lalovic prava osoba sa invaliditetom i poslovna sposobnost

Publikacija je objavljena u sklopu regionalnog projekta ^uvari pravakoji je implementirao Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

zajedno sa partnerima Beogradskim centrom za ljudska prava i Hrvatskim helsin{kim odborom.

This publication has been published as part of the project Guardians of Rights implemented by Human Rights Centre, University of Sarajevo

with partners Belgrade Centre for Human Rights and Croatian Helsinki Committee.

PRAVA OSOBA SA INVALIDITETOM I POSLOVNA SPOSOBNOST

RIGHTS OF PERSONS WITH DISABILITIES AND LEGAL CAPACITY

Tekst priredila Prepared byAn|ela Lalovi}

Koordinator projektaProject CoordinatorMiroslav @ivanovi}

Izdava~PublisherCentar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

Za izdava~aFor the publisherSa{a Madacki

LektoricaLanguage editorMaja Kaljanac

Ilustracija na naslovnoj straniciCover photoStasys Eidiejus

Priprema za {tampu i {tampaDesign and PrintingMagistrat d.o.o Sarajevo

ISBN 978-9958-541-00-1

Ova publikacija ne mora obavezno sadr`avati stanovi{ta Centra za ljudska pravaUniverziteta u Sarajevu. Mi{ljenja iznesena u publikaciji predstavljaju stavoveautora.

This publication does not necessarily reflect the views of the Human Rights Centre,University of Sarajevo. Opinions expressed in this publication are those of theauthor.

PRAVA OSOBASA INVALIDITETOM I

POSLOVNA SPOSOBNOST

Tekst priredila

An|ela Lalovi}

Sarajevo, juna 2008. godine

POSTUPAK ZA

ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

Osnovni pojmovi koje treba znati:

Pravna sposobnost – sposobnost bilo kojeg ljudskog bi}a da bude nosilacsvojih prava i obaveza. Svako lice je pravno sposobno od dana svog ro|enjai ova sposobnost mu ne moè biti oduzeta!

Poslovna sposobnost – sposobnost da izraàvanjem vlastite volje, osobasti~e prava i obaveze, kao na primjer, pravo na glasanje ili pravo na stupanjeu brak. Ova sposobnost se sti~e punoljetstvom, odnosno sa navr{enih 18godina, i moè biti oduzeta. Ona moè biti oduzeta djelimi~no ili upotpunosti.

Pokretanje postupka za oduzimanje poslovne sposobnosti

• Postupak se pokre}e pred osnovnim/op{tinskim sudom

• Prijedlog za pokretanje postupka sudu predaje centar za socijalnirad (organ starateljstva) ili javni tuìlac, bra~ni drug, te djed,baba, sestra, brat, unuk ili unuka osobe kojoj se èli oduzetiposlovna sposobnost, ali jedino ako ìve zajedno sa tom osobomu istom doma}instvu;

• Razlozi zbog kojih neko od navedenih osoba moè pokrenuti pos-tupak za oduzimanje poslovne sposobnosti jeste njihovo uvjerenjeda osoba zbog koje se pokre}e postupak nije, zbog odre|enihrazloga, sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima;

• Razlozi za djelimi~no ili potpuno oduzimanje poslovne sposobnostimogu biti: du{evna bolest, pote{ko}e u du{evnom razvoju, alko-holizam, narkomanija, senilnost i te{ka fizi~ka bolest.

Podno{enje prijedloga nadle`nom sudu

• Lice koje ̀ eli pokrenuti postupak za oduzimanje poslovne sposob-nosti neke osobe, dostavlja nadle`nom sudu (i to vanparni~nomodjeljenju tog suda) prijedlog za oduzimanje poslovne sposob-nosti koji bi, na primjer, izgledao ovako:

3


4


PRIJEDLOG ZA ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA

VANPARNI^NI PREDMET

Predlaga~: Centar za socijalni rad Banja LukaRadi: Oduzimanja poslovne sposobnosti iz Banja Luke Savska ulica bb.

P R I J E D L O Gk}erka iz Banje Luke, ul. Davida [trpca

broj 32, ro|ena 14.02.1938. godine, je bolesna i nije u mogu}nosti da se brine osvojim obavezama.

Dokaz: Uvid u izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvid u medicinsku dokumentaciju.

je smje{tena u du{evnoj bolnici Garevac kod Modri~e gdje selije~i od du{evne bolesti i nema izgleda za izlje~enje. je nesposobna da sebrine o svojim pravima i obavezama, da upravlja imovinom, pa o njoj brine njena majka

koja je stara 75 godina i sama bolesna i nesposobna zaprivre|ivanje.

Dokaz: Vje{ta~enje po vje{taku medicinske struke – neuropsihijatru, a popotrebi i drugi dokazi.

Kako nema izgleda za izlje~enje , a nema ko da vodi briguo njoj, a sama nije u mogu}nosti da {titi svoje interese, to temeljem ~lana 30 Zakona o vanparni~nom postupku predlaèmo da sud nakon javne rasprave i izvo|enjapredloènih dokaza donese sljede}e

RJE[ENJE, k}eri Janka iz Banje Luke, ul. Davida [trpca broj 32, oduzima

se potpuno poslovna sposobnost.

Banja Luka, 6.10.1994. godine Direktor Centra:

• Prijedlog mora da sadrì ~injenice koje osnovano potvr|ujuuvjerenje podnosioca prijedloga da osoba kojoj se èli oduzetiposlovna sposobnost nije sposobna da se sama brine o svojiminteresima;

• înjenice navedene u prijedlogu moraju biti potkrijepljene odgo-varaju}im dokazima – na primjer, ako predlaga~ tvrdi da osobanije sposobna starati se sama o svojim interesima zbog du{evnebolesti, onda tu tvrdnju mora da obrazloì i uz to priloì medi-cinske dokaze, poput nalaza neuropsihijatra i sli~no;

• Ako je predlaga~ nije iz centra za socijalni rad, recimo radi se obratu ili sestri koji ìve u istom doma}instvu sa osobom za koju sepokre}e postupak, onda se u prijedlogu za oduzimanje poslovnesposobnosti moraju navesti podaci koji potvr|uju tu vezu (naprimjer, ku}na lista i sli~no).

