4.2.1
5.C) Olakšavanje opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih
neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva 6.2.1., 6.4.1.
5D) Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost 4.1.1.
P6: Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva te gospodarskog
razvoja u ruralnim područjima
19, 7.4.1.,
6.2.1., 6.4.1.,
4.1.1. i 4.2.1.
6.A) Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta 6.2.1., 6.4.1. 4.1.1., 4.2.1
6B) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima 7.4.1, 19
43/60
Nadalje, LRS će aktivno doprinositi svim horizontalnim prioritetima PRR-a, a koji se odnose na:
1. Inovacije
Inovativnost prilikom izrade LRS i komplementarnost s projektom INTEGRA LIKA 2020, detaljnije
je pojašnjena u prethodnom poglavlju. Kroz provedbu mjera LRS-a prednost u odabiru imat će projekti
s inovativnom oznakom Lika Quality, koju će propisati i kontrolirati LAG s partnerima u projektu
INTEGRA LIKA 2020. Osim navedenog, svi inovativni projekti u smislu uvođenja nove prakse, nove
usluge, proizvoda, ili aktivnosti za područje, ali u skladu s ciljevima LRS, imat će prioritet u odabiru.
Inovativne tehnologije i prakse u pružanju lokalnih osnovnih usluga će se poticati kroz ciljane
investicije u mjeri 7.4.1, ali i kroz ulaganja u malu šumsku infrastrukturu u mjeri 8.5.2.
Također, i Mjere 19.3.1., 19.3.2. i 19.4.1. poticat će inovativni karakter aktivnosti lokalnog razvoja i
doprinositi povećanoj konkurentnosti područja, kroz izgradnju kapaciteta, dovođenje novih poslovnih
partnera te difuziju inovacija, stručnog znanja i novih vještina.
2. Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je središnja horizontalna tema koja utječe na sva prioritetna područja uključena u LRS.
Iskorištavanje potencijala jedinstvenih prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti područja LAG-a
predstavlja strateški izbor u smislu davanja prednosti projektima sa značajnim pozitivnim utjecajem na
okoliš. Višom razinom znanja, koja će se pružiti putem animacijskih i edukacijskih aktivnosti
korištenjem mjere 19.4.1., podići će se svijest o zaštiti okoliša i važnosti očuvanja biološke raznolikosti.
Osim što će se provedbom LRS-a podizati svijest o zaštiti okoliša putem mjera 19.3.1., 19.3.2. i 19.4.1.,
od projekata u svim drugim mjerama očekuje se pozitivan sekundarni doprinos u zaštiti okoliša. No,
LRS sadrži i mjeru 8.5.2. koja će direktno pridonositi zaštiti okoliša, prvenstveno očuvanju krajobraza
i bioraznolikosti područja. Realizacijom projekata putem ove mjere će se smanjiti broj prijetnji i rizika
različitim ugroženim vrstama i staništima, posebno u NATURA 2000 području, a stanovništvo će biti
bolje educirano i informirano o šumi, održivom gospodarenju šumama, zaštiti šuma i okolišu.
3. Prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena
Uspostavom kriterija odabira, kroz sve mjere LRS-a će se sekundarno osigurati doprinos prilagodbi i
ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena i smanjenju emisije stakleničkih plinova, i to
kroz davanje prednosti projektima usmjerenim na korištenje OIE, energetski učinkovitije tehnike i
tehnologije te razvoj klimatski otporne infrastrukture i usluga. Mjere iz horizontalnog cilja osigurat će
podizanje svijesti stanovništva o važnosti ove problematike za zaštitu prirodnih resursa područja na
čijoj valorizaciji i održivom korištenju se temelji razvoj područja LAG-a.
LRS LAG-a LIKA u potpunosti prati i doprinosi LEADER specifičnim ciljevima iz PRR i to prvenstveno
putem mjera za ostvarenje horizontalnog cilja (19.3.1., 19.3.2. i 19.4.1.). LEADER ciljevi su sljedeći:
- ohrabrivanje i razvoj aktivnosti ruralnog stanovništva da zajednički djeluje putem projekata
suradnje,
- razvijanje integriranih lokalnih razvojnih strategija i pripremanje njihove provedbe,
- promicanje lokalnih inicijativa i partnerstava uključivanjem lokalnih zajednica, poslovnih
predstavnika i predstavnika lokalne uprave,
- transfer postignuća, iskustava i stručnog znanja te dostupnost informacija i zaključaka.
Prilikom same izrade LRS, a tako će biti i tijekom njene provedbe, LAG je poticao suradnju lokalnih
dionika. U izradu LRS bio je uključen veliki broj lokalnog stanovništva, koji su sudjelovali pružanjem
kvalitetnih informacija kroz radionice, ankete te komentare na nacrt LRS. LAG konstantno ohrabruje
i potiče lokalna javno-privatna partnerstva, prvenstveno kroz projekt INTEGRA LIKA 2020, ali i kroz
animacijske, edukacijske i promotivne aktivnosti, što će nastaviti raditi u budućnosti. LRS je
integrirana i njena provedba se temelji na interakciji različitih djelatnosti u vertikalnom i horizontalnom
smislu, obzirom da su ciljevi, prioriteti i mjere usko povezani i ostvarenje jednog cilja pridonosi
ostvarenju drugih ciljeva. Planirani projekti suradnje, i radionice koje će se i dalje provoditi, uključivat
44/60
će lokalno stanovništvo, poduzetnike iz različitih djelatnosti i lokalnu upravu te će isti rezultirati
prijenosom postignuća, iskustava i stručnog znanja te dostupnosti informacija i zaključaka.
Važno je napomenuti da je LRS usklađena sa Strategijom razvoja turizma RH do 2020. godine,
prema kojoj je glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine povećanje njegove atraktivnosti i
konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju
konkurentnosti. Mjera 6.2.1. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti“ i Mjera
6.4.1 „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ iz LRS LAG-a LIKA
komplementarne su s prioritetnom aktivnosti za razvoj proizvoda “Ruralni i planinski turizam” pod
nazivom “Uređenje pojedinačnih seoskih gospodarstava poštujući i/ili interpretirajući elemente
tradicionalnog lokalnog graditeljstva i uređenja okoliša“ iz Strategije razvoja turizma RH do 2020.
godine. Dodatno, mjere 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih
usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu
infrastrukturu“ i 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale male infrastrukture“,
kao i mjere 19.3.1., 19.3.2. te 19.4.1. iz LRS komplementarne su s operacijom „Kulturni turizam“
odnosno prioritetima: „Ulaganje u prepoznatljivost niza visoko atraktivnih pojedinačnih kulturnih
atrakcija (npr. UNESCO lokaliteti, arheološki nalazi, dvorci)“ i „Identifikacija mogućnosti razvoja
novih događanja s potencijalom međunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidža destinacije“.
LRS LAG-a LIKA doprinosit će ciljevima Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj
2013.-2020. na način da će se provedbom LRS-a pružati potpora poduzetnicima u djelatnosti
poljoprivrede i prerade, ali i drugim nepoljoprivrednim djelatnostima na ruralnom području, što će
dovesti do poboljšanje ekonomske uspješnosti putem unapređenja maloga gospodarstva, višim
stupnjem inovacija te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.
Budući područje LAG-a pokriva tri županije, čije su razvojne strategije još uvijek u izradi, usklađenost
s njima garantiraju partneri u procesu izrade, jer je dio lokalnog partnerstva uključen i u izradu
Županijskih razvojnih strategija. Usklađenost s prethodnim ŽRS prikazana je u Prilogu 13.
Procedura odabira projekata, uključujući proceduru dodjeljivanja višeg intenziteta potpore
U ovom poglavlju opisana je procedura po kojoj će LAG LIKA postupati u odabiru projekata za sve
mjere predviđene ovom LRS (osim za mjere 19.3.1. i 19.3.2., za koje je procedura opisana u posebnom
poglavlju te mjeru 19.4.1.). LAG će raspisivati natječaje za zaprimanje, ocjenjivanje i odabir projekata
kojima će se dodijeliti potpora za dostizanje ciljeva prepoznatih ovom LRS, a sve u skladu s kriterijima
propisanim u PRR-u i provedbenim propisima.
3.5.1. Odabir i osposobljavanje Povjerenstva za otvaranje prijava, Ocjenjivačkog odbora i Komisije za
prigovore
Upravni odbor LAG-a imenovat će Povjerenstvo za otvaranje prijava (Povjerenstvo), Ocjenjivački
odbor (OO) i Komisiju za prigovore (Komisija). Povjerenstvo za otvaranje prijava sastoji se od
Predsjednika Povjerenstva i članova Povjerenstva – LAG administratora. Članovi OO i Komisije ne
mogu biti članovi niti jednog tijela LAG-a koje sudjeluje u postupku odabira projekata. Članovi
Povjerenstva mogu biti članovi OO (i obrnuto). Također, UO može prema potrebi u članstvo OO
imenovati i vanjske stručnjake za pojedina područja. Uz imenovanje članova OO, UO može imenovati
i njihove zamjene, kako bi u slučaju spriječenosti, ili potencijalnog sukoba interesa člana/članova, isti
mogli sudjelovati u procesu ocjene i odabira projekata. Administrativnu potporu, u smislu pripreme i
organizacije sjednica Povjerenstva, OO i Komisije te pripreme sve potrebne dokumentacije, pružaju
LAG Administratori . Također, UO može prema potrebi u članstvo OO imenovati i vanjske stručnjake
za pojedina područja.
Nakon imenovanja članova Povjerenstva, OO i Komisije, LAG Administratori, koji su sudjelovali u
izradi LRS-a, internih procedura i internih dokumenata, provest će edukaciju članova Povjerenstva,
45/60
OO i Komisije. U slučaju potrebe za specifičnim vještinama i znanjima (npr. analizi poslovnog plana,
poznavanju postupka javne nabave i sl.) LAG će ugovorit vanjske stručnjake za provođenje potrebne
edukacije za osposobljavanje članova OO.
3.5.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa u radu LAG-a
U svrhu osiguranja transparentnog, neovisnog i nepristranog donošenja odluka Povjerenstva, OO,
Komisije, Skupštine i UO te izbjegavanja sukoba interesa između članova OO, UO i zaposlenika LAG-
a s jedne strane i nositelja projekata s druge strane, sve osobe koje sudjeluju u odabiru projekata
pristiglih na LAG natječaj potpisat će Izjavu o nepristranosti i povjerljivosti (i to nakon zaprimanja
svih prijava po objavljenom LAG natječaju). Obrazac Izjave će biti dostupan na službenim mrežnim
stranicama APPRRR-a. Bitno je naglasiti da sukob interesa ne postoji ako osoba koja sudjeluje u
postupku odabira projekata nije osobno, kao niti članovi njegove obitelji (bračni ili izvanbračni drug,
dijete ili roditelj) sljedeće:
– zaposlenik, član, član upravnog ili bilo kojeg drugog tijela ili čelnik upravnog tijela nositelja
projekta niti bilo koje druge fizičke/pravne osobe povezane na bilo koji način s nositeljem projekta
(partnerski odnos u provedbi projekta i sl.) i
– u odnosu na nositelja projekta ima bilo kakav materijalni ili nematerijalni interes, nauštrb javnog
interesa i to u slučajevima obiteljske povezanosti, ekonomskih interesa ili drugog zajedničkog interesa.
U slučaju nastanka okolnosti koje narušavaju, ili bi mogle narušiti, objektivnost i nepristranost, ili bi
mogle ugroziti načelo izbjegavanja sukoba interesa, osoba koja sudjeluje u postupku odabira
projekatamora zatražiti izuzeće iz procesa odabira spornog projekta, a član UO mora se izuzeti iz
postupka odabira projekata.
Ukoliko osoba to ne napravi na svoj zahtjev, odlukom UO LAG-a bit će izuzet iz članstva
Povjerenstva/OO, tj. ukoliko se radi o članu UO, za istog će se na Skupštini LAG-a pokrenuti postupak
za isključenje iz članstva LAG-a. Prijedlog za izuzeće može biti usvojen na traženje bilo koje treće
strane, ukoliko se dokaže potencijalni sukob interesa.
U slučaju naknadnog utvrđivanja nepoštivanja procedure izbjegavanja sukoba interesa (nakon
završenog procesa odabira projekata) od strane članova/zamjene OO i/ili UO, LAG će na Skupštini
pokrenuti postupak za njegovo isključivanje iz članstva LAG-a.
3.5.3. Raspisivanje natječaja, uključujući pripremu popratnih dokumenata
LAG LIKA će raspisati natječaj za svaku pojedinu mjeru iz ove LRS, u skladu s akcijskim i
financijskim planom, pod uvjetom da je APPRRR već raspisala jedan nacionalni natječaj za tip
operacije iz PRR koji je kompatibilan s mjerom iz ove LRS, a za koju LAG planira objavu natječaja.
Prilikom pripreme natječaja, LAG je obavezan primjenjivati odgovarajuću dokumentaciju koju je
pripremio APPRRR (nacrt teksta natječaja, nacrt priloga i obrazaca i nacrt kontrolnih listi) i to
izmijenjene/dopunjene u dijelu koji se odnose na uvjete i kriterije iz LRS i proceduralnog postupka
odabira projekata. Tekst natječaja pripremit će LAG, a odobrit će ga UO. Trajanje natječaja će biti u
skladu s važećim zakonskim propisima. Također, dužim trajanjem natječaja LAG će osigurati ne
diskriminirajući i transparentan postupak za sve potencijalne prijavitelje projekata s područja LAG-a.
U LAG natječaju, koji će LAG objaviti na svojoj web stranici, bit će jasno naznačeni predmet, svrha i
iznos raspoloživih sredstava, uvjeti prihvatljivosti nositelja projekata/projekta/troškova i
dokumentacija, prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi, detaljni postupak odabira projekata, visina i
intenzitet potpore, način, rokovi i uvjeti podnošenja prijava projekata i popis priloga i obrazaca Zahtjevi
za potporu, zaprimljeni u LAG izvan natječajem propisanog roka neće se razmatrati.
3.5.4. Način provjere kriterija prihvatljivosti i kriterija odabira te donošenje Odluka
46/60
LAG Administratori, i po potrebi vanjski stručnjaci, izradit će interne procedure i kontrolne liste za
provjeru prihvatljivosti korisnika, projekta i troškova te za provjeru visine i intenziteta potpore
navedene u LRS. Također, pripremit će i dodatne radne dokumente za svaku mjeru u LRS, koje će
koristiti prilikom ocjene i odabira na natječaj prijavljenih projekata. U sklopu gore navedenih
kontrolnih lista, provjeravat će se da li su svi propisani dokumenti dostavljeni uz Zahtjev, da li su
dostavljeni dokumenti odgovarajući (u smislu sadržaja i valjanosti) te ostali uvjeti navedeni u PRR i
provedbenim propisima za pojedini tip operacije kompatibilan s mjerom iz ove LRS na koju se zahtjev
odnosi. Putem zasebnog dokumenta, iz priloga ove LRS (kriterija odabira za odgovarajuću mjeru),
provjeravat će se da li projekt zadovoljava propisani minimum bodova. Projekti koji neće udovoljavati
minimalnom broju bodova za pojedinu mjeru neće biti odabrani. Također, neće biti odabrani niti
projekti, koji neće udovoljavati kriterijima prihvatljivosti i ostalim uvjetima.
Zaprimljene prijave kontrolirat će i projekte odabirati Povjerenstvo i OO, imenovan od strane UO
LAG-a, a način primjene kontrolnih lista i ostalih radnih dokumenata i sama raspodjela dužnosti među
članovima Povjerenstva i OO bit će detaljno opisana u internoj proceduri LAG-a.
Internu proceduru odobrit će UO LAG-a, prije raspisivanja prvog natječaja na razini LAG-a.
Za prijave, koje neće udovoljavati svim propisanim uvjetima OO će izdati pismo odbijanja, dok će za
potpune, pravovremene i prihvatljive projekte izraditi prijedlog rang liste, sukladno bodovima
ostvarenim temeljem kriterija odabira.
Rang lista (prijedlog) bit će formirana nakon pregleda i ocjene, sukladno internim procedurama i
provedbenim propisima.. U slučaju kada će više prijava imati isti broj bodova prednost na rang-listi
određivat će se sukladno Smjernicama za provedbu. Ukoliko LAG neće imati dovoljno raspoloživih
sredstava da odabere sve potpune, pravovremene i prihvatljive projekte, za projekte koji se na rang listi
budu nalazili iznad crte raspoloživosti sredstva OO će izdati Obavijest o odabiru, dok će za projekte
ispod crte izdati pismo obavijesti s preporukom da projekt prijave na sljedeći natječaj LAG-a za istu
mjeru, tj. na natječaj za odgovarajući tip operacije koji će raspisati APPRRR.
OO će nositeljima projekata obavijesti o odabiru i pisma obavijesti izdavati nakon njihova odobrenja
od strane UO, jer pravo na donošenje konačnih odluka kod odabira projekata ima isključivo UO LAG-
a. UO preispituje i potvrđuje ispravnost provedenog postupka odabira projekata i potvrđuje rang listu
projekata. Nakon isključenja članova UO LAG-a kod kojih je utvrđen sukob interesa, najmanje 51%
preostalih članova UO LAG-a LIKA mora odobriti projekt. Odabir projekata od strane UO
LAG-a vrši se sukladno provedbenim propisima i Statutu. Konačnu rang listu odabranih projekata
potpisuje predsjednik UO, ili njegova zamjena, sukladno Statutu LAG-a.
Nakon provedenog postupka odabira projekata, LAG će Rang listu projekata objaviti na svojoj web
stranici te obavijestiti i svakog nositelja projekta. APPRRR objavljuje i provodi natječaj za
mjeru/podmjeru/tip operacije koji se provodi putem LRS-a koji je namijenjen samo nositeljima
odabranih projekata koji su od LAG-a zaprimili Odluku o dodjeli sredstava na LAG natječaju. LAG
LIKA će u ime i za račun nositelja projekta koji je prošao na LAG Natječaju podnijeti Zahtjev za
potporu putem AGRONET-a. APPRRR će provesti administrativnu kontrolu Zahtjeva za potporu i
donijeti Odluku o dodjeli sredstava ili Odluku o odbijanju Zahtjeva za potporu. Postupak podnošenja
Zahtjeva za potporu je detaljno opisan u provedbenim propisima za pojedinu mjeru/tip operacije.
Kontrolu i nadzor nad radom Povjerenstva, OO i UO provodit će Nadzorni odbor LAG-a, uključujući
prepoznavanje i procjenu uzroka svakog odstupanja od propisanog rada, sprečavanje i otkrivanje
nepravilnosti i prijevara u radu te provjeru izbjegavanja sukoba interesa pri postupanju Povjerenstva,
OO i UO.
U rad OO mogu uključivati i drugi stručnjaci, posebno ukoliko ukaže potreba za boljom provjerom
prihvatljivosti projekata. Sva dokumentacija se čuva te podliježe kontroli svih razina i evaluaciji.
47/60
O svim provedenim aktivnostima UO ima obvezu obavijestiti Skupštinu LAG-a, najmanje jednom
godišnje, a obvezno u sklopu Godišnjeg izvješća o radu LAG-a.
3.5.5. Procedura za odabir projekta kada je LAG korisnik i viši intenzitet potpore
LAG LIKA planira se prijaviti direktno, kao korisnik, na Natječaj za operaciju 7.4.1., koji će objaviti
APPRRR, s projektima koji će doprinijeti ciljevima LRS. Projekti, koje će LAG provoditi kao korisnik
nisu predviđeni LRS, zbog ograničenih sredstava za njenu provedbu te prilike za ostvarivanje
sufinanciranja projekata drugih korisnika s područja LAG-a.
Isto tako, zbog ograničenih sredstava, LAG neće dodjeljivati veću potporu od one propisane PRR-om.
3.5.6. Procedura pripreme i odobrenja projekata suradnje
U ovom poglavlju opisana je procedura po kojoj će LAG LIKA postupati u odabiru projekata suradnje
(pripremu/provedbu) u sklopu mjera 19.3.1. i 19.3.2. te daljnja procedura kroz koju će odabrani projekti
suradnje prolaziti do konačne realizacije. Detaljan shematski prikaz procesa prikazan je u dijagramima
tijeka, za mjeru 19.3.1. u Prilogu 9, a za mjeru 19.3.2. u Prilogu 10 ove LRS.
Tijelo LAG-a koje u cjelokupnom postupku, od zaprimanja prijava do odabira projekata suradnje,
ocjenjuje i donosi odluke je UO LAG-a. Projektne ideje mogu prijaviti sve fizičke i pravne osobe s
područja LAG-a. Također, svi imaju pravo sudjelovati i pri realizaciji projekta suradnje (u slučaju kada
je projekt odabran). No, korisnik potpore je LAG LIKA.
Cjelokupna procedura, provodit će se kroz sljedeće faze: 1. Objava natječaja
LAG LIKA će na svojoj web stranici objaviti LAG natječaj za podnošenje prijava s projektnim idejama
(uključujući popis potrebne dokumentacije) za pripremu/provedbu projekata suradnje. Tekst natječaja
bit će odobren od strane UO, a objava natječaja bit će u skladu s godišnjim akcijskim planom provedbe
ove LRS. Natječaj će biti otvoren najmanje 30 dana, kako bi svi zainteresirani imali priliku
pravovremeno pripremiti i prijaviti svoje projektne ideje. Obzirom da LAG vodi i bazu potencijalnih
projekata suradnje, LAG Administratori će nakon objave natječaja, pisanim putem, obavijestiti
potencijalne prijavitelje projekta o objavi natječaja. 2. Zaprimanje prijava
Podnositelji prijava za projekte suradnje (za pripremu/provedbu) prijavu će LAG-u slati fizički,
poštom, sa natječajem propisanom dokumentacijom. LAG će prikupiti sve zaprimljene prijave te iste
na dan održavanja sjednice dostaviti UO. U slučaju kada LAG priprema i podnosi prijavu, istu će (po
istim pravilima, u smislu potrebne dokumentacije) dostaviti fizički UO. 3. Ocjena i odabir projekata suradnje
Nakon zatvaranja natječaja LAG će sazvati sjednicu UO. Na sjednici će članovi pregledati i ocijeniti
sve zaprimljene prijave temeljem kriterija prezentiranih u opisu mjera (tablica 8) te kriterija odabira za
mjere 19.3.1. i 19.3.2. prikazanih u Prilogu 7. Nakon pregleda i ocjene zaprimljenih prijava UO će
donijeti konačnu odluku o odabiru projekta suradnje za pripremu/provedbu. Pri donošenju konačnih
odluka, UO će slijediti propisane kriterije odabira te prednost dati onim projektima suradnje koji
doprinose fokus područjima projekta INTEGRA LIKA 2020, kao i onim projektima suradnje koje je
sam LAG i prije službenog odobrenja LRS pokrenuo tj. potpisao sporazum o suradnji s drugim
partnerom/partnerima. Za odabrane projekte pripreme projekata suradnje LAG (UO) će izdati
Odobrenje projekta o pokretanju pripremnih aktivnosti, dok će za provedbu projekata suradnje izdati
Odluku o pokretanju projekta suradnje zajedno s nacrtom Sporazuma o suradnji. 4. Podnošenje Zahtjeva za potporu u APPRRR
Za odabrane projekte suradnje (za pripremu/provedbu) LAG će, temeljem natječaja kojeg će raspisati
APPRRR, podnijeti Zahtjev za potporu. Zahtjev za potporu podnosi se prema pravilima i kriterijima
definiranim relevantnim provedbenim propisom i Natječajem.
48/60
Kako bi svi podnositelji prijava (projektnih ideja) bili informirani o poduzetim koracima od strane
LAG-a, prema APPRRR (i MPO), LAG će sve podnositelje prijava o tome obavijestiti pisanim putem. 5. Odluka APPRRR i početak pripreme/provedbe projekta suradnje
Nakon provedenih kontrola od strane APPRRR na prijavama koje podnio LAG, ukoliko je prijava
prihvatljiva, APPRRR će LAG-u izdati Odluku o odobrenju pripreme/provedbe projekta suradnje.
Priprema projekta suradnje mora završiti u roku 18 mjeseci od dana donošenja Odluke APPRRR-a i
mora rezultirati potpisom Sporazuma o suradnji. Sporazum o suradnji sadržavat će podatke o nositelju
i partnerima na projektu, zajednički cilj projekta, očekivane rezultate, planirane aktivnosti, ciljne
skupine, financijski plan projekta te razdiobu aktivnosti/troškova/odgovornosti/prava između partnera
te uvjete izmjene/raskida Sporazuma o suradnji. Provedba projekta suradnje mora završiti u roku od 36
mjeseci od dana donošenja Odluke APPRRR-a. 6. Godišnje izvještavanje o napretku projekta suradnje
LAG kao korisnik potpore ima obvezu na godišnjoj razini obavještavati Skupštinu LAG-a o napretku
pripreme/provedbe projekta suradnje, a obvezno u sklopu Godišnjeg izvješća o radu LAG-a za
prethodnu godinu. Također, sve aktivnosti projekata suradnje (pripreme/provedbe), uz postignute
rezultate, moraju biti i javno prezentirane Skupštini LAG-a. 7. Podnošenje Zahtjeva za isplatu u APPRRR
LAG po završetku svih aktivnosti predviđenih za pripremu/provedbu projekta suradnje i plaćenih
računa može u APPRRR putem AGRONET-a podnijeti Zahtjev za isplatu (uz propisanu
dokumentaciju), prema pravilima i kriterijima definiranim relevantnim provedbenim propisom i
natječajem. Zahtjev za isplatu troškova vezanih uz Provedbu projekta suradnje LAG može podnijeti
jednom godišnje tijekom trajanja projekta uz obavezno podnošenje konačnog Zahtjeva za isplatu.
Nakon provedenih administrativnih kontrola, APPRRR će LAG-u izdati Odluku o isplati i isplatiti
sredstva odobrene potpore. 8. Javna objava rezultata projekta suradnje
LAG ima obvezu najmanje jednom godišnje, a obvezno u sklopu Godišnjeg izvješća o radu LAG-a,
obavijestiti Skupštinu o svim provedenim aktivnostima po projektima suradnje. LAG će Skupštini
LAG-a dostaviti i prezentirati postignute rezultate pripreme/provedbe projekta suradnje.
Opis tema planiranih projekata suradnje
LAG LIKA je tijekom provedbe IPARD programa aktivno surađivao s ostalim hrvatskim LAG-ovima
u cilju jačanja svojih administrativnih kapaciteta, razmjene iskustava i znanja te s ciljem umrežavanja.
Zbog sinergijskog učinka u razvoju ruralnog područja i snažnijem zagovaranju zajedničkih stavova
prema nadležnim institucijama, LAG LIKA je postao član Hrvatske mreže za ruralni razvoj i Hrvatske
mreže za održivi razvoj, koje okupljaju hrvatske LAG-ove i čije djelovanje ima za cilj ruralni razvoj.
Upravo s ciljem umrežavanja i suradnje s drugim LAG-ovima, ali i ostalim partnerima, predstavnici
LAG-a sudjelovali su na raznim sastancima u svrhu planiranja područja suradnje tijekom kojih su
definirana moguća područja i teme suradnje, međutim, nisu potpisani sporazumi o suradnji. Tijekom
2014. i 2015. LAG LIKA se sastao s LAG-om 5, LAG-om Gorski kotar, LAG-om Šumanovci, LAG-
om Međimurski doli i bregi te LAG-ovima Sarntal i UDM (Italija). Navedeni sastanci su detaljnije
opisani u Prilogu 11. Iz sastanka, ali i temeljem analize stanja i SWOT analize za područje LAG-a
LIKA, proizašla su sljedeća tematska područja kao prihvatljiva područja za pripremu i provedbu
projekta suradnje:
1. Uvođenje regionalne oznake kvalitete područja, poljoprivrednih i drugih autohtonih proizvoda,
smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, brendiranje destinacije i održivo upravljanje turističkim
razvojem destinacije.
2. Umrežavanje poljoprivrednika u zadruge i proizvođačke organizacije, edukacija
poljoprivrednih proizvođača te povezivanje proizvođača i znanstvene zajednice.
49/60
3. Jačanje poljoprivredne proizvodnje, razvoj gastronomske ponude i promocija visokokvalitetnih
autohtonih proizvoda.
