lider - u godinu dana promijenjeno pola direktora banaka

TRPIMIR RENIĆ, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatske:PREDIZBORNI GRAĐEVINSKI PROJEKTI NAMA ĆE BITI VIŠE RIZIK NEGO PRILIKA

VLADIN ŠLAMPERAJPOČETAK TRAŽENJA NAFTE I PLINA U JADRANU ODGAĐA SE BAR DO 2016. GODINE

Broj 493 godina XI. 13. ožujka 2015. cijena 18 kuna9

7718

4571

1000

0101

5

www.liderpress.hr

NARODNE DIONICE HOĆE LI HEP I HAC BITI DOBRE INVESTICIJSKE PRILIKE?

U GODINU DANA

PROMIJENJENO

POLA DIREKTORA

BANAKA

SPECIJAL

MEDIA MARKET

PREDSTAVLJAMO TINAJNAPREDNIJI TRIOPAKET NA TRŽIŠTU

besplatni info telefon 0800 1000

KLIKNI ZA VIŠE INFO

Nismo izumili oglas koji se klika,ali s Iskon paketom ćeš odmah kliknuti.

TV – premium filmski i sportski kanali

SUPERBRZI INTERNET – do 50/10 Mbps

Postani Iskonovac i iskoristi probni period 3 mjeseca!

TELEFON – besplatne minute prema svim mrežama i EU

3Lider /// www.liderpress.hr

S A D R Ž A J

RUBRIKE

www.liderpress.hr

5 EKONOMALIJE Miodrag Šajatović o novinarstvu 80-ih Crno-bijeli svijet poslovnog novinarstva u socijalizmu

14 AKTUALNO

Vladin šlamperaj Početak bušenja Jadrana odgađa se bar do 2016.

17 POLITIČKA SEKCIJAVišnja Starešina o nacionalnoj sigurnosti Bankrot sustava u hrvatskim oružanim snagama

18 INTERVJUTrpimir Renić: Predizborni građevinski projekti nama su više rizik nego prilika

24 TEMA TJEDNA

Narodne dionice Hoće li HEP i HAC biti dobre investicijske prilike?

30 ISELJENICIMarko Franović: Ne želim ulagati ondje gdje se još uvijek slavi zvijezda petokraka

32 PODUZETNIKBarakovići: Konkurentni smo jer od drva iskoristimo i posljednji trun

34 OPINION MAKERDrago Munjiza o trgovini Oružje za krizu miks je kvartovskih dućana i društvenih mreža

35 TRENDOVIOtvoreni podaci Sve je spremno za pokretanje državnog portala data.gov.hr

38 RAZGOVORMarko Makek: Požgaj grupu spasili smo s 40 milijuna kuna jer je imala resurse i dobar izvozni proizvod

44 MARKETINGTrendovi Sreća, optimizam, emocije – nove su oglašivačke valute

46 SAVJETNIKPorez na dobit Prodana kava ili jedna knjiga uvodi udruge u krug poreznih obveznika

48 POSLOVNA ZNANJABanke Izdržite bez kredita još ove godine. Zaokret se očekuje 2016.

54 SVIJETPočelo olakšavanje Prvi pucanj iz Draghijeve bazuke nije urodio očekivanim rezultatima

56 FELJTONWarren Buffett 'Odabrao sam nasljednika ako ikad odem, ali njegovo je ime tajna'

65 LIK I DJELODejan Fičko Čovjek za teške zadatke u vrućoj fotelji ZG holdinga

66 PRAVDA ZA SVEEdis Felić o posudbama Nakon 15 godina po sudovima tek se djelomično naplatio

6 KONTEKSTI12 DOIGRAVANJE 22 KLUB IZVOZNIKA

40 SLK 42 ENGLESKI51 HI-TECH

55 EU-VODIČ60 KNJIGE&FILM62 AUTOTREND

64 UKRATKO64 KARIJERE

8 Lider /// 13. ožujka 2015.

B A N K A R S T V O


PARTNER

ŠTEDBANKA

NOVI Petar Repušić

NOVI Constantin Cesnovar

STARI

Ivan ĆurkovićSTARI

Ante Babić

24. 12. 2014.1. 1. 2015.

NAVA BANKA

STARI

Mislav Sepčić**

1. 12. 2014.