Zakazivanje ro~i{ta i dodjeljivanje privremenog staratelja

• Postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti je hitan postupak;

• Nakon {to predlaga~ dostavi sudu prijedlog, sud u najkra}em vre-menskom roku zakazuje ro~i{te za raspravu o prijedlogu;

• Sud, istovremeno po prijemu prijedloga, dodjeljuje privremenogzastupnika/staratelja osobi za koju je pokrenut postupak;

• Na sva ro~i{ta za raspravu sud poziva predlaga~a, privremenogstaratelja/zastupnika osobe kojoj se oduzima poslovna sposob-nost, te centar za socijalni rad;

• Na ro~i{te, sud poziva i osobu kojoj se oduzima poslovna sposob-nost osim ako ta osoba, prema ocjeni samog suda, nije u stanjuda shvati {ta sam postupak zna~i za njega/nju i koje su posljediceoduzimanja poslovne sposobnosti.

Dokazni postupak

• Na zakazanom ro~i{tu, sud treba da razmotri sve dokaze kojeiznesu obje strane u postupku (predlaga~ i zastupnik osobe kojojse èli oduzeti poslovna sposobnost) i da na osnovu toga doneseodluku o oduzimanju poslovne sposobnosti;

• U okviru dokaznog postupka, da bi se dokazalo da li je osobakojoj se èli oduzeti poslovna sposobnost zaista sposobna ili nije,potrebno je da je pregleda vje{tak medicinske struke, daklepsiholog, neuropsihijatar i sl., te da ponudi nalaz i mi{ljenjeo du{evnom stanju osobe i njegovim/njenim sposobnostima zarasu|ivanje;

5

POSTUPAK ZA ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

• Tokom postupka, vodi se zapisnik o ro~i{tu, koji bi trebao da imasli~ne karakteristike ovom primjeru:

ZAPISNIK O ROÎ[TU U POSTUPKU ZA ODUZIMANJE

POSLOVNE SPOSOBNOSTI

R-60/94

Z A P I S N I K

Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 7.11.1994. godine.

OD SUDA PRISUTNI:

Sudija:

Zapisni~ar:

Konstatuje se da su pristupili za danas pozvani punomo}nik Centra za socijalnirad Banja Luka , {ti}enik , privremenistaratelj

i vje{tak medicinske struke dr .

Pun. predlaga~a izjavi da u cijelosti ostaje kod prijedloga za potpuno oduzimanjeposlovne sposobnosti iz Banje Luke. Izjavljuje da je duè vremena{ti}enica bolesna, da boluje od du{evne bolesti, zbog ~ega se ~esto nalazi na lije~enju, te da nije umogu}nosti da brine o svojim pravima i obavezama, odnosno da {titi svoj interes i upravlja imovinom.

izjavi da je veoma bolesna, da se nalazi u bolnici, da o njoj vodibrigu majka, te da je potrebno da neko vodi o njoj brigu i {titi njene interese.

Privremeni staralac izjavi da je saglasan da se {ti}enici oduzmeposlovna sposobnost jer nije u mogu}nosti da brine o sebi.

Sud donosi

R J E [ E N J E

Saslu{a}e se medicinski vje{tak.

Medicinski vje{tak dr , sin – neuropsihijatar iz Banje Luke, star 50 godina, nesrodan sa stranicama, zakleti sudski vje{tak izjavi:

Na osnovu priloène medicinske dokumentacije - istorije bolesti Psihijatrijskeklinike u Banjoj Luci i medicinske dokumentacije du{evne bolnice Garevac, kao i naosnovu pregleda vidljivo je da je {ti}enica lije~ena na Psihijatrijskoj klinici u Banjoj

6


Luci od 1.5. do 1.6., 1991. godine i od 1.4. do 15.6.1992. godine, u du{evnoj bolniciGarevac od 15.3. do 8.5.1993. godine, od 1.2.1994. do 15.3.1994. godine i od17.9.1994. do danas pod dijagnozom arteroskleroti~na demencija, mo`dana igeneralizovana arteroskleroza i {e}erna bolest. Iz podataka koji su dobiveni u tokuhospitalizacije vidljivo je da je ranije lije~ena u Vojnoj bolnici Sarajevo, a od njeneunuke se saznaje da je prije dolaska u bolnicu po~ela da govori nepovezano, da pri~asa mrtvima, stalno ih doziva, ustaje i kupi svoje stvari, te iako se nalazi u svojoj ku}i,traì da ide ku}i, neadekvatno odgovara na postavljena pitanja, pri~a sa predmetimai slikama, nudi im da jedu, veoma slabo jede.

Dobiva se podatak da se u sli~nom stanju nalazila i nekoliko godina ranije,priloèni su nalazi interniste iz kojih se vidi da je pored {e}erne bolesti lije~ena i zbogpovi{enog arterijskog pritiska, zatim poreme}aja rada srca koji se manifestujeekstrasistolama, imala je i dekompenzaciju srca (popu{tanje sr~anih mi{i}a). Iz istorijebolesti, kao i dana{njeg uvida u stanje bolesnice, vidljivo je da je kod nje do{lo dorazvoja tzv. hroni~nog mo`danog sindroma koji se manifestuje izraènim promjenamau intelektualnom i mnesti~kom.

Kod bolesnice postoji globalan poreme}aj pam}enja koji ide retrospektivnoprema njenom ro|enju. Dezorijentacija je izraèna u vremenu i prostoru, uglavnomprema li~nostima. Naime, postoji samo globalan uvid u li~nost sa kojima je stalno ukontaktu iako te li~nosti u potpunosti ne poznaje. âk je o{te}ena autopsihi~kaorijentacija, tj. orijentacija prema samoj sebi. [ti}enica zna da kaè kako joj je ime,ali ne moè da se sjeti svog ni bra~nog, ni djevoja~kog prezimena.

Ovakvi poreme}aji nastaju iz vi{e razloga. Ponekad je uzrok nepoznat i dolazisa odre|enim godinama starosti pa ili nazivamo senilnim demencijama (stara~kimdemencijama). U ovom slu~aju pored senijuma postoji i bolestan proces na krvnimsudovima u vidu arteroskleroze, zatim promjene na srcu, te {e}erna bolest, {to moèuticati na brì razvoj dementnog procesa.

Imaju}i na umu po~etak, tok i sada{nje stanje posebna se bolest po~ela razvijatiprije vi{e od dvije godine. Vidljivo je da je sada{nje stanje definitivno, naàlost, nemoè se o~ekivati pobolj{anje intelektualnih procesa, a samo iskustvo pokazuje da seove promjene progrediraju tj. pogor{avaju se u toku sljede}ih mjeseci i godina.

Imaju}i na umu sve iznijeto:

Mi{ljenja sam da ro|ena 1938. godine, boluje od te{kedemencije. Stanje bolesti je takvo (ne ra~unaju}i ostala oboljenja) da ona nijesposobna za samostalan ìvot i privre|ivanje, nije sposobna da vodi brigu o sebi,odnosno nije u stanju da {titi svoje interese.