4. Uspostava sustava kratkih opskrbnih lanca, povezivanje ruralnih i urbanih cjelina te
uspostavljanje zeleno – plavih magistrala.
5. Diversifikacija djelatnosti kod poljoprivrednih gospodarstava i to posebice kroz uključivanje
djelatnosti ugostiteljstva i smještaja.
6. Održivo korištenje prirodne i kulturno-povijesne baštine te formiranja dodatnih turističkih
sadržaja poput biciklističkih staza, cesta poljoprivrednih proizvoda i slično.
7. Razmjena iskustava i umrežavanje u cilju održivog razvoja područja.
4. UKLJUČENOST LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS
Opisom procesa izrade LRS-a ukratko je predstavljena uključenost lokalnih dionika. Ključno obilježje
procesa izrade je korištenje LEADER pristupa u svim fazama izrade LRS-a LAG-a LIKA.
Sudjelovanje različitih interesnih skupina u izradu LRS i primjena načela odozdo prema gore
Postupku pripreme LRS-a pristupilo se je sveobuhvatno i korištenjem LEADER pristupa. Za potrebe
pripreme LRS-a Skupština LAG-a je ovlastila Voditelja LAG-a da započne izradu LRS-a te je
formirana Radna skupina u koju su, uz članove Upravnog odbora i djelatnike LAG-a, po potrebi
uključivani predstavnici ranjivih skupina i vanjski stručnjaci. Tako formirana Radna skupina osigurala
je sektorsku zastupljenost dionika s područja LAG-a (23,08% javni sektor, 30,77% gospodarski sektor
te 46,15% civilni sektor) te partnerski pristup prilikom planiranja razvoja. Radna skupina je učestalo
međusobno komunicirala i usvajala pojedina poglavlja LRS-a osiguravajući na taj način metodološki
pristup, uključenost dionika i partnerski pristup u izradi temeljnog razvojnog dokumenta LAG-a.
Temeljem analize područja uočena je potreba za održavanjem tematskih radnih sastanaka i fokus grupa
s relevantnim nositeljima razvoja područja. Održana su tri radna sastanka s predstavnicima
poljoprivrednog sektora, dva sastanka s predstavnicima javnih ustanova, koje upravljaju zaštićenim
područjima te jedna fokus grupa s predstavnicima turističkog sektora. Kako bi se osiguralo
upoznavanje dionika s procesom izrade LRS-a te ih se uključilo u izradu SWOT analize organizirane
su radionice u osam JLS-a s područja LAG-a, na koje su pozivani predstavnici svih triju sektora.
Rezultati analize stanja su predstavljeni dionicima područja putem javnog predstavljanja. Ukupno je
na događanjima sudjelovalo 373 sudionika. Obzirom na geografsku raširenost područja te dobnu
strukturu stanovništva uz uobičajena sredstva javnog komuniciranja (radio, lokalni on line mediji,
društvene mreže, službene Internet stranice LAG-a i članova LAG-a) korišteno je telefonsko
anketiranje i prikupljanje projektnih prijedloga i anketnih upitnika poštanskim putem. Djelatnici LAG-
a LIKA sudjelovali su na ukupno 23 događanja izvan područja LAG-a, od toga na 13 u svrhu jačanja
kapaciteta te prijenosa iskustva u izradi LRS na dionike s područja LAG-a, a na 8 u svrhu planiranja
područja suradnje s drugim LAG-ovima te na dva sastanka s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede
u svrhu planiranja uključivanja pojedinih operacija u LRS. Popis svih aktivnosti nalazi se u Prilogu 11.
Tijekom događanja na području LAG-a prikupljani su projektni prijedlozi te je anketirano lokalno
stanovništvo. Prikupljeno je 68 projektnih prijedloga vrijednosti oko 10 mil. €, a putem upitnika
anketirano je 324 lokalnih dionika. Opisanim postupcima osigurano je korištenje „bottom up“ pristupa
te pristupa temeljenog na osobitostima područja u pripremi LRS-a. Prikupljeni projektni prijedlozi
pokazali su iznimnu zainteresiranost dionika s područja LAG-a te usklađenost potreba područja s
ciljevima i prioritetima PRR. Definiranje razvojne vizije te strateških ciljeva LAG-a rezultat su
aktivnog sudjelovanja stanovništva područja LAG-a u izradi LRS-a. Objedinjene informacije
prikupljene kroz projektne prijedloge, anketne upitnike te rasprave tijekom radionica, sastanka i fokus
grupa usmjerile su Radnu skupinu ka definiranju konačnog nacrta LRS-a.
50/60
Nacrt LRS-a LAG-a LIKA prezentiran je svim zainteresiranim dionicima. Prikupljeni komentari i
prijedlozi su predstavljeni Radnoj skupini te uvaženi i uključeni u konačnu strukturu LRS-a.
Opis partnerstva
LAG LIKA osnovan je 15. svibnja 2013. godine i danas ima ukupno 60 članova, pri čemu javni sektor
sudjeluje s 26,67%, gospodarski sektor sa 43,33% te civilni sektor s 30%. Područje LAG-a osim
geografske i prirodne povezanosti, odlikuju zajedničke kulturološko-povijesne značajke i tradicijske
vrijednosti. Koristeći načela LEADER pristupa u svome svakodnevnom djelovanju, uključivanjem i
umrežavanjem dionika na lokalnoj razini uz inovativan pristup LAG LIKA je na svom području
prepoznat kao značajan nositelj integralnog razvoja temeljenog na specifičnostima područja.
Upravljačko tijelo LAG-a čini Upravni odbor. Članovi Upravnog odbora su istaknuti predstavnici
javnog (23,08%), gospodarskog (30,77%) i civilnog sektora (46,15%) uz zastupljenost žena sa 46,15%.
Odluke svih tijela LAG-a se donose natpolovičnom većinom nakon provedene javne rasprave
osiguravajući pritom transparentnost postupka i uključenost dionika. Sinergijsko djelovanje
organizacija i pojedinaca na području LAG-a pokretač je održivog razvoja zajednice kroz prijenos
znanja i iskustava te motiviranje lokalnih dionika za aktivno uključivanje u razvoj zajednice.
5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS
Akcijski plan je napravljen kao indikativan plan provedbe aktivnosti za postizanje ciljeva LRS i to
prema kvartalima za razdoblje 2016. – 2020. O akcijskom planu provedbe odlučio je LAG-a kao
međusektorsko partnerstvo, koje najbolje poznaje područje na kojem djeluje te može zaključiti s kojim
aktivnostima mora odmah započeti te koje će aktivnosti imati najveći utjecaj na planirani razvoj
područja. Navedeni indikativni akcijski plan provedbe prati i financijski plan prikazan u poglavlju 8, a
zajedno će biti usklađeni Planom provedbe LRS kojeg će LAG dostaviti u APPRRR prije objave prvog
LAG natječaja, a nakon sklapanja Ugovora s APPRRR o odabiru.
Za potrebe procjene broja projekata za vrijeme programskog razdoblja, LAG je proveo niz aktivnosti
u koje je uključio dionike iz svih sektora te je prikupio više od 68 projektnih prijedloga i ideja koje su
uzete u obzir prilikom planiranja broja projekta, alokacije sredstava po mjerama LRS te dinamike
raspisivanja natječaja. Stupanj pripremljenosti projekta i mogućnost realizacije projekata bili su ključni
za odluku o dinamici raspisivanja natječaja. 80% projektnih prijedloga predviđa početak provedbe u
2017. i 2018., stoga je planirano raspisivanje ukupnih alokacija tijekom 2018. i 2019. godine. Ukoliko
se sukladno postupku odabira (poglavlje 3.4.) ne potroše sva predviđena sredstva, raspisat će se još
jedan natječaj do kraja provedbe LRS-a za preostali iznos alokacije i to za svaku mjeru.
Pojedine aktivnosti je potrebno provoditi tijekom cijelog razdoblja provedbe projekata (rad LAG-a,
edukacija i jačanje kapaciteta, prijenos znanja i dobrih praksi, animacija i informiranje dionika te
evaluacija LRS-a). Priprema projekata suradnje će započeti 2018. godini, obzirom na potrebnu
kvalitetnu pripremu takvih projekata te u skladu s potrebama lokalnih dionika koji očekuju raspisivanje
natječaja na području LAG-a LIKA.
Udio u ukupnoj alokaciji sredstava su planirani u skladu sa strateškim prioritetima razvoja područja, a
u obzir su uzeti podaci iz prikupljenih projekata, kao što je sektor kojem pripada pojedini projekt,
usklađenost projekta s identificiranim potrebama područja, kapaciteti prijavitelja za provedbu projekta,
vrijednost projekta i mogući iznosi financiranja. U nastavku je tijek provedbe LRS prema planiranim
aktivnostima.
51/60
Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014 – 2020
Tablica 10. Indikativni akcijski plan provedbe mjera koje doprinose Ciljevima LRS-a LAG-a LIKA
1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4
Pripremne aktivnosti Zaposlenici LAG-a 6.3.1. 26%
Objava natječaja, edukacije i odabir projekata
na LAG razini
Zaposlenici LAG-a,
Povjerenstvo, OO, Komisija i
UO
4.1.1. 18%
Podnošenje zahtjeva za potporu i provedba
projektaZaposlenici LAG-a i Korisnici 4.2.1. 11%
Zaposlenici LAG-a
Odbor za praćenje
Pripremne aktivnosti Zaposlenici LAG-a
Objava natječaja, edukacije i odabir projekata
na LAG razini
Zaposlenici LAG-a,
Povjerenstvo, OO, Komisija i
UO
6.2.1. 14%
Podnošenje zahtjeva za potporu i provedba
projektaZaposlenici LAG-a i Korisnici 6.4.1. 16%
Zaposlenici LAG-a,
Odbor za praćenje
Pripremne aktivnosti Zaposlenici LAG-a
Objava natječaja, edukacije i odabir projekata
na LAG razini
Zaposlenici LAG-a,
Povjerenstvo, OO, Komisija i
UO
7.4. 8%
Podnošenje zahtjeva za potporu i provedba
projektaZaposlenici LAG-a i Korisnici 8.5.2. 6%
Zaposlenici LAG-a,
Odbor za praćenje
Priprema projekata suradnje Zaposlenici LAG-a, UO, dionici 20% za 19.3
Provedba projekata suradnje Zaposlenici LAG-a, UO, dionici 80% za 19.3
Rad LAG-a 80% za 19.4
Edukacija i jačanje kapaciteta
Prijenos znanja i dobrih praksi
Animacija i informiranje
Praćenje provedbe LRS Zaposlenici LAG-a
Godišnji izvještaj o radu - MP
Evaluacija LRS (mid-term)
CILJ 2
Aktivnosti Odgovornost
Vremenski raspored
Financijski iznos2016 2017 2018 2019 2020
CILJ 1
Praćenje projekata
Praćenje projekata
CILJ 3
Praćenje projekata
CILJ 4
Zaposlenici, članovi i volonteri
LAG-a, po potrebi vanjski
stručnjaci
20% za 19.4
Zaposlenici LAG-a, Odbor za
praćenje, po potrebi vanjski
stručnjaci
52/60
Sljedeće aktivnosti provoditi će se tijekom 2021., 2022. i 2023. godine:
- kontinuirano praćenje odobrenih i realiziranih projekata,
- priprema i slanje Godišnjih izvješća o radu LAG-a za 2020., 2021. i 2022. godinu,
- priprema i slanje Završnog izvješća, uključujući 2023. godinu, s rezultatima ex-post
evaluacije,
- ex-post evaluacija LRS ne prije 2020. godine, ali najkasnije do kraja 2023. godine,
- revizija LRS za razdoblje 2014.-2020.,
- prikupljanje podataka, procjena potreba i izrada LRS za razdoblje 2021.-2027.
Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014 - 2020
Priprema akcijskog plana je temeljena na informacijama pridobivenim od korisnika tijekom
pripreme LRS. Prikupljeno je 68 projektnih prijedloga, ukupne vrijednosti predloženih
projekata oko 10 mil € što pokazuje izniman interes na terenu. Analizom projektnih prijedloga
su potvrđeni rezultati analize stanja i hijerarhija postavljenih ciljeva. LRS predviđa provedbu
43 projekta unutar operacije 19.2.1. iz PRR, od toga najveći broj projekta (26) unutar Cilja 1,
za čije ostvarenje je predviđeno 54,60% sredstava, te posljedično Cilj 1 postaje najvažniji cilj
LRS. Za provedbu mjera 19.3.1. i 19.3.2. predviđeno je ukupno 6 projekata, po tri u svakoj
mjeri.
Akcijski plan provedbe prati i financijski plan detaljno prikazan u poglavlju 8. Tablica 11. Procjena iznosa i broja projekata prema mjerama LRS za provedbu operacije 19.2.1. iz PRR
Mjera Prosječni iznos Br. projekata Iznos javne potpore Udio u ukupnoj alokaciji
CILJ 1 26 565.272,72 € 54,60 %
6.3.1 15.000,00 € 18 270.000,00 € 26,08 %
4.1.1. 37.000,00 € 5 184.545,45 € 17,83 %
4.2.1. 37.000,00 € 3 110.727,27 € 10,70 %
CILJ 2 8 315.931,82 € 30,52 %
6.2.1 50.000,00 € 3 150.000,00 € 14,49 %
6.4.1 33.000,00 € 5 165.931,82 € 16,03 %
CILJ 3 9 154.095,45 € 14,88 %
7.4.1 17.000,00 € 5 87.659,09 € 8,47 %
8.5.2. 16.000,00 € 4 66.436,36 € 6,42 %
Ukupno 43 1.035.300,00 € 100,00 %
Nakon sklapanja Ugovora i Sporazuma o suradnji s APPRRR, a prije objave prvog LAG
natječaja, LAG će u APPRRR dostaviti Plan provedbe LRS (prema zadanom predlošku iz
relevantnog provedbenog propisa) koji će sadržavati raspodjelu sredstava za provedbu
Podmjere 19.2. po tipovima operacija iz LRS te Podmjere 19.3. i 19.4. i to na razini cjelokupnog
razdoblja provedbe LRS.
6. PRAĆENJE I PROCJENA PROVEDBE LRS
U cilju provjere učinka i relevantnosti LRS-a, doprinosa LEADER pristupa i načela partnerstva
ispunjenju ciljeva PRR LAG će formirati Odbor za praćenje. Zadatak Odbora za praćenje je
koordinacija procesa prikupljanja relevantnih podataka i praćenja učinka i kvalitete provedbe
LRS-a te sudjelovanje u evaluaciji provedbe LRS-a. Odbor za praćenje čine LAG
Administratori, članovi Nadzornog odbora LAG-a te po potrebi vanjski stručnjaci.
Članovi Odbora za praćenje će se educirati za potrebe sudjelovanja u radu Odbora za praćenje
(minimalno jednom u vremenu provedbe LRS-a). Odbor za praćenje će u svom radu koristiti
mjere za izbjegavanje sukoba interesa, opisane u poglavlju 3.5.2.
Opis praćenja provedbe
Procedure praćenja provedbe LRS-a će pomoći u pravovremenom uočavanju mogućih rizika te
pokretanje procedure za ublažavanje i/ili izbjegavanje negativnih posljedica. LAG
53/60
Administratori će biti odgovorni za prikupljanje podataka za praćenje učinkovitost provedbe
LRS-a te će u tu svrhu biti izrađen ICT mehanizam koji omogućava kontinuirano unošenje
najnovijih podataka. Temeljem unesenih podataka će biti omogućeno sintetiziranje izvještaja u
svakom trenutku. Podaci koji će se pratiti odnose se na: dinamiku trošenja proračuna; statistiku
prijavljenih, obrađenih, odobrenih i provedenih projektnih prijedloga; doprinos provedenih
projekata ciljevima i pokazateljima LRS-a te PRR-a; opis aktivnosti edukacije i jačanja
kapaciteta, prijenosa znanja i dobrih praksi te animacije i informiranja stanovništva LAG-a; kao
i napredak projekata suradnje.
LAG Administratori će pripremati Godišnje izvješće o radu LAG-a (u godini „n“ za prethodnu
godinu „n-1“), koji će prezentirati Upravnom odboru i Skupštini LAG-a na godišnjim
izvještajnim sjednicama tijela LAG-a. Također, to Izvješće će najkasnije do 15. veljače godine
„n“ poslati i Upravljačkom tijelu. Ukoliko se pojave odstupanja, koja imaju direktne financijske
učinke na planove, ili se promijene okolnosti koje su dovele do postavljanja intervencijske
logike LRS-a, ili se promjeni PRR, pokrenut će se postupak izmjene i usvajanja nove LRS,
sukladno procesu donošenja LRS. Godišnje izvješće će biti predstavljeno i zainteresiranoj
javnosti kroz sjednice tijela LAG-a te kroz objavu na web stranicama LAG-a. Na taj način će
se dodatno osigurati transparentnost provedbe LRS-a. Temeljem pripremljenog Godišnjeg
izvješća o radu LAG-a Upravni odbor će po potrebi, i prema preporukama Odbora za praćenje,
poboljšavati mehanizme praćenja i provedbe LRS-a.
Poseban naglasak je na praćenju provedbe i realizacije projekata, koji su ugovoreni putem
podmjere 19.2., i to na način da se prati ispunjavanje ugovornih obveza i postizanje ciljnih
vrijednosti pokazatelja učinka, rezultata i outputa (izlaznih pokazatelja), navedenih u Prilogu 8.
Obzirom da će prikupljanje podataka u velikoj mjeri ovisiti o ažurnosti i suradnji korisnika, u
fazi objave natječaja i edukacije mogućih korisnika, dodatno će se naglasiti obveza
pravovremenog dostavljanja podataka te dijaloga s LAG-om. Ugovoreni projekti će se pratiti
tijekom provedbe i nakon konačne isplate sredstava (5 godina nakon konačne isplate sredstava).
Opis procjene LRS
Kako bi se osiguralo pravilno upravljanje LRS-om te postizanje zadanih ciljeva tijekom izrade
LRS-a izrađen je plan evaluacije LRS-a. Plan evaluacije će osigurati dostupnost odgovarajućih
financijskih i ljudskih resursa te pravovremenu obradu podataka, koji služe za evaluaciju LRS-
a te posredno za evaluaciju PRR-a.
Odbor za praćenje odgovoran je za implementaciju plana evaluacije LRS-a.
Odbor za praćenje će se educirati za provedbu kvalitetne evaluacije LRS-a te izraditi interni
Vodič za evaluaciju. LAG Administratori će biti odgovorni za prikupljanje podataka za
evaluaciju LRS-a te će za potrebe evaluacije biti izrađen ICT mehanizam koji omogućava
kontinuirano unošenje najnovijih podataka i sintetiziranje izvještaja. U proces evaluacije će po
potrebi biti uključeni vanjski stručnjaci. Obrada podataka će obuhvaćati praćenje promjena
definiranih Planom evaluacije.
Odbor za praćenje će pripremati Izvještaj o evaluaciji LRS-a, koji će prezentirati Upravnom
odboru i Skupštini LAG-a na izvještajnim sjednicama tijela LAG-a. Izvješće o evaluaciji LRS-
a će se pripremati minimalno 2 puta tijekom razdoblja provedbe LRS-a te je očekivano
razdoblje izvješćivanja 3 godine. Izvješće će obuhvaćati analizu Godišnjih izvješća o radu
LAG-a te rezultate i učinke provedenih projekata ugovorenih unutar podmjere 19.2. Također,
Izvješće o evaluaciji sadržavat će podatke o procjeni doprinosa postavljenim ciljevima,
prioritetima i horizontalnim politikama LRS-a, a sastavni dio Godišnjeg izvješća o radu LAG-
a bit će i preporuke za kvalitetniju provedbu i evaluaciju.
Izvještaj o evaluaciji LRS-a će dodatno biti objavljen na web stranicama LAG-a, kako bi se
osigurala transparentnost provedbe LRS-a.
54/60
Tijekom pripreme LRS-a uočena je potreba za animacijom stanovništva putem radio postaja i
direktnih telefonskih intervjua. Obzirom na geografsku razvijenost područja, starosnu dob
stanovništva i informatičku pismenost prilikom provođenja evaluacije uzet će se u obzir
specifičnost područja i koristiti direktan kontakt s korisnicima putem osobnog i/ili telefonskog
kontakta. Tablica 12. Plan evaluacije LRS-a
Aktivnost Opis Vremensko razdoblje
Formiranje i rad
Odbora za praćenje
Odbor za praćenje čine: LAG Administratori te
članovi Nadzornog odbora. U rad Odbora za praćenje
se po potrebi mogu uključiti vanjski relevantni
stručnjaci.
Odbor će biti formiran prije
raspisivanja prvog natječaja,
kontinuirano će se prikupljati podaci, a
sastanci će se održavati tijekom
prosinca svake godine.
Izrada ICT
mehanizma za
prikupljanje i obradu
podataka
Za potrebe izrade ICT mehanizma angažirati će se
vanjski stručnjaci. Prije raspisivanja prvog natječaja.
Izgradnja kapaciteta i
metodološki pristup
Članovi Odbora za praćenje će se educirati minimalno
jednom tijekom razdoblja provedbe LRS-a (na
početku provedbe), a po potrebi i češće kako bi
kvalitetno evaluirali provedbu LRS-a.
Kako bi se osigurao metodološki pristup evaluaciji
LRS-a Odbor za praćenje će pripremiti interni Vodič
za evaluaciju LRS-a.
Prije raspisivanja prvog natječaja.
Prikupljanje podataka
LAG Administratori odgovorni su za prikupljanje
podataka te komunikaciju s korisnicima projekata
ugovorenih unutar Podmjere 19.1.
Kontinuirano
Obrada podataka
Odbor za praćenje obrađuje podatke za potrebe izrade
Izvještaja o evaluaciji LRS-a. Izvještaj o evaluaciji se
priprema minimalno 2 puta tijekom razdoblja
provedbe LRS-a. Pratiti će se:
- napredak u odnosu na postavljene ciljne
vrijednosti planiranih pokazatelja;
- doprinos odabranih projektnih prijedloga na
ciljeve planirane LRS-om;
- doprinos horizontalnim ciljevima planiranim
LRS-om (okoliš, ublažavanje i prilagodba
klimatskim promjenama i inovacije);
- korištenje integriranog pristupa tijekom
provedbe LRS-a;
- učinak animacije i informiranja stanovništva,
edukacije i jačanja kapaciteta te prijenosa
znanja i dobrih praksi
- provedba projekata suradnje
- korištenje proračuna.
Druga polovica 2018. godine
Druga polovica 2023. godine
Specifične i „ad hoc“
evaluacijske
aktivnosti
Ukoliko se temeljem uočenih potreba i stanja na
terenu pokaže potreba za specifičnom ili „ad-hoc“
evaluacijskom aktivnošću ista će se provesti bez
odgađanja.
Prema potrebi i bez odgađanja.
Diseminacija rezultata
Izvještaj o evaluaciji LRS-a će biti predstavljen
zainteresiranoj javnosti kroz sjednice tijela LAG-a te
objavu na web stranicama LAG-a a sve u cilju
osiguravanja transparentnosti rada LAG-a.
Tijekom prosinca svake godine,
zaključno s 2023. godinom.
Izvor: Autorska izrada
7. SPOSOBNOST PROVEDBE LRS
Kroz opis ljudskih i financijskih kapaciteta za provedbu LRS-a te iskustva u provedbi LEADER
pristupa kroz IPARD program i druge projekte u programskom razdoblju 2007. – 2013. dalje u
tekstu opisana je sposobnost LAG-a za provedbu LRS-a u programskom razdoblju 2014. –
2020.
55/60
Ljudski kapaciteti za provedbu LRS
LAG LIKA djeluje sukladno zakonskim propisima koji određuju rad udruga. Temeljni
dokument je Statut kojim je definirana organizacijska struktura te obveze i prava članova, kao
i popis zadataka tijela udruge.
Predsjednik zastupa i predstavlja LAG, organizira i koordinira rad LAG-a i rad Upravnog
odbora LAG-a te brine o izvršenju usvojenog plana rada i provedbi odluka ostalih tijela LAG-
a. Dopredsjednik LAG-a mijenja Predsjednika u slučaju njegove odsutnosti, ili spriječenosti, i
za to razdoblje preuzima sva njegova prava i obveze. Predsjednik LAG-a LIKA je direktor
poduzeća TUŠAK d.o.o. s bogatim iskustvom u gospodarskom sektoru i koji je proglašen
najboljim mladim poduzetnikom 2010. godine, a posjeduje iskustva s provedbom projekata.
Dopredsjednik LAG-a LIKA je Zamjenik načelnika Općine Karlobag sa značajnim iskustvom
u javnoj upravi.
Upravni odbor LAG-a je upravljačko tijelo koje upravlja radom LAG-a te provodi odluke
Skupštine i drugih tijela LAG-a, brine o primjeni LEADER načela, izrađuje plan rada i
financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i godišnje izvješće o radu LAG-a za prethodnu
kalendarsku godinu te usklađuje rad članova LAG-a i organizira djelovanje LAG-a u cjelini.
Skupština usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu
za prethodnu kalendarsku godinu te usvaja financijsko izvješće za prethodnu godinu. Odlučuje
o promjeni ciljeva i djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine.
Nadzorni odbor nadzire financijski i organizacijski rad i razvoja LAG-a te o svom mišljenju
obavještava Upravni odbor i tijelo čiji je rad nadziran te obavlja ostale poslove koje mu
Skupština stavi u nadležnost.
U provedbu LRS-a LAG-a LIKA će po načelima LEADER pristupa bit će uključeni svi ljudski
kapaciteti kojima LAG LIKA raspolaže (zaposlenici, volonteri i članovi), koji su stručne osobe
s iskustvom u području svog djelovanja.
Operativni rad LAG-a LIKA je povjeren uredu, odnosno zaposlenicima (LAG
Administratorima) koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i iskustvo. Zaposlenici LAG-a
LIKA obavljaju opće, stručne, administrativne i druge poslove za potrebe tijela LAG-a. LAG
LIKA ima tri zaposlene osobe s odgovarajućim kvalifikacijama potrebnim za kvalitetnu
provedbu LRS LAG-a LIKA –v.d. Voditelja LAG-a LIKA (VSS – mag.ing.agr., smjer:
Agrobiznis i ruralni razvitak) – sa sveobuhvatnim poznavanjem problematike poslovanja
poljoprivrednih gospodarstava i zakonske podloge u sektoru poljoprivrede; Viši stručni
suradnik za pripremu i provedbu projekata (VSS – mag.oec.) s radnim iskustvom u pripremi i
provedbi projekata iz nacionalnih i EU fondova; Stručni suradnik za pripremu i provedbu
projekata (VŠS – bacc.ing.traff.) s iskustvom u administrativnom funkcioniranju LAG-a.
Volonteri LAG-a LIKA kroz svoj rad promoviraju vrijednosti LAG-a LIKA, djeluju u smjeru
održivog razvoja ruralnog područja LAG-a LIKA te provode LEADER načela kroz promotivne
i organizacijske poslove te predlaganje i razradu ideja za razvojne projekte na području LAG-
a LIKA, sukladno svojim znanjima i područjima interesa.
Predstavnici javnog sektora u LAG-u LIKA su predstavnici JLS i javnih ustanova iz područja
zaštite prirode, obrazovanja i regionalnog razvoja sa značajnim iskustvom u razvoju sektora u
kojem djeluju te iskustvima u korištenju europskih i nacionalnih fondova. Gospodarski sektor
u LAG-u LIKA čine d.o.o.-i, OPG-i, obrti i poljoprivredna zadruga te pokrivaju glavninu
gospodarskih djelatnosti na području LAG-a. Predstavnici civilnog sektora predstavljaju
aktivnog partnera u društvenom životu zajednice te poznaju problematiku i zakonsku podlogu
civilnog društva. Ova tri sektora će kroz umrežavanje pridonositi provedbi LRS LAG-a LIKA,
uključujući se kao savjetnici u provedbu u onom dijelu za koji su najkompetentniji.
