lokalna razvojna strategija lag-a vallis colapis 2014.-2020.€¦ · 0 lokalna razvojna strategija...

0

Lokalna razvojna

strategija LAG-a

Vallis Colapis

2014.-2020. V3-U1, 2019.

Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG „Vallis Colapis“ iz Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.,

Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

SADRŽAJ

1. Osnovne značajke područja LAG-a .................................................................................................................... 1

1.1 Opće zemljopisne značajke područja ............................................................................................................ 1

1.1.1 Položaj i granice područja ...................................................................................................................... 2

1.1.2 Geomorfološke značajke ........................................................................................................................ 2

1.1.3 Klimatske značajke područja ................................................................................................................. 4

1.1.4 Prirodna baština LAG-a ......................................................................................................................... 4

1.1.5 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ................................................................................................. 7

1.1.6 Stanje infrastrukture na području LAG-a ............................................................................................. 11

1.2 Gospodarske značajke područja .................................................................................................................. 16

1.2.1 Opće gospodarske značajke ................................................................................................................. 16

1.2.2 Šumarstvo, poljoprivreda, aqakultura, lovstvo ..................................................................................... 19

1.2.3 Turizam ................................................................................................................................................ 20

1.2.4 Tržište rada ........................................................................................................................................... 22

1.3 Demografske i socijalne značajke područja ................................................................................................ 25

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu ................................................. 26

2.1 SWOT analiza ............................................................................................................................................. 27

3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ............................................................................................................................. 30

3.1 Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a ..................................................................................................... 30

3.2 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 . 32

3.3 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ........................................................ 38

3.4 Opis tema planiranih projekata suradnje i način odabira projekata suradnje .............................................. 38

3.5.Inovativan i integrirani karakter LRS .......................................................................................................... 40

3.6 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ................................................................................. 41

3.7 Opis odabira projekata na razini LAG-a ..................................................................................................... 43

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS.............................................................................................. 44

4.1 Opis partnerstva .......................................................................................................................................... 46

5. Akcijski plan provedbe LRS ............................................................................................................................. 47

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS .......................................................................................................... 48

6.1 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS .............................................................................................. 49

7. Opis sposobnosti provedbe LRS ....................................................................................................................... 52

7.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva u provedbi projekata ............................................................... 52

7.2 Kapaciteti za provedbu LRS ....................................................................................................................... 53

7.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu ............................................................................................................ 53

7.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a ..................................................... 55

8. Financijski plan ................................................................................................................................................. 56

9. Dodaci ............................................................................................................................................................... 59

Napomena:

Ova strategija (V3-U1) predstavlja 1. usklađenje treće izmjene Lokalne razvojne strategije

sukladno odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative

LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017), njegovim Izmjenama i

dopunama (NN 53/2018) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5767

potpisanim između LAG-a „Vallis Colapis“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Popis kratica:

AGRONET elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim

korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi

ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

CLLD eng. Community Led Local Development - Lokalni razvoj vođen lokalnom zajednicom CMEF eng. Common Monitoring and Evaluation Framework – Okvir za praćenje i vrednovanje

CMES eng. Common Monitoring and Evaluation System – Sustav za praćenje i vrednovanje DUZR Državni ured za reviziju DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EE Energetska učinkovitost (eng. Energy Eficiency)

EU Europska unija

ENRD eng. European Network for Rural Development; hrv. Europska mreža za ruralni razvoj

ELARD

eng. European LEADER association for Rural Development; hrv. Europska LEADER

asocijacija za ruralni razvoj

EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

ESF Europski socijalni fond

ESI Europski strukturni i investicijski fondovi

ha hektar = 10.000 m2

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

HE hidro energija / hidro elektrana

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

IBAN (eng. International Bank Account Number) međunarodni broj bankovnog računa

JLS Jedinica lokalne samouprave

kV kilo Volt

kWh kilo Watt sat

LAG Lokalna akcijska grupa (skupina)

LEADER

fran. Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale - Program Europske

unije za razvoj ruralnih područja

LRS Lokalna razvojna strategija

MB Matični broj MK Ministarstvo kulture

mnv metara nadmorske visine

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

MT Ministarstvo turizma

MW mega Watt

NN Narodne novine

NUTS

Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (fran. Nomenclature des unités territoriales statistiques)

Hijerarhijski sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe službene statistike u zemljama članicama Europske unije.

NZRCD Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva OIB Osobni identifikacijski broj

OIE Obnovljivi izvori energije

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPRR Operativni program za ruralni razvoj (Program ruralnog razvoja)

PG Poljoprivredno gospodarstvo

PRR Program ruralnog razvoja

RH Republika Hrvatska

RNO Registar neprofitnih organizacije

TIC Turističko-informativni centar

TZ Turistička zajednica

UNESCO eng. The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization

UTMP Upravljačko tijelo Ministarstva poljoprivrede za upravljanje PRR ZEF Zadruga za etično financiranje ZPP Zajednička poljoprivredna politika EU ZZ Zagrebačka županija

ŽRS Županijska razvojna strategija

1

1. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A

1.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG „Vallis Colapis“ obuhvaća cjelovito područje 14 jedinica lokalne samouprave. U svom

sastavu ima područja gradova Duge Rese, Karlovca i Ozlja, te općina: Draganić, Kamanje, Netretić, Ribnik, Žakanje, Lasinja koje administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji, dok

općine Krašić, Kravarsko, Pisarovina, Pokupsko i Žumberak pripadaju Zagrebačkoj županiji. Područje LAG-a pripada statističkoj NUTS-2 regiji Kontinentalna Hrvatska. Teritorij LAG-a

iznosi 1.502,66 km2 što predstavlja cca 2,66% kopnenog teritorija Republike Hrvatske (RH) te

27,92 % kopnenog teritorija Karlovačke županije, odnosno 16,02% Zagrebačke županije. LAG „Vallis Colapis“, 2001. godine, imao je 105.002 stanovnika odnosno 2,37% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 9.395 osoba te je iznosio 95.607 stanovnika (-

8,95% u odnosu na 2001.). 2011. na području LAG-a živjelo je 95.607 stanovnika (2,23%

stanovnika RH) odnosno 65,31% stanovnika Karlovačke županije i 3,63% stanovnika

Zagrebačke županije. LAG karakterizira depopulacija, pa se uz broj stanovnika koji se smanjio u razdoblju između 2 popisa smanjio i broj kućanstava za 1.335 odnosno za -3,67%. Prema Popisu stanovnika 2011.

godine stanovništvo LAG-a živjelo je u 35.023 kućanstava u 380 naselja (Popis JLS s

pripadajućim naseljima, Dodatak 1). Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od

2001. do 2011. iznosi 69,87 st/km2 odnosno smanjila se u razdoblju između 2 popisa za -8,95%

i iznad je prosječne gustoće naseljenosti Karlovačke županije (35,55 st/km2), odnosno ispod

prosječne gustoće naseljenosti Zagrebačke županije (103,8 st/km2) i Republike Hrvatske (75,71

st/km2).

Gustoća stanovnika LAG-a iznosi 84,04% prosjeka RH (75,7 st./km²). Gustoća stanovnika

svih gradova i općina koje administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji iznosi 233,92 %

županijskog prosjeka gustoće stanovnika od 35,55 st./km², odnosno gustoća stanovnika općina koje administrativno pripadaju Zagrebačkoj županiji iznosi 24,23 % županijskog prosjeka od 103,8 st./km². Od ukupno 14 JLS koje pokriva područje LAG-a, jedino općina Kravarsko bilježi neznatan

porast broja kućanstava za 8,05 %, stanovnika za 0,20% i gustoće naseljenosti za 0,20%.

Tablica 1. Osnovni statistički podaci o LAG-u „Vallis Colapis“. (Izvor: ARKOD, DZS) JLS po abecedi Površina

u km² Broj

naselja

Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća naseljenosti /

broj stanovnika

na km² 2001 2011 2001 2011 2001 2011

Draganić 72,38 1 969 905 2.950 2.741 40,76 37,87

Duga Resa 60,39 28 4.143 4.052 12.114 11.180 200,60 185,13

Lasinja 82,24 8 675 599 1.938 1.624 23,57 19,75

Kamanje 14,8 7 309 300 1.008 891 68,11 60,20

Karlovac 401,7 52 21.364 21.266 59.395 55.705 147,85 138,67

Krašić 71,23 33 1.017 879 3.199 2.640 44,91 37,06

Kravarsko 58,06 10 621 671 1.983 1.987 34,15 34,22

Netretić 117,36 42 1.140 1.005 3.333 2.862 28,40 24,39

Ozalj 179,39 97 2.553 2.283 7.932 6.817 44,22 38,00

Pisarovina 145,07 14 1.100 1.163 3.697 3.689 25,48 25,43

Pokupsko 105,78 14 775 733 2.492 2.224 23,56 21,02

Ribnik 39,34 17 224 190 583 475 14,82 12,07

2

Žakanje 44,73 22 970 604 3.193 1.889 71,38 42,23

Žumberak 110,19 35 498 373 1.185 883 10,75 8,01

LAG 1.502,66 380 36.358 35.023 105.002 95.607 69,87 63,62

Glavnu zemljopisnu specifičnost ovog područja predstavlja značajna ukupna dužina riječnih obala jer kroz LAG područje, osim Kupe, teku i četiri njezine najveće pritoke Korana, Dobra, Mrežnica i Kupčina s čak 281,77 kilometara riječnih obala, što čini 7,17 % riječnih obala Republike Hrvatske.

LAG karakterizira posebnost reljefa izrazito pokupskog područja koje se od doline Kupe izdiže prema zapadnom dijelu Žumberačke gore i Samoborskog gorja (vrh Sveta Gera s 1.178 mnv)

koje nadvisuje sjeverni dio Karlovačke županije i južni dio Zagrebačke županije, dok istočni dio LAG-a na području općine Lasinja dodiruje i brdska područja Korduna. Na zapad, se LAG širi i u dolinu rijeke Mrežnice obuhvaćajući tako posljednju (nizinsku i najnaseljeniju) trećinu njezinog toka sve do ušća u Koranu, da bi se uskoro obje rijeke ulile u Kupu. Na sjeveru,

područje LAG-a se širi na obalu rijeke Kupčine obuhvaćajući njen tok od izvora nedaleko

Sošica do Krašića i dalje sve do utoka u Kupu, u Donjoj Kupčini. U najsjevernijem dijelu općine Krašić, ispod mjesta Gornja Vas izvire riječica Slapnica koja (dobila je ime po brojnim

slapovima i slapićima koji ju čine najljepšom gorskom riječicom ovog dijela Hrvatske –

zaštićeni krajobraz) nakon 9 do 10 kilometara svog toka, kod Medvenove Drage, ulijeva se u

rijeku Kupčinu. Time Kupa sa svojim pritokama, ali i Žumberaćko gorje daju temeljno obilježje cijelom LAG području usprkos iznimne prostorne raznolikosti LAG-a.

1.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

LAG „Vallis Colapis“ nalazi se gotovo na jugozapadnom rubu Kontinentalne Hrvatske i

podunavskog pročelja (sjeverni, kontinentalni, panonski i srednjoeuropski prostor) prema najmanjem i najužem spojnom dinarskom gorsko ‐ planinskom spletu (viši hrvatski gorski prag) i jadranskom pročelju (Hrvatsko primorje), a prostire se na području jedinica lokalne

samouprave. Cijelo područje LAG-a gravitira u nekoliko lokalnih urbanijih središta, prvenstveno Karlovcu i Zagrebu. Cijelo područje LAG-a autocestom A1, povezano je s

državnim administrativnim središtem, Zagrebom, a preko nje, povezan je s Pan-europskom i

Jadransko-jonskom cestovnom mrežom međunarodnog značaja kao i međunarodnom zračnom lukom dr. Franjo Tuđman (Velika Gorica). Ukupan prostor dobro je prometno povezan između naselja. Vidljivo je kako je upravo geostrateški i prometni položaj ruralnih naselja i samog LAG-a njegova najveća razvojna prednost. Cijeli prostor se nalazi u samom središtu Republike Hrvatske, preko kojeg prolaze svi glavni prometni pravci.

Na sjeveru LAG graniči s područjem gradova Jastrebarsko i Samoborom, na sjevero-istoku s

područjem glavnog grada Zagreba i grada Velike Gorice, dok na jugu graniči s prostorom općina Bosiljevo, Generalski stol i Barilović te na jugoistoku s područjem općina Krnjak,

Vojnić, ali i gradom Glinom i općinama Topusko, Gvozd i Lekenik (Sisačko-moslovačka županija). Svojim prostornim položajem, LAG „Vallis Colapis“ povezan je s područjem LAG-

ova Frankopan, Petrova gora i Zrinska gora – Turopolje, što mu, putem razvoja partnerske suradnje, omogućuje i razvoj i sudjelovanje u projektima prekogranične suradnje s Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom.

1.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE Područje LAG-a „Vallis Colapis“ predstavlja područje izuzetne geomorfološke raznolikosti i smješteno je na spoju Panonske megaregije i megaregije Gorska Hrvatska. Ovo područje spada u tri krajobrazne jedinice i to: 1. Nizinska područja Sjeverne Hrvatske, 2. Žumberak i Samoborsko gorje te 3.Kordunsku zaravan.

3

Bitna krajobrazna obilježja dijela područja LAG-a „Vallis Colapis“, koji spadaju u krajobraznu

jedinicu Nizinska područja Sjeverne Hrvatske, su agrarni krajolik s kompleksima hrastovih

šuma i poplavnih područja. Osobitu krajobraznu vrijednost ovog područja predstavljaju rubovi šuma i fluvijalno-močvarni ambijenti. Ugroženost i degradacija ovog prostora očituje se u nedostatku živica u agromeliorativnim zahvatima, geometrijskoj regulaciji vodotoka i nestanku

tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta.

Najznačajnije krajobrazno obilježje područja krajobrazne jedinice Žumberak i Samoborsko

gorje, odnosno, parka prirode, je pejzažna raznolikost uvjetovana smjenom šumskih i otvorenih prostora. Ovaj prostor predstavlja bogato raščlanjen planinski splet, s bitnim pejsažnim razlikama u odnosu na ostale panonske i peripanonske planine. Na ovom prostoru se naselja

penju i do 800 metara nadmorske visine što je rezultiralo krčenjem znatnih šumskih površina. Tu se nalazi i najviši vrh LAG-a, Sveta Gera s 1.178 mnv. Južno prigorje ovog područja jedno je od najatraktivnijih vinogradarskih krajolika u Hrvatskoj. Ugroženost i degradacija ovog prostora očituje se visokom depopulacijom što dovodi do napuštanja poljoprivredne proizvodnje i samim time do zarastanja te prostorno i arhitekturno neprimjereni objekti za

vikend-odmor.

Krajobrazna obilježja područja predstavljaju plitke krške depresije (ponikve, vrtače, manja polja) te slikovite, pretežno kanjonske doline planinskih rijeka Kupe, Dobre i Mrežnice. Ovo

područje spada u područje „plitkog“, pokrivnog krša, s prosječnom nadmorskom visinom 300

do 400 m.n.v., a rjeđa izolirana brda dosežu visinu oko 500 m.n.v.. Prostor je brežuljkast i brdovit. Rijeke Kupa, Dobra i Mrežnica, na području LAG-a, imaju obilježja planinskih rijeka

sa uskim obalnim dijelom koji prelazi u strme obronke, a tek mjestimično postoje dijelovi sa nešto širim obalnim pojasom (Općina Žakanje), dok nakon Ozlja ima potpuno nizinski

karatkter. Ovaj dio područja LAG-a Vallis Colapis spada u viši dio Kordunske zaravni i nalazi se na prostranoj vapnenačkoj zaravni koja se prostire na području između Petrove gore, Žumberka i podnožja ličkih planina na potezu Zdihovo – Ogulin – Plaški – Rakovica – Ličko Petrovo selo. Česta pojava na nižem dijelu (cca 150 m.n.v.) valovitog dijela zaravni su

bujadnice (vrištine), ili kako ih ovdje nazivaju “steljniki” - prostor na kojem se kosi paprat kao

stelja za stoku. Obronci i padine zasađeni su vinogradima i voćnjacima, dok se na ravnijim površinama uzgaja uglavnom kukuruz te povrtne kulture. Sa kultiviranim površinama izmjenjuju se šume i šumarci, koji se vrlo razlikuju po svom sastavu.

Zapadnom području LAG-a „Vallis Colapis“ osnovni pečat daje jedinica karbonatnih naslaga, koju u osnovi čine vapnenci i dolomiti mezozojske starosti. Prema dubini erozivne baze, odnosno dubini do koje je doprla karstifikacija, unutar ove jedinice osobito se izdvajaju zona

plitkog krša ili fluvio krša – istočno od Ogulina do pravca koji ide od Ozlja preko Karlovca do Duge Rese i Slunja.

U zoni plitkog krša došlo je do razvoja krških fenomena kao što su vrtače, ponikve itd. Gotovo

sva površinska voda gubi se u podzemlju stvarajući podzemne tokove voda. To je jedan od

razloga zašto Kupa i ostale rijeke karlovačke županije imaju relativno mali broj pritoka iako je količina padalina na tom prostoru znatna. Jedan od fenomena plitkog krša je i pojava podzemnih pećinskih sustava izuzetne ljepote i biološki neprocjenjivog biotopa bogatog endemičnim i rijetkim vrstama prvenstveno životinjskog svijeta. Geološka podloga ravničarskog područja LAG-a sačinjena je pretežito od krupnozrnih

kvartarnih slabo propusnih taložina koje postupno prelaze u bazensko područje klastičnih naslaga iz tercijara.

Niski i naplavno - močvarni dijelovi karlovačkog donjeg Pokuplja, južni rubni dijelovi Karlovačke kotline sa složenim hidrografskim čvorištem, kojeg čine sastavci dijelova rijeke Kupe, njezinih pritoka Kupčine (dijelom kanalizirane), Velike Utinje, Dobre i Korane sa

svojim pritokama Mrežnicom i Radonjom, a koje su velikim nanosima zatrpavale korito i uzrokovale stalne poplave i stvaranje močvarnih ravni. Naplavni dijelovi većinom se

4

prostiru s lijeve strane i sjeverno od rijeke Kupe (108 - 121 m nadmorske visine), a manjim

dijelom s desne strane i južnije od orijeke (110 - 130 m nadmorske visine). Kotlina je

ispunjena pleistocenim riječnim nanosima. Problem zaštite od poplava riješen je izgradnjom zaustavnog kanala Kupa - Kupa, sjeverno od Karlovca (od Mahičnog do iza Šišljavića), izgradnjom posebnog retencijskog bazena u zavali Crne Mlake i drugim zahvatima. Ovi

prostori su, zbog svojih livada i pašnjaka, podobni za razvoj mliječnog govedarstva, što je i jedna od glavnih aktivnosti lokalnog stanovništva. Južno od rijeke Kupe, iznad pokupske nizine, prostiru se i izdižu brežuljci s terasastim zemljištem tzv. rubna pobrđa. To su viši jezerski neogeni sedimenti pliocenske, a u višim zonama miocenske starosti. Mjestimično ima šljunkovitih pleistocenskih nanosa te vapnenačkih brežuljaka, plitke kredne vapnene podine, koja prema jugozapadu prelazi u niski

plitki zeleni i boginjavi karlovački krš, u kojem su rijeke usjekle svoja strma kanjonska korita. Ovo valovito tercijarno rubno pobrđe, nadmorske visine ispod 400 m, sastavljeno je od mladotercijarnih sedimenata lapora, gline (sirovina za rad ciglane), pješčenjaka, šljunka i pijeska, pretežno je pod šumom, vinogradima i voćnjacima. Zaključno, reljefu LAG-a prevladava naplavna ravnica uz rijeke Kupu, Dobru i Mrežnicu, te pobrđa (brežuljkasti i brdoviti predjeli) u zaleđu. Brežuljkasti i brdoviti predjeli pokriveni su

šumama, livadama i oranicama te vinogradima i voćnjacima. Zapadni dio LAG-a ima tipičan izgled vrtačama prošaranog krškog platoa, slabije naseljenog i na slobodnim površinama obraslog šumama, šumarcima i bujadištima. Ponegdje je pokrovni sloj tla toliko plitak da iz njega slobodno strše stijene. Istočni dio LAG-a ima tipična ravničarska obilježja. Krajolikom dominiraju obrađene poljoprivredne površine i hrastove šume. Krajolik je djelomično degradiran agromelioracijskim radovima i zarastanjem usljed napuštanja poljoprivredne proizvodnje.

1.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA Prostor LAG-a „Vallis Colapis“ ima umjereno toplu kišnu klimu, izraženih godišnjih doba, bez izrazito suhog razdoblja uz manju količinu oborina tijekom zime. Srednja temperatura

najhladnijeg mjeseca u godini u takvoj je klimi između -3Cº i 18 Cº, srednja temperatura

najtoplijeg mjeseca u godini je između 10 Cº i 22 Cº, te barem četiri uzastopna mjeseca imaju

srednju temperature višu od 10 Cº. Ovaj tip klime iskazujemo klimatskom formulom Cfwb , a

uvriježeni naziv je klima bukve. Dodatna obilježja oborinskog režima kao i vrijednosti ostalih klimatskih elemenata razlikuju se na sjevernom i južnom području. Klima, sjevernijeg dijela, je Cfwbx’’ što znači da se javljaju dva oborinska maksimuma, u kasno proljeće i kasnu jesen. Južnije od navedene linije je prijelazni tip klime Cfw’w’’b koji karakterizira kišovito razdoblje u jesen, glavni minimum oborine zimi i kraće suho razdoblje ljeti. Prema podacima, za standardno klimatsko razdoblje 1961.-1990. srednja temperatura zraka je najniža u siječnju (-0,2 Cº) a najviša u srpnju (21,3 Cº). Apsolutni minimum od -25,2 Cº zabilježen je u veljači, a maksimum 42,4 Cº u srpnju. Trajanje sijanja sunca je prosječno 1870 sati, slično kao i u drugim kontinentalnim gradovima, ali je magla česta pojava jer je prosječno godišnje 78,1 dan s maglom.

1.1.4 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A

Prema sustavu nacionalne zaštite mnogo zaštićenih područja koja su zaštićena na temelju Zakona o zaštiti prirode se nalazi na području LAG-a „Vallis Colapis“. Sukladno Zakonu o

zaštiti prirode na području LAG-a zaštićeno je 6 područja ukupne površine 13.785,06 ha, odnosno 10,47% ukupne površine LAG-a. Zaštićena područja obuhvaćaju područja botaničkog (Cret Banski Moravci) i ornitološkog rezervata (Crna Mlaka), spomenika prirode (Špilja Vrlovka), značajnog krajobraza (Slapnica), parka šume (Grad Ozalj), te parka prirode

5

Žumberak- Samoborsko gorje koje se proteže područjem općina Kamanje, Krašić, Žumberka i grada Ozlja.

Tablica 2. Područja zaštićene prirode na području LAG-a. (Izvor: DZZP, 2016.,2017.) JLS Kategorija

zaštite

Lokacija/Naziv Površina/ha Godina

zaštite

Kamanje Spomenik

prirode Špilja Vrlovka

točkasti lokalitet

26.11.1962.

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje 2,3 17.06.1999.

Karlovac Posebni rezervat Cret Banski Moravci 2.00 05.11.1967.

Posebni rezervat Crna mlaka 693,96 23.07.1980.

Spomenik

parkovne

arhitekture

Marmontova aleja 1,89 18.05.1968.

Spomenik

parkovne

arhitekture

Vrbanićev perivoj 4,34 30.12.1970

Krašić Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje 1840,65 17.06.1999.

Značajni krajobraz

Slapnica 132,68 11.07.1964.

Ozalj Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje 34235.75 17.6.1999.

Park šuma Ozalj-Grad 4,92 02.04.1970.

Žumberak Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje 10983,85 17.06.1999.

Značajni krajobraz

Slapnica 126,7 11.07.1964.

LAG 8 područja ukupno = 13.791,29 ha

U sklopu močvarnog područja ornitološkog rezervata Crne Mlake nalaze se i istoimeni

ribnjaci. Izgradnja ribnjaka započeta je početkom ovog stoljeća. Ribnjaci su nastali na mjestu nekadašnje male mlake uz rječicu Okičnicu. Voda u toj mlaci bila je crna od tanina drveta, koje je trunulo, i od tada je potekao i naziv za ovo područje Crna Mlaka. Sječom šuma uz mlaku i Okičnicu, došlo je do površina za izgradnju ribnjaka. Tadašnji vlasnik ribnjaka ribnjačar Zwilling izgradio je osim ribnjaka i dvorac nazvan ''Ribograd'' uz kojega je osnovan i vrijedan

park. Šumske sastojine koje okružuju ribnjake razvijene su prvenstveno na pseudoglejnim i mineralno močvarnim tlima. Ovdje dominira hrast lužnjak, poljski jasen, brijest, joha, topola i grab, te šumsko voće: divlja kruška i divlja jabuka. Mjestimično na pojedinim uzvišenjima

izvan dohvata poplavne vode razvila se bukva koja se ovdje zadržala još od subboreala, kada se spustila vrlo nisko u ravnicu i zaposjela biotope hrasta lužnjaka. Močvarne površine i periferni dijelovi ribnjaka obrasli su vrbom rakitom, trskom, rogozom i sitom, vodene površine prekriva lopoč, lokvanj i orašac. Područje Crne Mlake sa ribnjacima osobito je značajno za obitavanje raznolikih ptica, a također je značajno i prilikom proljetne i jesenje seobe ptica. Najznačajnije su gnijezdarice ribnjaka, močvarnih područja te okolnih šuma. Po kanalima i uz rubove ribnjaka gnijezdi obična divlja patka (Anas platyrhychos), patka njorka (Aythya nyroca)

i patka pupčanica (Anas querquedula). Neredovito i rijetko dolaze i patka kržulja (Anas crecca),

patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastavka (Anas acuta), patka žličarka (Spatula

clypeata), patka krunata (Aythya fuligula) i patka glavata (Aythya ferina). Prilikom seobe dolaze

i vrlo rijetke sjeverne vrste pataka. Od gnjuraca gnijezde gnjurac pilinovac (Podiceps ruficollis)

i čubasti gnjurac (Podiceps cristatus) i dr. Od čaplji gnijezde purpurna čaplja (Ardea purpurea),

kolonije sive čaplje (Ardea cinerea) nalaze se u okolnim šumama; u rakiti i trsci gnijezde mala žuta čaplja (Ardeola ralloides), gak kvakavac (Nycticorax nycticorax), čapljica voljak (Ixobrychus minutus). Od vodenih kokošica gnijezde crna liska (Fulica atra), guša zelenonoga (Gallinula chloropus), štioka riđuga (Porzana porzana). Česte su čigra obična (Sterna hirundo)

i čigra bjelobrada (Chlidonias hybrida), te rječni galeb (Larus ridibundus). Od trstenjaka

6

gnijezde trstenjak droščić (Acrocephalus arundunaceus), trstenjak cvrkutić (Acrocephalus

scirpaceus) i trstenjak mlakar (Acrocephalus palustris). U šumskim područjima oko ribnjaka nalazi se također velik broj različitih ptičjih vrsta. Tako ovdje po dupljama starih stabala

gnijezde brojni dendrobionti kao npr. žuna zelena (Picus viridis), žuna siva (Picus canus),

djetao veliki (Dryobates maior), djetao mali (Dryobates minor), sjenica velika (Parus maior),

sjenica plavetna (Parus caeruleus), sjenica crnoglava (Parus palustris), sjenica dugorepa

(Aegithalos caudatus), brglez obični (Sitta europaea).

Strme litice u neposrednoj okolici grada Ozlja obrasle su autohtonom i sađenom vegetacijom koja je dosta dobro sačuvana. Stručnim održavanjem ovih obronaka moguće je iste zadržati u vegetaciji i time osigurati zeleni okvir staroga grada. Ispod Ozlja, sa sjeverne strane, teče rijeka Kupa koja mu daje osobitu karakteristiku, a na obali između rijeke i grada prolazi željeznički kolosijek koji je također za ovo područje vrlo specifičan. Nasuprot starom gradu, na drugom obronku iznad ceste, nalazi se brijeg, koji gravitira neposredno na cestu. Unutar te zone je i

stara kapelica. Cijeli je ovaj obronak također predviđen za zaštitu i to prvenstveno radi neposredne gravitacije prema gradu, ali i radi ekspozicije, koja je u pogledu vidika okrenuta

prema gradu. Okolica staroga grada Ozlja, kao i stare kapelice u pozadini, predstavlja

prirodoznanstvene, kulturno-povijesne i turistički značajno područje, te ju je potrebno zaštititi kao značajni krajolik i maksimalno čuvati od neadekvatne izgradnje. Žumberak i Samoborsko gorje idu u red najvrijednijih predjela u kontinentalnom dijelu

Hrvatske, s osebujnom kombinacijom šuma i prostranih livada, djelomično kultiviranog krajobraza, ali s očuvanim obilježjima autohtone žive i nežive prirode, pa čine jedinstveno područje čiju evoluciju čovjek mora stalno pratiti i pravilno usmjeravati, odnosno provoditi

politiku aktivne zaštite prirode. U geomorfološkom i pejzažnom smislu Žumberačko gorje tvori izduženu cjelinu u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Državna granica sa Slovenijom slijedi uglavnom bilo vršne zone. Najviši vrh Žumberka, Sv. Gera, visok je 1178 m. Sjevernije, na

prostorima Hrvatske, nema višeg vrha. Osnovna karakteristika krajobraza Žumberka i Samoborskog gorja očituje se u izuzetnoj i nadasve vrijednoj kombinaciji šuma i prostranih livada, nastalih djelovanjem čovjeka još u davno doba. Otvoreni prostori livada u vršnom dijelu

nastali su i održavani su sječom, požarom, pašom i košnjom. Najveći dio u šumskom pokrovu Žumberka i Samoborskog gorja zauzimaju bukove sastojine. Šume tu dosežu svoj optimum, te je u očuvanim rezervatima (npr. Japetić i Blaževo brdo) moguće vidjeti stabla prave gorostase,

s visinama do 40 metara i promjerom blizu jednog metra. Na toplijim stranama i na zaštićenim zaravnima prostiru se šume hrasta kitnjaka, s fragmentima šume hrasta medunca. Nešto su rjeđe i šume pitomog kestena. U šumama i po livadama Žumberka i Samoborskog gorja nalazi se znatan broj rijetkog i zaštićenog bilja. Svojim vrijednostima ističu se blagajev likovac, kojeg nema nigdje drugdje u Hrvatskoj, crveni likovac, lovorasti likovac, kranjski ljiljan, brojne vrste

kaćuna, više vrsta sirištara, tisa, samoborska gromotulja, mala sapunika i dr. Na Žumberku i Samoborskom gorju vrlo je širok i zanimljiv broj vrsta životinjskog svijeta. Od krupne divljači najbrojnije su srne, zatim divlje svinje, jeleni i dr. Na ovim prostorima primjećuje se i nazočnost medvjeda. Povremeno se uočavaju ris i vuk, a uobičajene su divlja mačka, lisica i jazavac, kuna bjelica i zlatica, puh, vjeverica, zec i dr. Ptičji svijet je raznolik i mnogobrojan. Od rijetkih vrsta

nalazimo crnu žunu, lještarku, gavrana, kreju lješnikaru, crnu rodu i dr. U potocima živi velik

broj potočnih pastrva, a ponegdje i potočni rakovi. Žumberak i Samoborsko gorje naseljeni su od davnina, o čemu svjedoče mnoga nalazišta prastarih ilirskih i rimskih naseobina i grobišta u vršnom dijelu Žumberka (Budinjak, Gorja Vas, Bratelji i dr.). Značajkama žive i nežive prirode, te stanovništvom, dijelom uskočkoga podrijetla i karakterističnog govora, ovo područje izuzetno je vrijedan krajobraz, što mu daje visoko mjesto na ljestvici hrvatske prirodne baštine. Posebnu pogodnost tome daje i blizina velikih urbanih cjelina, Zagreba, Samobora, Karlovca,

Ozlja i Jastrebarskog, kao i radovi na zaštiti Gorjanaca (slovenski dio istoga masiva). Dok su na drugim područjima livade, njive i naselja u dolinama, a vrhovi pod šumom, na području

7

Žumberka i Samoborskog gorja stanje je obrnuto i stoga posebno karakteristično i vrijedno. Na području Žumberka - Samoborskog gorja do sada su zaštićeni: Posebni rezervati Japetić (upisan u Registar 15. srpnja 1975.), Zaštićeni krajobraz Slapnica (upisan 11. srpnja 1964.), što svjedoči o njegovim prirodnim vrijednostima.

Također, na području LAG-a „Vallis Colapis“ iznimno je značajno i nekoliko špiljskih lokaliteta od kojih je zasigurno najpoznatija špilja Vrlovka, koja je zaštićeni spomenik prirode zbog svojih geomorfoloških osobina i povijesnog značenja. Svojim raskošnim kamenim nakitom i zrcalnim podzemnim jezercima pravi je biser među ljepotama onog kraja. Arheološka iskapanja u špilji pokazuju kontinuitet življenja u njoj od mlađeg kamenog doba preko rimskog razdoblja do srednjeg vijeka. Špilja ima i iznimno veliku biospleleološku raznolikost.Turistički je uređena još 1928.godine, a danas je elektrificirana, uređen je prilaz i turistička staza duga 330 metara kroz samu špilju. O špilji se brine Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije „Natura viva“. Osobitost LAG-a predstavlja visoko vrijedna krajobrazna i biološka raznolikost koja je, radi svog međunarodnog značaja, uvrštena u međunarodnu mrežu prirodne baštine NATURA 2000 koja je ujedno i najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu. SCI1 područja NATURA 2000 zauzimaju 39.309,76 ha ili 26,16% površine LAG-a, a SPA

područja2 zauzimaju površinu od 24.958,14 ha ili 16,60% površine. S obzirom da se ove dvije razine zaštite dijelom preklapaju zaštićena površina NATURA 2000 u LAG-u „Vallis Colapis“ iznosi 61.237,11 ha ili 40,75 %. Svim područjima u kategoriji nacionalne zaštite i područjima NATURA 2000 na prostoru LAG-a upravlja Javna ustanova „Natura viva“ u smislu zaštite, održavanja i promicanja te osiguranja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara vrijednostima na području Karlovačke („Natura viva“) i

Zagrebačke županije („Zeleni prsten“). Parkom prirode upravlja Javna ustanova "Park prirode

Žumberak – Samoborsko gorje" čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske. (Područja i karta NATURA 2000 u LAG-u, Dodatak 2.)

Važno je imati na umu da je na području LAG-a bioraznolikost od velike nacionalne i europske

važnosti. Stoga je potrebno razvijati mjere koje će doprinositi smanjenju utjecaja klimatskih promjena i negativnog djelovanja čovjeka s ciljem očuvanje bioraznolikosti na području. Također, LAG treba potaknuti razvoj planova upravljanja područjima NATURA 2000 kao visoko vrijedne razvojne resursne osnove.

1.1.5 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Tablica 3. Zaštićena kulturno-povijesna baština na području LAG-a. (Izvor: MK, 2016.,2017.)

Vrsta

kulturnog

dobra

Pokretno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro Nematerijalno

kulturno

dobro Pojedinačno Zbirka Muzejska

zbirka

Pojedinačno Kulturno-

povijesna

cjelina

Kulturni

krajolik/

krajobraz

LAG 8 17 2 122 7 0 3

Na području LAG-a evidentirana su zaštićena kulturna dobra kao sakralna graditeljska

baština,profana graditeljska baština, sakralni/religijski predmeti, glazbeni instrumenti,

arheološka baština, memorijalna baština, muzejska građa, te običaji, obredi i svečanosti, usmena predaja (upisani pri Ministarstvu kulture u Zagrebu). Važno je istaknuti onu baštinu

koja predstavlja značajnu komparativnu prednost LAG-a:

1 Engl SCI hrv. POVS – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, odnosno područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljiv vrsta i njihoovih staništa , kao i prirodnih tipova od intersa za Europsku uniju, DZZP, 2015 2 Engl SPA, hr. POP – područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i

njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti, DZZP, 2015

8

Stari grad Ozalj smješten u naselju, na hridini iznad rijeke Kupe, srednjovjekovni je grad Babonića i Frankopana pregrađen u vrijeme Zrinskih u reprezentativni dvor. Nakon zrinsko-

frankopanske urote mijenja vlasnike (Petazzi, Perlasi, Batthiany, Thurn i Taxis, Braća Društva Hrvatskog zmaja) koji ga tijekom vremena obnavljaju i dograđuju. Među prepoznatljivim razvojnim fazama od 13. do 19. st ističe se romanička Babonić branič-kula i palača Zrinskih iz 1556. godine sa sačuvanim zidnim slikama i glagoljskim grafitima.

Za vrijeme stolovanja obitelji Zrinski i Frankopan u Ozlju se razvija i posebno kulturno ozračje nazvano tzv. Ozaljskim jezično-kulturnim krugom. Riječ je o književnom stvaralaštvu pisaca koji su pisali mješavinom triju hrvatskih narječja (kajkavskim-štokavsko-ćakavskim elementima) te tako doprinijeli stvaranju preduvjeta za formiranje suvremenog hrvatskog

književnog jezika. Pisci ovog kulturnog kruga njegovali su također i glagoljicu. Najpoznatija imena ovog kulturnog izričaja su pripadnici najvišeg hrvatskog plemstva Petar Zrinski i Ana Katarina Zrinska, Fran Krsto Frankopan, pavlinski redovnik Ivan Belostenec koji je jedno

vrijeme djelovao u samostanu Svetice kod Ozlja te Juraj Križanić, dominkanski redovnik porijeklom iz mjesta Obrh u općini Ribnik. Križanić je posebnost tog jezičnog izričaja opisao u svojoj gramatici “Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku” koju je 1665.godine objavio u Tobolsku. Tako je ozaljski jezični krug imao ne samo svoje pisce, nego u Križaniću i svojeg gramatičara. Nažalost, Križanićeva je gramatika ostala nepoznata i nije imala utjecaja na formiranje hrvatskog književnog jezika (prvi puta objavljena izvan Rusije tek 1950.), a

djelovanje ozaljskog jezično-kulturnog kruga gasi se 1671. propašću Zrinsko-Frankopanske

urote. Zavičajni muzej unutar ozaljskog staroga grada, posjeduje arheološku, kulturno-

povijesnu, etnografsku i sakralnu zbirku. Zaštićena muzejska građa obuhvaća sakralnu,

galerijsku i grafičku zbirku. Sakralnu zbirku čine predmeti od drveta, tekstila, papira i metala

koji potječu iz razdoblja od 17. do 20. st., a sakupljeni su iz crkava, župnih dvorova i seljačkih domaćinstava Ozaljsko – Lipničkog dekanata. Galerijska zbirka sadrži dvadeset slika Slave Raškaj, slike nastale kao ostvarenja na kolonijama akvarelista „Slavino proljeće“, individualne poklone slikara akvarelista, te građu dodijeljenu Muzeju 1956. g. iz Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu. Grafički dio zbirke popunjen je grafičkim mapama Đ. Andrejevića Kuna iz 1946. g., M. D. Gjurića iz 1919, 1920. i 1923. g., ZILIKA 83, te A. ml. Krupe iz 1994. g.

Iz 13. stoljeća datira i iznimno očuvan stari grad u Ribniku koji je i jedini sačuvani nizinski „vodeni burg“ u Hrvatskoj. Današnji izgled dobio je u vrijeme Frankopana koji ga posjeduju

od 1394. do 1576. kad ga preuzimaju Zrinski. U dvoru se može vidjeti niz kasnogotičkih i renesanskih detalja. Dvorac je u privatnom vlasništu i za njega je predviđena obnova i uređenje okolnog imanja u golf resort.

Dvorac Jaškovo je smješten na istaknutom položaju, okružen alejama, glavnim pročeljem orijentiran prema dolini rijeke Dobre. Jednokatnicu pravokutnog tlocrta sa pročelnim i začelnim rizalitom zajedno s gospodarskim zgradama 1841. godine dao je sagraditi J. Bunyevac, sudac

Zagrebačke županije prema projektu graditelja Aleksandra Brdarića. Dvorac Jaškovo najistaknutiji i najreprezentativniji je primjer klasicističke profane arhitekture u Karlovačkoj županiji. Na lokalitetu Gornje Pokupje postoji dvorac Turk, samostojeća je katnica "L" tlocrta s ulaznom altanom, smještena u prostranom parku, uz samu rijeku Kupu. Dvorac je na mjestu starijeg drvenog ljetnikovca maršala Marmonta sagradio 1906. godine Franjo pl. Turk prema projektu inž. Eisenhuta. Stari grad Novigrad smješten izvan naselja, na uzvisini iznad rijeke Dobre, uz povijesnu

"Karolinsku cestu", spominje se od 15. st. u vlasništvu Frankopana. Nakon zrinsko-

frankopanske urote mijenja vlasnike, od Sauera, Herbersteina, Malteškog reda, Patačića, Haraminčića do Türka. Stari grad sagrađen tlocrtno u obliku nepravilnog trokuta sa cilindričnim kulama na uglovima, stradao je u Drugom svjetskom ratu.

9

Kulturno - povijesna cjelina grada Duge Rese, naselje se razvilo uz rijeku Mrežnicu, tijekom 17. i 18. st. upravno vezano za Sv. Petar Mrežnički. Gradnjom Jozefinske ceste 1770. godine

postalo je trgovište. Nakon što je bečki poduzetnik J. Jerusalem 1884. kupio Banjavčićev mlin da bi osnovao predionicu i tkaonicu započeo je razvoj grada. Do 1925. uz tvornički kompleks sagrađene su stambene radničke četvrti, vile za direktore, bolnica, škola, prateća infrastruktura, prema projektima bečkog graditelja Junka. Industrijsko naselje koncipirano je kao vrtni grad, s objektima okruženim perivojem, drvoredima i predvrtovima. Rijedak je primjer cjelovito

očuvanog industrijskog i vrtnog grada s kraja 19. i početka 20. st. u srednjoeuropskim okvirima.

Posebno mjesto u povijesti LAG-a zauzima i mala općina Draganić, čiji prvi pisani spomen u hrvatsko-ugarskim srednjovjekovnim kronikama potječe iz 1249.godine, kada se već spominje

kao slobodna općina. Položaj Plemenite općine Draganić dodatno je potvrđen i posebnom kraljevskom poveljom za vrijeme vladavine ugarskog kralja Bele IV iz 1264.godine izdane

trojici draganičkih ratnika (Krešu, Kupiši i Raku) za hrabrost u borbi. Ova se mala seoska

zajednica tako kroz cijelo srednjovjekovno razdoblje razvijala kao slobodna općine bez feudalnih odnosa, a zabilježeno je da je odred draganičkih konjanika 1573.godine sudjelovao

kao potpora ustaničkih snaga pobunjenih kmetova u znamenitoj Seljačkoj buni pod vodstvom Matije Gupca.

Na području LAG-a posebno je važno istaknuti spomenike industrijske kulturne baštine od kojih je zasigurno najznačajnija čuvena „Munjara“, mala hidroelektrana, u Ozlju. Zgrada je

smještena na desnoj obali rijeke Kupe i sagrađena je kao prva hidrocentrala za grad Karlovac (18.08.1908.), po projektu ing. V. Reiznera, a u njeno oblikovanje svoj talent uložio je i poznati arhitekt Herman Bolle. Istovremeno s gradnjom postavljena su i postrojenja uvezena iz

Štajerske. Jedna je od najstarijih hidroelektrana u Hrvatskoj, izrazite je povijesno umjetničke vrijednosti čiji značaju pocrtava položaj u prostoru i arhitektonsko oblikovanje u stilu neoromantizma. Zgrada šumarije u Ozlju, samostojeća katnica s podrumom smještena je nedaleko Starog grada Ozlja. Pravokutnog je tlocrta s rizalitima u funkciji ulaznog prostora i

terase na užim bočnim pročeljima. Građevinu je tridesetih godina 20. st. dao sagraditi nadšumar Schlicht za zgradu nadšumarije, na mjestu srušenog «Podgrajskog dvora» u kojem je rođena slikarica Slava Raškaj. Pretpostavlja se da je zgrada šumarije sagrađena prema projektu arhitekta N. Marića. Izrazitu vrijednost ima unutarnja oprema zgrade čiji su drveni elementi sačuvani u izvornom obliku i funkciji, a dio su projekta prepoznatljivog projektantskog rukopisa zbog čega je zgrada rijedak primjer gesamtunstwerka javne međuratne gradnje na karlovačkom području. Objekti Pamučne industrije Duga Resa, osnovana 1884. godine, s

pratećim objektima za radnike, jedinstvena je zaštićena prostorna cjelina kao primjer

racionalnog prostornog planiranja.