Zbog toga smatram da joj je potrebno u potpunosti oduzeti poslovnu sposobnosti odrediti staratelja koji }e {tititi njene interese.

7


Stranke izjavljuju da nemaju primjedbi na nalaz vje{taka, te da nemajuprijedloga za izvo|enje novih dokaza.

Sud donosi

R J E [ E N J E

Izvr{i}e se uvid u izvod iz mati~ne knjige ro|enih, izdat od Mati~nog uredaBanja Luka 5.9.1994. godine, u medicinsku dokumentaciju Psihijatrijske klinike uBanjoj Luci i du{evne bolnice Garevac, Modri~a.

Vr{i se uvid u navedenu dokumentaciju.

Ro~i{te je zavr{eno.

Zapisni~ar: PP Sudija:

Dono{enje rje{enja o oduzimanju poslovne sposobnosti

• Nakon {to se na ro~i{tu iznesu svi dokazi, te vje{tak da svoj nalazi mi{ljenje, sud donosi odluku o oduzimanju poslovne sposob-nosti;

• U zavisnosti od toga da li je predlaga~ uspio opravdati i dokazatisvoje uvjerenje da se osobi treba oduzeti poslovna sposobnost,sud donosi rje{enje o oduzimanju poslovne sposobnosti (djeli-mi~no ili potpuno, u zavisnosti od stepena (ne)sposobnostirasu|ivanja osobe koja je predmet postupka. Rje{enje bi trebalobiti poput ovog:

8


RJE[ENJE O ODUZIMANJU POSLOVNE SPOSOBNOSTI

OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI

BROJ: R-60/94

Dana, 7.11.1994. godine

Osnovni sud u Banjoj Luci, po sudiji , kao sudiji pojedincu,rje{avaju}i u vanparni~nom predmetu pokrenutom po prijedlogu Centra za socijalni radBanja Luka, radi oduzimanja poslovne sposobnosti iz Banje Luke, ul.Davida [trpca broj 32. na ro~i{tu odrànom dana 7.11.1999. godine, donio je sljede}e

R J E [ E N J E

k}eri Janka iz Banje Luke, ul. Davida [trpca br. 32. ro|enoj14.2.1938. godine oduzima se potpuno poslovna sposobnost.

Po pravosna`nosti. rje{enje dostaviti Mati~nom uredu Banja Luka radi upisa umati~nu knjigu ro|enih i zemlji{no-knji`nom odjeljenju ovog suda radi upisa uzemlji{ne knjige.

O b r a z l o ` e n j e

Centar za socijalni rad Banja Luka. podnio je ovom sudu prijedlog radioduzimanja poslovne sposobnosti , k}eri Janka iz Banje Luke.

Rje{enjem ovog suda od 15.10.1994. godine postavljena je i zBanje Luke za privremenog staratelja .

U dokaznom postupku izvr{eno je medicinsko vje{ta~enje po vje{taku dr izvr{en uvidu izvod iz mati~ne knjige ro|enih Mati~nog uredaBanja Luka, uvid u medicinsku dokumentaciju Psihijatrijske bolnice Banja Luka idu{evne bolnice Garevac.

Provedenim dokazima, a naro~ito nalazom i mi{ljenjem vje{taka medicinskestruke dr , neuropsihijatra iz Banje Luke utvr|eno je da imadijagnozu arteroskleroti~ne demencije, mo`dane i generalizovane arteroskleroze i{e}erne bolesti kao i drugih hroni~nih bolesti, te nije sposobna da samostalno ìvi iprivre|uje, da vodi brigu o sebi, odnosno nije u stanju da {titi svoje interese. Stoga jesud temeljem ~l. 38. Zakona o vanparni~nom postupku u potpunosti oduzeo poslovnusposobnost.

SUDIJA

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rje{enja dozvoljena je àlba Okru`nom sudu uBanjoj Luci u roku 3 dana od dana prijema rje{enja, putem ovog suda.

@alba ne zadràva izvr{enje.

9


Dostavljanje rje{enja stranakama u postupku

• Nakon {to donese rje{enje o oduzimanju poslovne sposobnosti,sud dostavlja to rje{enje u {to kra}em roku predlaga~u, osobikojoj se oduzima poslovna sposobnost, staratelju (privremenom)te osobe, i centru za socijalni rad – organu starateljstva (ukolikoisti nije sam predlaga~).

@alba na rje{enje

• Nakon prijema rje{enja, bilo koja od strana u postupku (bilopredlaga~, bilo osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost) imapravo na àlbu na rje{enje;

• Rok za àlbu je tri dana od dana prijema rje{enja;

• Op{tinski/osnovni sud koji je donio rje{enje i, zatim, primio ̀ albu nanjega, àlbu proslje|uje, zajedno sa svim spisima i bez odlaganja(dakle, “odmah“), drugostepenom sudu (odnosno, okru`nom ilikantonalnom);

• Drugostepeni sud, nakon prijema àlbe, mora u roku od tri danada donese odluku o prihvatanju ili odbijanju àlbe;

• U slu~aju da drugostepeni sud odbije àlbu, to zna~i da na snagustupa rje{enje o oduzimanju poslovne sposobnosti, koje se,potom, dostavlja mati~aru radi upisa novog statusa osobe umati~nu knjigu ro|enih, kao i u katastar (radi zemlji{no-knji`neevidencije imovine osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost).

10


POSTUPAK STAVLJANJA POD STARATELJSTVO

Dodjeljivanje staratelja

• Nakon {to je sud donio rje{enje kojim se osobi oduzima poslovnasposobnost, centar za socijalni rad dodjeljuje staratelja osobi kojojje oduzeta poslovna sposobnost;

• Centar za socijalni rad, pri izboru staratelja, treba utvrditi njegovusposobnost i podobnost da bude staratelj;

• Pri izboru staratelja, centar za socijalni rad, najprije poziva srod-nike osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost da prihvatedu`nost da joj budu staratelji;

• U slu~aju da niko od srodnika ne ̀ eli da bude staratelj osobi kojojje oduzeta poslovna sposobnost, tada centar za socijalni rad, kaostaratelja, moè imenovati lice koje sa tom osobom nije u srod-stvu, a voljno je prihvatiti se te du`nosti;

• U krajnjem slu~aju, sam centar za socijalni rad moè biti staratelj(ukoliko niko drugi ne èli da se prihvati te du`nosti) i tada obi~nododjeljuje nekom od svojih uposlenika du`nost da se brine oosobi kojoj je staratelj.