Kroz razdoblje djelovanja LAG-a LIKA zaposlenici LAG-a prisustvovali su brojnim
radionicama u svrhu izgradnje i jačanja svojih kapaciteta čime su stekli zavidna znanja u
56/60
području ruralnog razvoja, zakonske regulative, pripremi i provedbi projekata te strateškog
planiranja. Stečena znanja i iskustvo su putem edukacija, radionica i savjetovanja prenosili na
stanovništvo područja LAG-a u svrhu podizanja gospodarske aktivnosti područja u svim
segmentima, korištenja bespovratnih sredstava, umrežavanja te upoznavanja s mogućnostima
koje se nude iz PRR-a.
Za obavljanje poslova računovodstva angažiran je jedan od članova LAG-a.
U budućem razdoblju radit će se na kontinuiranom poboljšanju i unaprjeđenju postojećeg
poslovanja. U dosadašnje poslovne procese će se uvesti kontinuirano prikupljanje podataka od
korisnika za vrijeme prijave i provedbe projekata koji se financiraju iz LRS. Učinci odobrenih
projekata će se pratiti i nakon provedbe.
Dodatan pozitivan učinak na postojeće poslovanje imat će unaprjeđivanje stručnog znanja i
iskustva putem edukacija članova, volontera i zaposlenika te stanovništva LAG-a; jačanje
menadžmenta; poticanje razmišljanja u smjeru razvojnih ideja i projekata za razvoj područja;
planiranje i primjena planova u praksi; organiziranje koordinacijskih sastanaka u svrhu
kontroliranja učinkovitosti i primjerenosti planova; vizualizacija rezultata poduzetih mjera te
poboljšavanje prakse i postojećih planskih rješenja.
Financijski kapacitet za provedbu LRS-a
LAG LIKA je svoje poslovanje u dosadašnjem razdoblju financirao iz vlastitih izvora
(članarine), projekata i dostupnih financijskih instrumenata. Iznosi članarina su predmet odluke
Skupštine LAG-a LIKA te ovise o financijskim mogućnostima članova. Tablica 13. Financiranje putem članarina
JLS Broj stanovnika/ članova Iznos kuna po stanovniku/
članu Iznos
Grad Gospić 12.745 3 38.235,00
Grad Senj 7.182 3 21.546,00
Općina Brinje 3.256 3 10.000,00
Općina Donji Lapac 2.113 3 10.000,00
Općina Gračac 4.690 3 14.070,00
Općina Karlobag 917 3 10.000,00
Općina Lovinac 1.007 3 10.000,00
Općina Perušić 2.638 3 10.000,00
Općina Plitvička Jezera 4.373 3 13.119,00
Općina Rakovica 2.387 3 10.000,00
Općina Udbina 1.874 3 10.000,00
Općina Vrhovine 1.381 3 10.000,00
Civilni sektor 22 200 4.400,00
Gospodarski sektor 26 200 5.200,00
Ukupno godišnji prihodi od članarina LAG-a LIKA 176.570,00
Izvor: LAG Lika
Članarine su definirane na godišnjoj razini na način da JLS-i plaćaju 3,00 kn/stanovniku (ili
minimalno 10.000,00 kn) a svi ostali članovi 200,00 kn. U ukupnom iznosu članarina JLS-i
sudjeluju s 95%, a gospodarski i civilni sektor sudjeluju s 5% ukupnog iznosa godišnje
članarine LAG-a LIKA.
Za potrebe financiranja rada LAG-a koristit će se sredstva iz Podmjere 19.4 PRR-a, odnosno
271.766,25 € u programskom razdoblju, godišnje članarine te financijska sredstva dobivena
provedbom projekata izvan PRR.
Iskustvo o provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007 - 2013
30.01.2014. godine LAG LIKA je potpisao Ugovor o dodjeli sredstava iz IPARD programa s
Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za financiranje troškova
unutar provedbe Mjere 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“ u
57/60
dvogodišnjem razdoblju. Za predfinanciranje poslovanja korištena su sredstva Nacionalne
zaklade za razvoj civilnog društva okviru programa Europa Plus te su ugovorena sredstva u
prvoj godini iskorištena na razini od 96%, dok je u drugoj godini iskorišteno 100% raspoloživih
sredstava. Time je pokazana financijska i operativna snaga, odnosno velika apsorpcijska moć
LAG-a LIKA.
U svrhu provedbe ciljeva iz LRS-a LAG-a LIKA za razdoblje 2013.-2015. LAG LIKA je
organizirao edukacije i radionice kako bi se članove i lokalno stanovništvo upoznalo s važnošću
LAG-a u ruralnom razvoju područja, LEADER pristupom te mogućnostima za financiranje
ulaganja kroz IPARD, PRR i druge EU fondove, programe i nacionalne natječaje. U sklopu
projekta „Ruralni animatori“, koji se provodi u suradnji sa Savjetodavnom službom, održane
su edukacije za izradu poslovnog plana za podmjere 6.1. i 6.3. Namjera projekta bila je educirati
određeni broj kadrova koji će biti osposobljeni podnositi prijave na natječaje iz PRR-a. U tijeku
projekta educirano je 19 ruralnih animatora.
Sukladno LEADER pristupu te prihvatljivim troškovima unutar IPARD programa Mjere 202
provođene su različite aktivnosti koje su dovele do konačne odluke o pokretanju projekta
„INTEGRA LIKA 2020“ (detaljnije opisano u Prilogu 6.). Službeni početak projekta
„INTEGRA LIKA 2020“ je obilježen 17. rujna 2015. godine u hotelu Jezero, NP Plitvička
jezera, na konferenciji „Integralni gospodarski razvoj LAG-a LIKA“ koja je održana pod
visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar
Kitarović.
LAG LIKA je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirao tri predstavljanja Mjera iz
PRR-a (Plitvička Jezera, Senj, Perušić). Također, organizirane su brojne stručne edukacije iz
prioritetnih gospodarskih sektora područja (poljoprivreda, ekološki pristup, značaj udruživanja,
razvoj turističkog proizvoda, brendiranje regije, autohtona kuhinja, zakonska podloga za
registraciju kušaonica, prerada poljoprivrednih proizvoda, marketing poljoprivrednih
proizvoda) te 2 stručna putovanja na kojima su se članovi, volonteri i zaposlenici LAG-a LIKA
upoznali s primjerima dobre prakse drugih područja u Hrvatskoj i inozemstvu iz područja
poljoprivrede i poduzetništva te kako bi stečena saznanja mogli upotrijebiti na području LAG-
a (poduzetničke zone, preradbeni kapaciteti – poljoprivredni inkubator, poljoprivredna
proizvodnja, ugostiteljske usluge na seljačkom gospodarstvu, rasadničarska proizvodnja,
različiti oblici udruživanja, intenzivno voćarstvo, oznaka kvalitete regije, promocija proizvoda
i usluga). U protekle dvije godine u organizaciji LAG-a LIKA održane su dvije konferencije sa
strateškim utjecajem na donosioce odluka, gdje je naglasak stavljen na neriješeno pitanje
vlasništva nad zemljom, zahtjevnu zakonsku regulativu za poslovanje OPG-a, izvore
(pred)financiranja te integralni gospodarski razvoj LAG-a LIKA.
LAG LIKA je temeljem odluke Stručnog radnog tijela za evaluaciju projektnih ideja i odluke
Upravnog odbora izdao 4 pisma preporuke za IPARD projekte:
a) Eko Vedrine d.o.o. – „Farma muznih krava – proizvodnja mlijeka“, 18.000.000.00 kn;
b) OPG Marko Pavičić – „Podizanje plantaže lješnjaka“, 11.250.000,00 kn;
c) OPG Ilija Obradović – „Izgradnja i opremanje kozarnika kapaciteta 300 muznih krava“,
4.055.968,59 kn;
d) B.K. Logistika d.o.o. – „Kozarska farma rešetar“, 8.206.169,50 kn.
Rezultat dodjele pisama preporuke bila je Odluka o dodjeli sredstava iz IPARD programa kroz
Mjeru 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i postizanja
standarda Zajednice". Izdano je i 11 pisama podrške za projekte za prijavu na natječaje iz
nacionalnih i EU fondova koji su u skladu s razvojnim ciljevima LAG-a LIKA.
U svom svakodnevnom poslovanju ured LAG-a LIKA djeluje po principu one stop – info točke.
Na raspolaganju je svim lokalnim dionicima osobnim kontaktom, telefonom, elektroničkom
poštom te preko svojih web stranica i društvenih mreža kojima obavještava zainteresirane o
mogućnostima koje im se nude kroz natječaje te zakonskim okvirima bitnima za njihovo
58/60
poslovanje. Direktan rezultat rada je uvjetno odobrenih 8,57 milijuna kuna iz PRR, od toga
266.395,00 kn temeljem Mjere 7, 796.708,50 kn kroz podmjeru 6.3., a preostali iznos temeljem
Mjere 4. U trenutku pripreme LRS nisu bili poznati svi rezultati za Mjeru 6 (podmjera 6.1. i
podmjera 6.3.) te je za očekivati da će konačni iznos odobrenih sredstava biti veći.
Iskustvo o provedbi projekata izvan mjere LEADER
Nastojeći što bolje animirati lokalno stanovništvo i upoznati ih s radom LAG-a LIKA, pokrenut
je projekt „Lička seljačka tržnica“, koji se provodio u razdoblju od 11.07.2014. do 14.11.2014.
Grad Gospić je za potrebe provođenja projekta donirao 10.000,00 kn. Ovim projektom
pokrenuto je stvaranje kratkih lanaca opskrbe na području LAG-a te je OPG-ima pružena prilika
nastupa na tržištu, kako bi prodajom svojih proizvoda povećali vlastite kapacitete proizvodnje
i stvorili preduvjete za buduće korištenje sredstava iz EU fondova. S druge strane, namjera je
bila stvaranje navike dolaska kupaca na Ličku seljačku tržnicu te razvijanje svijesti o kupnji
proizvoda lokalnih proizvođača.
U razdoblju od 01.08.2015. do 31.12.2015. godine LAG LIKA je provodio projekt „Promocija
i valorizacija gastro-turističke ponude Ličko-senjske županija“. Ukupna vrijednost projekta je
70.877,31 kn, od toga je 23.300,00 kn financirala Ličko-senjska županija kroz Programa mjera
za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje na području Ličko-senjske županije u 2012. i 2013.
godini, a preostali dio je pokriven vlastitim sredstvima te sredstvima IPARD programa Mjere
202 i PRR Operacije 19.1.1. (u okviru prihvatljivih aktivnosti i troškova). Cilj projekta je bio
jačanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva kroz promociju poljoprivrednih proizvoda
te umrežavanja poljoprivrednih proizvođača i ugostiteljskih subjekata. Dodatni cilj koji je
postignut projektom je jačanje poljoprivredne proizvodnje na području Ličko-senjske županije.
LAG LIKA je aktivno pomagao lokalnim dionicima kod nastupa na sajmovima, umrežavanjima
te povezivanju s lokalnom samoupravom i nadležnim institucijama.
8. FINANCIJSKI PLAN
U poglavlju 7. opisani su stručni kapaciteti potrebni za provedbu LRS te okvir potrebnih
financijskih sredstava, koje je nužno uložiti u ostvarenje zadanih ciljeva i prioriteta razvoja. U
ovom poglavlju prikazana su potrebna sredstva razdoblje 2014.-2020. izrađena je okvirna
procjena broja projekata, planiranih javnih sredstava, kao i njihove godišnje distribucije prema
mjerama LRS-a.
Polazeći od prikupljenih 68 projektnih prijedloga i njihove ukupne vrijednosti od oko 10 mil €
jasno je da nije moguće zadovoljiti sve potrebe područja, pa se LAG fokusirao na mjere koje
će imati multiplicirajući efekt na razvoj područja LAG-a. Stoga je planirano ukupno 50
projekata, odnosno 44 projekta unutar Podmjere 19.2 te 6 projekata unutar Podmjere 19.3.
Projekti, odnosno mjere/operacije, koji se neće financirati putem LRS, koristit će sredstva iz
PRR temeljem nacionalnih natječaja koje raspisuje APPRRR. LAG će informirati, educirati i
usmjeravati potencijalne korisnike kako aplicirati izravno na natječaje po mjerama iz PRR.
Prilikom izrade LRS, Pravilnik o provedbi podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 iz PRR-a, nije bio
objavljen, pa je LAG za izračun ukupnih javnih sredstva koristio radnu verziju predmetnog
Pravilnika, koja ukazuje na maksimalna javna sredstva u iznosu od 1.472.625 EUR.
Međutim, nakon donošenja Odluke o odabiru LAG-a s strane APPRRR-a, LAG LIKA je
uskladio prethodni Financijski plan s odobrenim iznosima. Ukupno odobrena sredstva iznose
1.358.831,25 EUR, raspodijeljena na podmjere na način: 19.2. – 1.035.300,00 EUR; 19.3. –
51.765,00 EUR; 19.4. – 271.766,25 EUR.
Tijekom programiranja potrebnih alokacija prema mjerama LAG se rukovodio vrijednostima
projekata, koji ne smije biti viši od 100.000 EUR te visinom dozvoljenog intenziteta potpore
od 50% do 100%, ovisno o mjeri.
Financijski plan prikazuje apsolutne, ali i relativne, iznose i u tom smislu je prilagodljiv, ako u
konačnici ugovoreni iznos sredstava za provedbu LRS bude drugačiji od planiranog.
59/60
Sukladno navedenom izrađena je projekcija financijskog plana u tablici niže.
Tablica 14. Indikativna procjena iznosa i broja projekata
Cilj Prioritet Mjera
FP
direktan
doprinos
Br. projekata Iznos javne
potpore
Udio u ukupnoj
alokaciji po M
Udio u ukupnoj
alokaciji po Cilju
1 1
4.1.1. 24 5 184.545,45 € 17,83%
54,60% 4.2.1. 3A 3 110.727,27 € 10,70%
2 6.3.1. 2A 18 270.000,00 € 26,08%
2 3 6.2.1. 6A 3 150.000,00 € 14,49%
30,52% 4 6.4.1. 6A 5 165.931,82 € 16,03%
3 5 7.4.1. 6B 5 87.659,09 € 8,47%
14,88% 6 8.5.2. 4A 4 66.436,36 € 6,42%
Ukupno provedba 19.2. 43 1.035.300,00 € 100% 100%
4 19.3.1. 6B 3 10.353,00 € 20%
19.3.2. 6B 3 41.412,00 € 80%
Ukupno provedba 19.3. 6 51.765,00 € 100% 100%
4 19.4.1. 6B n/p 271.766,25 €
Ukupno provedba 19.4. n/p 271.766,25 € 100% 100%
Provedba LRS-a će se financirati će se javnim i privatnim sredstvima. Sredstva javne potpore,
sukladno relevantnom Pravilniku, osiguravaju se isključivo iz PRR, odnosno iz proračuna EU
i državnog proračuna RH. EU sudjeluje s 90% udjela, a RH s 10% udjela.
Privatna sredstva su sredstva korisnika (nositelja projekata), koja će se osigurati iz vlastitih,
ili kreditnih izvora, ovisno o stopi sufinanciranja, kako je opisano u pojedinim mjerama.
Za predfinanciranje troškova iz M 19.3.1., M 19.3.2. i M 19.4.1., LAG će sredstava osigurati
putem članarina i zajmova, a koristit će i mogućnost dobivanja predujma.
Indikativni financijski plan po godinama provedbe (sukladno planiranom vremenu ugovaranja
projekata) prikazan je u tablici niže. No, njegova realizacija ovisi o nizu preduvjeta opisanih u
analizi rizika (Prilog 12).
60/60
Tablica 15. Indikativna procjena iznosa i broja projekata po godinama provedbe
Cilj Prioritet Mjera 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno
2014.-2020.
1
1
4.1.1. (EUR) 111.000,00 € 73.545,45 € 184.545,45 €
4.1.1. (br.
projekata) 3 2 5
4.2.1. (EUR) 74.000,00 € 36.727,28 € 110.727,28 €
4.2.1. (br.
projekata) 2 1 3
2
6.3.1. (EUR) 180.000,00
€ 90.000,00 € 270.000,00 €
6.3.1. (br.
projekata) 12 6 18
2
3
6.2.1. (EUR) 100.000,00
€ 50.000,00 € 150.000,00 €
6.2.1. (br.
projekata) 2 1 3
4
6.4.1. (EUR) 99.000,00 € 66.931,82 € 165.931,82 €
6.4.1. (br.
projekata) 3 2 5
3
5
7.4.1. (EUR) 52.500,00 € 35.159,09 € 87.659,09 €
7.4.1. (br.
projekata) 3 2 5
6
8.5.2. (EUR) 32.000,00 € 34.436,36 € 66.436,36 €
8.5.2. (br.
projekata) 2 2 4
4
19.3.1. (EUR) 7.000,00 € 3.353,00 € 10.353,00 €
19.3.1. (br.
projekata) 2 1 3
19.3.2. (EUR) 27.600,00 € 13.812,00 € 41.412,00 €
19.3.2. (br.
projekata) 2 1 3
19.4.1. (EUR) 63.000,00 € 70.000,00 € 70.000,00 € 68.766,25 € 271.766,25 €
Ukupno javna potpora (EUR) 63.000,00 € 402.500,00
€ 595.759,09 €
297.572,16
€
1.358.831,25
€
Ukupno javna potpora (%) 4,64% 29,62% 43,84% 21,90% 100,00%
S obzirom na vrlo limitirana sredstva za provedbu LRS-a s jedne strane, i velike potrebe
područja s druge strane, analizirajući sve projektne ideje područja/potrebe stanovnika kao
najvažnija okosnica daljnjeg razvoja prepoznat je Cilj 1 "Podizanje konkurentnosti
poljoprivredne proizvodnje i prerade uz poštivanje načela održivog, pametnog i uključivog rasta
" uz očuvanje identiteta LAG-a te zaštitu, promicanje i razvoj prirodne, tradicijske i kulturne
baštine. Doprinos svakog projekta ciljevima LRS, ali i PRR, bit će evidentiran pri praćenju
projekata i procijenjen prilikom evaluacije LRS-a.
61/60
Prilog 1. Popis kulturne baštine na području LAG-a LIKA na dan 18.02.2016.
LOKACIJA
(NASELJE) KULTURNO DOBRO
Grad Gospić
Gospić Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Gospiću
Gospić Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije
Gospić Fontana "Marta Vodarica"
Gospić Kapela sv. Marije Magdalene
Gospić Kipovi sv. Petar i Pavao
Gospić Kuća u ulici Mlinarska 1
Gospić Kula Age Senkovića
Gospić Kulturno - povijesna cjelina grada Gospića
Gospić Most na rijeci Bogdanici
Gospić Muzej Like Gospić - muzejska građa
Gospić Pil Krista Spasitelja
Gospić Reljef "Pali graničari"
Gospić Reljef-spomenik palim graničarima
Gospić Skulptura vodarica "Marta"
Gospić Zgrada (Muzej Like Gospić)
Gospić Zgrada Državnog arhiva, Kaniška 17
Gospić Zgrada Gospićko-senjske biskupije, Ulica senjskih žrtava 36
Gospić Zgrada Ličko-senjske županije, Ulica dr. Franje Tuđmana 4
Gospić Zgrada pošte
Gospić Zgrada Učiteljskog studija
Bužim Crkva sv. Terezije Avilske
Aleksinica Crkva sv. Ivana Krstitelja
Barlete Arheološko nalazište Ostaci crkve sv. Ivana Krstitelja
Bilaj Most preko rijeke Like
Bilaj Ruševine Starog grada Bilaja
Brušane Crkva sv. Martina Biskupa
Donje Pazarište Crkva sv. Jakova Apostola
Klanac Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije
Lički Osik Crkva sv. Josipa i cisterna
Lički Ribnik Crkva sv. Petra i Pavla
Lički Ribnik Ostaci drvenog mlina kašikara
Medak Crkva Rođenja sv. Jovana Preteče
Mušaluk Crkva sv. Duha
Mušaluk Ruševine Starog grada Budak grada
Smiljan Arheološki lokalitet Čovini-Crikvine
Smiljan Crkva sv. Marije Karmelske
Smiljan Kapela Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije
Smiljan Most preko potoka Otešice
Smiljan Spomen-područje Nikole Tesle
Široka Kula Ostaci Turske kule
Trnovac Crkva sv. Nikole biskupa
Grad Senj
Senj Crkva sv. Marije od Arta
Senj Crkva sv. Martina
Senj Gradska loža, Frankopanski trg
Senj Gradski muzej Senj - muzejska građa
Senj Grobnica Ivana de Cardinalibusa
Senj Inventar crkve Svete Marije od Arta
62/60
Senj Kaštel Ožegovićianum
Senj Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
Senj Knjižnica senjske biskupije
Senj Kuća Petrovski
Senj Palača Vukasović (Gradski muzej Senj)
Senj Reljef "Bogorodica s Djetetom"
Senj Riznica katedrale Uznesenja Marijina
Senj Senjski topovi
Senj Senjski vodovodni sustav i fontana na Cilnici
Senj Tvrđava Nehaj
Senj Urbanistička cjelina grada Senja
Senjska Draga Kapela sv. Mihovila s fontanom i grobnicom
Jablanac Crkva sv. Josipa
Jablanac Šest hidroarheoloških zona
Krasno Polje Crkva sv. Antuna Padovanskog i župni dvor
Krasno Polje Premužićeva staza
Krivi Put Crkva Majke Božje Snježne
Lukovo Ostaci ribarskih nastambi za motrenje tuna na poluotoku Malta
Starigrad Crkva sv. Jakova Apostola
Sveti Juraj Arheološko nalazište i crkva sv. Filipa i Jakova
Sveti Juraj Crkva sv. Jurja
Općina Brinje
Brinje Kapela sv. Fabijana i Sebastijana
Brinje Kapela sv. Vida
Brinje Mlin vretenaš
Brinje Most preko potoka Radetića
Brinje Oltari Presvetog Trojstva i Žalosne Gospe u kapeli burga Sokolac
Brinje Orgulje u crkvi Blažene Djevice Marije
Brinje Priprema tradicijskoga ličkoga sira škripavca
Brinje Ruševine starog grada Sokolca
Brinje Skulptura Ranjeni Krist
Brinje Stacionarni lokomobilGuttler& CO
Brinje Zbirka narodnog blaga Općine Brinje
Križpolje Crkva Našašća Svetog Križa
Letinac Crkva sv. Antuna Padovanskog
Lipice Crkva sv. Ivana Krstitelja
Stajnica Crkva sv. Nikole Biskupa
Stajnica Kapela sv. Petra i Pavla
Stajnica Sakralni inventar crkve sv. Nikole Biskupa
Općina Donji Lapac
Boričevac Crkva Rođenja BDM
Doljani Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
Donji Lapac Stari hotel Ozeblin
Nebljusi Crkva sv. Ilije
Nebljusi Crkva sv. Ilije Proroka
Općina Gračac
Bruvno Crkva Rođenja sv. Jovana Preteče
Deringaj Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
Donja Suvaja Crkva Vaznesenja Gospodnjega
Gračac Crkva sv. Jurja Mučenika
Gračac Stari most na rijeci Otuči
Mazin Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
Palanka Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
63/60
Palanka Ostatci staroga grada Zvonigrada
Pribudić Pravoslavna Crkva sv. Paraskeve (sv. Petke)
Velika Popina Crkva sv. Proroka Ilije
Općina Karlobag
Baške Oštarije Crkva Pohoda sv. Elizabete
Baške Oštarije Fontana na izvoru potoka Ljubica
Baške Oštarije Povijesna cesta Terezijana
Baške Oštarije Spomen obilježje Kubus
Karlobag Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida
Karlobag Crkva sv. Josipa s kapucinskim samostanom
Karlobag Fond knjižnice u Kapucinskom samostanu
Karlobag Hidroarheološka zona u uvali Baška Draga
Karlobag Orgulje u Kapucinskom samostanu
Karlobag Ostaci crkve sv. Karla Boromejskog
Karlobag Stari grad " Fortica"
Karlobag Tri portreta Habsburgovaca i slika "Posljednja večera" iz Kapucinskog samostana sv.
Josipa
Karlobag Zgrada škole
Općina Lovinac
Gornja Ploča Ruševine utvrde "Štulića kulina"
Kik Crkva sv. Petke
Lovinac Crkva sv. arhanđela Mihovila
Ričice Crkva sv. Marije Magdalene
Smokrić Most na rijeci Suvaji i cisterna s oknom
Sveti Rok "Majstorska cesta"
Sveti Rok Crkva sv. Roka
Štikada Crkva sv. Petra i Pavla
Općina Perušić
Bakovac Kosinjski Crkva sv. Vida
Bukovac Perušićki Arheološko nalazište Lipova glavica
Bukovac Perušićki Crkva Sv. Trojice
Donji Kosinj Crkva sv. Ivana Krstitelja
Donji Kosinj Crkva sv. Petra
Donji Kosinj Pravoslavna crkva Hram Oca Nikolaja
Gornji Kosinj Crkva sv. Antuna Padovanskog sa župnim dvorom
Gornji Kosinj Kapela sv. Ane
Gornji Kosinj Most
Gornji Kosinj Orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog
Gornji Kosinj Tradicijska stambeno poslovna građevina
Kaluđerovac Crkva sv. Nikole Biskupa
Lipovo Polje Crkva svetog Arhangela Mihajla
Mlakva Arheološko nalazište Marina glavica
Perušić Crkva sv. Križa
Perušić Inventar crkve Uzvišenja Presvetog Križa
Perušić Kapela sv. Roka
Perušić Orgulje u crkvi Uzvišenja sv. Križa
Perušić Ruševine Starog grada Perušića
Perušić Zgrada, Trg popa Marka Mesića 2
Studenci Crkva svetog apostola evanđelista Luke
Općina Plitvička Jezera
Korenica Crkva sv. Arangela Mihajla i Gavrila
Korenica Zgrada stare škole (realka), Zagrebačka ulica
Plitvička Jezera Arheološko nalazište Gradina Kozjak (Krčingrad)
64/60
Plitvička Jezera Četiri zgrade
Plitvička Jezera Hotel "Plitvice"
Plitvička Jezera Kompleks zgrada Vila Izvor
Plitvička Jezera Restoran "Kozjak"
Plitvička Jezera Tradicijska okućnica, Plitvica Selo 081
Plitvička Jezera Zgrada društvene prehrane
Plitvička Jezera Zgrada poštanskog ureda
Plitvički Ljeskovac Ruralni ansambl, Plitvički Ljeskovac 22
Prijeboj Kapela sv. Petra i Pavla s grobljem
Prijeboj Zgrada lugarnice
Vrelo Koreničko Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice
Općina Rakovica
Drežnik Grad Ruševine starog grada Drežnika
Korana Mlin-vodenica Špoljarić
Korana Špoljarićeva pilana na rijeci Korani
Rakovica Tradicijska okućnica Rakovica 9
Općina Udbina
Bunić Crkva Blažene Djevice Marije
Debelo Brdo Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
Donji Mekinjar Crkva sv. Velikomučenika Georgija
Jošan Crkva sv. Jovana
Jošan Crkva sv. Save
Mutilić Crkva Preobraženja Gospodnjeg
Podlapača Crkva sv. Jurja
Svračkovo Selo Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
Udbina Arheološka zona Gradina
Udbina Arheološki lokalitet sv. Marko-Grob na Udbini
Udbina Arheološko nalazište Ostatci katedrale sv. Jakova (Korija)
Općina Vrhovine
Vrhovine Crkva sv. Arhangela Mihajla i Gavrila
Vrhovine Ličko prelo
Zalužnica Crkva sv. Petra i Pavla
Izvor: Registar kulturnih dobara RH, stanje na dan 18.02.2016.
