1www.swot.ba

NAZIV RUBRIKE

K V A R T A L N I E K O N O M S K I M O N I T O R

GO

DI

NA

I

B

RO

J 2

O

KT

OB

AR

20

10

B

ES

PL

AT

NO

Većina industrijskih Većina industrijskih

sektora u padu, ali izvoz rastesektora u padu, ali izvoz raste

Koliko još doKoliko još dostabilnog oporavkastabilnog oporavka

3www.swot.ba

SADRŽAJ

Vrijeme brzo prolazi, pa je prvi broj

ekonomskog monitora Udruženja ekon-

omista Republike Srpske - SWOT već

arhiviran. Prvenac je izazvao značajnu

pažnju, prije svega, stručne javnosti, što

je još jedan dokaz da je Srpskoj nedosta-

jala publikacija u kojoj se periodično,

objektivno i nepristrasno obrađuju

najvažniji parametri ekonomskog zdrav-

lja RS.

Nažalost, domaća ekonomija još se bori

s teškim bremenom ekonomske krize

čijem se negativnom uticaju ne nazire

skori kraj. To će biti jedna od najteže savladivih prepreka kako bi bar djelimično bio

nadoknađen prošlogodišnji ekonomski pad.

Iako su ove godine pojedine industrijske grane zabilježile visoke stope rasta proiz-

vodnje, on je uglavnom posljedica izrazito niskih osnovica iz prošle godine. Svi-

jetle tačke su naftna industrija i sektor prerade hrane, dok su sve ostale bitnije grane

prerađivačke industrije daleko ispod svojih nivoa proizvodnje iz 2008. godine, a ostale

čak bilježe još veći pad.

Značajan rast izvoza, međutim, predstavlja pozitivan nagovještaj i ukazuje na struk-

turna pomjeranja ekonomije. S druge strane, jedan od velikih problema je produbljeni

pad građevinskog sektora, koji predstavlja motor rasta brojnih industrijskih grana.

Privredu i dalje koče problemi s likvidnošću, jer banke još s velikim oprezom prilaze

kreditiranju budući da se stopa loših kredita povećava iz mjeseca u mjesec. Bez obzira

na konstantan rast depozita banke pokušavaju da rizike svedu na minimum zbog čega

ne čudi rast plasmana javnom sektoru gdje je povrat novca gotovo zagarantovan.

Kada je u pitanju ekonomsko-socijalni aspekt uočljiv je nastavak pada zaposlenosti,

mada je on izražen kroz mnogo manje stope u odnosu na vrhunac krize iz 2008. go-

dine, plate stagniraju, dok su penzije skoro zaleđene.

Imajući u vidu iznesene paramatre, možemo očekivati nastavak problema u realnom

sektoru i spori oporavak, odnosno saniranje štete prouzrokovane slabošću domaće

ekonomije na koju se nadovezala globalna ekonomska kriza.

Saša Grabovac

glavni i odgovorni urednik

Glavni i odgovorni urednik: Saša Grabovac

Uređivački kolegijum: Miloš Todorović, Goran Račić, mr Saša Petković, mr Aleksandar Ljuboja, mr Aleksandra Simić, Bojan Jojić, Branka Ružević, Igor Sekulić, mr Marijana P. Milić,

mr Mirjana Čomić, mr Nebojša Balaban, Ognjen Aleksić, Predrag Duduković, mr Slavko Simić, mr Ognjen Đukić, Mirko Bošnjak, Darko Gavrilović, Predrag Klincov.

Lektor: Aleksandra Duduković, Dizajn i grafi čka priprema: SWOT, Štampa: “Nezavisne novine”, Banja Luka, Tiraž: 1.000 primjeraka, Broj: 01/2010.

Časopis izlazi četiri puta godišnje. Sva prava zadržana: Udruženje ekonomista RS SWOT. Svako umnožavanje i distribucija bez pisanog odobrenja Udruženja ekonomista RS SWOT je

zabranjeno.

Osnivač i izdavač: Udruženje ekonomista RS SWOT, Dragiše Vasića 13, 78 000 Banja Luka, žiro račun Nova banka Banja Luka 555-007-00223898, JIB: 4402742510005, matični broj:

11029353, br. sudskog rješenja: F –1–208/7, Udruženje ekonomista RS SWOT je upisano u Registar izdavača pod rednim brojem 291, na osnovu Rješenja Ministarstva prosvjete i

kulture RS br. 07.030–053–162–9/10.

E-mail: info@swot.ba, sekretar@swot.ba, Internet adresa: www.swot.ba, Tel: 051 322 960, Fax: 051 322 961

Poštovani čitaoci

IMP

RES

UM

IntervjuPrivredi potrebna hitna

podrška da bi preživjela krizu

RegionPotvrđen izlazak Srbije

iz recesije

Autorski članciUgovor o razlici -instrument

za pristup globalnom

fi nansijskom tržištu

Turizam ublažava

pad hrvatskog BDP-a

Energetska efi kasnost

uslov za razvoj energetike RS

SvijetZlatne koke svjetske

ekonomije

14

18

20

21

22

24

SPOR OPORAVAK EKONOMIJE NAKON PADA IZ PROŠLE GODINE

7. str.

Stope realnog

rasta BDP RS

4 www.swot.ba

FINANSIJSKI SEKTOR ANALIZA

Građani RS imaju veće povjerenje u banke nego obratno?Depoziti stanovništva u bankama RS su nastavili s kontinuiranim rastom od velikog pada iz

oktobra 2008. godine. Nasuprot tome, iznos plasiranih kredita stanovništvu nije rastao

Iako likvidan,

bankarski sektor

je još u stanju

hibernacije

Kreditna aktivnost bankar-

skog sektora u 2010. godini ne

pokazuje znakove oporavka.

Rast ukupnih kreditnih plas-

mana banaka u RS na kraju prvog

polugodišta 2010. godine u odnosu

na isti period prošle godine iznosio

je skromnih 3,8%, dok je ovaj rast

u odnosu na kraj prošle godine

bio na nivou od 2%. Očigledno,

banke još smatraju da je nastavak

ekspanzije kreditnih aktivnosti

u RS visoko rizičan posao, te su

nastavile s politikom nepovećanja

postojeće izloženosti prema privat-

nom sektoru. Iz ovoga bi se moglo

zaključiti da bankarski sektor nije

ubijeđen da je ekonomska kriza

defi nitivno stvar prošlosti, te da

je još teško procijeniti postojeću

visinu sistemskog rizika. U skladu s

tim, banke preferiraju zadržavanje

visokog iznosa novčanih sredstava

u svom posjedu (1,35 milijardi KM)

kao zaštitu od potencijalnih većih

odliva depozita. Značajniji porast

kreditnih plasmana i dalje jedino

bilježi sektor Vlade i Vladinih in-

stitucija, što potvrđuje trenutnu

visoku averziju banaka prema izla-

ganju novim rizicima, aktuelizuje

opasnost “izguravanja” privatnog

sektora na strani potražnje za kapi-

talom, te ukazuje na otežanu fi ska-

lnu poziciju javnog sektora. Imajući

u vidu da je potrošnja istorijski bila

glavni pokretač rasta domaćeg

BDP-a, jasno je da neće doći do sta-

bilnijeg ekonomskog oporavka bez

osjetnije revitalizacije bankarskih

aktivnosti. Međutim, kada do ovo-

ga dođe, nikako ne treba očekivati

nastavak astronomskih stopa rasta

kreditnih plasmana iz pretkriznog

perioda, koje su prije svega bile

odraz globalno enormno visokog

ekonomskog optimizma i toleran-

cije prema riziku.

Građani više vjeruju

bankama nego banke

njima?

Depoziti stanovništva su nas-

tavili s rastom koji traje od

zadnjeg kvartala 2008. godine,

te su u RS zabilježili povećanje

od 6% u toku prve polovine

2010. godine. Ovakav trend

barem na prvi pogled sugeriše

da građani nemaju problem s

povjerenjem u sigurnost ban-

karskog sistema. Međutim, ista

stvar se može posmatrati i iz nešto

drugačijeg ugla. Ne treba zane-

mariti činjenicu da su građani pod

uticajem ekonomske krize odgodili

značajan dio svoji potrošačkih i in-

vesticionih planova, te su na ovaj

način povećali udio svog dohotka

koji odlazi na štednju. Ovaj višak

sredstava su onda položili na svoje

tekuće i štedne račune pa, prema

tome, posljedični porast depozita

dobrim dijelom odslikava nemanje

izbora i činjenicu da su se građani

osjetili fi nansijski nesigurniji u

toku krize. Da se dio dohotka

koji stanovništvo štedi povećao

potvrđuje i podatak da je ukupna

vrijednost depozita stanovništva

premašila i svoj pretkrizni iznos

iako u istom periodu nije došlo do

povećanja primanja stanovništva

(prestanak rasta plata, pad stope

zaposlenosti, pad transfera novca iz

inostranstva).

Ako stepen povjerenja banaka

prema stanovništvu mjerimo

stopom rasta kredita u ovom seg-

mentu (-0,03% u prvoj polovini

2010), onda se može reći da banke

nisu uzvratile ovu “prisilnu ljubav”.

Banke nisu plasirale nove kredite

stanovništvu i pored činjenice da

se stanovništvo čini sigurnijim

segmentom s obzirom na manji

udio nekvalitetne aktive u odnosu

na pravna lica (7% u odnosu na

13,4%). I sam zastoj kreditnih

plasmana stanovništvu se jednim

dijelom može pripisati promjeni u

potrošačkim odlukama, te nesig-

urnijoj ekonomskoj poziciji građana

RS, ali svakako glavni uzrok za ovo

leži u novoj, mnogo rigidnijoj kred-

itnoj politici banaka.

Izrazito visoke mjesečne promjene

u depozitima preduzeća ukazuju na

probleme likvidnosti privrede, dok

je konstantni negativni trend u de-

pozitima Vlade i Vladinih institucija

uglavnom rezultat povlačenja sred-

stava od privatizacije.

Rast kreditnih plasmana banaka u RS (jun/jun prethodne godine)

Izvor: Agencija za bankarstvo RS

Kretanje depozita u bankama u BiH (promjene u odnosu na decembar 2007)

Izvor: Centralna banka BiH

Analizu uradio centar za istraživanja i studije

5www.swot.ba

FINANSIJSKI SEKTOR ANALIZA

Klijenti otežano

otplaćuju rate

Kvalitet kreditnog portfolija

banaka u RS je pogoršan u pr-

vom polugodištu 2010. godine.

Udio nekvalitetnih kredita (krediti

koji su kvalifi kovani u najviše kat-

egorije rizika - C, D i E) u ukupnim

kreditnim plasmanima je u prvom

polugodištu porastao sa 7,8% na

10,8%, što predstavlja nastavak

negativnog trenda iz 2009. godine.

Ekonomska kriza u RS, prema tome,

nikako nije stvar prošlosti s obzirom

na to da se privatni sektor suočava sa

sve većim poteškoćama u izmirenju

svojih obaveze na vrijeme. U tome

prednjači sektor preduzeća kod

kojeg je udio nekvalitetnih kredita

dostigao 13,4%. Za ovakvo stanje

odgovornost dobrim dijelom snosi

i jedan broj banaka koje su svojim

neselektivnim pristupom otežale

poslovanje i dobrim klijentima.