BANCO POPOLARE

(pripojena OTP banci)

STARI

Zorislav Vidović

1. 12. 2014.

B A N K A R S T V O

U godinu dana

promijenjeno

pola direktora

banaka

Tsunami promjena zahvatio je nekad

najpropulzivnije tržište, koje je vlasnicima

donosilo najveće profite u regiji. Od

dugovječnih bankara ostao je samo Božo Prka

na čelu PBZ-a. Slučajno ili ne, od velikih je

banaka samo PBZ prošao europski stres-test.

Je li čišćenje fotelja pretpostavka za čišćenje

portfelja ili je riječ o bankarskoj smjeni

generacija nakon koje će se sve ključne

odluke donositi u bankarskim centralama?

piše GORDANA GELENČER

[email protected]

HYPONOVA

Tea Martinčić

STARI

Markus Ferstl

7. 10. 2014.

RAIFFEISEN STAMB. ŠTEDIONICA

HPB

NOVA Vlasta Žubrinić-Pick

NOVI Tomislav Vuić

STARI

Hans Christian VallantSTARI

Čedo Maletić

15. 7. 2014.10. 9. 2014.

RBANOVI

Michael Georg Müller

STARI

Zdenko Adrović

1. 7. 2014.

HBOR

NOVI Vladimir Kristijan

STARI

Anton Kovačev

1. 6. 2014.

BANKA KOVANICA

NOVI Nicola Ceccaroli

STARI

Gian Luigi Bonfe

13. 3. 2014.

15 NOVIH I 15 STARIH DIREKTORA BANAKAVelike promjene u upravama banaka eskalirale su posljednjih mjeseci – od prosinca do

danas devet banaka promijenilo je direktore, a priprema se i nova smjena na čelu HBOR-a

NOVI Zdravko Mitak*

* Zdravko Mitak stečajni upravitelj ** Mislav Sepčić do 16. 7. pa Anri Jurčec


T E M A T J E D N A

24 Lider /// 13. ožujka 2015.

NARODNE DIONICE

HOĆE LI HEP I HACBITI DOBRE

INVESTICIJSKE PRILIKE?Dvije velike državne tvrtke mogu izgledati kao dobra prilika za zaradu

investitora, no dobro razmislite prije ulaganja u HEP i HAC. Špekuliranje ostavite profesionalcima. Upustite li se ipak u investiciju, morate predvidjeti

sve ishode. I nikako ne dižite kredit za dionice. Na burzi igrajte samo s viškom novca, s kojim možete zaraditi, ali nije tragedija ako ulog i propadne

piše TIN BAŠIĆ[email protected]

iječ IPO u posljednje je vrijeme poprilično česta u medijima. Ta engleska skraćenica (Initial Pu-blic Offer) nakon dugih šest go-dina ponovno je počela kolati hr-vatskim medijima. Nakon što su

dvije privatne tvrtke potkraj prošle godine, a riječ je o Granoliju i TNG-u (Tankerska Next Generation), uspjele prikupiti novac na tržištu kapitala, u tu igru opet se namjerava uključiti država. Dvije kompanije gotovo su siguran odabir – Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske autoceste (zajedno s ARZ-om kao jednom kompanjiom). Počelo se davati procjene cijena, kao i nagađati koliko će desetaka i sto-tina tisuća građana kupiti te nove ‘narodne dionice’. Iako se opet mnogo priča o IPO-ima, konkretno se ništa ne zna. Jedina informacija koja je koliko-toliko točna

jest da država planira putem tržišta kapitala prodati dio vlasništva u HEP-u i HAC-u. HAC je u igri ako pro-padne monetizacija na referendumu, za koji ne znamo kada će se održati. No već je počela priprema ozračja, daju se izjave ko-liko je to dobar potez, bez obzira na to što je to politički motiviran korak i što se radi prema već prokušanom receptu kojem smo svjedočili 2007. godine kada su se prodavale dionice HT-a. Prije osam godina Robert Knjaz i Željko Kardum (tadašnji glasnogovornik Za-grebače burze) ‘iskakali su iz paštete’ kada je bio IPO HT-a. Iako se nadamo da, budu li se dionice prodavale, Knjaz i Kardum neće iskakati iz televizijskog ekrana, potrebno je upozoriti sve koji se misle upustiti u avan-turu dioničarstva da jako paze što rade. Od 2006. do 2009. godine bilo je nekoliko inicijalnih javnih ponuda: Ine, HT-a, Atlantic Grupe, Magme, Op-

