LATEX — Prezentacije i ostalo

Ivica Nakićnakic@math.hr

Matematički odsjek Prirodoslovno–matematičkog fakulteta

Matematički softver, 2016/17

Pregled

1 Plutajući objekti

2 Slike

3 Projekti

4 Bibliografija

5 Interaktivnost

6 Ispis kôdova i algoritama

7 Prezentacije

8 Za kraj

Plutajući objekti

Pri unosu većih nedjeljivih objekata, kao što su npr. tablice ilislike, često je teško odrediti pravo mjesto u tekstu gdje ih trebasmjestiti e da bi prijelom teksta bio odgovarajući.Stoga brigu o tome možemo prepustiti LATEXu uz pomoćplutajućih okolina za slike i tablice.Ukoliko npr. okolinu tabular stavimo unutar okoline table, tatablica će biti stavljena u dokument tako da minimizirapraznine na stranicama.LATEXu možemo sugerirati gdje preferiramo da se tablica pojavipomoću opcionalnih parametara. Sintaksa je:

\begin{table}[parametri]...\end{table}

Plutajući objekti 2

Parametri:H ako je moguće, staviti tablicu na mjesto gdje smo

je unijelih ako je moguće, staviti tablicu (otprilike) na mjesto

gdje smo je unijelit ako je moguće, staviti tablicu na vrh straniceb ako je moguće, staviti tablicu na dno stranicep staviti tablicu na stranicu na kojoj se nalaze samo

plutajući objekti.Možemo staviti jedan ili više parametara. Predefinirane opcijesu tbp.Sintaksa okoline figure za unos plutajućih slika je ista.Ali kako se unose slike u LATEXu?Za to nam služi paket graphicx.

Slike

Najjednostavnije sintaksa je \includegraphics{ime_slike}. Prigeneriranju PDFa dozvoljeni formati su jpg, png, pdf i tiff (uzaglavlje stavimo \usepackage[pdftex]{graphicx}.Dodatne opcije naredbe \includegraphics nam omogućavaju niztransformacija slike, Npr.

\includegraphics[width=2cm,angle=45]{Tamias_minimus.jpg}

Slika: Chipmunk (Tamias minimus), vrsta vjeverice

Slike 2

Tekst ispod slike je dobijen pomoću naredbe \caption. Ona sekoristi samo kod plutajućih objekata.

Ovu sliku smo npr. smanjilii rotirali: \includegrap-hics [angle=180,scale=0.5]{Konigsberg_bridges.png}.I nismo koristili naredbu\caption.

Slike 2

Tekst ispod slike je dobijen pomoću naredbe \caption. Ona sekoristi samo kod plutajućih objekata.

Ovu sliku smo npr. smanjilii rotirali: \includegrap-hics [angle=180,scale=0.5]{Konigsberg_bridges.png}.I nismo koristili naredbu\caption.

Još o graphicx paketu

Paket graphicx sadrži i druge naredbe. Npr\scalebox:

Zdravo!je dobijeno pomoću kôda \scalebox{3}[2]{Zdravo!}, a

Zdravo!pomoću kôda \scalebox{-1}[1]{Zdravo!}.

Veći dokumenti

Ukoliko pišemo veći dokument, poželjno je tekst smjestiti u višedatoteka, npr. svako poglavlje u zasebnu datoteku.Tekst iz drugih datoteka uključujemo pomoću naredbi \input,\include i \includeonly. Npr.

\documentclasss[12pt]{report}\includeonly{pogl2.tex,pogl3.tex}%−−zaglavlje−−−−−−−−\begin{document}\include{pogl1.tex}\include{pogl2.tex}\include{pogl3.tex}\end{document}

Datoteke pogl1.tex, pogl2.tex i pogl3.tex se ne tretiraju kaozasebni LATEX dokumenti te u njima nema zaglavlja, većkrećemo od npr. \chapter{...}.