Pavlinski samostan sa župnom crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama

stoljećima je bio svetište vjere, ali i svetište hrvatske povijesti, umjetnosti i kulture. Nekoć su tu stajale tri kapelice posvećene Blaženoj Djevici Mariji, Svetoj Margareti i Svetoj Katarini –

tri svetice, pa otuda i potječe ime mjesta. Na ovom mjestu je 1577. pokopan Stjepan Frankopan,

posljednji potomak ozaljske loze Frankopana. Prvi dio samostana izgrađen je 1627. godine, kada su bježeći pred Turcima pavlini iz Kamenskog stigli na Svetice. Dovršen je 1660. g. velikom zaslugom prvog i dugogodišnjeg priora Ivana Belostenca, znamenitog leksikografa i

pisca. Pod krovom samostana nastajao je veličanstveni tronarječni rječnik Gazophylacium. Od iznimno vrijednog inventara gotičke, kasnije barokizirane crkve, posebice se ističu rukom rezbarene korske klupe. Osim glavnog, u crkvi se nalazi još sedam oltara, orgulje, crkveno posuđe i odijela, te kipovi i slike. Sve to neprocjenjiva je ostavšina poznatih i nepoznatih pavlinskih umjetnika. Dok prolazimo crkvom, privučeni raskošno rezbarenim i svjetlucavim glavnim oltarom, čini nam se da listamo stranice bogato ilustrirane povijesti umjetnosti od

sredine 17. do kraja 18. stoljeća. Tu su najbolja djela ostavili znameniti pavlinski slikari Ivan Ranger i Gabriel Taller. Zanimljivost crkve su i kripte (grobnice) ispod lađe i svetišta, u dvije i

10

tri etaže s malim polukružnim otvorima. Najstarije potječu s početka 16. stoljeća, iz crkve koja je prethodila današnjoj i koje već više od 500 godina čuvaju kosti davno preminulih pavlina i plemića naših krajeva. Važno je istaknuti i planski građeno srednjovjekovno naselje Trg spominje se 1329. godine u

povelji bana Mikca. Po svom zemljopisnom položaju, povijesnom razvoju i očuvanim tradicijama jedinstveno je na području sjeverne Hrvatske. Smješteno je na desnoj obali rijeke Kupe, na zavoju što ga njezin tok tvori u obliku meandra (zavojito korito rijeke nalik na slovo

S). Značenje lokacije Trga usko je vezano uz položaj Ozlja koji je kao važna strateška utvrda čuvao pristup dolinom rijeke Kupe u gospodarski značajnu Pokupsku dolinu ali nije davao dovoljno zaštite stanovnicima smještenim ispod utvrde. Tijekom prve polovice XIV stoljeća donesena je odluka da se nezaštićeno ozaljsko stanovništvo preseli na prostor pogodan za obranu - na meandar, odnosno poluotok rijeke Kupe. Taj prostor je umjetno prokopanim

kanalom zapravo sačinjavao otok, tzv.“otok Ključ zvan i otok Svih svetih“ kako se u starim zapisima zvalo nekadašnje selo Trg. Povijesna jezgra danas je samo djelomično sačuvana u samom središnjem dijelu, neposredno uz crkvu Svih Svetih koja se spominje već 1334. godine. Tradicionalna arhitektura seljačkih kuća od tesanih greda s „hrvaškim vuglom na križanke“ i krovovima od slame još je vidljiva u dijelu sela Gornji Trg. Dvorac grofa Janka Draškovića u Rečici smješten u dolini rijeke Kupe, sagrađen je tijekom

prve četvrtine 19. stoljeća na mjestu starije drvene kurije. U drugoj polovini 19. stoljeća cijelo imanje je u posjedu trapista koji podižu visoku zidanu ogradu sa širokom portalnom zonom. Klasicistička građevina jednostavnog tlocrtnog i vanjskog oblikovanja u kojem je jedini

arhitektonsko dekorativni element potralna zona, zajedno sa parkom primjer je klasicističkog ladanjskog kompleksa prve polovice 19. st.

Na području LAG-a posebno je važno istaknuti i Etnopark, kod Ozlja, koji je smješten u dolini Kupe i sastoji se od šest tradicijskih građevina preseljenih iz okolice. Tipični su primjeri narodnog graditeljstva ozaljskog kraja koji organizacijom okućnica i inventarom dočaravaju način života i privređivanja ruralnog stanovništva. Stambene i gospodarske građevine građene su hrastovim planjkama spojenim hrvatskim vezom, pod krovištem pokrivenim raženom slamom. Smještene su na travnatim parcelama ograđenim grabovom živicom čiju tradicijsku sliku nadopunjuju stabla vrba. Uz etnopark, važno je istaknuti zbirku etnografske i kulturno-

povijesne građe, slika i dokumentacije vezane za povijest i etnografiju Žumberka smještene je u staroj školi u Radatovićima, te obnovljen stari mlin na Grdunu iz 17. stoljeća koji je jedini

kameni mlin na Dobri i jedinstven na karlovačkom području. Na području općine Pokupsko nalazi se i iznimno vrijedna drvena kapela Sv. Jurja, u naselju Lijevim Štefankima, koja je najstarija očuvana drvena kapela s inventarom u Hrvatskoj. Ova crkva predstavlja najvredniji

primjer tradicijskog graditeljstva pokupskog kraja.

Cijelo područje obiluje mnogobrojnim arheološkim lokalitetima i vrijednim nalazištima. Najstariji lokaliteti svjedoče o postojanju ljudskih naseobina na ovom području s početka bakrenog doba (eneolotika) i spadaju u tzv. Lasinjsku kulturu. Lasinjska kultura je eneolitička (bakreno-dobna) kultura rasprostranjena od 3700. do oko 3200. godine pr. Kr. na području širom današnje kontinentalne Hrvatske i bosanske Posavine, Slovenije, Koruške, djelomice Štajerske, s najvećom koncentracijom nalaza u Mađarskoj oko Blatnog jezera. Nazvana je

prema eponimnom lokalitetu Talijanovo brdo u mjestu Lasinja u Karlovačkoj županiji. Drugi lokalitet koji o tome svjedoči na području LAG-a je i špilja Vrlovka u Kamanju u kojoj

su nađeni ulomci vaze iz bakrenog doba (ukrasi na njoj slični su ukrasima na Vučedolskoj golubici), dok mnogo mlađi nalazi kao što su rimske kovanice, puške i drugi predmeti pronađeni u Vrlovci svjedoče o njezinoj naseljenosti od neolita (mlađe kameno doba) preko antike do srednjeg vijeka.

U isto vrijeme, u 4. stoljeću prije Krista, prostor oko rijeke Kupe, naseljavaju Kolapijani, najvjerojatnije ilirsko pleme koje prvi spominju rimski izvori poput Plinija Starijeg. U antičko

11

doba, na prostorima Žumberka su živjeli i Kelti sve do 1. stoljeća, kada su, osvajanjima, asimilirani u rimsku kulturu. Brojna su nalazišta iz antičkog doba. Jedna od velikih komparativnih prednosti i razvojnih resursa LAG-a leži u činjenici kako se na popisu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske nalazi:

• Glazbeni izričaj rozganje (Karlovačka županija) • Glazbeni izričaj guci (Karlovačka županija – Vrhovac, Draganić) • Umijeće izrade puranca na području Draganića (Kršćanski običaj vezan uz Cvjetnicu,

običaj ophoda s grančicama u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem. U hrvatskoj folklornoj baštini uporabi raznovrsnog proljetnog bilja koje se nosi na blagoslov pridaje se zaštitna i plodonosna moć. Bilje koje se nosilo na blagoslov, nose ga samo muškarci, kao i običaji vezani uz isti, razlikuju se u pojedinim dijelovima Hrvatske. Tako se na prostoru župe Draganić bilje koje se nosilo na blagoslov za Cvjetnicu nazivalo puranac.

• Umijeće sokolarenja koje je uvršteno i na UNESCO-vu listu živuće kulturne baštine. • Tradicijsko umijeće pletenja jalbe (jedinstvena tehnika pletenja na drvenom luku pod

narodnim imenom jalba, a u svjetskoj stručnoj literaturi poznata je pod nazivom sprang. Najstariji nalazi od tekstila izrađeni u toj tehnici potječu iz brončanog doba iz Danske. Susreće ju se i u Starom Egiptu, Peruu, srednjovjekovnoj i renesansnoj Europi i smatra se pretečom tkanja. Trška jalba naziv je za žensko pokrivalo za glavu (kapicu) izrađenu tehnikom jalbe, po kojoj je i dobila ime. Kapica jalba bila je neizostavan dio tradicijskog ženskog ruha u selima uz

Kupu između Ozlja i Karlovca. U svrhu očuvanja i obnove vrijedne materijalne i nematerijalne baštine, LAG treba razviti aktivnosti koje će putem razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti prezentirati postojeću kulturnu baštinu na području. Također je potrebno poticati predstavljanje i očuvanje postojeće kulturne baštine.

1.1.6 STANJE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU LAG -A

1.1.6.1 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Na području LAG-a „Vallis Colapis“ predškolski odgoj i obrazovanje odvija se u 6 jaslica

(Duga Resa, Karlovac, Ozalj, Draganić, Pisarovina) i 8 dječjih vrtića (Duga Resa, Karlovac,

Ozalj, Draganić, Pisarovina, Krašić, Netretić). U općini Žakanje jedne jaslice zahtjevaju obnovu i opremanje, ali nemaju izrađenu projektnu dokumentaciju, dok je u funkciji privatan dječji vrtić sa 25 korisnika i 4 zaposlenih. Također, u općini Krašić djeluje privatni dječji vrtić sa 37 korisnika i 4 zaposlenih, dok je jedan privatni vrtić u Kravarskom u izgradnji. Grad Karlovac

osnivač je dvaju vrtića u kojim se predškolski odgoj odvija u jedanaest objekata s ukupno 49

odgojnih grupa. Jaslice i dječji vrtić u gradu Dugoj Resi djeluju u tri odvojene jedinice, od kojih

dvije jedinice zahtjevaju obnovu i opremanje, ali nemaju potrebnu projektnu dokumentaciju.

Također, jaslice i dječji vrtić u Ozlju i Pisarovini koji zahtjevaju obnovu i opremanje nemaju

izrađenu potrebnu dokumentaciju. U općini Kamanje u tijeku je izrada projektne dokumentacije

za obnovu i opremanje jednog dječjeg vrtića. U općini Žakanje u funkciji je jedna igraonica,

dok igraonice u općinama Kravarsko i Krašić zahtjevaju obnovu ili opremanje, ali samo ona u

Krašiću ima izrađenu projektnu dokumentaciju. U općinama Lasinja, Pokupsko, Ribnik i

Žumberak nema osigurane institucionalne i vaninstitucionalne skrbi za djecu predškolske dobi. Osnovno školsko obrazovanje se odvija na cijelom području LAG-a u ukupno 28 ustanova.

Također na području LAG-a više je školskih objekata u funkciji i napuštenih objekata koje je

potrebno urediti i prenamijeniti (18) ali nemaju pripremljenu tehničku dokumentaciju. Na

području LAG-a djeluje ukupno 8 srednjih škola, od kojih je 7 u Karlovcu, te jedna u Dugoj

Resi. U gradu Karlovcu djeluje i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u kojem se

djeca s poremećajima u ponašanju obrazuju na razini osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja,

12

dok obrazovanje iz područja glazbe omogućeno je u Glazbenoj školi Karlovac. Na području LAG-a, točnije gradu Karlovcu djeluje ustanova visokoškolskog obrazovanja, Veleučilište u Karlovcu. Knjižnice postoje u gradovima Dugoj Resi, Karlovcu i Ozlju, te općinama Draganić, Lasinja, Pokupsko i Kravarsko. Knjižnica u Ozlju zahtjeva obnovu ili opremanje, dok knjižnica u Kravarskom nema izrađenu projektnu dokumentaciju. Od ustanova namijenjenih

cjeloživotnom učenju kao što je pučko otvoreno učilište djeluje samo na području gradova

LAG-a „Vallis Colapis“, Dugoj Resi, Karlovcu i Ozlju i potrebna im je obnova i opremanje, no

nemaju izrađenu projektnu dokumentaciju. Na području LAG-a djeluju 3 muzeja. Na području Karlovca djeluje Gradski muzej „Karlovac“ u gradu Ozlju djeluje Zavičajni muzej Ozalj koji

je smješten u Starom gradu Ozlju, te Zavičajni muzej Donja Kupčina u Donjoj Kupčini na

području općine Pisarovina. Na LAG području djeluje i Gradsko kazalište „Zorin dom“ u

Karlovcu.

Primarna zdravstvena zaštita obavlja se putem niza ambulanti (područnih ambulanti opće medicine) koje se nalaze u svim općinama izuzev općina Kamanje i Žumberak. U gradovima

na području LAG-a, Dugoj Resi, Karlovcu i Ozlju se nalaze Domovi zdravlja, dok u općini Krašić je ispostava Doma zdravlja Jastrebarsko. U gradu Dugoj Resi nalazi se Specijalna

bolnica za produženo liječenje Duga Resa, dok u Karlovcu se nalazi Opća bolnica Karlovac.

Stomatološke ambulante (javne ili privatne) nema u Kamanju, Ribniku i Žumberku. Ljekarne

(privatne ili javne) nema u Kravarskom, Netretiću, Kamanju, Ribniku i Žumberku.

U gradu Ozlju nalazi se Centar za rehabilitaciju „Ozalj“ ustanova čiji je osnivač Ministarstvo

za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a obavlja svoju djelatnost na četiri lokacije u Karlovačkoj županiji. Centar pruža usluge djeci, mladeži i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama. Centru za rehabilitaciju „Ozalj“ potrebna je obnova i opremanje, no nema izrađenu projektnu dokumentaciju. Na području Karlovca djeluje Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju

"Nada" koji pruža usluge osobama s tjelesnim, intelekualnim i osjetilnim oštećenjima. Skrb

za osobe treće dobi osigurana je kroz 18 obiteljskih privatnih domova za starije i nemoćne u gradovima Dugoj Resi, Karlovcu i Ozlju te u općinama Draganić, Netretić i Žumberak, dok u

Karlovcu djeluje i državni Dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Antun“ kapaciteta 195

korisnika. U Karlovcu djeluje Centar za pružanje usluga u zajednici „Vladimir Nazor“ za djecu

bez odgovarajuće roditeljske skrbi, kapaciteta 50 korisnika. Na području LAG-a je 6

udomiteljskih obitelji sa 22 korisnika i 6 zaposlenih. Na području Kamanja djeluju dvije ovlaštene dadilje koje brinu za 12 djece, dok broj djece o kojima brine dadilja u Krašiću nije poznat. Sjedište Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije ima sjedište u Karlovcu, te

ispostavu u Dugoj Resi. Socijalna skrb za područje LAG-a je osigurana putem Centara za

socijalnu skrb Karlovac, Duga Resa, Ozalj, Jastrebarsko i Velika Gorica te izdvajanjem dijela

sredstava iz gradskih i općinskih proračuna. U sustavu socijalne skrbi je 1.795 obitelji, odnosno

4.345 korisnika, te 146 korisnika „Pomoć u kući“ za starije i nemoćne osobe iz šest JLS-a na

području LAG-a „Vallis Colapis“, dok dnevni boravak za 30-50 osoba treće dobi je organiziran na području naselja grada Karlovca. Za potrebe vatrogasne službe uređeno je i u funkciji 74 vatrogasnih domova u skoro svim JLS,

izuzev općine Pokupsko, a njih 16 se nalaze u naseljima grada Karlovca i za sve se izrađuje projektna dokumentacija (pokrenut postupak legalizacije). Za obnovu i opremanje u planu su

25 vatrogasnih domova, no samo 1 ima izrađenu tehničku dokumentaciju (općina Netretić). U

ostalim općinama planira se uređenje vatrogasnih domova, ali se ne priprema tehnička dokumentacija.

Na području LAG-a u funkciji su 26 društvenih domova (najviše u općini Pokupsko – 6), dok

grad Duga Resa i općina Kamanje nemaju niti jedan društveni dom u funkciji ni za obnovu. U

planu je obnova 15 društvenih domova u općinama Krašić, Kravarsko, Netretić, Pisarovina i Pokupsko i gradu Ozlju ali se za njih 8 priprema tehnička dokumentacija. Objekti mjesnih odbora su u funkciji samo u gradovima Dugoj Resi (9) i Ozlju (1) i općinama Draganić (4) i

13

Netretić (2) a njihova obnova se planira u Žakanju, Ozlju i Netretiću i u tijeku je priprema

tehničke dokumentacije za društvene domove u Netretiću. U naseljima grada Karlovca nalaze

se 10 drušvenih domova. Na području LAG-a u funkciji su dva turističko informativna centra (TIC) u Krašiću i Ozlju ali je izrađena projektna dokumentacija i za izgradnju jednog u općini Pisarovina, dok TIC u Krašiću zahtjeva obnovu i opremanje, no nema pripremljenu dokumentaciju. Na području LAG-a u funkciji su tri planinarska doma, u Dugoj Resi, Ozlju i

Žumberku. Od objekata za društveni razvoj zajednice u vlasništvu vjerske zajednice 8 ih je u

funkciji na području općina Lasinja, Kamanje, Kravarsko, Netretić, Pisarovina i Ribnik, a 5 ih je za obnovu i opremanje i niti jedan nema izrađenu projektnu dokumentaciju. Na području LAG-a „Vallis Colapis“ nalaze se tri tržnice, u Dugoj Resi, Karlovcu i Pisarovini, ali one u

Dugoj Resi i Pisarovini zahtjevaju obnovu i opremanje jer ne zadovoljavaju kapacitetima i

sanitarnim uvjetima.

Od sportske infrastrukture na području LAG-a uređeno i u funkciji je 17 objekata, 16

objekata je za obnovu i opremanje, od kojih 14 nema izrađenu projektnu dokumentaciju. U

općini Kravarsko nema niti jednog sportskog objekta u funkciji, a čak njih 7 zahtjeva obnovu i opremanje, međutim niti jedan objekt nema pripremljenju tehničku dokumentaciju. Također, u

općinama Pokupsko i Žumberak nema niti jednog sportskog objekta otvorenog za javnost u funkciji i za obnovu. Od objekata za slatkovodni sportski ribolov u funkciji je 6 objekata, u

planu za obnovu i opremanje su 4 objekta, od kojih niti jedan nema izrađenu projektnu dokumentaciju. Na području LAG-a u funkciji je 9 biciklističkih staza ukupne duljine od 163 km, od toga 4 biciklističke staze duljiine 75 km se nalaze na području grada Duge Rese. No, 4

biciklističke staze od 94,5 km u općini Kamanje, zahtjevaju obnovu i imaju izrađenu tehničku dokumentaciju, te 3 biciklističke staze od 150 km u općini Pisarovina koje zahtjevaju obnovu

ali nemaju izrađenu tehničku dokumentaciju. Na području LAG-a uređeno i u funkciji je 18

tematskih staza ukupne duljine 54,2 km u Dugoj Resi (24 km), Netretiću (2,6 km), Ozlju (7,5 km), Pisarovini (0 km) i Ribniku (20,1 km).

Na području LAG-a „Vallis Colapis“ općina Žumberak nema poštanski ured.

Potrebno je izrađivati projektnu dokumentaciju za projekte društvene infrastrukture, poglavito

uređenje i opremanje vatrogasnih domova, uređenje sportskih igrališta, potpore mladim obiteljima i osobama starije dobi. Potrebno je ulagati u infrastrukturu za izvođenje cjeloživotnog obrazovanja te razmotriti osnivanje područnih srednjih škola, a prvenstveno u objekte za predškolski odgoj.

1.1.6.2 PROMETNA, KOMUNALNA I POSLOVNA INFRASTRUKTURA

Od cestovne prometne infrastrukture važno je istaknuti da područjem LAG-a prolazi

autocesta A1, Zagreb-Rijeka (čvor Karlovac), preko koje je povezan s Pan-Europskom i

Jadransko-Jonskom cestovnom mrežom međunarodnog značaja kao i međunarodnom zračnom lukom dr.Franjo Tuđman (Velika Gorica). Mreža državnih ( brza cesta Karlovac - Slunj -

Plitvice- Knin - Split (D6), jugoistočna obilaznica grada Karlovca i brza cesta Karlovac - Sisak

(D36), županijskih i lokalnih cesta omogućuje povezanost jedinica lokalne samouprave, ali i povezanost s regionalnim središtima, te susjednom Republikom Slovenijom i Republikom

Bosnom i Hercegovinom. Ukupna duljina javnih cesta na području LAG-a iznosi 1.186,84 km,

od toga 80,50% je asfaltirano, a 19,50% cesta je makadam. Potrebna je rekonstrukcija i sanacija

postojeće cestovne infrastrukture. Na mrežu javnih cesta nastavlja se mreža nerazvrstanih cesta kojih na području LAG-a ima 2.003 ukupne duljine 1.646,805 km, od kojih je 69,73 %

asfaltirano. Sve nerazvrstane ceste trebaju biti upisane u zemljišne knjige te se o istima treba

ustrojiti jedinstvena baza podataka na razini jedinica lokalne samouprave. Na području LAG-a

„Vallis Colapis“ 9 JLS-a ima pripremljenu dokumentaciju za rekonstrukciju i izgradnju

nerazvrstanih cesta.

14

Područjem LAG-a prolazi željeznička pruga od velikog značaja. Kroz područje prolazi glavna

željeznička pruga Zagreb-Rijeka i Zagreb-Split. Sjeverno područje LAG-a spojeno je s gradom

Karlovcem i jednokolosječnom neelektrificiranom željezničkom prugom Karlovac-Kamanje

izgrađenom 1912. godine, za lokalni promet, dolinom rijeke Kupe, koja se spaja i na slovensku

željezničku mrežu, prugu Metlika-Novo Mesto.

Riječni promet na području LAG-a nije u funkciji. Putem projekta IPA CBC RH-BiH „Žitni put Kupa-Sava“ izgradnjom i stavljanjem u funkciju povijesne „Žitne lađe“ koja je plovila

rijekom Kupom, revitalizira se turističko posjećivanje rijeke Kupe (NATURA 2000). Zračni putnički promet na prostoru LAG-a ne postoji. Najbliže je zračna luka dr. Franjo Tuđman u Velikoj Gorici. U Dugoj Resi i Krašiću se planiraju lokacije za izgradnju manjeg

sportskog aerodroma. te zračna luka u istraživanju Pisarovina.

Opskrbljenost vodom na području LAG-a je zadovoljavajuća, te ona iznosi 85 – 95%. Usluge

javne opskrbe pruža nekoliko trgovačkih društava, kao što su Vodovod i kanalizacija d.o.o.

Karlovac, Komunalno Duga Resa d.o.o., Vodovod Lasinja d.o.o., Komunalno Ozalj d.o.o., VG

Vodoopskrba, Vode Pisarovina, Vode Krašić i Vode Žumberak. Studija optimizacije

vodovodnog sustava je izrađena za grad Dugu Resu i u tijeku je izrada Studije za Lasinju i

Ozalj. Na području LAG-a nalazi se i 39 vodosprema te 7 javnih cisterni. Van vodoopskrbnog

sustava nalaze se 25 naselja do 2000 stanovnika, odnosno 37 naselja do 50 stanovnika.

Na području LAG-a sustav odvodnje otpadnih voda nije na zadovoljavajućoj razini. Većina stanovnika LAG-a otpadne i sanitarne vode rješava pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama, što pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata, što u uvjetima neriješene vodoopskrbe može utjecati na zdravlje korisnika vode. Svega, 9,52% kućanstava LAG-a je priključeno u sustav odvodnje otpadnih voda i to u: Dugoj Resi (55% kućanstva), naseljima Karlovca (68% kućanstava), Ozlju (14% kućanstva), te Žakanju (0,31%). U sustavu odvodnje otpadnih voda uključeno je 6 pročistača otpadnih voda, a usluge odvodnje vrše trgovačka društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac, Komunalno Duga Resa d.o.o.,

Komunalno Ozalj d.o.o., Vode Pisarovina i Vode Krašić. Potrebna je izgradnja i nastavak

izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda u jedinicama lokalnih samouprava na području LAG-

a „Vallis Colapis“. Od 14 JLS-a, njih 5 ima pripremljenu projektnu dokumentaciju (Duga Resa,

Kamanje, Lasinja, Krašić, Pisarovina). Obaveznim prikupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva. Usluge skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada na području LAG-a obavljaju

komunalna društva Čistoća Duga Resa d.o.o. (grad Duga Resa), Čistoća Karlovac d.o.o.

(općina Draganić i grad Karlovac), Eko-Flor Plus d.o.o. (općine Lasinja, Krašić, Kravarsko,

Netretić, Pisarovina, Pokupsko, Žumberak), Azelija eko d.o.o. (Kamanje, Ozalj, Ribnik i

Žakanje). Odlagalište komunalnog otpada i opasnog otpada te pretovarna stanica za komunalni

otpad se nalazi na području grada Karlovca. Na području općine Draganić se nalazi odlagalište građevinskog otpada. Divlja odlagališta otpada nalaze se u općinama Pokupsko (10), Žakanje (3) i Žumberak (2), te je potrebna njihova sanacija. Djelomično je uspostavljeno odvojeno prikupljanje papira, plastike i stakla postavljanjem zelenih otoka (317). U općinama Pokupsko i Žumberak nema postavljenih zelenih otoka.

Područje LAG-a gotovo je potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom

telefonijom, time je omogućeno i spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što je važno za razvoj gospodarstva, posebno turizma, ali i kvalitete života stanovnika. Pokrivenost širokopojasnog interneta na području LAG-a iznosi svega 31,27 %.

Na području LAG-a potpuna je pokrivenost elektrodistribucijskom mrežom. U sljedećem razdoblju u uvjetima održivog razvoja predviđa se razvoj energetskih proizvodnih postrojenja s naglaskom na korištenje obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljive tehnologije.

Važno je napomenuti kako LAG „Vallis Colapis“ ubrzano radi na edukaciji i uvođenju obnovljivih izvora energije na svom području i to solarne energije i korištenju bio-mase. Općine

15

Žakanje i Pokupsko imaju izrađenu projektnu dokumentaciju za izgradnju toplana na bio-masu

te su svoje projekte kandidirale na različite nacionalne i EU izvore financiranja. Postoji i jaka

incijativa lokalnih poduzetnika koji se bave prodajom fotonaponskih panela i sustava grijanja

vode na sunčevu energiju te je na području LAG-a već instalirano 90 kW fotonaponskih elektrana (30 kW u Kamanju – tvrtka Tecplast, 30 kW u Ozlju – obitelj Rožić i 30 kW na krovu općine Pokupsko). Ured LAG-a je kroz svoje programe instalirao i 2 kW mini-elektrane u

Kamanju i Ozlju za potrebe edukacije stanovnika o obnovljivim izvorima energije (solarna

rasvjeta na područnoj školi u Malom Erjavcu te u selu Zorkovac, zatim fotonaponske centrale na školi u Kamanju i sunčano jedro (tracker) ispred općine u Kamanju). Na području LAG-a

instalirano i u radu su 4 sunčane elektrane ukupne snage 0,12 mW, te 2 hidroelektrane snage

7,5 mW.

Tablica 4. Poduzetničke zone,u funkciji 2013., u LAG-u. (Izvor: DUZR, 2014.) Općina Naziv poduzetničke zone Površina

prema

poslovnom

planu (ha)

Broj

aktivnih

poduzetnika

Broj

zaposlenih

Duga Resa PZ Šeketino Brdo 3,54 1 7

Gospodarska zona uz desnu obalu

Mrežnice kod Mrež. Briga

16 1 3

Karlovac Banija – Ilovac III 12,50 5 93

Mala Švarča 2,30 4 173

Ilovac 1,20 1 49

Ozalj PZ Lug 48,1 13 353

Draganić Draganić 1 16,92 5 87

Kamanje Gospodarska namjena - proizvodna 7,8 5 159

Ribnik Dednjak 6,25 1 19

Žakanje PZ Žakanje 11,45 3 15

Pisarovina PZ Pisarovina 99,7 4 59

LAG 11 225,76 43 1.017

Poslovne zone se prvenstveno osnivaju kako bi se stvorili uvjeti za uspješan razvoj malih i srednjih poduzetnika, kao i proizvodnih djelatnosti. Kvalitetnim upravljanjem zonom

(održavanje, privlačenje novih poduzetnika, različite pogodnosti za poduzetnike koji poslovanje presele u zonu i sl.) jedinica lokalne samouprave direktno utječe na razvoj poduzetništva, otvaranje novih radnih mjesta, kao i na unapređenje komunikacije između samih poduzetnika što često rezultira realizacijom zajedničkih projekata koji doprinose razvoju regije.

Na području LAG-a prostornim planovima JLS-a definirano je područje gradnje poslovnih zona, osim općine Žumberak koja prostornim planom uređenja nije odredila oznake i

katastarske čestice za izgradnju poslovne zone. Od 26 prostornim planovima JLS-a definiranih

poslovnih zona ukupne površine 345,19 ha, samo 11 su u funkciji pokrivajući 65,40 % ukupne

površine definiranih poslovnih zona, od toga samo poslovna zona u općini Pisarovina površinom od 99,7 ha pokriva 44,16 % površine poslovnih zona u funkciji. Poslovna zona Lug

u Ozlju je najproduktivnija zona u LAG-u jer je sjedište 13 poduzetnika koji upošljavaju 353 zaposlenika.

16

1.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

1.2.1 OPĆE GOSPODARSKE ZNAČAJKE

Tablica 5. Osnovni razvojni pokazatelji LAG-a „Vallis Colapis”, 2018. (Izvor: MRRFEU) JLS Prosječni

dohodak po

stanovniku

(kn)

Prosječni izvorni prihodi

po stanovniku

(kn)

Prosječna stopa

nezaposlenosti

(%)

Opće kretanje

stanovništva (2016./2006.)

Index

starenja

(2011.)

Stupanj

obrazovanja

(VSS, 20-65)

(2011.)

Indeks

razvijenosti

(%)

Razvojna

skupina

JLS

Draganić 25.893,6000 1.571,5100 0,1700 98,0200 160,4000 0,1309 99,9780 4.

Duga Resa 32.490,8100 1.653,2000 0,1742 93,2800 146,1000 0,1750 102,2490 6.

Lasinja 25.509,6300 1.867,1600 0,1261 83,8100 181,6000 0,0975 97,5980 3.

Kamanje 23.332,3900 1.812,0400 0,1900 90,9900 138,1000 0,1152 98,5210 4.

Karlovac 34.180,0500 2.656,0200 0,1404 91,2600 146,6000 0,2620 105,5790 7.

Krašić 24.117,7200 1.070,0500 0,1098 87,3800 169,1000 0,0843 97,2630 3.

Kravarsko 26.816,0300 1.461,1900 0,1309 97,4400 89,9000 0,0901 101,2170 5.

Netretić 25.765,0400 1.185,6100 0,1602 86,5000 193,7000 0,0725 96,0300 3.

Ozalj 27.460,6300 2.164,0700 0,1310 89,0600 146,6000 0,1097 100,1490 5.

Pisarovina 26.401,2900 2.448,0300 0,0897 92,9100 128,6000 0,0986 101,4310 5.

Pokupsko 21.712,1700 1.396,7200 0,1566 88,5100 117,2000 0,0530 96,6850 3.

Ribnik 21.343,1900 1.811,8300 0,2099 77,8200 223,5000 0,1505 94,4620 2.

Žakanje 18.548,9400 1.469,7700 0,1450 91,6400 121,1000 0,1032 97,6970 3.

Žumberak 22.515,6300 1.746,3600 0,1521 70,5500 407,1000 0,0659 87,0970 1.

LAG 25.434,7943 1.736,6829 0,1490 88,5121 169,2571 0,1149 98,2826 4.

Slika 1. Izvor: MRRFEU

Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Važno je napomenuti kako je cijelo područje LAG-a

prosječno u IV. razvojnoj skupini.

0

20

40

60

80

100

120

Indeks razvijenosti 2013. Indeks razvijenosti 2018.

17

U odnosu na proteklo razdoblje (2013.) vidljiv je porast indeksa razvijenosti u svim jedinicama

lokalne samouprave od 2013. do 2018. godine. Vidljiv je porast izvornih prihoda JLS-a po

stanovniku u gotovo svim jedinicama lokalne samouprave u odnosu na prethodno razdoblje,

izuzev Grada Duge Rese (-1,60%), te Općine Krašić (-15,21%).

Gospodarstvo LAG-a karakterizira razvoj prerađivačke djelatnosti, trgovine i građevinarstva. U LAG-u aktivno djeluje 1395 pravnih gospodarskih subjekata. U dvije godine je vidljiv je

porast broja gospodarskih subjekata – pravnih osoba u odnosu na 2013. godinu kada je na

području LAG-a aktivno djelovalo 1318 gospodarskih subjekata. Porast broja novoosnovanih

gospodarskih subjekata prati porast zaposlenih za 1,87% u svim sektorima, izuzev sektora

trgovine na veliko i malo gdje je vidljiv pad zaposlenih za -10,09% u odnosu na 2013. godinu.

Ukupni prihodi i dobit prije oporezivanja gospodarskih subjekata na području LAG-a Vallis

Colapis su u padu za -0,57%, odnosno za -23,07%, dok su ukupni rashodi u 2014. godini veći za 3,18% kao posljedica porasta broja zaposlenih u gospodarskom sektoru.

Slika 2. Izvor: DZS, MRRFEU

Slika 3. Zaposlenost i broj gospodarskih subjekata (pravnih osoba) u LAG-u. (Izvor: HGK)

0,00

500,00

1.000,00

1.500,00

2.000,00

2.500,00

3.000,00

Prosječni izvorni prihodi po stanovniku 2010. - 2012.

Prosječni izvorni prihodi po stanovniku 2014. - 2016.

1395

12.256

1318

12.030

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000

Broj tvrtki

Broj zaposlenih (krajem

razdoblja)

2013.

2014.

18

Slika 4. Prikaz poslovanja gospodarskih subjekata na području LAG-a. (Izvor: HGK)

Slika 5. Vodeći gospodarski sektori prema prihodima, u LAG-u. (Izvor: HGK)

Na području LAG-a obrtništvo je tradicionalno dobro razvijeno. Od 2.463 aktivnih obrta njaviše ih je registrirano na području gradova unutar LAG-a i to 73,77% u Karlovcu, te 8,56% obrta je

na području Duge Rese, odnosno 4,99% na području Ozlja, dok na području općine Lasinja aktivno djeluje svega 8 obrta. Od obrtničkih djelatnosti, najzastupljenije su uslužne (49,50%) proizvodne (16,83%), te ugostiteljske i turističke djelatnosti (15,84%). Nema tradicijskih i/ili

umjetničkih obrta na području LAG-a.

Zadružni sustav na području LAG-a relativno je razvijen. Na području LAG-a „Vallis Colapis“ registrirano je 52 zadruge i to 63,46% zadruga je registrirano na području grada Karlovca. Od

ukupnog broja registriranih zadruga na području LAG-a 40,38% zadruga je registrirano za

obavljanje djelatnosti iz sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dok ostalih 59,62% čine zadruga iz sektora građevine, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane,

6.714

6.259

638

183

6.753

6.067

829

142

0 2.000 4.000 6.000 8.000

UKUPNI PRIHODI

UKUPNI RASHODI

Dobit prije oporezivanja

Gubitak prije oporezivanja

mln kn

2013.

2014.

4.461

1.060

360

167

169

4.362

975

451

178

183

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

GRAĐEVINARSTVO

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI

SANACIJE OKOLIŠA

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

mln kn

2014.

2013.

19

stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, te prijevoza i skladištenja. Ipak, u današnje vrijeme, zadruge ne zauzimaju mjesto koje bi trebale u povezivanju malih proizvođača.

1.2.2 ŠUMARSTVO, POLJOPRIVREDA , AQAKULTURA, LOVSTVO

Pod šumskim površinama nalazi se 21,07% površine LAG-a „Vallis Colapis“, ukupne površine 31.671,80 ha od kojih se procjenjuje da je 36,96 % šuma u privatnom vlasništvu. Na području LAG-a djeluju 4 udruge šumoposjednika i to u općinama Krašić, Pokupsko, Žakanje i Žumberak. Na području LAG-a ukupno raspoloživo je 58.235,95 ha poljoprivredne površine (44,24 %

površine LAG-a) od kojih 12.306,27 ha se nalazi u prvoj bonitetnoj kategoriji (P1), dok se u P2

nalazi 4.256,4 ha, u P3: 20.508,71 ha te PŠ: 18.102,34 ha (41,13 % ukupnih poljoprivrednih

površina). Prema podacima APPRRR-a u evidenciji obrađenih poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD koje koriste poljoprivredna gospodarstva (PG) LAG-a nalazi se 16.685,47 ha (što čini 28,65 % poljoprivrednih površina LAG-a). Važno je napomenuti kako upisane površine koristi 4.138 poljoprivredna gospodarstva. U prijavljenim poljoprivrednim površinama prevladavaju livade (11,94%), oranice (14,79%) i travnjaci i travolika paša (3,04 %). Od poljoprivrednih

kultura na oranicama prevladava uzgoj ratarskih kultura od kojih najviše kukuruz (13,90%).

Od ukupnog broja PG-a na području LAG-a uzgojem stoke bavi se 55,75 % PG-a. Na području LAG-a evidentiran je pad u govedarstvu i svinjogojstvu, kao odraz stanja tržišta, no unatoč tome goveda (53,75 %) su najzastupljenija stoka na poljoprivrednim gospodarstvima, a slijede

ih ovce (38,19%) dok brojno stanje svinja (4,39 %) na poljoprivrednim gospodarstvima nije

zadovoljavajuće. Na području LAG-a u AGRONET-u je registrirano ukupno 4.138 poljoprivrednih

gospodarstava od kojih je 37 obrta, 40 trgovačkih društava, 7 zadruga, dok 97,94% čine obiteljsko poljoprivredna gospodarstva. Najveći broj PG-a nalazi se u Karlovcu (32,19%), te

Pisarovini (12,25%) i Ozlju (11,53%).

Strukturu nositelja poljoprivrede na području LAG-a karakterizira mali broj članova OPG3-a:

33,08% nema članova a 36,54% OPG ima samo jednog člana. Važno je naglasiti kako je 35,55% žena nositeljica OPG-a. Starost nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je

visoka: 38,37% nositelja OPG starije je od 65 godina, 14,11% nositelja starije od 60 godina,

dok je svega 8,71% nositelja OPG-a mlađa od 40 godina. Obrazovna struktura nositelja OPG-

a: 1,65% nositelja OPG-a ima fakultet, 2,27% višu školu, 23,31% srednju školu, 29,38%

osnovnu školu, 11,79% nezavršenu osnovnu školu dok za 31,63 % nema podataka.

Poljoprivredna gospodarstva su usitnjena: 43,05% PG-a obrađuje površine manje od 3 ha, a

ukupno obrađuju 13,52% poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD na području LAG-a,

odnosno 53,74% PG-a obrađuje površine veće od 3 ha, a manje od 20 ha (65,23% obradive

površine). Površine veće od 20, a manje od 100 ha (19,76%), obrađuje 3,18% PG-a, dok

površine veće od 100, a manje od 1500 ha obrađuje 0,67% PG-a, obrađujući 1,47% površina od ukupno poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD na području LAG-a. Na području LAG-a u Upisniku PG-a nema poljoprivrednog gospodarstva koje koristi površine veće od 1500 ha.

Na području LAG-a udio povrtlarskih kultura na poljoprivrednim površinama je zanemariv jer

se većina povrtnih kultura uzgaja za vlastite potrebe na kućnim vrtovima. Od trajnih nasada,

najzastupljeniji su vinogradi, plemenita vinova loza (1,14%) koja je ujedno i četvrta kultura po zastupljenosti u uzgoju na poljoprivrednim gospodarstvima LAG-a. Važno je naglasiti kako na području LAG-a ima poljoprivrednih površina pod ekološkom (0,13%) i poljoprivrednih

3 OPG – Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

20

površina u prijelazu na ekološku proizvodnju (0,39%). Na plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima otpada ukupno 61,83% poljoprivrednih površina LAG-a.

U pčelarskoj proizvodnji, na području LAG-a se nalazi 3,88% košnica sa 237 proizvođača što je 5,55% proizvođača u odnosu na cijelu Hrvatsku. Područje RH, pa tako i područje LAG-a poznato je po tradicionalnim jako alkoholnim pićima loza, šljivovica, travarica, pelinkovac (ZOZP-jakih alkoholnih pića) i predstavljaju potencijal za daljnji razvoj zaštite kako na Hrvatskoj tako i na EU razini. Područje LAG-a „Vallis Colapis“ je područje sa pretežito stočarskom proizvodnjom (mliječno

govedarstvo) s malim postizanjem dodatne vrijednosti, no s velikim razvojnim potencijalom u

poljoprivrednoj proizvodnji i preradi. Razlog je i u tome što je područje LAG-a područje sa pretežito prirodnim ograničenjima stoga biljna proizvodnja nije jače razvijena, pa na

poljoprivrednim površinama prevladavaju oranice, livade i travnjaci namijenjeni za ishranu stoke. Potrebno je posvetiti pažnju jačanju sustava udruživanja proizvođača i prerađivača primarnih proizvoda, iako na području LAG-a djeluje 7 udruga poljoprivrednih proizvođača i to na području grada Duge Rese (5), u Žakanju te općini Žumberak. Na području LAG-a je 81.458 m2 minsko sumnjivog područja. Minski sumnjive površine se

nalaze na području općine Lasinja u ukupnoj površini 81.456 m2 poljoprivrednih površina. U ovom programskom razdoblju iz sredstava Programa ruralnog razvoja planiraju se razminirati

poljoprivredne površine na području cijele RH. Na području LAG-a „Vallis Colapis“ zastupljen je uzgoj slatkovodne ribe, kao uzgoj

toplovodnih (ciprinidnih, šaranskih) vrsta. Uzgoj šaranskih vrsta većinom podrazumijeva kontrolirani uzgoj šarana (Cyprinus carpio) u monokulturi ili polikulturi s drugim vrstama kao što su bijeli amur (Ctenopharyngodon idella), som (Silurus glanis), smuđ (Stizostedion

lucioperca) i štuka (Esox lucius). Ukupna površina slatkovodnih ribnjaka iznosi 1.438 ha, na području općina Draganić i Pisarovina i grada Karlovca – Crna Mlaka. Slatkovodni ribnjaci su

u koncesiji IHOR PARK d.d. Prepolec, PP Orahovica d.o.o i RIBNJACI KUPA d.o.o u sklopu

Adria Mor brodogradnja.

Područje LAG-a je područje velikih površina pod lovištima, ukupne površine 145.195 ha. Od ukupne površine lovišta 89,81% je županijskih lovišta dok 10,18 % je državnih lovišta od kojih 909 ha su površine uzgajališta patke divlje gluhare i liske crne, a nalaze se na području općina Draganić i Pisarovina. U naselju Skakavac (Grad Karlovac) nalazi se i privatno uzgajalište divljeg zeca „Brežani“. Na području LAG-a potrebno je razvijati poljoprivredu namijenjenu lokalnom i regionalnom

tržištu s prepoznatljivim oznakama koje će biti konkurentna kvalitetom, a ne kvantitetom. Posebno je potrebno pružati potporu za razvoj i jačanje obrtništva te razvoj kratkih nabavih

lanaca posebno radi činjenice kako cijelo područje LAG-a ima pristup velikom tržištu gradova u okolici. Potrebno je razvijati i šumarstvo na privatnim posjedima u cilju povećanja proizvodnje bio mase (ogrjevno drvo glavni energent u LAG-u) te radi provedbe okolišnih mjera i sprječavanja požara.

1.2.3 TURIZAM

Na prostoru LAG-a „Vallis Colapis“ jačaju inicijative za razvoj ruralnog turizma kao značajnog pokretača razvoja ruralnih područja i to na cijelom području. Potencijala ima i za razvoj ribolovnog, eko-etno, pustolovnog i avanturističkog turizma, te

biciklističkog i kulturnog turizma. Rijeka Kupa i njene pritoke koje prolaze područjem LAG-a

bogate su ribljim vrstama kao što su šarani, smuđevi, somovi i amuri, te pružaju mogućnost razvoja športsko ribolovnog turizma. Gospodarenje otvorenim i zatvorenim ribolovnim vodama

na području LAG-a obavljaju športsko ribolovna društva u svrhu obavljanja športskog ribolova,

a to su športsko ribolovna društva „Mrežnica“, „Ozalj“, „Draganić“,“Smuđ“, „Sredičko“, „Som“, „Šilj“, te športsko ribolovni klub „Štuka“.