65/60
Prilog 2. Popis kulturnih i drugih manifestacija na području LAG-a LIKA
Naziv manifestacije Organizator
Dani medvjeđeg luka TZ Općine Plitvička Jezera
Plitvički maraton TZ Općine Plitvička Jezera
Kulturno ljeto u Korenici TZ Općine Plitvička Jezera
Biciklistički maraton TZ Općine Plitvička Jezera
Održavanje folklorne večeri TZ Općine Plitvička Jezera
Maskenbal TZ Općine Plitvička Jezera
Dan Općine Gračac Općina Gračac
Sajam „Jesen u Gračacu“ Općina Gračac
Moto utrka „EXTREME ENDURO LIKA“ Općina Gračac
Božić u Gračacu „Dječji Božićni sajam“ Općina Gračac
Lost Theory Festival Općina Gračac
Lapačke jeseni Općina Donji Lapac
Senjski mesopust Grad Senj
Mesopust Sveti Juraj
Čišćenje podmorja senjske luke - Senj Grad Senj
Smotra konja Krivi put
Antonja Krasno
Memorijalni kadetski taewkondo turnir
„Senjski vitezovi“
Grad Senj
Biciklistička utrka „Uspon na Zavižan“ Grad Senj
Petrova Stolac
Susret maturanata senjske gimnazije Grad Senj
Senjske koncertne večeri Grad Senj
Festival sjevernojadranskih klapa Grad Senj
Ribarska fešta - Gospa Karmelska Grad Senj
Uskočki dani Grad Senj
Jedriličarska regata Grad Senj
Samba-mania Grad Senj
Blagdan Gospe Snježne i nogometni turnir
„Senjski Vitezovi“
Grad Senj
Međunarodni ljetni karneval Grad Senj
Blagdan Velike Gospe Krasno
Sajam tradicionalnih proizvoda „ Potok Sriće“ Grad Senj
Dan Ličkog krumpira Općina Lovinac
Dan općine Lovinac Općina Lovinac
Dan OŠ Lovinac Općina Lovinac
Dan polja Agrovelebit d.o.o.
Obilježavanja rođenja Nikole Tesle Muzej Lika Gospić, MC Nikola Tesla
Noć Muzeja Muzej Lika Gospić
Noć Muzeja MC Nikola Tesla
GS OPEN- Natjecanje u hrvanju djece Hrvački klub Gospić
Brdska utrka na Visočicu AK Velebit
Mali medo- Rukomet natjecanje djece Rukometni klub Gospić
Zimska rukometna lika Grada Gospića Rukometni klub Gospić
Košarkaški kamp curica i turnir Ženski košarkaški klub
Kup Grada Gospića Ribolov na plovak ŠRU Lika
66/60
Kamp košarkaša djece Grad Gospić
Ljetno kino Kulturno Informativni Centar Gospić i udruga Rare
Božićni sajam Grad Gospić
Tradicijski scenski prikaz starog Ličkog
običaja
Pučko otvoreno učilište Gospić
Plesna večer plesne skupine učilišta i njihovi
gosti
Pučko otvoreno učilište Gospić
Obilježavanje Dana europske kulturne baštine Pučko otvoreno učilište Gospić
Obilježavanje Svetog Nikole Pučko otvoreno učilište Gospić
Obilježavanje Božićnih blagdana, koncert
Pučkog orkestra Grada Gospića
Pučko otvoreno učilište Gospić
Lički Likovni anali Muzej Like Gospić
Gospić i prijatelji TZ Grada Gospića
Jesen u Lici LIRA i Ličko-senjska županija
Grocks Kulturno Informativni Centar Gospić
Dječji maskenbal Pučko otvoreno učilište Gospić
Prvi pljesak TZ Grada Gospića i Grad Gospić
Doček Nove godine na otvorenom TZ Grada Gospića i Grad Gospić
Gospićko glazbeno ljeto Udruga Gospićki glazbeni festival
Regata „Novčica“ Kajak kanu Gospić
Odbojka to je život Odbojkaški klub Lika LU
Memorijalni šahovski turnir Grga Rupčić Šahovski klub Gospić
Zimski i ljetni malonogometni turnir Grada
Gospića
Nogometni klub Velebit Žabica i Gospićki Športski
savez
Kup Grada Gospića – natjecanje u streljaštvu Lovačka udruga
Dan Grada Gospića Grad Gospić
Dizanje utega RUX Gospić
Dan Hrvatski mučenika Općina Udbina
Preobraženje Općina Udbina
Glazbom u susret Uskrsu – djeca sviraju Općina Perušić
Regata Lika Općina Perušić
Jedriličarska regata Općina Perušić
Dan Općine Perušić Općina Perušić
Festival tradicionalnih jela O.Š. Perušić i Općina Perušić
Ide Jesen ide novo prelo K.U.D Perušić i Općina Perušić
Božićni koncert K.U.D. Perušić i Općina Perušić
Božićni sajam Općina Perušić
Maskenbal TZ Općine Rakovica
Uskrsni sajam TZ Općine Rakovice
Zbor u Drežniku – SV. Ante TZ Općine Rakovica
Dan Općine Rakovica Općina Rakovica
Zbor u Rakovici – SV. Jelena TZ Općine Rakovice
Sveti Nikola u Rakovici TZ Općine Rakovica
Božićni sajam TZ Općine Rakovica
Izvor: Izrada autora
67/60
Prilog 3. Popis prirodne baštine zaštićene Zakonom o zaštiti prirodne baštine na području LAG-a LIKA
Područja Oblik zaštite Godina
zaštite Površina Zanimljivosti
Poligonska područja
Plitvička jezera
Nacionalni
park
1949. 296,3 km²
Od 1979. g. na UNESCO-ovom popisu Svjetske prirodne baštine. Područje NP obuhvaća 16
kaskadno postavljenih jezera koje povezuju slapovi te ga odlikuje iznimno bogatstvo flore i
faune. Veliki slap visok 78 m najveći je slap u RH. Najbrojniji posjetitelji su Nijemci,
Nizozemci i Talijani (preko milijun posjetitelja godišnje).
Sjeverni Velebit 1999. 115,57 km²
Područje NP odlikuje iznimno bogatstvo raznolikosti krških oblika, živoga svijeta i
krajobraza te očuvan ekosustav. NP je član mreže Europskih destinacija izvrsnosti (EDEN).
Na području najmlađeg hrvatskog NP nalazi se najviša meteorološka postaja u Hrvatskoj
(Zavižan, 1594 m) te najdublje hrvatske jame (Lukina jama - 1431 m, Slovačka jama - 1320
m i jama Velebita 1026 m). NP godišnje posjeti 15.000 posjetitelja.
Paklenica 1949.
95,07 km²
(31 km²
na području
LAG-a LIKA)
Područje NP obuhvaća južne obronke Velebita, atraktivne kanjone Velike i Male Paklenice
usječene u Velebit od mora do najviših vrhova Velebita (Vaganski vrh 1757 m). Prisutno je
iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet,
atraktivni krajolici i netaknuta priroda. Područje odlikuje i iznimno bogatstvo kulturne
baštine. Najveća hrvatska stijena za penjače je na području NP (Anića kuk, 712 m).
Najbrojniji posjetitelji su Nijemci, Austrijanci, Česi, Slovenci i Talijani (120.000 posjetitelja
godišnje).
Velebit Park prirode 1981. 2.035,51 km²
1979. g. područje Planine Velebit proglašeno svjetskim rezervatom biosfere prema
UNESCO-vom programu Man and Bisphere (MaB). Park prirode Velebit najveće je zaštićeno
područje u Republici Hrvatskoj, a status zaštite dobio je zbog svojih prirodnih vrijednosti i
značaja za očuvanje biološke raznolikosti.
Velika
Plješivica-
Drenovača
Posebni
rezervat
1962. 0,03 km2
Za Veliku Plješivicu-Drenovaču karakteristična je vegetacija s obilježjem mješovite šume
prašumskog stadija. Ovaj poseban šumski rezervat čini mješovita šuma jele, bukve i smreke,
a rijetko se javlja i pokoji javor. Šuma posjeduje malo stabala po kilometru kvadratnom, ali
su zato velika, visoka i stara.
Laudonov gaj 1965. 0,29 km2
Laudonov gaj se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Krbavskog polja kod sela Šalamunić. U
parku se nalazi oko 600 hrastova, starih oko 250 godina. Ova šuma predstavlja veliku
povijesnu vrijednost uspješnog pošumljavanja sa svrhom zaustavljanja živog pijeska. Za njen
nastanak je zaslužan francuski vojskovođa Laudon, koji je 1746. godine naredio
pošumljavanje.
68/60
Visibaba -
rezervat 1986. 0,78 km2
Visibaba se nalazi na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, a smatra se posebnim
botaničkim vrtom, jer je nalazište endemične hrvatske sibireje.
Zavižan-
Balinovac-
Zavižanska kosa 1971. 1,21 km2
Velebitski botanički vrt osnovan je 1967. godine, na inicijativu dr. Frana Kušana, profesora
na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu kako bi bogatstvo flore Velebita postalo
dostupnije svim posjetiteljima. Okolno područje Zavižan – Balinovac – Zavižanska kosa je
proglašeno Posebnim rezervatom 1971.
Čorkova uvala 1965. 0,73 km2 Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera nalazi se prašuma Čorkova uvala. Područje
je pretežito strmo krški teren i popunjeno je bukvom i jelom, a upravo taj oblik terena je
razlog da je Čorkova uvala ostala prašuma.
Štirovača 1965. 1,23 km2 Štirovača je posebni rezervat šumske vegetacije na Srednjem Velebitu, odnosno sekundarna
prašuma bukve i smreke. Zbog prevelike sječe je Štirovača stavljena pod zaštitu 1965. godine.
Bijeli Potoci -
Kamensko
Značajni
krajobraz
1972. 11,48 km2
Protežu se na području općina Udbina i Donji Lapac. Osim što su zaštićeni kao značajni
krajobraz, Odlukom Sabora RH, Bijeli Potoci – Kamensko proglašeni su i spomen područjem.
Ovo područje ima velike pejzažne kvalitete, a posebno se to odnosi na otvorene pašnjake i
proplanke: Poljana, Opaljenica, Veliko i Malo Kamensko.
Zavratnica 1964. 0,41 km2 Zaljev Zavratnica nalazi se južno od Jablanca i oblikovana je u izgled sličan fjordu. Uvala je
dugačka 900 m, a širina varira od 50 do 150 m, dok se kanjon uzdiže u visinu od 100 m. Od
1981. sastavni je dio Parka prirode Velebit.
Velnička glavica Spomenik
prirode
1970. 0,06 km2 Pored Brušana nalazi se geološko-paleontološko nalazište Velnička glavica. U njemu se
nalaze netaknute 32 vrste fosilne flore i faune.
Vrelo Une 1968. 0,09 km2 Vrelo Une je smješteno u Općini Gračac i svojim strmim liticama i plavozelenim jezerom
oduzima dah. Osim ljepote, posjeduje iznimnu hidromorfološku vrijednost. Nedaleko od vrila
počinju prvi slapovi i ubrzo čine prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom.
Velebitski
botanički vrt
Spomenik
parkovne
arhitekture 1969. 0,49 km2
Vrt se nalazi na nadmorskoj visini od 1480 metara u blizini Zavižana i u njemu se nalazi
preko 300 raznih biljaka, od kojih su neke samonikle, a druge donesene s drugih lokacija na
Velebitu. Među njima nalazi se i poznata velebitska degenija.
Hajdučki i
Rožanski kukovi Strogi rezervat 1969. 12,97 km²
Strogi rezervat je jedan od 2 stroga rezervata u RH te ulazi u grupu speleološki
najzanimljivijih područja svijeta. Neobično carstvo krša, skupine koja sadrži pedesetak
kamenitih vrhova visokih preko 1600 m, koji oblicima privlače brojne planinare i alpiniste.
69/60
Točkasta područja
Pčelinja pećina
Spomenik
prirode
1970. Nalazi se u okolici Gospića i dobila je ime po divljim pčelama koje se gnijezde na stijeni
iznad ulaza.
Ostrovica 1970. Nalazi se u okolici Gospića i bogata je kalcitnim tvorevinama, a duga je oko 300 m.
Ledenica 1970. Nalazi se blizu Studenaca u Lici. U završnom dijelu špilje, duge 100 m, nalazi se nakupina
siga, koje su zimi i u proljeće prekrivene ledom po čemu je dobila ime. Otapanjem leda u
toplijem dijelu godine formira se jezero.
Petrićeva pećina 1970. Nalazi se u Perušiću i bogata je špiljskim nakitom.
Crna pećina 1964. Nalazi se u Nacionalnom parku Plitvička jezera i ulaz je otvoren prema koritu rijeke Korane,
ali je prilaz do nje potopljen. Pećina obiluje ukrasima raznih boja.
Golubnjača 1964. Pećina Golubnjača je zaštićeni geomorfološki spomenik prirode koji se nalazi u Nacionalnom
parku Plitvička jezera, a njen se nalazi u kanjonu rijeke Korane. Pećina je dugačka samo 165
m, ali je visoka 46 m.
Šupljara 1964. Nalazi se u Nacionalnom parku Plitvička jezera, iznad jezera Kaluđerovac. U njoj je
pronađena vrsta lažištipavca.
Cerovačke
pećine 1961. Nalaze se u blizini Gračaca i najveći su spiljski komples u Hrvatskoj, a spada pod Park prirode
Velebit. Pećina je dugačka gotovo 4 km i zaštićena je kao posebni geomorfološki rezervat.
Izvor: Državni zavod za zaštitu okoliša, službene web stranice javnih ustanova koje upravljaju zaštićen područjima, strategije JLS-a, obrada autora.
70/60
Prilog 4. Popis NATURA 2000 područja
Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) za područje LAG-a LIKA
Identifikacijski
broj područja Naziv područja
Kategorija
za ciljnu
vrstu
Hrvatski naziv vrste
HR2000004 Baraćeva špilja donja 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2000011 Budina špilja 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2000093 Ostrička špilja 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2000095 Pčelinja špilja 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2000118 Samogradić špilja 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2000119 Siničić špilja 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2000605
NP Sjeverni Velebit
1 velika četveropjega cvilidreta
1 širokouhi mračnjak
1 vuk
1 medvjed
1 ris
1 kitaibelov pakujac
1 planinski kotrljan
1 špilja trokutnjača
1 skopolijeva gušarka
1 danja medonjica
1 istočno submediteransku suhi travnjaci
(Scorzoneretalia villosae)
1 travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama
1 acidofilne šume smreke brdskog i planinskog
pojasa (Vaccinio-Piceetea)
1 karbonatne stijene s hazmofiltskom
vegetacijom
1 ilirske bukove šume (Aremonio- Fagion)
1 špilje i jame zatvorene za javnost
1 suhi kontinentalni travnjaci (Festuco –
Brometalia)
1 (Sub-) mediteranske šume endemičnog crnog
bora
HR2000632
Krbavsko polje
1 močvarna riđa
1 hrastova strizibuba
1 krbavski pijor
1 krbavska gaovica
1 veliki vodenjak
1 žuti mukač
1 veliki potkovnjak
1 mali potkovnjak
1 dugokrili pršnjak
1 oštrouhi šišmiš
1 velikouhi šišmiš
1 veliki šišmiš
1 livadni procjepak
1 travnjaci beskoljenke
1 špilje i jame zatvorene za javnost
71/60
1 hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume
(Convolvulion sepia – Filipendulion – Senecion
fluvitalis)
1 istočno submetirenski suhi travnjaci
(Szorzoneretalia villosae)
1 otvorene kserotermofilne pionirske zajednice
na karbonatnom kamenitom tlu
1 ilirske hrastovo-grabove šume (Erythornio –
Carpinion)
1 nizinske košanice (Alopecurus pratensis,
Sanguisorba officinalis)
1 suhi kontinentalni travnjaci (Festuco –
Brometalia)
HR2000633
Crnačko polje
1 kiseličin vatreni plavac
1 čovječja ribica
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
HR2000634
Stajničko polje
1 piškur
1 čovječja ribica
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
1 europske suhe vrištine
HR2000635
Gacko polje
1 puzavi celer
1 livadni procjepak
1 danja medonjica
1 bazofilni cretovi
1 vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion
fluitantis i Callitricho-Batrachion
1 špilje i jame zatvorene za javnost
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
1 hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume
(Convolvulion sepia – Filipendulion – Senecion
fluviatilis)
1 istočno submediteranski suhi travnjaci
(Scorzoneretalia villoseae)
HR2000641
Zrmanja
1 uskoušćani zvrčić
1 mren
1 glavočić crnotrus
1 glavočić vodenjak
1 četveroprugi kravosas
1 vidra
1 dvoprugasti vijun
1 primorska uklija
1 špilje i jame zatvorene za javnost
1 istočno submediteranski suhi travnjaci
(Scorzoneretalia villoseae)
1 vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion
fluitantis i Callitricho-Batrachion
1 sedrene barijere krških rijeka Dinarida
HR2000753
Marko ponor
1 tankovratni podzemljar
1 špilje i jame zatvorene za javnost
1 špiljska trokutnjača
72/60
HR2000871
NP Paklenica
1 jelenak
1 alpinska strizibuba
1 hrastova strizibuba
1 velika četveropjega cvilidreta
1 planinski žutokrug
1 mali potkovnjak
1 širokouhi mračnjak
1 velikouhi šišmiš
1 veliki šišmiš
1 vuk
1 medvjed
1 ris
1 kitaibelov pakujac
1 cjelolatična žutilovka
1 planinski kotrljan
1 gospina papučica
1 tankovratni podzemljar
1 dinarski rožac
1 skopolijeva gušarka
1 karbonatne stijene sa hazmofitskom
vegetacijom
1 (Sub-) mediteranske šume endemičnog crnog
bora
1 ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)
1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2000876 Crni vrh kod
Vrhovina
1 dinarske borove šume na dolomitu (Genisto
januensis- Pinentum)
HR2000879
Lapačko polje
1 močvarna riđa
1 livadni procjepak
1 prirodne eutrofne vode s vegetacijom
Hydrocharition ili Magnopotamion
1 bazofilni cretovi
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
1 suhi kontinentalni travnjaci (Festuco –
Brometalia)
1 istočni submediteranski suhi travnjaci
(Scorzoneretalia villoseae)
HR2000981 Izvor Jablan 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2001012
Ličko polje
1 močvarna riđa
1 veliki vodenjak
1 vidra
1 livadni procjepak
1 nerazgranjena pilica
1 vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion
fluitantis i Callitricho-Batrachion
1 europske suhe vrištine
1 špilje i jame zatvorene za javnost
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
1 nizinske košanice (Alopecurus pratensis,
Sanguisorba officinalis)
73/60
1 travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama
1 hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume
(Convolvulion sepia – Filipendulion – Senecion
fluviatilis)
HR2001049
Krbavica
1 močvarna riđa
1 potočni rak
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
HR2001058
Lička Plješivica
1 širokouhi mračnjak
1 velikouhi šišmiš
1 vuk
1 medvjed
1 ris
1 danja medonjica
1 planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci
1 planinske i borealne vrištine
1 klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s
dlakavim pjenišnikom (Rhododendron
hirsutum)
1 karbonatna točila Thlaspietea rotundifolii
HR2001069
Kanjon Une
1 kiseličin vatreni plavac
1 peš
1 karbonatne stijene sa hazmofitskom
vegetacijom
1 sedrene barijere krških rijeka Dinarida
HR2001113 Kukuruzovićeva
špilja
1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2001126 Rokina bezdana 1 čovječja ribica
1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2001127 Markarova špilja 1 čovječja ribica
1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2001154 Orlovac špilja 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2001181 Izvor Bakovac 1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR2001253
Poštak
1 planinski žutokrug
1 istočno submediteranski travnjaci
(Szorzoneretalia villosae)
1 dalmatinski okaš
1 modra sasa
HR2001254
Dolac Sekulića
1 nerazgranjena pilica
1 istočno submediteranski travnjaci
(Szorzoneretalia villosae)
HR2001255
Bulji
1 livadni procjepak
1 nerazgranjena pilica
1 istočno submediteranski travnjaci
(Szorzoneretalia villosae)
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
HR2001256
Međugorje -
Stružnica
1 nerazgranjena pilica
1 istočno submediteranski travnjaci
(Szorzoneretalia villosae)
1 obična lisanka
1 puzavi celer
74/60
HR2001267
Ričica
1 hrvatski pijor
1 prirodne eutrofne vode s vegetacijom
Hydrocharition ili Magnopotamion
1 vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion
fluitantis i Callitricho-Batrachion
HR2001268
Otuča
1 bjelonogi rak
1 puzavi celer
1 prirodne eutrofne vode s vegetacijom
Hydrocharition ili Magnopotamion
HR2001269 Obsenica 1 hrvatski pijor
HR2001272
Jadova
1 jadovska gaovica
1 hrvatski pijor
1 jadovski vijun
HR2001294 Bruvno 1 istočno submediteranski suhi travnjaci
(Scorzoneretalia villoseae)
1 otvorene kserotermofilne pionirske zajednice
na karbonatnom kamenitom tlu
HR2001295 Jezerane 1 suhi kontinentalni travnjaci (Festuco –
Brometalia)
HR2001301 Podbilo 1 modra sasa
HR2001317 Cret kod Klepine
dulibe
1 kranjska jezernica
HR2001324
Bjelopolje
1 veliki vodenjak
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
HR2001332
Vrhovinsko polje
1 livadni procjepak
1 istočno submediteranski suhi travnjaci
(Scorzoneretalia villoseae)
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
HR2001373
Lisac
1 žuti mukač
1 planinski žutokrug
1 istočno submediteranski suhi travnjaci
(Scorzoneretalia villoseae)
HR2001377 Sunđerac 1 prijelazni cretovi
HR2001398 Dabašnica –
Srebrenica
1 potočni rak
HR2001399 Kobilica 1 potočni rak
HR2001442 Lasića špilja 1 tankovratni podzemljar
1 špilje i jame zatvorene za javnost
HR3000031
Sv. Juraj – otočić
Lisac
1 pješčana dna trajno prekrivena morem
1 obalne lagune
1 grebeni
HR3000032
Uvala Ivanča
1 velike plitke uvale i zaljevi
1 grebeni
1 obalne lagune
HR3000033
Uvala Malin; uvala
Duboka
1 velike plitke uvale i zaljevi
1 grebeni
1 obalne lagune
HR3000034 Uvala Zavratnica 1 velike plitke uvale i zaljevi
1 grebeni
1 velike plitke uvale i zaljevi
75/60
HR3000035 Uvala Krivača 1 grebeni
1 obalne lagune
HR3000036
Uvala Vrulja u
Velebitskom kanalu
1 velike plitke uvale i zaljevi
1 grebeni
1 pješčana dna trajno prekrivena morem
HR5000019
Gorski kotar i
sjeverna Lika
1 širokouhi mračnjak
1 mali potkovnjak
1 vuk
1 medvjed
1 ris
1 cjelolatična žutilovka
1 istočna vodendjevojčica
1 gorski potočar
1 (sub-) mediteranske šume endemičnog crnog
bora
HR5000020
Nacionalni park
Plitvička jezera
1 močvarna riđa
1 velika četveropjega cvilidreta
1 potočni rak
1 veliki potkovnjak
1 južni potkovnjak
1 širokouhi mračnjak
1 dugokrili pršnjak
1 dugonogi šišmiš
1 velikouhi šišmiš
1 veliki šišmiš
1 vuk
1 medvjed
1 vidra
1 ris
1 puzavi celer
1 sibirska jezičnjača
1 gospina papučica
1 istočna vodendjevojčica
1 livadni procjepak
1 mirišljivi samotar
1 danja medonjica
1 europske suhe vrištine
1 travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama
1 travnjaci beskoljenke
1 suhi kontinentalni travnjaci (Festuco –
Brometalia)
1 bukove šume Asperulo-Fagion
1 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)
1 acidofilne šume smreke brdskog i planinskog
pojasa (Vaccinio-Piceetea)
1 dinarske borove šume na dolomitu (Genisto
januensis- Pinetum)
1 špilje i jame zatvorene za javnost
1 sedrene barijere krških rijeka Dinarida
76/60
1 bazofilni cretovi
1 šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion
1 prijelazni cretovi
1 sastojine Juniperus communis na kiseloj ili
bazičnoj podlozi
1 tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim
parožinama (Characeae)
1 vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion
fluitantis i Callitricho-Batrachion
1 hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume
(Convolvulion sepia – Filipendulion – Senecion
fluviatilis)
1 ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-
Carpinion)
1 aluvijalne šume (Alno-Padion- Alnion incanae,
Salicion albae)
HR5000022
Park prirode Velebit
1 močvarna riđa
1 velika četveropjega cvilidreta
1 kopnena kornjača
1 četveroprugi kravosas
1 crvenkrpica
1 planinski žutokrug
1 južni potkovnjak
1 blazijev potkovnjak
1 veliki potkovnjak
1 mali potkovnjak
1 oštoruhi šišmiš
1 riđi šišmiš
1 širokouhi mračnjak
1 dugokrili pršnjak
1 dugonogi šišmiš
1 velikouhi šišmiš
1 veliki šišmiš
1 vuk
1 medvjed
1 ris
1 kitaibelov pakujac
1 cjelolatična žutilovka
1 gospina papučica
1 modra sasa
1 tankovratni podzemljar
1 dinarski rožac
1 skopolijeva gušarka
1 livadni procjepak
1 danja medonjica
1 velebitska degenija
1 dinarski voluhar
1 dalmatinski okaš
1 bazofilni cretovi
1 planinske i borealne vrištine
77/60
1 mediteranske makije u kojima dominiraju
borovice Janiperus spp.
1 otvorene kserotermofilne pionirske zajednice
na karbonatnom kamenitom tlu
1 planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci
1 travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama
1 istočno submediteranski travnjaci
(Szorzoneretalia villosae)
1 ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)
1 acidofilne šume smreke brdskog i planinskog
pojasa (Vaccinio-Piceetea)
1 špilje i jame zatvorene za javnost
1 klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s
dlakavim pjenišnikom (Rhododendron
hirsutum)
1 karbonatna točila (Thalspietea rotundifolli)
1 karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom
1 suhi kontinentalni travnjaci (Festuco –
Brometalia)
1 travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)
1 europske suhe vrištine
1 istočnomediteranska točila
1 (Sub-) mediteranske šume endemičnog crnog
bora
1 ilirske hrastovo-grabove šume (Erythornio –
Carpinion)
Izvor: Izrada autora prema podacima iz registra Državnog zavoda za zaštitu prirode
Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) za područje LAG-a LIKA
Identifikacijski
broj područja Naziv područja
Kategorija
za ciljnu
vrstu
Hrvatski naziv vrste
HR1000019
Gorski kotar i
sjeverna Lika
1 planinski ćuk
1 vodomar
1 jarebica kamenjarka
1 primorska trepteljka
1 sova močvarica
1 suri orao
1 lještarka
1 ušara
1 leganj
1 crna roda
1 zmijar
1 eja strnjarica
1 kosac
1 planinski djetlić
1 crvenoglavi djetlić
1 crna žuna
1 vrtna strnadica
78/60
1 sivi sokol
1 bjelovrata muharica
1 mala muharica
1 mali ćuk
1 sivi svračak
1 rusi svračak
1 ševa krunica
1 škanjac osaš
1 troprsti djetlić
1 siva žuna
1 jastrebača
1 pjegava grmuša
1 tetrijeb gluhan
1 mala prutka
HR1000020
NP Plitvička jezera
1 planinski ćuk
1 vodomar
1 sova močvarica
1 lještarka
1 ušara
1 eja livadarka
1 kosac
1 planinski djetlić
1 crna žuna
1 sivi sokol
1 bjelovrata muharica
1 mala muharica
1 mali ćuk
1 rusi svračak
1 sivi svračak
1 ševa krunica
1 škanjac osaš
1 troprsti djetlić
1 siva žuna
1 jastrebača
1 pjegava grmuša
1 tetrijeb gluhan
HR1000021
Lička krška polja
1 vodomar
1 primorska trepteljka
1 ušara
1 zmijar
1 eja strnjarica
1 eja livadarka
1 kosac
1 crvenoglavi djetlić
1 crvenonoga vjetruša
1 rusi svračak
1 sivi svračak
1 ševa krunica
1 pjegava grmuša
79/60
1 šljuka kokošica
HR1000022
Velebit
1 planinski ćuk
1 jarebica kamenjarka
1 primorska trepteljka
1 suri orao
1 lještarka
1 ušara
1 leganj
1 zmijar
1 eja strnjarica
1 kosac
1 planinski djetlić
1 crvenoglavi djetlić
1 crna žuna
1 vrtna strnadica
1 sivi sokol
1 crvenonoga vjetruša
1 bjelovrata muharica
1 mali ćuk
1 rusi svračak
1 sivi svračak
1 ševa krunica
1 škanjac osaš
1 troprsti djetlić
1 siva žuna
1 jastrebača
1 pjegava grmuša
1 tetrijeb gluhan
1 mala prutka
1 gorski zviždak
Izvor: Izrada autora prema podacima iz registra Državnog zavoda za zaštitu prirode
80/60
Prilog 5. Poslovanje poduzetnika područja LAG-a LIKA u periodu od 2012. - 2014.