Pra}enje rada staratelja

• Staratelj osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ima du`nostda se brine o razvoju li~nosti te osobe, pri ~emu treba nastojati dase uzroci koji su razlog oduzimanja poslovne sposobnosti, ukolikoje mogu}e, otklone i da se osoba osposobi za samostalan rad;

• Staratelj se mora posebno brinuti o interesima osobe kojoj jeoduzeta poslovna sposobnost i nastojati da ih ne ugrozi na bilokoji na~in (ovdje se naro~ito imaju u vidu imovinska pitanja, po{tose staratelj brine i o imovini osobe kojoj je oduzeta poslovnasposobnost);

• Staratelj mora, najmanje jednom godi{nje, dostaviti centru zasocijalni rad izvje{taj o obavljanju svoje du`nosti staratelja;

• Centar za socijalni rad nadzire rad staratelja i prati zdravstvenostanje osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost;

11


• Centar za socijalni rad, ako utvrdi da staratelj ne vr{i svojudu`nost u najboljem interesu osobe kojoj je oduzeta poslovnasposobnost, moè staratelju oduzeti njegove nadle`nosti idodijeliti osobi novog staratelja.

VRA]ANJE


Pokretanje postupka

• Postupak za vra}anje poslovne sposobnosti osobi kojoj je istaoduzeta, pokre}e se pred nadle`nim osnovnim/op{tinskim sudom;

• Postupak se pokre}e podno{enjem prijedloga za vra}anje poslov-ne sposobnosti nadle`nom sudu;

• Prijedlog za pokretanje postupka sudu predaje centar za socijalnirad (organ starateljstva) ili javni tuìlac, bra~ni drug, te djed,baba, sestra, brat, unuk ili unuka osobe kojoj se èli vratiti poslo-vna sposobnost, ali jedino ako ìve zajedno sa tom osobom uistom doma}instvu. Tako|e, sud po slu`benoj du`nosti moèpokrenuti postupak ukoliko je informisan od strane bilo kojeggra|anina;

• Razlog za pokretanje postupka za vra}anje poslovne sposobnostijeste uvjerenje predlaga~a da osoba kojoj je oduzeta poslovnasposobnost, uslijed odre|enih razloga, vi{e nije nesposobna da sebrine sama o sebi, odnosno da su uzroci, zbog kojih joj je oduzetaposlovna sposobnost, prestali;

• Razlozi mogu biti pobolj{anje du{evnog stanja, razvoj sposob-nosti osobe da se brine sama o sebi i sl.

Podno{enje prijedloga nadle`nom sudu

• Lice koje èli da pokrene postupak vra}anja poslovne sposobnosti,nadle`nom sudu dostavlja (vanparni~nom odjeljenju) prijedlogza vra}anje poslovne sposobnosti, koji bi izgledao poput ovog:

12


PRIJEDLOG ZA VRA]ANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

OSNOVNOM SUDU BANJA LUKA

VANPARNI^NI PREDMET

Predlaga~: iz Banje Luke. ul. Branka ]opi}a br. 5

Radi: Vra}anja poslovne sposobnosti iz Banje Luke, ul. Branka]opi}a br. 5

P R I J E D L O G

Rje{enjem Osnovnog suda Banja Luka br. R-73/95 od 15.2.1995. djelimi~no jeli{en poslovne sposobnosti moj sin iz Banje Luke, ul. Branka ]opi}abr. 5, zbog uzimanja droge.

Dokaz: Uvid u spis toga suda br. R-73/95.

Moj sin je nedavno zavr{io lije~enje na Psihijatrijskoj klinici uBanjoj Luci i prestao je sa upotrebom droge. Po mi{ljenju ljekara, on je potpunoizlije~en i moè sam da {titi svoje interese.

Dokaz: Uvid u medicinsku dokumentaciju i saslu{anje medicinskog vje{taka.

Kako je moj sin izlije~en i prestao sa upotrebom droge, te imanamjeru da zasnuje radni odnos, predlaèm da sud, nakon odrànog ro~i{ta iizvo|enjem dokaza, donese sljede}e

R J E [ E N J E

, sinu iz Banje Luke, ul. Branka ]opi}abr. 5 VRA]A SE poslovna sposobnost.

U Banjoj Luci, 1.5.1996. godine

Predlaga~:

13

VRA]ANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

• Prijedlog mora da sadrì ~injenice koje osnovano potvr|ujuuvjerenje podnosioca prijedloga da je osoba kojoj se èli vratitiposlovna sposobnost sada sposobna da se sama brine o svojiminteresima;

• înjenice navedene u prijedlogu moraju biti potkrijepljeneodgovaraju}im dokazima – na primjer, ako predlaga~ tvrdi da jeosoba sposobna brinuti se sama o svojim interesima zbog pre-stanka du{evne bolesti (zbog koje joj je, prehodno, bila oduzetaposlovna sposobnost), takvu tvrdnju mora da obrazloì i uz topriloì medicinske dokaze, poput nalaza neuropsihijatra i sli~no.

Zakazivanje ro~i{ta

• Postupak za vra}anje poslovne sposobnosti jeste hitan postupak;

• Nakon {to predlaga~ dostavi sudu prijedlog, sud u najkra}em vre-menskom roku zakazuje ro~i{te za raspravu o prijedlogu;

• Sud na sva ro~i{ta za raspravu poziva predlaga~a, privremenogstaratelja/zastupnika osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost,te centar za socijalni rad;

• Sud na ro~i{te poziva i osobu kojoj se vra}a poslovna sposobnost,ako ta osoba nije sama predlaga~.

Dokazni postupak

• Na zakazanom ro~i{tu, sud treba razmotriti sve dokaze kojeiznesu obje strane u postupku (predlaga~ i strana koja se protivivra}anju poslovne sposobnosti) i da na osnovu toga doneseodluku o vra}anju poslovne sposobnosti;

• U okviru dokaznog postupka, da bi se dokazalo da li je osoba kojojse ̀ eli vratiti poslovna sposobnost zaista sposobna ili ne, potrebnoje da tu osobu pregleda vje{tak medicinske struke, dakle psiholog,neuropsihijatar i sl., te da ponudi nalaz i mi{ljenje o du{evnomstanju osobe i njegovim/njenim sposobnostima za rasu|ivanje,koji bi potvrdio da je osoba sada sposobna da se sama brine osebi i svojim interesima;

• Tokom postupka, vodi se zapisnik o ro~i{tu koji bi trebao izgledatipoput ovog:

14


ZAPISNIK O ROÎ[TU U POSTUPKU ZA VRA]ANJE


R-201/96

Z A P I S N I K

Sastavljen kod Osnovnog suda u Banjoj Luci dana 30.5.1996. godine.