21

Slika 6. Broj izdanih ribolovnih dozvola na području LAG-a „Vallis Colapis“

LAG, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti ima velik potencijal za

razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju baštinske osnove. Velike razvojne perspektive turizma povezane su sa značajem turizma kao gospodarske

grane za obje županije. Jedna od prioritetnih aktivnosti LAG-a biti će prvenstveno razvoj prepoznatljivih poljoprivrednih proizvoda u svrhu razvoja turističke ponude, kako bi se postigla i osigurala diverzifikacija djelatnosti i ujednačen razvoj cjelokupnog prostora LAG-a i svih

njegovih stanovnika.

Tablica 6. Broj kategoriziranih naselja na području LAG-a „Vallis Colapis“ JLS Broj naselja po JLS u svakoj od kategorija turističkih razreda

A B C D Bez kat. Ukupno/naselja

u JLS

Draganić 0 0 1 0 0 1

Duga Resa 0 3 2 23 0 28

Lasinja 0 0 0 0 8 8

Kamanje 0 0 0 7 0 7

Karlovac 1 0 0 51 0 52

Krašić 0 0 0 33 0 33

Kravarsko 0 0 0 0 10 10

Netretić 0 0 1 41 0 42

Ozalj 0 0 1 96 0 97

Pisarovina 0 0 1 13 0 14

Pokupsko 0 0 0 0 14 14

Ribnik 0 0 0 17 0 17

Žakanje 0 0 2 20 0 22

Žumberak 0 0 1 34 0 35

LAG 1 3 8 336 32 380

Smještajni kapaciteti na području LAG-a rastu, kako u pogledu kapaciteta, tako i u raznolikosti.

Na području LAG-a „Vallis Colapis“ smještajni kapacitet se ogleda u 14 hotela sa 525 ležajeva, kampom „Slapić“ uz rijeku Mrežnicu sa 100 smještajnih jedinica, te 3 hostela sa 85 ležajeva i 17 kuća za odmor od kojih je 12 u domaćinstvu. Od smještajnih kapaciteta na raspolaganju su

i sobe i apartmani za iznajmljivanje (129 ležajeva), ali i planinarski dom u naselju Sekulići u Ozlju sa 30 ležaja.

1095

2615

1000

2454

1008

2547

999

2077

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

Broj godišnjih iskaznica Broj dnevnih iskaznica

2011 2012 2013 2014

22

Vidljiva su i ulaganja u dodatne sadržaje na području LAG-a, i u klasićnom i ruralnom turizmu.

Tako, na području općine Krašić i Netretić nalaze se 3 kušaonice vina, u Ozlju, Pokupskom i

Žumberku 3 izletišta, te jedna ruralna kuća za odmor u Pokupskom i Eko kuća u Pisarovini. Na području LAG-a razvija se i vjerski turizam za sada temeljen na rodnoj kući i spomen sobi bl.Alojzija Stepinca u Krašiću, te duhovnoj obnovi u Netretiću. Općenito, LAG treba nastaviti

pružati potporu za daljnji razvoj dodatnih sadržaja na poljoprivrednim gospodarstvima kako u

vidu ulaganja u smještajne kapacitete na cijelom području, tako i u biciklističke staze sa

pratećim sadržajima (odmorišta, vidikovci) i tematske staze.

Slika 7. Broj dolazaka i noćenja u LAG-u od 2012.- 2015.godine (Izvor: DZS)

Na području LAG-a „Vallis Colapis“ održava se veliki broj manifestacija i događaja koje okupljaju veći broj posjetitelja, organizirani od strane kulturno-umjetničkih društava, JLS-a, ali

i ostalih udruga građana. Od tradicionalnih manifestacija potrebno je istaknuti održavanje Dani

piva u Karlovcu organizirani od strane Karlovačke pivovare u partnerstvu s Gradom Karlovcem, Međunarodnog dana folklora u Dugoj Resi, organiziran od strane Karlovačke županije, te „Stare seoske igre Vrhovac“ u Ozlju, organizirane od strane KUD-a Vrhovac.

Područje LAG-a poznato je po svojim rijekama, stoga se uz njih organiziraju manifestacije i

događaji, kao što je „Ljeto na Mrežnici“ u Dugoj Resi (organizator TZ Grada Duge Rese), te „Kupski Plov“ koji obuhvaća plov od izvora rijeke Kupe do ušća i traje 10 dana, organiziran od

strane udruge Kupa rijeka života. Održavaju se i razne gastronomske manifestacije kao što su „Gljivarska večer“ u Dugoj Resi, „Dani vina“ u Vivodini (Ozalj), „Kestenijada“ u Kamanju.

Na području LAG-a potrebno je nastaviti razvoj poljoprivrede temeljene na tradiciji i kvaliteti,

namijenjene lokalnom i regionalnom tržištu s prepoznatljivim oznakama. Također je potrebno razvijati nepoljoprivredne djelatnosti prije svega otvarati mogućnosti razvoja ruralnog turizma i njegovog povezivanja sa turizmom koji se razvija na obali.

1.2.4 TRŽIŠTE RADA

Radno aktivno stanovništvo LAG-a „Vallis Colapis“ u starosti od 15-64 godine, prema popisu

stanovnika iz 2011. godine čini 62.983 osoba što predstavlja 65,87% ukupnog broja stanovnika

LAG-a, odnosno čini 43,33% stanovnika Karlovačke i 0,002% Zagrebačke županije, te 2,19%

radno aktivnog stanovništva RH. Radno aktivno je 31.427 ili 49,89% žena, dok je muškaraca 31.556 ili 50,11%. Najviše radno aktivnog stanovništva od ukupno radno aktivnog stanovništva na području LAG-a prisutno je na području gradova Karlovca (58,48%), Duge Rese (12,22%)

i Ozlju (7,24%).

34.422 34.029 36.96347.475

62.501 61.932 61.10977.098

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

2012 2013 2014 2015

Broj dolazaka Broj noćenja

23

Slika 8. Zaposleni u vodećim gospodarskim sektorima u LAG-u. (Izvor: HGK)

Zaposlenost na području LAG-a može se promatrati putem podataka HZMO-a krajem prosinca

2015. koje obuhvaća 7.108 radno aktivnog stanovništva (samo 27,18% ukupno radno aktivnog

stanovništva LAG-a „Vallis Colapis“), gdje je vidljivo kako se 69,49% zaposlenih nalazi u

gospodarskim subjektima – pravnim osobama.

Stanje zaposlenosti promatrano u razdoblju 2014. i 2015. u pravnim osobama na području LAG-a, jasnije prikazuje zaposlenost prema sektorima (navedeno u prethodnom poglavlju).

Sukladno navedenom i zaposlenost je najveća u sektoru prerađivačke industrije, zatim trgovini,

te građevinarstvu, a porast zaposlenih zabilježen je u gotovo svim gospodarskim sektorima,

osim u trgovini.

U razdoblju od 2001. do 2011. godine na području LAG-a „Vallis Colapis“ u radno aktivnoj populaciji povećao se udio obrazovanih, što predstavlja velik razvojni potencijal LAG-a. Udio

obrazovanih osoba u stanovništvu u dobi između 14 i 64 godina pokazuje dobitak razvojnom

potencijalu i nosi posebnu prednost u suvremenom društvu temeljenom na znanju koje podrazumijeva srednje, više i visoko obrazovanje. No također, u razdoblju 2006. do 2013. vidljivi su problemi vezani uz nedostatak radnih mjesta

i prosječni stalni rast nezaposlenosti na području LAG-a, izuzev općine Lasinja u kojoj je prosjećna stopa nezaposlenosti pala za 0,80%. Prosječna stopa nezaposlenosti je standardni

pokazatelj za identificiranje područja sa značajnim razvojnim problemima. Visoka stopa

nezaposlenosti ukazuje na ozbiljne strukturne poteškoće u funkcioniranju lokalnog gospodarstva.

6.564

1.525

938

542

355

6.792

1.398

1.026

543

443

0 2.000 4.000 6.000 8.000

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

GRAĐEVINARSTVO

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE

OKOLIŠA

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME IUSLUŽIVANJA HRANE

br- zaposlenih

2014.

2013.

24

Slika 9. Izvor: HZZ, MRRFEU

Prema podacima HZZ4-a u listopadu 2015. na području LAG-a „Vallis Colapis“ bilo je 7,66 %

nezaposlenih u ukupnoj radno aktivnoj populaciji LAG-a. Broj nezaposlenih žena čini 61,37 %

nezaposlenih na području LAG-a. Mladih do 29 godina bilo je 26,89%. nezaposlenih na

području LAG-a. Od toga je 66,23% nezaposlenih mladih žena. Obrazovna struktura nezaposlenih žena ukazuje kako ih najviše ima završenu srednju školu ( 56,18% ukupno nezaposlenih žena). Na području LAG-a ima nezaposlenih žena više (7,80%) i

visoke stručne spreme (4,88%), dok 6,83% nezaposlenih žena je bez završene osnovne škole, što ukazuje na usmjeravanje aktivnosti LAG-a prema zapošljavanju i samozapošljavanju upravo ove ciljane skupine

Obrazovna struktura nezaposlenih mladih do 29 godina pokazuje da je čak 71,80% osoba ima

završeno samo srednjoškolsko obrazovanje, a 13,54% nezaposlenih mladih je s višom stručnom spremom, odnosno 7,42% s visokom stupnjem obrazovanja.

Tablica 7. Struktura nezaposlenih na području LAG-a „Vallis Colapis“. (Izvor: HZZ) JLS Ukupan broj

nezaposlenih na dan

31.10.2015.

Broj

nezaposlenih

žena

Broj nezaposlenih

mladih (do 29 godina)

Ž M

Draganić 185 107 35 14

Duga Resa 873 581 135 72

Lasinja 54 30 9 6

Kamanje 62 43 13 2

Karlovac 4.474 2.745 796 406

Krašić 105 64 26 12

Kravarsko 57 24 10 2

Netretić 166 103 34 7

Ozalj 202 119 41 23

Pisarovina 128 69 35 20

Pokupsko 52 23 5 6

Ribnik 38 17 2 7

Žakanje 80 50 12 10

4 HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

Prosječna stopa nezaposlenosti (%) 2006-2008. Prosječna stopa nezaposlenosti (%) 2010-2012.

25

Žumberak 2 0 0 1

LAG 6.478 3.975 1153 588

1.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG „Vallis Colapis“ 2001. godine imao je 105.002 stanovnika odnosno 2,36% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 9.395 osoba te je iznosio 95.607 stanovnika (-

8,95% u odnosu na 2001.).

Stanovništvo na području LAG-a “Vallis Colapis” i demografski razvoj ovog područja može

se pratiti od 1857. godine. Ovi pokazatelji imali su prilično ujednačena i uzlazna kretanja sve

do pedesetih godina prošlog stoljeća. Naselja LAG-a, od druge polovice 20.st. popisi pokazuju

značajan odmak od ovog trenda koji je trajao konstantno skoro stotinu godina. Naša razina interesa za tako dugo proteklo razdoblje može imati samo statističko značenje, dok će u kreiranju sadašnjeg razvoja trebati uvažavati demografske činjenice u protekla dva desetljeća koje za nas predstavljaju novi populacijski trend.

Slika 10. Stanovništvo LAG-a „Vallis Colapis“ u razdoblju 1910.-2011. (Izvor: DZS)

Najbolji pokazatelji demografskog stanja na području LAG-a su prosječna starost stanovnika, index starenja, prirodni prirast i vitalni index. Prosječni index starenja stanovnika LAG-a

„Vallis Colapis” iznosi 169,26 (što je iznad prosjeka Republike Hrvatske i iznad prosjeka KAŽ

i ZGŽ).

Slika 11. Prosječna starost stanovnika na području LAG-a, 2011.(Izvor: DZS)

JLS Prirodni

prirast

Vitalni

indeks

Draganić -27 43,8

Duga Resa -76 52,2

Lasinja -28 22,2

Kamanje -2 84,6

Karlovac -324 55,8

Krašić -33 40

Kravarsko -3 87,5

Prosječna starost stanovnika LAG-a je 44,9

godina što je starije od prosjeka Republike

Hrvatske, ali i prosjeka Županija. Najmlađe stanovništvo nalazi se na području općine Kravarsko (40,4 godina), a najstarije na području općine Žumberak (53,8 godina). Prosječni prirodni prirast LAG-a ima negativan predznak i

iznosi -48,78 dok je vitalni indeks odnosno broj

rođenih na 100 umrlih dokaz starenja populacije

područja LAG-a jer iznosi 50,03. Stoga, LAG

96264 94317

107669 110529116114 120089 121567 120959 124771

10500295607

1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

45,3 43,3 45,9 42,9 43,8 4640,4

46,3 43,7 43,3 42,947,9

42,3

53,8

26

Netretić -41 38,8

Ozalj -62 47

Pisarovina -32 50

Pokupsko -17 39,3

Ribnik -15 6,3

Žakanje 4 120

Žumberak -27 12,9

LAG* -48,78 50,03

„Vallis Colapis“ uz staro stanovništvo ima izraženu i depopulaciju, posebno iz razloga

migracije mladog i obrazovanog stanovništva. Obrazovna struktura stanovnika odražava starosnu sliku jer se na području LAG-a u

ukupnom stanovništvu starijem od 10 godina nalazi 775 nepismenih stanovnika (0,81%),

odnosno 71,35% nepismenih stanovnika su žene.

Tablica 8. Izvor: DZS, 2011.

Prema Popisu stanovnika iz 2011. , opća obrazovna struktura stanovnika starijih od 15 godina

(94.652 stanovnika) na području LAG-a je loša, u njoj je 8.913 (9,41%) stanovnika bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, 42.508 osoba ima završenu srednju školu (44,90%) dok

samo 11.857 stanovnika ima završeno više i visoko obrazovanje (12,52%). O obrazovnom

potencijalu u razvojnom kontekstu u 21. st. važan podatak je i informatička pismenost stanovnika starijih od 10 godina. Tako se na području LAG-a „Vallis Colapis” od 87.385

stanovnika njih 45.147 (51,66%) koristi internetom a 41.048 osoba koristi se elektroničkom poštom (46,97%) što je iznimno važno u planiranju jačanja ljudskih resursa LAG-a jer

implementacije modernog ruralnog razvoja nema bez informatičkog znanja (npr. korištenje AGRONET sustava).

Civilno društvo na području LAG-a „Vallis Colapis“ organizirano je u 1.129 udruga građana, od kojih 62,88% je registrirano na području grada Karlovca. Prevladavaju sportske udruge

(47,44%), a od ostalih djelatnosti najzastupljenije su gospodarske (15,81%) i kulturne

djelatnosti (10,71%). Organiziranje manifestacija i događanja, ali i prostor za rad udruga pretežno osiguravaju društveni i vatrogasni domovi na području LAG-a „Vallis Colapis“. Veliki broj udruga s područja LAG-a „Vallis Colapis“ sufinancira se iz proračuna jedinica

lokalne samouprave, svojim aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog članstva, korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne

društvene i socijalne potrebe stanovništva. One nemaju kapacitete i razvijene sustave

samofinanciranja te svoje programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski. No, postoje i

udruge koje imaju zaposleno osoblje, ali takvih je samo 6 na području LAG-a. Udruge od većeg potencijala za gospodarski razvoj na području LAG-a su: ZUK – Zvono uz Kupu (Rečica –

Karlovac) ima 4 zaposlenika, Sv.Martin (Pisarovina) ima 3 zaposlenika, te Kupa rijeka života

(Pokupsko) ima 1 zaposlenika. Organizacije civilnog društva čuvaju kulturno-povijesnu i

tradicijsku baštinu te su pokretač gospodarskog razvoja (socijalno poduzetništvo) i nositelji

brojnih kulturnih manifestacija LAG-a koje su i koje bi mogle postati značajne turističke atrakcije.

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA, UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU

Geostrateški i prometni položaj ruralnog područja LAG-a Vallis Colapis, te iznimno vrijedna

kulturno-povijesna i prirodna baština glavne su razvojne prednosti područja. Područje LAG-a Vallis Colapis je područje bioraznolikosti od velike nacionalne i europske važnosti. 9,17% ukupne površine LAG-a zaštićeno je sukladno Zakonu o zaštiti prirode, kao

što su zaštićena područja ornitloškog rezervata Crna Mlaka, spomenika prirode Špilja Vrlovka i parka prirode Žumberk-Samoborsko gorje, te 40,75% područja se nalazi u sklopu međunarodne zaštitne mreže NATURA 2000 područja. Ujedno, cijelo područje LAG-a je

područje iznimno visoko vrijedne i očuvane kulturno-povijesne, tradicijske baštine. U svrhu

očuvanja i obnove prirodne, te materijalne i nematerijalne kulturne baštine potrebno je razvijati

27

svijest lokalnog stanovništva, te programe i planove upravljanja istim, na način da se koriste

kao resursna osnova za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnim područjima.

S ciljem razvoja prepoznatljivih poljoprivrednih proizvoda u svrhu razvoja turističke ponude, te jačanja održivog i konkuretnog gospodarstva, potrebna su ulaganja u obrazovanje lokalnog

stanovništva i poljoprivrednih proizvođača, poticanje ulaska mladih osoba u

proizvodnju/preradu i preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava, ulaganja u modernizaciju

poljoprivrednih gospodarstava, te nastavak i poticanje udruživanja proizvođača i prerađivača primarnih proizvoda. Uvidjevši potrebu, Skupština LAG-a, 20.04.2016. donijela je Odluku o

dodijeli višeg intenziteta potpore u iznosu od 20%, za poticanje mladih poljoprivrednika sa

višom ili visokom školom, kroz ulaganja u modernizaciju u preradi primarnih poljoprivrednih

proizvoda, s ciljem, većeg poticaja rastu i razvoju konkurentnog gospodarstva (primjena u tipu

operacije 1.1.1), doprinoseći generacijskoj obnovi poljoprivrednih gospodarstava, umanjujući negativni migracijski trend na području LAG-a Vallis Colapis.

Kako na području LAG-a od 31.671,80 ha šumskih površina 36,96% pripada privatnom

vlasništvu potrebno je pružiti potporu razvoju i jačanju drvnoprerađivačke industrije, s ciljem

provođenja okolišnih mjera te jačanja tradicionalne obrtničke djelatnosti područja. Područje LAG-a Vallis Colapis radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih

osobitosti ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika turizma zasnovanih

na održivom korištenju baštinske osnove, te geoprometnom položaju koji kroz kratke nabavne lance omogućuje plasman visoko kvalitetnih proizvoda na velikom tržištu gradova u okolici ( Jastrebarsko, Velika Gorica i Zagreb), te doprinosi razvoju diversifikacije djelatnosti i izvora

dohodka na poljoprivrednim gospodarstvima, kvaliteti života u ruralnim područjima, i u konačnici, održivom i konkurentnom razvoju cijelog ruralnog područja LAG-a Vallis Colapis.

2.1 SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

Povoljan geostrateški položaj -područjem prolaze autocesta A1; razvijena mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta Područje kontinentalne klime bez velikih klimatskih razlika uz povoljne uvjete za

razvoj EE i OIE (sunce,biomasa)

Pokrivenost svih naselja JLS

organiziranim prikupljanjem i odvozom

komunalnog otpada

Valorizirane/zaštićene kulturno-povijesne

znamenitosti i arheološki lokaliteti, sakralne i tradicijske arhitektonske

baštine Kulturno-povijesna baština, prirodna baština te krajobrazna i geomorfološka raznolikost povoljna za razvoj

poljoprivrede i turizma

NATURA 2000 – velike površine u sustavu zaštite na međunarodnoj razini

Indeks razvijenosti – 98,28%

Nedovoljno iskorišten geostrateški i prometni položaj područja (cestovni,

željeznički) Potrebna rekonstrukcija i uređenje lokalnih

prometnica i prometne infrastrukture

Nedovoljno razvijena komunalna

infrastruktura – vodoopskrba, odvodnja i

pročišćavanje otpadnih voda, te gospodarenje otpadom

Nedovoljno odgojno-obrazovnih institucija

za predškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje

Društvena infrastruktura zahtjeva obnovu i opremanje

Nedovoljno iskorištene mogućnosti OIE/EE

Nedovoljno izgrađena sportska infrastruktura

Stagnacija gospodarskog razvoja

28

Tradicionalna jako alkoholna pića: loza,

šljivovica, travarica, pelinkovac (ZOZP-

zaštićeno geografsko podrijetlo) Područje poznato po tradicijskoj preradi grožđa – vinske staze – Vivodina

Bogate šumske površine gospodarske namjene

Tradicija bavljenja poljoprivredom,

stočarstvom, šumarstvom i ribarstvom

(velik broj PG-a, 4.138)

Postojanje zadruga (u poljoprivrednom

sektoru)

Korištenje EU fondova za razvoj ruralnih područja, nositelji EKO certifikata

Rast zaposlenosti i prihoda iz

gospodarstva;

Razvoj turističke ponude s dodatnim

sadržajima u ruralnom turizmu

Velik broj udruga civilnog društva (1.129)

Postojanje profesionalnih udruga: ZUK –

Zvono uz Kupu, Sv.Martin, te Kupa

rijeka života

Nedovoljan broj diverzificiranih

poljoprivrednih proizvoda i poljoprivrednih

proizvoda s visoko dodanom vrijednošću

Nezaposlenost

Značajan udio mladih i žena u ukupnoj nezaposlenosti

Neiskorišteni prirodni i kulturno-povijesni

resursi područja – nedovoljna

prepoznatljivost

Nedostatak promidžbe zaštićene nematerijalne baštine područja (nacionalna i svjetska baština) Otežano gospodarenje poljoprivrednim

površinama (61,83%) – prirodna

ograničenja

Zastarjela mehanizacija i način obrade poljoprivrednog zemljišta – konvencionalna

poljoprivreda

Nedovoljno poticanje razvoja ekološke i integrirane poljoprivredne proizvodnje

Nedovoljan stočni fond Nedovoljno iskorištene mogućnosti razvoja ruralnog turizma temeljenog na prirodnim

resursima, kulturno-povijesnoj baštini, sportskoj rekreaciji, lokalnoj gastronomiji,

prodaji proizvoda na kućnom pragu

Nedovoljna obrazovanost poljoprivrednih

proizvođača, općenito nizak stupanj obrazovanosti stanovnika (većinom srednja stručnja sprema), posebno nezaposlenih - najugroženije žene i mladi Nedovoljno izgrađena turistička infrastruktura (posjetiteljska i smještajna) Nedovoljna pokrivenost širokopojasnim internetom posebno u naseljima na području Žumberka

Nedostatak kadrova za razvoj i

implemenatciju projekata

Velik broj civilnih udruga ovisnih o

financijskim sredstvima JLS-a

PRILIKE PRIJETNJE

Povoljno područje za poljoprivrednu proizvodnju (stočarstvo,vinogradarstvo)

Ograničena financijska sredstva JLS za

predfinaciranje/sufinanciranje razvojnih

projekata uzrokovana zakonskim

29

ESI fondovi – posebno program RR s

naglaskom na Mjeru 19

Nacionalne mjere razvoja poduzetništva te EE/OIE

Unaprjeđenje prometne infrastrukture

Izgradnja komunalne infrastrukture

Izgradnja odgojno-obrazovnih institucija

za predškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Izgradnja i opremanje društvene infrastrukture

Ulaganja u pješačke i biciklističke staze

Izgradnja domova i ulaganja u pružanje usluga za starije i nemoćne osobe Edukacija organizacija civilnog društva o mogućnostima korištenja sredstava fondova

Jačanje sustava cjeloživotnog

obrazovanja

Nacionalne mjere razvoja turizma i

turističke infrastrukture te marketinških aktivnosti

Poticanje i promicanje razvoja ekološke poljoprivrede i novih tehnologija vezanih

za energiju i očuvanje okoliša

Ulaganja u hidromelioraciju

poljoprivrednih površina

Provođenje edukativnih seminara i radionica o održivom razvoju i zaštiti okoliša

Poticanje mladih poljoprivrednika i

poduzetnika, ali i žena poduzetnica kroz zapošljavanje i samozapošljavanje

Jačanje postojećih i razvoj novih tradicijskih i zaštićenih proizvoda

područja Rast interesa turističkih emitivnih tržišta za zaštićena područja posebno područja mreže NATURA 2000, te kulturno-

povijesne baštine i općenito selektivnih oblika turizma i smještaja u tradicijskim objektima i na ruralnim područjima

(Strategija razvoja turizma RH, razvoj

zelenog turizma)

smanjenjem iz nacionalnog proračuna i drugim zakonskim opterećenjima Visoka financijska ulaganja potrebna za

razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Nedovoljno brzo pokretanje procesa razvoja

ruralnih sredina – sporost nadležne administracije s javno-pravnim ovlastima

Provedbeni regulatorni okvir provedbe ESI

fondova (OP-i), posebno PRR Mjera 19, ne

omogućuje adekvatno rješavanje definiranih problema na području LAG-a

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i

zemljišne knjige Nedostatak odgovarajućih obrazovnih institucija

Stagnacija i pad gospodarske aktivnosti

Česte promjene zakonske regulative

Smanjenje financijskih potpora centralne

države Preskupa financijska sredstva za

predfinanciranje i sufinanciranje razvojnih

projekata mikro i malog poduzetništva Nepoznat plan nacionalnih poticajnih mjera

u sustavu višegodišnjeg planiranja Centralizacija u regionalnim i nacionalnim

središtima upravljanja

Depopulacija i starenje stanovništva u ruralnim područjima, odlazak mladog i obrazovanog stanovništva u cijeloj regiji Devastacija prirodne i kulturne baštine

Nedostatak koordinacije između programa i aktivnosti u ruralnim prostorima

Financijska nestabilnost organizacija

civilnog društva

30

Razvoj selektivnih oblika turizma (lovni,

ribolovni, sportsko-rekreacijski)

Privlačenje mladih osoba na područje LAG-a i poticanje na ostanak i zasnivanje

obitelji na području LAG-a

3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA

LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE ILI REZULTATE

3.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA LAG-A

Vizija razvoja LAG-a „Vallis Colapis“ je jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u razvoju područja. Zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT/TOWS analize, razvojnih trendova u užem i širem krugu te idejama o budućnosti područja. Razvojna vizija

temeljena je i na dosadašnjim iskustvima LAG-a i lokalnih dionika razvoja, tradiciji i

potencijalima područja i nadograđena osobnim smjernicama i trendovima u LAG-u i širem okruženju, koji utječu i na razvoj područja LAG-a. Vizija se realizira putem općih i specifičnih ciljeva LRS temelji se na već determiniranim komparativnim značajkama područja:

Održiva mreža ruralnih zajednica šireg područja pokupskog sliva zasnovana na razvoju industrije i poduzetništva, poljoprivrede i turizma te načelima uključenosti svih društvenih

skupina u procese lokalnog odlučivanja.

U viziji je vidljiva želja za jačanjem ljudskih resursa i kretanje prema novim razvojnim mogućnostima. Potencijali LAG-a dio su svakodnevnog života stanovnika ali pružaju i velike mogućnosti razvoja, omogućujći kreativnost i napredak. Uz definiranje pravilnih razvojnih

smjernica, dobrih programa i provedbu prioritetnih aktivnosti, cijeli prostor LAG-a omogućuje temelj kvalitetnog života i razvoja, kao što je i razvidno iz cjelokupne osnovne i SWOT analize. Uloga LRS i LAG-a kao potporne organizacije razvoju i implementaciji razvojnih smjernica i

dalje se zasniva na očuvanju i razvoju socijalnog kapitala s naglaskom na razvoj partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora temeljena na načelima što brže implementacije CLLD pristupa lokalnom razvoju te uspostavi mreža potpornih institucija/organizacija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja, zatim na jačanju gospodarskih razvojnih mogućnosti područja i to prvenstveno razvoja poljoprivrednog i turističkog sektora te jačanja poduzetničkih inicijativa u svim razvojnim sektorima u svrhu održivog razvoja područja diverzifikacijom djelatnosti i stvaranjem održivih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, malog poduzetništva i obrtništva, a sve u svrhu osiguranja povećanja kvalitete života lokalnih stanovnika i zadržavanja mlađe populacije, odnosno opstanka stanovništva na području. Prostor LAG-a jedinstven je u Hrvatskoj, kako po svojim prirodnim značajkama, posebno značajnim površinama u mreži NATURA 2000, tako i kulturno-povijesnoj ulozi u razvoju

nacionalnog identiteta. Novi identitet se mora stvoriti na kvalitetama područja koje pruža. Dosadašnji razvoj područja jasno ukazuje na prirodnu komparativnu prepoznatljivost, ali ukazuje i na činjenicu kako se lokalno stanovništvo uvijek oslanjalo na vlastite resurse, što mu je pomoglo u opstanku na ovim prostorima, često na razmeđi civilizacija i kultura. Temeljem analize trenutnog stanja opći cilj djelovanja LAG-a, je: podržati održivi razvoj lokalne zajednice i inicijative u LAG području poticanjem među-sektorske suradnje i

integriranog pristupa revitalizaciji zajednice i jačanju ruralnog gospodarstva. Temeljem

definiranih razvojnih smjernica lokalno partnerstvo i šira zajednica s kojom su provedene

detaljne konzultacije, pristupili su definiranju strateških ciljeva. Osmišljavanje strateških razvojnih ciljeva vodilo je prvenstveno usklađenosti s prioritetima (time i fokus područjima)

31

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.5, koji su prioriteti drugog

stupa (ruralni razvoj) ZPP-, a to su:

1. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima (razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog sektora) (LRS indirektno doprinosi samim

djelovanjem LAG-a putem provedbe aktivnosti unutar operacija 2.1.2 i 2.2.1 koje

predstavljaju provedbu podmjera 19.3 i 19.4 Mjere 19)

2. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih

poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama; 3. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja

rizicima u poljoprivrednom sektoru;

4. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo);

5. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika);

6. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj (jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija), doprinosom kojima se

ostvaruju tri razvojna cilja Zajedničke poljoprivredne politike Hrvatske 6 i

Europske unije do 2020:

1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno-prerađivačku industriju

2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica,

uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta. Pri planiranju aktivnosti/tipova operacija za provedbu LRS a time razvojnih ciljeva LAG se

prvenstveno vodio implementacijom načela LEADER-a/CLLD-a za razdoblje 2014.-2020. koje

je prioritetno usmjereno na inovacije, zaštitu okoliša i smanjenje utjecaja na klimatske promjene te na postizanje planiranih rezultata koji donose trajne i vidljive promjene. Načela kojima se u pripremi i planiranju provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom vodio LAG

„Vallis Colapis“ usklađena su s ciljevima primjene LEADER pristupa u RH u razdoblju

2014. - 2020.7:

1. promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva;

2. unapređenje i promicanje politike ruralnog razvoja;

3. podizanje svijesti o pristupu odozdo prema gore i važnosti definiranja lokalne

strategije razvoja;

4. povećanje razine edukacije i informiranosti ruralnog stanovništva;

5. poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta, uključujući i dobrobit; 6. stvaranje novih, održivih mogućnosti zarade;

7. očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta;

8. diversifikacija gospodarskih aktivnosti.

5 Izvor: Program ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4 6 Izvor: Zakon o poljoprivredi (NN30/15) 7 Izvor Program ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4

32

Očekivani učinci ciljeva moraju biti jasno (mjerljivo) usmjereni ostvarivanju razvojne vizije

područja no prvenstveno moraju doprinositi komplementarnosti s razvojnim ciljevima

Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. za čiju realizaciju je i namijenjena ova LRS, koja u suštini, predstavlja projektni prijedlog za višegodišnje financiranje implementacije CLLD-a iz

Mjere 19, Programa ruralnog razvoja do 2020.-te godine. Dakle, definirane ciljeve LAG „Vallis

Colapis“ postići će implementacijom prioritetnih mjera odnosno aktivnosti s pripadajućim tipovima operacija usmjerenim sustavu provedbe temeljem 8. načela CLLD-a (decentralizirana

provedba lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom). Vodeći se svim navedenim smjernicama, metodom odozdo prema gore, LAG je definirao prioritetne tipove operacija i

mjere koji su doveli do defniranja strateških (specifičnih) ciljeva, shematski sažeto prikazano: Strateški ciljevi (SC) LAG-a u 2014.-2020

Prioritetne Mjere (M)

2014.-2020. za

ostvarenje strateških ciljeva

Prioritetni tipovi operacija (TO)

2014.-2020., za realizaciju mjera

kojima se ostvaruju strateški ciljevi

SC 1 Poticanje

konkurentnog

gospodarstva na

području LAG-a

temeljenog na načelima održivog razvoja

M1.1 Potpora razvoju

poljoprivrednih

djelatnosti na području LAG-a

TO 1.1.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

TO 1.1.2 Potpora mladim

poljoprivrednicima

TO 1.1.3 Potpora razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava

TO 1.1.4 Restrukturiranje,

modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava


diverzifikacije

djelatnosti u LAG-u

TO 1.2.1 Razvoj nepoljoprivrednih

djelatnosti na poljoprivrednim

gospodarstvima

SC 2

Jačanje implementacije lokalnog razvoja

temeljenog na

multisektorskoj suradnji

razvojnih dionika


suradnje i umrežavanja razvojnih dionika

LAG-a

TO 2.1.2 Provedba aktivnosti suradnje

LAG-a

M2.2 Potpora jačanju kapaciteta lokalnih

razvojnih dionika i

upravljanja projektima

TO 2.2.1 Jačanje kapaciteta LAG-a i

lokalnih dionika za provedbu LRS s

provedbom operacija unutar CLLD

strategije

3.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRS ZA PODRUČJA LAG-A

TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014 – 2020

Strateški cilj 18

Poticanje konkurentnog gospodarstva na području LAG-a temeljenog na načelima održivog razvoja

Obrazloženje (svrha) cilja za provedbu LRS

Područje LAG-a karakterizira stagnacija gospodarstva (indeks razvijenosti područja – 98,28%),

koja za posljedicu ima nezaposlenost, starost stanovništva i depopulaciju ruralnog područja. S

8 Izmjena je provedena sukladno Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5767 potpisanim između LAG-a “Vallis Colapis“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te radi kašnjenja provedbe LRS, odnosno Mjere 19, i promjene interesa korisnika radi izmjena okvira provedbe Programa ruralnog

razvoja na nacionalnoj razini.

33

ciljem jačanja gospodarstva LAG će provesti ulaganja koja će doprinijeti razvoju samoodrživih malih i konkurentnijih poljoprivrednih gospodarstava, i kroz poticanje inovativne

poljoprivredno proizvodne i prerađivačke tehnologije, te diversifikacije djelatnosti

poljoprivrednih gospodarstava temeljenih na očuvanju prirodne i kulturne baštine, koja doprinosi otvaranju novih radnih mjesta. Poticanjem mladih u preuzimanju poljoprivrednih

gospodarstava, te kroz dodatna poticajna ulaganja u modernizaciju prerade primarnih

poljoprivrednih proizvoda, doprinosi se generacijskoj obnovi poljoprivrednog sektora i

stvaranju boljih i privlačnijih životnih i radnih uvjeta za mlade.

Očekivani rezultati kojima se postiže cilj • Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EFPRR/PRR 2014.-2020.) za

106 projekta

• Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 6

zaposlenih

• Povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u

programima kvalitete lokalnim tržištima, kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama za 3 gospodarstva

• Povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru

PRR-a za plan razvoja poslovanja / ulaganja za mlade poljoprivrednike za 3 PG-a

• Rast broja gospodarstava koji dobivaju potporu za pokretanje poduzeća za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava za 41 gospodarstava

• Povećanje broja PG-a kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR za ulaganja u

restrukturiranje i modernizaciju za 37 PG-a

Predviđena financijska alokacija za ostvarenje cilja do 2023.

➢ 100% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (1.267.350,00 EUR)

Ukupno SC1:76,19 % ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-

2020. koji iznosi 1.663.396,88 EUR (100%)

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators); CMES/CMEF

Ukupna isplaćena sredstva (EUR) iz

podmjere 19.2 PRR

2014-2020 (javni

rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih

projekata iz podmjere 19.2

PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem

sufinanciranih projekata iz podmjere

19.2 PRR 2014-2020

1.267.350,00 EUR 106 6

Izvor informacija Izvješća APPRRR i LAG-a „Vallis Colapis“

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Broj i naziv

prioritetne

Mjere

(aktivnosti)

Sukladnost

s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za

provedbu Mjere

Sukladnost s tipom

operacije iz PRR

M1.1 Potpora

razvoju

poljoprivrednih

djelatnosti na

području LAG-

a

4 TO 1.1.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim

proizvodima

4.2.1

6 TO 1.1.2 Potpora mladim

poljoprivrednicima

6.1.1

6 TO 1.1.3 Potpora razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava

6.3.1

34

4 TO 1.1.4 Restrukturiranje,

modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava

4.1.1

M1.2 Potpora

razvoju

diverzifikacije

djelatnosti u

LAG-u

6

TO 1.2.1 Razvoj nepoljoprivrednih

djelatnosti na poljoprivrednim

gospodarstvima

6.4.1

Doprinos prioritetima i fokus

(žarišnim) područjima PRR P2 / FP-2A, 2B; P3 / FP – 3A; P6 / FP – 6A

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 1.1

Potpora razvoju poljoprivrednih djelatnosti na području LAG-a

Obrazloženje mjere (integracije tipova operacija) za provedbu LRS

Zbog prirodnih ograničenja područje LAG-a „Vallis Colapis“ je područje sa pretežito

stočarskom proizvodnjom (mliječno govedarstvo) s malim postizanjem dodatne vrijednosti, no

s velikim razvojnim potencijalom u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi. U okviru ove mjere

provoditi će se aktivnosti koje će doprinijeti jačanju poljoprivrednog sektora kroz ulaganja u

modernizaciju i uvođenje novih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji, preradu

poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti namijenjenih lokalnom i regionalnom

tržištu s prepoznatljivim oznakama, ponajprije poticanjem mladih više ili visoko školovanih poljoprivrednika, te malih poljoprivrednih gospodarstva s ciljem jačanja gospodarske održivosti, smanjenja negativnog migracijskog trenda mladih ljudi i očuvanja identiteta ruralnog

područja LAG-a.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.1

Lokalna akcijska grupa „Vallis Colapis“, Javna ustanova Regionalna razvojna agencija

Karlovačke županije, Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije i druge potporne

organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima

Vremensko razdoblje

za provedbu

aktivnosti do 2020. (i

broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 41 43 0

Predviđena financijska alokacija

(planirana sredstva)

do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 48,53% 33,53% 0

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 1.2

Potpora razvoju diverzifikacije djelatnosti u LAG-u


Visoko vrijedna kulturno-povijesna, tradicijska i prirodna osobitost, naročito NATURA 2000 područja je veliki razvojni resurs LAG-a. U okviru ove mjere provedbom ovog tipa operacije

doprinijeti će se diverzifikaciji djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima temeljenih na

kulturnoj i prirodnoj baštini s ciljem stvaranja veće dohodovne vrijednosti gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta. Diversifikacijom nepoljoprivrednih djelatnosti temeljene na

tradiciji i kvaliteti, doprinosi se razvoju ruralnog turizma i njegovom povezivanju sa turizmom

koji se razvija na obali.




35

organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima

Vremensko razdoblje

za provedbu

aktivnosti do 2020. (i

broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 0 22

Predviđena financijska alokacija

(planirana sredstva)

do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 0 17,94%

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim

korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 3.i

Dodatku 5. te poglavlju 6.

Strateški cilj 29

Jačanje implementacije lokalnog razvoja temeljenog na multisektorskoj suradnji

razvojnih dionika

Obrazloženje (svrha) cilja za provedbu LRS

Cijeli ruralni prostor LAG-a „Vallis Colapis“ se nalazi u samom središtu RH s velikim gradovima u okolici, preko kojeg prolaze svi glavni prometni pravci. Vidljivo je kako je upravo

geoprometni položaj LAG-a njegova najveća razvojna prednost. No, kako bi poljoprivrednici bili tržišno konkurentni, potrebna je njihova bolja organizacija. U cilju postizanja većih prihoda te smanjenja broja sudionika u opskrbnom lancu potrebno je poticati suradnju između sudionika u poljoprivredno-prerađivačkom lancu. Stoga, LAG treba jačati suradnju unutar svoje lokalne

zajednice i sa drugim lokalnim zajednicama na nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebno u

smislu međusobnog povezivanja za prijenos znanja, vještina i u konačnici, suradnjom i umrežavanjem, razvoja novih tržišta za proizvode i usluge sa svog područja posebno u sustavu

razvoja kratkih opskrbnih lanaca. Uključivanjem lokalnog stanovništva u izradu i provedbu LRS

u skladu s „odozdo prema gore“ principima stvaraju se uvjeti za provedbu održivog razvoja ruralnog područja LAG-a „Vallis Colapis“. Ruralni razvoj vođen lokalnim dionicima osnažuje lokalnu zajednicu, poboljšava životne uvjete, kvalitetu života i okoliša ruralnog stanovništva te poboljšava aktivno sudjelovanje ruralnog stanovništva u procesu donošenja odluka, a time i povećava konkurentnost i ukupni razvoj ruralnih područja, čime se doprinosi preokretanju

trenda napuštanja sela. Očekivani rezultati kojima se postiže cilj

• Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EFPRR/PRR 2014.-2020.) za

2 projekta

• Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 2

zaposlena

• Jačanje veza između različitih razvojnih dionika ruralnih područja razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj razini putem 2 projekta suradnje

9 Izmjena je provedena sukladno Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5767 potpisanim između LAG-a “Vallis Colapis“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te radi kašnjenja provedbe LRS, odnosno Mjere 19, i promjene interesa korisnika radi izmjena okvira provedbe Programa ruralnog


36

• Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju ruralnog područja putem min. 12 animacijskih aktivnosti LAG-a usmjerenih poticanju lokalnog

razvoja vođenog lokalnom zajednicom u koje je uključeno min. 120 sudionika • Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva, diverzifikacije malog

poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem animacije stanovništva i sustava cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja i vještina putem min. 35 edukacijske aktivnosti u koje je uključeno min. 350 sudionika

Predviđena financijska alokacija za ostvarenje cilja do 2023.

➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3:

63.367,50 EUR)

➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od 19.3;

332.679,38 EUR)

Ukupno SC2: 23,81% (396.046,88 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-

19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.663.396,88 EUR (100%)

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupna isplaćena sredstva (EUR za

podmjere

19.2,19.3 i 19.4

PRR 2014-2020

(javni rashodi)

Ukupan broj

sufinanciranih projekata iz

podmjere 19.2+19.3 PRR

2014-2020


sufinanciranih projekata iz podmjere 19.4

PRR 2014-2020

396.046,88 EUR 2 2

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe „Vallis Colapis“, izvješća projektnih partnera

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Broj i naziv

prioritetne

Mjere

(aktivnosti)

Sukladnost

s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu

Mjere

Sukladnost s tipom

operacije iz PRR

M2.1

Potpora

razvoju

suradnje i

umrežavanja razvojnih

dionika

LAG-a

19

TO 2.1.2 Provedba aktivnosti suradnje

LAG-a

19.3.2

M2.2

Potpora

jačanju kapaciteta

lokalnih

razvojnih

dionika i

upravljanja

projektima

19 TO 2.2.1 Jačanje kapaciteta LAG-a i

lokalnih dionika za provedbu LRS s

provedbom operacija unutar CLLD

strategije

19.4


(žarišnim) područjima PRR P1 / FP – 1A, 1B, 1C; P3 / FP – 3A; P6 / FP – 6A, 6B

37

Provedbom CLLD-a putem rada ureda LAG-a i aktivnosti lokalnog razvojnog partnerstva, ova

mjera doprinosi i ostvarenju svih prioriteta Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. posebno

krovnom prioritetu 6, fokus području 6B. Prioritetna Mjera

(aktivnost) 2.1

Potpora razvoju suradnje i umrežavanja razvojnih dionika LAG-a


U okviru ove mjere poticati će se materijalna i nematerijalna ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda i modernizaciju prerade i marketing s ciljem jačanja oznake kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Razvojem lokalnog sektora proizvodnje i prerade hrane dionici

LAG-a imaju ekonomske, okolišne, zdravstvene, socijalne i društvene koristi. Korištenjem kratkih lanaca opskrbe, lokalnim proizvođačima ostaje veći udio dodane vrijednosti proizvoda, jača lokalna ekonomija koja omogućava održivost bavljenja poljoprivredom i opstojnost malih poduzeća, obrta i poljoprivrednih gospodarstava. Ova mjera će potaknuti poljoprivrednike da

rade zajedno, odgovarajući na nekoliko ključnih izazova i potreba ruralne ekonomije.




organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima te projektni partneri

Vremensko

razdoblje za

provedbu aktivnosti

do 2020. - 2

realizirana projekta

suradnje (19.3)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 2 početka

realizacije

projekata

(19.3.2)

Predviđena financijska

alokacija (planirana

sredstva) do 2020.