R

T R I

S A V J E T A Z A

I N V E S T I T O R E

Nemojte se igrati državnim dionicama ako ne znate burzovna pravila igre

Ako se već igrate, nikako nemojte dizati kredit za kupnju dionica

Ako ipak dignete kredit, javite se odmah za svaki slučaj udruzi Blokirani

1

2

3

14 15Lider /// 13. ožujka 2015. Lider /// www.liderpress.hr

A K T U A L N O

VLADIN ŠLAMPERAJPOČETAK BUŠENJA JADRANA ODGAĐA SE BAR DO 2016.

Za kašnjenje u istraživanju Jadrana nisu krivi ni zeleni, ni susjedi, ni građani, ni estrada, ni politička oporba. Nevjerojatno je da je strateški hrvatski projekt napravljen brzopleto i netransparentno. Propušteni su koraci koji su se trebali napraviti za zaštitu okoliša i općenito u komunikaciji s javnošću. A kad se to dogodi, javnost preuzmu razne političke grupacije i udruge

govori s odabranim koncesiona-rima za projekt istraživanja i ek-sploatacije nafte i plina u Jadranu (Marathon Oil, OMV, Eni, Medo-ilgas i Ina) neće biti potpisani po-četkom travnja i prvi radovi na

projektu neće početi potkraj godine, kao što se očeki-valo i najavljivalo. Slovenija, Italija, i Crna Gora usporit će donošenje Stra-teške studije o utjecaju na okoliš Okvirnog plana i pro-grama istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Ja-dranu – temeljnog dokumenta za potpis ugovora s kon-cesionarima. Poslale su zahtjeve za uključenje u pre-kogranične konzultacije o toj studiji, na što imaju i pravo u skladu sa smjernicama EU te Protokolom o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO). Sli-jedom toga kasnit će potpisivanje ugovora s koncesio-narima, a radovi će vjerojatno započeti početkom 2016. Potvrđuju to i u Agenciji za ugljikovodike (AZU), koju vodi Barbara Dorić, a mi se usuđujemo dodati – pi-tanje je ako i tada.

Razmjena informacija I za to nisu krivi ni ze-leni, ni susjedi, ni građani, ni estrada, ni politička oporba. Krivi su vladajući. Jer gotovo je nevjerojatno da je stra-teški hrvatski projekt napravljen brzopleto i netranspa-rentno. Propušteni su koraci koji su se trebali napraviti za zaštitu okoliša i općenito u komunikaciji s javnošću. A kad se to dogodi, javnost preuzmu razne političke grupacije i udruge. ESPOO, naime, obavezuje potpisnice na razmjenu in-formacija i konzultacije ako provedba plana ili projekta može utjecati na životni okoliš druge države, kao što je u slučaju istraživanja i eksploatacije Jadrana. Primje-rice, od prekograničnih postupaka Hrvatska je kao ‘po-gođena zemlja’ sudjelovala u nekoliko strateških pro-cjena koje je organizirala Slovenija: za Plan upravljanja vodnim područjem dunavskog slijeva i Jadranskog mora Republike Slovenije, Državni prostorni plan za pod-ručje HE Mokrice, Nacionalni energetski program Re-publike Slovenije 2010. – 2030. i Državni prostorni plan za područje HE Brežice. Dakle, riječ je o standardnoj proceduri kad je riječ o projektima s prekograničnim

utjecajem, zbog čega su Italija, Crna Gora te Slovenija osim konzultacija s Hrvatskom obvezne i prema svom pravnom sustavu provesti javnu raspravu s vlastitom javnošću. Sve te primjedbe i komentare trebat će obra-diti, a dio ugraditi u Stratešku studiju. Međutim, prema ESPOO-u, Hrvatska je morala što prije, a najkasnije istodobno s informiranjem vlastite javnosti (uz kolovozu 2014. raspisana je prva javna ra-sprava na sadržaj Studije, a od 16. siječnja do 16. veljače trajala je javna rasprava o njoj) obavijestiti svaku pot-pisnicu za koju smatra da bi mogla imati posljedice za okoliš kako bi osigurala odgovarajuće i učinkovite kon-zultacije. Je li to učinila ili nije, teško je utvrditi jer su informacije koje dolaze od uključenih strana oprečne.