Bibliografija

Bibliografiju možemo unositi direktno u LATEX datoteku ili jemožemo spremiti u zasebnu datoteku. Mi ćemo obraditi druginačin, koji pruža puno veću fleksibilnost.Najprije kreiramo bibliografsku bazu koja se sastoji odbibliografskih jedinica oblika

@book {knuth1,AUTHOR = {Knuth, Donald E.},TITLE = {Digital typography},SERIES = {CSLI Lecture Notes},VOLUME = {78},

PUBLISHER = {CSLI Publications},ADDRESS = {Stanford, CA},

YEAR = {1999},PAGES = {xvi+685},

}

Bibliografija 2

Tipovi bibliografskih jedinica su @book, @article, @manual,@proceedings,...Obično se bibliografska baza ne kreira ručno, nego se skida sInterneta ili izvozi iz aplikacija. Npr. podatke za matematičkeknjige i članke u tzv. bibtex formatu možemo naći na stranicihttp://www.ams.org/mathscinet/search, a i mnogi stručnipretraživači (npr. Google Scholar) te razne aplikacije nude izvozpodataka u bibtex formatu.Da bi smo bibliografiju uključili u naš dokument, na mjestu utekstu gdje želimo imati popis literature stavimo\printbibliography, a negdje u zaglavlje stavimo:

\usepackage[style=alphabetic]{biblatex}\addbibresource{ime_datoteke}

Ovdje je alphabetic jedan od mnogih stilova koje nam nudibiblatex.ime_datoteke je ime datoteke u kojoj su smješteni bibliografskipodaci (i koja obavezno ima sufiks .bib).

Bibliografija 3

Kako bi u tekstu citirali Knuthovu knjigu, trebamo samo naodgovarajuće mjesto staviti \cite{knuth1}, kao npr. ovdje[Knu99].U popisu literature će se nalaziti samo citirani radovi. Ukolikoželimo da se u popisu literature pojavi i neka necitiranareferenca, dovoljno je bilo gdje u tekst ubaciti npr.\nocite{van2012}. Ukoliko pak želimo uključiti sve podatke izbibliografske baze, trebamo negdje u dokument staviti\nocite{*}.Kako procesiramo dokument koji ima bibliografiju? Najprijeprocesiramo LATEX datoteku, potom procesiramo bibtexdatoteku (pomoću programa biber), te potom još dvaputprocesiramo LATEX datoteku. Obično editori koji podržavajuLATEX format sami brinu o ovoj proceduri.U Sagemath oblaku za Build naredbu treba staviti

latexmk −pdf −f −latex="pdflatex −interact=nonstopmode %S" file.tex

Popis literature

M.R.C. van Dongen. Latex and Friends.Springer-Verlag New York Inc, 2012.

Donald E. Knuth. Digital typography. Sv. 78. CSLILecture Notes. Stanford, CA: CSLI Publications,1999, str. xvi+685.

C. Loverdos i A. Syropoulos. „Digital typography inthe new millennium: Flexible documents by a flexibleengine”. TeX, XML, and Digital Typography (2004),str. 682–684.

T. Tantau. User’s Guide to the Beamer Class, Version3.01. 2004.

\hyperref

Pomoću LATEXa možemo kreirati i interaktivne dokumente. Npr.unutar PDF dokumenta kreiranog LATEXom možemo stavljatiinteraktivne elemente kao što su linkovi, forme itd.Tu funkcionalnost omogućava paket hyperref. Npr. ukolikoželimo staviti link na TEX user group stranicu, jednostavnoupišemo \href{http://www.tug.org}{\LARGE TUG}.Uključivanjem paketa hyperref automatski sve reference udokumentu postaju i linkovi. Naravno, i unutar samog tekstamožemo postavljati sidra (anchors) i linkove pomoću naredbi\hypertarget{ime_sidra}{tekst} i\hyperlink{ime_sidra}{tekst}.