(%, za 19.3)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 0 0 0 100%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 2.2

Potpora jačanju kapaciteta lokalnih razvojnih dionika i upravljanja

projektima


Lokalni razvoj temelji se na uvođenju i sudjelovanju lokalnih dionika u lokalnom razvoju zajednice koji najbolje mogu odrediti svoje prioritete te odlučiti kako ih učinkovito provoditi. LAG kao predstavnik udruženja javnog, privatnog i civilnog sektora koji zajednički rade na

poboljšanju uvjeta života na području LAG-a ima važnu ulogu u međusektorskom povezivanju. Njegova uloga se očituje u konstantnom educiranju lokalnih dionika o novim mogućnostima i modelima rasta i razvoja te jačanja kvalitete života lokalne ruralne zajednice. Usporedno,

potrebna su dodatna usavršavanja članova i zaposlenika LAG-a kako bi kao animatori zajednice,

znali kvalitetno osluškivati i odgovarati potrebama lokalne zajednice. Kroz poticanje daljnjeg

socio-ekonomskog razvoja područja i njegovim povezivanjem s gospodarskim sektorom

stvaraju jaku multisektorsku razvojnu platformu. Projektima suradnje na nacionalnoj i

međuteritorijalnoj razini, stvaraju se kvalitetne veze u kojima se razmjenjuju stavovi, iskustva i

primjeri dobre prakse u razvoju poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti, temeljenih na

prirodnoj i kulturnoj baštini, sve u cilju promicanja ekološko prihvatljivih aktivnosti i obnovljivih izvora energije.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) M2.2

Lokalna akcijska grupa „Vallis Colapis“

38

Vremensko

razdoblje i

predviđena financijska

alokacija za

provedbu aktivnosti

do 2020. (19.4)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 25 25 25 25

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetne mjere (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim

korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 4.i Dodatku

5. te poglavlju 6.

3.3 OPIS MJERA UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA, KRITERIJA

PRIHVATLJIVOSTI

Detaljan opis mjera, definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti, kako je navedeno u

prethodnom poglavlju, nalaze se u Dodacima 3., 4. i 5.

3.4 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKATA SURADNJE I NAČIN ODABIRA PROJEKATA SURADNJE

Teritorijalna suradnja jedan je od krovnih ciljeva kohezijske politike EU kojom se potiče prekogranična i međuregionalna suradnja u cilju ostvarenja pametnog, održivog ili uključivog

rasta (prioriteti Strategije Europske unije „Europa 2020“). Jačanjem suradnje doprinosi se sveukupnom razvoju teritorijalne kohezije, povećanju konkuretnosti lokalnih područja, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti i ujednačavanje razvoja. Suradnja

podrazumjeva partnerske aktivnosti u razmjeni postignuća, iskustava i znanja između LAG-ova

i drugih lokalnih razvojnih dionika ruralnih područja unutar zemalja EU i „trećih zemalja“10.

Suradnja se odnosi na transfer dobre prakse, diseminaciju inovativnosti i razvijanje na temelju

znanja stečenog na lokalnom ruralnom razvoju. LAG „Vallis Colapis“ do sada je djelovao te će dalje, provedbom LRS, nastaviti djelovati putem 2 oblika suradnje:

Insitucionalnim umrežavanjem putem mreža LAG-ova na razini Republike Hrvatske, putem

Nacionalne mreže za ruralni razvoj, ali sudjelovanjem u radu ELARD-a (mreže LAG-ova EU)

te ENRD-a (Europske mreže za ruralni razvoj, koja obuhvaća širi krug multisektorskih razvojnih dionika ruralnih područja), provedba ovih aktivnosti odvijati će se u okviru tipa operacije 2.2.1 LRS; te putem projektne suradnje LEADER grupa provedbom zajedničkih

projekata sa drugim LAG-om, ili sa grupom koja provodi strateški LEADER/CLLD pristup

ruralnom razvoju u drugoj regiji, državi članici, ili čak u „trećoj zemlji“. Projekti suradnje koji

će se provoditi provedbom aktivnosti u okviru tipa operacije LRS 2.1.2 ne predstavljaju samo

razmjenu znanja i iskustava već se odnose na konkretne partnerske projekte vođene od strane lokalnih akcijskih grupa.

U okviru projekata suradnje unutar tipa operacije 2.1.2 LRS, predviđen je slijedeći oblik

suradnje: međuregionalna suradnja između razvojnih dionika ruralnih područja Republike Hrvatske koji primjenjuju LEADER/CLLD pristup u razvoju lokalnih zajednica.

LAG „Vallis Colapis“ planira partnerske projekte s LAG-ovima i drugim razvojnim dionicima

ruralnih područja koji primjenjuju LEADER/CLLD pristup putem razvoja 2 projekta unutar 2 tematska područja kojima se doprinosi definiranim razvojnim potrebama LAG-a:

10 Zemlje koje nisu članice Europske unije već provode pristupne ili druge EU programe.

39

Tematsko područje 1: Jačanje poljoprivredne proizvodnje i prerade u svrhu razvoja kratkih nabavnih lanaca

odnosno poticanje kreiranja proizvoda s nacionalnim porijeklom s naglaskom na

implementaciji načela društvenog poduzetništva.

Cilj koji se želi postići unutar tematskog područja 1: Cilj projekta prvog tematskog područja je jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih dionika u

poljoprivrednoj proizvodnji i preradi u svrhu stvaranja dodane vrijednosti lokalnog

gospodarstva i povećanja dohodka iz poljoprivrede i s njom povezanim djelatnostima razvojem kratkih lanaca nabave/distribucije i uspostave proizvodno-distribucijskih

partnerstava koji omogućuju implementaciju inovativnih procesa umrežavanja i novih tehnologija te metoda. Također, unutar ove teme, posebna pažnja će se posvetiti udruživanju temeljem načela razvoja društvenog poduzetništva kako bi se što više aktivirale i uključile i osjetljive skupine društva te stvorila podloga za razvoj poslovanja koje donosi veću dodanu vrijednost ukupnoj lokalnoj zajednici. Ujedno, kroz provedbu svih aktivnosti implementirati

će se znanja i vještine koje doprinose zaštiti okoliša i smanjenju utjecaja na klimatske

promjene.

Ovaj projekt ima značajan doprinos ostvarenju cilja 1, mjere 1.1, tipovima operacija 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3., 1.1.4.

Tematsko područje 2: Razvoj integrirane ponude ruralnog turizma, posebno raznolikih selektivnih oblika turizma,

zasnovanog na tradicijskom nasljeđu područja LAG-a „Vallis Colapis“.

Cilj koji se želi postići unutar tematskog područja 2: Cilj drugog tematskog područja suradnje je jačanje lokalnih razvojnih dionika u

implementaciji inovativnih pristupa i novih tehnologija i metoda, u razvoju turizma na

obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i opće rekreacijske infrastrukture/javnih sadržaja u područjima visoke prirodne vrijednosti, posebno područja ekološke mreže NATURA 2000. Aktivnostima unutar ovog cilja želi se omogućiti prijenos znanja i vještina u pronalaženju najboljih rješenja revitalizacije ruralne baštine koja je izvan funkcije ili se nedovoljno koristi a ujedno može doprinijeti povećanju prihoda ruralnih gospodarstava, kako

bi ista postala samoodrživa. Ovim projektom najviše se doprinosi ostvarenju LRS cilja 1, mjere 1.2, tipu operacije 1.2.1 ali doprinosi i realizaciji mjere 1.1, tipu operacije 1.1.1, indirektno doprinosi i tipovima

operacija 1.1.2, 1.1.3 i 1.1.4.

Povezivanje, sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava od

ključne su važnosti, a potrebe su temeljene na realnim nalazima potreba i potencijala LAG-a.

Integracija i inovativnost okosnica su osmišljavanja projekata suradnje. LAG planira provedbu

2 projekta suradnje na nacionalnoj razini.

40

Shematski prikaz provedbe projekata suradnje11:

3.5.INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER LRS

LRS LAG-a „Vallis Colapis“ izrađena je primjenom načela LEADER/CLLD-a i putem

provedbe metodologije odozdo prema gore i strukturirana je na način međusobne sukladnosti svakog od ciljeva, pripadajućih mjera (aktivnosti) te provedbenih tipova operacija, što je razvidno kroz kumulativne doprinose prioritetima i fokus područjima PRR. Ujedno, LRS je

posvećena maksimizaciji doprinosa horizontalnim, međusektorskim ciljevima – poticanju

inovacija s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Horizontalni, međusektorski, ciljevi ugrađeni su u cijelu LRS i putem kriterija za odabir projekata. Integrirani i višesektorski razvoj područja LAG-a postiže se kombinacijom tipova operacija kojima se planira provoditi LRS, a koje imaju pozitivan

korelacijski odnos. Posebna integracija je vidljiva u projektima suradnje u kojima jedna tema

doprinosi integralno oba cilja, nekoliko mjera i tipova operacija, dok će u aktivnostima provedbe cijelo vrijeme biti isticani doprinosi hoirzontalnim cilljevima i načelima LEADER/CLLD programa.

Klimatske promjene i međusektorsko djelovanje provedbom LRS

Ulaganja u okviru potpora uvođenju novih tehnologija i procesa u poljoprivredi (prvenstveno

usmjerenih na prerađivačke djelatnosti gospodarstva) te preradi drveta omogućit će lakšu prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena unutar ruralnog prostora kroz smanjenje

emisije štetnih tvari (SC1). SC2 osigurava da se kroz razvojne mehanizme prijenosa znanja i

informacija potiče provedba projekata koji doprinose smanjenju štetnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene i dodatno educira stanovništvo o potrebi ublažavanja klimatskih promjena i utjecaju poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene. Zeleni rast i

održiva upotreba resursa – najvažnije su promjene za sljedeće programsko razdoblje.

Zaštita okoliša i međusektorsko djelovanje provedbom LRS

Područje LAG-a „Vallis Colapis“ visoko je vrijedno prirodno područje s velikim prostorima u

mreži NATURA 2000, te prostorima zaštićenih sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Provedbom

11 Napomena: Postupak pripreme i provedbe projekata suradnje promijenjen je sukladno Pravilniku za provedbu

Mjere 19 (NN 96/2017,NN 53/18)

Stručna služba (ured; LAG administrator) i UO LAG-a

provjeravaju usklađenost s LRS i pripremaju projekt

Odobrenje projekta suradnje od strane Skupštine LAG-a;

Sporazum o suradnji

Dostava projekta suradnje APPRRR-u, obrada

prihvatljivosti aktivnosti

Odobrenje APPRRR-a za provedbu projekta

suradnje (19.3.2)

Provedba projekta suradnje s partnerima

(max. 36 mjeseci)

Izvješće/odobrenje Skupštine LAG-a o završetku projekta

suradnje, odobrenje APPRRR-a o povratu

sredstava

41

aktivnosti unutar SC1/SC2 LAG će poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša te biološke raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne razvojne dionike,

posebno prijavitelje projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i zahvata koji koriste

materijale koji nisu štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Poseban naglasak u

postizanju očekivanih rezultata SC2 biti će izgradnja svijesti te prijenos znanja i vještina o tehnologijama i metodama koji čuvaju opći okoliš te posebno pridonose poboljšanju bioraznolikosti područja.

Inovativan karakter LRS

Sve aktivnosti koje se potiču ne smiju imati štetan utjecaj na okoliš. Aktivnosti SC1 zasnivaju

se na analizi značajki područja, odnosno analizi razvojnih mogućnosti, komparativnih prednosti te mogućih ograničenja. Odabirani tipovi operacija u funkciji su daljnjeg jačanja ključnih razvojnih sektora – poljoprivrede i turizma za čije jačanje postoji realna razvojna osnova odnosno potencijal. Svim operacijama odnosno provedbenim aktivnostima potiče se primjena

inovacija u poljoprivredi i prerađivačkim djelatnostima naslonjenim na ovaj sektor, posebno

kroz pružanje mogućnosti sufinanciranja nabave novih tehnologija te primjene novih

proizvodno-prerađivačkih metoda, na troškovno učinkovit način koji osigurava gospodarsku održivost razvojnih dionika. Nabava moderne tehnologije doprinijet će razvoju konkurentnijeg poljoprivrednog sektora. Putem SC1 razvoj područja LAG-a usmjerava se na stvaranje

konkurentne i održive poljoprivredne proizvodnje potičući mlade i male poljoprivrednike, te

razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na gospodarstvima, ali i održivo korištenje prostorne resursne osnove i njezino očuvanje putem poticanja uvođenja OIE te aktivnostima poboljšanja očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Generacijska obnova koja se potiče kroz predviđene aktivnosti pridonosi i stvaranju pozitivnog inovativnog okruženja na poljoprivrednim gospodarstvima, poglavito kroz osmišljavanje novih usluga i djelatnosti, odnosno njihov razvoj i implementaciju u poljoprivrednoj proizvodnji. SC1/SC2 zasnovani su

na temelju osmišljavanja aktivnosti koje doprinose održivosti i poboljšanju životnih uvjeta

lokalnog stanovništva. Kroz projekte koji se planiraju provoditi vrednovat će se inovativan pristup rješavanju lokalnih problema koji predviđaju dugotrajna rješenja. SC2 potiče razmjenu informacija te stjecanje novih znanja i vještina, naglasak će uvijek biti dan uvođenju novih metoda i tehnologija, ali posebno će se vrednovati inovativne ideje revitalizacije tradicijske baštine u svrhu jačanja gospodarskog razvoja i opće kvalitete života temeljene na očuvanju baštine i jačanju lokalnog identiteta. Tematska područja suradnje kojima se LAG planira baviti orjentirana su upravo na socijalnu inkluziju i inovativne pristupe u rješavanju problema ranjivih skupina društva. Razvidno je kroz kriterije odabira projekata kako je LAG stavio velik naglasak

upravo na primjenu inovacija u svim projektima koji se planiraju realizirati putem provedbe

LRS.

3.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA Usklađenost ciljeva sa prioritetima i fokus područjima (a time i ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike RH i EU) Programa ruralnog razvoja i prethodno je navedena, dok je

usklađenost Mjera i tipova operacija dodatno detaljno prikazana u Dodacima 3. i 4. Nadređeni strateški razvojni dokument županijske razine kojemu direktno doprinosi LRS LAG-a „Vallis

Colapis“ su Županijskih razvojnih strategija Karlovačke županije 2016.-2020. i Zagrebačke

županije do 2020. Doprinos LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera

kojima se kumulativno mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori

rezultata).

Shema usklađenosti LRS s relevatnim nadređenim strateškim razvojnim dokumentima RH

42

LRS - SC1/M1.1/M1.2 LRS - SC2/M2.1/M2.2

ZPP (opći ciljevi) 2014.-2020.

C2: Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

C1: Poticanje konkurentnosti

poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu

klimatskim promjenama te

tehnološki moderniziranu

prehrambeno-prerađivačku industriju

C3: Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih

gospodarstava i zajednica,

uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Prioritet /Fokus

(žarišno) područje PRR

P2 / FP-2A, 2B, 2C; P3 / FP –

3A; P6 / FP – 6A

P1 / FP – 1A, 1B, 1C; P3 / FP –

3A; P6 / FP – 6A, 6B

Strategija razvoja

poduzetništva u RH 2013.-2020.

C1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti C4 Poboljšanje poduzetničkih vještina

C1; C4;

C2 Poboljšan pristup financiranju

C3 Promocija poduzetništva C5 Poboljšano poslovno okruženje

Strategija razvoja

društvenog poduzetništva RH 2015.-2020.

C3 Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja

C4 Osiguranje vidljivosti uloge i

mogućnosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te informiranje opće javnosti o temama u vezi s

društvenim poduzetništvom

Strategija razvoja

turizma RH do

2020.

C1 Poboljšavanje strukture i

kvalitete smještaja

C2 Novo

zapošljavanje

C3 Investicije

C4 Povećanje turističke potrošnje

C4 Povećanje turističke potrošnje

Strategija borbe

protiv siromaštva i socijalne

isključenosti 2014.-2020.

C1 Osiguravanje uvjeta za

uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu

C2 Osiguravanje uvjeta za

sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba

C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu

C3 Uspostavljanje koordiniranog

sustava potpore skupinama u riziku

od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije

Županijska razvojna strategija

Karlovačke

SC1: oživljavanje prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

SC1; SC2;

43

županije 2016.-

2020.

SC 1: Oživljavanje i održiv razvoj ruralnog područja SC 2: Stvaranje radnih mjesta

i unaprijeđenje kvalitete života

SC3: Održiv razvoj prostora i učinkovito upravljanje razvojem županije

Županijska razvojna strategija

Zagrebačke Županije do 2020.

SC1: Povećati konkurentnost i društvenu odgovornost gospodarstva

SC2: Poboljšati infrastrukturu

i kvalitetu života održivim korištenjem prirodnih resursa i kulturnih dobara

SC3: Razvijati ljudske resurse i

unaprijediti upravljanje razvojem

3.7 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A

Metodologija odabira projekata na razini LAG-a temeljem provedbe osmog načela CLLD pristupa lokalnom razvoju vođenim lokalnom zajednicom (decentralizirani pristup provedbe

lokalnog razvoja) detaljno se definira internim procedurama organizacije koje odobrava

Skupština LAG-a. Temelj za decentraliziran postupak upravljanja javnim sredstvima iz

podmjere 19.2 PRR od strane LAG-a, odnosno odobrenje projekata krajnjih korisnika (nositelja

projekata), predstavlja Pravilnik za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2, 19.3 i 19.4 (NN 96/2017,

NN 53/18), (u daljnjem tekstu: Pravilnik), Ugovor za provedbu LRS i slijedni Sporazum o

suradnji u izvršavanju delegiranih administrativnih provjera s pripadajućim prilogom, koji

sklapaju LAG i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: APPRRR), a kojim su definirane funkcije i odgovornosti LAG-a i APPRRR-a, te Smjernicama

za provedbu postupka odabira projekata objavljenim od strane APPRRR-a. U ovom poglavlju

okvirno je opisan postupak odabira projekata koji se, sažeto, sastoji od sljedećih aktivnosti: Priprema i objava LAG Natječaja LAG administratori (stručna služba odnosno ured LAG-a uz ev. potporu vanjskih suradnika,

prema potrebi) pripremaju dokumentaciju koja minimalno sadrži: predmet, svrhu i iznos raspoloživih sredstava LAG Natječaja; uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju; uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju; kriterije odabira projekata i dokumentaciju za ocjenu usklađenosti projekta s kriterijima; prag prolaznosti; prihvatljive i neprihvatljive troškove; detaljni postupak odabira projekata; visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima); način, uvjete i rokove prijave projekta;

rokove i uvjete za podnošenje prigovora te popis priloga i obrazaca. Dokumentacija natječaja sadržavati će i druge dokumente poput vodiča za korisnike i sl. Nakon odobrenja ukupne

natječajne dokumentacije od strane nadležnog tijela LAG-a, LAG Natječaj, s pripadajućim obrascima, prilozima, vodičima i ostalom dokumentacijom, objavljuje se na mrežnoj stranici LAG-a. Obzirom na regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini tip operacije raspisuje se samo ukoliko je aktiviran12

tip operacije za koji se objavljuje LAG Natječaj. Poziv se objavljuje i na funkcionalnim i

12 Aktivacija tipa operacije je pokretanje od strane Agencije za plaćanja pojedinog tipa operacije iz Programa koji se provodi putem odabrane LRS i za koji se objavljuje LAG Natječaj, a navedeno podrazumijeva dostavu odgovarajuće dokumentacije odabranom LAG-u u dijelu delegiranih administrativnih provjera sukladno

odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)«

iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017) i njegovim

Izmjenama i dopunama (NN 53/2018)

44

operativnim mrežnim stranicama svih članova LAG-a te se javnost izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljna provedba biti će propisana samim natječajem, dok će, u prije i u vrijeme njegova trajanja, LAG provoditi animacijske aktivnosti kako bi korisnike što kvalitetnije pripremio za prijave. Podnošenje, zaprimanje i stvaranje prijavnog dosjea projekta te administrativna

kontrola; ocjenjivanje i odabir projekata

Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a. Način podnošenja prijave projekata jasno će biti naznačen u LAG Natječaju. Otvaranje prijava projekata pristiglih na

LAG natječaj obavlja Povjerenstvo kojeg imenuje Upravni odbor LAG-a. Povjerenstvo čini njegov Predsjednik te LAG administratori.

Nakon zaprimanja prijava provodi se administrativna kontrola koja, ujedno, predstavlja i 1. fazu

(tzv. Analiza 1) u postupku odabira projekata za provedbu LRS. Tijekom ove faze, LAG može zatražiti i nadopunu dokumentacije dostavljene od strane nositelja projekata koji su se prijavili

na natječaj. Cilj 1. faze je provjera: potpunosti prijave, prihvatljivosti nositelja projekta te

osnovnih uvjeta prihvatljivosti projekta. Nakon administrativne provjere, započinje 2. faza (Analiza 2) koja predstavlja kvalitativno ocjenjivanje prijava od strane Ocjenjivačkog odbora kojeg imenuje Upravni odbor LAG-a, a koja se provodi sukladno definiranim internim

procedurama LAG-a i kriterijima odabira definiranim LRS. Rezultat ovih analiza je rang lista

projekata s pratećom dokumentacijom koja se upućuje na odlučivanje Upravnom odboru LAG-

a. Upravni odbor, zatim, provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i privremenoj rang listi te provjere sukladnosti s kriterijima za vrednovanje i odabir projekata.

Na odluke Upravnog odbora, nositelji projekata imaju mogućnost prigovora tijelu LAG-a

nadležnom za prigovore. Odluke tijela LAG-a nadležnog za prigovore moraju biti jasne i konačne i ne mogu ni na koji način biti promijenjene od strane Upravnog odbora LAG-a. U

slučaju da je prigovor prihvaćen, prijava projekta se vraća u administrativnu obradu.

Popis projekata koji su odabrani od strane LAG-a biti će objavljen na mrežnoj stranici LAG-a

nakon utvrđivanja rang liste odabranih projekata. Objava uključuje najmanje sljedeće podatke:

naziv nositelja projekta, naziv projekta i njegov kratak opis, intenzitet potpore i iznos potpore.

Nakon završetka natječaja i postupka odabira projekata na razini LAG-a, sva postupovna

dokumentacija i odluke o odabiru dostavljaju se na natječaj APPRRR-a za provedbu LRS,

putem AGRONET-a, pri čemu, LAG podnosi Zahtjev za potporu za svaki pojedinačni odobren projekt. APPRRR provodi postupak provjere provedbe postupaka odabira te usklađenosti odabira projekata LAG-a s kriterijima navedenim u LRS i LAG Natječajem, te, nakon provedenih provjera, donosi Odluku o dodjeli sredstava za svaki pozitivno ocijenjeni Zahtjev

za potporu.

Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane APPRRR-a objavljuje se na mrežnim stranicama LAG-a „Vallis Colapis“.

4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS

Proces izrade LRS LAG-a započeo je u studenom 2015. godine i trajao sve do ožujka 2016. godine, a temeljen je na osnovnim načelima CLLD pristupa koji je korišten u izradi:

− Razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja

− Primjena pristupa "odozdo prema gore", koja se provodila putem dugih konzultacijskih

procesa i formiranjem baze projektnih ideja te konzultacijama, ukjučivanjem različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi LRS – prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih dionika

− Priprema i provedba putem LAG-a odnosno multisektorskog lokalnog partnerstva

45

− Inovativan i integriran, multisektorski pristup lokalnom razvoju

− Umrežavanje i suradnja/osmišljavanje zajedničkih rješenja za zajedničke probleme − De-centralizirana administracija (isporuka projekata preko LAG-a) – LRS predviđa

određena sredstva kojima će financirati projekte sa svog područja. Kriteriji za odabir projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i u skladu sa Programom ruralnog

razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

Za potrebu izrade LRS okupljena je stručna skupina koja je aktivno sudjelovala u svim fazama

izrade. Stručna skupina djelovala je prema načelu sektorske zastupljenosti koja je bila izražena u područjima koja su se obrađivala u osnovnoj analizi, ali i na temelju definiranih razvojnih

okvira na EU i nacionalnoj razini kojima LRS treba doprinijeti. Kroz stručnu skupinu prošlo je više od 25 stručnjaka. Članovi Upravnog odbora sudjelovali su u izradi LRS temeljem

prethodno pripremljenih radnih podloga. Ključni dijelovi LRS usuglašavali su se, kako sa

širokim krugom razvojnih dionika u direktnoj komunikaciji prilikom prikupljanja i obrade

projektnih ideja za Bazu projektnih prijedloga, tako i prilikom javnih konzultacija o potrebama

i mogućnostima implementacije razvojnih projekata. Skupština LAG-a odlučivala je o svim

ključnim dijelovima LRS i putem elektroničke komunikacije. Upravni odbor i Skupština potvrđivali su izrađene nacrte pojedinih poglavlja te konačni nacrt LRS kao i njezinu prvu

izmjenu. Popis i struktura sudionika nalazi se u Dodatku 7.13

Tematsko područje radionice Mjesto i datum

održavanja Broj

sudionika

2015.

Implementacija LEADER pristupa razvoju

ruralnih područja EU i RH – uvod u

izradu LRS

Draganić, 12. studeni 22

2016.

Konzultacijske radionice za definiranje

razvojnih mogućnosti i potreba te

određivanje strateških ciljeva, mjera i tipova operacija LRS

Ribnik, 26.veljače 17

Žakanje, 26. veljače 23

Pokupsko, 29. veljače 41

Kravarsko, 29. veljače 10

Kamanje, 01.ožujak 10

Netretić, 01.ožujak 30

Pisarovina, 04.ožujak 23

Žumberak, 07.ožujak 16

Uz prethodno navedeno, dodatno se

konzultiralo o provedbi projekata suradnje

te akcijskog i financijskog plana s planom

provedbe

Draganić, 08.ožujak 12

Ozalj, 08.ožujak 19

Rečica, 10.ožujak 10

Skakavac, 10.ožujak 17

Šišljavić, 11.ožujak 19

Lasinja, 11.ožujak 7

Krašić, 14.ožujak 2016. 26

Duga Resa, 15.ožujka 12

Definiranje ciljeva, mjera i tipova

operacija LRS LAG-a s pratećim Zamršje, 8. travnja 11

13 Napomena: Temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage

Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i slijedne nacionalne regulative te Pravilnika Lokalne akcijske

grupe (LAG-a) „Vallis Colapis“ o zaštiti, nadzoru nad prikupljanjem, obradi i korištenju osobnih podataka, podaci

i dokumenti koji sadrže osobne podatke sudionika aktivnosti LAG-a nisu javno dostupni bez pisanog zahtjeva

primatelja/treće strane te privole sudionika.

46

akcijskim i financijskim planom i

potpunom strukturom LRS (radionica za

članove Upr.odbora) Prihvaćanje ukupne LRS od strane lokalnog razvojnog partnerstva (Skupština LAG-a)

Ozalj, 20. travnja 36

2017.

Definiranje prve izmjene LRS s

proširenjem obuhvata (sva naselja Grada Karlovca) i promjenom akcijskog i

financijskog plana s alokacijama iz

Ugovora

Duga Resa, 18.prosinac 34

Prihvaćanje dodatne prve izmjene LSR radi proširenja na ukupno administrativno područje Grada Karlovca te usklađenja temeljenih na Smjernicama za odabir

projekata za provedbu LRS s doradom

akcijskog i finacijskog plana radi

kašnjenja planirane provedbe LRS

alokacijama ugovora

Duga Resa, 18. prosinac 34

2018.

Definiranje druge izmjene LRS s

promjenom akcijskog i financijskog plana

u cilju bolje provedbe LRS

Karlovac, 24. listopada 35

2019.

Definiranje treće izmjene LRS s promjenom postupaka odabira projekata

na razini LAG-a, promjenom akcijskog i

financijskog plana u cilju bolje provedbe

LRS.

Brođani (Karlovac), 26.

travanj

40

Definiranje prvog usklađenja treće izmjene LRS s promjenom akcijskog i financijskog

plana u cilju bolje provedbe LRS.

Karlovac, 11. prosinac 32

Rodna struktura sudionika izrade, prve, druge i

treće izmjene LRS LAG-a

Interesna skupina

Muškarci Žene Javna Privatna

Javni

sektor

Civilni

sektor

Gospodarski

sektor

114 178

253 78 39 34,44% 53,77%

76,43% 23,56% 11,78% 88,21%

4.1 OPIS PARTNERSTVA

Detaljna struktura i sastav partnerstva udruge LAG-a „Vallis Colapis“ navedena je u Dodatku

6.14

14 Napomena: Temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage

47

Struktura partnerstva (Skupštine) LAG-a „Vallis Colapis“,

prosinac 2019., 63 člana

Rodna struktura

predstavnika članova i članova LAG-a

Interesna skupina

Žene Muškarci Javna Privatna

Javni sektor Civilni sektor Gospodarski sektor

18 16 29

23 40 28,57% 25,40% 46,03%

36,50% 63,50% 28,57% 71,43%

Struktura Upravnog odbora – tijela za odabir projekata za provedbu LRS LAG-a

„Vallis Colapis“, prosinac 2019., 15 članova Rodna struktura Interesna skupina

Žene Muškarci Javna Privatna

Javni sektor Civilni sektor Gospodarski sektor

6 6

7 8 3 40% 40%

46,66% 53,34% 20% 80%

5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

Akcijski plan prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za

postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRS u programskom razdoblju 2014.-2020.15

(koji se realizira do 2023.) Akcijski plan ujedno sadrži i planirani broj projekata u navedenom programskom razdoblju, za čije se prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji) LAG-

a za provedbu LRS (sukladno Bazi prikupljenih projektnih ideja). Pripadajuće financijske alokacije navedene su u prvoj tablici poglavlja 8. LRS.

SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno

projekata

SC1 N/A N/A N/A 0 41 43 22 106

M1.1 N/A N/A N/A 0 41 43 0 84

TO1.1.1 N/A N/A N/A 0 0 3 0 3

TO1.1.2 N/A N/A N/A 0 0 3 0 3

TO1.1.3 N/A N/A N/A 0 41 0 0 41

TO1.1.4 N/A N/A N/A 0 0 37 0 37

M1.2 N/A N/A N/A 0 0 0 22 22

TO1.2.1 N/A N/A N/A 0 0 0 22 22

SC2 N/A N/A N/A 0 0 0 2 2

Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i slijedne nacionalne regulative te Pravilnika Lokalne akcijske

grupe (LAG-a) Vallis Colapis o zaštiti, nadzoru nad prikupljanjem, obradi i korištenju osobnih podataka, podaci i

dokumenti koji sadrže osobne podatke sudionika aktivnosti LAG-a nisu javno dostupni bez pisanog zahtjeva

primatelja/treće strane te privole sudionika. 15 Izmjena je provedena sukladno Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5767 potpisanim između LAG-a “Vallis Colapis“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te radi kašnjenja

provedbe LRS, odnosno Mjere 19, i promjene interesa korisnika radi izmjena okvira provedbe Programa ruralnog


48

M2.1 N/A N/A N/A 0 0 0 2 2

TO2.1.2 N/A N/A N/A 0 0 2

pokrenuta

realizacija

2

M2.2 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

TO2.2.1 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS

LAG „Vallis Colapis“ ima dugogodišnje iskustvo u praćenju i vrednovanju odnosno mjerenju

indikatora postizanja ciljeva putem programiranih, očekivanih, rezultata projekata financiranih

iz EU fondova. Provedba LRS temelji se na implementaciji predloženih aktivnosti odnosno tipova operacija za postizanje razvojnih ciljeva. Kako bi se uspješno pratio tijek provedbe, za

svaku kalendarsku godinu izrađuje se detaljni Akcijski plan provedbe kojim se usklađuju tipovi operacija i aktivnosti sa programskim ciljevima. Osim operativnog sustava provedbe i

osmišljavanja alata kojima se funkcionalno i koordinirano provodi LRS, potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvješćivanja koji se temelji na bazi projekata i indikatora u kojoj se nalaze

podaci o ostvarenim rezultatima te na izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima. LAG „Vallis Colapis“ već niz godina koristi elektronički sustav praćenja svojih projekata. Svrha sustava praćenja i izvješćivanja je osiguranje dovoljno informacija za nositelje provedbe LRS za donošenje ocjena o sljedećim ključnim elementima:

uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje, razlozima za eventualno

nepostizanje postavljenih ciljeva te mogućim rješenjima, adekvatnosti planiranih resursa

(materijalnih, ljudskih, financijskih) za postizanje planiranih ciljeva, odnosno prijedlozima za

eventualnim realokacijama resursa te relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na

eventualne promijenjene okolnosti odnosno temeljem iskustava iz provedbe, te financijskoj

učinkovitosti provedbe mjera. Jednom godišnje izrađuje se narativno i financijsko izvješće o provedbi LRS koje sadrži:

a) Kvalitativan/opisni dio provedbe LRS – opis aktivnosti koje su se provele, opis dionika

koji su bili uključeni, opis provedenih aktivnosti animacije razvojnih dionika, opis pripreme projekata suradnje i implementiranih projekata suradnje, opis procesa objave

i provedbe natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis problema koji su se

pojavili prilikom provedbe i implementirana rješenja, preporuke za naredno razdoblje, doprinos zadanim indikatorima te izvješće o medijskoj pojavnosti/promidžbeno-

informativnim aktivnostima putem medija.

b) Kvantitativan/financijski dio provedbe LRS – izvještaj o planiranim i utrošenim sredstvima prema izvorima (vlastita sredstva i javna ulaganja) po aktivnostima i

tipovima ulaganja.

c) Praćenje LRS provodi i organizira LAG administrator (čini ga stručna služba, ured,

LAG-a s ev. vanjskim stručnjacima), a pregled aktivnosti, dionika i odgovornosti te

vremenski okvir za predaju izvješća dan je u sljedećoj tablici. Vrednovanje LRS podrazumijeva primjenu mehanizama interne i eksterne (vanjske) kontrole

provedbe i upravljanja LRS, a kako bi se utvrdila razina njezine uspješnosti, odnosno sukladnosti realiziranom provedbom sukladno planiranoj. Sam proces vrednovanja

podrazumijevanja provjeru zadanih prijelomnih točki definiranih u ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti LRS, njezinom planiranom izvršavanju ili izradi prijedloga i argumenata za njezinu reviziju. Ciljevi vrednovanja LRS su: unapređenje sustava upravljanja LRS; identifikacija novih mogućnosti financiranja kroz LRS; usklađivanje s nacionalnom

49

politikom i Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske te priprema za novo programsko

razdoblje.

Vrednovanje provedbe Strategije provodi se na dvije razine:

1) Interno (unutarnje) vrednovanje - na razini svake godine kroz pripremu Akcijskog plana i

sastavljanje izvješća o radu. Prati se uspješnost realizacije LRS kroz identificirane

indikatore te se daje osvrt na sam proces provedbe s aspekta LAG-a kao upravljačkog tijela. Interno vrednovanje provodi stručna služba (ured) LAG-a putem elektroničke baze praćenja i vrednovanja projekata.

2) Vanjsko vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno 2x tijekom provedbe LRS

(2018./2019., 2023./2024.), koristeći metode: analize dokumenta LRS, analize godišnjih i ad-hoc izvješća u provedbi; provodi konzultacije sa članovima lokalnog razvojnog partnerstva i širokog kruga dionika o uspješnosti komunikacije i provedbe LRS te izrađuje preporuke za daljnje razdoblje uzimajući u obzir definirane moguće rizike provedbe te nalaže sustav implementacije mjera za njihovo ublažavanje (Dodatak 8.), u slučaju potrebe.

Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja objavljuju se javno na stranicama LAG-

a te stranicama uključenih partnera. Potrebno je predvidjeti tematsku sjednicu Skupštine na kojoj će se prezentirati nalazi vrednovanja. Nužno je organizirati informativno-animacijske

radionice za dionike LAG-a - ciljne skupine LRS kako bi se prezentirali nalazi provedenog

procesa. Za potrebe provedbe praćenja i vrednovanja potrebno je planirati određene resurse: Praćenje Vrednovanje

Organizator LAG administrator (stručna služba, ured, LAG-a)

LAG administrator (stručna služba,

ured, LAG-a)

Odgovorno tijelo Upravni odbor/Skupština Upravni odbor/Skupština/vanjski provoditelj

Sadržaj Praćenje proračuna

Statistika prijave/odobrenja

projekata

Doprinos projekata ostvarenju

ciljeva LRS

Aktivnosti animacije i projekata

suradnje

Doprinos svih aktivnosti

ukupnoj LRS

Godišnja izvješća o praćenju –

provjera rezultata i učinaka projekata

Doprinos LRS-a PRR i LEADER-u

primjena načela LEADER-a u radu

LAG-a

Vrijeme

provedbe

Stalno tijekom provedbe 2 x tijekom trajanja PRR 2014.-

2020. (uključivo ex post

vrednovanje LRS, 2024. godine)

Razdoblje

izvješćivanja Godišnje i po potrebi (ad hoc) 3 godine

Odobravanje Upravni odbor Skupština Svrha izvješća Priprema godišnjeg Akcijskog

plana provedbe LRS

Poboljšanje mehanizama isporuke

Uspješnost provedbe Promjene

Naučene lekcije za primjenu u budućem razdoblju

6.1 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS

Krovni pokazatelji očekivanih rezultata (Pravilnik16 , CMES/CMEF) navedeni su na razini

ciljeva u LRS te u Dodacima 3., i 4. dok se ovdje nalazi cjelokupan pregled detaljnih pokazatelja

16Izmjena je provedena sukladno Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5767 potpisanim između LAG-a “Vallis Colapis“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te radi kašnjenja

50

učinka LRS putem pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja (pokazatelji isporuka) strateških razvojnih ciljeva, mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija. Pokazatelji učinka ukupne LRS promatraju se u kontekstu njezina doprinosa postizanja ciljeva ZPP-a. Indikatori

učinka na postizanje ciljeva ZPP-a (CAP evaluation and monitoring indicators 17 - 16 18

indikatora) koje možemo izdvojiti na mjerljiv način primjenjiv putem ove LRS su slijedeći: • Porast prihoda iz poljoprivrednog poduzetništva putem sufinanciranih projekata: za 10%

• Povećanje zapošljavanja koje utječe na smanjenje nezaposlenosti: 8 kreiranih radnih

mjesta putem provedbe LRS

• Povećanje BDP-a u ruralnom području obuhvaćenom LAG-om: do 1%

Vrednovanje provedbe ukupne LRS putem krovnih pokazatelja (indikatora) rezultata 2018.

(provedba vrednovanja 2019.) i do kraja programskog i realizacijskog razdoblja 2023.

(provedba vrednovanja 2024.):

Godina vrednovanja

Planirana financijska

alokacija (%)

Ukupan broj

odobrenih/

sufinanciranih

projekata

Ukupna odobrena/isplaćena sredstva (EUR), javni rashodi

Broj kreiranih radnih

mjesta putem

odobrenih/

sufinanciranih

projekata

Odobreni Isplaćeni Odobreni Isplaćeni Odobreni Isplaćeni Odobreni Isplaćeni 2018. 2023. 2018. 2023. 2018. 2023. 2018. 2023.

UKUPNO

LRS

Ukupno LRS

(19.2/19.3/19.4)

47,73 100 41 108 1.034.013,18 1.663.396,88 2 8

Strateški cilj LRS

SC 1 Ukupno LRS 36,97 76,19 41 106 615.000,00 1.267.350,00 0 6

19.2 48,53 100,00 41 106 615.000,00 1.267.350,00 0 6

SC 2 Ukupno LRS

(19.2/19.3/19.4)

10,00 23,81 0 2 166.339,68 396.046,88 2 2

19.3 0 100 0 2 0,00 63.367,50 0 0

19.4 50 100 N/A N/A 166.339,68 332.679,38 2 2

Praćenje provedbe LRS putem pokazatelja isporuka (output indicators) za praćenje postizanja

pokazatelja rezultata. LEADER pokazatelji u okviru ZPP indikatora19 označeni su (*):

P20

PRR

FP 21PRR

Naziv pokazatelja CVP 222018.

CVP

2023.

TO

LRS

TO

PRR

M

LRS

M/PM

PRR

C

LRS

1 1A Broj animacijskih aktivnosti

prijenosa znanja i inovacija u

poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

0 4 2.1.2 19.3.2 2.1 19.3 2

1 1A Broj sudionika u animacijskim

aktivnostima prijenosa znanja i

inovacija u poljoprivredi,

šumarstvu i ruralnim područjima

0 40 2.1.2 19.3.2 2.1 19.3 2


prijenosa znanja i inovacija u

1 10 2.2.1 19.4.1 2.2 19.4 2

provedbe LRS, odnosno Mjere 19, i promjene interesa korisnika radi izmjena okvira provedbe Programa ruralnog


. 17 Uredba (EU) 834/2014 od 22.06.2014, Uredba (EU) 808/2014 od 17.06.2014. 18 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm 19 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm 20 Prioritet 21 Fokus (žarišno) područje 22 Ciljana vrijednost pokazatelja

51

poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

1 1A Broj sudionika u animacijskim

aktivnostima prijenosa znanja i


šumarstvu i ruralnim

područjima

10 100 2.2.1 19.4.1 2.2 19.4 2

1 1B* Broj projekata

međuteritorijalne suradnje (nacionalna razina) 19.3.2

0 2 2.1.2 19.3.2 2.1 19.3 2

1 1C Broj organiziranih aktivnosti

cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja

znanja i vještina

1 8 2.2.1 19.4.1 2.2 19.4 2

1 1C* Broj sudionika u sudionika u

programima cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja

znanja i vještina

10 80 2.2.1 19.4.1 2.2 19.4 2

2 2A* Broj PG-a koja su dobili

potporu za razvoj malih PG

41 41 1.1.3 6.3.1 1.1 6/6.3 1

2 2A* Broj PG-a kojima je

dodijeljena potpora u okviru

PRR za ulaganja u

restrukturiranje i modernizaciju

0 37 1.1.4 4.1.1 1.1 4/4.1 1

2 2B* Broj poljoprivrednih

gospodarstava kojima je

dodijeljena potpora u okviru

PRR-a za plan razvoja

poslovanja / ulaganja za mlade

poljoprivrednike

3 3 1.1.2 6.1.1 1.1 6/6.1 1

3 3A* Broj poljoprivrednih

gospodarstava koja primaju

potporu za sudjelovanje u

programima kvalitete, lokalnim

tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama

21 21 1.1.1 4.2.1 1.1 4/4.2 1

6 6A Broj radnih mjesta stvorenih u

projektima za koje je

dodijeljena potpora

0 2 1.2.1 6.4.1 1.2 6/6.4 1


LAG-a u svrhu promicanja

društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog

poduzetništva i kreiranja radnih mjesta

0 3 2.1.2 19.3.2 2.1 19.3 2

6 6A Broj sudionika animacijskih

aktivnosti LAG-a u svrhu

promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog


0 30 2.1.2 19.3.2 2.1 19.3 2


LAG-a u svrhu promicanja

društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja

5 10 2.2.1 19.4.1 2.2 19.4 2

52

diverzifikacije, razvoja malog


6 6A Broj sudionika animacijskih


promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog


50 100 2.2.1 19.4.1 2.2 19.4 2

6 6B Broj animacijskih aktivnosti

usmjerenih poticanju lokalnog

razvoja u ruralnim područjima

4 12 2.2.1 19.4.1 2.2 19.4 2

6 6B Broj sudionika animacijskih

aktivnosti usmjerenih poticanju

lokalnog razvoja u ruralnim

područjima

40 120 2.2.1 19.4.1 2.2 19.4 2

7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS

7.1 POVIJEST ORGANIZACIJE I DOSADAŠNJA ISKUSTVA U PROVEDBI PROJEKATA

Lokalna akcijska grupa „Vallis Colapis“ (lat. naziv za dolinu Kupe) osnovana je 2009. godine

na poticaj Ministarstva poljoprivrede sukladno nastojanjima za primjenu metodologije ruralnog

razvoja LEADER i CLLD u okviru IPARD programa i budućeg Programa ruralnog razvoja RH

2014-20. Organizacija je jedna od prva 4 LAG (lokalne akcijske grupe) u Hrvatskoj, a njezini

osnivači su predstavnici javnog, poslovnog i civilnog sektora. Na osnivačkoj Skupštini LAG-

a, održanoj dana 08.05.2009. donesen je Statut LAG-a, kojim su uređena sva bitna pitanja vezna

uz djelovanje i rad. Statut LAG-a je dorađivan i prilagođen novom Zakonu o udrugama (NN 74/14). Prilikom donošenja LRS LAG je obuhvaćao područje 14 ruralnih gradova i općina (Duga Resa, Ozalj, Draganić, Kamanje, Netretić, Ribnik, Žakanje, Lasinja, Krašić, Kravarsko, Pisarovina, Pokupsko i Žumberak te 35 ruralnih naselja grada Karlovca). Prve izmjene LRS

provedene su radi proširenja obuhvata LAG-a (2017.) na ukupno administrativno područje Grada Karlovca.

