107

EKOLOŠKE I OKOLIŠNE POSEBNOSTI I IZVRSNOSTI HRVATSKE U EUROPSKOM

KONTEKSTU Socijalna ekologija VARAŽDIN 25. 5. 2010

Koncepcija: dr. sc. Vladimir Lay; Izrada prezent.: znan. novakinja Jelena Puđak, prof.

Ekološke i okolišne posebnosti

Obnovljive i pitke vodeKršBiološka raznolikostŠumeRaznovrsni krajolici, ekosustavi, staništa(Jadransko more, otoci, močvare, planinskipredjeli…)Obradivo tlo

VODE

Imamo 5,68 mi lijardi kubičnih litara prvoklasne obnovl jive podzemne pi tke vode godišnje

Obnovljive vodne zalihe po jedinicipovršine državnog teritorija

1. Costa Rica............2,20 milijuna m3/god/km2

2. Panama.............. 1,80 milijuna m3/god/km2

3. Hrvatska ..............1,70 milijuna m3/god/km2

4. Nikaragva..............1,35 milijuna m3/god/km2

5. Kolumbija .............1,05 milijuna m3/god/km2

6. Peru....................0,86 milijuna m3/god/km2

Obnovljive zalihe vode s obzirom na brojstanovnika

1. Kanada........................120 tisuća m3/god/stan

2. Novi Zeland................. 89,4 tisuća m3/god/stan

3. Bolivija.......................60,9 tisuće m3/god/stan

4. Panama...................... 55,4 tisuće m3/god/stan

5. Peru......................... 50,3 tisuće m3/god/stan

6. Brazil........................ 43,2 tisuće m3/god/stan

Prema tom kriteriju Hrvatska s 32,8 tisućem3/god./stan. zauzima vrlo visoko 8 mjesto

u svijetu.

Kakav je odnos ljudi, hrvatskog društva i države do voda?

• ONEČIŠĆUJE IH SE – SVE MANJE KOLIČINE SU UPOTREBLJIVE BEZ PREČIŠĆAVANJA.

• ČUVA IH SE I NJIMA GOSP ODARI.( Postoji dokument, koj i su izradili stručnjaci a usvojio Sabor: Strategi ja gospodarenja vodama Hrvatske, Vi di : Hrvatske vode)

KRŠ

Velebit

Što je krš?

• Krš je specifičan oblik reljefa i cir kulacije vode na topljivim stijenama (vapnenci ).

• Krša ima i u sadrenim (gipsanim) i solnim terenima.

• OTJECANJE V ODE I STVARA NJE KRŠKOG RELJEFA MEĐUSOBNO SU KAUZALNO I FUNKCIONALNO POVEZANI.

• VODOM I LEDOM OBLIKOVA NI KAMEN

POVRŠINE POD KRŠOM U HRVATSKOJ I U SVIJETU

• KRŠ PREKRIVA 52% POVRŠINEHRVATSKE. To j e krš umjerenih planetarnih širina.Vidi: Izvješće o stanju okoliša u RH, 1997.

• U svijetu krša ima na oko 20% ukupne površine. (Tu spadaju i tropski, polarni krši sl.)

Što karakterizira krš?• U kršu su prisutni specifični hidrološki i

hidro-geološki odnosi. • Najjednostavni je, VODA SE U KRŠU NA

POVRŠINI NE ZADRŽAVA. Ponire. Na dijelu je podzemna, pukotinska cirkulacija vode.

• Tako npr. planina Velebit dugačka 140 km, široka od 10-30 km ima svega jedna trajan izvor vode u vršnom dijelu (Štirovača) ali zato na stranu Jadrana i Like se slijeva na više desetaka mjesta. (Hladne vrulje u Velebitskom primorju).

• Zemlju krša kao zemlju kamena karakterizira istovremenost surovosti i iznimne ljepote

Termin krš = ?