Ovo potvrđuje i skorašnja izjava

guvernera Centralne banke BiH da

banke “nisu adekvatno odgovorile

na krizu po pitanju razumijevanja

klijenata, jer je očito da su neki

klijenti, ne svojom krivicom, došli

u situaciju da ne mogu servisirati

svoje obaveze’’.

U svakom slučaju, produžetak krize

i sporiji izlazak će predstavljati do-

datni pritisak na bankarski sektor

jer je njegova “krvna slika” direktno

povezana sa zdravljem ekonomije.

Tako je pad neto dobiti banaka u

RS za 72% u prvom polugodištu u

odnosu na isti period prošle godine

logičan rezultat, s obzirom na to da

prihodi od kamata predstavljaju

osnovni izvor prihoda za banke,

kao i da su povećana obavezna

rezervisanja za potencijalne kred-

itne gubitke.

Povećana zavisnost

banaka u RS od

kreditnog fi nansiranja

i matičnih banaka

Suočene s padom depozita

kao osnovnog izvora fi nansir-

anja, banke su bile primorane

da se više oslone na druge

izvore. Tako su krediti koje su

uzele banke u RS porasli za 13% u

prvom polugodištu 2010. godine,

dostigavši iznos od 629 miliona KM.

Važno je napomenuti da u struk-

turi ovih kredita udio od 76% čine

krediti Investiciono-razvojne banke

RS (IRB RS), koje su domaće banke

povukle s obavezom plasiranja pre-

duzetnicima i preduzećima za na-

bavku osnovnih i obrtnih sredstava

i refi nansiranje fi nansijskih obave-

za, te stanovništvu za kupovinu

ili proširenje stambenih jedinica.

Na ovaj način IRB RS je postala

najznačajniji izvor kreditnog fi nan-

siranja banaka sa sjedištem u RS.

Opredjeljenje banaka za ovaj izvor

fi nansiranja ni malo ne čudi imajući

u vidu ispodtržišne kamatne stope

sredstava IRB RS.

Učešće depozita bankarskih insti-

tucija od 20% u ukupnim depoz-

itima ukazuje na visoku zavisnost

banaka u RS od matičnih banaka,

te bi eventualno povlačenje ovih

depozita moglo ugroziti njihovu

likvidnost. S tim u vezi, poslovna

politika prema zemljama Balkana

i fi nansijsko stanje matičnih bana-

ka i dalje će imati snažan uticaj

na poslovanje domaćih banaka.

Zvaničan stav banaka iz EU prisut-

nih u BiH formulisan je pod ruko-

vodstvom MMF-a kroz “Bečku inici-

jativu”, kroz koju su matične banke

iskazale svoju privrženost odluci

da zadrže postojeći nivo fi nansijske

izloženosti na BiH tržištu.

Izvor: Centralna banka BiH

Obaveze po

uzetim kreditima

banaka u RS

(miliona KM)

Procenat nekvalitetnih

kredita u kreditnim

plasmanima banaka u RS

Izvor: Agencija za bankarstvo RS

6 www.swot.ba

ANALIZA FINANSIJSKI SEKTOR

Mikrokreditne

organizacije na

najtežem ispitu do

sada

Mikrokreditne organizacije

(MKO) predstavljaju značajnu

vrstu fi nansijskih posrednika u

RS. O tome najbolje svjedoči vrijed-

nost ukupne aktive MKO iz RS od 308

miliona KM, od čega najznačajniji

dio predstavljaju kreditni plasmani.

MKO su specifi čna vrsta fi nansijskih

institucija koje karakteriše niska

vrijednost pojedinačnih kredita (za-

konsko ograničenje do 50.000 KM)

namijenjenih klijentima nižih pri-

manja, često iz neformalnih izvora,

koji imaju otežan pristup klasičnim

bankarskim proizvodima. MKO

popunjavaju upražnjenu tržišnu

nišu, a njihovo djelovanje se u

razvojnoj politici smatra povoljnim

za povećavanje prihoda ekonom-

ski ugroženih grupa stanovništva.

Najveći dio odobrenih kredita MKO

u RS odnosi se na djelatnosti u

oblasti poljoprivrede (33%). Kred-

ite MKO karakteriše velika brzina i

jednostavnost u procesu odobra-

vanja. S druge strane, ovi krediti

imaju znatno veće kamatne stope

u odnosu na bankarski sektor, pa je

tako prosječna efektivna kamatna

stopa na kredite MKO iz RS u prvom

polugodištu 2010. godine iznosila

20,9%. Plasirani krediti MKO su

u prvom polugodištu umanjili

svoju vrijednost za 8%, što ilustruje

značajno pogoršanje poslovanja

u ovoj oblasti. Kontrakcija mik-

rokreditnih aktivnosti otežala je

pristup i ovom, možda jedinom,

izvoru fi nansiranja najranjivijim

kategorijama društva upravo u

periodu ekonomske krize. Porast

udjela kredita u kašnjenju sa 10%

na 16,2% u prvom polugodištu

ove godine, te rast ostvarenog gu-

bitka na 2,5 miliona KM ukazuju na

svu ozbiljnost trenutnog položaja

MKO. Čini se da je ekonomska kriza

naglasila ograničenu mogućnost

MKO da upravljaju svojim ulaznim

troškovima u sklopu postojeće reg-

ulative. S obzirom na to da MKO ne

prikupljaju depozite, one su primar-

no oslonjene na fi nansiranje svojih

djelatnosti kroz povlačenje kred-

itnih sredstava iz međunarodnih i

domaćih izvora.

Interesantno je da je udio IRB RS

u kreditnom fi nansiranju MKO

neuporedivo manji u odnosu na

banke u RS, što ukazuje na posto-

janje problema u pružanju fi nansi-

jske podrške MKO. Razloge za ovo

treba tražiti u neprilagođenosti

postojećih fi nansijskih proizvoda

IRB RS specifi čnostima tržišta MKO,

koje ni izbliza nije uporedivo sa

tržištem klasičnih banaka. Prema

tome, alternativne opcije za javnu

politiku u ovoj oblasti mogle bi biti

razvijanje posebnih fi nansijskih in-

strumenata IRB RS za MKO, izmjena

regulative u RS koja ograničava

vrste usluga koje pružaju MKO ili

eventualna transformacija MKO

u druge oblike fi nansijskih insti-

tucija.

Kontaktirajte nas na telefon broj 051/344-860

ili na mail grupu: eurohercbl@euroherc.ba

Očekuje Vas kvalitetna i profesionalna usluga na

teritoriji čitave Republike Srpske i Bosne i Herce-

govine.

Vaš partner za sigurno poslovanje!

www.euroherc.ba

Djelatnost

Uslužne djelatnosti

Trgovina

Poljoprivreda

Proizvodnja

Stambene potrebe

Ostalo

UKUPNO

Miliona KM

47,175

33,026

82,709

21,246

1,397

61,554

247,107

Procenat

19,1%

13,4%

33,5%

8,6%

0,6%

24,9%

100,0%

7www.swot.ba

REALNI SEKTOR ANALIZA

Spor oporavak ekonomije nakon pada iz prošle godine

Iako su pojedine grane zabilježile visoke stope rasta proizvodnje u ovoj

godini, on je uglavnom statistička posljedica izrazito niskih osnovica iz prošle

godine. S izuzetkom naftne industrije i prerade hrane, sve ostale bitnije grane

prerađivačke industrije su daleko ispod svojih nivoa proizvodnje iz 2008. go-

dine, dok su neke i dodatno produbile svoj pad. Značajan rast izvoza, međutim,

predstavlja pozitivan signal i ukazuje na strukturna pomjeranja ekonomije u

korist izvoza

Ipak pad BDP-a

u 2009. godini

U 2009. godini prekinut je

višegodišnji trend kontinuira-

nog ekonomskog rasta RS. U

periodu 2004 - 2008. godina BDP RS

je realno rastao po stopi od 5,8% do

7,0%. Visoke stope ekspanzije, koje

premašuju stope rasta u regionu,

predstavljaju logičnu posljedicu

relativno skromne polazne osnov-

ice za rast. Međutim, u 2009. godini

pod uticajem globalnog ekonom-

skog pada BDP RS je zabilježio

međugodišnju kontrakciju u visini

od 2,8% (-2,9% na ni-

vou BiH), što je osjetno

manje u poređenju sa smanjenjem

ekonomske aktivnosti u zeml-

jama okruženja: Slovenija (-7,8%),

Hrvatska (-5,8%) i Bugarska (-5%).

Intenzivnija kontrakcija ekonomske

aktivnosti navedenih zemalja re-

zultat je njihove veće integrisanosti

u EU i globalne ekonomske tok-

ove. Očigledno je da su se izvozno

orijentisane ekonomije s velikim

udjelom cikličnih sektora poput

građevinarstva, automobilske in-

dustrije i turizma suočile s oštrijim

padom ekonomske aktivnosti.

Osjetljivost domaće

ekonomije na

globalne trendove

Kako se u prethodnim godina-

ma domaća ekonomija afi rmis-

ala pretežno kao dobavljač

sirovina i poluproizvoda za

ekonomski razvijenije zemlje,

pad globalne tražnje i industrijske

proizvodnje u prethodnom periodu

naročito su se nagativno refl ektova-

li na djelatnosti rudarstva, metalne,

drvne i tekstilne industrije. Rast

agregatnog indeksa prerađivačke

industrije u istom periodu bio je

primarno defi nisan ekspanzijom

naftnog sektora.

Potrošački model ekonomskog

rasta učinio je domaću potražnju

izuzetno ranjivom na globalne fi n-

ansijske zastoje (pad tekućih trans-

fera iz inostranstva, otežan pristup

spoljnim izvorima fi nansiranja,

zastoj u prilivu stranih direktnih

investicija). U takvim okolnostima

trgovina, kao značajni generator

ekonomskog rasta, zabilježila je re-

alni pad od 11,7%. Prema posljed-

njim projekcijama MMF-a, BiH će

u 2010. godini ostvariti skroman

ekonomski rast u visini od 0,5%,

odnosno od 4% u 2011.

U svakom slučaju, oporavak domaće

ekonomije biće snažno opredijeljen

dinamikom globalnog oporavka.

Stope realnog rasta BDP RS

Izvor: Republički zavoz za statistiku RS

Nedostatak prerađivačkih kapacitetaNepovoljna sektorska struktura industrije RS

negativno se refl ektuje na obim domaće potražnje

za raspoloživom sirovinskom bazom. U takvim

okolnostima, primarna industrijska proizvodnja

postala je visoko senzibilna na trendove u global-

noj potražnji.

8 www.swot.ba

Istinski oporavak

industrije ili...

Indeks industrijske proizvod-

nje RS nastavio je trend sporog

oporavka, koji je u prvih osam

mjeseci 2010. godine iznosio

4,3%. Rezultat ovog rasta uglavnom

potiče od tzv. efekta baznog perioda,

te su stope rasta u većini industrijskih

oblasti posljedica izuzetno niske

osnovice iz 2009. godine. Treba na-

pomenuti da je najveći dio industri-

jskih grana još daleko od dostizanja

nivoa proizvodnje iz 2008. godine.