Algoritmi

Postoji jako puno paketa koji služe za ispis programskih kôdova,a jedan od popularnijih je algorithm2e.Input: Integers a ≥ 0 and b ≥ 0Output: GCD of a and bwhile b 6= 0 do

r ← a mod b;a← b;b← r;

endAlgorithm 1: Euclidean algorithm

Algoritmi

Kôd za prethodni slajd je:

\begin{algorithm}[H]\KwIn{Integers $a \geq 0$ and $b\geq 0$}\KwOut{\textsc{GCD} of $a$ and $b$}\While{$b \neq 0$} {$r \leftarrow a \bmod b$\;$a \leftarrow b$\;$b \leftarrow r$\;}\caption{Euclidean algorithm}\end{algorithm}

Ispisivanje programskih kôdova

U ovim prezentacijama korišten je paket listings, u kojem jepredefiniran ogroman broj programskih jezika, kao i HTML,LATEX itd. Jedan primjer upotrebe za kôd pisan u Javi:

Listing 1: Hello World.public static void main( String[] args ) {

System.out.println( "Hello world!" );}

Paket listings

Kôd za prethodni slajd:

\begin{lstlisting}[language=Java,firstline=2,lastline=4,caption=Hello World.,label=example]public class Greetings {public static void main( String[] args ) {System.out.println( "Hello world!" );}}\end{lstlisting}

Predefinirane vrijednosti

Pomoću naredbe \lstset mogu se postaviti predefiniranevrijednosti za okolinu \lstlisting. Naprimjer, u zaglavljudokumenata za ove prezentacije se koristi ova naredba nasljedeći način:

\ lstset {language=[LaTeX]TeX,extendedchars=true,backgroundcolor=\color{gray!20},identifierstyle =, stringstyle=\rmfamily,columns=flexible,showstringspaces=false,keywordstyle=\color{violet}\bfseries}

Pravljenje prezentacija u LATEXu

Za pravljenje prezentacija uobičajeno je koristiti paket beamer.Uključivanje beamera: \documentclass{beamer}.

Moj novi slajdmoj podnaslov

Svaki slajd se piše unutar okoline frame.

PrviDrugi

\frametitle{Moj novi slajd}\framesubtitle{moj podnaslov}\begin{columns}\column{5cm}\begin{itemize}\item Prvi\item Drugi

\end{itemize}

Primjer 2Podnaslov

Prva formula sin2 x+ cos2 x = 1

Druga formula eiπ = −1Treća formula

n∑i=1

i =n(n+ 1)

2

Četvrta formula α D β ' γ

Primjer 2Podnaslov

Prva formula sin2 x+ cos2 x = 1

Druga formula eiπ = −1

Treća formulan∑i=1

i =n(n+ 1)

2

Četvrta formula α D β ' γ

Primjer 2Podnaslov

Prva formula sin2 x+ cos2 x = 1

Druga formula eiπ = −1Treća formula

n∑i=1

i =n(n+ 1)

2

Četvrta formula α D β ' γ

Kôd za prethodni slajd

\begin{itemize}\only<1−>{\item Prva formula ...}\uncover<2−>{\item Druga formula ...}\uncover<3>{\item Treća formula ...}\only<1−>{\item Četvrta formula ...}

\end{itemize}

Zašto Beamer?

Zato što se piše u LATEXu.

Izlazni format je PDF.Lako se mijenja izgled prezentacije.Već napisani tekst se može lako iskoristiti za prezentaciju.

Zašto Beamer?

Zato što se piše u LATEXu.Izlazni format je PDF.

Lako se mijenja izgled prezentacije.Već napisani tekst se može lako iskoristiti za prezentaciju.

Zašto Beamer?

Zato što se piše u LATEXu.Izlazni format je PDF.Lako se mijenja izgled prezentacije.

Već napisani tekst se može lako iskoristiti za prezentaciju.

Zašto Beamer?