OD SUDA PRISUTNI:

Sudija:

Zapisni~ar:

Konstatuje se da su na dana{nje ro~i{te pristupili predlaga~ ,staratelj medicinski vje{tak dr i lice li{eno poslovne sposobnosti.

Predlaga~ izjavljuje da ostaje kod prijedloga za vra}anje poslovne sposobnosti . Nadalje izjavljuje da je njegovom sinu djelimi~no

oduzeta poslovna sposobnost rje{enjem ovog suda broj R-73/95 od 15. februara 1995. godine, da je nakon toga njegov sin podvrgnut lije~enju u Psihijatrijskoj klinici u BanjojLuci, jedno vrijeme klini~ki, a jedno vrijeme ambulantno, radi uklanjanja zavisnosti odopojnih sredstava. Ve} duè vremena je prestao da uzima opojnasredstva, a po~eo se interesovati za u~enje i poslove koji se obavljaju u ku}i. Iz tograzloga smatram da postoje uslovi za vra}anje poslovne sposobnosti ,te da je sposoban da se sam brine o svojim interesima.

Staratelj koji {titi interese izjavljuje da postoje uslovi zavra}anje poslovne sposobnosti po{to je prestao da koristi narkoti~nasredstva, prihvata lije~enje i saradnju starateljskog organa.

izjavljuje da je ta~no da je on jedno vrijeme uzimaonarkoti~na sredstva, a da je to ~inio u vrijeme rata, da bi lak{e prebrodio psihi~ku krizuizazvanu pogibijom svojih ratnih drugova a tako|e i zbog neizvjesnosti ìvljenja uratnom okruènju. Shvatio je da je to {to ~ini gre{ka pa je uz saradnju sa zdravstvenimradnicima Psihijatrijske bolnice u Banjoj Luci i socijalnim radnicima Centra za socijalnirad Banja Luka i uz veliku podr{ku rodbine i prijatelja uspio da prekine s upotrebomopojnih sredstava i da ih ve} 6 mjeseci ne uzima. Tako|e izjavljuje da }e uskoro po~etida radi u trgova~koj radnji, koja je vlasni{tvo njegove tetke a imanamjeru i da nastavi studij na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci u svojstvuvanrednog studenta. Moli sud da mu vrati poslovnu sposobnost, kako bi sam mogaoda se brine o svojim pravima i obavezama.

Sud donosi

15


R J E [ E N J E

Saslu{a}e se medicinski vje{tak, dr .

Vje{tak medicinske struke dr neuropsihijatar iz Banje Luke,star 52 godine, nesrodan sa strankama, zakleti sudski vje{tak, daje na zapisnik

Nalaz i mi{ljenje

Na osnovu uvida u medicinsku dokumentaciju, uvida u spis R-73/95 kao i naosnovu pregleda utvrdio sam da je u s p j e { n ozavr{io lije~enje na Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci, te da je prestao sa uzimanjemopojnih sredstava, da je psihi~ki stabilan i da vi{e nije zavisan od konzumiranjanarkoti~nih sredstava. Smatram da je kao mlad~ovjek star svega 24 godine sposoban da se brine o sebi i {titi svoje interese. Predla`emsudu da vrati poslovnu sposobnost u potpunosti. Takva odluka suda}e stimulativno djelovati i ohrabrivati da se smjelije uklju~i udru{tveni ̀ ivot, da sam obezbje|uje sredstva za svoje izdr`avanje, da nastavi studij naekonomskom fakultetu koji je sa uspjehom zapo~eo, ~ime }e se uklju~iti u ranijedru{tvo i potpuno otkloniti potrebu za uzimanjem droge.

Predlaga~ izjavljuje da nema drugih prijedloga za izvo|enjem dokaza.

Staratelj izjavljuje da nema prijedloga za izvo|enjem novih dokaza.

Vr{i se uvid u spis ovog suda br. R-75/95 i u medicinsku dokumentaciju.

Sud donosi

R J E [ E N J E

Vra}a se poslovna sposobnost , sinu iz BanjeLuke, ul. Branka ]opi}a br. 5, oduzeta rje{enjem ovog suda R-73/95 od 12.2.1995. god.

Po pravosna`nosti, Rje{enje dostaviti mati~aru SO Banja Luka, radi upisa umati~nu knjigu, Centru za socijalni rad Banja Luka, radi prestanka starateljstva,zemlji{no-knji`nom odjeljenju ovog suda radi brisanja zabilje{ke o oduzimanjuposlovne sposobnosti upisane u zemlji{noj knjizi.

Zapisni~ar: PP Sudija:

16


Dono{enje rje{enja o vra}anju poslovne sposobnosti

• Nakon {to se na ro~i{tu iznesu svi dokazi, te vje{tak da svoj nalazi mi{ljenje, sud donosi odluku o vra}anju poslovne sposobnosti;

• U zavisnosti od toga da li je predlaga~ uspio opravdati i dokazatisvoje uvjerenje da se osobi treba vratiti poslovna sposobnost, suddonosi rje{enje o vra}anju poslovne sposobnosti (djelimi~no ilipotpuno, u zavisnosti od stepena sposobnosti rasu|ivanja osobekojoj se vra}a poslovna sposobnost), koje bi trebalo izgledatipoput ovog:

RJE[ENJE O VRA]ANJU POSLOVNE SPOSOBNOSTI

OSNOVNI SUD U BANJOJ LUCI

BROJ: R-201/96

Dana, 30.5.1996. godine

Osnovni sud u Banjoj Luci po sudiji , kao sudiji pojedincu,rje{avaju}i u vanparni~nom predmetu po prijedlogu predlaga~a iz BanjaLuke, ul. Branka ]opi}a br. 5. za vra}anje poslovne sposobnosti izBanje Luke, nakon odr`anog ro~i{ta od 30.5.1996. godine donio je sljede}e

R J E [ E N J E

Vra}a se poslovna sposobnost sinu Marka iz Banje Luke, ul. Branka ]opi}a br. 5, oduzeta rje{enjem ovog suda R-73/95 od 12.2.1995. god.

Po pravosna`nosti, Rje{enje dostaviti mati~aru SO Banja Luka, radi upisa umati~nu knjigu, Centru za socijalni rad Banja Luka, radi prestanka starateljstva.zemlji{no-knji`nom odjeljenju ovog suda radi brisanja zabilje{ke o oduzimanjuposlovne sposobnosti upisane u zemlji{noj knjizi.