Zeleni umjesto države Dušica Radojčić iz Ze-lene Istre, stručnjakinja za procjene utjecaja na okoliš i sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišnim pita-njima, tvrdi da Hrvatska uopće nije željela provesti pre-kogranični postupak strateške procjene utjecaj na okoliš (uobičajena hrvatska blamaža, podebljana izjavama kako to nije nužno), nego da je na to bila prisiljena. Oko-lišne organizacije u Hrvatskoj, govori nam, povezale su se s talijanskima i slovenskima, obavijestile ih o javnoj raspravi u tijeku, prevele za njih dijelove Studije (dio koji se odnosi na Italiju, Sloveniju i Crnu Goru zauzima cijelu jednu stranicu od 456 stranica dokumenta), a one su zatim od svojih ministarstava zaštite okoliša tražile uključenje u postupak. Zahtjev za uključenje u konzultacije u Hrvatskoj šalje se Ministarstvu zaštite okoliša, od kojeg nismo dobili odgovor, no u AZU-u kažu da je svim zemljama pro-slijeđena sva dokumentacija vezana uza Stratešku stu-diju, pa i da su im planovi istraživanja i eksploatacije službeno predstavljeni prije objave javnog nadmetanja. Dakle, prije travnja prošle godine. Susjedi pak govore malo drugačijim tonom. Prvi su se na noge dignuli Slo-venci. U njihovu Ministarstvu za okoliš i prostor tvrde da s njima nitko nije službeno kontaktirao i da nisu do-bili nikakvu dokumentaciju. Italija je čak Hrvatsku ‘drukala’ EK nakon što je mjesec dana ignoriran njezin zahtjev za uključenje u raspravu o utjecaju na okoliš. Na stranicama talijanskoga Ministarstva okoliša objav-ljen je poziv za uključenje u javnu raspravu te piše da

Upiše JASMINA [email protected]

IVAN VRDOLJAK I BARBARA DORIĆ Ministarstvo gospodarstva i Agencija za

ugljikovodike nespremno su ušli u projekt, koji će zbog toga znatno kasniti

Foto: Pixsell

BANKARSTVO8U GODINU DANA PROMIJENJENO POLA DIREKTORA BANAKA

Glavni urednik Miodrag Šajatović [email protected] glavnog urednika Manuela Tašler [email protected]

Izvršni urednik Goran Litvan [email protected]

Pomoćnica glavnog urednika i urednica Lider trenda Dušanka Figenwald [email protected]

Urednica Tatjana Vukić Tehnopolisa [email protected] Web-izdanje Branimir Kovač [email protected]

Dizajn Halid Malla/Fingere [email protected]

Novinari Matilda Bačelić, Tin Bašić, Alan Eder, Edis Felić, Luka Fišić, Vanja Figenwald (Bruxelles), Gordana Gelenčer, Željka Laslavić, Kata Pranić, Miro Soldić, Valentina Starčević, Biljana Starčić, Darija Tabulov-Truta i Jasmina Trstenjak

Kolumnisti dr. sc. Tihomir Domazet, Andrej Grubišić, Dejan Ljuština, Ivan Miloloža, Dragan Munjiza, mr. sc. Damir Novotny, dr. sc. Đuro Njavro, Višnja Starešina, Boris Teški, Dimitrije Trbović

Fotografi Ratko Mavar (urednik) Dražen Lapić

Priprema Liderova grafička radionica

Tajnica redakcije Vladimira Pavlović [email protected]

Adresa Savska cesta 41, 10000 Zagreb T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-599

Izdavač Lider media d.o.o. Savska cesta 41, 10000 Zagreb

Direktor Željko Vukelić [email protected]

Prodaja i Bojana Božanić Ivanović (direktorica)marketing T +385 1/6333-520; F +385 1/6333-599 [email protected] Ana Popović Kišur (online marketing): T +385 1/6333-535; F +385 1/6333-596 [email protected] Hrvoje Klanac T +385 1/6333-545; F +385 1/6333-596 [email protected] Jasmina Džanović T +385 1/6333-537; F +385 1/6333-596 [email protected] Iva Đerić T +385 1/6333-536; F +385 1/6333-596 [email protected] Vedran Višnjić T +385 1/6333-510; F +385 1/6333-596 [email protected]