Broj
poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi (u HRK) Ukupni rashodi (u HRK)
Razlika dobiti i gubitka razdoblja
(u HRK)
Prihodi od prodaje u inozemstvu
(u HRK)
Uvoz u razdoblju
(u HRK)
JLS 2012. 2013. 2014. 2012. 2013. 2014. 2012. 2013. 2014. 2012. 2013. 20014. 2012. 2013. 2014. 2012. 2013.
BRINJE 23 156 140 150 70.927.061 69.604.790 77.876.084 75.861.185 68.662.728 74.146.703 -5.438.484 942.062 3.729.381 4.618.000 4.409.877 13.236.042 1.346.000 0
DONJI LAPAC 10 15 29 30 3.390.538 6.033.346 7.308.364 3.390.538 6.029.230 7.209.415 413.474 4.116 98.949 / 0 0 / 9.885
GOSPIĆ 196 1.181 1.191 1.171 419.376.057 432.403.632 462.668.322 416.506.549 427.648.508 463.063.990 -639.141 4.755.124 -395.668 34.877.000 51.783.332 75.022.355 48.272.000 43.205.239
GRAČAC 34 / 73 87 19.926.487 29.668.868 42.961.238 19.512.342 27.055.292 37.527.891 252.021 2.613.576 5.433.347 12.555.912 13.916.044 16.105.547 591.158 2.525.798
KARLOBAG 14 92 99 85 / 28.522.016 22.042.210 / 30.950.825 24.920.363 / -2.428.809 -2.878.153 / 0 97.090 0
LOVINAC 13 34 37 42 10.931.422 16.533.444 11.183.688 16.954.171 17.579.785 14.015.837 -6.022.813 -1.046.341 -2.832.149 230.000 0 979.166 271.000 0
PERUŠIĆ 18 100 58 60 24.394.487 18.633.278 22.380.161 23.904.541 18.233.231 23.949.473 302.128 400.047 -1.569.312 346.000 0 0 110.000 0
RAKOVICA 19 / 146 152 / 65.876.293 73.112.642 / 53.629.251 64.913.417 / 12.247.042 8.199.225 / 4.386.991 2.315.353 1.153.510
SENJ 102 414 455 490 224.071.769 250.793.552 257.887.250 223.502.753 250.952.291 242.480.106 -670.245 -158.739 15.407.144 14.281.000 22.403.170 109.975.115 11.556.000 109.975.115
PLITVIČKA
JEZERA 38 1.188 400 408 343.347.940 134.690.656 141.188.646 305.567.221 128.456.380 130.771.208 29.897.267 6.234.276 10.417.438 15.683.000 13.751.705 18.588.936 5.619.000 471.279
UDBINA 18 118 97 107 45.418.590 87.430.197 89.238.967 53.642.333 84.045.278 85.606.181 -8.223.743 3.384.919 3.632.786 23.404.000 45.766.865 44.415.848 6.097.000 9.318.819
VRHOVINE 13 30 37 81 2.326.091 11.837.984 21.536.418 2.383.229 12.306.517 23.321.095 -57.138 -468.533 -1.784.677 / 424.071 6.112.534 1.138.000 40.664
Ukupno (LAG) 498 3.328 2.762 2.863 1.164.110.442 1.152.028.056 1.229.383.990 1.141.224.862 1.125.549.316 1.191.925.679 9.813.326 26.478.740 37.458.311 105.994.912 156.842.055 286.847.986 75.000.158 166.700.309
Izvor: Izrada autora prema podacima iz FINA-e
81/60
Prilog 6. INTEGRA LIKA 2020
„INTEGRA LIKA 2020“
- Opis projekta -
Pozadina
U vremenu nakon Domovinskog rata, kao i trideset godina ranije, došlo je do snažnog
iseljavanja stanovništva s područja Like i podvelebitskog primorja, dok se stanovništvo koje se
zadržalo, uglavnom selilo u urbanija područja. Ovaj trend za posljedicu ima zapuštanje
poljoprivrednog zemljišta, kao i sela općenito, te područje LAG-a danas, sa svojih 7,56
stanovnika po km2, ostavlja dojam napuštenog kraja.
U prijeratnom razdoblju, na području LAG-a poslovalo je nekoliko poduzeća, koja su
otkupljivala poljoprivredne proizvode te mljekara, što je lokalnom stanovništvu predstavljalo
sigurnost u proizvodnji i plasmanu proizvoda. Uslijed ratnih djelovanja i okupacije velikog
dijela promatranog područja, takva poduzeća su propala te je u poslijeratnom, tranzicijskom,
razdoblju kod poljoprivrednih proizvođača došlo do nesnalaženja u plasmanu vlastitih
proizvoda. Valja uzeti u obzir i povijest područja LAG-a, koje je dugo godina bila Vojna
krajina, te je stanovništvo preferiralo državnu službu, dok je poljoprivreda dominantno bila
usputna djelatnost. Slična praksa zadržala se do danas, jer stanovništvo, bez obzira na dob,
preferira posao u državnoj, ili lokalnoj službi.
Prednost područja LAG-a je očuvana priroda, bogati prirodni resursi i kulturna baština, kao i
tradicionalna usmjerenost kraja poljoprivrednoj proizvodnji. Navedeno čini osnovu za
gospodarski rast i održivi razvoj područja. Nužan preduvjet gospodarskog rasta je stvaranje
povoljnih uvjeta za ostajanje i povratak mladog stanovništva, odnosno svojevrsna demografska
obnova područja. Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a LIKA za razdoblje 2013. – 2015.
definirana je vizija razvoja: LAG LIKA, partnerstvo koje promicanjem održivog razvoja
industrije, turizma i poljoprivredne proizvodnje, ulaganjem u ljudski i fizički kapital te zaštitu
okoliša razvija koherentno i ekonomski vitalno društvo. U skladu s navedenom vizijom i
LEADER pristupom LAG LIKA je uvažavanjem specifičnosti područja pokrenuo petogodišnji
projekt integralnog gospodarskog razvoja LAG-a LIKA „INTEGRA LIKA 2020“.
Opći cilj projekta je podignuti gospodarski razvoj Like i podvelebitskog primorja te ovo
područje uvrstiti na svjetsku kartu prepoznatljivih područja. Kako bi se postigao opći cilj,
projekt je podijeljen na 5 fokus područja:
poljoprivreda,
stvaranje identiteta,
turizam,
samoodrživost i
ekologija.
82/60
Organizacijsku strukturu projekta čine Odbori i Radne skupine. Formirano je 5 Odbora
sukladno definiranim fokus područjima. Rad Odbora traje minimalno do kraja provedbe
projekta. Na čelu svakog Odbora je Predsjednik Odbora, koji saziva sjednice i brine o
izvršavanju zadataka definiranih od strane Odbora. Odbor koji upravlja pojedinim fokus
područjem, sukladno potrebama, formira Radne skupine i to na rok koji može biti kraći od
vremena provedbe projekta. Obzirom da je LAG nositelj i koordinator projekta, ured LAG-a je
kroz cijelo vrijeme trajanja projekta na raspolaganju Odborima i Radnim skupinama za potrebe
koordinacije rada.
Projekt doprinosi ostvarenju tematskih ciljeva Europa 2020, stoga je provedba projekta
planirana sukladno obračunskom razdoblju Europske unije. Provedba projekta traje 5
godina, odnosno do 2020. Obzirom da je projekt planiran u skladu s tematskim ciljevima
Europa 2020, financira se korištenjem CLLD pristupa, odnosno, kombinacijom izvora iz
različitih EU fondova.
Partnerstvo na projektu „INTEGRA LIKA 2020“
Nositelj, odnosno koordinator, projekta je LAG LIKA. Kako bi se osigurao integralni i
višesektorski pristup u provedbi projekta potpisani su Sporazumi o suradnji s najznačajnijim
dionicima na području LAG-a LIKA. Osigurano je horizontalno (međusektorsko) te okomito
povezivanje dionika, odnosno lokalnih i regionalnih institucija. Potpisana su 24 Sporazuma o
suradnji s partnerima koji sudjeluju u provođenju projekta „INTEGRA LIKA 2020“. Moguće
je i naknadno uključivanje drugih institucija u projekt, ukoliko se za to pokaže potreba i interes.
Potpisnici Sporazuma o suradnji su:
Ličko – senjska i Zadarska županija, kao jedinice regionalne samouprave na čijem se
području provodi projekt. Obzirom da je Općina Rakovica (Karlovačka županija)
naknadno ušla u sastav LAG-a LIKA očekuje se potpisivanje Sporazuma o suradnji i
sa Karlovačkom županijom.
Sve jedinice lokalne samouprave koje su u sastavu LAG-a LIKA: Gospić, Senj,
Brinje, Donji Lapac, Gračac, Lovinac, Karlobag, Perušić, Plitvička Jezera, Rakovica,
Udbina i Vrhovine.
Javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima na području LAG-a LIKA: JU
Nacionalni park Plitvička jezera, JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, JU Nacionalni
park Paklenica, JU Park prirode Velebit i JU Pećinski park Grabovača.
Turistička zajednica Ličko – senjske županije, kao predstavnik turističke ponude
Potporne institucije:
o Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Otočac,
o Obrtnička komora Ličko-senjske županije,
o Razvojna agencija Ličko-senjske županije i
o Agencija za ruralni razvoj zadarske županije.
Sporazum o suradnji se odnosi na:
definiranje strateških ciljeva i prioriteta razvoja područja LAG-a LIKA za razdoblje
2015. – 2020.;
predlaganje razvojnih projekata na području LAG-a LIKA, a koji su u skladu s
lokalnim, nacionalnim i europskim strateškim dokumentima;
83/60
izradu i praćenje učinka programskih dokumenata namijenjenih razvoju područja
LAG-a LIKA;
davanje smjernica pri izradi sektorskih razvojnih strategija;
operativno provođenje aktivnosti, sukladno dogovoru s koordinatorom projekta te
drugim osobama zaduženima za rad na projektu.
Sporazumne strane dužne su pri realizaciji suradnje, utvrđene Sporazumom, osobito se zalagati
za:
stvaranje kapaciteta i mogućnosti za poticanje i ubrzavanje gospodarskog i društvenog
razvoja na području LAG-a LIKA;
uspostavu integralnog lokalnog razvoja i sinergijskog pristupa, kombiniranjem
prednosti i perspektiva različitih razvojnih dionika;
pomoć fizičkim i pravnim osobama na lokalnoj razini, kako bi postali nositelji razvoja
regije u budućnosti.
Provedba projekta „INTEGRA LIKA 2020“ i izvori financiranja
Projekt se provodi na dvije razine. Prva razina podrazumijeva provedbu na razini partnera
potpisnika Sporazuma o partnerstvu, a druga razina podrazumijeva provedbu na razini svih
dionika na području LAG-a, čiji projekti doprinose ostvarenju fokus područja i općeg cilja
projekta.
Financiranje koordinacije projekta sukladno je prihvatljivim troškovima unutar IPARD
programa, odnosno PRR-a. Provedba aktivnosti unutar fokus područja će se financirati kroz
dostupna nacionalna i europska sredstva.
Govoreći projektnim jezikom navedene aktivnosti se smatraju podprojektima glavnog projekta
„INTEGRA LIKA 2020“. Obzirom da provedba projekta počiva na LEADER načelu, i to
prvenstveno na načelu partnerstva, predviđeno je da su partneri, ali i ostali dionici s područja
LAG-a, sukladno području svojeg rada i interesu, nositelji pojedinih podprojekata. Na taj se
način potiče aktivno uključivanje svih dionika te raspodjela zadataka i financijskih sredstava za
provedbu podprojekata, uvažavajući pritom načelo najstručnijeg prijavitelja.
Priprema projekta
Planiranje projekta je započelo krajem 2014. godine. Sukladno LEADER pristupu te
prihvatljivim troškovima unutar IPARD programa Mjere 202 provođene su različite aktivnosti,
koje su dovele do konačne odluke o pokretanju projekta „INTEGRA LIKA 2020“. Službeni
početak projekta „INTEGRA LIKA 2020“ je obilježen 17. rujna 2015. godine u hotelu Jezero,
NP Plitvička jezera, na konferenciji „Integralni gospodarski razvoj LAG-a LIKA“, koja je
održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde
Grabar Kitarović.
84/60
Provedene aktivnosti
Poljoprivredna proizvodnja je prepoznata kao jedna od značajnijih gospodarskih grana na
području LAG-a LIKA (uz turizam i drvnu industriju). Stoga je najveći broj aktivnosti na
području LAG-a LIKA usmjeren prema jačanju konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.
Aktivnosti su planirane u skladu s prioritetima Strategije Europa 2020: poticanje pametnog,
održivog i uključivog rasta. Prilikom planiranja i provođenja aktivnosti u potpunosti je poštivan
LEADER pristup te su aktivnosti bile u skladu s važećom Lokalnom razvojnom strategijom.
Sukladno listi prihvatljivih troškova za provođenje IPARD programa, Mjere 202, većina
aktivnosti je financirana europskim sredstvima.
Provedene aktivnosti su usmjerene na:
- Animaciju, izradu promidžbenih materijala i organizaciju događaja za članove i
stanovnike LAG-a;
- Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a;
- Sudjelovanje zaposlenika volontera te članova LAG-a na seminarima, radionicama,
sastancima i studijskim putovanjima;
- Povezivanje dionika i jačanje gospodarstva.
Animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija događaja za članove i stanovnike
LAG-a
Područje LAG-a LIKA je ekološki očuvano, nezagađeno i zdravo područje pogodno za razvoj
ekološke poljoprivrede. Ekološka poljoprivreda podrazumijeva održivo korištenje resursa i
daljnje očuvanje okoliša. Iz navedenog razloga LAG LIKA je predvidio organizaciju nekoliko
predavanja na temu ekološke proizvodnje na području LAG-a, s osvrtom na pojedine
agrotehničke mjere, ili kulture. Održana predavanja su pozitivno utjecala na povećanje broja
poljoprivrednih gospodarstava, koji su u sustavu ekološke proizvodnje.
- 21.01.2015. LAG je organizirao predavanje g. Senada Hujića koji je nakon analize
stanja tla i poljoprivredne proizvodnje na području LAG-a LIKA predstavio svoje iskustvo u
poljoprivrednoj proizvodnji. Za područje LAG-a LIKA je njegovo iskustvo posebno
zanimljivo, jer na svojem OPG-u ima ekološku proizvodnju i preradu voća i povrća. Također,
dio njegove proizvodnje je u plastenicima, što je posebno zanimljivo za korisnike područja
LAG-a LIKA, koji se zbog klimatskih uvjeta susreću s otežanim prirodnim uvjetima
poljoprivredne proizvodnje. Predavanju je prisustvovalo 28 osoba.
- 23.01.2015. LAG je organizirao predavanje g. Jure Zubaka, jednog od začetnika
revitalizacije industrijske konoplje u Republici Hrvatskoj, koji je predstavio svoje iskustvo s
uzgojem industrijske konoplje, ali i drugih već pomalo zaboravljenih sorti (proso, lan,
heljda….). Industrijska konoplja ima svoju tradiciju uzgoja na području LAG-a LIKA i moguće
je revitalizirati njenu proizvodnju. Također, na području LAG-a postoje uzgajivači starih sorti,
međutim, radi se o rijetkim slučajevima i malom obimu proizvodnje. Dodatno, za korisnike s
područja LAG-a LIKA je njegovo iskustvo posebno zanimljivo, jer ima ekološku proizvodnju
i preradu industrijske proizvodnje i lana. Također, ima vrlo razvijeni tržišni menagment i
uspješnu trgovinu. Predavanju su prisustvovale 22 osobe.
- 26.05.2015. LAG je organizirao predavanje poljoprivrednog gospodarstva Eko
85/60
Sever, prvog registriranog ekološkog gospodarstva u Hrvatskoj. Predstavljeno je iskustvo
poljoprivrednog gospodarstva Eko Sever u ekološkoj proizvodnji te postupak registracije za
ekološku poljoprivredu. Sudionicima predavanja s područja LAG-a LIKA ovo predavanje je
bilo iznimno zanimljivo zbog iskustva OPG-a koje posjeduje 80 ha zemljišta za proizvodnju
svježeg povrća i žitarica te ekološki uzgojene životinje na gospodarstvu, a bavi se i preradom
povrća na gospodarstvu. Proizvode prodaju na tržnicama u Zagrebu, u tri svoje trgovine te
dostavom na kućni prag po cijeloj Hrvatskoj. Predavanju je prisustvovalo 16 osoba.
- Na području LAG-a je primijećen izostanak osmišljenog razvoja turizma,
nedostatak promocije turističke destinacije i imidža te izostanak povezanosti i suradnje
turističkih subjekata u cilju jačanja zajedničke turističke ponude na području LAG-a. Obzirom
na rastuću turističku potražnju, osobito za kraćim boravcima te cjelovitim turističkim
proizvodima koji obuhvaćaju razne aspekte ponude destinacije, potencijal za razvoj turizma na
seoskim gospodarstvima, veliki broju turista u tranzitu na području LAG-a, dobar geoprometni
položaj te značajan turistički potencijal baziran na čistom okolišu, prirodnim resursima i
istaknutim kulturnim i tradicijskim vrijednostima, LAG LIKA je tijekom lipnja 2015.
organizirao edukativne radionice „Razvoj turističkog proizvoda na području LAG-a
LIKA“. Na radionicama su sudjelovali predstavnici NP Plitvička jezera, NP Sjeverni Velebit,
PP Grabovača, PP Velebit, županijske turističke zajednice, općinskih turističkih zajednica,
turističkih agencija, poduzetnika i potpornih institucija (HGK, HOK, JL(R)S, LIRA). Izborom
sudionika nastojalo se ojačati suradnju i međusobnu povezanost turističkih subjekata, kroz
upoznavanje suvremenih turističkih proizvoda i definiranjem mogućih turističkih proizvoda na
području LAG-a LIKA. Izbor treće teme radionice izravno je utjecao na osmišljavanje
trodnevnog turističkog izleta na području LAG-a – LIKA (Podprojekt Stay 3 days in Lika).
Radionice su organizirane u tri termina:
1. Upoznavanje sa suvremenim turističkim proizvodima (1. lipnja 2015.):
Analiza novih trendova u turizmu;
Tipologija gostiju - kako njihova očekivanja određuju naš proizvod;
Analiza vlastitih potencijala;
Mapiranje ključnih dionika unutar LAG-a.
2. Brendiranje proizvoda (10. lipnja 2015.):
Upoznavanje sa značajem brendiranja, trendovi na tržištu;
Definiranje poželjnih svojstava brenda novog proizvoda;
Definiranje vrijednosti i atributa brenda novog proizvoda.
3. Definiranje primjera turističkog proizvoda unutar LAG-a (15. lipnja 2015.):
Definiranje generičkog proizvoda s detaljnom razradom jednog
primjera;
Definiranje cijene proizvoda.
U cilju aktivne promocije projekta i upoznavanja javnosti s ciljevima, projekt je putem
promidžbenih aktivnosti predstavljen u nacionalnim i lokalnim pisanim, televizijskim i radio
medijima (HRT, Nova TV, Poslovni dnevnik, Lika online, GS Press, Lika Club, Radio
Gospić…), putem promidžbenih materijala (jumbo plakata, transparenta, vrećica, kemijski) te
putem službenih web i FB stranica LAG-a LIKA i partnera na projektu.
86/60
Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a
Za područje LAG-a su karakteristični poljoprivredni proizvodi područja prepoznati kao
visokokvalitetni (npr. lički krumpir, lička janjetina, sir škripavac, med, šljivovica) međutim
uočeni su problemi s prodajom i naplatom poljoprivrednih proizvoda, snažnom nacionalnom i
međunarodnom konkurencijom koja ugrožava nekomercijalne poljoprivredne proizvođače i
ostale privredne subjekte te nedovoljno poznavanje zakonske regulative. Kako bi podržali
nastojanja poljoprivrednika da nastave proizvoditi poljoprivredne proizvode LAG LIKA je za
svoje zaposlenike organizirao edukacije:
- „Zakonska regulativa vezana za registraciju OPG-a i kušaonica, proizvodnja i
prerada voća u voćne rakije i likere na području LAG-a LIKA“ u razdoblju od 09. – 10.
srpnja 2015. Naglasak edukacije je bio na zakonskoj regulativi vezanoj za registraciju OPG-a
koji se bavi proizvodnjom voća, preradom voća u voćne rakije i likere, te želi registrirati
kušaonicu. Dodatan naglasak je stavljen na stanje proizvodnje voća na području LAG-a LIKA
i potencijale za povećanje te proizvodnje. Tijekom edukacije zaposlenici LAG-a su dobili
kompletniju sliku zakonske regulative koja se veže uz specifičnu proizvodnju voćnih rakija, a
koju će koristiti kod savjetovanja lokalnih proizvođača koji se namjeravaju ozbiljnije baviti
proizvodnjom šljivovice, jednog od prepoznatljivih visokokvalitetnih ličkih proizvoda. Kako
se ne bi zaustavili samo na proizvodnji šljivovice, nego i napravili iskorak u smjeru povezivanja
turističkog potencijala kojim LAG obiluje i poljoprivredne proizvodnje pozornost je posvećena
i registraciji kušaonica.
- „Primjena dizajna u marketingu poljoprivrednih proizvoda na području LAG-a
LIKA“ u razdoblju od 20. – 22. srpnja 2015. Naglasak edukacije je bio na analizi postojeće
marketinške situacije poljoprivrednih proizvoda te prepoznavanju vrijednosti područja LAG-a
LIKA koje je potrebno istaknuti kroz dizajn i marketing poljoprivrednih proizvoda sa područja
LAG-a LIKA. Dodatan naglasak je stavljen na inozemne primjere gdje su relevantni dionici sa
određenog područja preuzeli ulogu brendiranja destinacije i proizvoda koji s tog područja
potječu u svrhu jačanja gospodarstva kroz poticanje poljoprivredne proizvodnje.
- „Značaj udruživanja OPG-a u zadruge na području LAG-a LIKA“ koja se
održala 01. rujna 2015. godine. Cilj radionice bio je ojačati kapacitete zaposlenika LAG-a kako
bi stekli nova saznanja o zakonodavnom okviru na kojima se temelji zadružno poslovanje,
stanje zadruga u Europi i Hrvatskoj, ali i najznačajnije, stanje sa zadrugarstvom na području
LAG-a LIKA. Jedan od zadataka zaposlenika LAG-a je usmjeravanje poljoprivrednih
gospodarstava na povezivanje u zadruge kao odličan način za unapređenje poslovanja i
doprinos razvoju ruralnih krajeva.
- Stručna edukacija: Prikaz razvoja lokalne zajednice na primjeru Južnog Tirola
u svrhu jačanja i izgradnje kapaciteta LAG-ova. U razdoblju od 21. do 24. listopada 2015.
su predstavnici LAG-a LIKA sudjelovali na stručnoj edukaciji na području Južnog Tirola. Cilj
edukacije je bio prikazati razvoj lokalne zajednice u svrhu jačanja i izgradnje kapaciteta LAG-
a. Ideja vodilja cjelokupnog programa putovanja je prikaz lokalne razvojne strategije na
primjerima najbolje prakse koja uključuje sve čimbenike razvoja ruralnog prostora od
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do institucionalne razine upravljanja i planiranja.
OPG-ovi Južnog Tirola proizvode razne poljoprivredne proizvode primjenjujući najnovija
87/60
saznanja i metode, kao i tehnologiju, kako bi bili što inovativniji, produktivniji i konkurentniji
na tržištu, ali u isto vrijeme usko vezani na svoju tradiciju i kulturu čine savršen spoj modernog
i tradicionalnog. Takvim pristupom postali su najinovativnija regija svijeta u području održive
poljoprivrede i ruralnog razvoja. Južni Tirol i njegova autonomija unutar Italije je jedinstven
spoj dva pristupa (bottom up i top down) koji se međusobno isprepliću i nadopunjuju. Upravo
su saznanja o načinu upravljanja cijelom regijom te snazi udruživanja pojedinačnih
poljoprivrednika u zadruge i kasnije proizvođače organizacije najveća vrijednost koju su
predstavnici LAG-a LIKA pridobili tijekom stručne edukacije. Također, posebno su zanimljivi
i primjeri korištenja oznaka kvalitete u regiji te promocije proizvoda i usluga sa područja Južnog
Tirola kroz oznaku kvalitete.
Sudjelovanje zaposlenika volontera te članova LAG-a na seminarima, radionicama,
sastancima i studijskim putovanjima
Na području LAG-a LIKA zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na EU razini već je
dobio Lički krumpir. Korištenje navedene oznake dovodi do jače prepoznatljivosti proizvoda
na tržištu, jamac je kvalitete proizvoda te omogućuje proizvođaču formiranje više cijene
proizvoda. Za proizvođače je isplativije ulaziti u sustav korisnika oznake kao dio udruženja,
stoga se uvođenjem oznake utječe i na povezivanje poljoprivrednih proizvođača te zajednički
izlazak na tržište i zajednička promocija proizvoda. Dodatno, korištenje oznake pomaže jačanju
prepoznatljivosti cjelokupnog područja.
05. 11. 2015. je predstavnik LAG-a LIKA sudjelovao na sastanku s predstavnicima Ministarstva
poljoprivrede. Tema sastanka bila je projekt zaštite ličkog škripavca zaštićenom oznakom
zemljopisnog porijekla te mogućnost uključivanja Mjere 3 u Lokalnu razvojnu strategiju
LAG-a LIKA 2014. – 2020. U skladu s LEADER pristupom su obavljeni preliminarni
razgovori s proizvođačima sira škripavca te je LAG LIKA pokrenuo inicijativu zaštite Ličkog
škripavca oznakom zemljopisnog porijekla po uzoru na već zaštićeni Lički krumpir, u čemu
ima podršku Udruge malih sirara Ličko-senjske županije Lički škripavac i ostalih lokalnih
dionika.
LAG LIKA je 26.11.2015. održao inicijalni sastanak s predstavnicima proizvođača mlijeka
i sira u svrhu pokretanja postupka zaštite naziva ličkog škripavca zaštićenom oznakom
zemljopisnog podrijetla, najprije na nacionalnoj a onda i na razini EU. Tržište za ovakvu
vrstu visokokvalitetnih proizvoda postoji, Lika je prepoznatljiva po proizvodnji, a zaštita ovog
proizvoda dati će dodatni obol podizanju proizvodnje na jednu višu razinu i brendiranju Like
kao područja s ponudom kvalitetne hrane.
Dana 30. studenog 2015. godine u Ministarstvu poljoprivrede održan je radni sastanak u vezi
zaštite Ličke šljivovice zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla te mogućnostima
uključivanja Mjere 3: „Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“ u Lokalnu
razvojnu strategiju LAG-a LIKA za razdoblje 2014.-2020. Predstavnici Ministarstva su
pojasnili proceduru pokretanja postupka zaštite Ličke šljivovice zaštićenom oznakom
zemljopisnog podrijetla najprije na nacionalnoj, a onda i na razini EU u skladu s specifičnim
zahtjevima koje nosi zaštita alkoholnih pića. U skladu s LEADER pristupom su obavljeni
preliminarni razgovori s proizvođačima Ličke šljivovice i obzirom na iskazan interes
88/60
poljoprivrednih proizvođača LAG je podržao proces pridobivanja zaštićene oznake
zemljopisnog podrijetla za proizvođače Ličke šljivovice.