O b r a z l o ` e n j e

Rje{enjem toga suda broj R-73/95 od 15. februara 1995. godine oduzeta jeposlovna sposobnost iz Banje Luke, zbog kori{}enja opojnihsredstava.

otac podnio je prijedlog za vra}anje poslovnesposobnosti u kojem navodi da je njegov sin potpunoizlije~en i da vi{e ne koristi drogu.

17


Staratelj se nije usprotivio vra}anju poslovne sposobnosti, te jeizvijestio sud da je lije~enje uspje{no zavr{eno i da vi{e ne uzima drogu.

Na ro~i{tu sud je uzeo izjavu od koji je upoznao sud sa tokom iishodom svog lije~enja, sa ~injenicom da ne koristi drogu i da ima namjeni da zasnujeradni odnos u trgovinskoj radnji njegove tetke i da obnovi studij na Ekonomskomfakultetu u Banjoj Luci.

Medicinski vje{tak dr , neuropsihijatar, mi{ljenja je da trebavratiti poslovnu sposobnost jer je njegovo lije~enje zavr{eno i prestaoje uzimati drogu, te da }e vra}anje poslovne sposobnosti ohrabriti dase uhvati u ko{tac sa ìvotnim problemima.

Sud je mi{ljenja da su ispunjeni uslovi za vra}anje poslovne sposobnostida }e on kao mlad ~ovjek, star 24 godine, biti sposoban da

definitivno otkloni slabosti koje su dovele do “traènja spasa” u opojnim sredstvima, teda }e vra}anje poslovne sposobnosti ohrabriti i stimulisati da smjelijekrene u rje{avanje ìvotnih problema i izgradnji i ja~anju svoje li~nosti.

Nakon iznesenog, sud je temeljem ~lana 40. Zakona o vanparni~nom postupkuodlu~io kao u izreci Rje{enja.

SUDIJA

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rje{enja dozvoljena je àlba Okru`nom sudu uBanjoj Luci u roku 3 dana, po prijemu istog, putem ovog suda.

@alba ne zadràva izvr{enje.

18


MOJA PRAVA I KAKO DA IH KORISTIM1

[ta su ljudska prava?

• Ljudska prava su prava koja imaju sva ljudska bi}a bez obzira nato ko su, {ta su, kako se zovu, gdje ìve, kako izgledaju, ~ime sebave itd.

• Kako bi svi ljudi bili upoznati sa svojim pravima i kako bi njihovaprava bila za{ti}ena, napisani su mnogi me|unarodni dokumentikojima se defini{u i priznaju ljudska prava svim ljudima, kao injihova za{tita.

• Osnovni dokumenti koji se odnose na ljudska prava i njihovu za{titujesu Me|unarodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima, Me|u-narodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Evropskakonvencija o ljudskim pravima i slobodama, te mnoge druge.

• Posebno je bitna Konvencija o pravima osoba sa invaliditetomUjedinjenih nacija koja osigurava i {titi prava svih osoba kojeimaju bilo koju vrstu ili stepen invaliditeta.

• Konvencija predstavlja dogovor izme|u zemalja da }e po{tovatiista pravila propisana u tekstu Konvencije. Kada neka zemlja potpi{ekonvenciju to zna~i da se obavezala da po{tuje i ispunjava ono {toje propisano u njoj. Svaka dràva potpisnica odre|ene konvencije{alje izvje{taj o primjeni konvencije posebnom komitetu koji jezaduèn za pra}enje primjene te konvencije. U slu~aju da se dràvane pridràva pravila propisanih konvencijom, primjenjuju se odgo-varaju}i ~lanovi konvencije ili njenih protokola, koji ta~no propisujukoje su to mjere sankcionisanja za neispunjavanje preuzetih oba-veza (tako je, npr, za neispunjavanje obaveza iz Evropske konvencijeo ljudskim pravima i slobodama mogu}a tu`ba protiv dràve pot-pisnice, koja ih ne ispunjava, pred Evropskim sudom za ljudskaprava). Komiteti koji prate primjenu odre|ene konvencije, osnivajuse kada odre|en broj zemalja potpi{e tu konvenciju.

19


1 Ovaj tekst je napisan na osnovu teksta Christophera Harlanda “Efikasno kori{tenjeljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini” objavljenom u: Jasna Bak{i}-Mufti},Ljiljana Mijovi}, ur., “îtanka ljudskih prava: zbornik tekstova”, Centar za ljudska pravaUniverziteta, Sarajevo, 2001.

Neka od osnovnih ljudskih prava

• PRAVO NA @IVOT – svako ima pravo na ìvot i to mu/joj niko ne smije oduzeti, anaro~ito ne predstavnici dràvnih vlasti. To zna~i da, na primjer,nekome ne moè biti izre~ena smrtna kazna ukoliko je ona zabra-njena zakonom.

• IMOVINSKA PRAVA – svako ima pravo da njegova/njena ste~ena imovina bude za{ti-}ena od bilo ~ije zloupotrebe. Na primjer, ako se osobi koja jeli{ena poslovne sposobnosti dodijeli staratelj, koji potom prodaimovinu te osobe da bi stekao neku li~nu korist, onda je starateljprekr{io imovinsko pravo te osobe.

• ZABRANA DISKRIMINACIJE – diskriminacija je zabranjena, a biti diskriminisan zna~i da nekogarazlikujemo od drugih zbog toga {to je ènsko, odnosno drugogpola, {to ima invaliditet, drugu boju koè, {to vjeruje ili mislidruga~ije od drugih i sli~no.

• SLOBODA IZRA@AVANJA – svako ima pravo da izrazi svoje uvjerenje, mi{ljenje, a da zbogtoga ne bude ka`njen/a. To, naravno, ne zna~i da izraàvanjemtvoga mi{ljenja smijemo bilo kako ugroziti prava drugih osoba.

• SLOBODA UDRU@IVANJA – to zna~i da svako ima pravo da se udruùje sa drugima i osnivaudruènja ili asocijacije kako bi ispunili neki zajedni~ki cilj.Naravno, to ne zna~i da ima pravo da se udruì s ciljem da ugrozidruge (poput teroristi~kih ili nasilnih grupa).

• PRAVO NA OBRAZOVANJE – to zna~i da svako ima pravo da se {koluje i obrazuje bez obzirana to ko je, {ta je, kakva uvjerenja ima, da li ima invaliditet ili ne,koje je boje koè i sli~no. Dràva je obavezna da obezbijedi svimabesplatno osnovno obrazovanje.