Poslovni skupovi Tomislav Blagaić (direktor)i izdavaštvo T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-598 [email protected]

Promocija Željko Krizmanić T +385 1/6333-527; F +385 1/6333-598 [email protected]

Pretplata Ivana Tomljanović T +385 1/6333-513; F +385 1/6333-598 [email protected]

Distribucija Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb

Uvoznik i distributer Inter Press d.o.o., za BiH Ulica fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg T +387 39/706-287

Tisak Radin print d.o.o., Gospodarska 9, Sveta Nedelja

20122012

KONTROLING - INSTRUMENT POSTIZANJA CILJEVA

Prihvaćanjem strategije „Europa 2020“ Hrvatska se je obvezala modernizirati javnu upravu, javnog servisa za građane, privredu i investitore. Za povećanje učinkovitosti javne uprave nisu dovoljne samo zakonske, organizacijske i procesne promjene. Potreban je i održiv instrument upravljanja ciljevima i uslugama: kontroling. Bez uspostave kontrolinga u javnoj upravi, poduzećima u vlasništvu države ili pod njenim utjecajem nije moguća transparentnost i učinkovitost.Cilj konferencije je ukazati na trenutnu situaciju u RH i predstaviti iskustva drugih članica EU.

Izlaganja su na njemačkom i hrvatskom jeziku uz simultano prevođenje.

KONTAKT e-mail: [email protected]; tel.:01/6333-536, *LIDER (*54337); [email protected]

Zagreb,Hotel Westin,

18. 3. 2015.u 9 sati

1. međunarodna konferencija:

PROGRAMSKI PARTNER:

GLAVNI POKROVITELJ: PARTNER:

SPONZOR:

ORGANIZATORI:

Zašto je potreban kontroling u javnom sektoru?Kakva su iskustva u njegovom uvođenju?

UČINKOVITO UPRAVLJANJE U JAVNOM SEKTORU

MINISTARSTVOFINANCIJA

Savjetovanje d.o.o.

210x280 oglas KONTROLING 2015 - nova.indd 1 6.3.2015. 13:20:46


tkako je na HTV-u počela serija ‘Crno-bi-jeli svijet’, nekoliko me mlađih ljudi pi-talo isto pitanje: ‘A je li u to vrijeme bilo poslovnog novinarstva?’ Umjesnije bi bilo pitati kakvo je bilo poslovno novinarstvo u to doba, ali dobro, treba dopustiti da

mlađi naraštaji ne znaju da su u Jugoslaviji za razliku od većine socijalističkih zemalja postojale znatne tr-žišne slobode. Pa ako ima (djelomičnog) tržišta, naravno da ima i novinarstva koje ga prati.Bit ću slobodan ustvrditi da je novi val u ekonom-sko-političko-poslovnom novinarstvu 80-ih počeo čak i prije negoli u npr. glazbi. Još sredinom 60-ih prošlog stoljeća odigrala se žestoka utakmica dviju ekonom-skih škola. Dohodaša i profi taša. Dohodaši su nasto-jali ekonomsku teoriju prilagoditi partijskim političkim ideolozima. Profi taši su bili za više tržišta.

Profitaši u Ekonomskoj politici Naravno, politika je stala na stranu pravovjernijih dohodaša. Profi taši su izgubili. Ali nije im bilo zabranjeno pi-sanje i govorenje. Samo su bili raseljeni po fakulte-tima i institutima. Čak im je bilo dopušteno da imaju i svoje glasilo. Unutar izdavačke kuće Borba izlazio je tjednik Ekonomska politika. Bila je to prema pri-jelomu i nepotpisivanju tekstova kopija londonskog The Economista. Čitajući taj tjednik, i student soci-jalističkih studija ekonomije mogao je završiti uspo-redni studij tržišne ekonomije. Kad bi današnji mladi ekonomisti počeli čitati Ekonomsku politiku iz 80-ih, odmah bi je svrstali među, kako se to danas kaže, neoliberalno ekonomsko štivo. Uz Ekonomsku politiku, koja je bila makroekonom-sko-politički tjednik, postojali su i kvalitetni republički tjednici koji su izlazili pri republičkim komorama (Pri-vredni vjesnik u Zagrebu, Gospodarski vestnik u Lju-bljani...). I oni su imali dosta slobode. Pogotovo za pro-