Povezivanje dionika i jačanje gospodarstva
Prilikom raspisivanja prvih natječaja iz PRR-a te informiranja stanovništva o raspisanim
natječajima uočen je nedostatak znanja za pripremu natječajne dokumentacije kod lokalnog
stanovništva. Kako bi dodatno pomogli budućim korisnicima PRR u pripremi i provedbi
projekata LAG LIKA je započeo proces obrazovanja ruralnih animatora, osoba koje mogu
pružati stručnu konzultantsku uslugu lokalnom stanovništvu, odnosno budućim korisnicima
PRR. U suradnji s Savjetodavnom službom su provedene edukacije za pripremu poslovnih
planova sukladno natječajnoj dokumentaciji za Operacije 6.1. i 6.3. Edukacije su bile
usmjerene prvenstveno mlađoj dobnoj skupini, odnosno studentima završnih godina
ekonomskog usmjerenja, ali i svim ostalim zainteresiranim dionicima. Cilj edukacije je bio
ojačati kapacitete lokalnog stanovništva za pripremu natječajne dokumentacije te omogućiti
lakšu apsorpciju sredstava EAFRD-a. Educirana su 19 ruralnih animatora.
U skladu s bogatom prirodnom i kulturnom baštinom na području LAG-a te nedostatkom
zajedničke turističke ponude destinacije LAG je u suradnji s partnerima i dionicima u
turističkom sektoru osmislio podprojekt „Stay 3 days in Lika“. Cilj je podprojekta „Stay 3
days in Lika“ produžiti boravak turista na širem području Like i podvelebitskog primorja.
Upravo iz tog razloga osmišljeno je nekoliko varijanti trodnevnih izleta, koji se po potrebi mogu
kombinirati. Svaki izlet uključuje Nacionalni park Plitvička jezera te upućuje grupu (ili
pojedinca) na obilazak i drugih zaštićenih prirodnih područja, kulturne baštine te adrenalinske
i edukativne aktivnosti kojima ovo područje obiluje. Dodatna vrijednost predloženih izleta je u
pratećoj gastronomskoj ponudi koja nudi lokalno uzgojene poljoprivredne proizvode
pripremljene prema tradicionalnim recepturama. Formirani izleti su predstavljeni javnosti
putem web i FB stranica te specijaliziranih turističkih sajmova. Također, obavijest o formiranim
izletima je poslana prema turističkim agencijama s napomenom da se obrate lokalnim
turističkim agencijama zbog finaliziranja turističke ponude. Povezivanjem turističke ponude i
turističkih agencija utjecalo se na jačanje gospodarstva, poglavito turističkog sektora ali i
poljoprivrednih proizvođača koji opskrbljuju ponuđače usluga u turizmu.
LAG LIKA je tijekom 2014. i 2015. pripremio i proveo dva projekta koji su financirani iz javnih
izvora a odnose se na stvaranje kratkih lanaca opskrbe:
1. Lička seljačka tržnica (Donacija Grada Gospića)
2. Promocija i valorizacija gastro - turističke ponude Ličko senjske županije (Javni poziv
– Ličko-senjska županija)
1. Projekt: Lička seljačka tržnica
Projektom je predviđeno stvaranje baze poljoprivrednih proizvođača s područja Grada Gospića
te održavanje tri gospodarske manifestacije, odnosno Ličke seljačke tržnice na području
Gospića. Manifestacije su održane 11.07.2015., 08.08.2015. i 12.09.2015. Provedeni projekt je
primjenjiv za cijelo područje LAG-a te se može provoditi i u drugim JLS-ima.
Cilj manifestacija je bio osiguranje plasmana proizvoda lokalnih proizvođača i opskrba
89/60
lokalnog stanovništva zdravom domaćom hranom proizvedenom na tradicionalni način
tokom cijele godine kao i motiviranje poljoprivrednih proizvođača za povećanje
poljoprivredne proizvodnje a u konačnici i ukupan gospodarski razvoj ruralnog područja
LAG-a LIKA. Tijekom manifestacija je LAG LIKA predstavio LEADER pristup, rad LAG-a
te mogućnosti korištenja Mjera PRR 2014. – 2020. Organizacijom gospodarske manifestacije
koja omogućuje direktnu prodaju skraćuje se lanac opskrbe, odnosno izbjegavaju se
preprodavači između proizvođača i krajnjeg kupca. Ujedno, Lička seljačka tržnica je služila za
promociju turističkih sadržaja na području Gospića i bliže okolice.
Tijekom provedbe projekta uočen je nizak obujam poljoprivredne proizvodnje kod lokalnih
proizvođača, usmjerenost ka sezonskoj poljoprivrednoj proizvodnji te nedovoljno poznavanje
zakonskih regulativa i marketinških mogućnosti koje se vežu uz stavljanje poljoprivrednih
proizvoda na tržište. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se većina poljoprivrednih
proizvođača zadržava na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Navedeno je dovelo do zaključka da je potrebno:
- usmjeriti proizvođače prema produženju poljoprivredne sezone kroz upotrebu
suvremenih poljoprivrednih tehnoloških rješenja;
- potaknuti udruživanje proizvođača u vertikalna i horizontalna udruženja u cilju jačanja
njihove konkurentnosti. Horizontalnim udruženjem se jača obujam poljoprivredne
proizvodnje, a vertikalnim se zatvara gospodarski ciklus od proizvodnje, prerade,
stavljanja proizvoda na tržište do zajedničke promidžbe proizvoda;
- educirati poljoprivredne proizvođače vezano za zakonsku regulativu, marketinške
aktivnosti te financijsko poslovanje.
Rezultat održanih manifestacija je uključivanje lokalnih poljoprivrednih proizvođača u rad
LAG-a LIKA i veća zainteresiranost za Mjere PRR 2014. 2020. te poboljšanje njihovih
gospodarskih rezultata.
Obzirom na probleme uočene tijekom provođenja projekta Lička seljačka tržnica LAG LIKA
je u suradnji s partnerima na projektu „INTEGRA LIKA 2020“ pokrenuo osnivanje
klastera poljoprivrednih proizvođača i klastera stočarske proizvodnje. U fazi pripreme je
istražena važeća zakonska regulativa, modeli financiranja i pozitivni primjeri iz zemlje i
inozemstva. Oba su klastera u fazi povezivanja članova.
2. Projekt: Promocija i valorizacija gastro - turističke ponude Ličko senjske županije
Projekt Promocija i valorizacija gastro-turističke ponude Ličko-senjske županije proveden je
na području Ličko senjske županije u razdoblju od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca
2015.
Cilj projekta je jačanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva kroz promociju
poljoprivrednih proizvoda te umrežavanja poljoprivrednih proizvođača i ugostiteljskih
subjekata. Dodatni cilj koji je postignut projektom je snaženje poljoprivredne proizvodnje na
području Ličko-senjske županije.
Kroz projekt je formirana baza poljoprivrednih proizvođača kojom su obuhvaćena ona
poljoprivredna gospodarstva koja se intenzivno bave poljoprivrednom proizvodnjom, planiraju
90/60
održati i proširiti postojeću proizvodnju te svoje proizvode plasirati na tržište, tj. na ona
gospodarstva koja imaju količine proizvoda koje mogu plasirati ugostiteljskim subjektima ili
drugim kanalima prodaje. Korištenjem podataka HGK i HOK-a formirana je i baza
ugostiteljskih objekata na području Ličko-senjske županije koji nude tradicionalna lička jela
ili su zainteresirani za ponudu tradicionalnih ličkih jela. Veliki broj ugostiteljskih objekata već
u svojoj ponudu ima barem nekolika tradicionalna jela, a namirnice nabavlja od lokalnih
poljoprivrednih gospodarstava. Ponuda poljoprivrednih proizvoda lokalnih proizvođača i
popis ugostiteljskih subjekata objavljeni su na stranici LAG-a LIKA. Formirane baze se
redovito ažuriraju.
Dio projekta je bio povezivanje poljoprivrednih proizvođača i ugostiteljskih subjekata u cilju
formiranja autohtone gastronomske ponude temeljene na korištenju lokalno proizvedenih
poljoprivrednih proizvoda. Tijekom konferencije „Integralni gospodarski razvoj LAG-a LIKA“
(17.09.2015.) predstavljen je primjer dobre prakse tj. organizirana je gastro-
manifestacija/catering kojeg je pripremio restoran Srednje škole Plitvička jezera i to sa
namirnicama lokalnih poljoprivrednih proizvođača. Prilikom odabira namirnica osoblje
restorana je koristilo formiranu bazu poljoprivrednih proizvođača te proširilo listu svojih
dobavljača. Na navedenom događaju su sudjelovali predstavnici poljoprivrednih proizvođača i
ugostiteljskih subjekata koji su imali priliku direktno se upoznati i uspostaviti suradnju.
Tijekom manifestacije Jesen u Lici je organiziran je sastanak s ugostiteljima „Domaće
namirnice u ugostiteljskim objektima – stvaranje platforme za suradnju“, prezentacija
LEADER programa i SWOT analiza razvojnih mogućnosti područja za potrebe izrade Lokalne
razvojne strategije LAG-a LIKA 2014-2020 tijekom kojeg su predstavnici poljoprivrednog i
prehrambenog sektora te njihova udruženja istaknuli kako je gastronomska ponuda sa područja
LAG-a LIKA prepoznatljiva i visokokvalitetna. Također, istaknuli su da su zainteresirani za
suradnju s predstavnicima poljoprivrednog sektora ali i činjenicu da je poljoprivredna
proizvodnja na području LAG-a LIKA još uvijek na niskom nivou te da je općenito niska
zainteresiranost za bavljenje poljoprivredom među mladima.
Navedenim projektom započelo je stvaranje kratkog lanca opskrbe u smislu poticanja
ugostiteljskih subjekata za korištenje lokalnih poljoprivrednih proizvoda. Također, stavljen je
naglasak na korištenje autohtone gastronomske ponude za podizanje poljoprivredne
proizvodnje i jačanja gospodarstva.
91/60
Aktivnosti u tijeku
Stvorena baza poljoprivrednih proizvođača otvorila je mogućnost za još jedan kratki lanac
opskrbe, odnosno za povezivanje poljoprivrednih proizvođača s javnim ustanovama te
ugostiteljskim objektima u sklopu Nacionalnih parkova. Međutim za ostvarivanje takvog
povezivanja potrebno je zadovoljiti dva bitna preduvjeta: podizanje obujma poljoprivredne
proizvodnje i udruživanje proizvođača zbog zajedničkog nastupa prema javnim ustanovama
odnosno Nacionalnim parkovima.
Klimatski i prirodni preduvjeti na području LAG-a pogodni su intenzivni uzgoj šljive. Stoga je
LAG LIKA u suradnji s Gradom Gospićem i Poljoprivrednim institutom iz Osijeka pokrenuo
pilot projekt intenzivnog uzgoja šljive u sklopu kojeg će biti formirano pokusno polje s
različitim vrstama šljive i rasadnik. Također, planirana je izgradnja „Poljoprivrednog
inkubatora” s hladnjačom, sušarom za voće te pogonom za preradu i skladištenje koji će biti
na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima. Kroz povezivanje javnih institucija,
gospodarskih subjekata i znanstvene zajednice stvaraju se povoljni preduvjeti za održivi razvoj
gospodarstva.
Podrškom projektu „Urbani vrt – vrtlariti je lako, nauči kako!“ LAG nastoji podržati
poljoprivrednu proizvodnju i na malim površinama, odnosno predstaviti mogućnosti uzgoja
vlastite hrane i potaknuti samoodrživost obitelji. Provedbom će se široj zajednici predstaviti
načela permakulturne proizvodnje te uključiti školsku djecu u poljoprivrednu proizvodnju kako
bi se potaknula dodatna zainteresiranost mladih za poljoprivredu.
Planirani su projekti za formiranje školskih vrtova u svim zainteresiranim ustanovama
školskog obrazovanja te formiranje i aktivan rad školskih zadruga. Školske zadruge su model
pripreme mladih za korištenje dostupnih resursa u gospodarske svrhe te svojevrsna nadopuna
teoretskih znanja koje stječu tijekom školovanja.
S ciljem identifikacije i brendiranja regije LAG LIKA je započeo izradu prepoznatljivog
krovnog logotipa/vizualnog znaka za potrebe formiranja regionalne oznake kvalitete
(neobavezna shema kvalitete). Znak vizualnog označavanja ličkih proizvoda - "Lička
kvaliteta" /"Lika Quality" (LQ) namijenjen je poticanju razvoja domaće proizvodnje,
podizanju razine kvalitete ličkih proizvoda i proizvodnih tehnologija, poticanju stvaralaštva,
kreativnosti, izvornosti, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije, te promociji ličke
regije i stvaranju ličkog identiteta na domaćem i svjetskom tržištu. Pravo uporabe znaka "Lička
kvaliteta" (LQ) dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji posjeduju natprosječnu kvalitetu,
proizvedenim i pružanim na području regije Like i podvelebitskog primorja, a nastali su kao
rezultat ličke i primorske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije. Odbor za
područje turizma na projektu „INTEGRA LIKA 2020“ formirao je Radne skupine za proizvode
i usluge čiji je zadatak izrada Pravilnika za dodjelu znaka "Lička kvaliteta" /"Lika Quality"
(LQ). Nositelj oznake je LAG LIKA. U cilju predstavljanja značaja sustava regionalne oznake
kvalitete LAG je u suradnji s članovima Radne skupine za komunikacijsku strategiju na
projektu „INTEGRA LIKA 2020“ organizirao radni doručak u UO Maki tijekom kojeg se uz
tradicionalnu ličku gastronomsku ponudu razgovaralo o planu komunikacijske strategije
projekta.
92/60
Fokus područja projekta „INTEGRA LIKA 2020“
A Poljoprivreda
Poljoprivredna djelatnost na području LAG-a LIKA još uvijek je dominantno primarnog
karaktera. Proširenje i podizanje razine ratarske i stočarske proizvodnje na višu razinu, jedan je
od osnovnih ciljeva djelovanja.
Kao ključno pitanje unutar ovog programskog usmjerenja, a u korelaciji sa smjernicama
Zajedničke poljoprivredne politike i trendovima na tržištu, nameće se potreba povezivanja,
odnosno udruživanja u poljoprivredi, pri čemu je sasvim razvidno da će stvaranje proizvođačkih
grupa i organizacija (zadruge, udruge, klasteri i sl.) biti nužan preduvjet opstanka na vrlo
zahtjevnom i liberalnom tržištu Europske unije. Vrijedi istaknuti i mogućnosti koje, unatoč
svojoj kompleksnosti, nudi ekološka poljoprivredna proizvodnja na području LAG-a, posebice
u svjetlu sve većih potreba i preferencija tržišta zdrave hrane.
LAG LIKA će nastojati biti „kontakt točka“ za sve svoje članove i dionike s područja koji se
bave nekom vrstom poljoprivredne djelatnosti. To podrazumijeva savjetovanje i informiranje
članova o mogućnostima, natječajima i kriterijima za dobivanje bespovratnih sredstava koja im
stoje na raspolaganju, bilo iz nacionalnih ili europskih fondova (s naglaskom na EAFRD) te
organiziranje edukativnih programa za svoje članove, ali i promidžbenih događaja za
cjelokupno stanovništvo LAG-a.
Kako bi naglasili ponudu poljoprivrednih proizvoda a s ciljem postizanja kvalitete
poljoprivredne proizvodnje te jačanja prepoznatljivosti poljoprivrednih proizvoda na području
Like i podvelebitskog primorja, LAG LIKA će, zajedno s partnerima u projektu „INTEGRA
LIKA 2020“ pokrenuti projekt izrade oznake kvalitete različitih skupina poljoprivredne
proizvodnje (ratarske i povrtlarske kulture, voće, džemovi, sokovi i rakije, med, meso i mesne
prerađevine, mlijeko i mliječne prerađevine, slastičarske i pekarske proizvode te rukotvorine)
Partneri projekta „INTEGRA LIKA 2020“ i dionici s područja LAG-a svoje projekte trebaju
usmjeravati prema ispunjenju sljedećih ciljeva:
1.a Razvoj konkurentne poljoprivredne proizvodnje temeljene na specifičnim
visokokvalitetnim proizvodima područja;
2.a Razvoj prerađivačke djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima;
3.a Poticanje udruživanja i stvaranja proizvođačkih grupa i organizacija;
4.a Razvoj ekološke proizvodnje temeljene na prirodnim preduvjetima područja;
5.a Zaštita specifičnih visokokvalitetnih proizvoda područja oznakama kvalitete i ulazak
proizvođača u sustav kvalitete (shema kvalitete, neobvezne oznake kvalitete,
ekološka proizvodnja);
6.a Razvoj formalne i neformalne edukacije za poljoprivredna i srodna zanimanja;
7.a Povezivanje poljoprivrednih proizvođača i znanstvene zajednice.
93/60
B Stvaranje identiteta
Razvijanje pojedinih fokus područja unutar projekta INTEGRA LIKA 2020 mora slijediti i
djelovanje u smjeru izgradnje prepoznatljivosti ukupnog područja Like i Hrvatskog primorja
kao ekološki prihvatljivog područja koje obiluje prirodnom i kulturnom baštinom, bogatom
gastro ponudom te kao takvo predstavlja poželjnu turističku destinaciju i mjesto za život.
Identifikacija jednako uključuje pozitivne karakteristike kao i definiranje onoga što je negativno
i što ne pripada mjestima. Stoga se može reći da je proces identifikacije ujedno i proces
ekskluzije, isključivanja onih dijelova koji se u danom vremenu i kulturnom kontekstu ne
smatraju poželjnima. Najvažniji princip identiteta jest potreba za jedinstvenosti i razlikovanjem
od drugih. Identitet mjesta može se bazirati na karakteristikama mjesta, odnosno određenim
specifičnostima ili prostornim simbolima. Pripisivanje identiteta nekom mjestu nije slučajan
nego osmišljeno upravljan proces svih zainteresiranih dionika koji djeluju na određenom
području.
Cilj LAG-a LIKA je u suradnji s partnerima konstruirati i promovirati identitet Like i
podvelebitskog primorja kako bi potaknuli očuvanje prirodne i kulturne baštine, ojačali
poljoprivrednu proizvodnju i ukupno gospodarstvo te promovirali regiju i tako privukli
posjetitelje, investitore i nove stanovnike te očuvali postojeće. S ciljem identifikacije i
brendiranja regije, LAG LIKA je, zajedno s partnerima na projektu „INTEGRA LIKA 2020“
započeo izradu prepoznatljivog krovnog logotipa/vizualnog znaka za potrebe formiranja
regionalne oznake kvalitete - "Lička kvaliteta" /"Lika Quality" (LQ). Nastavno na taj znak
izraditi će se logotip/vizualni znak za kvalitetu poljoprivrednih proizvoda, ugostiteljskih i
smještajnih objekata.
Za potrebe doprinosa ovom fokus području LAG LIKA će kroz organizaciju radnih sastanaka,
stručnih predavanja i informiranja o dostupnim sredstvima za financiranje promidžbenih
projekata davati doprinos realizaciji ovog cilja.
C Turizam
Razvoj i diverzifikacija turističke djelatnosti kao gospodarske djelatnosti, jedno je od ključnih
fokus područja djelovanja projekta „INTEGRA LIKA 2020“.
Razvoj diverzificiranih oblika turizma te generiranje privlačnih i održivih receptivnih
destinacijskih uvjeta, s ciljem povezivanja priobalja i unutrašnjosti LAG-a u jedinstvenu i
ponudom bogatu destinacijsku cjelinu, biti će pravac djelovanja u ovom kontekstu. Od niza
atraktivnih oblika selektivnog turizma poput ruralnog, izletničkog, rekreativnog, zdravstvenog,
sportskog, wellness, kulturnog, lovnog, gastro, kongresnog, ekoturizma, posebno vrijedi
istaknuti mogućnost i potrebu razvoja ruralnog turizma, uzimajući u obzir nesporne prirodne i
kulturne ljepote Like i Hrvatskog primorja, te gastronomske ponude, koje tek treba pozicionirati
i brendirati na turističkoj karti.
LAG će organiziranjem tematskih, edukativnih i promidžbenih događaja za svoje članove ali i
za cjelokupno stanovništvo LAG-a nastaviti, sukladno svojim mogućnostima, davati doprinos
realizaciji ovog cilja.
94/60
Kako bi naglasili posebnost gastronomske ponude a s ciljem trajnog podizanja kvalitete
ugostiteljstva područja, LAG LIKA će, zajedno s partnerima u projektu „INTEGRA LIKA
2020“ pokrenuti projekt izrade oznake kvalitete ugostiteljskih objekata Like i podvelebitskog
primorja, s ciljem trajnog podizanja kvalitete ugostiteljske ponude kroz stimuliranje i
unapređivanje tradicionalnih gastronomskih vrijednosti te korištenje lokalnih poljoprivrednih
proizvoda u formiranju gastronomske ponude. Osim podizanja kvalitete ugostiteljske ponude
ovog kraja, uvođenje oznake kvalitete će gastronomsku ponudu područja uključiti u europske i
svjetske gastronomske tijekove te afirmirati kvalitetu proizvoda i usluga kao i prepoznatljivost
ovog kraja.
Koristeći isti pristup, LAG LIKA će, zajedno s partnerima u projektu „INTEGRA LIKA 2020“
pokrenuti projekt izrade oznake kvalitete smještajnih objekata Like i podvelebitskog primorja,
s ciljem trajnog podizanja kvalitete smještajne ponude temeljene na tradicijskim obilježjima
kraja poštujući pritom zahtjeve suvremenog turista.
Nadalje, poznato je kako je dužina boravka turista u Lici vrlo kratka a da bi doskočili toj pojavi,
LAG LIKA će, zajedno s partnerima na projektu „INTEGRA LIKA 2020“ pokrenuo projekt
pod nazivom „Stay 3 days in Lika“. Ovaj projekt imat za cilj produžiti boravak turista koji
posjećuju ovo područje, prvenstveno onih koji posjećuju NP Plitvička Jezera. Takvim turistima
biti će ponuđene mogućnosti produžetka boravka u Lici i podvelebitskom primorju te bolje
upoznavanje područja s prirodnim i gastronomskim vrijednostima. Programi se mogu prema
potrebi i interesu nadograđivati.
Na istom tragu pokrenuti su razgovori između predstavnika javnih ustanova koje upravljaju
zaštićenim područjima na području LAG-a LIKA kako bi se pokrenula zajednička i
međusobna promocija i razvoj zaštićenih područja LAG-a LIKA. Nacionalni parkovi u RH
imaju usklađeni vizualni identitet te nacionalne platforme za suradnju u koju su pored NP
uvršteni i Parkovi prirode, međutim, potrebno je uključiti i ostale predstavnike javnih
ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima.
Partneri projekta „INTEGRA LIKA 2020“ i dionici s područja LAG-a svoje projekte trebaju
usmjeravati prema ispunjenju sljedećih ciljeva:
1.c Diversifikacija turističke i ugostiteljske ponude, razvoj specifičnih oblika turizma s
naglaskom na razvoj ruralnog turizma;
2.c Poticanje razvoja turističke ponude područja temeljene na autohtonoj gastronomskoj
ponudi, tradicijskoj i kulturnoj baštini i prirodnim vrijednostima;
3.c Povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude područja, turističkih i ugostiteljskih
objekata;
4.c Revitalizacija napuštenih područja kroz formiranje difuznih hotela;
5.c Prepoznatljivost turističke destinacije Like i podvelebitskog primorja te integralno
upravljanje turističkom destinacijom;
6.c Povezivanje subjekata u poljoprivredi i turizmu u svrhu stvaranja zajedničke ponude.
95/60
D Samoodrživost
Područje LAG-a LIKA kroz povijest je depopularizirano iz različitih razloga a jedan od glavnih
je nedostatak posla i nemogućnost zadovoljavanja egzistencijalnih uvjeta življenja. Kako bi se
zaustavilo iseljavanje stanovništva i stvorili uvjeti za moguće migracije iz urbanih područja,
nužan je razvoj gospodarskih aktivnosti.
Cilj LAG-a jest ujednačen razvoj cjelokupnog područja čime se stvaraju predispozicije za
održivi razvoj i samoodrživost, što je jedino moguće uz stvaranje uvjeta za gospodarski
napredak. Kao nužni preduvjet gospodarskog razvitka nameće se, stoga, izgradnja i osnaživanje
potrebne poduzetničke infrastrukture i potpornih, poduzetničkih institucija na LAG-području.
Da bi se stvorili uvjeti za održivi razvoj, potrebno je izgraditi kvalitetnu i funkcionalnu
infrastrukturu čime će se zasigurno poboljšati kvaliteta života stanovništva područja LAG-a. U
realizaciji ovog fokusnog područja ključna je odgovornost jedinica lokalne samouprave koje
čine LAG LIKA a koji sukladno vlastitim mogućnostima, posebnostima i pametnoj
specijalizaciji trebaju stvoriti poželjno i ugodno okružje za život na svom području. Jedinice
lokalne samouprave imati će značajne mogućnosti za ostvarivanje europskih potpora iz
različitih fondova za unaprjeđenje komunalne i prometne infrastrukture te za osnivanje i razvoj
potrebne poduzetničke infrastrukture kao što su poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi i
sl.
LAG LIKA će im u tom procesu, kao i do sada, biti partner i podrška te će nastaviti sa
savjetovanjem, usmjeravanjem i informiranjem članova-predstavnika JLS-a o mogućnostima,
natječajima i kriterijima za dobivanje bespovratnih sredstava koja im stoje na raspolaganju bilo
iz nacionalnih ili europskih fondova uz organiziranje edukativnih programa za svoje članove
kao i nezaobilaznih promidžbenih događaja za cjelokupno stanovništvo u pojedinim jedinicama
lokalne samouprave s LAG-područja.
Samoodrživost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jedna je od temeljnih odrednica
projekta „INTEGRA LIKA 2020“. Kako bi se to postiglo, uz razvoj poljoprivredne djelatnosti
te proizvodnje hrane, LAG LIKA raditi će na razvoju ruralnog turizma s posebnim naglaskom
na turizam u seoskim domaćinstvima. Time će se otvoriti mogućnost prodaje hrane i usluga
koje su kreirane u samom domaćinstvu i na taj način dati mogućnost zarade višeg stupnja.
Partneri projekta „INTEGRA LIKA 2020“ i dionici s područja LAG-a svoje projekte trebaju
usmjeravati prema ispunjenju sljedećih ciljeva:
1.d Zatvaranje gospodarskog ciklusa od proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda
(stvaranje gotovog proizvoda) do plasmana proizvoda na tržište u okviru
gospodarske jedinice;
2.d Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu;
3.d Stvaranje kratkih lanaca opskrbe;
4.d Jačanje potpornih institucija za potrebe održivog razvoja gospodarstva;
5.d Rekonstrukcija i izgradnja prateće komunalne infrastrukture;
6.d Poticanje racionalnog korištenja resursa za postizanje optimalnog odnosa inputa i
outputa u cjelokupnoj ekonomskoj proizvodnji u svrhu poboljšanja kvalitete života
96/60
lokalnih dionika.
E Ekologija - Zaštita okoliša, obnovljivi izvori energije (OIE) i energetska učinkovitost
Gospodarski razvoj ne smije ići nauštrb okoliša pri čemu posebno treba voditi računa da se ne
odrazi negativno na prirodnu i kulturnu baštinu kojima područje LAG-a obiluje. Jedno od
gorućih pitanja na području LAG-a LIKA, baš kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj, jest pitanje
kvalitetnog zbrinjavanja otpada. U skladu s politikom Europske unije nužan je pomak prema
cirkularnoj ekonomiji, korištenju obnovljivih izvora energije i izbjegavanje negativnih
klimatskih promjena.
Jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju mogućnosti ova pitanja riješiti korištenjem
različitih europskih i nacionalnih sredstava putem kojih bi trebale izvršiti sanacije nelegalnih
odlagališta uz izgradnju potrebnih infrastrukturnih objekata (reciklažna dvorišta, pretovarne
stanice, kompostane i sl.). Gospodarski sektor također ima na raspolaganju sredstva za ulaganja
koja su u skladu s odrednicama zelene ekonomije i održivog razvoja. LAG LIKA će im u tom
procesu biti partner i podrška putem savjetovanja, usmjeravanja i informiranjem o
mogućnostima, natječajima i kriterijima za dobivanje bespovratnih sredstava. LAG će također,
sukladno svojim mogućnostima, nastaviti organizirati tematske, edukativne i promidžbene
događaja za svoje članove, ali i za cjelokupno stanovništvo LAG-a kako bi doprinijeli podizanju
svijesti o važnosti očuvanja okoliša.