Rast industrijske proizvodnje u

RS bio je predvođen rastom u

oblasti vađenja rude i kamena od

10,1%. Postepeni oporavak in-

dustrijske proizvodnje u zemljama

najznačajnijim spoljnotrgovinskim

partnerima uticao je na oporavak

tražnje za domaćim sirovinama, što

je rezultovalo povećanjem obima

proizvodnje u ovoj industrijskoj

oblasti, koja je još daleko od nivoa iz

2008. godine.

U prerađivačkoj industriji, proiz-

vodnja hrane i pića rasla je po stopi

od 4,7%, dok je drvoprerađivački

sektor stagnirao. Negativni efekti

ekonomske krize još su naročito

snažno prisutni u tekstilnoj indus-

triji, koja je dodatno izgubila gotovo

trećinu svog obima proizvodnje na

međugodišnjem nivou.

ANALIZA REALNI SEKTOR

Metalski sektor se

oporavlja

Oporavak globalne potražnje

pozitivno se refl ektovao

na domaći metalski i

metaloprerađivački sektor.

Naime, u prvih osam mjeseci

2010. godine djelatnosti

vađenja ruda metala i njihova

primarna prerada zabilježile su

međugodišnji rast od 92,0% i

52,6% respektivno. I pored ovako

visokog rasta, obimi proizvodnje

nisu dostigli nivo iz 2008. godine.

U ovom sektoru, kao i u najvećem

broju ostalih grana prerađivačke

industrije, očigledan je visok

stepen zavisnosti od stanja na

tržištima EU. Prema tome, per-

spektive domaće industrijske

proizvodnje, u velikoj mjeri, biće

opredijeljene dinamikom opo-

ravka globalne potrošnje.

Investitori oprezni

Averzija prema riziku i neizvjesnosti snažno oblikuje domaće

investiciono raspoloženje. Dvostruka opreznost, kako ona na strani

potražnje za kapitalom (odlaganje svih vidova neurgentne potrošnje

i investicija, posebno onih koji bi bili fi nansirani iz kreditnih zaduženja)

tako i ona na strani ponude (oprezniji pristup banka, strožiji uslovi krediti-

ranja), nepovoljno se refl ektovala na nivo kreditne aktivnosti u RS. Naime,

vrijednost dugoročnih kredita odobrenih privredi RS u prvom polugodištu

2010. godine gotovo je stagnirala, uz skroman rast od 0,9%. Istovremeno,

dugoročni krediti stanovništvu ostvarili su pad od 0,3%.

Industrijska proizvodnja, po oblastima, relativna promjena I-VIII 2010. (%)

Rast dugoročnih kredita privredi i stanovništvu u RS (%)

Izvor: Republički zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku

Izvor: Agencija za bankarstvo RS

Bilo, ne ponovilo seNajjači udar krize u metalskom sektoru osjetio

se početkom 2009. godine kada su inostrani

kupci gotovo obustavili narudžbe domaćim

proizvođačima. Tako je obim proizvodnje u janu-

aru 2009. godine pao za cijelih 84,6% u odnosu

na januar 2008. godine. Ukupni pad proizvodnje

ovog sektora u 2009. godini iznosio je 39,6%.

9www.swot.ba

REALNI SEKTOR ANALIZA

Globalni pad investicija

Prema Izvještaju Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i

razvoju (UNCTAD) kao neposredna posljedica uticaja globalne

ekonomske krize je da je priliv stranih ulaganja u svijetu u

2009. godini smanjen za 39%. Ovaj nepovoljni trend nije zaobišao

ni RS. Naime, nakon prošlogodišnje kontrakcije stranih ulaganja od

37,1%, vrijednost bruto stranih direktnih investicija, u prvih šest mjeseci

2010. godine, smanjena je za dodatnih 22,4%. Istovremeno, u strukturi

stranih investicija u RS dominirala je trgovina s relativnim učešćem od

29,7% (u 2009. godini više od 50% stranih direktnih investicija je bilo

realizovano u trgovačkoj djelatnosti) i industrija sa 18,5% što upućuje

na njihovu još nepovoljnu sektorsku strukturu.

Građevinarstvo u dubokoj krizi

Nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru RS dodatno su in-

tenzivirani tokom 2010. godine. Vrijednost izvršenih građevinskih

radova u 2009. godini smanjena je za 8%, a broj radnika angažovanih na

građevinskim radovima manji je za 4,6%. Međutim, u prvih osam mjeseci

2010. stanje ovih indikatora se dodatno pogoršalo: vrijednost izvršenih

građevinskih radova smanjena je po stopi od 24,9%, a broj angažovanih

radnika na građevinskim radovima po stopi od 13,5%.

Građevinarstvo je sektor ekonomije koji je naročito snažno pogođen

ekonomskom krizom. Naime, radi se o sektoru koji je, zahvaljujući karak-

teru potražnje, među prvima zapao u probleme, ali i sektoru u kojem će se

posljedice krize najduže osjećati.

Kraj problema s trgovinskim defi citom?

Intenzivni oporavak spoljnotrgovinske razmjene RS i BiH eviden-

tan je od početka godine. U periodu januar - jul 2010. godine izvoz

RS je rastao po fantastičnoj stopi od 36,3%, a uvoz po stopi od 8,4%

(g/g). Stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila je 57,8%, što predstavlja

značajno poboljšanje u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila

46,0%.

U okolnostima dinamičnijeg rasta izvoza od uvoza spoljnotrgovinski defi cit

RS se istopio za dodatnih 15%, ali se i dalje zadržao na izuzetno visokom

nivou. Visoki spoljnotrgovinski defi cit predstavlja jedan od hroničnih

problema domaće ekonomije. Dugoročno zadržavanje postojećeg trenda

daleko intenzivnijeg rasta izvoza od rasta uvoza svakako bi generisao

pozitivni doprinos u rješavanju ovog problema. Međutim, uzroke aktuel-

nog usporavanja rasta uvoza možemo tražiti u konsolidaciji potrošnje, te

njenom refokusiranju na dobra iz domaće proizvodnje i/ili nastavku selek-

tivnog pristupa potrošnji u smislu kupovine samo neophodnig dobra, dok

je luksuzna potrošnja, koja se pretežno zadovoljava iz uvoza, odložena za

bolja vremena. Kretanje vrijednosti uvoza u narednom periodu daće nam

odgovor na ovu dilemu, ali i opredijeliti perspektivu spoljnotrgovinskog

defi cita.

Značaj stranih direktnih investicijaStrane direktne investicije značajno jačaju ukupni

investicioni potencijal zemlje domaćina. U peri-

odu 2002 -2009. godina prosječno učešće stranih

investicija u ukupnim kapitalnim investicijama u

BiH je iznosilo 26%. Istovremeno, njihovo učešće u

Srbiji iznosilo je 34,7%, Hrvatskoj 22,5%, Make-

doniji 24,6%, Sloveniji 10,4%, Rumuniji 23,4%,

Slovačkoj 25,5% i Bugarskoj 63,8%.

Agonija sektora građevinarstva se nastavljaEkonomska kriza i redukovana investiciona ak-

tivnost privrede i stanovništva negativno su se

refl ektovali na ostvarene rezultate građevinskog

sektora RS. Potpuniji oporavak ostalih sektora

domaće ekonomije biće važan stimulans za nje-

govo pokretanje.

Izvoz i uvoz RS u 2010. godini (hiljada KM)

Izvor: Agencija za statistiku BiH

10 www.swot.ba

ANALIZA REALNI SEKTOR

Izvoz nafte

preuzeo primat

nad sirovinama

Rast ukupnog izvoza RS u

periodu januar - jul bio je

predvođen snažnim rastom

izvoza naftnih derivata od

84,0% (g/g). Istovremeno,

globalni ekonomski oporavak se

pozitivno refl ektovao i na izvoz

sirovina, koji je rastao po stopi od

52,7%. S relativnim učešćem od

27,8% naftni derivati su preuzeli

do sada neprikosnoveni primat u

strukturi ukupnog izvoza iz RS od

sirovina (17,9%). Povećanje uvoza

naftnih derivata od 34,6% doprini-

jelo je rastu njihovog relativnog

učešća u strukturi ukupnog uvoza

RS sa 22,2% u 2009. na 27,2% u

prvom polugodištu 2010. godine.

Međutim, i pored pada uvoza

hrane od 4,4% (g/g) ova katego-

rija proizvoda je i dalje zadržala

relativno visoko učešće u strukturi

ukupnog uvoza u RS (13,3%).

Zaposlenost u padu

Tržište rada RS karakteriše

trend smanjenja nivoa uku-

pne zaposlenosti. Prosječni broj

zaposlenih lica u martu 2010. go-

dine smanjen je za 4,8% u odnosu

na prosjek iz prošle godine što je

rezultiralo pogoršanjem i onako

visoke stope nezaposlenosti.

Zvanična stopa nezaposlenosti

u RS je 35,9%. Međutim, ovi po-

daci o nivou nezaposlenosti u RS

i BiH ne oslikavaju realno stanje s

obzirom na to da se izvjestan broj

lica koja rade na crno prijavljuju na

evidenciju kako bi ostvarili prava

na određene socijalne benefi cije

poput zdravstvenog osiguranja,

dok jedan broj zvanično nezapos-

lenih lica obavlja djelatnost koja

nije zvanično prijavljena poput

individualnih poljoprivrednih gaz-

dinstava.

Prema međunarodno upor-

edivoj anketi o radnoj snazi stopa

nezaposlenosti u RS u 2010. go-

dini iznosi 23,6%, dok je u 2009.

iznosila 21,4%. Istovremeno, stopa

nezaposlenosti na nivou BiH iznosi

27,2%, što predstavlja pogoršanje

od 3,1 procentni poen u poređenju

s prošlogodišnjom stopom. Vi-

sok nivo nezaposlenosti pred-

stavlja jednu od najdugoročnijih

posljedica recentne globalne fi -

nansijske i ekonomske krize koja

će još dugo biti aktuelna. Naime,

u okolnostima pomjeranja agre-

gatne potrošnje naniže, proizvodni

kapaciteti iz pretkriznog perioda

postali su predimenzionirani, dok

je smanjivanje stepena njihovog

iskorišćavanja učinilo značajni

dio radne snage dugoročno nep-

otrebnim. U iščekivanju ponovnog

rasta potrošnje ovu posljedicu je

potrebno, barem djelimično, sani-

rati kroz programe prekvalifi kacija

i preusmjeravanja radne snage iz

najviše pogođenih oblasti u one

segmente ekonomije koji posjedu-

ju objektivne potencijale za rast i

razvoj.

Opasnosti nekontrolisanog izvoza sirovinaNeplanskim i nekontrolisanim izvozom sirovina,

zemlja izvoznica vrši ‘’ustupanje’’ sopstvenih raz-

vojnih potencijala zemlji uvoznici što dugoročno

može predstavljati značajno razvojno ograničenje.

Javni sektor dominiraU strukturi ukupnog broja zaposlenih lica u RS

javni sektor učestvuje sa 27,6%, a slijede ga

prerađivačka industrija sa 20,0% i trgovina sa

19,2%.

Plate stagniraju

U prvih sedam mjeseci 2010.

godine nominalna vrijednost

prosječne neto plate u RS os-

tala je gotovo nepromijenjena

u odnosu na njenu prosječnu

vrijednost iz 2009. Međutim,

prosječna neto plata je izgubila

3,5% svoje realne vrijednosti na

međugodišnjem nivou. Odnos

prosječne neto i prosječne bruto

plate u RS iznosio je 1:1,53 što

upućuje na još relativno visok ste-

pen fi skalnog opterećenja domaće

privrede koji dugoročno može

predstavljati značajno razvojno

ograničenje.