micanje republičkih interesa. U Beogradu, u saveznoj komori, predstavnici republičkih komora borili su se za kvote uvoznih sirovina i repromaterijala za podu-zeća na svom području. U dnevnim novinama prve stalne stranice pojavile su se potkraj 80-ih. U Vje-sniku je Ivo Jakovljević pokrenuo rubriku ‘Financije i tržišta’. A ekipa koja je danas vodstvo Lidera dobila je 1989. priliku pokrenuti stalni tjedni prilog u Ve-černjem listu. I danas mnogi pričaju kako su u tom ‘Poslovnom svijetu’ u prvih šest brojeva čitali i učili kako se čitaju burzovni izvještaji. Da stvari budu jasne: tih 80-ih još se provodilo vrlo jako državno reguliranje gospodarstva. Npr. velik dio cijena svako se malo zamrzavao. Direktore tvrtki (u to vrijeme poduzeća su se, prema viziji Titova ideo-loga Edvarda Kardelja, službeno nazivala organiza-cijama udruženog rada) birao je ili za izbor bar davao suglasnost Komitet, tj. Savez komunista. Pri čemu je stega već popuštala pa su imenovani direktori imali prilično velik menadžerski manevarski prostor.

Sukob tržišta i opskrbe U medijima se mogao žestoko kritizirati neefi kasan ekonomski su-stav i tražiti radikalne reforme i bolne rezove (da-našnji ekonomisti, političari i novinari nesvjesno se koriste tim starim sintagmama). Nije se ulazilo u pi-tanje višestranačja i privatizacije. O kojim smo temama najčešće pisali? Ponajprije o in-fl aciji, koja se uporno vraćala i koja je bila slika neefi -kasnosti sustava koji je prije ili poslije morao kolabi-rati. S tim je bila vezana i politika tečaja. Početkom 80-ih tema je bila nestašica uvozne robe. Žestoko se kritizirala i tzv. dogovorna ekonomija, sintagma koju se skovao zagrebački novinar Drago Buvač. Svakod-nevna tema bile su i gubitaške tvrtke koje su umjetno održavane na životu (gubici su gurani u infl aciju). Pi-sali smo serijale o promašenim državnim investicijama tog vremena... Počeli su i stečajevi. Ali uvijek je bilo i odličnih tvrtki koje su izvozom harale stranim trži-štima. U to vrijeme bilo je velikih direktora koji su stva-rali Podravku, Plivu, TDR, Nikolu Teslu, Saponiju... Poseban je gušt bio za Start raditi reportaže o nekoj od slovenskih izvozničkih tvrtki. Crno-bijeli svijet, moglo bi se reći. S time da i slobodno tržište za koje smo se borili nekako nije dalo osobite rezultate...Još samo jedna paralela: u Večernjaku je uvijek netko imao sektor opskrbe. Istina, takvog sektora danas for-malno nema, ali ostao je u mnogim glavama. Pa kad su sindikalisti ovih dana zaprijetili obustavom ispo-ruke gnojiva, mediji su se zabrinuli kako seljaci neće biti opskrbljeni za proljetnu sjetvu. Kao da smo još u 80-ima i zabranama uvoza, a ne u globaliziranome 21. stoljeću i na europskom tržištu bez carina. Gdje postoji tržište, a ne opskrba. L

piše MIODRAG ŠAJATOVIĆ [email protected]

E K O N O M A L I J E

Crno-bijeli svijet poslovnog novinarstva u socijalizmu Novi val u ekonomsko-političko-poslovnom novinarstvu krenuo je čak i prije negoli u glazbi. Još sredinom 60-ih prošlog stoljeća odigrala se žestoka utakmica dviju ekonomskih škola. Dohodaša i profitaša

U medijima se u 80-ima moglo žestoko kritizirati neefikasan ekonomski sustav i tražiti radikalne reforme i bolne rezove. A nije se ulazilo u pitanje višestranačja i privatizacije

O@Msajatovic

lider - u godinu dana promijenjeno pola direktora banaka

Documents