Partneri projekta „INTEGRA LIKA 2020“ i dionici s područja LAG-a svoje projekte trebaju
usmjeravati prema ispunjenju sljedećih ciljeva:
1.e Razvoj svijesti lokalnih dionika o važnosti očuvanja bogatstva prirodnih i kulturnih
resursa kojima područje raspolaže;
2.e Korištenje svih dostupnih resursa sukladno odrednicama održivog razvoja;
3.e Poticanje očuvanja bioraznolikosti područja;
4.e Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora,
5.e Poticanje kvalitetnog zbrinjavanja otpada;
6.e Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama.
97/60
Prilog 7. Kriteriji odabira po mjerama LRS
Mjera 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti PG-a
KRITERIJI ODABIRA M 4.1.1. BODOVI MAX
BODOVI
Ulaganje u prioritetne sektore
LAG-a (voće i povrće,
stočarstvo)7
ulaganje se odnosi na proizvodnju krumpira ili šljiva ili
sektor ovčarstva ili sektor muznih krava 20
20
ulaganje se odnosi na sektor voćarstva, osim
proizvodnje šljiva 15
ulaganje se odnosi na sektor govedarstva (osim muznih
krava) i/ili svinjogojstva i/ili kozarstva 10
ostala prioritetna ulaganja 5
Udruživanje proizvođača (proizvođačka organizacija, zadruga ili zajednički projekt)8
suradnja/umrežavanje LEADER načelo 20 20
Ulaganje doprinosi očuvanju
postojećih ili stvaranju novih
radnih mjesta
ulaganja iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju
radnih mjesta i to više od 2, iskazano u ekvivalentu pune
zaposlenosti (FTE)
15
15
ulaganja iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju
radnih mjesta više od 0.5 do uključujući 2 radna mjesta,
iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
10
ulaganjima iz poslovnog plana očuvati će se postojeća
radna mjesta ili ista povećati do uključujući 0.5 radnih
mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
5
Ulaganje provodi mladi poljoprivrednik9 10 10
Korisnik je upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji ili Registar proizvođača iz
sheme kvalitete ili posjeduje neobaveznu oznaku kvalitete 10 20 20
Ulaganjem se uvodi inovativni proizvod ili tehnološki proces11 - inovacija/LEADER načelo 10 10
Ulaganja iz doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih promjena)12 10 10
Ulaganje doprinosi fokus
područjima projekta INTEGRA
LIKA 202013
integrirane aktivnosti/ LEADER
načelo
ulaganje doprinosi 2 i više fokus područja 10
10
ulaganje doprinosi 1 fokus području 5
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 115
PRAG PROLAZNOSTI 30
7 Ukoliko je ulaganje povezano s više prioritetnih sektora dodjeljuju se bodovi povoljniji za korisnika.
8 Korisnik je poljoprivredna zadruga, proizvođačka organizacija ili je prijavio zajednički projekt
9 Nositelj poljoprivrednog gospodarstva
10 Odnosi se na oznaku Lika Quality
11 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Inovativnost podrazumijeva uvođenje novih ili
unaprjeđenje postojećih proizvoda i tehnologija u odnosu na korisnika, ali i ukupno područje LAG-a.
12 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu,
opremanje opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje
energije, emisije stakleničkih plinova i smanjenju korištenja neobnovljivih resursa. 13 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava
se iz opisa projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
98/60
Mjera 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
KRITERIJI ODABIRA M 4.2.1. BODOVI MAX BODOVI
Ulaganje u prioritetne
sektore LAG-a (mlijeko,
meso, med, prerada voća i
povrća)14
ulaganje se odnosi na sektor mlijeka i mesa 20
20 ulaganje se odnosi na sektor prerade voća i povrća 15
ulaganje se odnosi na sektor meda 10
Udruživanje proizvođača (proizvođačka organizacija, zadruga ili zajednički
projekt)15 suradnja/umrežavanje LEADER načelo 20 20
Tip ulaganja rekonstrukcija i/ili opremanje postojećih objekata 15
15 izgradnja objekata 5
Ulaganje doprinosi očuvanju
postojećih ili stvaranju
novih radnih mjesta
ulaganja iz poslovnog plana će doprinijeti
povećanju radnih mjesta i to više od 2, iskazano u
ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
15
15
ulaganja iz poslovnog plana će doprinijeti
povećanju radnih mjesta više od 0.5 do uključujući
2 radna mjesta, iskazano u ekvivalentu pune
zaposlenosti (FTE)
10
ulaganjima iz poslovnog plana očuvati će se
postojeća radna mjesta ili ista povećati do
uključujući 0.5 radnih mjesta, iskazano u
ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
5
Ulaganje u proizvodne procese iz sheme kvalitete16 20 20
Ulaganjem se uvodi inovativni proizvod ili tehnološki proces17 -
inovacija/LEADER načelo 10 10
Ulaganja iz doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih promjena)18 10 10
Ulaganje doprinosi fokus
područjima projekta
INTEGRA LIKA 202019
integrirane aktivnosti/
LEADER načelo
ulaganje doprinosi 2 i više fokus područja 10
10
ulaganje doprinosi 1 fokus području 5
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 120
PRAG PROLAZNOSTI 30
14 Ukoliko je ulaganje povezano s više prioritetnih sektora dodjeljuju se bodovi povoljniji za korisnika.
15 Korisnik je poljoprivredna zadruga, proizvođačka organizacija ili je prijavio zajednički projekt
16 Rezultat proizvodnog procesa je proizvod koji je u sustavu sheme kvalitete sukladno Zakonu o zaštićenim oznakama
izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda NN 80/2013 i 14/2014 ili koji ima znak ekološke proizvodnje sukladno Zakonu o provedbi Uredbe
Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (“Narodne novine” br. 80/13, 14/14) ili
ima oznaku „Lika Quality“.
17 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Inovativnost podrazumijeva uvođenje novih ili
unaprjeđenje postojećih proizvoda i tehnologija u odnosu na korisnika, ali i ukupno područje LAG-a.
18 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu,
opremanje opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje
energije, emisije stakleničkih plinova i smanjenju korištenja neobnovljivih resursa. 19 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava
se iz opisa projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
99/60
Mjera 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
KRITERIJI ODABIRA M 6.3.1. BODOVI MAX
BODOVI
Aktivnosti iz poslovnog
plana su povezane sa
prioritetnim sektorima LAG-
a (mlijeko, meso, med,
proizvodnja i prerada voća i
povrća)20
aktivnosti se odnose na proizvodnju krumpira ili šljiva
ili sektor ovčarstva ili sektor muznih krava/mlijeka 20
20 aktivnosti se odnosi na sektor proizvodnje i prerade voća
i povrća 15
aktivnosti se odnosi na sektor meda 10
ostali prioritetni sektori 5
Aktivnosti doprinose
očuvanju postojećih ili
stvaranju novih radnih
mjesta
aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju
radnih mjesta i to više od 2, iskazano u ekvivalentu pune
zaposlenosti (FTE)
15
15
aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju
radnih mjesta više od 0.5 do uključujući 2 radna mjesta,
iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
10
aktivnosti iz poslovnog plana očuvati će se postojeća
radna mjesta ili ista povećati do uključujući 0.5 radnih
mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
5
Aktivnosti iz poslovnog plana provodi mladi poljoprivrednik21 15 15
Aktivnostima se uvodi inovativni proizvod ili tehnološki proces22 - inovacija/LEADER
načelo 10 10
Aktivnosti iz poslovnog plana doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih
promjena)23 10 10
Aktivnosti doprinose fokus
područjima projekta
INTEGRA LIKA 202024
integrirane aktivnosti/
LEADER načelo
aktivnosti doprinose 2 i više fokus područja 10
10
aktivnosti doprinose 1 fokus području 5
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 80
PRAG PROLAZNOSTI 30
20 Ukoliko je ulaganje povezano s više prioritetnih sektora dodjeljuju se bodovi povoljniji za korisnika.
21 Nositelj poljoprivrednog gospodarstva
22 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Inovativnost podrazumijeva uvođenje novih ili
unaprjeđenje postojećih proizvoda i tehnologija u odnosu na korisnika, ali i ukupno područje LAG-a.
23 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu,
opremanje opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje
energije, emisije stakleničkih plinova i smanjenju korištenja neobnovljivih resursa. 24 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava
se iz opisa projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
100/60
Mjera 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti
KRITERIJI ODABIRA M 6.2.1. BODOVI MAX
BODOVI
Aktivnosti iz poslovnog plana
su povezane sa prioritetnim
sektorima LAG područja
aktivnosti povezane sa kušaonama proizvoda iz shema
kvalitete i/ili tradicijskih proizvoda25 20
20
aktivnosti povezane s preradom i trženjem proizvoda koji
nisu obuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU26 15
aktivnosti povezane s ruralnim turizmom (osim kušaona) 10
aktivnosti koje se odnose na tradicijske, umjetničke obrte,
izradu suvenira ili preradu, marketing i izravnu prodaju
lokalnih proizvoda
5
Tip aktivnosti
aktivnosti povezane sa rekonstrukcijom postojećih
objekata (sa ili bez opremanja) 15
15 aktivnosti povezane sa opremanjem postojećih objekata 10
aktivnosti povezane sa izgradnjom objekata 5
Aktivnosti iz poslovnog plana
doprinose očuvanju postojećih
ili stvaranju novih radnih
mjesta
aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju
radnih mjesta i to više od 2, iskazano u ekvivalentu pune
zaposlenosti (FTE)
15
15
aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju
radnih mjesta više od 0.5 do uključujući 2 radna mjesta,
iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
10
aktivnosti iz poslovnog plana očuvati će se postojeća
radna mjesta ili ista povećati do uključujući 0.5 radnih
mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
5
Aktivnosti iz poslovnog plana doprinose očuvanju krajobraza kroz obnovu tradicijske
arhitekture27 15 15
Korisnik posjeduje znak neobavezne sheme kvalitete28 15 15
Aktivnosti uvode inovativni proizvod ili tehnološki proces29 - inovacija/LEADER načelo 10 10
Aktivnosti iz poslovnog plana doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih
promjena)30 10 10
Aktivnosti doprinose fokus
područjima projekta
INTEGRA LIKA 202031
integrirane aktivnosti/
LEADER načelo
aktivnosti doprinose 2 i više fokus područja 10
10
aktivnosti doprinose 1 fokus području 5
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 110
PRAG PROLAZNOSTI 30
25 Odnosi se na proizvode opisane u LRS u poglavlju 1.2.1.a) poljoprivredna proizvodnja
26 Npr. proizvodnja šljivovice
27 Korisnik dostavlja obrazloženje projektanta, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Odnosi se na ulaganja u tradicionalnu ličku ili primorsku
kuću.
28 Odnosi se na znak Lika Quality
29 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Inovativnost podrazumijeva uvođenje novih ili unaprjeđenje postojećih
proizvoda i tehnologija u odnosu na korisnika, ali i ukupno područje LAG-a.
30 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu, opremanje opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje energije, emisije stakleničkih plinova i
smanjenju korištenja neobnovljivih resursa. 31 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava se iz opisa
projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
101/60
Mjera 6.4.1. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
KRITERIJI ODABIRA M 6.4.1. BODOVI MAX
BODOVI
Ulaganja su povezana sa
prioritetnim sektorima LAG
područja
ulaganje se odnosi na kušaone proizvoda iz shema
kvalitete i/ili tradicijskih proizvoda32 20
20
ulaganje u preradu i trženje proizvoda, koji nisu
obuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU33 15
ulaganje u ruralni turizam (osim kušaona) 10
aktivnosti koje se odnose na tradicijske, umjetničke obrte,
izradu suvenira ili preradu, marketing i izravnu prodaju
lokalnih proizvoda
5
Tip ulaganja
rekonstrukcija postojećih objekata (sa ili bez opremanja) 15
15 opremanje postojećih objekata 10
izgradnja objekata 5
Ulaganje doprinosi očuvanju
postojećih ili stvaranju novih
radnih mjesta
aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju
radnih mjesta i to više od 2, iskazano u ekvivalentu pune
zaposlenosti (FTE)
15
15
aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju
radnih mjesta više od 0.5 do uključujući 2 radna mjesta,
iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
10
aktivnosti iz poslovnog plana očuvati će se postojeća
radna mjesta ili ista povećati do uključujući 0.5 radnih
mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
5
Ulaganje doprinosi očuvanju krajobraza kroz obnovu tradicijske arhitekture34 15 15
Korisnik posjeduje znak neobavezne sheme kvalitete35 15 15
Ulaganjem se uvodi inovativni proizvod ili tehnološki proces36 - inovacija/LEADER načelo 10 10
Ulaganje doprinosi očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih promjena)37 10 10
Ulaganje doprinosi fokus
područjima projekta
INTEGRA LIKA 202038
integrirane aktivnosti/
LEADER načelo
ulaganje doprinosi 2 i više fokus područja 10
10
ulaganje doprinosi 1 fokus području 5
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 110
PRAG PROLAZNOSTI 30
32 Odnosi se na proizvode opisane u LRS u poglavlju 1.2.1.a) poljoprivredna proizvodnja
33 npr. proizvodnja šljivovice
34 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Odnosi se na ulaganja u tradicionalnu ličku ili primorsku kuću.
35 Odnosi se na znak Lika Quality
36 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Inovativnost podrazumijeva uvođenje novih ili unaprjeđenje postojećih
proizvoda i tehnologija u odnosu na korisnika, ali i ukupno područje LAG-a.
37 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu, opremanje
opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje energije, emisije stakleničkih plinova i smanjenju korištenja neobnovljivih resursa. 38 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava se iz opisa
projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
102/60
Mjera 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za
ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu
infrastrukturu
KRITERIJI ODABIRA M 7.4.1. BODOVI MAX
BODOVI
Ulaganja su povezana sa
prioritetnim sektorima LAG
područja
ulaganje u tematske staze i puteve vezane uz promociju
poljoprivredne proizvodnje i tržnice domaćih proizvoda 20
20
ulaganje u objekte za ostvarivanje organizirane njege, odgoja,
obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu ili
ulaganje u dječja igrališta
15
ulaganje u multifunkcionalnu društvenu infrastrukturu za javnu
uporabu kojom upravlja udruga i kojom se koristi više interesnih
skupina39 (suradnja/umrežavanje LEADER načelo)
10
ulaganje u javno dostupnu infrastrukturu otvorenu za sve
pojedince i sve interesne skupine40 5
Tip ulaganja41
rekonstrukcija (sa ili bez opremanja) 15
15 opremanje 10
izgradnja 5
Ulaganje doprinosi očuvanju
postojećih ili stvaranju novih
radnih mjesta
aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju radnih
mjesta i to više od 2, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti
(FTE)
15
15
aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju radnih
mjesta više od 0.5 do uključujući 2 radna mjesta, iskazano u
ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
10
aktivnosti iz poslovnog plana očuvati će se postojeća radna
mjesta ili ista povećati do uključujući 0.5 radnih mjesta, iskazano
u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE)
5
Ulaganje povezano sa zaštićenim kulturnim dobrom LAG-a42 (nepokretno/pokretno materijalno
kulturno dobro ili nematerijalna baština) ili prirodnom baštinom43 15 15
Ulaganje je inovativnog karaktera44 - inovacija/LEADER načelo 10 10
Ulaganje doprinosi očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih promjena)45 10 10
Ulaganje doprinosi fokus
područjima projekta INTEGRA
LIKA 202046
integrirane aktivnosti/ LEADER
načelo
ulaganje doprinosi 2 i više fokus područja 10
10
ulaganje doprinosi 1 fokus području 5
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 95
PRAG PROLAZNOSTI 30
39 Npr. društveni domovi, kulturni centri, vatrogasni domovi i spremišta, planinarski domovi i skloništa, sportske građevine, objekti za
slatkovodni sportski ribolov.
40 Javne zelene površine – parkovi i sl.; pješačke staze; pješačke zone; otvoreni odvodni kanali koji nisu sastavni dio ceste; groblja, javne
prometne površine – trgovi, pothodnici, nadvožnjaci, javne stube i prolazi; sportske građevine kojim ne upravlja udruga, rekreacijske zone na
rijekama i jezerima, biciklističke staze i trake, tematski putovi i parkovi, turistički informativni centri
41 Odnosi se na sve vrste ulaganja (objekti, staze, putevi…)
42 Prema popisu u Prilogu 1 LRS
43 Prema popisu u Prilogu 3 LRS / Popisu prirodne baštine zaštićene Zakonom o zaštiti prirodne baštine
44 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju. Inovativnost podrazumijeva nove, inovativne mogućnosti podizanja kvalitete života
u području ulaganja.
45 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu, opremanje opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje energije, emisije stakleničkih
plinova i smanjenju korištenja neobnovljivih resursa. 46 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava se iz opisa
projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
103/60
Mjera 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale male infrastrukture
KRITERIJI ODABIRA M 8.5.2. BODOVI MAX
BODOVI
Cilj ulaganja
ulaganja kojima je krajnji cilj educiranje i informiranje o
šumi, održivom gospodarenju šumama, zaštiti šuma i
okolišu
20
20
ulaganja kojima je krajnji cilj promicanje i korištenje
rekreacijskih, zdravstvenih i turističkih funkcije šuma te
prirodne ljepote krajobraza
15
ulaganja kojima se promovira održivo korištenje nedrvnih
šumskih proizvoda47 10
ulaganja kojima je cilj revitalizacija i uređenje
pojedinačnih elementa unutar šume (izvori, bunari, ulazi
u spilje )
5
Korisnik
udruge civilnog društva i druge pravne osobe aktivne u
zaštiti prirode 15
15 šumoposjednici i udruženja šumoposjednika 10
trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno
Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim
zemljištima u vlasništvu RH
5
Ulaganje je inovativnog karaktera48 - inovacija/LEADER načelo 10 10
Ulaganja koje se provode u šumama unutar zaštićenih područja prirode i područja ekološke
mreže Natura 2000 10 10
Ulaganje doprinosi fokus
područjima projekta
INTEGRA LIKA 202049
integrirane aktivnosti/
LEADER načelo
ulaganje doprinosi 2 i više fokus područja 10
10
ulaganje doprinosi 1 fokus području 5
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 65
PRAG PROLAZNOSTI 15
47 Odnosi se na mahovinu, paprat, travu, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilje, gljive, med, smolu, listinac, travnati ili
pašnjački prekrivač, divljač i ostale životinje koje žive u šumi, treset i humus te prerađevine s isključivo i/ili s dominantnim
udjelom šumskih proizvoda (divljačina, tinkture ljekovitog šumskog bilja i grmlja) 48 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju. Inovativnost podrazumijeva nove, inovativne mogućnosti podizanja
kvalitete života u području ulaganja.
49 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava
se iz opisa projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
104/60
Mjera 19.3.1. Priprema aktivnosti suradnje LAG-a
KRITERIJI ODABIRA M 19.3.1. BODOVI MAX
BODOVI
Planirani broj uključenih
partnera u projekt suradnje
2 10
30 3 - 4 20
5 i više 30
Planirani tip projekta
suradnje50
međuteritorijalni (unutar granica RH) 10
20 TNC (između država članica EU) 20
TNC (s trećim državama) 15
Planirana uloga LAG-a u
projektu suradnje
nositelj projekta 20 20
partner na projektu 10
Aktivnosti pripreme projekta suradnje odnose se na minimalno jedno fokus područje
projekta INTEGRA LIKA 202051 10 10
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 80
PRAG PROLAZNOSTI 40
50 U slučaju da su partneri/nositelji u projektu suradnje iz zemalja članica i iz trećih država, bodovi se dodjeljuju samo za jedan
kriterij i to po onom povoljnijem za korisnika. 51 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava
se iz opisa projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
105/60
Mjera 19.3.2. Provedba aktivnosti suradnje LAG-a
KRITERIJI ODABIRA M 19.3.2. BODOVI MAX
BODOVI
Broj uključenih partnera u
projekt suradnje
2 10
30 3 - 4 20
5 i više 30
Tip projekta suradnje52
međuteritorijalni (unutar granica RH) 10
20 TNC (između država članica EU) 20
TNC (s trećim državama) 15
Uloga LAG-a u projektu
suradnje
nositelj projekta 20 20
partner na projektu 10
Projekt suradnje odnosi se na minimalno jedno fokus područje projekta INTEGRA LIKA
202053 10 10
MAKSIMALNI BROJ BODOVA 80
PRAG PROLAZNOSTI 40
52 U slučaju da su partneri/nositelji u projektu suradnje iz zemalja članica i iz trećih država, bodovi se dodjeljuju samo za jedan
kriterij i to po onom povoljnijem za korisnika. 53 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Usklađenost sa fokus područjima provjerava
se iz opisa projekta INTEGRA LIKA 2020 u Prilogu 6. LRS.
106/60
Prilog 8. Pokazatelji LRS
PRIORITET MJERA IZLAZNI POKAZATELJI
(OUTPUT)
POKAZATELJI REZULTATA
(TARGET)
POKAZATELJ UČINKA
(IMPACT)
P1 Jačanje kapaciteta i
modernizacija
poljoprivredne
proizvodnje i prerade te
integracija
poljoprivrednika u
prehrambeni lanac
4.1.1. Restrukturiranje,
modernizacija i povećanje
konkurentnosti
poljoprivrednih
gospodarstava
broj prijavljenih projekata 10 Povećanje udjela mladih
poljoprivrednika područja (%) 2,6% Povećanje broja
zaposlenih osoba na
području
Smanjena depopulacija
Povećanje proizvodnje
tradicijskih proizvoda
(%)
Broj korisnika oznake
Lika Quality
Povećanje broja
turističkih dolazaka (%)
Očuvanje NATURA 2000
područja (%)
Broj stanovnika kojima
je povećana kvaliteta
života
Povećanje broja članova
LAG-a
Prepoznatljivost
destinacije zahvaljujući
aktivnostima LAG-a i
uspješno provedenom
projektu INTEGRA
LIKA 2020
Korištenje ostalih mjera
PRR RH na području
broj isplaćenih projekata 5
broj stvorenih radnih mjesta 1,5 Povećanje broja ekoloških
proizvođača (%) 10%
4.2.1. Povećanje dodane
vrijednosti poljoprivrednim
proizvodima
broj prijavljenih projekata 5
broj isplaćenih projekata 3 Broj korisnika u sustavu shema
kvalitete (broj) 9
broj stvorenih radnih mjesta 1,5
P2 Usmjeravanje malih
gospodarstava prema
tržišnoj poljoprivredi i
preradi
6.3.1. Potpora razvoju malih
poljoprivrednih
gospodarstava
broj prijavljenih projekata 25
Stvorena radna mjesta, obzirom na
broj projekata (%) 22% broj isplaćenih projekata 18
broj stvorenih radnih mjesta 3
P3 Pokretanje
nepoljoprivrednih
djelatnosti u cilju
diversifikacije
djelatnosti i jačanja
gospodarstva
6.2.1. Potpora ulaganju u
pokretanje nepoljoprivrednih
djelatnosti
broj prijavljenih projekata 5 Udio financiranih projekata s
ulaganjem u kušaone tradicijskih
proizvoda (%)
63%
broj isplaćenih projekata 3
broj stvorenih radnih mjesta 1,5 Udio financiranih projekata
tradicijske arhitekture (%) 50%
P4 Razvoj
nepoljoprivrednih
djelatnosti u cilju
jačanja gospodarstva te
povezivanja
poljoprivrede sa
drugim djelatnostima
6.4.1. Razvoj
nepoljoprivrednih djelatnosti
u ruralnim područjima
broj prijavljenih projekata 8
broj isplaćenih projekata 5
Stvorena radna mjesta, obzirom na
broj projekata (%) 50%
broj stvorenih radnih mjesta 2,5
P5 Razvoj
infrastrukture
temeljnih usluga za
lokalno stanovništvo
7.4.1. Ulaganja u pokretanje,
poboljšanje ili proširenje
lokalnih temeljnih usluga za
ruralno stanovništvo,
uključujući slobodno vrijeme
i kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu
broj prijavljenih projekata 7 Udio financiranih projekata s
ulaganjem u tematske staze i puteve
vezane uz poljoprivredu (%)
60 broj isplaćenih projekata 5
broj stvorenih radnih mjesta 1
Udio stanovništva LAG-a koje ima
koristi od poboljšanih
usluga/infrastrukture (%)
20%
P6 Očuvanje
ekosustava i održivo broj prijavljenih projekata 6
Udio financiranih projekata kojima
je krajnji cilj educiranje i 50
107/60
korištenje prirodne i
kulturne baštine
8.5.2. Uspostava i uređenje
poučnih staza, vidikovaca i
ostale manje infrastrukture
broj isplaćenih projekata 4
informiranje o šumi, održivom
gospodarenju šumama, zaštiti šuma i
okolišu (%)
zahvaljujući aktivnostima
LAG-a
Korištenje sredstava
drugih ESI fondova na
području zahvaljujući
aktivnostima LAG-a
broj stvorenih radnih mjesta 0,5 Udio financiranih projekata s
ulaganjem u NATURA područje (%) 75%
Održivo upravljanje
ruralnim razvojem kroz
CLLD pristup
19.3.1. Priprema aktivnosti
suradnje LAG-a
broj prijavljenih projekata 4 Udio projekata financiranih iz M
19.3.1, a prijavljenih na natječaj
LAG-a za M 19.3.2. (%)
75% broj isplaćenih projekata 3
broj stvorenih radnih mjesta
tijekom trajanja projekta 1 Ukupan broj partnera suradnje iz EU
(broj) 3
19.3.2. Provedba aktivnosti
suradnje LAG-a
broj prijavljenih projekata 3
broj isplaćenih projekata 3 Udio pokrivenosti najavljenih tema
suradnje (%) 80% broj stvorenih radnih mjesta
tijekom trajanja projekta 1
19.4.1. Tekući troškovi i
animacija
broj aktivnosti usavršavanja i
obrazovanja zaposlenika i
članova LAG-a
40 Udio utroška javne potpore na
animacijske aktivnosti (%) 40%
broj aktivnosti animacije
LAG-a 100 Udio sudionika na aktivnostima
informiranja i promidžbe
organiziranih od strane LAG-a, a
korisnici su PRR
15% broj sudionika na
aktivnostima informiranja i
promidžbe
500
108/60
Prilog 9. Dijagram tijeka za 19.3.1.
Dijagram tijeka pripreme projekata suradnje- mjera 19.3.1.
LAGUpravni odbor (UO)
LAG-aAPPRRR Podnositelj prijave
Ob
java
nat
ječa
jaO
cjen
a i o
dab
ir p
roje
kata
su
rad
nje
za
pri
pre
mu
Zah
tjev
za
po
tpo
ruP
rove
db
aJa
vna
ob
java
rez
ult
ata
pro
jekt
aZa
htj
ev z
a is
pla
tu
1. Objava natječaja za podnošenje prijava na web
stranici LAG-a
Obavještavanje o natječaju
potencijalnih prijavitelja iz
baze projekata
Priprema i podnošenje prijave
Priprema i podnošenje
prijave
2. Zaprimanje prijava
Provedba pripreme projekta suradnje
Provedba pripreme projekta suradnje
5. Zaprimanje i obrada prijava te donošenje Odluke
o odobrenju pripreme projekta suradnje
4. Priprema i podnošenje Zahtjeva za potporu
3. Sjednica UO LAG-a
1. Ocjena projekata temeljem kriterija odabira (Prilog 28
LRS-a)2. Konačna odluka o odabiru
projekata
6. Odluka o pokretanju pripreme projekta suradnje
7. Priprema i podnošenje Zahtjeva za isplatu
8. Zaprimanje i obrada zahtjeva te donošenje
Odluke o isplati
Godišnje izvještavanje o napretku projekta
9. Javna objava rezultata projekta na Skupštini LAG-a
109/60
Prilog 10. Dijagram tijeka za 19.3.2.
Dijagram tijeka provedbe projekata suradnje- mjera 19.3.2.