• Većina istraživača smatra da riječi KRŠ i KRASimaju zajednički korijen u terminu KARSZ KOJI OZNAČAVA NEŠTO POLOMLJENO, ZDROBLJENO I SL.

• Gušić smatra da je termin nastao za vrijeme Kelta. Drugi ga pripisuju vedskom ili ilirskom porijeklu. Hrvatski doseljenici su naslijedili termin krš i kras od romaniziranih I lira i to u smislu pretežno kamenitog, neplodnog t la.

Velebit Velebit, dolina Stap

Velebit, prijevoj Buljma Velebit

Neretva

• Vode u kršu: vrulje, ponori, rijeke ponornice, kanjoni, klisure, jezera, slapovi i vodopadi, i sl.

Zrmanja Plitvička jezera

Neretva Vransko jezero

Paklenica 21

• Podzemni krški prostor: spi lje, jame pećine, podzemni vodni tokovi

Zelske jame

Baračeve spilje

KAKO SE LJUDI U HRVATSKOJ ODNOSE

PREMA KRŠU?

Pazinska jama

10 najugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj:

1. Špiljski sustav Đulin ponor – Medvedica, Ogulin2. Špilja u kamenolomu Tounj, Tounj3. Ponornica Ombla, Dubrovnik4. Markova špilja na Hvaru5. Špilja Debeljača, Lovinac6. Pazinska jama, Pazin7. Ponorno podru čje rijeke Gacke8. Ponor Uviraljka, Papuk9. Špilja Vindija, Varaždin10. Speleološki objekti na rijeci Dobri uzvodn o od

buduće HE Lešće

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Hrvatska je prema broju vrsta na sl ijedećim mjestima u Europi :

2. Slatkovodne ribe (113 vrsta)5. Gmazovi (56 vrsta)7. Vodozemci (20 vrsta)7. Vaskularne biljke (4266 vrsta)7. Sisavci (86 vrsta)13. Ptice gnjezdarice (226 vrsta)

DA BI SHVATILI ŠTO TO ZNAČI MORAMO ZNATI KOLIKO

ZEMALJA IMA U EUROPI?

• Koliko?• Navedite ih: ---------------------à

Što ljudi čine biljnim i životinjskim vrstama?

Ugrožavaju njihova staništa, klimu, vodu, a odatle i njih same à

• - neke su vrste ljudi doveli do potpunog istrebljenja a neke upravo sada dovode;

• - neke ugrožavaju do razine da im se ubrzano smanjuje broj.

• Određeni broj biljnih i životinjskih vrsta u Hrvatskoj je već IZUMRO

• Izumrli su : podzemna životinja ogulinski špiljski virnjak, i biljka jabučkikaranfil.

• Zatim slijedi skupina od 39 regionalno izumrlih vrsta:10 viših biljaka29 životinja (6 slatkovodnih riba, 1 gmaz, 15 ptica i 4 sisavca)

Brusnička gušterica

U svijetu je ugroženo ukupno 15 589 vrsta, od čega 8321 vrsta biljaka

U Crvenoj knjizi Hrvatske je 1169 vrstabiljaka i životinja, od čega su 93 vrste stenoendemi

Glavata želva

Broj vodozemaca i gmazo va je pokazatelj očuvanosti i čistoće okoliša.

• U hrvatsko bogatstvo spada ukupno 58 vrsta vodozemaca i gmazova

•• UGROUGROŽŽENO OKO 40 % HRV ATSKE ENO OKO 40 % HRV ATSKE HERPETOFAUNE (VODOZEMCI)HERPETOFAUNE (VODOZEMCI)

• Posebno visoka biološka raznolikost prisutna je u području krša. Unutar toga, svjetsku razinu raznolikosti doseže fauna i flora u podzemnim krškim oblicima.