Cilj osnivanja LAG-a je donošenje i provođenje lokalne razvojne strategije, djelovanjem u

skladu s načelima LEADER programa i CLLD smjernicama za integrirani lokalni razvoj u ruralnom području jedinica lokalne samouprave koje su članice LAG-a.

LAG „Vallis Colapis“ ima iskustva u pripremi i provedbi projekata i izvan LEADER programa.

Na polju društvenih projekata intenzivno radi s mladima i starijima u seoskim zajednicama. Proveo je niz društvenih projekata poduprtih iz programa NZRCD, IPA, ESF i Erasmus+ (Mladi na djelu), organizirao je brojne razmjene i inicijative mladih te javno zagovaračke platforme za sudjelovanje mladih u donošenju lokalnih politika razvoja. Osnovao je i vodi Volonterski centar Kupa, kao jedan od rijetkih volonterskih centara u ruralnom području RH.

LAG je sudjelovao u pripremi i provedbi nacionalnih i EU projekata/programa kao nositelj,

partner ili suradnik, ovdje ćemo izdvojiti samo najznačajnije finacirane iz EU izvora izvan Mjere 202 IPARD programa.

− IPA Socio-Economic Partnership Programme (Europska komisija Bruxelles) – suradnik

na projektu "Jednake mogućnosti za sve mlade" (nositelj: Institut za razvoj mladih Kult iz Sarajeva te 4 organizacije iz BiH, Srbije i Hrvatske), 2012.

− IPA CBC BIH-RH 2009-0017-974007: ''Prekogranično umrežavanje volontera za

lokalni razvoj'' 2012.-2013.;

53

− „Partnerstvo za promjene i razvoj na lokalnom tržištu rada“ IPA IV 1.1.1.05.01.C23, 2013.-2015.

− IPA – Transition Assistance and Institution Building Component for 2010. "Lokalni

energetski dijalog", 2013.-2014.

− Europski socijalni fond „Koordinacija za pružanje socijalnih usluga Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije“, 2014.-2015.

Detaljni prikaz opisa i iskustva organizacije nalazi se u Dodatku 6.

7.2 KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

7.2.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU

Trenutna organizacijska struktura postavljena je na način da osigurava potrebne kapacitete za provedbu navedenih radnih paketa. Kapaciteti stručnih suradnika i suradnica koje su zaposleni

u stručnoj službi (uredu) LAG-a odgovaraju traženom profilu za navedena radna mjesta te su

dovoljni za osiguravanje funkcionalnosti i kvalitete provedbe LRS, na trenutnoj razini te,

ujedno čine LAG administratora. LAG će, u narednom razdoblju, po odobrenju LRS, u stručnoj službi (LAG administratoru) zaposliti još 2 osobe na pripremi i praćenju provedbe projekata za

realizaciju LRS. Provedba LRS LAG-a prati se kroz nekoliko međuovisnih radnih paketa (RP),

odnosno grupe aktivnosti kako je navedeno:

RP Opis radnog paketa, grupe aktivnosti

Prikupljanje

i priprema

projektnih

dosijea za

vrednovanje

Priprema dokumentacije i natječaja te poziva za dostavu projekata, a prema

dinamici danoj u Akcijskom planu za svaku godinu i u skladu s dinamikom

raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu PRR, u okviru pripremnih aktivnosti provode se radionice za potencijale prijavitelje koje

za cilj imaju upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja i odabira projekata te načina provedbe.

Odabir

projekata

krajnjih

korisnika

(nositelja

projekata)

Administrativna i kvalitativna kontrola projekata, odabir projekata od strane

Upravnog odbora, izrada rang listi te moguća provedba prigovora,

odlučivanje o prigovorima od strane Nadzornog odbora, upućivanje odabira prema APPRRR-u - odobrenje zahtjeva za potporu; kontrola i isplata nakon

završetka projekata.

Provedba

projekata

Kontrola provedbe projekata na terenu (monitoring) te sukladnost s

nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani

kroz PRR i LRS LAG-a, suradnja s nositeljima projekata kako bi im se

olakšala provedba i objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima

na razini LAG-a kao pružatelja potpore. Animacijske

aktivnosti

Aktivnosti ovog radnog paketa odnose se na motiviranje i animiranje

lokalne zajednice za uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o

razvojnim prioritetima LAG-a te prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje

funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u radu LAG-a.

Aktivnosti

suradnje

Uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim LRS.

Horizontalne (stalne) aktivnosti: Administracija, praćenje, vrednovanje

Odgovornosti i obuhvat zadaća odnosno aktivnosti pojedinog tijela LAG-a sukladno radnim

paketima za provedbu LRS prikazani su ovom shemom:

Radni paket Odgovorno

tijelo

Područje odgovornosti

54

Priprema

natječaja te prikupljanje i

priprema

projektnih dosijea

za vrednovanje

LAG

administrator23

Priprema dokumentacije za objavu natječaja, organizacija i održavanje info-dana,

administriranje Baze projekata sukladno internim

pravilnicima

Upravni odbor Odobrenje natječajne dokumentacije i objave

LAG natječaja; donošenje internih akata za

provedbu postupaka odabira projekata

Skupština Donošenje općih akata za poštivanje nepristranosti i izbjegavanje sukoba interesa i

postupanje po prigovorima nositelja projekata u

slučajevima nemogućnosti postizanja relevantne sektorske strukture u radu Nadzornog odbora;

Odabir projekata

za provedbu LRS

LAG

administrator

Zaprimanje projekata, provedba administrativne

kontrole, priprema projektnih dosjea za

ocjenjivanje, priprema rang liste, upućivanje prema Upravnom odboru, priprema

dokumentacije o odabranim projektima i slanje

prema APPRRR

Ocjenjivački odbor

Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim

kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema

rang liste projekata

Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i odobravanje projekata prema izrađenoj rang listi projekata od strane Ocjenjivačkog odbora i temeljem odluka NO o prihvaćanju prigovora nositelja projekata

Nadzorni odbor Odlučivanje o prigovorima na odabir projekata

od strane Upravnog odbora

APPRRR Provjera provedbe postupka natječaja i odabira projekata te odabranih projekata LAG-a,

odobravanje zahtjeva za potporu i zahtjeva za

isplatu provedenih projekata

Provedba

projekata

LAG

administrator

Organizacija i provedba radionica za krajnje

korisnike, praćenje provedbe projekata, stručna pomoć u provedbi projekata

Animacijske

aktivnosti

LAG

administrator

Organizacija tematskih radionica i info dana

LAG-a, intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija konferencija, specijalizirane

edukacije za djelatnike, volontere i članove

LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli

znanja i iskustva na lokalnu zajednicu,

promoviranje suradnje

Aktivnosti

suradnje

LAG

administrator

Priprema projekata suradnje, provedba projekata

suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim

organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima,

drugim LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i

primjenu načela razvoja „odozdo prema gore“

23 LAG administrator podrazumijeva stručnu službu, ured, LAG-a te potencijalne vanjske stručnjake koji sudjeluju u administrativnim zadaćama LAG-a.

55

Upravni odbor Priprema i prihvaćanje prijedloga projekata

suradnje

Skupština Prihvaćanje projekata suradnje i završnog izvješća

APPRRR Odobrenje pripreme i provedbe projekata

suradnje, odobrenje isplate prihvatljivih troškova pripreme i provedbe projekata suradnje

Administracija LAG

administrator

Priprema Provedbenog i godišnjeg Akcijskog plana provedbe Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a, priprema plana rada LAG-a za

naredno razdoblje, komunikacija s nacionalnom

Agencijom za plaćanja, koordinacija članstva LAG-a u strukovnim udruženjima

Upravni odbor Odobravanje prijedloga plana provedbe LRS,

godišnjeg izvješća o radu i plana rada

Skupština Imenovanje redovnih članova UO i NO LAG-a;

Prihvaćanje plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada

APPRRR Kontrola prihvatljivosti troškova provedbe LRS, isplata, monitoring rada LAG-a sukladno

nacionalnoj regulativi

Praćenje i vrednovanje

LAG

administrator

Izrada godišnjeg i ad-hoc izvješća o provedbi

LRS prema zadanim parametrima (godišnje) Upravni odbor Odobravanje prijedloga svih izvješća o provedbi

LRS

Skupština Prihvaćanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

APPRRR/

Ministarstvo

poljoprivrede

Smjernice za vrednovanje na razini PRR,

kontrola vrednovanja i provedbe (učinaka i rezultata LRS)

Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS

temeljem zadanih parametara vrednovanja te

izrada preporuka za daljnju provedbu

7.2.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS I FINANCIRANJE RADA

LAG-A

Financijski kapaciteti LAG-a „Vallis Colapis“24 za provedbu LRS temelje se na korištenju sredstava koja su na raspolaganju iz Mjere 19, Programa rralnog razvoja 2014.-2020., odnosno,

podmjere 19.2, podmjere 19.3. i prateće podmjere 19.4. Predfinanciranje aktivnosti vezanih uz

provedbu podmjera 19.3 i 19.4 iz kojih samo partnerstvo (LAG) ima na raspolaganju za povrat

iz javnih sredstava, a prema Ugovoru iznosi 396.046,88 EUR. Dio sredstava predfinanciranja

planira se koristiti iz članarine (samofinanciranje) članova partnerstva, a koja je trenutno (temeljem financijskog plana LAG-a za 2016.-tu) na razini 145.550,00 kn/godišnje (ukupno svih članova). Osim članarina, LAG planira koristiti i sustav međufinanciranja NZRCD te kredit Karlovačke banke i ZEF-a (u iznosu od cca 200.000,00 kn/godišnje). Struktura

24Izmjena je provedena sukldano Ugovoru o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5767 potpisanim između LAG-a “Vallis Colapis“ i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te radi kašnjenja provedbe LRS, odnosno Mjere 19, i promjene interesa korisnika radi izmjena okvira provedbe Programa

ruralnog razvoja na nacionalnoj razini.

56

predfinanciranja aktivnosti zasniva se samo na izvoru iz jednog fonda (EPFRR/RH – PRR)

kojeg je Republika Hrvatska definirala za provedbu mjere LEADER/CLLD do 2020-te/2023.

Dodatni troškovi provedbe LRS odnose se na projekte korisnika podmjere 19.2 (ciljana

vrijednost definirana Ugovorom je 1.267.350,00 EUR) točnije, na iznos javne potpore za

dodjelu projektima dionika čije je projekte odabrao LAG. Proračun troškova za provedbu LRS

rađen je metodom odozdo prema gore, odnosno, prema stvarno iskazanim potrebama korisnika

tijekom programiranja LRS (baza projektnih ideja, javne konzultacije). Tijekom programiranja

potrebnih alokacija prema tipovima operacija LAG se vodio i visinom dozvoljenog inteziteta

potpore koja, ovisno o tipu operacije, varira od 50% do 100%. Stoga se financijska potreba

realizacije LRS treba promatrati i kroz vlastita sredstva (učešće) korisnika podmjere 19.2. LAG neće sufinancirati projekte koji su, u svojoj ukupnoj vrijednosti, veći od 100.000,00 EUR. LAG

ne može sufinancirati aktivnosti planirane ovom LRS putem drugih izvora financiranja, s

naglaskom na ESF, bez obzira što je isto bilo očekivano temeljem Partnerskog sporazuma između RH i EU za ovo programsko razdoblje, a u čemu LAG ima već provedbeno iskustvo. LAG će morati izraditi poseban strateški razvojni dokument za druge izvore financiranja odnosno potreba iskazanih putem ovog dokumenta, jer je ovaj, temeljem Ugovora u potpunosti

usmjeren isključivo na jedan izvor financiranja, što je razvidno i iz njegovih obveznih pokazatelja uspješnosti kao i iz usko programiranog financijskog okvira. Iz navedenog je vidljivo kako se radi o tekstu projekta i kao takav se treba i shvatiti.

8. FINANCIJSKI PLAN

U prethodnom poglavlju opisani su stručni kapaciteti potrebni za provedbu LRS te je dan okvir potrebnih financijskih sredstava koje je nužno uložiti u ostvarenje zadanih ciljeva i prioriteta razvoja. U ovom poglavlju prikazuju se potrebna sredstva za provedbu pojedinog Cilja, Mjere

(aktivnosti) i tipa operacija u %/EUR od ukupnih sredstava koji se očekuju kroz provedbu podmjere LRS sukladne 19.2. Tekući troškovi i animacija te potpora provedbi operacija unutar CLLD strategije (2.2.1; 19.4) kao i projekata suradnje (2.1.2; 19.3) proračunati na temelju

intenziteta potpore za ove aktivnosti navedenih u Ugovoru. Sistematiziran prikaz financijskog

plana i potrebe financijskih sredstava za provedbu odabranih projekata na razini Cilja,

Mjere (aktivnosti) i tipa operacija nalazi se u tablici:

SC/M/T

O,

%/EUR

2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno

%

Ukupno EUR

po

podmjerama

PRR [1]

Ukupno EUR

po SC LRS

SC1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 48,53% 33,53% 17,94% 100,00

%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 615.000,00 425.000,00 227.350,00 1.267.350,00 1.267.350,00

M1.1, %

* 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 48,53% 33,53% 0,00% 82,06%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 615.000,00 425.000,00 0,00 1.040.000,00 1.040.000,00

TO1.1.1

,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 7,10% 0,00% 7,10%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 90.000,00 0,00 90.000,00 90.000,00

TO1.1.2

,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 11,84% 0,00% 11,84%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 150.000,00 0,00 150.000,00 150.000,00

TO1.1.3

,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 48,53% 0,00% 0,00% 48,53%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 615.000,00 0,00 0,00 0,00 615.000,00 615.000,00

57

TO1.1.4

,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 14,60% 0,00% 14,60%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 185.000,00 0,00 185.000,00 185.000,00

M1.2, %

* 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 17,94% 17,94%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 227.350,00 227.350,00 227.350,00

TO1.2.1

,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 17,94% 17,94%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 227,350,00 227.350,00 227.350,00

SC2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO PODMJERA 19.2 1.267.350,00

Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.1.2. i 2.2.1. – prikazuju se zasebno

TO2.1.2

,% ** 100%

100%

podmjer

a 19.3

(5% iznosa za

podmjeru

19.2)

EUR 63.367,50 63.367,50 63.367,50

UKUPNO PODMJERA 19.3 63.367,50

M2.2, %

*** 25,00% 25,00% 25,00% 25,00%

100,00

%

EUR 83.169,84 83.169,84 83.169,85 83.169,85 332.679,38 332.679,38

TO2.2.1

,% *** 25% 25% 25% 25%

100%

podmjer

a 19.4

(25% iznosa

za podmjere

19.2+19.3)

EUR 83.169,84 83.169,84 83.169,85 83.169,85 332.679,38 332.679,38


*Alokacije iz podmjere 19.2.

**Za provedbu projekata suradnje ugovorena je alokacija od 5% sredstava planiranih kroz javne izdatke za

provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. godine što iznosi ukupno 63.367,50 EUR. Ovdje je prikaz

planirane alokacije po godinama za tip operacije 2.1.2.

***Za tekuće troškove i animaciju ugovorena je ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke

za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama što iznosi ukupno 332.679,38 EUR za razdoblje

2014. – 2020. godina. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za tip operacije 2.2.1. Navedene

kalkulacije izrađene su u % prema planiranim sredstvima iz 19.2/19.3.

Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na

razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u tablici:

SC/M/TO,

%/EUR

2018 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno

%

Ukupno

EUR po

podmjerama

PRR [1]

Ukupno

EUR po SC

LRS

SC1,% * 0,00% 0,00% 0,00% 48,53% 51,47% 0,00% 100,00%

EUR 0,00 0,00 0,00 615.000,00 652.350,00 0,00 1.267.350,00 1.267.350,00

M1.1, % * 0,00% 0,00% 0,00% 48,53% 33,53% 0,00% 82,06%

EUR 0,00 0,00 0,00 615.000,00 425.000,00 0,00 1.040.000,00 1.040.000,00

TO1.1.1,%

* 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 7,10% 0,00% 7,10%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 90.000,00 0,00 90.000,00 90.000,00

58

TO1.1.2,%

* 0,00 0,00 0,00 0,00 11,84% 0,00 11,84%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 150.000,00 0,00 150.000,00 150.000,00

TO1.1.3,%

* 0,00% 0,00% 0,00% 48,53% 0,00% 0,00% 48,53%

EUR 0 0,00 0,00 615.000,00 0,00 0,00 615.000,00 615.000,00

TO1.1.4,%

* 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 14,60% 0,00% 14,60%

EUR 0 0,00 0,00 0,00 185.000,00 0,00 185.000,00 185.000,00

M1.2, % * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 17,94% 0,00% 17,94%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 227.350,00 0,00 227.350,00 227.350,00

TO1.2.1,%

* 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 17,94% 0,00% 17,94%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 227.350,00 0,00 227.350,00 227.350,00

SC2,% * 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

EUR 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO PODMJERA 19.2 1.267.350,00

TO2.1.2,%

** 100%

100%

podmjera

19.3

(5% iznosa

za podmjeru

19.2)

EUR 63.367,50 63.367,50 63.367,50


M2.2, %

*** 0,00% 0,00% 0,00% 46,22% 53,78% 0,00% 100,00%

EUR 0,00 0,00 0,00 153.750,00 178.929,38 0,00 332.679,38 332.679,38

TO2.2.1,%

*** 0,00% 0,00% 0,00% 46,22% 53,78% 0,00%

100%

podmjera

19.4

(25% iznosa

za podmjere

19.2+19.3)

EUR 0,00 0,00 0,00 153.750,00 178.929,38 0,00 332.679,38 332.679,38


*Alokacije iz podmjere 19.2.

**Za provedbu projekata suradnje ugovorena je alokacija od 5% sredstava realiziranih kroz javne izdatke za

provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. godine što iznosi ukupno 63.367,50 EUR. Ovdje je prikaz

očekivane realizacije ugovorene alokacije po godinama za tip operacije 2.1.2.

***Za tekuće troškove i animaciju ugovorena je ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke

za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama što iznosi ukupno 332.679,38 EUR za razdoblje

2014. – 2020. godina. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za tip operacije 2.2.1. Navedene

kalkulacije izrađene su u % prema očekivanim realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3

59

9. DODACI

Dodatak 1. Popis jedinica lokalne samouprave s pripadajućim naseljima i popis jedinica lokalne

samouprave po težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi LAG-a Vallis Colapis, izmijenjeno

Dodatak 2. NATURA 2000 na području LAG-a Vallis Colapis, prva izmjena

Dodatak 3. Razrada strateškog razvojnog cilja 1, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije, izmijenjeno

Dodatak 4. Razrada strateškog razvojnog cilja 2, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije, izmijenjeno

Dodatak 5. Kriteriji odabira projekata LRS LAG-a Vallis Colapis, izmijenjeno

Dodatak 6. Struktura partnerstva i ureda LAG-a Vallis Colapis te dosadašnja iskustva u provedbi projekata, usklađenje sukladno Općoj Uredbi o zaštiti osobnih podataka

Dodatak 7. Popis sudionika u izradi, prvoj izmjeni i usklađenju LRS LAG-a Vallis Colapis,

usklađenje sukladno Općoj Uredbi o zaštiti osobnih podataka

Dodatak 8. Rizici provedbe LRS LAG-a Vallis Colapis s mjerama ublažavanja

Kurilovac 1, 47280 Ozalj

tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172

www.vallis-colapis.hr [email protected]

IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj,

Podmjere 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER-CLLD“ iz

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Udio sufinanciranja 90%EU, 10%RH


Dodatak 1. Popis jedinica lokalne samouprave s pripadajućim naseljima i popis jedinica

lokalne samouprave po težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi LAG-a Vallis

Colapis, izmijenjeno

NAZIV NASELJA/JLS BROJ STANOVNIKA 2011

GRAD DUGA RESA 11.180

Belajska Vinica 180

Belavići 305

Bošt 62

Cerovački Galovići 60

Donje Mrzlo Polje Mrežničko 512

Donji Zvečaj 165

Duga Resa 6.011

Dvorjanci 123

Galović Selo 73

Gorica 62

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko 617

Grganjica 17

Gršćaki 77

Kozalj Vrh 91

Lišnica 183

Mihalić Selo 81

Mrežničke Poljice 114

Mrežnički Brig 270

Mrežnički Novaki 188

Mrežnički Varoš 904

Mrežničko Dvorište 67

Novo Brdo Mrežničko 119

Pećurkovo Brdo 101

Petrakovo Brdo 120

Sveti Petar Mrežnički 163

Šeketino Brdo 181

Venac Mrežnički 131

Zvečaj 203

GRAD OZALJ 6.817

Badovinci 23

Belinsko Selo 1

Belošići 25

Boševci 64

Brašljevica 33

Bratovanci 60

Brezje Vivodinsko 8

Breznik 6

Brezovica Žumberačka 19

Budim Vivodinski 15

http://www.vallis-colapis.hr/

mailto:[email protected]


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Bulići 2

Cerje Vivodinsko 22

Cvetišće 0

Dančulovići 24

Dojutrovica 37

Doljani Žumberački 21

Donji Lović 20

Donji Oštri Vrh Ozaljski 47

Dragoševci 7

Dučići 21

Durlinci 90

Dvorišće Ozaljsko 49

Dvorište Vivodinsko 27

Ferenci 51

Fratrovci Ozaljski 48

Furjanići 32

Galezova Draga 27

Galin 4

Goleši Žumberački 4

Goli Vrh Ozaljski 6

Gorniki Vivodinski 34

Gornje Pokupje 160

Gornji Lović 41

Gornji Oštri Vrh Ozaljski 6

Goršćaki Ozaljski 11

Grandić Breg 37

Grdun 136

Gudalji 0

Hodinci 31

Hrastovica Vivodinska 0

Ilovac 35

Jaškovo 490

Kamenci 0

Kašt 45

Keseri 5

Kuljaji 11

Kunčani 0

Levkušje 194

Liješće 37

Lović Prekriški 72

Lukšići Ozaljski 46

Lukunić Draga 24

Mali Erjavec 154

Malinci 0

Novaki Ozaljski 61




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Obrež Vivodinski 84

Ozalj 1181

Pećarići 2

Petruš Vrh 10

Pilatovci 22

Podbrežje 321

Podgraj 113

Police Pirišće 81

Polje Ozaljsko 267

Popovići Žumberački 0

Požun 35

Radatovići 22

Radina Vas 7

Rajakovići 0

Rujevo 11

Sekulići 4

Slapno 275

Soldatići 20

Sršići 6

Stojavnica 26

Svetice 21

Svetičko Hrašće 127

Šiljki 5

Škaljevica 59

Tomašnica 158

Trešćerovac 84

Trg 195

Varaštovac 11

Veliki Erjavec 13

Vini Vrh 4

Vivodina 87

Vrbanska Draga 20

Vrhovac 354

Vrhovački Sopot 89

Vrškovac 123

Vuketić 22

Vuksani 9

Zajačko Selo 164

Zaluka 34

Zorkovac 209

Zorkovac na Kupi 103

Zorkovac Vivodinski 16

GRAD KARLOVAC 55.705

Banska Selnica 90

Banski Moravci 68




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Blatnica Pokupska 31

Brezova Glava 135

Brežani 129

Brođani 141

Cerovac Vukmanički 902

Donja Trebinja 22

Donje Mekušje 207

Donji Sjeničak 69

Gornja Trebinja 169

Gornje Stative 385

Gornji Sjeničak 150

Goršćaki 119

Husje 176

Ivančići Pokupski 11

Ivanković Selo 25

Ivošević Selo 7

Kablar 122

Karasi 50

Karlovac 46.833

Klipino Brdo 14

Kljaić Brdo 18

Knez Gorica 111

Kobilić Pokupski 43

Konjkovsko 6

Koritinja 113

Ladvenjak 382

Lipje 48

Luka Pokupska 360

Mahićno 522

Manjerovići 32

Okić 64

Popović Brdo 224

Priselci 96

Rečica 538

Ribari 108

Skakavac 233

Slunjska Selnica 78

Slunjski Moravci 85

Šebreki 0

Šišljavić 457

Tušilović 631

Tuškani 216

Udbinja 63

Utinja 5

Vodostaj 504




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Vukmanić 207

Vukoder 103

Zadobarje 373

Zagraj 63

Zamršje 167

OPĆINA DRAGANIĆ 2.741

Draganić 2.741

OPĆINA KAMANJE 891

Brlog Ozaljski 89

Kamanje 366

Mali Vrh Kamanjski 67

Orljakovo 188

Preseka Ozaljska 12

Reštovo 104

Veliki Vrh Kamanjski 65

OPĆINA LASINJA 1.624

Banski Kovačevac 120

Crna Draga 136

Desni Štefanki 265

Desno Sredičko 213

Lasinja 573

Novo Selo Lasinjsko 108

Prkos Lasinjski 52

Sjeničak Lasinjski 157

OPĆINA NETRETIĆ 2.862

Baići 0

Bogovci 3

Brajakovo Brdo 116

Bukovje Netretićko 49

Culibrki 4

Donje Prilišće 80

Donje Stative 197

Dubravci 161

Dubravčani 243

Frketić Selo 74

Goli Vrh Netretićki 7

Gornje Prilišće 48

Jakovci Netretićki 21

Jarče Polje 127

Kolenovac 12

Kučevice 119

Kunići Ribnički 22

Ladešići 28

Lončar Brdo 5

Lonjgari 2




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Maletići 144

Mali Modruš Potok 41

Mračin 263

Mrzljaki 17

Netretić 58

Novigrad na Dobri 85

Pavičići 2

Piščetke 15

Planina Kunićka 3

Račak 0

Rešetarevo 42

Rosopajnik 20

Skupica 144

Srednje Prilišće 24

Straža 79

Tončići 65

Veliki Modruš Potok 21

Vinski Vrh 111

Vukova Gorica 52

Zaborsko Selo 16

Zagradci 265

Završje Netretićko 77

OPĆINA PISAROVINA 3.689

Bratina 704

Bregana Pisarovinska 243

Donja Kupčina 974

Dvoranci 178

Gorica Jamnička 116

Gradec Pokupski 111

Jamnica Pisarovinska 54

Lijevo Sredičko 196

Lučelnica 298

Pisarovina 440

Podgorje Jamničko 12

Selsko Brdo 107

Topolovec Pisarovinski 61

Velika Jamnička 195

OPĆINA POKUPSKO 2.224

Auguštanovec 125

Cerje Pokupsko 84

Cvetnić Brdo 37

Gladovec Pokupski 152

Hotnja 236

Lijevi Degoj 69

Lijevi Štefanki 218




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Lukinić Brdo 343

Opatija 144

Pokupsko 235

Roženica 305

Strezojevo 154

Šestak Brdo 76

Zgurić Brdo 46

OPĆINA KRAŠIĆ 2.640

Barovka 18

Begovo Brdo Žumberačko 13

Brezarić 270

Brlenić 195

Bukovica Prekriška 33

Careva Draga 5

Čučići -

Čunkova Draga 24

Dol 174

Donje Prekrižje 48

Gornje Prekrižje 50

Hrženik 106

Hutin 102

Jezerine 32

Konjarić Vrh 18

Kostel Pribićki 50

Krašić 616

Krnežići 34

Krupače 54

Kučer 32

Kurpezova Gorica 9

Medven Draga 31

Mirkopolje 93

Pećno 10

Pribić 262

Pribić Crkveni 173

Prvinci 8

Radina Gorica 17

Rude Pribićke 19

Staničići Žumberač 2

Strmac Pribićki 111

Svrževo 28

Vranjak Žumberački 3

OPĆINA KRAVARSKO 1.987

Barbarići Kravarski 202

Čakanec 68

Donji Hruševec 332




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Gladovec Kravarski 199

Gornji Hruševec 240

Kravarsko 557

Novo Brdo 77

Podvornica 115

Pustike 158

Žitkovčica 39

OPĆINA RIBNIK 475

Donja Stranica 2

Drenovica Lipnička 7

Gorica Lipnička 13

Gornja Stranica 1

Gornji Goli Vrh Lipnički 2

Griče 63

Jarnevići 33

Jasenovica 25

Lipnik 65

Martinski Vrh 21

Novaki Lipnički 16

Obrh 7

Ravnica 15

Ribnik 113

Skradsko Selo 25

Sopčić Vrh 18

Veselići 49

OPĆINA ŽAKANJE 1.889

Breznik Žakanjski 13

Brihovo 149

Bubnjarački Brod 122

Bubnjarci 210

Donji Bukovac Žakanjski 115

Ertić 16

Gornji Bukovac Žakanjski 14

Jadrići 7

Jugovac 14

Jurovo 84

Jurovski Brod 182

Kohanjac 96

Mala Paka 26

Mišinci 147

Mošanci 35

Pravutina 211

Sela Žakanjska 68

Sračak 38

Stankovci 17




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Velika Paka 44

Zaluka Lipnička 132

Žakanje 149

OPĆINA ŽUMBERAK 883

Cernik 11

Donji Oštrc 72

Drašći Vrh 22

Glušinja 22

Gornji Oštrc 57

Grgetići -

Grič 14

Hartje 34

Javor 10

Jezernice -

Jurkovo Selo 66

Kalje 17

Kordići Žumberački 5

Kostanjevac 121

Kupčina Žumberačka 39

Markušići 6

Mrzlo Polje Žumberačko 41

Petričko Selo 18

Plavci 5

Radinovo Brdo 9

Reštovo Žumberačko 14

Sopote 3

Sošice 77

Stari Grad Žumberački 2

Stupe 31

Tomaševci 10

Tupčina 49

Veliki Vrh 12

Visoće 24

Višći Vrh 16

Vlašić Brdo 2

Vukovo Brdo 12

Žamarija 22

Željezno Žumberačko 34

Žumberak 6

Ukupno LAG 95.607

Izvor: DZS, 2011.




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Popis JLS-a po težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi1

Naziv općine/grada Županija Ograničenje

Draganić Karlovačka ZPO2

Duga Resa Karlovačka ZPO

Kamanje Karlovačka ZPO

Karlovac Karlovačka ZPO

Krašić Zagrebačka PPO3

Kravarsko Zagrebačka /

Lasinja Karlovačka ZPO

Netretić Karlovačka ZPO

Ozalj Karlovačka ZPO

Pokupsko Zagrebačka /

Pisarovina Zagrebačka /

Ribnik Karlovačka ZPO

Žakanje Karlovačka PPO

Žumberak Zagrebačka PPO

1 Prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN 38/2019) 2 ZPO- područje sa značajnim prirodnim ograničenjima ( Prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN38/2019)) 3 PPO – područje s posebnim ograničenjima (Prema Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN38/2019))



1


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Dodatak 2. NATURA 2000 na području LAG-a Vallis Colapis, izmijenjeno (Izvor: HAOP-DZZP, 2017.)

Pregled NATURA 2000 (Ekološka mreža) područja na teritoriju LAG-a

Vallis Colapis, Zagrebačka i Karlovačka županija

SITE ime SITE kod SITE

tip link za podatke

ciljne

vrste

(da=x)

ciljna

staništa

(da=x)

Pokupski bazen HR1000001 SPA http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000001 x

Žumberak Samoborsko gorje

HR2000586

SCI

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000586 x x

Ozaljska špilja HR2000094 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000094 x x

Draganićka šuma - Ješevica 1

HR2000234 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000234 x

Ribnjaci Draganići HR2000450 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000450 x x

Ribnjaci Pisarovina HR2000451 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000451 x x

Gornji Hruševec -

potok Kravarščica HR2000799 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000799 x

Pivnica jama HR2001162 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001162 x

Područje oko špilje Vrlovka

HR2001372 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001372 x

Klasnići HR2001383 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001383 x

Brajakovo brdo HR2001390 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001390 x

Ribnjaci Crna Mlaka HR2000449 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000449 x x

Mrežnica - Tounjčica HR2000593 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000593 x x

Kupa HR2000642 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000642 x x

Jastrebarski lugovi HR2001335 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001335 x x

Vukmanić cret HR2001381 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001381 x x



2


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Naziv LAG-a

Površina LAG-a

(ha)

Površina SCI

u LAG-u

(ha)

Udio SCI u LAG-u (%)

Površina SPA

u LAG-u

(ha)

Udio SPA

u LAG-u (%)

Ukupna površina N2K

u LAG-u (ha)*

Ukupni udio

N2K

u LAG-u (%)*

Vallis Colapis 150.266,00 39.309,76 26,16% 24.958,14 16,60% 61.237,11 40,75%

SCI (=POVS) - Područja od značaja za Zajednicu

POVS - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

SPA (=POP) - Područje posebne zaštite

POP - Područja očuvanja značajna za ptice

* dio SCI i SPA područja se površinama preklapaju



3


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179



1


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Dodatak 3. Razrada strateškog razvojnog cilja 1, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije1, izmijenjeno

Strateški (specifični) razvojni cilj 1

Poticanje konkurentnog gospodarstva na području LAG-a temeljenog na načelima održivog razvoja

Očekivani rezultati • Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EFPRR/PRR 2014.-2020.) za 106 projekata

• Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 6 zaposlenih

• Povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u programima

kvalitete lokalnim tržištima, kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama za 3

gospodarstva

• Povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za plan

razvoja poslovanja / ulaganja za mlade poljoprivrednike za 3 PG-a

• Rast broja gospodarstava koji dobivaju potporu za pokretanje poduzeća za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava za 41 gospodarstvo

• Povećanje broja PG-a kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR za ulaganja u

restrukturiranje i modernizaciju za 37 PG-a

Predviđena financijska

alokacija do 2023.

➢ 100% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (1.267.350,00 EUR)

Ukupno SC1:76,19% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi

1.663.396,88 EUR (100%)

Indikatori (mjerljivi

pokazatelji) rezultata/naziv

Ukupna odobrena/isplaćena sredstva (EUR) iz

Ukupan broj odobrenih/sufinanciranih

projekata iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020


odobrenih/sufinanciranih projekata iz

1 Napomena: Izmjena je provedena sukladno odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD –

lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017) njegovim Izmjenama i dopunama (NN

53/2018) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5767 potpisanim između LAG-a Vallis Colapis i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju. Navedeno u sastavnicama tipova operacija podložno je promjenama obzirom na izmjenu nacionalne regulative za provedbu sukladnih tipova operacija Programa

ruralnog razvoja RH 2014-2020.



2


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

pokazatelja (result

indicators), Pravilnik2,

CMES/CMEF

podmjere 19.2 PRR 2014-

2020 (javni rashodi)

podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Početna vrijednost, 2014. 0,00 0 0

Ciljana vrijednost, 2018. 615.000,00 41 0

Ciljana vrijednost, 2023. 1.267.350,00 106 6

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe „Vallis Colapis“

Doprinos prioritetima i

fokus područjima PRR

P2 / FP-2A, 2B, 2C; P3 / FP – 3A; P6 / FP – 6A

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje strateškog cilja (očekivanih rezultata) 1 3

M1.1 Potpora razvoju poljoprivrednih djelatnosti na području LAG-a

Vremensko razdoblje

provedbe (broj planiranih

projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 0 41 43 0

Predviđena financijska alokacija do 2023.

➢ 82,06% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (1.040.000,00 EUR)

Ukupno M1.1:62,52% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi

1.663.396,88 EUR (100%)

Popis tipova operacija za

provedbu

Naziv tipa operacije Tip operacije iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO1.1.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

4.2.1 4

TO1.1.2 Potpora mladim poljoprivrednicima 6.1.1 6

TO1.1.3 Potpora razvoju malih poljoprivrednih

gospodarstava

6.3.1 6

TO1.1.4 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

4.1.1 4

2 Napomena: izraz Pravilnik odnosi se na Pravilnik za provedbu Mjere 19 (NN 96/17,53/18) naveden pod fusnotom 1. 3 Prema Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., odobrena inačica EN, verzija 4.2 i pripadajućim važećim Pravilnicima za sukladne tipove

operacija na nacionalnoj razini.



http://ruralnirazvoj.hr/files/documents/Programme_2014HR06RDNP001_4_2_en.pdf

3


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Indikatori (pokazatelji) Mjere (output indicators)

Naziv indikatora

(pokazatelja)

Početna vrijednost, 2014.4 Ciljana vrijednost,

2018. (EUR ili

broj), odobreni

projekti LAG-a

Ciljana vrijednost,

2023. (EUR ili broj),

isplaćeni projekti LAG-a

Oznaka

prioriteta

kojem

doprinosi

Oznaka Fokus

područja kojem

doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi), EUR

0 615.000,00 EUR 1.040.000,00 EUR CMES/CMEF

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP

CMES/CMEF

indikatori, doprinos

PRR/ZPP Broj kreiranih radnih

mjesta putem

sufinanciranih projekata

0 0 4

Broj sufinanciranih

projekata

0 41 106

Broj PG-a koja su dobili

potporu za razvoj malih

PG

0 41 41 2 2A

Broj PG-a kojima je

dodijeljena potpora u

okviru PRR za ulaganja u

restrukturiranje i

modernizaciju

0 0 37 2 2A

Broj poljoprivrednih

gospodarstava koja

primaju potporu za

sudjelovanje u programima

kvalitete, lokalnim

tržištima i kratkim lancima

opskrbe te proizvođačkim

skupinama/organizacijama

0 0 3 3 3A

4 Vrijednost postignuta provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.



4


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus području (EUR)

FP: 2A FP: 2B FP: 3A

800.000,00 150.00,00 90.000,00

Prioritetni tipovi operacija za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.1 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 1

Naziv i oznaka tipa

operacije

TO 1.1.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima5

(Napomena: sukladna tipu operacije 4.2.1 PRR)

Ciljani korisnici Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka I.

Ugovora o EU, a čije se sjedište nalazi te ulaganje provodi na području LAG-a „Vallis Colapis“. Prihvatljivi

korisnici detaljno će biti definirani LAG Natječajem. Prihvatljive aktivnosti 1. Gradnja i/ili opremanje objekata - detaljno navedeno u Prihvatljivim troškovima

2. Nabava mehanizacije, vozila, strojeva i opreme – detaljno navedeno u Prihvatljivim troškovima

Uvjeti prihvatljivosti Ulaganja se moraju odnositi na proizvode obuhvaćene Dodatkom I Ugovora o EU, osim proizvoda ribarstva. Rezultat proizvodnog procesa mora biti proizvod iz Dodatka I Ugovora o EU, osim proizvoda ribarstva. Korisnik

mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu RH. Ako projekt zahtijeva provedbu postupka ocjene o potrebi procjene i/ili procjene utjecaja zahvata na okoliš u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje procjena utjecaja zahvata na okoliš, ista se mora provesti prije

ulaganja. Projekti koji budu imali značajno negativan utjecaj na okoliš neće biti financirani sredstvima javne potpore osim ako su poduzete korektivne mjere propisane od strane nadležnog tijela. Kod građenja objekata za poslovanje s hranom životinjskog podrijetla potrebno je ishoditi mišljenje, tijekom izrade dokumentacije, o usklađenosti dokumentacije sa propisima, od strane uprave nadležne za veterinarstvo i sigurnost hrane

Ministarstva poljoprivrede. Podnošenjem konačnog Zahtjeva za isplatu za izgrađeni objekt za proizvodnju i

preradu hrane neživotinjskog podrijetla potrebno je ishoditi rješenje o registraciji i upisu objekta u Upisnik registriranih objekata/subjekata koje vodi Ministarstvo nadležno za zdravlje. I dr. Uvjeti prihvatljivosti detaljno će

biti definirani LAG Natječajem. Visina potpore Raspon iznosa potpore po projektu: min. 10.000,00 – max. 30.000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50% + 20% za mlade poljoprivrednike više ili visoke stručne

5 Korisnici, prihvatljive aktivnosti, uvjeti prihvatljivosti i troškovi usklađeni su s Pravilnikom o provedbi mjere 4 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.2 »Potpora za

ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 46/17, 35/2018);

Važno je napomenuti kako je sve navedeno, izuzev intenziteta i visine potpore te kriterija odabira, podložno promjenama, ovisno o važećoj nacionalnoj regulativi za

provedbu sukladnog tipa operacije u trenutku izrade i objave dokumentacije LAG Natječaja.



5


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

spreme, (odlukom Skupštine LAG-a od 20.04.2016.), od ukupnih prihvatljivih troškova.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi su: prihvatljivi opći troškovi, prihvatljivi nematerijalni troškovi i prihvatljivi materijalni troškovi. Prihvatljivi troškovi detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

Neprihvatljivi troškovi Općenito: porez na dodanu vrijednost, rabljena: poljoprivredna mehanizacija i oprema, gospodarska vozila te radni

strojevi; troškovi održavanja i amortizacije, troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja, troškovi vlastitog rada, operativni

troškovi, kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaćanje, kupovina životinja, kupovina i sadnja

jednogodišnjeg bilja, troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu u 19.2, osim općih troškova i troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine, plaćanje u gotovini i dr. Neprihvatljivi troškovi detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

Kriteriji odabira za tip

operacije6 − veličina fizičke ili pravne osobe, prijavitelja projekta

− starost i stručna sprema nositelja projekta

− broj korisnika uključenih u ulaganje (prednost - zajednički projekti i projekti koje provode proizvođačke grupe i organizacije)

− ulaganja u prioritetne sektore - prerada mesa i mlijeka, prerada voća i povrća, prerada žitarica, uljarica i

ljekovitog i aromatičnog bilja

− tip ulaganja (prioritet – ulaganja u rekonstrukciju i opremanje postojećih objekata)

− ulaganjem se uvodi novi inovativni tehnološki proces

− ulaganja u preradu ekološkog i/ili biodinamičkog ili integriranog poljoprivrednog proizvoda

− ulaganje doprinosi obnovi, očuvanju i poboljšanju ekosustava

− ulaganje doprinosi promicanju učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom

razinom ugljika otpornom na klimatske promjene

− ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima − ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta uključujući povećanje stalne zaposlenosti

Financijska alokacija iz

19.2

EUR 90.000,00, odnosno 7,10% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

6 Detaljna tablica kriterija odabira projekata nalazi se u Dodatku 5., uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i regulatornog okvira provedbe PRR 2014-2020.



6


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179


ukupne alokacije iz 19.2-

19.4 do 2023.

Ukupno TO 1.1.1: 5,41% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi

1.663.396,88 EUR (100%)


Fokus područjima PRR Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom i

upravljanje rizikom u poljoprivredi; Fokus područje: 3A) Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promicanja na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina

proizvođača i međustrukovnih organizacija, te može sekundarno, indirektno, doprinijeti Fokus područjima 5B i

6A

Naziv i oznaka tipa

operacije

TO 1.1.2 Potpora mladim poljoprivrednicima7

(Napomena: sukladno tipu operacije 6.1.1 PRR)

Ciljani korisnici Korisnici su mladi poljoprivrednici, osobe starije od 18 i mlađe od 40 godina na dan podnošenja Zahtjeva za

potporu, koja posjeduje odgovarajuća stručna znanja i vještine te je po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljena kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva koji:

– su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se

traži potpora,

– u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu nisu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se

traži potpora. Prihvatljivi korisnici detaljno će biti definirani LAG Natječajem

Prihvatljive aktivnosti a) kupnju domaćih životinja,višegodišnjeg bilja, sadnog materijala višegodišnjeg bilja,

b) kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata

uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja

poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I. Ugovora,

c) kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta,

7 Korisnici, prihvatljive aktivnosti, uvjeti prihvatljivosti i troškovi usklađeni su s Pravilnikom o provedbi tipa operacije 6.1.1. »Potpora mladim poljoprivrednicima«, i tipa operacije 6.3.1. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje 2014. – 2020. (NN 21/2018); Važno je napomenuti kako je sve navedeno, izuzev intenziteta i visine potpore te kriterija odabira, podložno promjenama, ovisno o važećoj nacionalnoj regulativi za provedbu sukladnog tipa operacije u trenutku izrade i objave dokumentacije LAG Natječaja.



https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_21_426.html



7


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

d) kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,

e) podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, f) uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, g) građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda, h) stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda

iz Priloga I Ugovora ,

i) operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Aktivnosti iz točke (h) i (i) ne mogu se prikazati kao jedine aktivnosti prikazane u poslovnom planu.