U periodu I-VII 2010. godine djelat-

nost fi nansijskog posredovanja s

prosječnom neto platom od 1.220

KM bila je najbolje plaćena u RS, a

slijede je državna uprava i odbrana

i obavezno socijalno osiguranje s

1.046 KM i zdravstveni i socijalni

rad s 1.019 KM. Istovremeno, radno

intenzivne djelatnosti ugostiteljst-

va i građevinarstva predstavljaju

apsolutne lidere među najslabije

plaćenim djelatnostima u RS s

prosječnom neto platom od 533

KM, odnosno 539 KM respektivno.

Izuzetno niska prosječna neto pla-

ta u prerađivačkoj industriji od 547

KM (70% prosjeka RS) upućuje na

nizak stepen tehnološke oprem-

ljenosti domaćih prerađivačkih ka-

paciteta, zastupljenost radno-in-

tenzivnih proizvodnih procesa kao

i nepovoljnu kvalifi kacionu struk-

turu angažovane radne snage.

Prosječna neto plata u RS i BiH u 2010. (KM)

Izvor: Republički zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku

11www.swot.ba

Hrana i gorivo

diktiraju infl aciju

Prvi znaci oporavka domaće

ekonomije, podstaknuti poz-

itivnim globalnim ekonom-

skim trendovima, ponovo su

aktuelizovali infl atorna kre-

tanja u RS. U prvih osam mjese-

ci 2010. godine opšti nivo cijena

u RS ostvario je međugodišnji

rast od 2,5%, a u FBiH od 1,5%.

Najveći pozitivni doprinos ubrza-

vanju infl acije u RS poticao je od

rasta cijena duvana i duvanskih

proizvoda. Naime, zahvaljujući

uvođenju dodatnih akciza na

duvan i duvanske proizvode

koje su u primjeni od 1. jula

2009. godine, cijene u ovoj kat-

egoriji proizvoda zabilježile su

povećanje od 40,5%.

U prvom polugodištu 2010. go-

dine promet u trgovinama na

malo u RS porastao je za 4%

(g/g). Promet u drugom kvartalu

u poređenju s prvim kvartalom

rastao je po stopi od 28,2%, što

upućuje na prisustvo trenda opo-

ravka domaće potražnje, koji će

takođe pospješiti infl atorna kre-

tanja u RS.

REALNI SEKTOR ANALIZA

Više od pola domaće krajnje potrošnje odnosi se na hranu i gorivaU strukturi prometa u trgovinama na malo u RS u

periodu I-VI 2010. godine prehrambeni proizvodi

su učestvovali sa 29,4%, a goriva sa 23,3%. Viso-

ki stepen koncentracije domaće potrošnje osigurao

je ovim kategorijama proizvoda predominantni

uticaj na opšti nivo cijena.

Penzije skoro miruju

I pored trenda rasta ukupnog

broja penzionera u RS, koji je

evidentan od početka 2010.

godine, vrijednost prosječne

penzije ostala je gotovo

nepromijenjena u odnosu na

kraj prošle godine. Prosječna

avgustovska penzija u RS iznosila

je 320 KM i niža je od prosječne

penzije u FBiH za oko 6%. Istovre-

meno, prosječna penzija je dostigla

samo 40,7% prosječne neto plate u

RS.

Tokom prethodnog perioda penzio-

ni sistem se afi rmisao kao značajni

korisnik budžetskih sredstava.

Naime, u 2009. godini, u strukturi

ukupnih prihoda Fonda PIO RS,

transferi iz budžeta su učestvovali

s 21,5%, odnosno sa 173,2 miliona

KM. Međutim, prema projekcijama

Ekonomske politike RS za 2010.

godinu budžetski transferi biće

povećani za dodatnih 19,6%, te će

njihovo učešće u strukturi ukupnog

fi nansiranja Fonda iznositi 23,3%.

Konstantan rast broja koris-

nika penzija u kombinaciji s

povećavanjem učešća neizvornih

prihoda u strukturi ukupnog fi nan-

siranja Fonda PIO još više naglašava

potrebu za radikalnim pristupom u

procesu reformisanja penzionog

sistema.

Blagi rast cijena

Prvi znaci oporavka domaće

ekonomije, podstaknuti pozi-

tivnim globalnim ekonoms-

kim trendovima, ponovo su

aktuelizovali infl atorna kre-

tanja u RS. U prvih osam mjeseci

2010. godine opšti nivo cijena u RS

ostvario je međugodišnji rast od

2,5%, a u FBiH od 1,5%. Najveći

pozitivni doprinos ubrzavanju

infl acije u RS poticao je od rasta

cijena duvana i duvanskih proizvo-

da. Naime, zahvaljujući uvođenju

dodatnih akciza na duvan i duvan-

ske proizvode koje su u primjeni od

1. jula 2009. godine, cijene u ovoj

kategoriji proizvoda zabilježile su

povećanje od 40,5%.

U prvom polugodištu 2010. godine

promet u trgovinama na malo u RS

porastao je za 4% (g/g). Promet

u drugom kvartalu u poređenju

s prvim kvartalom rastao je po

stopi od 28,2%, što upućuje na

prisustvo trenda oporavka domaće

potražnje, koji će takođe pospješiti

infl atorna kretanja u RS.

Broj penzionera u RS u 2010.

Infl acija u RS i FBiH u 2010. godini

Izvor: Fond PIO RS

Izvor: Republički zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku

12 www.swot.ba

ANALIZA FEDERACIJA BIH

Domaća potražnja

niska, brži oporavak

izvoza

Ekonomski oporavak u Feder-

aciji BiH teče sporo uz izuzetak

izvoza. Prerađivačka industrija je

porasla za 4,6% u prvoj polovini

2010. godine, ali je dostignuti nivo

proizvodnje još manji za cijelih

13,9% u odnosu na isti period 2008.

godine. Jedina pozitivna tačka,

slično kao i u RS, jeste porast izvoza

od 35,8%, koji je takođe još manji

za 6,4% u odnosu na svoju vrijed-

nost iz 2008. godine. Podaci o bržem

oporavku izvoza nam sugerišu da je

u periodu krize došlo do određenih

strukturnih pomjeranja domaće

privrede prema izvozu, što je re-

zultovalo većim udjelom domaće

proizvodnje za izvoz. Podaci poka-

zuju da je ovaj proces najizraženiji

kod poljoprivrede i prerađivačke

industrije i on je svakako u direkt-

noj vezi s oporavkom potražnje na

izvoznim tržištima.

Međutim, domaća potrošnja je još

veoma niska. Blag rast cijena od

1,5% i pad zaposlenosti od 0,75%

u prvoj polovoni godine, stagnacija

kreditne aktivnosti, te skoman

rast uvoza, koji je još daleko od

svojih vrijednosti iz 2008. godine,

ne daju nam signale da je došlo

do značajnijeg oporavka domaće

potražnje.

Šta nakon stand-by

aranžmana?

Vlada Federacije BiH je, ipak, us-

pjela ispuniti preostale uslove

MMF-a za odobravanje posljed-

nje tranše stand-by aranžmana

za BiH vrijednog oko 40 miliona

evra. Ove mjere su se odnosile na

usvajanje rebalansa budžeta od

strane Parlamenta Federacije BiH

kao i jačanje procesa revizije ratnih

invaldnina. Ovogodišnji budžet je

kroz rebalans uvećan za 116,1 mil-

ion KM, a navedena razlika planira-

no je da bude pokrivena iz sedstava

MMF-a, Svjetske banke i Evropske

komisije. Ocjena Vjekoslava Bev-

ande, federalnog ministra fi nan-

sija, je da “ovo ipak nije revolucija

nego stabilizacija” i da ovaj posao

omogućava stabilnu isplatu penzija

do kraja godine. MMF je ocijenio

da je usvajanje seta reformskih

zakona iz oblasti javne potrošnje

smanjilo makrofi nansijsku ran-

jivost domaće ekonomije, a kao

pozitivni signali navedeni su porast

depozita stanovništva u bankama,

ublažavanje pada deviznih rezervi,

održavanje fi nansijske izloženosti

stranih banaka u BiH, smanjenje

fi skalnih tenzija, rast izvoza, te

počeci oporavka industrijske proiz-

vodnje i prihoda od indirektnih por-

eza. Međutim, ostaje pitanje da li

će nova vlada koja bude formirana

u Federaciji BiH, nakon završetka

stand-by aranžmana uspjeti da

odoli različitim zahtjevima za

povećanje javnih izdataka čime bi

odstupila od ciljanog iznosa fi ska-

lnog defi cita od 3% BDP-a. Veliki

izazov u ovom procesu je i postići

planirane fi skalne uštede na kan-

tonalnom nivou.

Kretanje proizvodnje i izvoza u prerađivačkoj industriji Federacije BiH

Kvartalni defi cit konsolidovane Vlade Federacije BiH (miliona KM)

Izvor: IRB RS; Agencija za statistiku BiH

Borba Vlade Federacije s javnom

potrošnjom

Aranžman sa MMF-om je omogućio

Vladi Federacije BiH da usvoji rebalans

budžeta, koji bi trebao da osigura

redovnu isplatu penzija do kraja godine.

Ostaje da se vidi kako će se dolazeća

Vlada nositi sa snažnim budžetskim

pritiscima nakon isteka aranžmana

Izvor: Centralna banka BiH

13www.swot.ba

FEDERACIJA BIH ANALIZA

Krediti na ledu, osim

za javni sektor

I u Federaciji BiH još nije vraćena

kreditna aktivnost. Krediti

stanovništvu su krenuli u snažan

pad odmah nakon pojave bankar-

ske nervoze u oktobru 2008. godine

i taj pad se zaustavio tek u aprilu

ove godine od kada ukupna vrijed-

nost odobrenih kredita stagnira na

nivou nižem za oko 10% u odnosu

na najviše vrijednosti prije početka

krize. Pad kredita preduzećima je

počeo nekoliko mjeseci kasnije, te

je bio dosta blaži, dok se u 2010.

godini može primijetiti stidljiv trend

njihovog oporavka. Slično kao i u

RS, Vlada i Vladine institucije su

u istom periodu zabilježile porast

kreditne zaduženosti, pa su tako

krediti u ovom segmentu u avgustu

2010. godine zabilježili godišnji rast

od 56,7% iako se ovdje radi o ne-

uporedivo manjim apsolutnim vri-

jednostima u odnosu na preduzeća

i stanovništvo. Banke u Federaciji

su u avgustu ove godine imale odo-

brenih 122,2 miliona KM Vladi i

Vladinim institucijama. Snažan rast

ovog kreditnog segmenta odraz je

pogoršanja fi skalne pozicije Vlade,

ali i naklonjenosti banaka klijentima

sa najnižim stepenom rizika kroz

čitav period krize.