Autohtone pasmine domaćih životinja. Nastale na ovim prostorima ove vrste su otporne na uvijete podneblja (ekološka održivost), ali u nekim elementima nisu više dovoljno profitabilne (ekonomska održivost u modernom kontekstu)

44 pasmine aut ohtonih domaćih životinja

• Goveda 4• Konja 6• Magaraca 3• Svinja 2• Ovaca 9• Koza 2• Peradi 6• Golubova 5• Pasa 7• Pčela 1• Kunića 1

4 ugrožen opstanak približno 35% pasmina

4 neke su pasmine nestale(bagun, šiška, mangalica, istarska koza, dalmatinski poni, zagorska buša, posavska gulja, zlarinska ovca i dr. )

• Trenutno 18PASMINA UGROŽENOlička buša, međimurski konj,

turopoljska sv inja, dubrovačkaovca, slavonsko-srijemski podolac, dalmatinski magarac, zag. puran –

gotovo su izumrli

• KAKO SPASITI AUTOHTINE DOMAĆE ŽIVOTINJE? Potreban je novi, drugačiji način razmišljanja: te pasmine su važne kao dio identiteta prirode / identiteta Hrvatske. Ako nikako ne mogu biti ekonomski rentabilne mogu se čuvati kao kulturno i prirodno dobro.

ŠUME

Izvor: AZO CORINE Land Cover 2000 – Hrvatska

Hrvatska ima ekološki učinkovitih šuma na površini od 2,080 000,00 ha, što čini 37% teritorija

Pod šumama i šumskim zemljištem SVIH VRSTA u Hrvatskoj je 43% teritorija

U Europi ima prosje čno 33% površina pod šumama.

•U Europi ima prosječno 33% površine pod šumama

Skrad 57

• Prema šumarskoj znanosti, situacija u kojoj je 30% i više površina pod šumama smatra se ekološki izvrsnom

• 95% hrvatskih šuma su PRIRODNE ŠUME. U tome pogledu Hrvatska čini poseban otok prirodnih šuma u Europi

RAZNOLIKOST I LJEPOT A KRAJOBRAZA I EKOSUSTAV A

Švica

Hrvatska ima tri prirodne makroregije:

Panonska r.54%

Mediteranska r.32%

Planinska r.14%

Hrvatska ima 16 krajobraznih je dinica: 611. Nizinska područja sjeverne Hrvatske2. Panonska Hrvatska3. Bilogorsko-moslavački prostor4. Sjeverozapadna Hrvatska5. Žumberak i Samoborsko gorje6. Kordunska zaravan7. Gorski kotar8. Lika 9. Istra10. Kvarnersko-velebitski prostor11. Vršni pojas Velebita12. Sjevernodalmatinska zaravan13. Zadarsko – šibenski arhipelag14. Dalmatinska zagora15. Obalno područje srednje i južne Dalmacije16. Donja Neretva

Glavni ekosustavi u Hr vatskoj:

• More• Obala, veliki broj otoka, hridi i grebena• Planinski prost ori• Močvare • Rijeke • Jezera • Oranice i pašnjaci

Zir

• Veliki broj otoka, hridi i grebena (ukupno 1185!) – među prvima u Europi ; izuzetno duga i razv ijena obala – zaljevi, uvale i sl.; relativno čisto more (12. mjesto u svijetu po čistoći) te Jadran kao lijepo i malo more

Mljet Kornati

Brač Baška

Velebit

• Planinski prostor Dinarida, kamene planine uz more (Učka, Velebit, Biokovo, i dr.)

Anića kuk Velebit

Rab Velebit

Lonjsko polje

• Među posljednjim močvarama Europe (Lonjsko polje, Kopački rit, Crna Mlaka, delta Neretve)

Lonjsko polje Ušće Neretve

Kopački rit

Slavonija

• Panonska dolina – plodno tlo za uzgoj hrane

102

• Hrvatska ima 1.842 945 ha obradivog zemljišta.

• 368.817 ha od te povr šine je neiskorišteno. To je 20% ukupnog obradi vog zemljišta!