Uvjeti prihvatljivosti (1) Korisnici su mladi poljoprivrednici koji:

a) su u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se

traži potpora, ali ne duže od dvadeset četiri mjeseca prije podnošenja Zahtjeva za potporu,

b) u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu nisu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje

se traži potpora, ali to moraju postati najkasnije pri podnošenju Zahtjeva za isplatu prve rate i ne kasnije od devet mjeseci nakon sklapanja Ugovora o financiranju.

(2) Mladi poljoprivrednik može biti nositelj/odgovorna osoba u:

a) obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

b) obrtu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti

c) trgovačkom društvu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela) isključivo ako je vlasnik najmanje 50% temeljnog kapitala u trenutku

podnošenja Zahtjeva za potporu i dalje u periodu od najmanje pet godina od konačne isplate potpore. (3) Korisnik mora imati odgovarajuća stručna znanja i vještine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i to jedno

od navedenih:

a) diplomski ili preddiplomski studij iz agronomskog ili veterinarskog smjera,

b) završenu srednju školu iz područja poljoprivrede ili veterine,

c) radno iskustvo iz poljoprivrede ili veterine u trajanju od najmanje dvije godine i dokaz o stručnom usavršavanju

i osposobljavanju.

(4) Ako korisnik ne ispunjava uvjet o odgovarajućem stručnom znanju i vještinama za obavljanje poljoprivredne



8


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

djelatnosti u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu, isto mora ispuniti u roku od 36 mjeseci od dana sklapanja

Ugovora o financiranju, a ne kasnije od podnošenja Zahtjeva za isplatu treće rate i pod uvjetom su te potrebe navedene u poslovnom planu.

(5) Kod podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik je dužan dostaviti potvrdu iz koje je vidljiva ekonomska veličina

poljoprivrednog gospodarstva iskazana u ukupnom SO poljoprivrednog gospodarstva.

(6) Ako je mladi poljoprivrednik nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu, tada dostavlja potvrdu o ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva iskazanoj u

ukupnom SO u kojemu je nositelj/odgovorna osoba.

(/) Ako pri podnošenju Zahtjeva za potporu mladi poljoprivrednik nije nositelj/odgovorna osoba obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva ili obrta, dužan je uz Zahtjev za potporu dostaviti potvrdu o ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva iskazanoj u ukupnom SO za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili obrt koje će preuzeti. U tome slučaju, mladi poljoprivrednik je dužan u cijelosti preuzeti obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo ili obrt za koje je dostavio potvrdu, odnosno biti upisan u Upisnik poljoprivrednika kao

nositelj/odgovorna osoba te dostaviti novu potvrdu o ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva iskazanoj

u ukupnom SO za preuzeto poljoprivredno gospodarstvo najkasnije pri podnošenju Zahtjeva za isplatu prve rate, ali ne kasnije od devet mjeseci nakon sklapanja Ugovora o financiranju.

(8) Ako kod podnošenja Zahtjeva za potporu mladi poljoprivrednik nije nositelj/odgovorna osoba obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva ili obrta, dužan je uz Zahtjev za potporu priložiti pisani dokaz u kojem su navedeni način, uvjeti i rok preuzimanja poljoprivrednog gospodarstva između trenutnog nositelja/odgovorne osobe

obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili obrta i mladog poljoprivrednika.

(9) Preuzimanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili obrta smatra se imenovanjem mladog

poljoprivrednika za nositelja/odgovornu osobu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili obrta i preuzimanjem

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili obrta u cijelosti (sa svim poljoprivrednim resursima koji su ušli u izračun ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva (SO).

(10) U slučaju da su poslovnim planom predviđene aktivnosti ulaganja u poljoprivredno zemljište i objekte koji nisu u vlasništvu korisnika, korisnik mora najkasnije prilikom podnošenja zahtjeva za isplatu prve rate dostaviti

Ugovor o najmu/koncesiji /zakupu/služnosti koji mora biti sklopljen na rok od najmanje 10 godina, računajući od



9


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

trenutka podnošenja zahtjeva za potporu. Navedeni Ugovor mora biti upisan u zemljišne knjige. (11) Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu mora imati podmirene odnosno regulirane financijske

obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske. (12) Poduzetnik u teškoćama nije prihvatljiv korisnik. (13) Korisnik mora biti u rangu mikro ili malog poduzeća na način i pod uvjetima kako je to propisano Prilogom I

Uredbe (EU) br. 702/2014.

(14) Ako korisnik traži potporu 50.000 eura, dužan je ostati nositelj poljoprivrednog gospodarstva i biti registriran

u Registru poreznih obveznika kao porezni obveznik po osnovi plaćanja poreza na dobit ili dohodak i obveznik

socijalnih doprinosa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) po osnovi poljoprivrede u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom najkasnije prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu treće rate i to mora ostati najmanje pet godina

nakon konačne isplate. (15) Ako korisnik traži potporu 20.000 eura dužan je ostati nositelj poljoprivrednog gospodarstva najmanje pet

godina nakon isplate treće rate. (16) Korisnik mora imati uspostavljeno knjigovodstvo/poslovne knjige u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i

najkasnije prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu treće rate. (17) Mladi poljoprivrednik mora imati prijavljeno prebivalište na području Republike Hrvatske najkasnije u trenutku podnošenja Zahtjeva za isplatu prve rate i najmanje pet godina nakon konačne isplate. (18) Poljoprivredno gospodarstvo za koje korisnik traži potporu u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu

pripada ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu od 8.000 eura do 49.999 eura.

(19) Sve proizvodne jedinice koje predstavljaju utvrđeni ulazni prag poljoprivrednog gospodarstva iz stavka 1.

ovoga članka moraju biti upisane u odgovarajuće registre sukladno propisima. (20) Poljoprivredno zemljište koje je predmet ulaganja prema poslovnom planu mora biti evidentirano u ARKOD

sustavu sukladno propisu o evidenciji poljoprivrednog zemljišta najkasnije prilikom podnošenja Zahtjeva za

isplatom treće rate. (21) Životinje na poljoprivrednom gospodarstvu koje su predmet ulaganja prema poslovnom planu moraju biti

registrirane u JRDŽ sukladno propisima o označavanju i registraciji domaćih životinja najkasnije prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatom treće rate.



10


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Korisnik je dužan izraditi poslovni plan sukladno predlošku koji će biti sastavni dio Zahtjeva za potporu.

U poslovnom planu korisnik mora dokazati financijsku i ekonomsku održivost projekta.

Korisnik u poslovnom planu mora definirati način dostizanja odabranih ciljeva: a) modernizacija i/ili unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili b) povećanje proizvodnog kapaciteta iskazano kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata.

Provedba aktivnosti i ostvarenje ciljeva prikazanih u poslovnom planu moraju biti realizirani u razdoblju od

najviše 36 mjeseci od sklapanja Ugovora o financiranju. Financijska i ekonomska održivost projekta mora biti dokazana u razdoblju od deset godina.

Provedbu aktivnosti navedenih u poslovnom planu korisnik mora započeti u roku od devet mjeseci od datuma sklapanja Ugovora o financiranju.

Nadležne institucije mogu obavljati provjere podataka navedenih u poslovnom planu i nakon isplata sredstava

EPFRR u periodu od pet godina nakon konačne isplate potpore.

Korisnik koji podnosi poslovni plan za trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti mora biti upisan kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu.

Korisnik koji podnosi poslovni plan za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili obrt mora biti upisan kao

nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva najkasnije pri podnošenju Zahtjeva za isplatu prve rate

potpore.

Korisnik u poslovnom planu mora osigurati da će se uskladiti s definicijom aktivnog poljoprivrednika u skladu s

člankom 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013 najkasnije u roku od osamnaest mjeseci od datuma preuzimanja

poljoprivrednog gospodarstva.

Potpora unutar ovog tipa operacije može se dodijeliti samo jednom u cijelom programskom razdoblju 2014-2020

po jednom korisniku.

I dr. Uvjeti prihvatljivosti detaljno će biti definirani LAG Natječajem.



11


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Visina potpore 8 Potpora korisniku kojem će poljoprivreda biti glavno zanimanje i koji će bit obveznik socijalnih doprinosa

Republike Hrvatske (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) po osnovi poljoprivrede u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom najmanje pet godina nakon konačne isplate iznosi 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti kako je

određeno natječajem.

Potpora korisniku kojem poljoprivreda neće biti glavno zanimanje i koji neće biti obveznik socijalnih doprinosa po osnovi poljoprivrede iznosi 20.000 eura u kunskoj protuvrijednosti kako je određeno natječajem.

Intenzitet potpore Do 100% prihvatljivih troškova. Prihvatljivi troškovi a) kupnju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja i sadnog materijala,

b) kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata


poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I., osim proizvoda ribarstva,

c) kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, d) kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,

e) podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,

f) uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, g) građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda,

h) stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda

iz Dodatka I Ugovora o EU,

i) operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Aktivnosti iz točke (h) i (i) ne mogu se prikazati kao jedine aktivnosti prikazane u poslovnom planu

Prihvatljive aktivnosti detaljno će biti definirane LAG Natječajem

Neprihvatljivi troškovi Kupnja jednogodišnjeg sadnog materijala i sjemena. Neprihvatljive aktivnosti detaljno će biti definirane LAG

Natječajem

8 Napomena: Visina potpore biti će sukladna nacionalnoj regulativi za primjenu sukladnog tipa operacije na nacionalnoj razini, u trenutku objave LAG

Natječaja.



12


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179


operacije9 − ekonomska veličina PG-a

− vlasnički status PG-a

− stručna sprema i radno iskustvo nositelja PG-a - prednost će se dati mladim poljoprivrednicima više ili visoke stručne spreme poljoprivredne/veterinarske struke

− aktivnosti iz poslovnog plana provode se u području s posebnim prirodnim i ostalim posebnim

ograničenjima

− aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na ekološku poljoprivrednu proizvodnju


19.2

EUR 150.000,00, odnosno 11,84% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020



19.4 do 2023.


1.663.396,88 EUR (100%)


Fokus područjima PRR Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 2: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama; Fokus područje: 2B) Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede i olakšavanje generacijske obnove

Naziv i oznaka tipa

operacije

TO 1.1.3 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava 10


Ciljani korisnici Korisnici su mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske

veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do

7.999 eura. Prihvatljivi korisnici detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

9 Detaljna tablica kriterija odabira projekata nalazi se u Dodatku 5., uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i regulatornog okvira provedbe PRR 2014-2020. 10 Korisnici, prihvatljive aktivnosti, uvjeti prihvatljivosti i troškovi usklađeni su s Pravilnikom o provedbi Podmjere 6.1. „Potpora za pokretanje poslovanja mladim

poljoprivrednicima“, Podmjere 6.2. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ i Podmjere 6.3. „Potpora razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava“ u okviru mjere M06 „Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

2014. – 2020. (NN 42/15) te njegovim Izmjenama (NN 6/17); Važno je napomenuti kako je sve navedeno, izuzev intenziteta i visine potpore te kriterija odabira, podložno promjenama, ovisno o važećoj nacionalnoj regulativi za provedbu sukladnog tipa operacije u trenutku izrade i objave dokumentacije LAG Natječaja.



http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_42_852.html

13


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Prihvatljive aktivnosti Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava.za provođenje prihvatljivih aktivnosti koje moraju

biti navedene u poslovnom planu, a odnose se na:

1. kupnju domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala

2. kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata


poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I. Ugovora o funkcioniranju EU osim

proizvoda ribarstva

3. kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, 4. kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,

5. podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, 6. uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, 7. građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i

troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda, 8. stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade

proizvoda

9. operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Prihvatljive aktivnosti detaljno će biti definirane LAG Natječajem

Uvjeti prihvatljivosti Potpora unutar ovog tipa operacije može se dodijeliti samo jednom u cijelom programskom razdoblju 2014-2020

po jednom korisniku.

Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu pripada ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura.

U trenutku podnošenja zahtjeva za potporu poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstva sukladno Zakonu o poljoprivredi.

Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za razvoj malog poljoprivrednog gospodarstva.

Korisnik u poslovnom planu obavezno mora definirati ciljeve, koje je dužan ostvariti u okviru najmanje jedne od

aktivnosti, a koje se moraju odnositi na modernizaciju i/ili unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili povećanje proizvodnog kapaciteta iskazanom kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata.

Korisnik je dužan ostati unutar poljoprivrednog gospodarstva i zadržati poljoprivredno gospodarstvo najmanje pet godina nakon konačne isplate potpore iz ove mjere. Provođenje prihvatljivih aktivnosti ne smije započeti prije podnošenja zahtjeva za potporu.



14


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Kod podnošenja zahtjeva za potporu korisnik je dužan dostaviti potvrdu iz koje je vidljiva ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva iskazana u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog

gospodarstva. Potvrdu izdaje Savjetodavna služba. Korisnik prilikom podnošenja zahtjeva za potporu mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze

prema državnom proračunu Republike Hrvatske. Korisnik je dužan uz zahtjev za potporu dostaviti Izjavu da mu nisu dodijeljena bespovratna sredstva za iste

prihvatljive aktivnosti iz poslovnog plana u okviru tipa operacije za koji je podnio zahtjev za potporu od strane

središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svake pravne osobe koja

dodjeljuje državne potpore. Nije dozvoljeno poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do financiranja istih

prihvatljivih aktivnosti ostalih EU fondova, uključujući i prijavu na natječaj za dodjelu sredstava. Za sve podnijete zahtjeve za potporu izvršiti će se procjena poslovnog plana.

Ukoliko zakonodavstvo Europske unije propiše zahtjeve za dostizanje novih standarda, korisnik može podnijeti zahtjev za potporu za dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni.

Uvjeti prihvatljivosti detaljno će biti definirani LAG Natječajem. Visina potpore Iznos potpore po projektu: 15.000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova

Isplata se vrši u dvije rate u razdoblju od najviše 3 godine kako slijedi:

– isplata prve rate u iznosu od 50% ukupno odobrene javne potpore nakon odluke o dodjeli potpore,

– isplata druge/zadnje rate će se slijediti nakon provedenih aktivnosti prikazanih u poslovnom planu. Prihvatljivi troškovi Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava za provođenje prihvatljivih aktivnosti navedenih u

poslovnom planu, a sukladno prihvatljivim aktivnostima. Prihvatljivi troškovi detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

Neprihvatljivi troškovi Kupnja jednogodišnjeg bilja i sjemena, te stočne hrane. Troškovi koji nisu u skladu s definiranim prihvatljivim

aktivnostima i nisu navedeni u poslovnom planu. Neprihvatljivi troškovi detaljno će biti definirani LAG Natječajem.


operacije11 − veličina poljoprivrednog gospodarstva

− starost nositelja projekta

11 Detaljna tablica kriterija odabira projekata nalazi se u Dodatku 5., uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i regulatornog okvira provedbe PRR 2014-2020..



15


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

− ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima − aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na ekološku i/ili biodinamičku, odnosno integriranu

poljoprivrednu proizvodnju

− broj članova OPG-a, odnosno broj zaposlenih na PG-u

− utjecaj planiranih djelatnosti na okoliš (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem na okoliš) − održivost projekta


19.2

EUR 615.000,00 odnosno 48,53% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020



19.4 do 2023


1.663.396,88 EUR (100%)


Fokus područjima PRR Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 2: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i

konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i

održivog upravljanja šumama; Fokus područje: 2A) Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih

gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije.

Naziv i oznaka tipa

operacije

TO 1.1.4 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava12


Ciljani korisnici Korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačke organizacije priznate

sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija sa sjedištem/prebivalištem i koji

provodi ulaganja na području LAG-a Vallis Colapis.

Korisnik (izuzev proizvođačkih organizacija i zadruga) mora dokazati ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva i to:

a) za projekte u sektoru voća i povrća veću od 6.000 EUR

12 Korisnici, prihvatljive aktivnosti, uvjeti prihvatljivosti i troškovi usklađeni su s Pravilnikom o provedbi Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“

iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.( NN 37/17,9/18,64/18); Važno je napomenuti kako je sve navedeno, izuzev intenziteta i visine

potpore te kriterija odabira, podložno promjenama, ovisno o važećoj nacionalnoj regulativi za provedbu sukladnog tipa operacije u trenutku izrade i objave dokumentacije

LAG Natječaja.



16


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

b) za projekte u ostalim sektorima veću od 8.000 EUR. Prihvatljivi korisnici detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

Prihvatljive aktivnosti Ulaganje u građenje/rekonstrukciju i/ili opremanje: objekata za životinje, uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva; zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata za uzgoj

jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva sa pripadajućom opremom i

infrastrukturom u sklopu poljoprivrednog gospodarstva; ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s

pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom, koji su u funkciji osnovne djelatnosti;objekata za

skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda iz vlastite primarne

poljoprivredne proizvodnje s pripadajućom opremom i infrastrukturom; novih sustava za navodnjavanje na

poljoprivrednom gospodarstvu (neto povećanje navodnjavane površine) te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu; sustava za navodnjavanje izvan poljoprivrednog

gospodarstva za potrebe primarne proizvodnje poljoprivrednog gospodarstva.

Kupnja opreme za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda.

Kupnja nove poljoprivredne mehanizacije i gospodarskih vozila za vlastitu primarnu poljoprivrednu proizvodnju

uključujući sektor vinogradarstva (nije prihvatljivo ulaganje u nabavu poljoprivredne mehanizacije i gospodarskih

vozila isključivo u svrhu obavljanja uslužnih djelatnosti). Restrukturiranje postojećih i/ili podizanje novih višegodišnjih nasada isključujući restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino.

Kupnja zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta

(bez općih troškova), ako se ulaganje provodi sukladno važećim propisima kojima se uređuje gradnja, uz

mogućnost kupnje prije podnošenja zahtjeva za potporu, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine.

Prilagodba novouvedenim standardima u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i/ili Uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje (privođenje poljoprivrednog zemljišta kulturi), u svrhu realizacije projekta i dr.

Prihvatljive aktivnosti detaljno će biti definirane LAG Natječajem.

Uvjeti prihvatljivosti Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz Priloga I. Ugovora o EU, osim proizvoda ribarstva.

Fizičke i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana u trenutku

podnošenja prijave projekta, izuzev mladih poljoprivrednika koji u Upisniku poljoprivrednika mogu biti i manje

od godinu dana, te proizvođačkih organizacija priznatih sukladno posebnim propisima kojima se uređuje njihov



17


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

rad, koje ne moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednika. Mladi poljoprivrednici koji su podnijeli zahtjev za

upis u Upisnik poljoprivrednika nakon objave natječaja nisu prihvatljivi korisnici na tom natječaju. Pravne osobe moraju imati iskazanog najmanje jednog zaposlenika prema satima rada u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika za zadnje odobreno računovodstveno razdoblje, izuzev proizvođačkih organizacija i mladih

poljoprivrednika koji moraju imati najmanje jednu zaposlenu osobu u trenutku podnošenja prijave projekta

(najmanje jedna zaposlena osoba prema satima rada na godišnjoj razini uvjet je koji korisnik mora ispunjavati do

isteka pet godina od datuma konačne isplate potpore). Kod fizičkih osoba nositelj poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u Registar poreznih obveznika po

osnovi poljoprivrede najmanje godinu dana prije datuma podnošenja zahtjeva za potporu (izuzev mladih

poljoprivrednika koji to mogu biti i kraće) te mora plaćati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje

(korisnik mora ostati upisan u Registar poreznih obveznika po osnovi poljoprivrede te plaćati doprinose za

zdravstveno i mirovinsko osiguranje i pet godina nakon konačne isplate potpore). Korisnik mora imati podmirene, odnosno uređene financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske.

Poduzetnik u teškoćama nije prihvatljivi korisnik.

Korisnik ne smije biti u blokadi ukupno više od 30 dana u proteklih 6 mjeseci, od čega ne više od 15 dana u kontinuitetu uz uvjet da nije u blokadi u trenutku podnošenja prijave projekta.

Uvjeti prihvatljivosti detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

Visina potpore Od 5.000,00 do 50.000,00 EUR.

Intenzitet potpore Intenzitet potpore iznosi najviše 50% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta i može se uvećati za dodatnih

20% u sljedećem slučaju, i to za:

- mlade poljoprivrednike koji su unutar pet godina prije datuma podnošenja prijave projekta

postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi materijalni troškovi: a) ulaganje u građenje/rekonstrukciju i/ili opremanje: objekata za životinje, uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva; zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata za uzgoj

jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva sa pripadajućom opremom i infrastrukturom u sklopu poljoprivrednog gospodarstva; ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s

pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom, koji su u funkciji osnovne djelatnosti;objekata za

skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda iz vlastite primarne



18


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

poljoprivredne proizvodnje s pripadajućom opremom i infrastrukturom; novih sustava za navodnjavanje na

poljoprivrednom gospodarstvu (neto povećanje navodnjavane površine) te poboljšanje postojećih sustava/opreme

za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu; sustava za navodnjavanje izvan poljoprivrednog

gospodarstva za potrebe primarne proizvodnje poljoprivrednog gospodarstva

b) kupnja opreme za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda;

c) kupnja nove poljoprivredne mehanizacije i gospodarskih vozila za vlastitu primarnu poljoprivrednu

proizvodnju uključujući sektor vinogradarstva (nije prihvatljivo ulaganje u nabavu poljoprivredne mehanizacije i gospodarskih vozila isključivo u svrhu obavljanja uslužnih djelatnosti); d) restrukturiranje postojećih i/ili podizanje novih višegodišnjih nasada isključujući restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino; e) kupnja zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta (bez općih troškova), ako se ulaganje provodi sukladno važećim propisima kojima se uređuje gradnja, uz mogućnost kupnje prije podnošenja zahtjeva za potporu, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine

f) prilagodba novouvedenim standardima u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i/ili g) uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje (privođenje poljoprivrednog zemljišta kulturi), u svrhu realizacije projekta.

Prihvatljivi nematerijalni troškovi: a) kupnja ili razvoj računalnih programa, b) kupnja prava na patente i licence,

c) zaštita autorskih prava, d) registracija i održavanje žigova i e) ostali nematerijalni troškovi povezani s materijalnim ulaganjem.

Prihvatljivi opći troškovi: a) troškovi usluga arhitekata, inženjera i konzultanata i b) troškovi izrade studija izvedivosti, elaborata/studija utjecaja zahvata na okoliš/ekološku mrežu i sl. Opći troškovi prihvatljivi su do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Prihvatljivi troškovi detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

Neprihvatljivi troškovi Neprihvatljivi troškovi za sufinanciranje su: a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar



19


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak predporeza

b) drugi porezi te propisane naknade i doprinosi

c) kamate

d) rabljena poljoprivredna mehanizacija i gospodarska vozila

e) svi troškovi održavanja/zamjene i amortizacije

f) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi kredita i refinanciranja

kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja

g) troškovi vlastitog rada

h) operativni troškovi i) kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaćanje, kupnja životinja, kupnja i sadnja jednogodišnjeg bilja

j) troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za potporu, osim općih troškova i troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine

k) nepredviđeni radovi u gradnji i ostali nepredviđeni troškovi l) plaće i druge naknade stalno zaposlenih djelatnika korisnika

m) novčane kazne, financijske kazne i troškovi parničnog postupka i n) plaćanje u gotovini. Neprihvatljivi troškovi detaljno će biti definirani LAG Natječajem.


operacije13

- veličina poljoprivrednog gospodarstva

- tip ulaganja (prioritet – ulaganja u rekonstrukciju i opremanje postojećih objekata) - ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima - utjecaj planiranih djelatnosti na okoliš (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem na okoliš) - ulaganja u sektore – stočarska proizvodnja, proizvodnja voća i povrća, ratarstvo i cvjećarstvo

- ulaganjem se uvodi novi/inovativni proizvod - tehnološki proces

- stručna sprema i radno iskustvo nositelja PG-a - prednost će se dati mladim poljoprivrednicima - indeks razvijenosti JLS_a (prema mjestu ulaganja)

- ulaganja u sustave kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

13 Detaljna tablica kriterija odabira projekata nalazi se u Dodatku 5., uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i regulatornog okvira provedbe PRR 2014-2020..



20


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

- ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta uključujući povećanje stalne zaposlenosti Financijska alokacija iz

19.2

EUR 185.000,00 odnosno 14,60% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020.



19.4 do 2023

Ukupno TO 1.1.4: 11,12 % ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi

1.663.396,88 EUR (100%)


Fokus područjima PRR Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 2: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i

konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i

održivog upravljanja šumama; Fokus područje: 2A) Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih

gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja sudjelovanja u tržištu i

tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije.

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje strateškog cilja (očekivanih rezultata) 1

M1.2 Potpora razvoju diverzifikacije djelatnosti u LAG-u

Vremensko razdoblje provedbe (broj

planiranih projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 0 0 0 22

Predviđena financijska alokacija do

2023.

➢ 17,94% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (227.350,00 EUR)

Ukupno M1.2: 13,66% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji

iznosi 1.663.396,88 EUR (100%)

Popis tipova operacija za provedbu Naziv tipa operacije Tip operacije iz

PRR

Broj Mjere iz PRR

TO1.2.1 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u

ruralnim područjima

6.4.1 6


Naziv indikatora (pokazatelja) Početna vrijednost,

2014.14

Ciljana vrijednost,

2018. (EUR ili

broj), odabrani

projekti LAG-a

Ciljana vrijednost,


isplaćeni projekti

LAG-a

Oznaka

prioriteta

kojem

doprinosi

Oznaka Fokus

područja kojem doprinosi

14 Vrijedost postignutu provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.



21


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni

rashodi), EUR

0,00 0,00 227.350,000 CMES/CMEF

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP

CMES/CMEF


PRR/ZPP Broj kreiranih radnih mjesta putem

sufinanciranih projekata

0 0 2

Broj sufinanciranih projekata 0 0 22

Broj radnih mjesta stvorenih u

projektima za koje je dodijeljena

potpora

0 0 2 6 6A

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema

Fokus području (EUR)

FP:6A

227.350,00

Prioritetni tipovi operacija za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.2 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 1 15

Naziv i oznaka tipa

operacije

TO 1.2.1 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima 16


Ciljani korisnici Korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika koji u sektoru ruralnog turizma,

sektoru prerade i/ili marketinga i/ili izravne prodaje proizvoda i sektoru tradicijskih i umjetničkih obrta moraju

posjedovati rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom za bilo koju djelatnost iz tog sektora, dok korisnik u sektoru usluga mora posjedovati

rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti

za koju se traži potpora Prihvatljivi korisnici detaljno će biti definirani LAG Natječajem. Prihvatljive aktivnosti a)Prerada i/ili marketing i/ili izravna prodaja proizvoda u skladu s propisima koji uređuju ovo područje, marketing

se mora odnositi na predmet prerade,

b) usluge u ruralnim područjima, u skladu s propisima koji uređuju svako pojedinačno područje, a koji može

15 Prema Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., odobrena inačica EN, verzija 4.2 i pripadajućim važećim Pravilnicima za sukladne

tipove operacija na nacionalnoj razini. 16 Korisnici, prihvatljive aktivnosti, uvjeti prihvatljivosti i troškovi usklađeni su s Pravilnikom o provedbi tipa operacije 6.4.1. »Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u

ruralnim područjima« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 49/18); Važno je napomenuti kako je sve navedeno, izuzev

intenziteta i visine potpore te kriterija odabira, podložno promjenama, ovisno o važećoj nacionalnoj regulativi za provedbu sukladnog tipa operacije u trenutku izrade i objave

dokumentacije LAG Natječaja.



http://ruralnirazvoj.hr/files/documents/Programme_2014HR06RDNP001_4_2_en.pdf

22


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

obuhvaćati: – usluge u poljoprivrednim, šumarskim i veterinarskim djelatnostima

– usluge u društvenim djelatnostima

– intelektualne usluge

c) tradicijski i umjetnički obrti, u skladu s propisima koji uređuju ovo područje

d) turizam u ruralnom području, u skladu s propisima koji uređuju ovo područje

Prihvatljive aktivnosti detaljno će biti definirane LAG Natječajem. Uvjeti prihvatljivosti Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) biti upisani u Upisnik poljoprivrednika najmanje 12 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva za potporu

b) u sektoru ruralnog turizma, sektoru prerade i/ili marketinga i/ili izravne prodaje proizvoda i sektoru tradicijskih

i umjetničkih obrta korisnik mora posjedovati rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za bilo koju djelatnost iz tog sektora, dok korisnik u sektoru usluga

mora posjedovati rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti za koju se traži potpora

c) pripadati ekonomskoj veličini ukupnog standardnog ekonomskog rezultata poljoprivrednog gospodarstva

iskazana kao SO od najmanje 2.000 eura

d) biti u rangu mikro ili malog poduzeća na način i pod uvjetima kako je to propisano Prilogom I Uredbe (EU) br.

702/2014

e) kod fizičkih osoba nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u Registar poreznih

obveznika po osnovi samostalne djelatnosti najmanje godinu dana

f) imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske

g) ne smije biti u blokadi ukupno više od 30 dana u proteklih šest mjeseci, od čega ne više od 15 dana u kontinuitetu uz uvjet da nije u blokadi u trenutku ishođenja BON 2/SOL 2 obrasca kod podnošenja Zahtjeva za

potporu

h) ne smije biti poduzetnik u teškoćama

i) pravne osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika prema satima rada u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika za zadnje odobreno računovodstveno razdoblje

j) fizičke osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na poljoprivrednom gospodarstvu kojem se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje:



23


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

– ako je organizacijski oblik korisnika obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo socijalni doprinosi (zdravstveno i

mirovinsko osiguranje) moraju biti plaćeni po osnovi poljoprivrede ili dopunske djelatnosti u sektoru koji razvija

– ako je organizacijski oblik korisnika obrt socijalni doprinosi (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) moraju biti

plaćeni po osnovi samostalne djelatnosti

k) imati prebivalište/sjedište u jedinici lokalne samouprave u čijem se naselju provodi ulaganje.

Prilikom podnošenja konačnog Zahtjeva za isplatu te tijekom pet godina nakon datuma konačne isplate korisnici

moraju ispunjavati uvjete prihvatljivosti korisnika iz stavka 1. točaka a), b), c), e), f), h), i), j) i k) te dodatno:

a) kod fizičkih osoba nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisana u Registar

poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti

b) ako je organizacijski oblik korisnika obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, tada nositelj obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva/nositelj nepoljoprivredne djelatnosti mora ostati nositelj ili član poljoprivrednog

gospodarstva i baviti se djelatnošću za koju je ostvario potporu

c) ako je organizacijski oblik korisnika obrt, tada vlasnik/suvlasnik obrta/nositelj nepoljoprivredne djelatnosti

mora ostati zaposlenik poljoprivrednog gospodarstva i baviti se djelatnošću za koju je ostvario potporu

d) ako je organizacijski oblik korisnika pravna osoba, tada odgovorna osoba u toj pravnoj osobi/nositelj

nepoljoprivredne djelatnosti mora ostati zaposlenik poljoprivrednog gospodarstva i baviti se djelatnošću za koju je

ostvario potporu.

Kako bi se projekt smatrao prihvatljivim za sufinanciranje mora ispuniti sve opće uvjete prihvatljivosti projekta za

koji se traži sufinanciranje: a) projektom se razvija nepoljoprivredna djelatnost za koju je izdano rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt od nadležnog tijela

b) korisnik je dužan izraditi poslovni plan u kojem mora dokazati financijsku i ekonomsku održivost projekta u skladu s uvjetima koji će biti propisani natječajem

c) korisnik obavezno mora definirati način dostizanja jednog od dva cilja: 1. razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz očuvanje postojećih radnih mjesta ili

2. razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz stvaranje novih radnih mjesta

d) provedba ulaganja i ostvarenje definiranog cilja moraju biti realizirani u razdoblju od najviše tri godine od

datuma donošenja Odluke o dodjeli sredstava

e) provedbu ulaganja korisnik mora započeti u roku od tri mjeseca od datuma Odluke o dodjeli sredstava

f) projekt se mora provoditi u naseljima s najviše 5.000 stanovnika u području jedinice lokalne samouprave u kojoj



24


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

je sjedište poljoprivrednog gospodarstva

g) prihvatljivi sektori iz članka 13. ovoga Pravilnika moraju biti u skladu sa strateškim razvojnim dokumentima

jedinice lokalne samouprave, odnosno lokalnom razvojnom strategijom lokalne akcijske grupe na tom području

h) djelatnosti u sektoru turizma u ruralnim područjima su prihvatljiva samo u naseljima razvrstanim u razrede »C« i »D« i ostalim nerazvrstanim naseljima u skladu s nadležnim propisima koji uređuju navedene razrede

i) u sektoru prerade/marketinga i izravne prodaje izlazni proizvod mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Prilogom I Ugovora

j) provođenje ulaganja ne smije započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu

k) korisnik mora imati izrađenu svu potrebnu dokumentaciju u skladu s propisima kojima se uređuje gradnja, ako je primjenjivo

l) projekt nema značajan negativan utjecaj na okoliš i/ili ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, odnosno ukoliko je to propisano od strane nadležnog tijela poduzete su korektivne mjere.

Uvjeti prihvatljivosti detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

Visina potpore Minimalni iznos potpore po projektu: 10.000,00 EUR

Maksimalni iznos potpore po projektu: 30.000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 70% od ukupnih prihvatljivih troškova. Prihvatljivi troškovi (1)Prihvatljivi materijalni troškovi za sufinanciranje u svrhu obavljanja nepoljoprivredne djelatnost su:

a) ulaganje u građenje/rekonstrukciju i/ili opremanje objekata

b) kupnja novih gospodarskih vozila, strojeva i opreme

c) računalna oprema uključujući računalni softver, do tržišne vrijednosti imovine

Prihvatljivi nematerijalni troškovi su: a) kupnja ili razvoj računalnih programa

b) kupnja prava na patente i licence

c) zaštita autorskih prava

d) registracija i održavanje žigova i e) ostali nematerijalni troškovi povezani s materijalnim ulaganjem.

Prihvatljivi opći troškovi su: a) troškovi usluga arhitekata, inženjera i konzultanata i

b) troškovi izrade studija izvedivosti, elaborata/studija utjecaja zahvata na okoliš/ekološku mrežu i sl. Opći troškovi prihvatljivi su do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta, pri čemu su:



25


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

a) troškovi pripreme poslovnog plana u iznosu do 2 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova)

b) troškovi pripreme dokumentacije u iznosu do 2 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova) c) troškovi projektno – tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata i trošak nadzora prihvatljivi u iznosu koji čini razliku zbroja troškova navedenih u točkama a) i b) ovoga stavka i gornje granice od 10 % od ukupno prihvatljivih troškova projekta bez općih troškova, ako je primjenjivo. Prihvatljivi troškovi detaljno će biti definirani LAG Natječajem.

Neprihvatljivi troškovi a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar

obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak pretporeza

b) drugi porezi te propisane naknade i doprinosi

c) kamate

d) rabljena poljoprivredna mehanizacija, strojevi i gospodarska vozila

e) svi troškovi održavanja/zamjene i amortizacije

f) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi kredita i refinanciranja

kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja

g) troškovi vlastitog rada

h) operativni troškovi j) troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova i troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine

k) nepredviđeni radovi u gradnji i ostali nepredviđeni troškovi l) plaće i druge naknade stalno zaposlenih djelatnika korisnika

m) novčane kazne, financijske kazne i troškovi parničnog postupka i n) plaćanje u gotovini. Neprihvatljivi troškovi detaljno će biti definirani LAG Natječajem.


operacije17 − Stručna sprema i radno iskustvo nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva

− Ulaganje doprinosi očuvanju/stvaranju novih radnih mjesta

− Ulaganja iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš

17 Detaljna tablica kriterija odabira projekata nalazi se u Dodatku 5., uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i regulatornog okvira provedbe PRR 2014-2020.



26


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

− Razvoj nepoljoprivredne djelatnosti kao dodane vrijednosti postojećem poljoprivrednom gospodarstvu

− Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove proizvode i

usluge

− Ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima

− Održivost projekta


19.2

EUR 227.350,00 odnosno 17,93 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020



19.4 do 2023


1.663.396,88 EUR (100%)


Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: Promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na Fokus područje 6A) Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća i otvaranje radnih mjesta.



1


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Dodatak 4. Razrada strateškog razvojnog cilja 2, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije1, izmijenjeno

Strateški (specifični) razvojni cilj 2

Jačanje implementacije lokalnog razvoja temeljenog na multisektorskoj suradnji razvojnih dionika

Očekivani rezultati • Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EFPRR/PRR 2014.-2020.) za 2 projekta

• Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 2 zaposlena

• Jačanje veza između različitih razvojnih dionika ruralnih područja razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini putem 2 projekta suradnje

• Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju ruralnog područja putem min. 12 animacijskih aktivnosti LAG-a usmjerenih poticanju lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom u koje je uključeno min. 120 sudionika

• Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva, diverzifikacije, malog poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem animacije stanovništva i sustava cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja i vještina putem min. 35 edukacijske aktivnosti u koje je uključeno min. 350 sudionika

Predviđena financijska alokacija do 2023

➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3: 63.367,50 EUR)

➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od 19.3; 332.679,38 EUR)

Ukupno SC2: 23,81% (396.046,88 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-

2020. koji iznosi 1.663.369,88 EUR (100%)

Indikatori (mjerljivi

pokazatelji) rezultata/naziv

pokazatelja (result

indicators), Pravilnik2 ,

CMES/CMEF

Ukupna odobrena/ isplaćena sredstva (EUR) iz podmjere

19.2 PRR 2014-2020 (javni

rashodi)

Ukupan broj odobrenih/

sufinanciranih projekata iz



odobrenih/sufinanciranih projekata iz


1 Napomena: Izmjena je provedena sukladno odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD –

lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017), njegovim Izmjenama i dopunama (NN

53/2018) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5767 potpisanim između LAG-a Vallis Colapis i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Navedeno u sastavnicama tipova operacija podložno je promjenama obzirom na izmjenu nacionalne regulative za provedbu sukladnih tipova operacija Programa

ruralnog razvoja RH 2014-2020. 2 Napomena: izraz Pravilnik odnosi se na Pravilnik za provedbu Mjere 19 (NN 96/17) naveden pod fusnotom 1.



2


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Početna vrijednost, 2014. 0,00 0 0



Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Vallis Colapis


područjima PRR

P1 / FP – 1A, 1B, 1C; P6 / FP – 6A, 6B

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje strateškog cilja (očekivanih rezultata) 2

M2.1 Potpora razvoju suradnje i umrežavanja razvojnih dionika LAG-a

Vremensko razdoblje

provedbe (broj planiranih

projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 0 0 0 2 ( 19.3.2)

Predviđena financijska alokacija do 2023.

➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3: 63.367,50 EUR

Ukupno M2.1: 3,81% (63.367,50 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-

2020. koji iznosi 1.663.396,88 EUR (100%)


provedbu

Naziv tipa operacije Podmjera (TO) iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO 2.1.2 Provedba aktivnosti suradnje LAG-a 19.3.2 19


Naziv indikatora

(pokazatelja)

Početna vrijednost, 2014.3

Ciljana vrijednost,

2018. (EUR ili

broj), odabrani

projekti LAG-a

Ciljana vrijednost,


isplaćeni projekti LAG-a

Oznaka

prioriteta

kojem

doprinosi

Oznaka Fokus područja kojem doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva

PRR (javni rashodi)

0 0,00 EUR 63.367,50 EUR CMES/CMEF

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP

CMES/CMEF


PRR/ZPP Broj kreiranih radnih mjesta

putem sufinanciranih

projekata (19.3)

0 0 2

Broj projekata suradnje u 0 0 2

3 Vrijednost postignuta provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.



3


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

okviru provedbe 19.3

(Uredba (EU) 1303/2013)

Broj animacijskih

aktivnosti prijenosa znanja i



0 0 4 1 1A

Broj sudionika u

animacijskim aktivnostima

prijenosa znanja i inovacija

u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

0 0 40 1 1A

Broj projekata

međuteritorijalne suradnje (nacionalna razina) 19.3.2

0 0 1 1 1B

Broj animacijskih


promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja

malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta

0 0 3 6 6A

Broj sudionika animacijskih


promicanja društvene uključenosti, smanjenja

siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja

malog poduzetništva i

0 0 30 6 6A



4


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

kreiranja radnih mjesta

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema programiranom krovnom Fokus području (EUR) Mjere 19, LEADER/CLLD

FP:6B

63.367,50

Prioritetni tipovi operacija za provedbu mjere (aktivnosti) 2.1 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 2

Naziv i oznaka tipa

operacije

TO 2.1.2 Provedba aktivnosti suradnje LAG-a 4

(Napomena: sukladno tipu operacije 19.3.2 PRR)

Ciljani korisnici Lokalna akcijska grupa „Vallis Colapis“ odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020.

Prihvatljive aktivnosti Prihvatljive aktivnosti odnose se isključivo na troškove provedbe međuteritorijanih i/ili transnacionalnih projekata

suradnje.

Uvjeti prihvatljivosti Lokalna akcijska grupa „Vallis Colapis“ odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020.

Opći uvjeti prihvatljivosti: Partner odabranom LAG-u u pripremi i/ili provedbi projekta suradnje može biti: LAG odobren od strane nadležnog tijela za razdoblje 2014. – 2020. te lokalno, javno – privatno partnerstvo u ruralnom

ili urbanom području koje provodi neki oblik lokalne razvojne strategije sukladno članku 44. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013. Ako je lokalno partnerstvo koje provodi neki oblik lokalne razvojne strategije, sukladno

članku 44. stavku 2. Uredbe (EU) br.1305/2013, izvan područja Unije, isti se mora nalaziti na ruralnom području. U pripremu i/ili provedbu aktivnosti suradnje trebaju biti uključeni projektni partneri.

U provedbi projekta suradnje, glavni partner mora biti LAG odobren od strane nadležnog tijela za razdoblje 2014. – 2020. Provedbu aktivnosti suradnje mogu predložiti fizičke i pravne osobe s područja LAG-a. Provedba

aktivnosti suradnje mora se provoditi na području partnera koji planiraju sudjelovati ili sudjeluju u provedbi projekta suradnje. Pod pojmom područja smatra se područje koje je obuhvaćeno LRS odnosno nekim oblikom

lokalne razvojne strategije. Zahtjev za potporu za ovaj tip operacije mora ostvariti najmanji broj bodova odnosno

proći prag prolaznosti sukladno kriterijima odabira Zahtjeva za potporu.

Specifični uvjeti prihvatljivosti za provedbu projekata suradnje:

4 Temeljeno na Pravilniku o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017, 53/2018)



5


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Da bi aktivnosti provedbe projekata suradnje u okviru ovog tipa operacije bile prihvatljive, moraju biti ispunjeni

sljedeći uvjeti: cilj, tip ili tematsko područje projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u odabranoj LRS;

partneri na projektu moraju sklopiti Sporazum o suradnji koji sadrži: podatke o partnerima u projektu suradnje

(naziv, adresa, kontakt podatci, itd.); naziv i logo projekta suradnje (ako postoji); opis glavnih ciljeva i očekivanih rezultata projekta suradnje koji moraju biti mjerljivi; planirane aktivnosti kako bi projekt ostvario cilj; defniranje

grupe korisnika kojima je namijenjen projekt suradnje ili grupa korisnika od koje se očekuje sudjelovanje u projektu suradnje; imenovanje glavnog partnera i ako niti jedan odabrani LAG nije glavni partner u

transnacionalnom projektu suradnje, onda se mora imenovati LAG koji je nacionalni koordinator; imenovanje

koordinatora projekta, odnosno osobe/osoba koje su zadužene za: implementaciju, financiranje, promociju i

praćenje projekta suradnje i ako niti jedan odabrani LAG nije glavni partner u transnacionalnom projektu

suradnje, onda se mora imenovati osoba koja je nacionalni koordinator (koordinator projekta mora imati sve

potrebne kvalifkacije za obavljanje navedenog posla te ne mora nužno biti član, zaposlenik ili volonter LAG-a);

aktivnosti, uloge i zadaće svakog partnera u organizaciji, provedbi i praćenju projekta suradnje; lokacije provedbe projekta suradnje; ukupni financijski plan projekta s jasnom razdiobom aktivnosti i troškova između partnera; vremensko trajanje projekta, s datumom početka i završetka projekta suradnje; prava i obveze između partnera; pravo na izmjenu i raskid Sporazuma o suradnji, s jasnim odredbama kada se Sporazum o suradnji ne smije

izmijeniti ili raskinuti i ako partneri dozvole, klauzule oko uključivanja novih partnera i/ili zamjene partnera i/ili

isključivanja postojećih partnera.