Zato što se piše u LATEXu.Izlazni format je PDF.Lako se mijenja izgled prezentacije.Već napisani tekst se može lako iskoristiti za prezentaciju.

Kôd za prethodni slajd

\begin{itemize}[<+−>]\item Zato što se piše u \LaTeX{}u.\item Izlazni format je PDF.\item Lako se mijenja izgled prezentacije .\item Već napisani tekst se može lako iskoristiti za prezentaciju .\end{itemize}

Što su prosti brojevi?Slajd posuđen iz [Tan04]

DefinicijaProsti broj je broj koji ima točno dva djelitelja.

Primjer

2 je prost (djelitelji su 1 i 2).3 je prost (djelitelji su 1 i 3).4 nije prost (tri djelitelja: 1, 2, i 4).

Što su prosti brojevi?Slajd posuđen iz [Tan04]

DefinicijaProsti broj je broj koji ima točno dva djelitelja.

Primjer2 je prost (djelitelji su 1 i 2).

3 je prost (djelitelji su 1 i 3).4 nije prost (tri djelitelja: 1, 2, i 4).

Što su prosti brojevi?Slajd posuđen iz [Tan04]

DefinicijaProsti broj je broj koji ima točno dva djelitelja.

Primjer2 je prost (djelitelji su 1 i 2).3 je prost (djelitelji su 1 i 3).

4 nije prost (tri djelitelja: 1, 2, i 4).

Što su prosti brojevi?Slajd posuđen iz [Tan04]

DefinicijaProsti broj je broj koji ima točno dva djelitelja.

Primjer2 je prost (djelitelji su 1 i 2).3 je prost (djelitelji su 1 i 3).4 nije prost (tri djelitelja: 1, 2, i 4).

Kôd za prethodni slajd

\begin{dfn}\alert{Prosti broj} je broj koji ima točno dva djelitelja .

\end{dfn}\pause\begin{ex}\begin{itemize}[<+−>]\item 2 je prost ( djelitelji su 1 i 2).\item 3 je prost ( djelitelji su 1 i 3).\item 4 nije prost (\alert{tri} djelitelja : 1, 2, i 4).\end{itemize}

\end{ex}

Ne postoji najveći prosti brojSlajd posuđen iz [Tan04]

TeoremNe postoji najveći prosti broj.

Dokaz.1 Pretpostavimo da je p najveći prosti broj.

2 Neka je q umnožak prvih p brojeva.3 Tada q + 1 nije djeljiv ni s jednim od njih.

4 Dakle, q + 1 je također prost i veći je od p.

Dokaz je koristio postupak reductio ad absurdum.

Ne postoji najveći prosti brojSlajd posuđen iz [Tan04]

TeoremNe postoji najveći prosti broj.

Dokaz.1 Pretpostavimo da je p najveći prosti broj.2 Neka je q umnožak prvih p brojeva.

3 Tada q + 1 nije djeljiv ni s jednim od njih.

4 Dakle, q + 1 je također prost i veći je od p.

Dokaz je koristio postupak reductio ad absurdum.

Ne postoji najveći prosti brojSlajd posuđen iz [Tan04]

TeoremNe postoji najveći prosti broj.

Dokaz.1 Pretpostavimo da je p najveći prosti broj.2 Neka je q umnožak prvih p brojeva.3 Tada q + 1 nije djeljiv ni s jednim od njih.4 Dakle, q + 1 je također prost i veći je od p.

Dokaz je koristio postupak reductio ad absurdum.

Ne postoji najveći prosti brojSlajd posuđen iz [Tan04]

TeoremNe postoji najveći prosti broj.

Dokaz.1 Pretpostavimo da je p najveći prosti broj.2 Neka je q umnožak prvih p brojeva.3 Tada q + 1 nije djeljiv ni s jednim od njih.4 Dakle, q + 1 je također prost i veći je od p.

Dokaz je koristio postupak reductio ad absurdum.

Kôd za prethodni slajd

\begin{thm}Ne postoji najveći prosti broj.