Vrijednost kredita u Federaciji BiH (miliona KM)

Izvor: Centralna banka BiH

14 www.swot.ba

INTERVJU

Domaća privreda, pritisnuta

posljedicama globalne ekonom-

ske krize i dugovanjima prema

bankama, nalazi se u veoma teškoj

situaciji. Da bi opstala i poboljšala

svoju konkurentnost, preduzećima

je neophodna veća podrška vlasti

kroz smanjenje opterećenja i st-

varanje povoljnijeg poslovnog

ambijenta.

“Globalna ekonomska kriza je još

prisutna na našim prostorima i

njeni globalni efekti se još mani-

festuju. Mnoga preduzeća još

nisu prošla fazu bolnog prestruk-

tuiranja da bi preduzeće stalo na

zdrave noge”, kaže Đorđe Slavinjak,

direktor i vlasnik preduzeća “Spek-

tardrink” iz Bijeljine i KOMORA.

On ističe da se kao zemlja u tran-

ziciji stalno suočavamo sa izmje-

nama zakona i propisa.

“Međutim, često je te propise teško

primijeniti na ovaj prostor, jer je on

neuređen tako da se dešava da neki

propisi postaju samo opterećenje

za privrednike, a ne daju pozitivan

efekat na cjelokupnu društvenu

zajednicu”, smatra Slavinjak.

SWOT: Kako ocjenjujete trenut-

no stanje u domaćoj privredi i

da li su još prisutne posljedice

globalne ekonomske krize?

SLAVINJAK: Globalna ekonomska

kriza je još prisutna na našim pros-

torima i njeni globalni efekti se još

manifestuju. Mnoga preduzeća još

nisu prošla fazu bolnog prestruk-

tuiranja da bi preduzeće stalo na

zdrave noge. Taj proces u većini

slučajeva znači otpuštanje viška

radne snage ili traženje novih, al-

ternativnih, poslova, koje nije lako

naći, jer je ova kriza u stvari i nas-

tala zbog hiperprodukcije robe.

Ono što dodatno pogoršava

stanje domaće privrede je i njena

prezaduženost kod banaka iz pre-

thodnog perioda. Većina preduzeća

koristi kreditna sredstva, mnogi

imaju problema da ih vraćaju na

vrijeme, a jedan dio korisnika to i

ne uspijeva, što komplikuje sveu-

kupnu ekonomsku situaciju.

SWOT: Na koji način Vaše

preduzeće prevazilazi trenut-

nu situaciju i koliko se global-

na ekonomska kriza odrazila

na Vaše poslovanje?

SLAVINJAK: Naše preduzeće

takođe prolazi kroz jedan težak

period poslovanja. Ali, za raz-

liku od većine preduzeća, mi nismo

prezaduženi i ne nosimo taj teret

opterećenja. Kao rukovodilac i vlas-

nik preduzeća uspijevao sam da

vodim poslovnu politiku racional-

nih postupaka i opreznih ulaganja,

što se sada pokazalo ispravnim.

Već godinu dana mi smo u fazi

prestruktuiranja i prilagođavanja

trenutnom poslovnom ambijentu.

To je i kod nas značilo smanjenje

prometa i smanjenje broja zapos-

lenih.

Zacrtani cilj za ovu godinu je

sačuvati tržiste, izvršiti selekciju

kupaca i izboriti se za pozitivan re-

zultat poslovanja sa očekivanjem

da taj rezultat za ovu godinu bude

Đorđe Slavinjak, direktor i vlasnik bijeljinske

kompanije “Spektar drink” i predsjednik

Skupštine Područne privredne komore Bijeljina

Privredi potrebna hitna podOno što dodatno pogoršava stanje domaće privrede je i njena prezaduženost kod banaka iz prethodnog perioda. Većina preduzeća koristi kreditna sredstva, mnogi

imaju problema da ih vraćaju na vrijeme, a jedan dio korisnika to i ne uspijeva, što komplikuje sveukupnu ekonomsku situaciju

15www.swot.ba

INTERVJU

veoma skroman.

SWOT: Koliko je zapravo privre-

da opterećena lošim poslovnim

ambijentom, a koliko poslje-

dicama globalne ekonomske

krize?

SLAVINJAK: Globalna ekonom-

ska kriza se ne smije zanemariti

u svim analizama, jer se i kod nas

manifestuje kroz sve negativne

efekte, a iz jednostavnog razloga,

jer smo i mi dio svjetskog tržista.

Privrednici sa ovih prostora takođe

imaju problema sa poslovnim am-

bijentom. Kao zemlja u tranziciji

mi imamo stalnu promjenu zakona

i propisa. Međutim, često je te

propise teško primijeniti na ovaj

prostor, jer je on neuređen tako da

se dešava da neki propisi postaju

samo opterećenje za privrednike, a

ne daju pozitivan efekat na cjelok-

upnu društvenu zajednicu.

SWOT: Smatrate li da je global-

na ekonomska kriza u mnogim

situacijama postala izgovor za

sve što je loše urađeno, odnos-

no za ono što nije preduzeto

kako bi bila zaštićena domaća

proizvodnja?

SLAVINJAK: Kao što sam rekao,

smatram da je negativan efekat

globalne ekonomske krize prisutan

i kod nas. Međutim, činjenica je da

se domaća proizvodnja ne štiti

dovoljno. Često je priča o zaštiti

domaće proizvodnje samo deklar-

ativna i na tome se i završava bez

konkretnih projekata na trzištu.

SWOT: Gdje vidite izlaz iz tre-

nutne situacije i šta bi trebalo

da bude preduzeto kako bi

naša privreda ojačala i postala

konkurentnija?

SLAVINJAK: Izlaz prvenstveno vid-

im u dizanju nivoa svijesti svih poje-

dinaca na prostoru naše države. Od

političara do svih građana. Dizanje

svijesti na taj nivo da svi shvatimo

da je podrška domaćoj privredi

svuda, na svakom koraku, a prven-

stveno kroz potrošnju domaćih

proizvoda neophodna za opstanak

naše društvene zajednice. Mislim

da je to jedini pravi put za izlazak

iz krize i otvaranje novih radnih

mjesta.

SWOT: Šta bi Vlada RS, kao

kreator poslovnog ambijenta,

mogla da preduzme na tom

planu da bi rasteretila privredu

koja se trenutno suočava s

prilično visokim nametima?

SLAVINJAK: Vlada svakako treba

da uvažava privredu i privrednike

više nego sada, prvenstveno kroz

donošenje novih propisa. Jer novi

propisi su prihvatljivi samo onda

kada donose unapređenje u poslo-

vanju i daju pozitivan efekat za

društvenu zajednicu.

Činjenica je da se ništa ne rješava

preko noći, već kroz dugoročne

procese i promjene. Ali to moraju

biti promjene na bolje za sve, a ne

za pojedince, kao što je do sada bilo

slučajeva. Takođe, promjene ne

smiju unositi konfuziju u poslovni

ambijent, jer će se to odraziti i na

poslovanje privrede. Naveo bih

primjer protesta autoprevoznika

čiji su problemi eskalirali do tog

nivoa da su blokirali puteve i

granične prelaze upravo jer niko

Često je priča o zaštiti

domaće proizvodnje

samo deklarativna i

na tome se i završava

bez konkretnih pro-

jekata

Podrška domaćoj

privredi, prvenst-

veno kroz potrošnju

domaćih proiz-

voda, neophodna

je za opstanak naše

društvene zajednice

odrška da bi preživjela krizu

16 www.swot.ba

INTERVJUod nadležnih nije našao za shodno

da uvaži njihove primjedbe na novi

Zakon o drumskom saobraćaju koji

i sam smatram neprihvatljivim.

SWOT: Nedavno je usvojen i za-

kon koji propisuje da i privatna

preduzeća koja nemaju sta-

tus akcionarskih društava

ubuduće moraju biti podvrg-

nuta eksternoj reviziji. Da li

je to neophodno i koliko će to

negativno uticati na njihovo

poslovanje?

SLAVINJAK: Nedavno usvojeni Za-

kon o reviziji privatnih preduzeća

takođe je neprihvatljiv za privred-

nike. Nevjerovatno je da su pos-

lanici u Narodnoj skupštini i Vlada

ove države mogli usvojiti nešto

takvo. Ovo me po svemu podsjeća

na Nušićevu “Gospođu ministarku”.

Kao što je poznato u ovoj Nušićevoj

komediji novopečena gospođa

ministarka dijeli titule i povećava

plate svojoj familiji u državnoj

službi. Nažalost, u našoj stvarnosti,

sve to se ponavlja. Ali to sada nije

komedija, nego tragedija. Trage-

dija u kojoj Savez računovođa i

revizora određuje sam sebi visinu

satnice rada revizora. I to u visini

od minimalnih 50 KM na sat. Po

toj tarifi dnevnica računovođe je

400 KM, a mjesečna plata 9.000

KM. Taj problem dobija posebnu

dimenziju u ovoj državi, gdje je

prosječna penzija manja od jedne

revizorske dnevnice, a trećina rad-

nika nema toliku mjesečnu platu.

Pored toga u Pravilniku za rad re-

vizora stoji i da mu je preduzeće u

kojem radi reviziju dužno i platiti

putne troškove, hotelski smještaj

i hranu. Sve ovo je jedan nevjero-

vatni apsurd koji govori o megalo-

maniji i pohlepi pojedinih ljudi koji

parazitski crpe ovo malo privrede

koja je već na koljenima.

SWOT: Da li je to logična mjera

budući da vlasnici privatnih

preduzeća, koja nisu akcio-

narska društva, nemaju kome

polagati račune za svoje poslo-

vanje?

SLAVINJAK: Ako koristimo logiku

u ovoj priči i tražimo logičan odgo-

vor zaključujemo da revizija u

privatnim preduzećima ama baš

ničemu ne služi, osim tome da

budu napunjeni nečiji džepovi.

Bez obzira na stručnost revizora,

siguran sam da on nikako i nikada

na osnovu bilo kakvih podataka ne

može znati kako neko preduzeće

kotira bolje od vlasnika tog

preduzeća. U svakom slučaju, vlas-

nik koji želi da izvrši reviziju svog

poslovanja, može da je naruči po

svom slobodnom izboru, ako želi.

SWOT: Posljednjih mjeseci

bilježimo značajan rast iz-

voza i smanjenje uvoza. Da

li je to realnost ili iz statis-

tike možemo izvući zaključak

da je došlo do pada domaće

potrošnje, odnosno kupovne

moći stanovništva i smanjenja

investicija u preduzećima?

SLAVINJAK: Tako kaže statistika.

Meni lično nije poznata struktura

izvoza, a na osnovu samih poka-

zatelja izvoza ne možemo steći

ispravnu sliku o stanju u privredi.

To sudim na osnovu ličnog iskust-

va. Naše preduzeće je povećalo

izvoz u jednom segmentu svoje

proizvodnje, ali mi smo se svjesno

odrekli profi ta u ovoj godini da

bismo prvenstveno sačuvali radna

mjesta. Takođe, mislim da je opšta

potrošnja znatno smanjena, jer

su ljudi individualno opterećeni

kreditima, te racionalizuju sopstv-

enu potrošnju samo na neophodne

stvari.

SWOT: Kako komentarišete

situaciju da naša preduzeća pri

izvozu na tržišta susjednih ze-

malja nailaze na brojne necar-

inske barijere, dok proizvodi

njihovih kompanija nesmeta-

no ulaze u BiH?