Projekt suradnje mora završiti u roku 36 mjeseci od dana donošenja odluke APPRRR o odbrenju provedbe

projekta suradnje, ali ne kasnije od 30. lipnja 2022. godine. Kada projekt suradnje uključuje građenje i/ili opremanje u Sporazumu o suradnji partneri moraju jasno naznačiti tko preuzima vlasništvo nad imovinom. Ako je

riječ o transnacionalnom projektu suradnje s partnerima izvan Europske unije, lokacija ulaganja, kao i samo

vlasništvo nad investicijom mora biti unutar programskog područja Europske unije. Građenje i/ili opremanje unutar projekta suradnje mora biti namijenjeno javnoj upotrebi/korištenju (u edukativnom, kulturnom, sportskom,

rekreativnom i socijalnom smislu) i mora biti javno dostupno različitim pojedincima i interesnim skupinama. Predmet ulaganja u građenje/opremanje mora biti u funkciji uključujući održavanje i upravljanje i ne smije

promijeniti vlasnika najmanje pet (5) godina od dana konačne isplate sredstava. Na glavnog partnera može se odnositi najviše do 60% ukupnih troškova provedbe projekta suradnje.

Visina potpore Planiran iznos potpore: 63.367,50 EUR (5% od planiranog iznosa za PM 19.2)



6


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Intenzitet potpore Intenzitet potpore iznosi 100% prihvatljivih troškova, do maksimuma od 5% od planiranog iznosa za podmjeru

19.2 PRR 2014.-2020.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi propisani su Pravilnikom i Natječajem za podmjeru 19.3 objavljenim od strane APPRRR.

Neprihvatljivi troškovi Neprihvatljivi troškovi propisani su Pravilnikom i Natječajem za podmjeru 19.3 objavljenim od strane APPRRR. Kriteriji odabira za tip

operacije5

Kriteriji će LAG uzeti u obzir prilikom odlučivanja o intenzitetu potpore su:

1. zajednički interes lokalne zajednice

2. zajedničke korisnike (gdje je primjenjivo) 3. javni pristup rezultatima projekta provedenom projektu

4. doprinos ciljevima LRS

5. raspoloživa alokacija

Isti će biti detaljno utvrđeni po odobrenju LRS i LAG-a od strane tijela nadležnog za provedbu PRR

Kriteriji odabira za Pripremu i provedbu aktivnosti sudjelovanja lokalne akcijske grupe, u dijelu Provedba

aktivnosti suradnje lokalne akcijske grupe, su slijedeći: − Broj uključenih partnera u projekt suradnje

− Tip projekta suradnje (međuteritorijalni/transnacionalni) − Planirana uloga LAG-a u projektu suradnje

Financijska alokacija iz 19.3 63.367,50 EUR, 5% od planiranog iznosa za podmjeru 19.2 PRR 2014.-2020.


ukupne alokacije iz 19.2-19.4

do 2023.


1.663.396,88EUR (100%)


Fokus područjima PRR Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: Promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na Fokus područje 6B) Poticanje

lokalnog razvoja u ruralnim područjima. Prioritetne mjere (aktivnosti) 2.2 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 2

M2.2 Potpora jačanju kapaciteta lokalnih razvojnih dionika i upravljanja

Vremensko razdoblje i 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

5 Detaljna tablica kriterija bodovanja projekata nalazi se u Dodatku 5., uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na nacionalnu regulativu za provedbu ovog

tipa operacije.



7


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

predviđena financijska alokacija za provedbu

aktivnosti do 2020. (19.4)

0 0 0 25,00% 25,00% 25,00% 25,00%

Predviđena financijska alokacija do 2023

➢ 100% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od 19.3; 332.679,38 EUR)

Ukupno M2.2: 20% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi

1.663.396,88 EUR (100%)


provedbu

Naziv tipa operacije Podmjera (TO) iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO 2.2.1. Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za

provedbu LRS s provedbom operacija unutar

CLLD strategije

19.4 19


Naziv indikatora

(pokazatelja)

Početna vrijednost, 2014.6

Ciljana vrijednost,

2018. (EUR ili

broj)

Ciljana vrijednost,

2023. (EUR ili broj)

Oznaka

prioriteta

kojem

doprinosi

Oznaka Fokus područja kojem doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi)

0 166.339,68 EUR 332.679,38 EUR CMES/CMEF

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP

CMES/CMEF


PRR/ZPP Broj kreiranih radnih mjesta

putem sufinanciranih

projekata (19.3 + 19.4)

0 2 2

Broj animacijskih

aktivnosti prijenosa znanja i



0 1 10 1 1A

Broj sudionika u

animacijskim aktivnostima

0 10 100 1 1A

6 Op.a. odnosi se na vrijednost postignutu provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.



8


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

prijenosa znanja i inovacija

u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

Broj organiziranih

aktivnosti cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja

znanja i vještina

0 1 8 1 1C

Broj sudionika u sudionika

u programima

cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/

stjecanja znanja i vještina

0 10 80 1 1C

Broj animacijskih




0 5 10 6 6A

Broj sudionika animacijskih




0 50 100 6 6A

Broj animacijskih 0 4 12 6 6B



9


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

aktivnosti usmjerenih

poticanju lokalnog razvoja

u ruralnim područjima Broj sudionika animacijskih

aktivnosti usmjerenih

poticanju lokalnog razvoja

u ruralnim područjima

0 40 120 6 6B

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema programiranom krovnom Fokus području (EUR) Mjere 19, LEADER/CLLD

FP:6B

332.679,38

Prioritetni tipovi operacija za provedbu mjere (aktivnosti) 2.2 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 2

Naziv i oznaka tipa

operacije

TO 2.2.1. Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za provedbu LRS s provedbom operacija unutar

CLLD strategije7


Ciljani korisnik Lokalna akcijska grupa Vallis Colapis odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020 od strane

Agencije za plaćanja

Prihvatljive aktivnosti Tekući troškovi i animacija

Uvjeti prihvatljivosti Lokalna akcijska grupa Vallis Colapis odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020.

Aktivnosti moraju biti završene i odnositi se na razdoblje koje obuhvaća zahtjev za isplatu. U zahtjevu za isplatu jasno se moraju razdvojiti tekući troškovi i animacija. Svi računi moraju biti plaćeni prije podnošenja zahtjeva za isplatu. Opći uvjeti: Iznos potpore za aktivnosti tekućih troškova i animacije ne smije premašiti 25% iznosa potpore isplaćene u okviru Podmjere 19.2. i Podmjere 19.3. PRR. U slučaju da se LAG bavi gospodarskom djelatnošću koja je propisana statutom LAG-a odnosno posjeduje udjele ili dionice u pravnoj

osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost, visina potpore po LAG-u propisana je odredbama Uredbe (EU) br.

1407/2013. Ukoliko se LAG u trenutku odabira nije bavio gospodarskom djelatnošću, već se s gospodarskom djelatnošću počeo baviti nakon odabira, LAG je dužan u roku od sedam dana od početka bavljenja

gospodarskom djelatnošću pisanim putem obavijesti Agenciju za plaćanja. Ako odabrani LAG do 31. prosinca

7 Temeljeno na Pravilniku o provedbi podmjere 19.2. »Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Tekući troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 96/2017, 53/2018).



10


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

2018. godine ne odabere projekte na LAG Natječajima u iznosu od najmanje 20% sredstava namijenjenih za provedbu Podmjere 19.2. i ne dostavi odabrane projekte Agenciji za plaćanja putem Zahtjeva za potporu,

raskinuti će se Ugovor s odabranim LAG-om. Agencija za plaćanja će nakon 31. prosinca 2019. do završetka provedbe Podmjere 19.4. PRR, svake godine na dan 15. veljače godine »n« utvrditi da li je LAG na dan 31.

prosinca godine »n-1« ispunio uvjet iz 1. stavka, na način da se izračun temelji na dodijeljenom iznosu potpore od strane Agencije za plaćanja po osnovi provedbe Podmjere 19.2. i Podmjere 19.3. Ako se utvrdi da

odabrani LAG ne ispunjava prethodno navedeni uvjet, Agencija za plaćanja će obustaviti isplate za aktivnosti

tekućih troškova i animacija sve dok odabrani LAG ne ispuni uvjet iz stavka 1.. Agencija za plaćanja će nakon završetka provedbe Podmjere 19.2. i Podmjere 19.3., a najkasnije do 31. prosinca 2023. godine utvrditi i

usporediti iznos isplaćenih sredstava odabranom LAG-u za aktivnosti tekućih troškova i animacije i iznos isplaćenih sredstava kroz provedbu Podmjere 19.2. i Podmjere 19.3. Odabrani LAG može pomoći u pripremi projekata u vidu edukacija, treninga ili savjetovanja, ali mu je zabranjeno pisanje projekata, pripremanje

natječajne dokumentacije i obrazaca za projekte koji se planiraju provoditi putem odabrane LRS. Visina potpore Planiran iznos potpore: 332.679,38 EUR (25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3)

Intenzitet potpore Intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi troškovi propisani su Pravilnikom i Natječajem za podmjeru 19.4 objavljenim od strane APPRRR. Neprihvatljivi troškovi Neprihvatljivi troškovi propisani su Pravilnikom i Natječajem za podmjeru 19.4 objavljenim od strane APPRRR. Financijska alokacija iz 19.4 332.679,38 EUR, 25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3 PRR 2014.-2020.


ukupne alokacije iz 19.2-19.4

do 2023

Ukupno TO 2.2.1: 20% ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi

1.663.396,88 EUR (100%)


Fokus područjima PRR Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: Promicanje društvene uključenosti, smanjenje

siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na Fokus područje 6B) Poticanje

lokalnog razvoja u ruralnim područjima (definirano Programom ruralno razvoja 2014.-2020.).

No ova Mjera svojim aktivnostima doprinosi i Fokus području 6A)Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta te Prioritetu 1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u

poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima; Fokus područjima 1A) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja

baze znanja u ruralnim područjima; 1B) Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i okolišne učinkovitosti i 1C)

Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektorima poljoprivrede i šumarstva



11


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Provedbom decentraliziranog pristupa lokalnom razvoju, ovaj tip operacije indirektno doprinosi svim razvojnim

prioritetima Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Dodatak 5. Kriteriji odabira projekata LRS LAG-a Vallis Colapis, izmijenjeno

KRITERIJI ODABIRA PROJEKTA – TO 1.1.1 Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

Bodovi

1. Veličina poduzeća max. 15

Mikro / zadruga ili proizvođačka organizacija sa više od 31 člana 15

Mala / zadruga ili proizvođačka organizacija sa 16 do 30 članova 10

Srednji / zadruga ili proizvođačka organizacija sa 7 do 15 članova 5

2. Kompleksnost ulaganja max. 15

Ulaganje u rekonstrukciju, modernizaciju ili opremanje postojećih projekata

(minimalno 50 % prihvatljivih troškova u projektu) 15

Ulaganje u izgradnju i opremanje novog objekta prerade (minimalno 70 %

prihvatljivih troškova u projektu) 10

3. Spremnost projekta max. 5

Za projekt postoji i u prijavi na natječaj priložena je sva potrebna dokumentacija

(pravomoćna građevinska dozvola ako je potrebna, potvrde MZOE-a i slično) 5

4. Ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta max. 8

Za novostvorena radna mjesta - mikro i mali minimalno 2; srednji minimalno 4

novozaposlena

8

Za novostvoreno radno mjesto - mikro i mali minimalno 1; srednji minimalno 2

novozaposlena

6

Projektom su očuvana postojeća radna mjesta 4

5. Dužina poslovanja korisnika max. 5

Subjekt posluje > 10 godina 5

Subjekt posluje od 5 do 10 godina 4


6. Ulaganje u prioritetne sektore max. 22

Prerada mesa ili mlijeka 22




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Prerada voća i/ili povrća 15

Prerada žitarica/uljarica i ljekovitog i aromatičnog bilja 10

7. Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na : 3

Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na preradu ekološkog i/ili biodinamičkog

poljoprivrednog proizvoda

3

Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na preradu integriranog poljoprivrednog

proizvoda

1

8. Indeks razvijenosti JLS (prema mjestu ulaganja) max.10

Ulaganje na području JLS koje pripada 1., 2. ili 3. skupini 10

Ulaganje na području JLS koje pripada 4. ili 5. skupini 9


9. Novi/inovativni tehničko-tehnološki proizvod/ proces 8

Projektom se uvodi novi/inovativni tehničko-tehnološki proizvod/proces 8

10. Doprinos ulaganja fokus područjima 2

Ulaganje doprinosi povećanju učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane (fokus područje 5B)

2

11. Stručna sprema i dob nositelja projekta max. 15

Mladi poljoprivrednik više ili visoke stručne spreme 15

Mladi poljoprivrednik srednje stručne spreme 10

MAKSIMALNI BROJ BODOVA 108

PRAG PROLAZNOSTI 42

KRITERIJI ODABIRA PROJEKTA - TO 1.1.2. Potpora mladim poljoprivrednicima

Bodovi

1. Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva max. 15

8.000 € - 24.999 € 15

25.000€ - 49.999 € 10




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





2. Vlasnički status poljoprivrednog gospodarstva max. 10

Nositelj projekta je vlasnik PG-a/poljoprivrednog potencijala 10

Nositelj projekta ima pravo korištenja poljoprivrednog potencijala u projektu do 15 godina

5

3. Stručna sprema i starost nositelja projekta max. 15

završen preddiplomski ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine agronomske, šumarske, veterinarske ili biotehnološke struke i 8 ili više godina iskustva u poljoprivredi

15

završen preddiplomski ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine agronomske, šumarske, veterinarske ili biotehnološke struke

10

8 ili više godina iskustva u poljoprivredi 8

srednja stručna sprema agronomske, šumarske, veterinarske ili biotehnološke struke i 4 do 8 godina iskustva u poljoprivredi

6

srednja stručna sprema agronomske, šumarske, veterinarske ili biotehnološke struke

4

4 do 8 godina iskustva u poljoprivredi 2

4. Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na: 10

Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na ekološku poljoprivrednu proizvodnju 10

5. Indeks razvijenosti JLS (prema mjestu ulaganja) max. 10




6. Ulaganje se odvija na područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima

2




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





7. Ulaganje se odvija na područjima unutar zaštičenih područja prirode i područja ekološke mreže NATURA 2000

3


PRAG PROLAZNOSTI 20

KRITERIJI ODABIRA PROJEKTA - TO 1.1.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih

gospodarstava

Bodovi

1. Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva max. 10

2.000 € - 3.999 € 10

4.000 € - 7.999 € 7

2. Aktivnosti iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš (moraju se

odnositi na obnovljive izvore i/ili uštedu energije) 10

3. Broj članova OPG-a/broj zaposlenih na PG-u max. 3

4 i više od 4 3

3 2

2 1

4. Gotovost proizvoda max. 4

Poluproizvod 2

Gotov proizvod 4

5. Ekonomska ocjena - interna stopa rentabilnosti (ISR) max. 8

ISR manja od 40 % 4

ISR veća od 40%, odnosno manja od 60 % 6

ISR veća od 60 % 8







tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179







2


3

9. Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na : max.10

Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na ekološku i/ili biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju

10

Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na integriranu poljoprivrednu proizvodnju 7

10. Starost nositelja projekta je: max. 10

Osoba starosti do 40 godina 10

Osoba starosti od 41 do 55 godina 9

Osoba starija od 56 godina 8


PRAG PROLAZNOSTI 28

KRITERIJI ODABIRA PROJEKTA – TO 1.1.4 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Bodovi

1. Veličina gospodarstva SO/broj članova zadruge ili proizvođačke organizacije max. 15

SO 15.000 - 99.999 EUR / zadruga ili proizvođačka organizacija sa više od 31 člana 15

SO 6.000/8.000 – 14.999 EUR zadruga ili proizvođačka organizacija sa 16 do 30 članova

10

SO >100.000 EUR/zadruga ili proizvođačka organizacija sa 7 do 15 članova 5

2. Kompleksnost ulaganja max. 15

Ulaganja u rekonstrukciju/restrukturiranje sa ili bez opremanja postojećih objekata

(min. 50 % prihvatljivih troškova u projektu) 15




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Ulaganja u izgradnju i/ili opremanje novog objekta (min. 50 % prihvatljivih troškova u projektu)

10

Ulaganja u nabavu poljoprivredne mehanizacije 5

3. Ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta max. 6

Za novostvorena radna mjesta – 2 novozaposlena 6

Za novostvoreno radno mjesto – 1 novozaposleni (uključujući samozapošljavanje) 4

Projektom su očuvana postojeća radna mjesta 2

4. Dužina poslovanja korisnika max. 4

Subjekt posluje > 10 godina 4



5. Sektorski kriteriji max 20

Ulaganja u sektor stočarstva (uključujući peradarstvo) 20

Ulaganja u sektor voća i/ili povrća 16

Ulaganja u sektor ratarstva i cvjećarstva 12

6. Sustavi kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 3

Ekološki proizvođač i/ili proizvođač proizvoda s oznakom ZOI, ZOZP ili ZTS 3

7. Indeks razvijenosti JLS (prema mjestu ulaganja) max.10





2

9. Novi/inovativni proizvod/tehničko-tehnološki proces 6

Projektom se uvodi novi/inovativni tehničko-tehnološki proizvod/proces 6




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





10. Doprinos ulaganja fokus područjima 2

Ulaganje doprinosi povećanju učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i

preradi hrane (fokus područje 5B)

2

11. Mladi poljoprivrednici (<41 navršene godine;<5 godina) max. 15

Mladi poljoprivrednik je nositelj/odgovorna osoba/vlasnik duže od 2 godine 15

Mladi poljoprivrednik je nositelj/odgovorna osoba/vlasnik kraće od 2 godine 10

12. Stručna sprema i radno iskustvo nositelja/člana ili odgovore osobe ili zaposlenika (alternativno)

max 4

završen preddiplomski ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine agronomske, šumarske, veterinarske ili biotehnološke struke i 8 ili više godina iskustva u poljoprivredi

4

završen preddiplomski ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij

ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine agronomske, šumarske, veterinarske ili biotehnološke struke

3

8 ili više godina iskustva u poljoprivredi 3

srednja stručna sprema agronomske, šumarske, veterinarske ili biotehnološke struke i 4 do 8 godina iskustva u poljoprivredi

2

srednja stručna sprema agronomske, šumarske, veterinarske ili biotehnološke struke 1

4 do 8 godina iskustva u poljoprivredi 1


PRAG PROLAZNOSTI 40

KRITERIJI ODABIRA PROJEKTA - TO 1.2.1. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na

poljoprivrednim gospodarstvima

Bodovi

1. Stručna sprema i radno iskustvo nositelja PG-a ili člana PG-a max. 10

Nositelj PG-a ili član PG-a ima završen diplomski ili prediplomski studij vezano za nepoljoprivrednu djelatnost za koju se prijavljuje

10




tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179





Nositelj PG-a ili član PG-a ima završenu srednju školu vezano za nepoljoprivrednu djelatnost za koju se prijavljuje

7

Nositelj PG-a ili član PG-a ima 2 godine radnog iskustva i ovjeren završetak stručnog tečaja vezano za nepoljoprivrednu djelatnost za koju se prijavljuje

5

2. Ulaganje doprinosi ulaganju očuvanju/stvaranju novih radnih mjesta max. 15

Stvaranje i zadržavanje jednog ili više stalnih radnih mjesta iz područja turizma na ruralnom području ili prerade

15

Stvaranje i zadržavanje jednog ili više stalnih radnih mjesta iz područja tradicijskih

- umjetničkih obrta, pružanju usluga u ruralnim područjima

10

Stvaranje sezonskih/povremenih radnih mjesta u svim područjima 5

3. Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji tradicijske baštine,

vještina i metoda max. 10

Revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i metoda 10

Modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda 5

4. Aktivnosti iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš 5

5. Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili

usluga, uvodi nove proizvode i usluge

10

6. Ulaganje se odnosi na sektor: max. 20

Turizam u ruralnom području ( (građenje i/ili opremanje građevina i/ili turističke infrastrukture za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga)

20

Pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu (građenje i/ili opremanje građevina u kojima se obavlja proizvodnja i/ili trženje)

17

Prerada, marketing i izravna prodaja proizvoda koji nisu obuhvaćeni Dodatkom I.

Ugovora o funkcioniranju EU (građenje i/ili opremanje građevina za preradu, skladištenje, pakiranje i/ili izravnu prodaju proizvoda koji nisu obuhvaćeni Dodatkom I Ugovora o funkcioniranju EU)

13

Tradicijski i umjetnički obrti, obrti za izradu suvenira i rukotvorina (građenje i/ili opremanje građevina u kojima se obavlja proizvodnja i/ili trženje)

10






tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179








2


3


PRAG PROLAZNOSTI 34

KRITERIJI ODABIRA PROJEKTA - TO 2.1.2 Provedba aktivnosti suradnje LAG-a

Bodovi

1. Broj uključenih partnera u projekt suradnje max. 30

2 10

3 - 4 20

5 i više 30

2. Tip projekta suradnje* max. 20

međuteritorijani (unutar granica RH) 10

transnacionalni unutar EU (između država članica) 20

transnacionalni (s trećim državama) 15

3. Uloga LAG-a u projektu suradnje max. 20

nositelj projekta 20

partner na projektu 10

NAJVEĆI MOGUĆI BROJ BODOVA 70

PRAG PROLAZNOSTI 40

*u slučaju da su partneri/nositelji u projektu suradnje iz zemalja članica i iz trećih država, bodovi se dodjeljuju samo za jedan kriterij i to po onom povoljnijem za korisnika







1


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Dodatak 6. Struktura partnerstva i ureda LAG-a Vallis Colapis te dosadašnja iskustva u provedbi projekata, izmijenjeno1

STRUKTURA PARTNERSTVA – SKUPŠTINA UDRUGE, prosinac 2019.

Rod Sektor

Br. Naziv organizacije/institucije koju predstavlja - člana

LAG-a

Ž M J C G

1 Grad Ozalj X

X

2 Grad Duga Resa

X X

3 Grad Karlovac X

X

4 Općina Kamanje X X

5 Općina Žakanje X X

6 Općina Ribnik X X

7 Općina Netretić X X

8 Općina Draganić X X

9 Općina Lasinja X X

10 Općina Pokupsko X X

11 Općina Pisarovina X X

1 Napomena: Temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom

kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i slijedne nacionalne regulative te Pravilnika Lokalne akcijske grupe

(LAG-a) Vallis Colapis o zaštiti, nadzoru nad prikupljanjem, obradi i korištenju osobnih podataka, podaci i dokumenti koji sadrže osobne podatke sudionika aktivnosti LAG-

a nisu javno dostupni bez pisanog zahtjeva primatelja/treće strane te privole sudionika.







2


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

12 Općina Žumberak X X

13 Općina Krašić X X

14 Općina Kravarsko X X

15 OŠ Žakanje X X

16 Komunalno Ozalj d.o.o.

X X

17 Turistička zajednica Grada Ozlja X X

18 Turistička zajednica Karlovačke županije X X

19 Autoservis Podrebarac X X

20 Car Design obrt X

X

21 Stolarija Tržok X X

22 Pletix d.o.o. X X

23 Zonet d.o.o. X X

24 Contessa Experience j.d.o.o. (turistička agencija) X

X

25 OPG Lovro Krnić X X

26 OPG Ivan Trbuščić X X

27 OPG Danica Mičić X X

28 OPG Diana Prpić X X

29 OPG Stjepan Fanjek X X

30 OPG Katica Sekulić X

X

31 OPG Ivica Puljak X

X







3


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

32 Kuzmić obrt za poljoprivredu i ugostiteljstvo

X X

33 Vindom d.o.o.

X X

34 OPG Lovro Guštin

X X

35 Elektro Vrbos d.o.o. X X

36 OPG Kovač Tomislav X X

37 OPG Močnik Zdenko X X

38 OPG Irena Predović Drakulić X X

39 OPG Kolić Valentina X X

40 OPG Šebrek Antonijo X X

41 OPG Kompes X X

42 OPG Mato Lukić X X

43 OPG Ivan Špišić X X

44 OPG Ivan Konječić X X

45 OPG Zlatko Vularić X X

46 OPG Mladen Pavek X X

47 ZEROT d.o.o. X X

48 Planinarsko društvo Vrlovka X X

49 Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine „Zora“ Prilišće 1925

X

X

50 Udruga stočara Žakanje X

X







4


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

51 Hrvatski skijaški klub Pokupsko

X

X

52 Udruga Ciciban

X

X

53 Udruga Sv. Martin Pisarovina X

X

54 ŠRD Ozalj X X

55 KŠR Mrežnica X X

56 HPD Vinica X X

57 Udruga Zraka X X

58 Klub žena Pokupsko X X

59 Društvo za promicanje kulture življenja „Zvono uz Kupu“

X X

60 Društvo prijatelja Novigrada na Dobri „Frankopan“

X X

61 Udruga za promicanje kvalitete i kuture življenja „CROKultur"“

X X

62 Udruga Kupa – rijeka života X

X

63 RREC Primus Fortissimus X

X Ž M J C G

UKUPNO ZASTUPLJENOST 23 40 18 16 29

ZASTUPLJENOST % 36,50% 63,50% 28,57% 25,40% 46,03% 71,43%

Opis djelatnosti Skupštine, sukladno Statutu LAG-a od 18. prosinca 2017., Članak 18. Skupština udruge najviše je tijelo upravljanja. Skupštinu čine svi članovi, sukladno odredbama čl. 12. i 13. Statuta.







5


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Radom Skupštine predsjedava Predsjednik udruge, a u slučaju predsjednikove spriječenosti Zamjenik predsjednika ili osoba koju Predsjednik ovlasti iz

sastava članova Skupštine Udruge. Skupština radi u sjednicama. Sjednice mogu biti redovne, izborne i izvanredne. Redovne sjednice Skupštine se održavaju svake kalendarske godine protekom šest mjeseci. Izborna sjednica održava se svake godine, kada se, zbog isteka mandata, biraju nova tijela upravljanja. U slučaju isteka mandata tijelima upravljanja sjednicu saziva Predsjednik koji je posljednji bio upisan u Registar udruga, kao osoba ovlaštena za zastupanje. Izvanredna sjednica Skupštine saziva se po potrebi, na zahtjev Predsjednika, Upravnog odbora, Nadzornog odbora ili 1/3 članova udruge. Predsjednik je dužan sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za saziv od strane Upravnog odbora, Nadzornog odbora ili više od 1/3 članova Skupštine. Ukoliko Predsjednik ne sazove izvanrednu sjednicu Skupštine u propisanom roku od 30 dana, mogu je sazvati sami predlagatelji u roku od narednih trideset (30) dana.

Sjednice Skupštine saziva Predsjednik udruge dostavljanjem poziva članovima, u pisanom obliku, najmanje sedam (7) dana prije održavanja sjednice. Poziv sadržava podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice te prijedlog dnevnog reda. Uz poziv se dostavljaju i materijali o pitanjima koja su na dnevnom redu.

U slučaju spriječenosti Predsjednika sjednicu Skupštine saziva Zamjenik predsjednika ili osoba koju Predsjednik ovlasti iz sastava članova Skupštine Udruge.

Skupština udruge nadležna je i obavlja slijedeće poslove: • donosi Statut udruge, njegove izmjene, dopune, tumačenja i druge opće akte udruge; • usvaja Lokalnu razvojnu/CLLD strategiju ruralnog područja na kojem djeluje udruga;

• usvaja strateške razvojne dokumente udruge s pratećim provedbenim dokumentima; • usvaja godišnja izvješća o radu udruge; • usvaja akcijski i financijski plan rada udruge za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o provedbi istih za prethodnu kalendarsku godinu;

• odlučuje o korištenju imovine i dobiti udruge;

• odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, statusnim promjenama, gospodarskim djelatnostima te prestanku rada i raspodjeli preostale imovine

Udruge;

• odlučuje o visini članarine u udruzi; • bira i razrješava Predsjednika i Zamjenika predsjednika koje su ujedno i osobe ovlaštene za zastupanje udruge; • bira i opoziva likvidatora udruge;

• bira i razrješava članove Upravnog odbora udruge;







6


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

• bira i razrješava članove Nadzornog odbora udruge; • odlučuje o prigovoru na odluke Upravnog odbora, osim na odluke o odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane

raspodjele javnih sredstava kojima upravlja udruga u kojem slučaju je za prigovore nadležno tijelo Nadzorni odbor; • odlučuje o prigovorima zaposlenika, volontera i članova udruge u II stupnju. Prigovor Skupštini ima suspenzivni učinak odnosno odgađa

stupanje na snagu odluka drugih tijela udruge do odluke Skupštine; • odlučuje o udruživanju u druge pravne osobe, saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga na nacionalnoj i međunarodnoj

razini;

• obavlja sve ostale aktivnosti koje su joj dodijeljene temeljem Statuta i zakona i koje nisu stavljene u nadležnost drugog tijela udruge.

SASTAV I STRUKTURA UPRAVNOG ODBORA UDRUGE (Tijelo za odabir projekata za provedbu LRS), prosinac 2019.

br. Član LAG-a Rodna zastupljenost Sektori Ž M J G C

1 Općina Ribnik

X X

2 Općina Žumberak

X X

3 Općina Kravarsko

X X







7


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

4 Planinarsko društvo „Vrlovka“ Kamanje

X X

5 Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine „Zora“ – PRILIŠĆE 1925 X X

6 Društvo za promicanje kulture življenja „Zvono uz Kupu“ X X

7 Regionalni razvojni edukacijski centar „Primus Fortissimus“ X X

8 Udruga Sv. Martin Pisarovina X X

9 Udruga „Kupa – rijeka života“ X X

X

10 OPG Ivan Trbuščić X X

11 OPG Zlatko Vularić X X

12 OPG Mato Lukić X X

13 OPG Danica Mičić X

X

14 OPG Katica Sekulić X

X

15 ZEROT d.o.o. X X


ZASTUPLJENOST % 46,66% 53,34% 20,00% 40,00% 40,00%

80,00 %

Opis djelatnosti Upravnog odbora, sukladno Statutu LAG-a od 18. prosinca 2017.,, Članak 22. i 23. Rad Upravnog odbora temelji se na odredbama Uredbe (EU) 1303/2013 te Delegirane uredbe Komisije (EU) 240/2014 koje se odnose na lokalno razvojno

partnerstvo koje provodi lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.

Upravni odbor broji ukupno petnaest (15) članova. U sastav Upravnog odbora ulaze Predsjednik udruge i Zamjenik predsjednika udruge po položaju te 13 članova koje bira Skupština. Predsjednik i Zamjenik predsjednika udruge ujedno su i predsjednik i zamjenik predsjednika Upravnog odbora.







8


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

U radu Upravnog odbora moraju sudjelovati:

• Predstavnici gospodarske interesne skupine (kao što su trgovačka društva, obrti, zadruge, poljoprivredna gospodarstva koja nisu u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinica lokalne/područne samouprave),

• Predstavnici civilne interesne skupine (kao što su udruge, zaklade, fondacije, vjerske zajednice); • Predstavnici javne interesne skupine (kao što su jedinice lokalne i područne /regionalne samouprave, trgovačka društva, ustanove i institucije u

većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave ).

Sukladno odredbama čl. 34. Uredbe (EU) 1303/2013. predstavnika gospodarske i civilne interesne skupine u Upravnom odboru mora biti najmanje pedeset

posto (50%).

Predstavnika javne interesne skupine u Upravnom odboru mora bit najmanje dvadeset posto (20%), a najviše četrdesetdevet posto (49%).

Udio žena u Upravnom odboru mora biti najmanje trideset posto (30%).

Članove Upravnog odbora imenuje Skupština na mandat od jedne (1) godine. Predsjednik udruge po položaju je i predsjednik Upravnog odbora te saziva sjednice i predlaže dnevni red sjednica Upravnog odbora. U slučaju odsutnosti ili sprječenosti Predsjednika u svim poslovima zamjenjuje ga Zamjenik predsjednika udruge.

Upravni odbor radi u sjednicama. Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična većina njegovih članova.

Odluke se donose natpolovičnom većinom članova koji su sudjelovali u sjednici, uz uvjet da predstavnici niti jedne od interesnih skupina ne ostvaruju više od četrdesetdevet posto (49%) glasačkih prava, temeljem čl. 32., Uredbe (EU) 1303/2013. Na sjednici Upravnog odbora vodi se Zapisnik. Na početku sjednice biraju se: zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika. Zapisnik sjednice Upravnog odbora

ovjerava osoba ovlaštena za zastupanje udruge i dva ovjerovitelja zapisnika. Registar zapisnika, s pripadajućim odlukama i drugom dokumentacijom, čuva se u sjedištu Udruge, gdje u njega imaju uvid i mogu ga kopirati svi članovi Udruge. Prilikom odlučivanja o odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele javnih sredstava kojima upravlja udruga, u dnevni red

sjednice mora biti uključeno pitanje utvrđivanja nepristranosti i izbjegavanja sukoba interesa prisutnih članova Upravnog odbora u odnosu na prijavitelje projektnih prijedloga o čijem odabiru odlučuje Upravni odbor. Detaljan postupak provedbe utvrđivanja nepristranosti i izbjegavanja sukoba interesa biti će propisan internim aktom kojeg donosi Skupština.







9


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Udruga vodi Registar evidencije utvrđivanja nepristranosti i izbjegavanja sukoba interesa u postupku donošenja odluka o odabiru projektnih prijedloga u

sustavu provedbe decentralizirane raspodjele javnih sredstava kojima upravlja udruga, a koji se čuva u arhivi u sjedištu udruge.

Upravni odbor provodi odluke Skupštine, te obavlja i druge upravljačke funkcije, a naročito: • priprema nacrt Statuta i drugih dokumenata koje donosi Skupština; • priprema strateške razvojne dokumente udruge s pratećim provedbenim dokumentima koje donosi Skupština; • priprema godišnja izvješća o radu udruge koje donosi Skupština; • priprema akcijski i financijski plan rada udruge za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o provedbi istih za prethodnu kalendarsku godinu koje

donosi Skupština; • priprema i druge akte na višegodišnjoj razini provedbe potrebne za rad udruge koje donosi Skupština; • provodi odluke koje je donijela Skupština; • imenuje i razrješuje voditelja i druge zaposlenike i volontere udruge;

• nadgleda rad voditelja i drugih zaposlenika te volontera udruge;

• promiče ciljeve i svrhu Udruge u javnosti; • brine o informiranju članstva i javnosti, • upravlja imovinom Udruge, prikupljanju i potrošnji novčanih sredstava te o načinu ulaganja ostvarene dobiti u ostvarenje i unapređenje djelatnosti

udruge sukladno odredbama Statuta;

• donosi odluke o promjeni sjedišta udruge; • donosi odluke o osnivanju podružnica; • bira i razrješava članove stručnih tijela za vrednovanje projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele financijskih sredstava iz

javnih izvora kojima upravlja udruga;

• provodi postupak odabira projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele financijskih sredstava iz javnih izvora kojima upravlja

Udruga;

• donosi odluke o isključenju člana udruge; • obavlja i druge poslove koje odredi Skupština.







10


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

SASTAV I STRUKTURA NADZORNOG ODBORA UDRUGE (Tijelo za prigovore), prosinac 2019.

br. Član LAG-a Rodna

zastupljenost

Sektori

Ž M J G C

1. Općina Žakanje X X

2. Općina Pisarovina X X

3. OPG Lovro Guštin X X

4. Stolarija Tržok X X

5. Udruga prijatelja Novigrada na Dobri „Frankopan“ X X

6. Hrvatski skijaški klub Pokupsko X X


ZASTUPLJENOST % 0% 100% 33,33% 33,33% 33,33%

66,66%

Opis djelatnosti Nadzornog odbora, sukladno Statutu LAG-a od 18. prosinca 2017., Članak 25.-27.

Rad Nadzornog odbora temelji se na odredbama Uredbe (EU) 1303/2013 te Delegirane uredbe Komisije (EU) 240/2014 koje se odnose na lokalno razvojno

partnerstvo koje provodi lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.

Nadzorni odbor, kao tijelo kontrole rada Udruge, čini šest (6) članova koje bira Skupština. U radu Nadzornog odbora moraju sudjelovati:







11


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

• Predstavnici gospodarske interesne skupine (kao što su trgovačka društva, obrti, poljoprivredna gospodarstva, zadruge koje nisu u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave);

• Predstavnici civilne interesne skupine (kao što su: udruge, zaklade, fundacije, vjerske zajednice);

• Predstavnici javne interesne skupine (kao što su jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva, ustanove i institucije u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedinica lokalne i područne/regionalne samouprave ).

Sukladno odredbama čl. 34. Uredbe (EU) 1303/2013. predstavnika gospodarske i civilne interesne skupine u Nadzornom odboru mora biti najmanje pedeset

posto (50%).

Predstavnika javne interesne skupine u Nadzornom odboru mora biti najviše četrdesetdevet posto (49%). Članove Nadzornog odbora imenuje Skupština na mandat od dvije (2) godine, uz mogućnost ponovnog izbora. Članovi Nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju Skupštini. Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora.

Član Nadzornog odbora ne može biti član Upravnog odbora.

Nadzorni odbor radi u sjednicama. Predsjednik Nadzornog odbora saziva sjednice Nadzornog odbora, rukovodi njegovim radom i obavlja druge poslove koje

mu povjeri Upravni odbor ili Skupština. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika Nadzornog odbora njegove dužnosti preuzima zamjenik predsjednika Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor pravovaljano odlučuje ako sjednici prisustvuje najmanje pet (5) njegovih članova, a odluke se donose natpolovičnom većinom prisutnih

članova. Nadzorni odbor punovažno odlučuje kada prilikom odlučivanja predstavnici niti jedne od interesnih skupina ne ostvaruju više od četrdesetdevet posto (49%) glasačkih prava, temeljem čl. 32., Uredbe (EU) 1303/2013. Na sjednici Nadzornog odbora vodi se zapisnik. Na početku sjednice biraju se: zapisničar i dva ovjerovitelja zapisnika. Zapisnik sjednice, uz ovjerovitelje,

ovjerava i predsjednik Nadzornog odbora, izuzev u slučaju odlučivanja o prigovorima na odluke Upravnog odbora o odabiru projektnih prijedloga u sustavu

provedbe decentralizirane raspodjele javnih sredstava kojima upravlja Udruga, kada zapisnik uz predsjednika Nadzornog odbora ovjerava i Predsjednik

udruge. Registar zapisnika, s pripadajućim odlukama i drugom dokumentacijom, čuva se u sjedištu udruge, gdje u njega imaju uvid i mogu ga kopirati svi članovi udruge.







12


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Prilikom odlučivanja o prigovorima na odluke Upravnog odbora o odabiru projektnih prijedloga odnosno projekata u sustavu provedbe decentralizirane

raspodjele javnih sredstava kojima upravlja udruga, u dnevni red sjednice mora biti uključeno pitanje utvrđivanja nepristranosti i izbjegavanja sukoba interesa

prisutnih članova Nadzornog odbora u odnosu na podnositelje prigovora.

Detaljan postupak provedbe utvrđivanja nepristranosti i izbjegavanja sukoba interesa propisan je internim aktom kojeg donosi Skupština. Udruga vodi Registar evidencije utvrđivanja nepristranosti i izbjegavanja sukoba interesa u postupku donošenja odluka o odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe

decentralizirane raspodjele javnih sredstava kojima upravlja udruga, a koji se čuva u arhivi u sjedištu udruge.

Dužnosti Nadzornog odbora: • razmatra i nadzire primjenu odredaba ovoga Statuta i drugih općih i internih akata udruge; • razmatra i nadzire materijalno-financijsko poslovanje i korištenje imovine udruge; • razmatra i nadzire ostvarivanje odluka i zaključaka drugih tijela udruge; • razmatra i donosi odluku o prigovorima na odluke Upravnog odbora o odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele

javnih sredstava kojima upravlja udruga;

• obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština.

U slučaju prigovora na odluke Upravnog odbora o odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele javnih sredstava kojima

upravlja udruga, prigovor se podnosi isključivo Nadzornom odboru. Prigovor na odluke Upravnog odbora o odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe

decentralizirane raspodjele javnih sredstava kojima upravlja udruga moguće je uputiti Nadzornom odboru u roku od 15 dana od zaprimanja pisane odluke o

odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele javnih sredstava kojima upravlja udruga. Prigovor Nadzornom odboru na odluke

Upravnog odbora o odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele javnih sredstava kojima upravlja udruga ima suspenzivni

učinak, odnosno odgađa stupanje na snagu odluke Upravnog odbora (o odabiru projektnih prijedloga u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele javnih

sredstava kojima upravlja udruga) do odluke Nadzornog odbora. Odluka Nadzornog odbora je u tom slučaju konačna. O donesenoj odluci obavještava se Skupština na njezinoj slijedećoj sjednici.







13


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Nadzorni odbor ima pravo zatražiti uvid u dokumentaciju i sve podatke o radu udruge. Upravni odbor i svaki član udruge, dužni su omogućiti uvid u zatraženu dokumentaciju i podatke, te dati tražene obavijesti. Članovi Nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednicama Upravnog odbora, ali bez prava

glasa.

Nadzorni odbor može zatražiti sazivanje sjednice Upravnog odbora i Skupštine ako utvrdi nepravilnosti u financijskom i drugom poslovanju udruge, nemarnost u izvršavanju poslova ili povrede Statuta i drugih općih ili internih akata udruge.

Predsjednik i zamjenik predsjednika, sukladno Statutu LAG-a, Članak 20. i 21.

Predsjednika bira i razrješuje Skupština na mandat od jedne (1) godine.

Predsjednik obavlja slijedeće dužnosti: • predstavlja i zastupa udrugu u zemlji i inozemstvu te odgovara za zakonitost njezina rada;

• saziva, predsjedava i rukovodi sjednicama Skupštine i Upravnog odbora, predlaže njihove dnevne redove te priprema radne materijale potrebne za njihovo održavanje;

• podnosi Skupštini godišnje izvješće o radu; • odgovoran je za izvršenje odluka i akata koje donosi Skupština; • podnosi Skupštini prijedlog godišnjeg financijskog izvješća; • rukovodi radom Upravnog odbora, organizira i rukovodi aktivnostima udruge;

• dostavlja zapisnik sa redovne sjednice Skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga; • sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun udruge;

Predsjedniku udruge u radu pomaže Zamjenik predsjednika. Zamjenika predsjednika bira i razrješava Skupština na mandat od jedne (1) godine. Zamjenik predsjednika zastupa udrugu i pomaže u radu Predsjedniku udruge.

Odredbe ovog Statuta o izboru, mandatu i djelatnostima Predsjednika udruge na odgovarajući se način primjenjuju na Zamjenika predsjednika udruge.







14


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Br. Član LAG-a

spol sektor

1 Općina Ribnik muški javni

2 Općina Žumberak muški javni

Ured (stručna služba) LAG-a:

ZAPOSLENICI

Milan Medić, voditelj LAG-a:

Diplomirani filozof i indolog, u LAG-u Vallis Colapis obavlja poslove koordinacije rada službenih tijela LAG Vallis Colapis, priprema, provodi i nadzire razvojne projekte sukladno LRS Vallis Colapis, organizira i provodi javne nastupe, surađuje sa relevantnim ustanovama, organizacijama civilnog društva, poduzetnicima i donatorima na pripremi projekata za razvoj zajednice na području LAG Vallis Colapis, posebice mjera Programa ruralnog razvoja te provodi usluge informiranja, savjetovanja i izobrazbe zainteresiranih dionika na području LAG Vallis Colapis. Više od 25 godina iskustva rada u civilnom sektoru, s 20 godina specijalizacije na području ruralnog razvoja (LEADER/CLLD).