LAGUpravni odbor (UO)
LAG-aAPPRRR Podnositelj prijave
Ob
java
nat
ječa
jaO
cjen
a i o
dab
ir p
roje
kata
su
rad
nje
za
pro
ved
bu
Zah
tjev
za
po
tpo
ruP
rove
db
aJa
vna
ob
java
rez
ult
ata
pro
jekt
aZa
htj
ev z
a is
pla
tu
1. Objava natječaja za podnošenje prijava na web
stranici LAG-a
Obavještavanje o natječaju
potencijalnih prijavitelja iz
baze projekata
Priprema i podnošenje prijave
Priprema i podnošenje
prijave
2. Zaprimanje prijava
Provedba projekta suradnjeProvedba projekta suradnje
5. Zaprimanje i obrada prijava te donošenje Odluke
o odobrenju provedbe projekta suradnje
4. Priprema i podnošenje Zahtjeva za potporu
3. Sjednica UO LAG-a
1. Ocjena projekata temeljem kriterija odabira (Prilog 29
LRS-a)2. Konačna odluka o odabiru
projekata
6. Odluka o pokretanju provedbe projekta suradnje
i potpis Sporazuma o suradnji između LAG-a i
partnera
7. Priprema i podnošenje Zahtjeva za isplatu
8. Zaprimanje i obrada zahtjeva te donošenje
Odluke o isplati
Godišnje izvještavanje o napretku projekta
9. Javna objava rezultata projekta na Skupštini LAG-a
110/60
Prilog 11. Popis aktivnosti vezanih za izradu LRS-a
Radionice na području LAG-a LIKA namijenjene uključivanju dionika u proces izrade Lokalne
razvojne strategije LAG-a LIKA za razdoblje 2014. – 2020.
Tematski radni sastanci s predstavnicima poljoprivrednog sektora
02.10.2015.
Održan sastanak u Gospiću s temom „Domaće namirnice u
ugostiteljskim objektima“ - Stvaranje platforme za suradnju,
prezentacija LEADER programa i SWOT analiza razvojnih
mogućnosti područja za potrebe izrade LRS LAG-a LIKA 2014-
2020. Prisutni predstavnici poljoprivrednog i prehrambenog
sektora te njihova udruženja, predstavnici javnog sektora i
potpornih institucija kao i predstavnici susjednih LAG-ova.
19.10.2015.
Održan Radni sastanak u Gospiću u svrhu izrade Lokalne razvojne
strategije LAG-a LIKA za razdoblje 2014.-2020. te prezentacija
Mjera iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Prisutni
predstavnici poljoprivrednih gospodarstava i potpornih institucija.
09.12.2015.
Održan Radni sastanak s poljoprivrednim proizvođačima za
potrebe izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a LIKA 2014. –
2020. (Gospić). Prisutni predstavnici poljoprivrednih
proizvođača, predstavnici gradova i općina i predstavnici
potpornih institucija.
Fokus grupa s predstavnicima turističkog sektora
07.12.2015.
Održana Fokus grupa s predstavnicima turističkog sektora za
potrebe izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a LIKA za
razdoblje 2014.-2020. i predstavljanje Mjera iz Programa ruralnog
razvoja RH 2014.-2020. (Gospić). Prisutni predstavnici
turističkog sektora, profesori iz turističkog sektora te učenici koji
se školuju za ugostiteljska zanimanja.
Tematski sastanci s predstavnicima javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim prostorima
26.10.2015.
Sudjelovanje na sastanku s Velebitskim parkovima tema kojega je
bila razgovor o projektima suradnje između udruge BIOM, WWF
Adria, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, nacionalnih parkova
i LAG-a LIKA (Gospić). Prisutni predstavnici udruge BIOM,
WWF-a Adria, Ministarstva zaštite okoliša, nacionalnih parkova i
LAG-a LIKA.
01.02.2016.
Održan sastanak s ravnateljicom NP Plitvička jezera u svrhu
dogovaranja daljnje suradnje na projektu INTEGRA LIKA 2020.
te prikupljanja informacija vezano za izradu Lokalne razvojne
strategije LAG-a LIKA 2014. – 2020. (NP Plitvička jezera).
Prisutni ravnateljica NP Plitvička jezera i voditelj LAG-a LIKA
Radni sastanci s predstavnicima javnog, gospodarskog i civilnog sektora
02.11.2015.
Sudjelovanje u radnoj skupini za izradu “Strateškog razvojnog
programa” Općine Donji Lapac. Prisutni predstavnici Općine
Donji Lapac, predstavnici LAG-a LIKA, LIRA-e te predstavnici
gospodarskog i civilnog sektora.
14.01.2016.
Održan radni sastanak u svrhu izrade Lokalne razvojne strategije
LAG-a LIKA 2014.-2020. u Općini Vrhovine. Predstavljene su
Mjere iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.
111/60
koje se mogu financirati kroz Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a
LIKA, provedena je SWOT analiza, analiza razvojnih potreba i
potencijala područja LAG-a te proveden postupak prikupljanja
prijedloga projekata. Prisutni predstavnici javnog, gospodarskog i
civilnog sektora s područja Općine Vrhovine.
18.01.2016.
Održan radni sastanak u svrhu izrade Lokalne razvojne strategije
LAG-a LIKA 2014.-2020. u Općini Brinje. Predstavljene su Mjere
iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. koje se
mogu financirati kroz Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a LIKA,
provedena je SWOT analiza, analiza razvojnih potreba i
potencijala područja LAG-a te proveden postupak prikupljanja
prijedloga projekata. Prisutni predstavnici javnog, gospodarskog i
civilnog sektora s područja Općine Brinje.
20.01.2016.
Održan radni sastanak u svrhu izrade Lokalne razvojne strategije
LAG-a LIKA 2014.-2020. u Općini Udbina. Predstavljene su
Mjere iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.
koje se mogu financirati kroz Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a
LIKA, provedena je SWOT analiza, analiza razvojnih potreba i
potencijala područja LAG-a te proveden postupak prikupljanja
prijedloga projekata. Prisutni predstavnici javnog, gospodarskog i
civilnog sektora s područja Općine Udbina.
21.01.2016.
Održan radni sastanak u svrhu izrade Lokalne razvojne strategije
LAG-a LIKA 2014.-2020. u Gradu Gospiću. Predstavljene su
Mjere iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.
koje se mogu financirati kroz Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a
LIKA, provedena je SWOT analiza, analiza razvojnih potreba i
potencijala područja LAG-a te proveden postupak prikupljanja
prijedloga projekata. Prisutni predstavnici javnog, gospodarskog i
civilnog sektora s područja Grada Gospića.
22.01.2016.
Održan radni sastanak u svrhu izrade Lokalne razvojne strategije
LAG-a LIKA 2014.-2020. u Općini Rakovica. Predstavljene su
Mjere iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.
koje se mogu financirati kroz Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a
LIKA, provedena je SWOT analiza, analiza razvojnih potreba i
potencijala područja LAG-a te proveden postupak prikupljanja
prijedloga projekata. Prisutni predstavnici javnog, gospodarskog i
civilnog sektora s područja Općine Rakovica.
05.02.2016.
Održan radni sastanak u svrhu izrade Lokalne razvojne strategije
LAG-a LIKA 2014.-2020. u Općini Plitvička Jezera.
Predstavljene su Mjere iz Programa ruralnog razvoja RH za
razdoblje 2014.-2020. koje se mogu financirati kroz Lokalnu
razvojnu strategiju LAG-a LIKA, provedena je SWOT analiza,
analiza razvojnih potreba i potencijala područja LAG-a te
proveden postupak prikupljanja prijedloga projekata. Prisutni
predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora s područja
Općine Plitvička Jezera.
18.02.2016.
Sudjelovanje na sastanku u Općini Karlobag vezano za izradu
razvojne strategije Općine Karlobag. Prisutni lokalni dionici s
112/60
područja Općine Karlobag, predstavnici Općine Karlobag,
predstavnici LAG-a LIKA.
Javno predstavljanje nacrta Lokalne razvojne strategije LAG-a LIKA za razdoblje 2014. –
2020.
23.12.2015.
Održan Radni sastanak „Predstavljanje ključnih podataka iz
analize stanja Lokalne razvojne strategije LAG-a LIKA za
razdoblje 2014.-2020. i predstavljanje Mjera iz Programa ruralnog
razvoja RH 2014.-2020.“ Prisutni predstavnici javnog, privatnog
i civilnog sektora. Predstavljanje održano u Gospiću.
18.03.2016.
Predstavljen nacrt Lokalne razvojne strategije LAG-a LIKA za
razdoblje 2014.-2020., a svi dionici pozvani su na dostavljanje
mišljenja, prijedloga i primjedbi do 29.03.2016.
Radionice izvan područja LAG-a LIKA vezano za izgradnju kapaciteta (usavršavanje i obrazovanje)
zaposlenika, volontera i članova LAG-a u svrhu izrade LRS
08.08.2015.
Sudjelovanje na radionici Mjera 19. LEADER (CLLD), Podmjera
19.1. Pripremna pomoć Programa ruralnog razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. u organizaciji LAG-a Adrion
i Ministarstva poljoprivrede u Baškoj vodi. Prisutni predstavnici
LAG-ova s područja Hrvatske i predstavnici Ministarstva
poljoprivrede.
04.09.2015.
Sudjelovanje na Okruglom stolu Kako postići visoku kvalitetu
lokalnih razvojnih strategija/CLLD strategija u organizaciji
Hrvatske mreže za ruralni razvoj u Drnišu. Prisutni predstavnici
LAG-ova s područja Hrvatske, predstavnici HMRR-a i ODRAZ-
a.
15. - 17.10.2015.
Sudjelovanje na radionici „Strateško planiranje i izrada LRS
2014-2020 u okviru Podmjere 19.1.“ u organizaciji LAG-a
Zrinska gora – Turopolje u Petrinji. Prisutni predstavnici LAG-
ova s područja RH.
14.11.2015.
Sudjelovanje na radionici „Jačanje kapaciteta za ruralni razvoj
kroz lokalnu razvojnu strategiju LAG-a“ u organizaciji LAG-a
Međimurski doli i bregi u konferencijskoj dvorani MESAP-a u
Nedelišću. Prisutni predstavnici LAG-ova s područja RH.
19.11.2015.
Sudjelovanje na “EvaluationWORKS! 2015” – Godišnja
radionica jačanja kapaciteta za evaluaciju Programa ruralnog
razvoja RH 2014. – 2020. u organizaciji Ministarstva
poljoprivrede i Europske podrške za evaluaciju ruralnog razvoja
(Zagreb). Prisutni predstavnici LAG-ova s područja RH,
predstavnici konzultanata, APPRRR-a i Ministarstva
poljoprivrede.
02. - 04.12.2015.
Sudjelovanje na radionici „Prijenos iskustava u svrhu razvoja
ljudskih kapaciteta ruralnog područja u okviru LEADER/CLLD
pristupa – Izrada LRS za razdoblje 2014-2020“ u organizaciji
LAG-a Petrova Gora (Topusko). Prisutni predstavnici LAG-ova s
područja RH, Slovenije, Belgije i Finske.
113/60
10. - 12.12.2015.
Sudjelovanje na radnom susretu LAG-ova: Dosadašnja provedba
LEADER-a i M 202 IPARD programa u svrhu razrade SWOT
analize, te razvoja i provedbe participativnih procesa s ciljem
izrade LRS 2014. – 2020. u organizaciji LAG-a Gorski kotar
(Fužine). Prisutni predstavnici LAG-ova s područja RH.
14.12.2015.
Sudjelovanje na radionici SWOT analiza za potrebe izrade
Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske u organizaciji
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (Rijeka). Prisutni
predstavnici JL(R)S i LAG-ova.
19.01.2016.
Sudjelovanje na radionici "Izrada Lokalnih razvojnih strategija
LAG-a" u organizaciji Hrvatske mreže za ruralni razvoj (Zagreb).
Provedena je rasprava o postupku i smjernicama izrade LRS
LAG-ova i rasprava o odredbama iz Pravilnika za podmjere 19.2.,
19.3., 19.4. Prisutni predstavnici LAG-ova s područja RH.
11. - 13.02.2016.
Sudjelovanje na radionici "Planiranje ruralnog razvoja i projekata
u kontekstu izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a za
programsko razdoblje 2014.-2020." u organizaciji LAG-a Zeleni
bregi (Marija Bistrica i Gornja Stubica). Prisutni predstavnici
LAG-ova s područja RH.
26.- 28.02.2016.
Sudjelovanje na radionici „Izrada i provedba Lokalne razvojne
strategije LAG-ova 2014.-2020. u organizaciji Mreže za održivi
razvoj Hrvatske (Orahovica). Prisutni predstavnici LAG-ova s
područja RH i Slovenije.
07.03.2016.
Sudjelovanje na radionici „Izrada Lokalnih razvojnih strategija –
zajedničke teme i izazovi“ u organizaciji Hrvatske mreže za
ruralni razvoj (Popovača). Prisutni predstavnici LAG-ova s
područja RH.
18. – 20.03.2016.
Sudjelovanje na radnom susretu / radionici „Transferi znanja u
svrhu poboljšanja uspješnosti izrade i implementacije Lokalnih
razvojnih strategija LAG-ova za razdoblje 2014.-2020. u okviru
LEADER pristupa“ u organizaciji LAG-a Cetinska krajina (Sinj,
Trilj). Prisutni predstavnici LAG-ova s područja RH.
Sastanci s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede u svrhu planiranja uključivanja
pojedinih operacija u LRS
05.11.2015.
Sudjelovanje na radnom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede u
vezi zaštite Ličkog škripavca zaštićenom oznakom zemljopisnog
podrijetla te mogućnostima uključivanja Mjere 3 u Lokalnu
razvojnu strategiju LAG-a LIKA za razdoblje 2014.-2020.
Prisutni predstavnici Ministarstva poljoprivrede i LAG-a LIKA
30.11.2015.
Održan radni sastanak u vezi zaštite Ličke šljivovice zaštićenom
oznakom zemljopisnog podrijetla te mogućnosti uključivanja
Mjere 3 u Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a LIKA za razdoblje
2014.-2020. Prisutni predstavnici Ministarstva poljoprivrede i
LAG-a LIKA
Sastanci s predstavnicima drugih LAG-ova zbog planiranja područja suradnje u okviru
Podmjere 19.3.
114/60
27. – 28.03.2015.
Posjet LAG-u 5 (Orebić, Lumbarda) tijekom kojeg su predstavnici
oba LAG-a raspravljali o potencijalnoj budućoj suradnji na
kreiranju lokalnih opskrbnih lanaca, tzv. zeleno-plave magistrale.
09.10.2015.
Održan sastanak predstavnika LAG-a LIKA s predstavnicima
LAG-a Šumanovci u Drenovcima na temu razmjena iskustva u
provedbi IPARD programa, Mjere 202 te planiranje pripreme
Lokalne razvojne strategije za LAG-ove i mogućih projekata
suradnje LAG-a LIKA i LAG-a Šumanovci unutar podmjere 19.3.
Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. Prisutni
predstavnici LAG-a Šumanovci i LAG-a LIKA su zaključili da je
poljoprivredna proizvodnja u oba LAG-a dodirno područje koje
mogu jačati kroz razmjenu iskustva i dodatnu edukaciju
poljoprivrednih proizvođača.
10.10.2015.
Održan koordinacijski sastanak LAG-ova u Vrbovskom s ciljem
razrade projekata suradnje koji se mogu financirati kroz mjeru
19.3. iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Prisutni
predstavnici LAG-a LIKA i LAG-a Gorski kotar složili su se kako
je potrebno raditi na uspostavljanju sustava kratkog opskrbnog
lanca koji bi svim zainteresiranima nudio mogućnost nabave
svježih namirnica iz (obiteljskih) poljoprivrednih gospodarstava s
područja cijele Republike Hrvatske.
21. – 24.10.2015.
Sudjelovanje na stručnoj edukaciji na području Južnog Tirola. Cilj
edukacije je bio prikazati razvoj lokalne zajednice u svrhu jačanja
i izgradnje kapaciteta LAG-a LIKA. Tom prilikom su održani
sastanci s LAG-ovima Sarntal i UDM u svrhu planiranja mogućih
područja suradnje. Predstavnici LAG-ova su se složili kako je
potrebno raditi na uvođenju regionalne oznake kvalitete područja,
poljoprivrednih i drugih autohtonih proizvoda, smještajnih i
ugostiteljskih kapaciteta, brandiranju destinacije i održivom
upravljanju turističkim razvojem destinacije kao i poticati
umrežavanje poljoprivrednika u zadruge i proizvođačke
organizacije.
17.11.2015.
Održan sastanak s predstavnicima LAG-a Šumanovci u
Drenovcima s temom razmjene iskustva u provedbi IPARD
programa, Mjere 202 te planiranja pripreme Lokalne razvojne
strategije za LAG-ove. Prisutni predstavnici LAG-a LIKA i LAG-
a Šumanovci dodatno su razradili moguća područja suradnje te su
definirane dodirne točke poput potrebe za jačanjem
poljoprivredne proizvodnje, umrežavanjem poljoprivrednika u
proizvođačke organizacije te jačanjem prepoznatljivosti
poljoprivrednih proizvoda.
24.11.2015.
Održan koordinacijski sastanak LAG-ova u Lokvama s ciljem
dodatne razrade teme projekata suradnje koji se mogu financirati
kroz mjeru 19.3. te je definirana suradnja na jačanju
prepoznatljivosti karakterističnih poljoprivrednih proizvoda
korištenjem zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla. Prisutni
predstavnici LAG-a LIKA i LAG-a Gorski kotar.
115/60
27.11.2015.
Održan radni sastanak u Nedelišću vezi planiranja zajedničkih
tema za projekte suradnje unutar Lokalne razvojne strategije za
LAG-ove (Podmjera 19.3.). Prisutni predstavnici LAG-a LIKA i
predstavnici LAG-a Međimurski doli i bregi zaključili su kako oba
LAG-a odlikuje značajan turistički potencijal (prirodna i kulturna
baština) te bogata gastronomska ponuda stoga kroz prijenos dobre
prakse i suradnju mogu potaknuti razvoj gospodarske aktivnosti i
jačanje poljoprivrednog sektora korištenjem turističkog
potencijala. Moguće područje suradnje je i poticanje dopunskih
djelatnosti kod postojećih poljoprivrednih gospodarstava i to
posebice djelatnosti ugostiteljstva i smještaja, odnosno razvoj
„agroturizma“, zatim formiranja dodatnih turističkih sadržaja
poput biciklističkih staza cesta poljoprivrednih proizvoda i slično.
116/60
Prilog 12. Analiza rizika
Opis rizika Područje
učinka
Procjena rizika Aktivnosti za ublažavanje rizika Odgovornost
Vjerojatnost Učinak Ukupno54 Razina55
Vanjski rizici
Kašnjenje u donošenju
Pravilnika za provedbu operacija
19.2.1, 19.3.1, 19.3.2 i 19.4.1. te
objavljeni Pravilnik propisuje
postupke i uvjete različite od
onih predviđenih u LRS
Postupci
izrade i
provedbe
LRS
3 2 6 Visoki
Komunikacija s Ministarstvom
poljoprivrede i APPRRR radi
usklađivanja postupaka i uvjeta
propisanih Pravilnikom i LRS-om.
Pokretanja izmjena LRS-a i ponovno
usvajanje.
Voditelj LAG-
a,
Upravni odbor,
Skupština
LAG-a
Kašnjenje u donošenju
Pravilnika koji uređuju provedbu
mjera predviđenih u LRS te
kašnjenje u objavi prvog
Natječaja za pojedinu operaciju
od strane APPRRR
Provedba
Akcijskog
plana za
godinu n i
ostvarenje
ciljeva
LRS
2 3 6 Visoki
Praćenje provedbe LRS-a i mogućnosti
pokretanja izmjena LRS-a
Komunikacija LAG-a s Ministarstvom
poljoprivrede i APPRRR Agencijom za
plaćanja radi usklađivanja dinamike
donošenja Pravilnika i provedbe
Natječaja
Voditelj LAG-
a,
Upravni odbor,
Skupština
LAG-a
Predugo razdoblje od prijave na
Natječaj LAG-a do donošenja
odluke od strane APPRRR-a, što
posljedično može dovesti do
gubitak interesa za prijavu na
natječaje LAG-a
Provedba
LRS i
ostvarenje
ciljeva
LRS
2 3 6 Visoki
Kratka procedura odabira projekata i
podnošenje odabranih projekata u APPRRR
što ranije te konstantna komunikacija s
APPRRR kako bi u što kraćem vremenu
došlo do ugovaranja projekata o čemu
ovisi uspješna provedba LRS
Zaposlenici
LAG-a,
Ocjenjivački
odbor,
Upravni odbor
Nedovoljna programirana
sredstva za provedbu LRS-a
Provedba
LRS i
ostvarenje
ciljeva
LRS
2 3 6 Visoki
Uspješnom pripremom i provedbom
LRS-a ostvarivati maksimalno dopuštene
financijske iznose te sustavima
nagrađivanja MP ostvariti dodatna
sredstva
Zaposlenici
LAG-a,
Upravni odbor,
Skupština
LAG-a
54Umnožak vjerojatnosti i učinka
55Niski (1 i 2), srednji (3 i 4), visoki (6), kritičan (9)
117/60
Nezainteresiranost malih
poljoprivrednih gospodarstava za
prijavu na Natječaj LAG-a
Provedba
LRS i
ostvarenje
ciljeva
LRS
1 2 2 Niski
Pravovremeno informiranje potencijalnih
korisnika o natječajima LAG-a i
pripremi projektne dokumentacije, Veća
angažiranost zaposlenika LAG-a u
razvoju projektnih ideja potencijalnih
korisnika
Zaposlenici
LAG-a
Unutarnji rizici
Administrativna opterećenost
i nedovoljni kapaciteti
zaposlenika LAG-a za
dostizanje ciljeva u zadanim
rokovima
Provedba
mjera iz LRS 2 3 6 Visok
Zapošljavanje novih djelatnika u LAG-u
(novi izvori financiranja), angažiranje
vanjskih stručnjaka
Voditelj LAG-
a,
Upravni odbor
Nedostatak sredstava za
predfinanciranje rada LAG-a
Provedba
LRS i
ostvarenje
ciljeva LRS
1 3 3 Srednji
Pojačane aktivnosti vezane uz osiguranje
financijskih sredstava od financijskih
institucija i organizacija, provođenje
projekata izvan PRR, povećanje
članarina
Voditelj LAG-
a,
Upravni odbor,
Skupština
LAG-a
Odlazak iskusnih i educiranih
zaposlenika LAG-a
Provedba
LRS i
ostvarenje
ciljeva LRS
1 3 3 Srednji
Kontinuirani rad ureda LAG-a sa
stabilnim financijskim prihodima,
motivacijom i dobrim radnim uvjetima
uz potporu Upravnog odbora i Skupštine
LAG-a. Angažiranje vanjskih stručnjaka
za pomoć u pripremi, odabiru i provedbi
projekata.
Upravni odbor,
Skupština
LAG-a
Izostanak entuzijazma
članova LAG-a te razočarenje
u PRR i LEADER pristup
Provedba
LRS i
ostvarenje
ciljeva LRS
1 3 3 Srednji
Kontinuirana organizacija promotivnih
aktivnosti, treninga i edukacija te
razmjena iskustava između članova
LAG-a i potencijalnih korisnika mjera
Uspješno provođenje projekata suradnje i
zajedničkih projekata sa susjednim LAG-
ovima.
Zaposlenici
LAG-a
Zahtjevan postupak prijave na
Natječaje
Provedba
mjera iz LRS 2 1 2 Niski
Pravovremeno i kontinuirano provođenje
edukacija o postupku prijave i provedbe
projekta za potencijalne korisnika, izrada
i objava Vodiča za korisnike
Zaposlenici
LAG-a
118/60
Prilog 13. Usklađenost LRS sa ŽRS
Razvojni cilj Prioriteti (P) Mjere (M)
Županijska razvojna
strategija Ličko
senjske županije
Županijska razvojna
strategija Zadarske
županije
Županijska razvojna
strategija Karlovačke
županije
Cilj 1: Podizanje
konkurentnosti
poljoprivredne
proizvodnje i
prerade uz
poštivanje načela
održivog,
pametnog i
uključivog rasta
P1 Jačanje kapaciteta i
modernizacija
poljoprivredne
proizvodnje i prerade te
integracija
poljoprivrednika u
prehrambeni lanac
Mjera 4.1.1.
Restrukturiranje,
modernizacija i
povećanje konkurentnosti
PG-a 1P1 Razvoj malog i
srednjeg poduzetništva
1P3 Razvoj ruralnog
područja i razvoj
poljoprivrede, ribarstva i
akvakulture
1P3 Jačanje kapaciteta i
učinkovitosti poduzetničkog
sektora
2P1 Razvoj konkurentne
poljoprivrede, ribarstva i
akvakulture
2P4 Uvođenje znanja, novih
tehnologija i inovacija u
gospodarstvo
1P1 Razvoj ruralnog
prostora
2P1 Jačanje konkurentnosti
gospodarstva
2P2 Poticajno okruženje za
ulaganje i razvoj
poduzetništva
2P3 Unapređenje održive
poljoprivredne proizvodnje
Mjera 4.2.1. Povećanje
dodane vrijednosti
poljoprivrednim
proizvodima
P2 Usmjeravanje malih
gospodarstava prema
tržišnoj poljoprivredi i
preradi
Mjera 6.3.1. Potpora
razvoju malih
poljoprivrednih
gospodarstava
Cilj 2 Učinkovito
korištenje
prirodnih i
kulturnih
resursa za
gospodarski
oporavak i
stvaranje novih
radnih mjesta
P3 Pokretanje
nepoljoprivrednih
djelatnosti u cilju
diversifikacije
djelatnosti i jačanja
gospodarstva
Mjera 6.2.1. Potpora
ulaganju u pokretanje
nepoljoprivrednih
djelatnosti
1P2 Razvoj turizma
1P3 Razvoj ruralnog
područja i razvoj
poljoprivrede, ribarstva i
akvakulture
2P1 Povećanje
zaposlenosti povećanjem
ulaganja u ljudske resurse,
povećavanjem i
promicanjem
prilagodljivosti
gospodarskih subjekata i
radnika
2P1 Razvoj konkurentne
poljoprivrede, ribarstva i
akvakulture
2P2 Razvoj ruralnih
područja
2P3 Razvoj konkurentnog
poduzetništva i turizma
1P5 Razvoj ruralnog turizma
2P2 Poticajno okruženje za
ulaganje i razvoj
poduzetništva
2P4 Unapređenje turističke
ponude
P4 Razvoj
nepoljoprivrednih
djelatnosti u cilju jačanja
gospodarstva te
povezivanja
poljoprivrede sa drugim
djelatnostima
Mjera 6.4.1 Razvoj
nepoljoprivrednih
djelatnosti u ruralnim
područjima
119/60
Cilj 3 Smanjenje ruralne depopulacije i povećanje kvalitete života
P5 Razvoj infrastrukture
temeljnih usluga za
lokalno stanovništvo
Mjera 7.4.1 Ulaganja u
pokretanje, poboljšanje ili
proširenje lokalnih
temeljnih usluga za
ruralno stanovništvo,
uključujući slobodno
vrijeme i kulturne
aktivnosti te povezanu
infrastrukturu
1P2 Razvoj turizma
1P4 Razvoj infrastrukture
kao osnove za razvoj
gospodarstva i
unaprjeđenje kvalitete
života stanovnika
2P2 Jačanje socijalne
uključenosti skupina u
nepovoljnom položaju i
osoba s posebnim
potrebama
3P3 Zaštita voda mora i
zraka
3P1 Očuvanje, zaštita i
održiva uporaba prirodne i
kulturne baštine
3P2 Jačanje
prepoznatljivosti kulturno-
povijesne i prirodne baštine
4P2 Razvoj društvene,
zdravstvene i socijalne
infrastrukture i usluga
1P2 Civilno društvo, kultura
i sport
2P3 Unapređenje održive
poljoprivredne proizvodnje
2P4 Unapređenje turističke
ponude
2P5 Razvoj infrastrukture
3P1 Unapređenje kvalitete
odgojno obrazovnog sustava
4P1 Jačanje kapaciteta za
upravljanje zaštitom okoliša,
prirodnim i kulturnim
resursima
4P3 Zaštita prirodnih
vrijednosti te očuvanje
biološke i krajobrazne
raznolikosti
P6 Očuvanje ekosustava
i održivo korištenje
prirodne i kulturne
baštine
Mjera 8.5.2. Uspostava i
uređenje poučnih staza,
vidikovaca i ostale male
infrastrukture