SLAVINJAK: To samo govori da su

u drugim zemljama svi svjesni šta

znači zaštita domaće proizvodnje,

pa koriste sve mjere podrške, pa

čak i sve moguće vidove necarin-

skih metoda.

SWOT: Da li je rješenje uvođenje

recipročnih mjera?

SLAVINJAK: Lično nisam pristal-

ica uvođenja recipročnih mjera.

Naše preduzeće izvozi veći dio

svoje proizvodnje. Ako uvodimo

recipročne mjere to samo znači

zaoštravanje odnosa i stvara svima

više problema, a najviše domaćim

izvoznicima. Pristalica sam pre-

govora i uvođenja sertifi kovanih

laboratorija, čiji bi rezultati bili

prihvaćeni s obje strane granice, a

da se eventualni problemi rješavaju

dijalogom.

Evropska utakmicaSWOT: Koliko se potpisivanje Trgovinskog sporazuma sa EU odrazilo na domaću privredu s obzirom na to da je već u nekoliko navrata došlo do postepenog smanjenja ili čak potpunog ukidanja carina na proizvode iz EU?SLAVINJAK: Potpisivanje Trgovinskog spora-

zuma sa EU po meni je još jedan vid pritiska na

našu zemlju. Cilj tog sporazuma je da roba iz EU

bude konkurentnija na našem trzištu. Znači, to je

borba za naše trzište i još jedan problem za našu

privredu u razvoju.

SWOT: Kako naša preduzeća mogu iskoris-titi taj sporazum?SLAVINJAK: Potpisivanje pomenutog spora-

zuma predstavlja i signal za domaća preduzeća

da moramo dizati nivo tehnologije i podizati

konkurentnost ako želimo opstati i biti dio jedin-

stvenog evropskog tržista. Neminovno je ove pro-

cese prihvatiti i pružiti im podršku, prvenstveno

stvaranjem ambijenta za nesmetan i kvalitetan

rad domaće privrede.

Buduće promjene ne smiju unositi konfuziju

u poslovni ambijent, jer će se to odraziti i na

poslovanje privrede

Nedavno usvojeni Zakon o reviziji privatnih

preduzeća je neprihvatljiv za privrednike

18 www.swot.ba

SRBIJA

Da li je recesija prošla?Srbija je u prva dva kvartala uzastopno ostvarila rast BDP-a čime se potvrđuje teza izneta u prošlom broju

da je Srbija zvanično izašla iz recesije. Prema preliminarnim rezultatima Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je u

drugom kvartalu ove godine ostvarila rast od 2% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, dok je rast u prvom kvartalu

revidiran na 0,4%. Pored toga, u periodu januar - avgust 2010. godine došlo je i do rasta industrijske proizvodnje od 4,7%.

Projektovana stopa rasta BDP-a od 1,5%, koja se zasniva, pre svega, na rastu izvozne tražnje i investicija, čini se dostižnom

kako vreme odmiče. U periodu januar - avgust 2010. godine ostvaren je rast izvoza od 20,3% u odnosu na isti period pre-

thodne godine. Ipak, smanjenje zaposlenosti dokaz je da kriza ne prolazi. U periodu januar - jul 2010. godine ostvaren je pad

zaposlenosti za 5,2% u odnosu na isti period 2009. godine. Prema podacima iz ankete o radnoj snazi iz aprila 2010. godine

stopa nezaposlenosti je u odnosu na oktobar 2009. godine porasla za 2,7 procentnih poena i iznosila je 20,1%.

Raste dug javnog sektora Sektor države je u prvih sedam meseci

2010. godine ostvario defi cit u iznosu

od 65 milijardi dinara koji je fi nansiran

zaduženjem na domaćem tržištu. Javna

potrošnja beleži umeren nominalni rast

od 5,8% u prvih sedam meseci 2010.

godine. Istovetan rast ostvaren je kod

tekuće potrošnje, dok su već po pravilu

kapitalni rashodi nominalno smanjeni

za 3,6%. U istom periodu javni prihodi

beleže kako nominalni rast tako i blagi

realni rast u odnosu na isti period pre-

thodne godine.

Nelikvidnost privrede odgađa naplatu potraživanjaLikvidnost privrede je na na niskom nivou. Opšta nelikvidnost u privredi dovela je do produženja perioda naplate potraživanja.

Prosečan period naplate potraživanja u Srbiji iznosi 128 dana što je čak 110 dana duže nego u Nemačkoj, 94 dana duže

nego u Hrvatskoj, a 24 dana duže nego u BiH. Da je likvidnost privrede na niskom nivou potvrđuje rast stope kašnjenja po

kreditima. Ukupna stopa kašnjenja kredita odobrenih privredi iznosi 24% na kraju drugog kvartala što predstavlja porast

od 3,1 procentni poen u odnosu na početak godine. Ukoliko bude nastavljen rast stope kašnjenja kredita privredi može se

desiti da se kriza iz realnog sektora prenese na bankarski sektor. Vlada Srbije već dve godine uzastopno kao antikriznu meru

primenjuje subvencionisanje kredita za likvidnost i investicije. Od početka primene programa subvencionisanih kredita za

privredu i građane za 2010. godinu odobreno je kredita u vrednosti od 1,08 milijardi evra. Banke su odobrile 269,7 miliona

evra subvencionisanih kredita za likvidnost s valutnom klauzulom i 502,6 miliona evra kredita za likvidnost bez valutne

klauzule. Da se privrednici teško odlučuju da investiraju pokazuje podatak da je u istom periodu odobreno svega 86 miliona

evra dugoročnih investicionih kredita. Mera subvencionisanja kredita za likvidnost svakako je dovela do smanjenja troškova

i poboljšanja bilansa uspeha preduzeća, međutim, likvidnost nije značajno poboljšana što pored rasta stope kašnjenja po

kreditima privrede govori i podatak o rastu broja blokiranih preduzeća (preko 60.000).

Buđenje infl acijeUsled ranije iskazanih depresijacijskih pritisaka infl acija se polako budi. Snažna depresijacija dinara u drugom

kvartalu posledica je prelivanja krize u Grčkoj na Srbiju i neto razduživanja banaka prema inostranstvu (oko 700 miliona

evra u drugom kvartalu). Međutim, u julu i avgustu depresijacijski pritisci popuštaju i dinar u avgustu blago jača u odnosu

na evro. Tome je doprinela i NBS, koja je podigla referentnu kamatnu stopu sa 8% na 9%. Ukupna međugodišnja infl acija

u avgustu iznosi 6,6% i ukoliko bude nastavljen rast infl atornih očekivanja može se desiti da infl acija izađe iz očekivanih

okvira (8%).

Rast kreditiranja, ali i loših kreditaKreditna aktivnost beleži značajan rast, ali raste i broj problematičnih kredita. U drugom kvartalu ostvaren je

rast kreditnih plasmana od 12% u odnosu na prvi kvartal. Rast kreditne aktivnosti po svojoj stukturi nije zadovoljavajući,

jer najbrže rastuća kategorija sa stopom rasta od 30% jesu krediti javnom sektoru. Raste zaduživanje države na domaćem

tržištu radi pokrivanja budžetskih potreba, što dovodi do efekta istiskivanja investicija iz privatnog sektora. Ukupni krediti

bankarskog sektora u kašnjenju dužem od 90 dana iznose 261 milijardu dinara i čine 17,5% ukupno odobrenih kredita.

Zabrinjava porast stope kašnjenja koja je na kraju 2009. godine iznosila 15,7%.

Osim rasta BDP-a u prva dva kvartala ove godine, Srbija bilježi i povećanje obima industrijske proizvodnje i izvoza.

Prepreka jačem i bržem ekonomskom oporavku je niska likvidnost privrede, što je banke navelo da sve više kredita

plasiraju javnom sektoru. Ostvareni privredni rast rezultirao je i ponovnim buđenjem infl acije

Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije

Izvor: Narodna banka Srbije

Izvor: Narodna banka Srbije

Međugodišnje stope rasta BDP-a

Kretanje kursa evra prema dinaru

Kreditna aktivnost (milijardi dinara)

Potvrđen izlazak Srbije iz recesijePiše: Aleksandar ILIĆ (Autor je analitičar u Altis Capital-u, Beograd)

19www.swot.ba

Oporavak na

krilima turizmaBolji no očekivani učinak turizma u

ključnom trećem kvartalu, te ranije

ukidanje obje stope kriznog por-

eza na dohodak daju nam za pravo

očekivati kako će ovogodišnji pad

BDP-a biti nešto slabijeg intenziteta

(oko 1,7-1,8 posto). Pritom, Hrvatska

je i vjerojatno jedina zemlja u regiji gdje

će izostati oporavak industrijske proiz-

vodnje, dok neke istočnoeuropske zem-

lje bilježe i dvoznamenkasti rast.

Kako bilo, pored neizvjesnosti koju nosi

izborna godina, na oporavak ekonomije

nepovoljno utječu daljnji rast nezapos-

lenosti, snažniji tempo restrukturiranja

u državnim poduzećima, te neminovne

reforme socijalnih prava. Čak i relativno

povoljna inozemna potražnja, te inves-

ticijski optimizam uoči pristupanja EU

stoga teško mogu kompenzirati prod-

uljenu prilagodbu domaće potražnje.

Uporno visoka razina troška kapitala

uslijed rastućih fi skalnih rizika mogla bi

ubrzati tempo razduživanja u privatnom

sektoru zbog pooštrenih parametara

rizičnosti, te pogoršanih srednjoročnih

izgleda, što u konačnici može produljiti

predstojeći nesiguran oporavak. Tim

gore, u kombinaciji s padom realnih

plaća (i posredno realnog raspoloživog

dohotka) u cilju poboljšanja konkurent-

nosti. Nesumnjivo je, napokon, da bi val

fi skalnih konsolidacija diljem eurozone

mogao kratkoročno pogoršati izglede

naših glavnih trgovinskih partnera usli-

jed čega bi izostao oporavak hrvatskog

izvoza.

Odgođena poskupljenja

kao bumerangPod utjecajem slabe domaće

potražnje, te posebno kupovne

moći uslijed nezaposlenosti,

(ponegdje) devalvacije cijene rada,

očekivanog fi skalnog stezanja, te

slabijeg kreditiranja stanovništva,

infl acija ostaje niska, što dodatno

treba zahvaliti stabilnom tečaju.

Međutim, odgađanje poskupljenja

administrativno formiranih cijena

kad-tad će se kao bumerang vratiti po

pitanju cjenovnih pritisaka, najkasnije

po deregulaciji proizvodnje energenata.

Ključnu ulogu u pogledu obuzdavanja

domaće infl acije u budućnosti će igrati

strukturne reforme usmjerene prema

sektorskim neefi kasnostima, jačanju

konkurentnosti, te poboljšanju i većoj

funkcionalnosti transportne i logističke

infrastrukture.