Dodatno osposobljen za socijalni rad kroz neformalne edukacijske programe u inozemstvu (Boston University, SAD; HAN Sveučilište, Nizozemska; British Cpouncil, UK). Posebno osposobljen za pokretanje i vođenje participativnih projekata sudjelovanja javnosti u kreiranju i

provođenju lokalnih razvojnih politika. Osim područja ruralnog razvoja, posjeduje i višegodišnje iskustvo rada u ova 3 sektora rada civilnog

društva: sektor zaštite okoliša, kao voditelj udruga, mreža i nacionalnih kampanja za zaštitu okoliša (Agenda 21, Lokalna agenda 21), sektor

društvenog poduzetništva, autor nekoliko stručnih priručnika, sektor ekonomske demokracije, kao istraživač i aktivisti inicijativa za pokretanje poduzeća u vlasništvu zaposlenika i/ili potrošača.

Tatjana Polović, voditeljica odjela za ruralni razvoj







15


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Diplomirani inženjer agronomije s radnim iskustvom u vođenju administrativnih poslova udruge, financijsko vođenje poslovanja, koordinacija članstva, odnosi s javnošću. Pripremala i provodila projekte i programe financirane iz EU fondova (Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj, Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj). Sudjelovala je u koordinaciji i tehničkoj organizaciji aktivnosti na različitim projektima, evaluaciji projekata, njihovih aktivnosti, rezultata te financijskom izvještavanju. Upoznata je sa zakonskim propisima za organizacije civilnog društva. Sudjelovala je na brojnim seminarima i edukativnim radionicama vezanim uz PCM i provedbu Mjere 19 „LEADER – CLLD“.

Martina Marušić Britvec, voditeljica odjela za društvene djelatnosti

Magistra politologije s radnim iskustvom u radu u neprofitnom sektoru koja u LAG-u Vallis Colapis radi na poslovima koordinacije

Volonterskog centra Kupa, kao voditeljica projekata i programa usmjerenih mladima, vodi programe za razvoj kapaciteta udruga i održava treninge za udruge. Posjeduje iskustvo u radu u ruralnim sredinama te kreiranju aktivnosti u skladu sa potrebama zajednice i u suradnji sa

zajednicom. Sudjelovala na brojnim edukacijama, treninzima i seminarima usmjerenima na upravljanje projektnim ciklusom, rad sa mladima,

mentorstvu, facilitaciji, koordinaciji volontera, upravljanje konfliktima, informiranju i savjetovanju u organizaciji brojnih relevantnih

organizacija i programa (Erasmus+). Pripremala i provodila projekte i programe financirane iz Europskog socijalnog fonda. Uz teoretsko

iskustvo stekla je i praktično znanje i iskustvo u organizaciji, komunikaciji, kreiranju projektnih ideja, pripremi i implementaciji projektnih

prijedloga, implementaciji projektnih aktivnosti, financijskom i administrativnom praćenju provedbe projekata i programa financiranih od strane

nacionalnih, EU i međunarodnih donatora. Iskustvo u nastupima u medijima i komunikaciji sa nacionalnim i internacionalnim dionicima.

Petra Cule, stručna suradnica odjela za društvene djelatnosti Magistra politologije s radnim iskustvom u radu u neprofitnom sektoru koja u LAG-u Vallis Colapis sudjeluje na poslovima Volonterskog

centra Kupa, kao izvoditeljica projekata i programa usmjerenih mladima, vodi programe za razvoj kapaciteta udruga i održava treninge za

udruge. Posjeduje iskustvo u radu u ruralnim sredinama te kreiranju aktivnosti u skladu sa potrebama zajednice i u suradnji sa zajednicom.

Sudjelovala na brojnim edukacijama, treninzima i seminarima usmjerenima na upravljanje projektnim ciklusom, rad sa mladima, mentorstvu,

facilitaciji, koordinaciji volontera, upravljanje konfliktima, informiranju i savjetovanju u organizaciji brojnih relevantnih organizacija i programa

(Erasmus+). Pripremala i provodila projekte i programe financirane iz Europskog socijalnog fonda, te Europske volonterske službe. Uz teoretsko







16


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

iskustvo stekla je i praktično znanje i iskustvo u organizaciji, komunikaciji, kreiranju projektnih ideja, pripremi i implementaciji projektnih

prijedloga, implementaciji projektnih aktivnosti, financijskom i administrativnom praćenju provedbe projekata i programa financiranih od strane nacionalnih, EU i međunarodnih donatora. Iskustvo u nastupima u medijima i komunikaciji sa nacionalnim i internacionalnim dionicima.

Martina Stipetić, voditeljica odjela za financijsko upravljanje

Prvostupnica ekonomije smjera menadžment i poduzetništvo s radnim iskustvom u radu u neprofitnom sektoru; vođenje administrativnih

poslova udruge, financijsko vođenje poslovanja, koordinacija članstva, odnosi s javnošću. Pripremala i administrativno i financijski provodila

projekte i programe financirane iz EU fondova (Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj). Sudjelovala je u koordinaciji i

tehničkoj organizaciji aktivnosti na različitim projektima, evaluaciji projekata, njihovih aktivnosti, rezultata te financijskom izvještavanju. Upoznata je sa zakonskim propisima za organizacije civilnog društva. Sudjelovala je na brojnim treninzima, seminarima i edukativnim

radionicama vezanim uz PCM i provedbu Mjere 19 „LEADER – CLLD“.

Zrinka Pavlov, stručna suradnica odjela za financijsko upravljanje Diplomirana novinarka zaposlena u LAG-u Vallis Colapis od 2011. godine. Uz administrativno-financijsko vođenje udruge, praćenje zakonskih propisa za udruge, tijekom svog rada u LAG-u pisala je i provodila niz domaćih i EU projekata. Pored rada na Erasmus+ projektima (razmjene i inicijative mladih), podmjeri 19.1. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, projektima financiranih od strane Nacionalne zaklade za

razvoj civilnoga društva, pružanja usluga informiranja, savjetovanja i edukacije organizacijama civilnog društva, koordinacija članstva, odnosi s javnošću. Pripremala i provodila projekte i programe financirane iz EU fondova. Sudjelovala je u koordinaciji i tehničkoj organizaciji aktivnosti na različitim projektima, evaluaciji projekata, njihovih aktivnosti, rezultata te financijskom izvještavanju.

Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata

Lokalna akcijska grupa Vallis Colapis (lat. naziv za dolinu Kupe) osnovan je 2009. godine na poticaj Ministarstva poljoprivrede sukladno

nastojanjima za primjenu metodologije ruralnog razvoja LEADER i CLLD u okviru IPARD programa i budućeg Programa ruralnog razvoja RH







17


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

2014-20. Organizacija je jedna od prva 4 LAG (lokalne akcijske grupe) u Hrvatskoj, a njezini osnivači su predstavnici javnog, poslovnog i civilnog sektora. Na osnivačkoj Skupštini LAG-a, održanoj dana 08.05.2009. donesen je Statut LAG-a, kojim su uređena sva bitna pitanja vezna uz djelovanje i rad. Statut LAG-a je dorađivan i prilagođen novom Zakonu o udrugama (NN 74/14). Trenutno LAG pokriva područje 14 ruralnih gradova i općina (Duga Resa, Ozalj, Karlovac, Draganić, Kamanje, Netretić, Ribnik, Žakanje, Lasinja, Krašić, Kravarsko, Pisarovina, Pokupsko

i Žumberak).

Ciljevi osnivanja udruge su jačanje kapaciteta lokalnih dionika te širenje LEADER/CLLD načela i metodologije u integralnom razvoju područja djelovanja Udruge, uz međusektorsko povezivanje, jačanje kapaciteta, razmjenu iskustava i javno zagovaranje interesa lokalnih razvojnih

dionika, predstavnika javnih i privatnih lokanih socio-ekonomskih interesa.

a. LEADER pristup (franc. Liaison Entre Actions de Développement de l'Économie Rurale – veze među aktivnostima u razvoju ruralnog gospodarstva) je metoda ruralnog razvoja koji se primjenjuje u svim zemljama članicama EU i na taj način može unaprijediti svakodnevni život ljudi u ruralnim područjima. LEADER potiče ruralna područja na održivi razvoj svojih zajednica uz povećanje konkurentnosti poslovnog sektora, poticanje sudjelovanja građana u donošenju lokalnih političkih odluka, zaštitu prirodne i kulturne

baštine te razvoj društvenih sadržaja u ruralnim zajednicama.

b. CLLD (eng. Community Led Local Development – lokalni razvoj vođen od strane zajednice) je mehanizam za uključivanje lokalnih razvojnih dionika i partnera, uključujući predstavnike civilnog društva, lokalne gospodarske dionike te predstavnike javnog sektora, u

izradu i provedbu integrirane lokalne strategije koja pomaže njihovom području u budućem održivom razvoju. CLLD se provodi putem integriranih i višesektorskih strategija lokalnog razvoja, dizajniranih na način da uvažavaju lokalne potrebe i potencijale te

uključuju inovativne razvojne mogućnosti u lokalnom kontekstu, umrežavanje i suradnju. Svrha djelovanja udruge je unaprijediti kvalitetu života u prostoru područja djelovanja, osnažiti i povezati dionike koji djeluju u prostoru

područja djelovanja, poticati sudjelovanje žena, mladih i svih ranjivih skupina u donošenju odluka na lokalnoj razini, poticati međusektorsku suradnju, okupljati i povezivati sve dionike koji teže i djeluju u smjeru održivog i ujednačenog razvoja prostora područja djelovanja, kao i

unaprjeđivati uvjete za djelovanje članica udruge.







18


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Područja djelovanja udruge sukladno Ciljevima jesu:

1. Demokratska politička kultura: − obrazovanje za demokratsko građanstvo, − volonterstvo (promicanje i razvoj volonterstva, djelatnosti volonterskih centara te ostale djelatnosti volonterstva),

− promicanje društvene solidarnosti,

− promicanje dobrog upravljanja,

− poticanje participativne demokracije/sudjelovanja građana u odlučivanju,

− praćenje javnih politika i javno zagovaranje,

− razvoj civilnog društva, − razvoj lokalne zajednice,

− javno informiranje i mediji (proizvodnja medijskih sadržaja, poticanje kritičke rasprave u medijima, promicanje medijske pismenosti, praćenje društvene odgovornosti medija i ostale djelatnosti javnog informiranja i medija).

2. Gospodarstvo:

− Socijalno (društveno) poduzetništvo (promicanje razvoja socijalnog poduzetništva te ostale djelatnosti socijalnog poduzetništva). − energetika (s naglaskom na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije), − industrija,

− inovatorstvo,

− poljoprivreda,

− trgovina,

− turizam,

− ugostiteljstvo,

− strukovne udruge u gospodarstvu,







19


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

− ostale djelatnosti iz područja gospodarstva. 3. Međunarodna suradnja:

− razvojna suradnja (demokratska tranzicija, obrazovanje, ravnopravnost spolova, smanjenje siromaštva, zaštita okoliša i prirode te

ostale djelatnosti međunarodne razvojne suradnje). 4. Obrazovanje, znanost i istraživanje:

− razvoj i promicanje odgoja i obrazovanja (cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje,

potpora obrazovanju djece i mladih s posebnim potrebama, odgoj i obrazovanje za aktivno sudjelovanje u razvoju demokratske

kulture, odgoj i obrazovanje za zaštitu i promicanje ljudskih prava, poticanje kreativnosti i stvaralaštva u odgoju i obrazovanju,

odgoj i obrazovanje za zaštitu i promicanje povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, zdrave načine života i očuvanje prirode, međunarodna suradnja i mobilnost u obrazovanju te ostale aktivnosti odgoja i obrazovanja).

5. Održivi razvoj: − razvoj ruralnih područja (edukacija za održivi razvoj ruralnih područja, planiranje razvoja ruralnih područja, LEADER/CLLD

pristup razvoju ruralnih područja, zaštita javnih dobara u ruralnim područjima i ostale aktivnosti razvoja ruralnih područja te ruralno-urbanih veza),

− održivi gospodarski razvoj (razvoj društvenog kapitala, održivi turizam te ostale djelatnosti održivog gospodarskog razvoja)

Ciljane skupine na koje su usmjerene aktivnosti LAG-a su: djeca, opća populacija, građani, opća populacija, lokalna i regionalna samouprava,

mali i srednji poduzetnici i obrtnici, mladi, opća populacija, odgojno-obrazovne ustanove, osobe starije životne dobi, osobe u riziku od siromaštva i siromašne osobe, poljoprivrednici i ribari, poslodavci, poslovne organizacije, potrošači, ruralno stanovništvo, udruge i građanske inicijative, volonteri, žene, žene poduzetnice, žene ruralnih područja.







20


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

U svrhu ostvarivanja ciljeva opisanih u članku 7. Statuta LAG-a, udruga će obavljati slijedeće djelatnosti, a sve u skladu sa Uredbama (EU) i

zakonskom regulativom Republike Hrvatske:

− upravljanje lokalnim razvojem pod vodstvom lokalne zajednice;

− promicanje načela LEADER/CLLD-a u integralnom održivom razvoju lokalnih zajednica; − strateško programiranje, izrada i provedba lokalne razvojne strategije za integralni i uključiv lokalni razvoj vođen lokalnom zajednicom,

temeljen na pristupu „odozdo prema gore“, odnosno primjeni načela LEADER/CLLD-a; poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju i provođenju lokalnih razvojnih politika;

− pružanje potpore svim lokalnim razvojnim dionicima odnosno predstavnicima javnih i privatnih lokalnih socio-ekonomskih interesa koji

se bave razvojem lokalne zajednice kroz seminare, radionice, predavanja, individualne konzultacije i slično, u cilju njihovog razvoja i

samoodrživosti; − poticanje svih oblika održivog razvoja ruralnih zajednica, posebno pomoć u radu i razvoju lokalnih razvojnih dionika koji djeluju na

području ruralnog gospodarstva (industrije, obrtništva, poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma, zadrugarstva i društvenog poduzetništva); − poticanje suradnje, međusobne pomoći i povezivanja predstavnika javnih i privatnih lokalnih socio-ekonomskih interesa kao i ostalih

dionika u ruralnom prostoru, čije se djelovanje temelji na LEADER/CLLD načelima, na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini; − izrada, provođenje, nadzor i koordinacija integralnih i drugih razvojnih projekata udruge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini; − vrednovanje i odabir, nadzor i koordinacija projekata koji se provode u sustavu provedbe decentralizirane raspodjele javnih sredstava

kojima upravlja udruga;

− briga o revitalizaciji, zaštiti i promicanju tradicijskog nasljeđa te kulturne i prirodne baštine lokalnih zajednica;

− sudjelovanje na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim skupovima, seminarima i slično koji su u vezi s radom neprofitnog

sektora, integralnog razvoja lokalnih zajednica i primjenu načela LEADER/CLLD-a;







21


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

− organiziranje stručnih skupova, edukacija i razmjene znanja i vještina za sve predstavnike javnih i privatnih lokalnih socio-ekonomskih

interesa, razvojne dionike ruralnih prostora;

− potpora stjecanju znanja, razmjene iskustava i savjetovanja između članica Udruge te nadležnih državnih tijela i službi odgovornih za

pitanja ruralnog razvoja na razini Republike Hrvatske i Europske unije;

− poticanje i potpora provedbi stručnog i znanstveno-istraživačkog rada vezanog za područje ruralnog razvoja i primjenu načela LEADER/CLLD-a u razvoju lokalnih zajednica;

− poticanje i potpora aktivnoj uključenosti građana u društveno korisnim akcijama i volonterizmu te organiziranje razmjene volontera;

osnivanje i vođenje lokalnih volonterskih centara u ruralnom području; − provođenje volonterskih aktivnosti, informiranje, savjetovanje, edukacija volontera i organizatora volontiranja kroz djelovanje lokalnih

volonterskih centara;

− pružanje potpore u organizaciji sajmova, izložbi, koncerata, predstava i drugih javnih događanja u lokalnim zajednicama te na

regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u svrhu promicanja ruralnog razvoja i primjene načela LEDER/CLLD u razvoju lokalnih

zajednica;

− obavljanje i drugih sličnih poslova, a koji doprinose ostvarenju ciljeva Udruge u skladu sa odredbama ovog Statuta.

Projektna iskustva:

LAG Vallis Colapiss ima iskustva u pripremi i provedbi projekata i izvan LEADER programa. Na polju društvenih projekata intenzivno radi s mladima i starijima u seoskim zajednicama. Proveo je niz društvenih projekata poduprtih iz programa NZRCD, IPA, ESF i Erasmus+ (Mladi na

djelu, Europska volonterska služba), organizirao je brojne razmjene i inicijative mladih te javno zagovaračke platforme za sudjelovanje mladih u donošenju lokalnih politika razvoja. Osnovao je i vodi Volonterski centar Kupa, kao jedan od rijetkih volonterskih centara u ruralnom području RH.

LAG je sudjelovao u pripremi i provedbi nacionalnih i EU projekata/programa kao nositelj, partner ili suradnik, a značajniji su:







22


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

1) ERASMUS+ (Agencija za mobilnost i EU programe)

KA1, razmjena mladih „Try Talking in My Shoes!“- Poslušaj se-stani u moje cipele!

Vrijeme provedbe: 15.03.2017.- 14.10.2017. Dodijeljeni iznos potpore: 17.595,00 eura.

Aktivnosti razmjene mladih održale su se u Dugoj Resi od 23.-30.6.2017. godine. Razmjena je okupila mlade iz 5 partnerskih organizacija, svaki

će partner sudjelovao je s 5 sudionika i 1 voditeljem, odnosno 2 voditeljice u slučaju Hrvatske. Glavni cilj je: povećati komunikacijske sposobnosti mladih sudionika u svrhu jačanja ključnih kompetencija, povećanje socijalne uključenosti te

aktivnog uključivanja u život lokalne zajednice. 2) Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Projekt „Volonterski centar Kupa“ financiran je od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Vrijeme provedbe

projekta: 01.08.2016. – 31.07.2017.godine. Ugovoreni iznos: 120.000,00 kn. Provedbom projekta uspostavili smo i učvrstili podršku organizatorima volontiranja sa područja 13 ruralnih općina i gradova Karlovačke i Zagrebačke županije kroz promociju i razvoj volonterstva te

povećanje vidljivosti volonterskih aktivnosti organizatora volontiranja u ruralnim zajednicama Karlovačke i Zagrebačke županije, edukacijom za volonterstvo i informiranje o volonterstvu, stvaranjem sustava podrške za razvoj volonterstva, povećanjem broja organizatora volontiranja u

ruralnim sredinama, povećanjem broja volontera u ruralnim sredinama, te unaprjeđenjem partnerskih odnosa između organizacija civilnog društva i jedinica lokalne samouprave na zemljopisno povezanom području. 3) IPARD:

IPARD, Mjera 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 08.07.2013.-08.07.2015., (ugovoreno 450.000,00 kn godišnje ) Od mogućih 900.000 kn LAG je iskoristio 866.531,80 kn (96,28%). Potpora

IPARD mjere 202 je iskorištena za rad ureda LAG-a u trajanju od 2 godine, izradu studija gospodarenja otpadom za područje LAG-a u obuhvatu

JLS Ozalj, Dugu Resu, Netretić, Ribnik, Kamanje i Žakanje, organiziranje treninga i edukacija za članove LAG-a te pokrivanje brojnih troškova animacije i informiranja stanovništva. 4) IPA







23


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

IPA Socio-Economic Partnership Programme (Europska komisija Bruxelles) – suradnik na projektu "Jednake mogućnosti za sve mlade"

(nositelj: Institut za razvoj mladih Kult iz Sarajeva te 4 organizacije iz BiH, Srbije i Hrvatske). Početak: 14.10.2010. Završetak: 30.11.2012. Aktivnosti: istraživanje potreba mladih, izrada modela uključivanja mladih u donošenje javnih politika, mobilizacija i edukacija mladih.

IPA CBC BIH-RH 2009-0017-974007: ''Prekogranično umrežavanje volontera za lokalni razvoj'' 2012.-2013.; 70.284,37 kn; Partner, rezultati:

osnovan volonterski centar, provedena obuka koordinatora za menadžment volontera i vođenje volonterskog centra.

„Partnerstvo za promjene i razvoj na lokalnom tržištu rada“ IPA IV 1.1.1.05.01.C23 (Ugovor: 29.11.2013.-29.07.2015.), HZZ - Ured za

financiranje i ugovaranje projekata EU. Nositelj projekta je bila Ženska grupa „Korak“, Karlovac, a parneri na projektu LAG Vallis Colapis,

Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni uredo Karlovac, Grad Karlovac, Centar za civilne inicijative (CCI), Udruga proizvođača ekoloških proizvoda Karlovačke županije (EKOP) i Prirodoslovna škola Karlovac. Financijski udio LAG-a kao partnera iznosio je 88.488,64 kuna. Projekt

je započeo 29. studenog 2013. te je trajao do 29. srpnja 2015.godine.

IPA – Transition Assistance and Institution Building Component for 2010. Suradnik na projektu "Lokalni energetski dijalog". Trajanje:

17.4.2013. - 16.10.2014. Aktivnosti: analiza lokalne energetske politike u 3 županije te izrada SEAP planova energetske učinkovitosti za JLS na području LAG-a.

5) ESF

Europski socijalni fond „Koordinacija za pružanje socijalnih usluga Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije“ , 29.12.2014. godine potpisan je

ugovor sa Uredom Vlade Republike Hrvatske (posredničko tijelo prve razine) i Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva (posredničko tijelo druge razine) o dodjeli sredstava iz Europskog socijalnog fonda za projekt „Koordinacija za pružanje socijalnih usluga Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije“ u ukupnom iznosu od 736.517,97 kuna. Ovaj projekt LAG je proveo u suradnji s 2 organizacije iz svojeg članstva. To su Gradsko društvo Crvenog križa Duge Rese i humanitarna udruga Sveti Martin iz Pisarovine. Uz njih je partner na projektu i

Caritas Sisačke biskupije. Trajanje: 29.12.2014. - 28. 12. 2015. godine.

6) Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva: „Program regionalnog razvoja civilnog društva i lokalnih zajednica u RH“ Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. LAG Vallis Colapis

sudjeluje u provedbi programa MRRAK, kao dijelu nacionalnog Programa regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica u

Republici Hrvatskoj kojeg provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Usluge koje se pružaju kroz program su informiranje,







24


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

savjetovanje i izobrazba organizacija civilnoga društva. Ugovoren godišnji iznos potpore 75.000,00 kuna. Četverogodišnji program u trajanju

od 2013.-2016.godine.

„E - administracija u ruralnim zajednicama“ (Demokratizacija i razvoj civilnog društva), potpora: 46.800,00 kuna, trajanje: 01.01.-31.12.2012.

godine, aktivnosti: uvođenje sustava e potpore za sudjelovanje građana u odlučivanju te uvođenje prakse participativnog budžeta.

„Uvođenje ogledne solarne rasvjete u Pokupska sela“ (Naš doprinos zajednici), potpora 12.953,00 kuna, trajanje 01.02.-30.04.2012. godine,

aktivnosti: uvođenje solarne rasvjete u područne škole i druge javne objekte.

7) Agencija za mobilnost i programe EU:

"Ima nas dovoljno" (Mladi na djelu). Trajanje: 1.5.2011. - 31.12.2011. Potpora: 6.241,00 EUR. Aktivnosti: promocija udruga i inicijativa mladih

s područja LAG-a, video-aktivizam.

"Novi mjuzikl u staroj dvorani" (Mladi na djelu). Trajanje: 1.7.2011. - 31.10.2011. Potpora: 7.250,00 EUR. Aktivnosti: promocija volonteraizma

mladih, kulturno stvaralaštvo mladih. „Okreni društvo volonterizmu“ Mladi na djelu (Ugovor: 3.1.2014), Agencija za mobilnost i programe EU – ugovoreno 66.528,13 kn.

" CSI-The Case of Rural Culture" (Mladi na djelu). Trajanje: 1.2.2013. - 31.5.2013. Potpora: 9.926,80 EUR. Aktivnosti: razmjena mladih iz

Hrvatske, Slovenije i Irske na temu kulturnog stvaralaštva mladih. "Pričajmo europski" (Mladi na djelu). Trajanje: 1.5.2013. - 30.9.2013. Potpora: 9.155,24 EUR. Aktivnosti: razmjena mladih iz Hrvatske,

Slovenije i Turske na temu europskog identiteta.

„Povuci-Potegni, Sport za zajednicu“ (Erasmus+) u ukupnom iznosu od 98.817,60 kuna. Riječ je o internacionalnoj razmjeni mladih KA1,

Mobilnost u svrhu učenja za pojedince iz RH, BiH, Slovenije, Rumunjske, Portugala i Španjolske. Projekt je završio 17. veljače 2015. godine. "CSI 2: The case of rural youth" (Erasmus+), Ugovor: 24.08.2015. Razmjena mladih je provedena od 1. do 7. listopada 2015. u Lasinji pod

nazivom CSI2: Slučaj mladih u seoskim zajednicama, financiranog u iznosu od 12.000 EUR od strane programa Erasmus+, programa Europske

komisije namijenjenog mladima. Gostovali su mladi iz 4 zemlje (Švedska, Italija, Rumunjska i Slovenija), tema je bila društveni aktivizam mladih i razvoj novih projektnih ideja.







25


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

8) Donacije poslovnog sektora:

Donacijski natječaj tvrtke Heineken Hrvatska d.o.o., Zajedno za bolji Karlovac i Karlovačku Županiju, projekt „Uvođenje interneta u ruralne

zajednice Karlovačke županije“. Trajanje: 31.10.2011. – 30.10.2012. Potpora: 50.000 kn. Aktivnosti: uvođenje bežičnog interneta na području Ozlja, Kamanja i Žakanja te osnivanje poduzeća mladih Zonet d.o.o. Donacijski natječaj tvrtke Heineken Hrvatska d.o.o., Zajedno za bolji Karlovac i Karlovačku Županiju, projekt “Mala tržnica seoskih

proizvoda“, Ugovor: 31.12.2014. godine. Projekt koji je LAG proveo u suradnji s gradom Dugom Resom uz potporu Karlovačke pivovare

(Heineken Hrvatska) u iznosu od 55.000 kn.

9) Donacije javnih tijela, ministarstava:

„Volonterska mreža ruralnih zajednica Karlovačke i Zagrebačke županije“ (Ugovor: 25.7.2013.) Ministarstvo socijalne politike i mladih –

ugovoreno 82.296,00 kn (projekt završio 31.5.2014.)

10) Ostalo:

Soros Foundation – Institut Otvoreno društvo (Krizni fond) – projekt "Solarni cluster u ruralnim zajednicama". Trajanje: 1.6.2011. - 30.6.2012.

Potpora: 25.566 USD. Aktivnosti: promocija OIE, poticanje poticanje osnivanja poduzeća mladih (Zonet d.o.o.), izrada i postavljanje solarnih

panela na javne zgrade, škole i sl. UNDP Hrvatska, projekt „Revizija lokalne razvojne strategije LAG-a za razdoblje 2012-2014 i opremanje ureda“.

Članovi LAG-a i organizacije sa područja obuhvata LAG-a koje su kroz LAG uspješno prošli edukaciju za pripremu i provođenje projekata također su uspješno aplicirali i provodili projekte za svoje udruge, tvrtke, institucije. Postoje vidljivi pomaci u razvoju ljudskih kapaciteta na

području LAG-a, no još uvjek nedostaje educiranih i kvalitetnih osoba koje bi tu raznolikost i resurse bolje iskoristili i jače doprinijeli razvoju

svog područja. Zbog toga će LAG i ubuduće veliku pažnju posvetiti animaciji, edukaciji i informiranju stanovništva, a osobito pozornost posvetit

će jačanju kapaciteta članova, zaposlenika i volontera LAG-a, kroz umrežavanje, razvojne projekte, osposobljavanja, studijska putovanja i sl.








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Dodatak 7. Popis sudionika u izradi i izmjeni LRS LAG-a Vallis Colapis, usklađeno1

Redni

broj

Pravni subjekt kojeg

sudionik predstavlja Spol Sektor

M Ž J C G F

1. LAG Vallis Colapis X X

2. LAG Vallis Colapis x X

3. Lag Vallis Colapis X X



6. Cvjetni centar Nena X X

7. Stolarija Tržok X X

8. KETEKS d.o.o. X X

9. OPG Golubić X X

10. Fizička osoba 1 X X

11. Klesarstvo Skradski X X


13. OPG X X

14. OPG Piškurić X X

1 Napomena:Temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom

kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i slijedne nacionalne regulative te Pravilnika Lokalne akcijske grupe

(LAG-a) Vallis Colapis o zaštiti, nadzoru nad prikupljanjem, obradi i korištenju osobnih podataka, podaci i dokumenti koji sadrže osobne podatke sudionika aktivnosti LAG-a

nisu javno dostupni bez pisanog zahtjeva primatelja/treće strane te privole sudionika.








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

15. OPG Brinc X X

16. OPG Đurđica Želježnjak X X

17. OPG Želježnjak X X

18. OPG Mihelić X X

19. Obrt X X

20. OPG Dolinar X X

21. OPG Srakovčić X X

22. OPG Boić X X

23. OPG Kolić X X

24. OPG Rahija X X

25. DVD Jurovski Brod X x

26. OPG Podrebarac X X

27. OPG Gojmerac X X

28. OPG Jeklavić X X

29. OPG Kohanić X X

30. OPG Podrebarac X X

31. OPG Bućan X X

32.

OPG Bućan Ivan APPRRR

X X

33. U.O. Marjana X X

34. OPG Andrišević X X

35. OBRT X X

36. OPG Sopčić X X

37. OPG Sopčić X X








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

38. OPG Starešinić X X

39. OPG Dehlić X X

40. OPG Moravac X X

41. TIRSOM obrt X X

42. OPG Jurkaš X X

43. OPG Jeklević Zaluka X X

44. OPG Kolić X X

45. OPG Hajsan X X

46. OPG Mijo Žeravica X X

47. Grad Opatija d.o.o. X X


49. Caffe Bar Plaža X X


51. MB OBRT X X

52. DSR Hotnja X X

53.

Komunalno gospodarstvo

Pokupsko X X

54. OPG Sučec X X

55. OPG Šepčić X X

56. OPG X X

57. OPG X X

58. Zadruga Humus X X

59. Fizička osoba 3 X x









tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

61. OPG X X

62. OPG X X

63. OPG X X


65. OPG X X

66. Općina Pokupsko X X




70. Pokupčanka X X

71. MO Strezojevo X x

72. Pilana Šestak brdo X X




















tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

85. Općina Kravarsko X X




89. Miković d.o.o. X X

90- Općina Kravarsko X X





95. Fizička osoba 17 x








103. Općina Kamanje X X


105. Općina Netretić X X



108. Mjesni Odbor Mračin X x








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

109. Transport Spudić d.o.o. X X

110. OPG X X

111. OPG Frketić X X

112. OPG Smenderovac X X

113. Općina Netretić X x

114. OPG Novosel X X

115.

Klaonica obrt za usluge i

proizvodnju X X

116. OPG X X

117. OPG Mlikan Krešimir X X

118. INPROM j.d.o.o. X X

119. Vindom d.o.o X x

120. OPG Novogradac X X

121. OPG Dubravci X X

122. Domaća radiona Jakovčić X X

123. Electrocomerc X X

124. OPG X X

125. OPG X X


127. Pekara Dujam X X

128. OPG Trbuščić X X

129. Mjesni Odbor X X










tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

132. STOLARIJA VULJANIĆ X X

133. Obrt Martinac X X

134. Mjesni Odbor Prilišće X X

135. OPG X X

136. UDRUGA X x

137. UDRUGA X x

138. OPG X X

139.

Udruga Sveti Martin

Pisarovina X x

140. OPG X X

141. Pčelarska udruga X x

142. Općina Pisarovina X x

143. Udruga''Titanic 100'' X x

144. Udruga''Titanic 100'' X x

145. Obrtnik X X

146. Obrtnik Agritour X X

147. Obrt X X

148. Udruga X x

149. Obrtnik X X


151. Obrt X X


153. Udruga X x









tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179



157. Udruga Žumberačke vile X x

158. Agrozadruga X x

159. Restoran Žumberački raj X x

160. OPG X X



163. OPG X X

164. OPG X X

165. OPG X X

166. OPG X X

167. OPG X X



170. SD Žumberak X x

171.

'Žumberak'' Udruga za održivi razvoj

X x



174. OPG Domladovec X X

175. Udruga Zraka X x


177. OPG Antonijo Šebrek X X








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

178. B-line d.o.o. X X

179. OPG Klarić X X


181. Udruga Contessa X x

182.

KUD ''Sveti Juraj''

Draganić X

X

183.

KUD ''Sveti Juraj''

Draganić X

X

184.

KUD ''Sveti Juraj''

Draganić X

X

185. Općina Draganić X x

186. OPG KOUČE X X

187. OPG Tomislav Kovač X X

188. PD Ozalj X x

198. KUD Vrhovac X x

190. Grad Ozalj X X

191. GDCK Ozalj X x

192.

Seljačko domaćinstvo Vrhovac

X X

193. Blažun obrt X X


195. OPG Štenta X X

196. OPG Šoštar X X

197. OPG Furjanić X X








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

198. OPG Pečaver X X

199. OPG Šoštarić X X

200. UDVZG Ozalj-Žakanje X x

201. OPG Cubar X X

201. 'TEHNO OZ'' udruga X x

203. Obrt GMTT Lešćanec X X

204. KUD Vrhovac X x

205. OPG PRPIĆ X X

206. OPG Prpić Diana X X


208. OPG Purgar X X


210. OPG X X

211. Mjesni Odbor Rečica X X

212. OPG Žeger X X

213. OPG Žeger X X

214. OPG X X

215. OPG MANCE X X



218. DVD Skakavac X x

219.

KUD Župe Sv.Rok Skakavac

X X

220. KUD Župe Sv.Rok X X








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Skakavac

221.


X X

222.


X X

223. KUD Sv. Rok Brežani X X

224.


X X

225. NOMM savjetovanje X x

226. Čistoća X x


228. DVD Brođani X x

229. OPG X X

230. OPG Marinković X X

231. OPG Marinković Marin X X

232. APO Lukić X X

233. Mjesni Odbor Šišljavić X X

234. Lovačko društvo X x

235. OPG Matasić X X


237. OPG Vukić X X

238.

Trgovački Obrt ZTO Brezović

X X

239. Trgovački Obrt ZTO X X








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Brezović

240. NK Šišljavić X x

241. DVD Koritinja X x

242. UDRUGA ŠUS X x

243. DVD Šišljavić X x


245. OPG Hlaj Jela X X

246. DVD Šišljavić X x




250. LUKIĆ d.o.o. X X


252. LD ''ŠLJUKA'' Lasinja X x

253. OPG X X

254. OPG X X





259. OPG X X

260. OPG X X

261. OPG X X









tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

263. OPG X X

264. OPG X X

265. OPG X X

266. OPG X X

267. OPG X X

268. OPG X X

269. OPG X X

270. OPG X X

271. OPG X X

272. OPG X X

273. Vrtni centar Butalja X X

274. Tušetić prijevoz d.o.o. X X

275. OPG X X

276. OPG ĆUK X X

277. OPG Novosel X X

278. OPG Ćuk Josip X X

279. OPG Ćuk Ivan X X

280. OPG Holetić X X

281. Općina Krašić X X

282. Pekara Dujam X X

283. Grad Duga Resa X X

284. OPG Benković X X

285. Rauch Fellaer j.d.o.o. X X

286. Ranch Felker j.d.o.o. X X








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

287. Agro Sunce d.o.o. X X


299.

Regionalni razvojni

edukacijski centar Primus

Fortissimus

x X


301. OPG- Bartolac X X

302. Agro Sunce d.o.o. X X

303. OPG Damjanović X X

304. TZ Duga Resa x x

305. Grad Ozalj x x

306. Grad Karlovac x x

307. Općina Ribnik x x

308. OPG Fanjek x x

309. Pletix d.o.o. x x

310. ŠRD Ozalj x x

311. OPG Drakulić x x

312. Grad Duga Resa x x

313. OPG Moćnik x x

314. Zvono uz Kupu x x

315. Općina Pisarovina x x

316. Općina Netretić x x

317. Društvo Frankopan x x

318. Udruga za očuvanje x x








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

kulturne i prirodne baštine „Zora“ Prilišće 1925

319. OPG Sekulić x x

320.

Udruga za napredne

tehnologije, sport i

očuvanje lokalnih znamenitosti Zorkovac

x x

321. Fizička osoba 59 x x



324.

Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine „Zora“ Prilišće 1925

x x

325.

Udruga Kupa – rijeka

života x x

326. AS Nevenko d.o.o. x x



329. OPG Pčelarstvo Kompes X X

330. OPG Guštin Lovro X X

331. OPG Mato Lukić X X

332. ZEROT d.o.o. X X

SEKTORSKA ZASTUPLJENOST 39 114 179

% 11,75% 34,33% 53,92%








tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179







1


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Dodatak 8. Rizici provedbe LRS-a LAG-a Vallis Colapis s mjerama ublažavanja

Vanjski rizici

Opis Mogućnost ostvarenja

Utjecaj Preventivne aktivnosti ublažavanja/ispravljanja

Politički čimbenici 1.Nepotizam zaposlenika upravljačkog i provedbenog

tijela prema LAG-u

velika srednji Kvalitetom rada i provedbe procedura tijekom

implementacije LRS onemogućiti negativan utjecaj subjektivnih odluka zaposlenika nadležnih tijela

2. Neuređenost i nedosljednost sustava, različitost procedura te promjene u zakonodavstvu i smjernicama

Vladinih politika, osobito vezano uz PRR i djelovanje

udruga,

velika snažan Praćenje zakonodavstva i stalna suradnja s UTMP i APPRRR-om radi informiranja o mogućim promjenama-

revizija LRS-a, suradnja s LmH i drugim stručnjacima u provedbi postupaka implementacije LRS

3. Nepripremljenost nadležnih tijela RH za potporu LAG-ovima u ostvarivanju njihovih ciljeva

srednja umjeren Stalna komunikacija s nadležnim tijelima, postavljanje jasnih očekivanja od nadležnih tijela

4. Promjena vlasti nakon lokalnih izbora te mogućnost nerazumijevanja za iskazane potrebe u LRS-u

mala mali Po promjeni vlasti na lokalnoj razini pravovremeno

obavještavanje novih struktura o važnosti suradnje i provedbe mjera iz LRS-a na razini gradova i općina. Partnerstvo je

educirano i strukturirano s aktivnostima usmjerenim na

postizanje zajedničkih razvojnih ciljeva. Dugogodišnji kvalitetan rad LAG-a učinio ga je ključnim razvojnim dionikom područja.







2


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

5. Najavljena reforma javne uprave (nova organizacija

lokalne i regionalne samouprave)

velika snažan Praćenje zakonodavstva i stalna suradnja s UTMP i APPRRR-om radi informiranja o mogućim promjenama –

revizija LAG-a i LRS-a, suradnja s LmH

Ekonomski čimbenici

1. Stagnacija i loše stanje hrvatskog gospodarstva,

osobito što se tiče poljoprivredne djelatnosti velika umjeren Fokusiranje na komparativne prednosti područja, poticanje na

ulaganja u poljoprivredu i ruralni turizam

Jačanje lokalnih kapaciteta - dobro upravljanje projektima

2. Nepostojanje instrumenata za sufinanciranje vlastitih

udjela u projektima kojima se podupiru mjere LRS-a

srednja umjeren Potpora prijaviteljima/korisnicima projekata u traženju alternativnih izvora sufinanciranja

3. Klimatske promjene ekstremno kišovito razdoblje sa tučom i ekstremno sušno razdoblje. Poljoprivredne površine nemaju sustav navodnjavanja i drenaže

srednja slab Potaknuti korištenje sjemenog materijala koje i surađivati sa znanstvenim istitucijama za odabir sortimenta za sjetvu i

sadnju.Suradnja sa institucijama kod projekata za

navodnjavanje iz obnovljivih izvora

4. Slab interes ulagača za ulaganje u područje LAG-a srednja snažan Suradnja sa lokalnom i regionalnom Vlasti radi zajedničkog poticanje ulaganja i privlačenja financijskih sredstava –

dodjelom subvencija i potpora

Društveni čimbenici

1. Odlazak radno sposobnog stanovništva s područja LAG-a

visoka umjeren Osmišljavanje projekata za zapošljavanje i samozapošljavanje te ostanak na LAG području, intenzivne aktivnosti animacije od strane LAG-a usmjerene na radno sposobno stanovništvo – posebno na populaciju iz osjetljivih skupina društva s naglaskom na mlade i obrazovane stanovnike koje je







3


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

potrebno zadržati u području radi njegove održivosti.

2. Starenje stanovništva i likvidacija OPG-a visoka snažan Priprema mladih za preuzimanje OPG-a (edukacije,

savjetovanja), motivacija i animacija

3. Nedostatak interesa stanovnika LAG područja za sudjelovanjem u provedbi pojedinih mjera

srednja snažan Animacija i promidžbene aktivnosti kojima bi se promicala LRS, njeni ciljevi i koristi koje od toga imaju stanovnici

4. Neodgovarajuća obrazovna struktura stanovništva, koja onemogućuje korištenje komparativnih prednosti područja LAG-a

srednja umjeren Suradnja s obrazovnim institucijama radi prilagođavanja programa obrazovanja potrebama područja, prekvalifikacije odraslih, cjeloživotno učenje

Tehnološki čimbenici

1. Loša informatička pismenost potencijalnih korisnika potpore

visoka snažan Informatičko opismenjavanje u suradnji s HZZ, Pučkim otovorenim učilištem i Veleučilištem u Karlovcu te Institucijama i organizacijama u Zagrebu, tehnička pomoć pri izradi aplikacija za natječaje, no te aktivnosti na žalost nisu o prioritetnom okviru Programa ruralnog razvoja stoga će LAG usmjeriti svoje snage na druge izvore finaciranja koji

omogućuju razvoj i jačanje IKT sustava kao i edukaciju stanovništva za korištenje istog.

2. Niska razina tehnološke opremljenosti i niska stopa ulaganja u nove tehnologije

visoka umjeren Poticanje ulaganja u modernizaciju tehnologije,

Edukacije i prezentacije novih tehnologija







4


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

Unutarnji rizici

Opis Mogućnost ostvarenja

Utjecaj Preventivne aktivnosti ublažavanja/ispravljanja

1. Nedostatak sredstava za predfinanciranje aktivnosti

LAG-a i korisnika LEADER/CLLD mjere

visoka umjeren

Aktivnosti za jačanje rada LAG-a, promocija, kao i sredstva

NZRCD iz programa „Europa +“ i ZEF-a/Etične banke –

LAG Vallis Colapis jedan od najvećih promotora etičnog poslovanja u RH i već je prepoznat na nacionalnoj i

međunarodnoj razini. Pojačane aktivnosti vezane uz dobivanje financijskih sredstava od financijskih institucija,

lobiranje.

2. Nedostatak sredstava budućih korisnika za sufinanciranje vlastitog udjela potpora projektima po

pojedinim mjerama LRS-a

visoka snažan Uspostava mehanizama za sufinanciranje vlastitih udjela,

podrška prijaviteljima u traženju modela sufinanciranja vlastitog udjela

3. Nezadovoljavanje uvjeta natječaja od strane potencijalnih aplikanata

visoka snažan Pojedinačni rad s aplikantima i usmjeravanje na ispunjavanje

uvjeta natječaja

4. Nedovoljni ljudski resursi za uspješno provođenje LRS-a zbog povećanog administrativnog opterećenja LAG-a i smanjenih financijskih sredstava

visoka snažan Dobar program potpore zaposlenicima Ureda, zapošljavanje dodatnih djelatnika, poticanje volonterizma, suradnja s LmH,

korištenje vanjskih suradnika. Osiguranje sredstava za

predfinanciranje tekućih troškova. 5. Negativan publicitet i nedovoljna promocija LAG-a srednja snažan Jačanje identiteta LAG-a kroz dodatne aktivnosti radi

animiranja šire javnosti o aktivnostima i značaju LAG-a i

LEADER pristupa







5


tel. 047/731-400 (112), fax. 047/731-172


IBAN: HR39 2400 0081 1101 9801 4

OIB: 50199820179

6. Javljanje sukoba interesa prilikom donošenja odluka srednja snažan Uspostava internog sustava za izbjegavanje sukoba interesa,

uz donošenje odluka važna je Izjava o nepristranosti

7. Mala učinkovitost organizacijske strukture niska umjeren Stalan monitoring provedbe LRS-a i edukacija članova Stručne službe (ureda) LAG-a i Upravljačkog tijela LAG-a



lokalna razvojna strategija lag-a vallis colapis 2014.-2020.€¦ · 0 lokalna razvojna strategija...

Documents