• Godišnji gubitci zbog neostvarene proi zvodnje na ovim površinama (mjereno pšenicom i kukuruzom) i znose 150 000 000 eura

Cetina Dobra

Korana Zrmanja 72

Crveno jezero

• Neka vrlo posebna jezera (Plitvička, Vransko jezero uz more, sl atkovodno jezero na otoku Cresu, i sl.)

Plitvička jezera

Vransko jezero

Risnjak

• Nacionalni park ovi (8) i parkovi prirode(11), te ostal i oblici zaštićenih područja i krajolika (oko 7% teritorija države)

• Planira se zaštititi ukupno 14% povr šine Hrvatske

Ako države EU podijelimo u 4 s kupine po jednakim teri torijalnim jedinica ma (cca150 000 km²), Hrvatska će se nalaziti u prvoj skupini (malih zemalja), u kojoj zauzima peto mjesto i ima nadprosječan broj parkova unutar te skupine:

1 grupa (< 150 000km ²): prosjek 5 NP :

1. Nizozemska, 20 NP (41 473 km²)

2. Mađarska, 10 NP (93 033 km²)

3. Grčka, 10 NP (131 957 km ²)4. Slovačka, 9 NP (49 036 km ²)5. Hrvatska 8 NP (56 538 km ²)6. Cipar, 7 NP (9 251 km ²)7. Irska, 6 NP (70 285 km ²)8. Austrija, 6 NP (83 855 km ²)9. Estonija, 5 NP (45 215 km ²)10. Litva, 5 NP (65 301 km ²)

11. Luksemburg, 4 NP (2 586 km²)

12. Letonija, 4 NP (64 635 km ²)13. Češka, 4 NP (78 864 km ²)14. Bugarska, 3 NP (110 994

km²)15. Belgija, 2 NP (30 518 km ²)16. Malta, 1 NP (316 km ²)17. Slovenija, 1 NP (20 256

km²)18. Danska, 1 NP (43 093 km ²)19. Portugal, 1 NP (92 389 km ²)

Punat

• 2 grupa (150 00 0 -300 000 km²): prosjek 13 NP (Velika Britanija 15, Rumunjska 11)

• 3 grupa (300 00 0 – 450 000 km²): prosjek 24 NP (Švedska 28, Njemačka 14, Finska 35, Pol jska 23, Ital ija 23)

• 4 grupa (450 00 0 km² <): prosjek 12 NP(Francuska 9, Španjolska 15)

NACIONALNI PARKOVI

PARKOVI PRIRODE

KAKAV JE ODNOS ŽITELJA , DRUŠTVA, DRŽAVE PREMA

EKOLOŠKIM POSEBNOSTIMA I IZVRSNOSTIMA HRVATSKE?

PREMA VODAMA? PREMA KRŠU? PREMA BILJNIM I ŽIVOTINJSKIM VRSTAMA? PREMA DOMAĆIM PASMINAMA ? PREMA ŠUMAMA? PREMA KRAJOLICIMA I EKO SUSTAVIMA? PREMA NACIONALNIM PARKOVIMA I PARKOVIMA PRIRODE?

Punat 106• Uništavanje, antiekološka mijena, zabora v, nemar, rasprodaja i razni drugi obli ci destrukcije i otuđivanja prirodne i kulturne baštine Hrvatske razgrađuju Hrvatsku kao zemlju s posebnostima i rastaču njene identitetne značajke

• Održivi razvoj Hrvatske je onaj razvoj koji vodi računa o postojećem opsegu i kvaliteti prirodne osnove (voda, zrak, tlo, biljne i životinjske vrste, biosfera-klima), socio-kulturnom identitetu i posebnost ima, te gospodarskoj održivosti.

• Održive nacionalne aktivnosti čuvaju i razvijaju prirodnu i kulturnu baštinu

Zrmanja

• NIJEDAN PROBLEM NE MO ŽE BITI RIJEŠEN IZ ONOG TIPA SVIJESTI IZ KOJEG JE NASTAO.STVARI TREBA GLEDATI NA NEKI NOVI NAČIN.

Albert Einstein