Prigušena kreditna

aktivnostU međuvremenu, primijećen je opr-

ezniji pristup u prilivu bankovnog

fi nanciranja istočnoeuropskim

podružnicama, te širenju poslovan-

ja zbog općenito povišenih kredit-

nih rizika, postepenog povlačenja

izdašnih likvidnosnih linija Europ-

ske centralne banke, suzdržanog

veleprodajnog fi nanciranja, te

regulatornih neizvjesnosti. Kreditna

aktivnost dodatno je prigušena padom

potražnje, koju je danas moguće probu-

diti tek u slučaju osjetnijeg pada kama-

tnih stopa, te uz uvjet održavanja rela-

tivno visoke likvidnosti u bankarskom

sustavu. U takvim okolnostima, HNB će

nastaviti balansirati između dodatne

iako selektivnije monetarne relaksacije,

dakako uz uvjet stabilnosti tečaja, te

fi skalne konsolidacije, pa i uz primjenu

nekonvencionalnih mjera. Štoviše,

budući da svako dodatno otpuštanje ob-

vezne rezerve počiva na kriterijima koji

ne odobravaju fi nanciranje potrošnje

ili, pak, skrivanje loših kredita banaka,

te traži kvalifi ciranu potražnju (npr.

izvozno orijentirani projekti), ne treba

očekivati da HNB “poplavi” tržište prije

nego li se uvjeri da nova kreditna ak-

tivnost ima pozitivne ekonomske učinke

po gospodarstvo (odnosno da ne potiče

rast dvojnog defi cita u srednjem, odnos-

no dugom roku).

Fiskalni defi cit

ostaje visokS obzirom na podbačaj u

ekonomskom rastu (u odnosu na

službene procjene), protestiranje

državnih jamstava, kratkoročne

troškove strukturnih reformi, te

rastuća dospjela, a nenaplaćena

potraživanja, fi skalni defi cit konso-

lidirane države bi u srednjem roku

u izostanku snažnije fi skalne prila-

godbe mogao ostati iznad šest pos-

to BDP-a. Danas, kad bruto fi nanciranje

države premašuje 17 posto BDP-a, a

očekivana cijena (re)fi nanciranja u

srednjem roku premašuje potenci-

jalnu stopu rasta BDP-a, podsjećamo na

nužnost temeljite fi skalne konsolidacije

kako bi bio obuzdan neminovan galop

javnog duga iznad 60 posto BDP-a,

gdje se znatno narušava povjerenje in-

vestitora. Rastuću političku spoznaju u

tom pogledu nužno je hitno pretočiti u

dalekosežne reforme u državnoj upravi,

daljnju reformu mirovinskog, zdravst-

venog, kao i sustava socijalnih transfera

i subvencija, reduciranje luksuznih in-

frastrukturnih projekata, te bolju kon-

trolu državnih poduzeća i kvazi-fi skalnih

tijela. I pritom prioritete treba dati refor-

mama koje se tiču poticanja živosti na

tržištu rada, kao vjerojatno najvažnijem

momentu u stvaranju više dodane

vrijednosti, te neposredno više poten-

cijalne stope rasta. Ne manje važno je i

značajno povećanje transparentnosti u

kolanju socijalnih transfera po principu

javnog uvida (primjerice putem intern-

eta) u građanski doprinos, te primitke iz

proračuna, čime bi zasigurno bila sman-

jena zloupotreba socijalnog sustava.

Napokon, kredibilna fi skalna pravila, te

kratkoročni kredibilan plan fi nanciranja

mogu otkloniti neizvjesnost, sman-

jiti troškove (re)fi nanciranja države, te u

konačnici podržati kreditni rejting.

HRVATSKA

Pored neizvjesnosti koju nosi izborna godina, na oporavak ekonomije nepovoljno utiču dalji rast nezaposlenosti, snažniji

tempo restrukturisanja u državnim preduzećima, te neminovne reforme socijalnih prava. Čak i relativno povoljna inostrana

potražnja, te investicioni optimizam uoči pristupanja EU stoga teško mogu kompenzovati produženo prilagođavanje domaće

potražnje

Turizam ublažava pad hrvatskog BDP-aPiše: Hrvoje STOJIĆ (Autor je direktor Odjela za ekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria Bank Zagreb)

20 www.swot.ba

AUTORSKI ČLANCI

Ugovor o razlici (contract for dif-

ference - CFD) je ugovor između

dvije strane, kupca i prodavca,

kojim se defi niše da će prodavac

platiti kupcu razliku između cijene

ishodišne aktive (akcije, obveznice,

robe, valuta, kamatna stopa itd.) u

momentu sklapanja ugovora (ot-

varanja pozicije) i cijene ishodišne

aktive u momentu gašenja ugovora

(zatvaranja pozicije). Ukoliko je raz-

lika negativna onda će kupac morati

platiti prodavcu razliku u cijeni.

Prve početke CFD-a uočavamo os-

amdesetih godina prošlog vijeka.

CFD-i su bili predmeti trgovine

između institucionalnih investi-

tora. Bili su poznati pod imenom

“equity swap”. Institucionalni in-

vestitori koristili su CFD za zaštitu

svojih pozicija od rizika promjene

cijene. Transakcije koje su obavl-

jali karakterisali su veliki troškovi

i obimna dokumentacija zbog

čega nisu bili atraktivni za male

ulagače. Od 1999. godine trgovanje

sa CFD-om postalo je dostupno

sitnim ulagačima. Prve brokerske

kuće koje su nudile trgovanje ovim

instrumentima pojavile su se u Ve-

likoj Britaniji. Nakon toga ponuda

je proširena na brokerske kuće u

Evropi, a u posljednje vrijeme na

cijeli svijet. CFD je priznat u Velikoj

Britaniji, a takođe je u skladu sa

MiFID direktivom (Anex i Sekcija

C). CFD spada u red derivativnih

fi nansijskih instrumenata, a ciljna

grupa su mu sitni investitori (retail

investors).

CFD omogućavaju zauzimanje

duge i kratke pozicije. Pod dugom

pozicijom (long position) podra-

zumijeva se kupovina i držanje

nekog fi nansijskog instrumenta

ili druge ishodišne aktive. Kratka

pozicija (short position) je prodaja

određenog fi nansijskog instrumen-

ta ili ishodišne aktive koju nemamo

u momentu prodaje.

Za veoma kratko vrijeme stekli

su veliku popularnost kod sitnih

ulagača. Razloge možemo tražiti

u činjenici da se na držanje akcija

u razvijenim zemljama plaća

određena taksa (stamp duty). In-

vestitori su nastojali da izbjegnu

plaćanje takse, te su tražili druge

oblike investiranja svog novca. Do-

datna atraktivnost leži u činjenici

da je dozvoljeno zauzimanje krat-

kih pozicija i profi tiranja od pada

cijena na tržištu. Razlozi za brzu

popularnost ovih instrumenata su

brojni, ali jedni od ključnih su razvoj

tehnologije i interneta.

Najvažnije karakteristike CFD-a su

zauzimanje dugih i kratkih pozicija,

efekta leveridža, dnevni obračun

kamate na angažovana sredstva,

te ta što se provizije plaćaju na

iznos transakcije. CFD možemo

koristiti kao instrument za preuzi-

manje većeg rizika sa ciljem ost-

varenja većeg prinosa (izlaganje

većoj neizvjesnosti - špekualcija),

te kao instrument za smanjivanje

rizika portfolija, pojedinačne akcije,

upravljanje rizikom kamatne stope

(zaštita od rizika - hedžing).

Pretpostavimo da nam je za

kupovinu 1.000 akcija “Deutsche

Telekoma”AG (ETR: DTE) potrebno

platiti proviziju u iznosu od 20 evra

ili zaključiti ugovor o razlici s proviz-

ijom u iznosu od 0,25%. Troškovi fi -

nansiranja iznose 6%, cijena akcije

8,5 evra, a margina je 10%. Nakon

tri mjeseca cijena iznosi 9,5 evra i

isplaćena je kvartalna dividenda u

iznosu od 0,25 evra po akciji.

Profi tni potencijal uvođenja CFD-a

na tržište BiH iznosi između 15 i

18 miliona KM godišnje. Izmjenom

zakonske regulative u smislu

uvođenja novog posla za brokerske

kuće, prihvatanje naloga za deriva-

tivne fi nansijske instrumente, (in-

troducing broker) bila bi otklonjena

regulativna barijera za transfer teh-

nologije, znanja i pristup globalnim

fi nansijskim tržištima na jeftiniji,

brži i efi kasniji način.

Ugovor o razlici instrument za pristup

globalnom fi nansijskom tržištuNajvažnije karakteristike CFD-a su zauzimanje dugih i kratkih pozici-

ja, efekta leveridža, dnevni obračun kamate na angažovana sredstva,

te ta što se provizije plaćaju na iznos transakcije. CFD možemo koris-

titi kao instrument za preuzimanje većeg rizika sa ciljem ostvarenja

većeg prinosa, te kao instrument za smanjivanje rizika portfolija,

pojedinačne akcije i upravljanje rizikom kamatne stope

Piše: Saša STEVANOVIĆ

(Autor je član Udruženja

ekonomista RS SWOT)

OPISInvesticija

Broj akcija

Početna vrijednost investicije

Provizija

Dividenda

Kamatna stopa (90 dana)

Prodaja po 9,5 evra

Provizija

Profi t sa dividendom

Troškovi

Neto profi t

Povrat na kapital

Akcije8.500,00

1.000,00

8.500,00

20,00

250,00

0.00

9.500,00

20,00

1.250,00

40,00

1.210,00

14,24%

CFD850,00

1.000,00

8.500,00

21,25

250,00

127,50

9.500,00

23,75

1.250,00

172,50

1.077,50

126,76%

21www.swot.ba

AUTORSKI ČLANCI

Industrija osiguranja u Republici

Srpskoj je sastavni dio fi nansijskog

sistema i sa aspekta udjela u BDP

vidljivo je da sektor osiguranja nije

nosilac fi nansijskog razvoja već,

naprotiv, potrebno je dodatno ga

ojačavati najprije kroz poboljšano

zakonodavstvo, a naročito kroz is-

trajavanje na dosljednoj regulaciji i

primjeni zakonskih propisa.

U 2010. godini su izvršene značajne

izmjene zakona koji uređuju sek-

tor osiguranja, a kao najznačajnije

valja pomenuti izmjene Zakona

o posredovanju u osiguranju koje

su omogućile dugoročno stabili-

zovanje tržišta i uvođenje novih

posrednika u osiguranju od kojih su

najznačajniji banke, mikrokreditne

organizacije i pošte.

Od brzine njihovog ulaska na

tržište osiguranja zavisiće i kvalitet

osiguravajućih proizvoda, brzina

isplate odštetnih zahtjeva i što je

najvažnije uspostavljanje novih

principa u poslovima posredovanja

u osiguranju.

Neki od ovih oblika se već deceni-

jama uspješno primjenjuju u zem-

ljama zapadne Evrope i evidentno

je da se kultura osiguranja podiže i

u zavisnosti od toga ko je vaš lični

savjetnik za osiguranje i na koji

način ste dobili informacije o osigu-

ranju.

Industrija osiguranja u Repub-

lici Srpskoj je opterećena mnogo-

brojnim problemima od kojih su

najznačajniji potkapitaliziranost

društava za osiguranje, neplaćanje

obaveza, odnosno šteta, loša struk-

tura aktive, transakcije sa poveza-

nim licima, nematerijalna ulaganja,

učešće na tenderima za osiguranje i

kao najveći problem nepoštivanje

premijskog sistema autoodgovor-

nosti.

U posljednjem problemu se kriju

i uzrok i rješenje problema, jer

dosadašnji rad društava za osigu-

ranje se zasnivao na dominant-

nom radu sa autoodgovornošću,

što je izazvalo dampinške reakcije

konkurencije i tako stvorilo začarani

krug.