• PRAVO NA RAD – to zna~i da svaka punoljetna osoba ima pravo da radi i budepla}ena za svoj rad. Niko nema pravo da uskra}uje bilo kome topravo na osnovu njegovog/njenog izgleda, stepena invalidnosti,pripadnosti ènskom ili mu{kom polu, boji koè, pripadnostinekoj religiji, pripadnosti nekom narodu i sli~no.

20


[ta da radim ako neko kr{i moja prava?

• Ukoliko su va{a prava prekr{ena od strane nekog dràvnogorgana (na primjer, centra za socijalni rad), kao prvi korak kojitreba da poduzmete jeste da se direktno obratite tom organukako bi se problem rije{io.

• U slu~aju da na taj na~in ne dobijete za{titu, slijede}i korak jesteda se obratite nadle`nom op{tinskom/osnovnom sudu sa àlbomza povredu ljudskih prava i da se pri tome pozovete na odgova-raju}e ~lanove zakona, ustava i me|unarodnih dokumenata.

• Ukoliko sud odbije va{u ̀ albu, ili ako presudi u va{u korist, a organkoji ste tuìli ne ispuni svoju obavezu od{tete, onda se moèteàliti sudu vi{eg stepena (u Federaciji Bosne i Hercegovine to jekantonalni, a u Republici Srpskoj okru`ni sud).

• Kad se po ovom principu obratite svim sudskim instancama niìmod Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (dakle, svim entitetskim),a da pri tome va{a àlba nije uvaèna, niti va{e pravo za{ti}eno,tada se obra}ate Ustavnom sudu BiH.

• Ukoliko ni nakon odluke Ustavnog suda BiH, va{e pravo nijeza{ti}eno i dràvni organi ne odgovore na adekvatan na~in, ondaimate mogunost da po{aljete tu`bu protiv dràve Bosne i Herce-govine Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, jer dràva,odnosno njeni organi, nisu ispunili svoju obavezu za{tite ljudskihprava svojih gra|ana (napomena: s obzirom na veliki broj tu`bi izrazli~itih dràva, aplikacije pred Evropskim sudom za ljudska prava~ekaju dugo na odobrenje i sam postupak).

Alternative:

• U Bosni i Hercegovini djeluju mnogobrojne institucije kojima semoète obratiti i traìti savjet kako biste prona{li najbolji na~in datraìte za{titu va{ih prava.

• Jedna od institucija kojoj se moète obratiti je institucija ombud-smana. Za sada, u Bosni i Hercegovini funkcioni{u tri institucijeombudsmana: Ombudsman Bosne i Hercegovine, OmbudsmanFederacije Bosne i Hercegovine i Ombudsman Republike Srpske, stim da je planirano ukidanje entitetskih i ostanak samo jednogombudsmana na nivou dràve BiH.

21

MOJA PRAVA I KAKO DA IH KORISTIM

• Instituciji ombudsmana moè se obratiti svako. @alba se moraodnositi na nepravilnosti po~injene od strane dràvnih slu`benika,organa vlasti ili privatnih agencija koje obavljaju javne slu`be.Usluge i rad ombudsmana u potpunosti su besplatne za osobekoje mu se obrate, osim ako ne zahtijeva pomo} vanjskih savjet-nika ili advokata. Osoba treba da dostavi potpisan obrazac àlbe.Dovoljno je da problem izloì u pismu ili ga objasni putemtelefona ili posjetom instituciji.

• Ombudsman na osnovu primljenih prijava/àlbi moè provestiistragu o mogu}im povredama ljudskih prava u oblastima:

* obrazovanja i radnih odnosa, uklju~uju}i i penzije,

* probleme mentalno oboljelih i invalida,

* izdavanja dokumenata,

* postupanja policije i probleme u zatvorima,

* odlaganje sudskih postupaka (krivi~nih, gra|anskih ili upravnih),

* obrazovanja, uklju~uju}i upis i {kolarine,

* slobode religije,

* slobode informisanja,

* ostalim oblastima iz segmenta dràvne uprave,

* preporu~iti relevantnim organima vlasti da poduzmu mjerekako bi se ispravile utvr|ene povrede ljudskih prava i gre{keadministracije, te savjetovati vas kako da iskoristite najpogod-nija pravna sredstva ili vas uputiti na druge odgovaraju}einstitucije.2

• Ombudsman obi~no ne istraùje àlbe koje su uloène 12 mjesecinakon doga|aja, ili odluka na koje se àli, niti zastupa podnosioceàlbi pred organima vlasti, jer je to nadle`nost agencija za pravnupomo} i advokata.

22


2 Preuzeto sa http://www.budimojprijatelj.com/?q=node/276

• Ombudsman ne moè mijenjati odluku organa vlasti ili preporu~itiizmjenu odluke bez odre|enih dokaza.

• Druge institucije kojima se moète obratiti u slu~aju povrede va{ihprava jesu parlamentarne komisije. Ovdje, naro~ito, treba imatiu vidu Zajedni~ku komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade,imigraciju, izbjeglice, azil i etiku Parlamentarne skup{tine Bosne iHercegovine.

• Ova komisija razmatra sva pitanja koja se odnose na ostvarivanjeljudskih prava i sloboda koje su garantovane Ustavom Bosne iHercegovine, te zakonodavstvom BiH, a za ~iju za{titu su odgo-vorni dràvni organi, javne institucije i organizacije koje obavljajujavna ovla{tenja, a na osnovu prijava/pritu`bi ombudsmana,gra|ana i entiteta.

• Komisija, tako|er, razmatra pitanja koja se odnose na prijedlogekoje dostavljaju gra|ani, uz obavje{tavanje podnosioca o ishodu;peticije vezane za povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda,usvajaju}i odgovaraju}e mjere i obavje{tavaju}i podnosioca idomove Parlamenta BiH o usvojenim odlukama.3

• Pored navedenih institucija, za pitanja ostvarivanja za{tite va{ihprava moète se obratiti i nevladinim organizacijama u Bosni iHercegovini. To su prije svega Helsin{ki komitet za ljudska pravau Bosni i Hercegovini, Helsin{ki odbor za ljudska prava RepublikeSrpske, te udruènje Va{a prava BiH (napomena: kontakte ovihorganizacija, kao i nekih drugih koje bi mogle biti korisne, moètena}i u sekciji Adresar). Ove organizacije vam mogu pomo}i tako{to }e vas uputiti kako da na najbolji na~in traìte za{titu va{ihprava i kojim institucijama da se dalje obratite. Neke od nevladinihorganizacija mogu svojim aktivnostima da uti~u na promjene uradu dràvnih organa kako bi se {to bolje za{titila ljudska prava.