\end{thm}\begin{proof}\begin{enumerate}\item<1−> Pretpostavimo da je $p$ najveći prosti broj.\item<2−> Neka je $q$ umnožak prvih $p$ brojeva.\item<3−> Tada $q + 1$ nije djeljiv ni s jednim od njih.\item<1−> Dakle, $q + 1$ je također prost i veći je od $p$.\qedhere\end{enumerate}

\end{proof}

Dva stupcaSvaki je stupac centriran

Točka 1

Točka 2

Još jedna kutijaLorem ipsum dolor sit amet,consectetuer adipiscing elit

Dva stupcaSvaki je stupac centriran

Točka 1Točka 2

Još jedna kutijaLorem ipsum dolor sit amet,consectetuer adipiscing elit

Dva stupcaSvaki je stupac centriran

Točka 1Točka 2

Još jedna kutijaLorem ipsum dolor sit amet,consectetuer adipiscing elit

Kôd za prethodni slajd

\begin{columns}\column{.5\textwidth}

\includegraphics[height=0.8\textheight]{Conium.jpg}%\column{.5\textwidth}\begin{itemize}[<+−>]\item Točka 1\item Točka 2\end{itemize}\onslide<3−>{\begin{block}{Još jedna kutija}Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit

\end{block}}

\end{columns}\transdissolve<3>\end{columns}

Dva stupcaVrhovi stupaca su centrirani

KutijaLorem ipsum dolor sit amet,consectetuer adipiscing elit

KutijaLorem ipsum dolor sit amet,consectetuer adipiscing elit, seddiam nonummy nibh euismodtincidunt ut laoreet doloremagna aliquam erat volutpat.Ut wisi enim ad minim veniam,quis nostrud exerci tationullamcorper suscipit lobortisnisl ut aliquip ex ea commodoconsequat.

Vrhovi stupaca su centrirani zbog opcije [t] – format je\begin{columns}[t].

Dva stupcaVrhovi stupaca su centrirani

KutijaLorem ipsum dolor sit amet,consectetuer adipiscing elit

KutijaLorem ipsum dolor sit amet,consectetuer adipiscing elit, seddiam nonummy nibh euismodtincidunt ut laoreet doloremagna aliquam erat volutpat.Ut wisi enim ad minim veniam,quis nostrud exerci tationullamcorper suscipit lobortisnisl ut aliquip ex ea commodoconsequat.

Vrhovi stupaca su centrirani zbog opcije [t] – format je\begin{columns}[t].

Predefinirano je da je tekst u slajdu vertikalno centriran.

Ali ovaj nije ... razlog je opet opcija [t] – sada uz okolinu frame:\begin{frame}[t].

Trebate cijeli slajd i ništa manje od toga?Ovdje se radi o opciji [plain] – opet uz okolinu frame.

Ostalo

Ukoliko se unutar slajda koriste okoline ili naredbe zaprikazivanje manipulaciju tekstom (kao lstlisting ili slično)okolina frame treba imati opciju fragile:

\begin{frame}[fragile]

ili se može definirati nova okolina koja tu opciju ima automatskiuključenu:

\newenvironment{myframe}[0]{\begin{frame}[fragile]}{\end{frame}}

Beamer ima jako puno predefiniranih tema (stilova izgleda) kojise zovu po gradovima. Ova prezentacija koristi temuCambridgeUS. Sintaksa je

\usetheme{CambridgeUS}

Ostali paketi i klase koje vrijedi spomenuti

Paketi: biblatex, booktabs,cleveref, cool, coverpage,enumerate, fancyhdr,geometry, mathdesign,mathtools, microtype, nag,nicefrac, prettyref, siunitx,todonotesKlase: KOMA, memoir

Zadatak za vježbu

Kreirajte prezentaciju koja sadrži dva plutajuća objekta,bibliografiju, linkove unutrašnje i vanjske te neki kôd.