• Mediji mogu biti sredstvo upozorenja o postojanju kr{enja ljud-skih prava i potrebi njihove za{tite, koji poruku o tome {alju {irojpublici. Objave o kr{enjima ljudskih prava u medijima mogu

23

MOJA PRAVA I KAKO DA IH KORISTIM

3 Preuzeto s http://www.parlament.ba/index2.php?opcija=sadrzaji&id=23&jezik=b

pokrenuti neku konkretniju akciju povodom kr{enja ljudskih pravaod strane nevladinih organizacija, pa ~ak i dr`avnih institucija.

• Jo{ jedan bitan faktor su i me|unarodne organizacije koje suprisutne u Bosni i Hercegovini, poput Me|unarodne organizacijerada (posebno se bavi kr{enjima prava na rad i bliskih prava),Me|unarodna organizacija za migracije (pitanja migracija, azila isli~no), Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za pomo} izbjeg-licama (UNHCR) i druga tijela Ujedinjenih nacija. Naravno, tu su iorganizacije izvan Bosne i Hercegovine koje se posebno baveljudskim pravima i njihovom za{titom poput Amnesty Internatio-nala i Human Rights Watcha.

24


ADRESAR4

Udru`enje VA[A PRAVA BiH

SARAJEVODolina 9Tel: +387 33 260 360Fax: + 387 33 260 370Web: www.vasaprava.orgE-mail: [email protected]

BANJA LUKAVase Pelagi}a 15Tel: + 387 51 226 831E-mail: [email protected]

BIHA]Biha}kih branilaca 5Tel: +387 37 314 059E-mail: [email protected]

BIJELJINAKara|or|eva 41Tel: + 387 55 213 193E-mail: [email protected]

BOSANSKI PETROVACBosanska 110Tel: +387 37 881 248E-mail: [email protected]

DOBOJSvetog Save 4Tel: +387 53 236 012E-mail: [email protected]

25


4 Napomena: ovim adresarom nisu obuhva}ene sve relevantne organizacije, ve} organizacije skojima je Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu sara|ivao na projektima vezanim zatemu ljudskih prava osoba s invaliditetom.

GORA@DETitova 2Tel: +387 38 220 544E-mail: [email protected]

LIVNOGabrijela Jurki}a bbTel: +387 34 203 172E-mail: [email protected]

MOSTARMladena Balorde 35Tel: +387 36 558 580E-mail: [email protected]

PRIJEDOR Save Kova~evi}a 12Tel: +387 52 241 290E-mail: [email protected]

SREBRENICASrebreni~kog odreda 4Tel: +387 56 440 998E-mail: [email protected]

TRAVNIKBosanska 58Tel: +387 30 518 848E-mail: [email protected]

TREBINJECarine 3Tel: +387 59 223 637E-mail: [email protected]

TUZLAFra Grge Marti}a 8Tel: +387 35 277 170E-mail: [email protected]

26


ZENICATrg Bosne i Hercegovine 1Tel: +387 32 404 520E-mail: [email protected]

ZVORNIKSvetog Save 56Tel: +387 56 210 403E-mail: [email protected]

Helsin{ki komitet za ljudska prava u BiHAnte Fijamenga 14b71 000 SarajevoTel: +387 33 660 809Fax: +387 33 660 811Web: www.bh-hchr.orgE-mail: [email protected]

Helsin{ki odbor za ljudska prava u Republici SrpskojBra}e Gavri} 676 300 BijeljinaTel: +387 55 210 851Fax: +387 55 201 821Web: www.helsinkirs.orgE-mail: [email protected]

Ombudsman Bosne i HercegovineMar{ala Tita 7 Jovana Du~i}a 4171 000 Sarajevo 78 000 Banja LukaTel: +387 33 666 005 Tel: +387 51 303 992Fax: +387 33 666 004

Ombudsman Republike SrpskeKralja Alfonsa XIII 2178 000 Banja LukaTel: +387 51 311 797

+387 51 303 451Fax: +387 51 313 578Web: www.ombudsmen.rs.baE-mail: [email protected]

27

ADRESAR

Savez udruènja za pomo} mentalno nedovoljno razvijenim licima Republike Srpske

Marka Kraljevi}a 1478 000 Banja LukaTel: +387 51 460 477Fax: +387 51 458 592E-mail: [email protected]

SUMERO – Savez udruènja za pomo} osobama sa mentalnom retardacijom

Sutjeska 1871 000 SarajevoTel: +387 33 268 640Web: www.sumero.ba E-mail: [email protected]

Udruènje roditelja i prijatelja osoba sa posebnim potrebama “Sunce”

Ju`ni logor bb88 000 MostarTel: +387 36 577 707E-mail: [email protected]

Udruènje za socijalno uklju~ivanje osoba sa mentalnom retardacijom Tuzlanskog kantona

Koste Lazarevi}a 15275 000 TuzlaTel: +387 35 399 950 E-mail: [email protected]

[email protected]

Udruènje roditelja i prijatelja za pomo} osobama sa mentalnom retardacijom na podru~ju Kantona Sarajevo “Oaza”

Bakarevi}a 37, Teheranski trg 671 000 SarajevoTel: +387 33 273 520

+387 33 769 795 E-mail: [email protected]

28


Udru`enje za pomo} licima sa posebnim potrebama “Nada”

Kragujeva~ka bb73 260 RudoTel: +387 58 712 245

Savez udru`enja gra|ana o{te}enog sluha i govora Bosne i Hercegovine

Ferhadija 19/III71 000 SarajevoTel: +387 33 225 763Fax: +387 33 225 763E-mail: [email protected]

Informativni centar za osobe sa invaliditetom “Lotos” Tuzla

M. I @. Crnogor~evi}a 375 000 Tuzla Tel: +387 35 251 476 Web: www.ic-lotos.org E-mail: [email protected]

Nezavisni biro za humanitarna pitanja (IBHI)[a}ira Sikiri}a 1271 000 SarajevoTel: +387 33 219 781

+387 33 268 750Fax: +387 33 219 780Web: www.ibhibih.orgE-mail: [email protected]

29

ADRESAR

CIP – Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

342.726-056.26(497.6)(094.5.07)

PRAVA osoba sa invaliditetom i poslovnasposobnost / tekst priredila An|ela Lalovi}. –Sarajevo : Centar za ljudska prava Univerziteta,2008. – 29 str. ; 24 cm

ISBN 978-9958-541-00-1

COBISS.BH–ID 16679942

lalovic prava osoba sa invaliditetom i poslovna sposobnost

Documents