Ovaj problem se javljao u skoro

svim tranzicionim zemljama i

trajao je dok se građani nisu vre-

menom opredjeljivali da ulažu u

životna i imovinska osiguranja jer

su na taj način najbolje mogli da

uporede kvalitet i fi nansijsku snagu

osiguravajućih društava.

U ovom pravcu su i buduće izmjene

Zakona o porezu na dohodak

građana u kojem treba jasno da

bude iskazana namjera da se osigu-

ranici po polisama životnog osigu-

ranja motivišu kroz poreske olakšice

da istraju na svojim ulaganjima, a

jasno je da Sporazum o stabilizaciji

i pridruživanju koji je BiH potpisala

sa EU defi niše standarde od kojih se

neki odnose i na sektor osiguranja.

U svakom slučaju, prisutno je

mnogo problema koji dodatno

opterećuju sektor osiguranja pored

činjenice da se građani za dobro-

voljne vidove osiguranja sve manje

odlučuju zbog ekonomskih razloga.

U isto vrijeme ne postoji promocija

osiguranja iako je ovogodišnja šteta

na imovini i usjevima dostigla više

od 200 miliona KM.

Uzimajući ovo u obzir, vrijedi

razmisliti o nacionalnoj kampanji

koja bi promovisala potrebe za

ugovaranjem osiguranja, naročito

ukoliko imamo negativna iskustva

kao ove godine.

Osiguravajućem sektoru treba uloga

nosioca razvojaIndustrija osiguranja u Republici Srpskoj je

opterećena mnogobrojnim problemima od kojih

su najznačajniji potkapitaliziranost društava za

osiguranje, neplaćanje obaveza, odnosno šteta,

loša struktura aktive, transakcije sa poveza-

nim licima, nematerijalna ulaganja, učešće na

tenderima za osiguranje i kao najveći problem

nepoštivanje premijskog sistema Agencije za

osiguranje

Piše: Ognjen ALEKSIĆ

(Autor je predsjednik Sekcije za

osiguranje Udruženja ekonomista

RS SWOT)

Ostvarena premija osiguranja u Republici Srpskoj

22 www.swot.ba

AUTORSKI ČLANCI

Osnovni problem u energetskom

sektoru Republike Srpske koji treba

da bude riješen je ekonomski nera-

cionalno korišćenje energetskih

resursa i veliko rasipanje energije.

Kako omogućiti da se sopstvenim

potencijalima i upravljanjem

raspoloživim resursima kreiraju

efekti koji će uticati na izlazne ele-

mente sistema, odnosno na njihovu

ekonomsku efi kasnost?

Problem energetske efi kasnosti koji

je objektivno omeđen troškovima

je otvoreno pitanje utvrđivanja

uticaja energetske efi kasnosti

na energetski sektor u Repub-

lici Srpskoj. Pokazatelji energetske

efi kasnosti izražavaju odnos ‘’en-

ergetskog izlaza’’, (koji predstavlja

parametar proizvedene energije) i

‘’energetskog ulaza’’ (koji izražava

količinu energetskih resursa up-

otrijebljenih da bi bio ostvaren taj

izlaz).

Izvori energije, u opštem smislu,

dijele se na neobnovljive izvore

energije (NRES - neobnovljivi

resursi), kao što su ugalj, gas i nafta

i obnovljive izvore energije (RES

- resursi), kao što su biomasa,

vodotokovi, vjetar, solarna i geot-

ermalna energija. Energetski ulaz

obično obuhvata više faza trans-

formacije energije i svaka od njih

je praćena određenim gubicima

energije. Stoga je potrebno izvršiti

matematičko, tehno-ekološko

i društveno istraživanje koje će

omogućiti uvođenje inovacija u en-

ergetski sektor sa ciljem smanjenja

gubitaka u procesima korištenja

energije. Mogućnost smanjenja

gubitaka postala je okosnica raz-

voja novih tehnologija, odnosno

modernizacije svih kapaciteta koji

proizvode energiju.

Kretanje ka povećanju energetske

efi kasnosti podrazumijeva preduzi-

manje tri osnovna koraka.

Prvi korak je pregled utroška en-

ergije čiji je cilj utvrđivanje oblika

energije koja se koristi, provjera-

vanje tekućih podataka o energiji, te

preispitivanje radne prakse i postu-

paka, shvatanje strukture cijene en-

ergije, ustanovljavanje poboljšanog

postupka vođenja evidencije o en-

ergiji, utvrđivanje odnosa potrošnje

energije i proizvodnje i otkrivanje

mogućih mjesta na kojima može

doći do gubitaka energije.

Drugi korak se odnosi na model

sistema uvođenja inovacija u cilju

povećanja efi kasnosti energetskog

sistema i dijelova privrede koji

su energetski visoko zavisni. Re-

publika Srpska treba da program

energetske efi kasnosti promoviše

u lokalnoj samoupravi. Bitno je

da lokalne zajednice daju primjer

uspješne promocije energetske

efi ksanosti. Sistemski pristup en-

ergetskom menadžmentu na loka-

lnom nivou uticaće na održiv razvoj

gradova.

Treći korak se odnosi na obnovljive

izvore energije i građevinarstvo i

njihov uticaj na ekonomske efekte

energetske efi kasnosti. Zbog kara-

kteristika gradnje i nedostatka pro-

pisa o toplinskoj zaštiti, izgrađen

je niz stambenih i nestambenih

zgrada s prosječnom potrošnjom

energije za grijanje većom od 200

kWh/m2. Prosječne stare zgrade

godišnje troše 200-300 kWh/

m2 energije za grijanje, stan-

dardno izolovane kuće ispod 100,

savremene niskoenergetske kuće

ispod 40, a pasivne i nulenergetske

kuće 15 kWh/m2 i manje.

Uvođenje inovacija i razvoj

preduzetništva u energetskom

sektoru Republike Srpske povećava

sigurnost snabdijevanja energijom,

smanjuje korištenje fosilnih goriva i

emisiju štetnih materija u okolinu.

Otvaranje novih radnih mjesta u

preduzećima (naročito sektoru

malih i srednjih preduzeća) koja

će ugrađivati tehnologije kojima

se postiže energetska efi kasnost

dovodi do ekonomske stabilnosti.

Da bi ovo bilo ostvareno Republika

Srpska mora preuzeti međunarodne

obaveze u oblasti energetske

efi kasnosti uz podsticanje raz-

voja energetske efi kasnosti putem

unapređenja međunarodne sarad-

nje. Putem dugoročnog i uspješnog

korišćenja raspoloživih resursa koje

nudi međunarodna zajednica u

oblasti energetske efi kasnosti os-

tvaruje se odgovarajući benefi t, a

sve u cilju racionalnog korišćenja

raspoloživih izvora energije.

LITERATURA:

1. Brown, C.E., World Energy Resources, Springer, New York, 2002.

2. Vlada RS, Strategija razvoja energetike Republike Srpske, Banjaluka, 2010.

3. Simeon, O; Nacionalni program energetske efi kasnosti, Institut za nuklearne nauke Vinča, Beograd, 2004.

4. Naučnostručni skup; Savremena teorija i praksa u graditeljstvu, Banjaluka, 2010.

Energetska efi kasnost uslov za razvoj energetike RSPrvi koraci ka povećanju energetske efi kasnosti su pregled utroška

energije čiji je cilj utvrđivanje oblika energije koja se koristi, provjer-

avanje tekućih podataka o energiji, preispitivanje radne prakse i

postupaka, shvatanje strukture cijene energije, ustanovljavanje

poboljšanog postupka vođenja evidencije o energiji, utvrđivanje

odnosa potrošnje i proizvodnje energije i otkrivanje mogućih mjes-

ta na kojima može doći do gubitaka energijePiše: Branka RUŽEVIĆ, dipl. oec.

(Autor je član Udruženja

ekonomista RS SWOT)

24 www.swot.ba

SVIJET

Vrtoglav ekonomski rast

Brazila, Rusije, Indije i Kine,

odnosno bloka zemalja

poznatog pod nazivom BRIC,

unazad deset godina od čak

525 odsto nije slučajnost.

Taj uspon zasnovan je na

ekspanziji pojedinih sektora

nacionalnih privreda zem-

alja koje predvode grupaciju

tržišta u razvoju.

Dok se većina svijeta bori s

ekonomskom krizom, zem-

lje BRIC-a ostvaruju tek

neznatno smanjene stope

rasta od rekordnih. Slučajno

ili ne, pojedine grane

privrede u nekim od tih

zemalja preuzele su ulogu

predvodnika ekonomskog

rasta.

Analitičari su istražili koje

su to grane i poslovna polja

koji predvode pozitivno

kretanje rasta BDP-a, prije

svega u Brazilu, Rusiji, Indiji

i Kini, ali i u ostalim zeml-

jama koje su dio grupacije

tržišta u razvoju poput

Tajvana, Meksika i drugih

zemalja Latinske Amerike i

Azije.

Zanimljivo je da su oni pre-

poznali najviše jakih sek-

tora u Brazilu prije nego u

Kini, koja je posljednjih go-

dina ostvarivala ogromne

stope rasta BDP-a. Postoje,

međutim, u zadnje vrijeme

i inicijative da Kina i Rusija

više ne budu dio društva

nazvanog tržišta u razvoju s

obzirom na to da su te zem-

lje u zadnjih godinu dana

bliže ulasku u grupu raz-

vijenih zemalja, iako zbog

visokih stopa rasta idalje

slove kao tržišta u razvoju.

Imajući to u vidu locirano je

sljedećih deset sektora koji

predvode rast zemalja iz

grupe tržišta u razvoju.

ZLATNE KOKE SVJEDok se većina svijeta bori s ekonomskom krizom, zemlje BRIC-a ostvaruju tek neznatno smanjene stope rasta od rekordnih. Slučajno ili ne, pojedine grane privrede u nekim od tih zemalja preuzele su ulogu predvodnika ekonomskog rasta

10. Brazil i Latinska

Amerika - Kompanije za

proizvodnju đubriva

Kao jedna od jačih kompanija

navodi se brazilski “Vale”, koji je

unazad godinu dana investirao

četiri milijarde dolara u sektor

koji je u Brazilu izuzetno važan

zbog izvoza poljoprivrednih

kultura. Riječ je o kafi , šećeru i

narandžinom soku za koje Brazil

važi kao najveći svjetski izvoznik.

Kao takav, zemlja koja pokreće

rast i ostatka Latinske Amerike,

mora samostalno pokrivati svoje

potrebe za đubrivom. Međutim,

glavni razlog jačanja ovog

sektora viđen je u napuštanju

potrošačkih navika zemalja

trećeg svijeta s prehrane zasno-

vane na žitaricama prema pro-

teinskoj prehrani.

9. Meksiko, Brazil i Latinska

Amerika - Građevinari

Pad i problemi građevinarstva

i tržišta nekretnina u SAD

nisu omeli brazilskog “Gafi sa”

i meksički “Homex” da ubr-

zano grade u zemljama koje su

napredovale uprkos krizi i zas-

toju tržišta u razvijenim zeml-

jama gdje je tržište nekretnina

postalo prezasićeno ponudom i

lošim hipotekama. Naime, dok

se kriza prelamala na zemljama

u kojima je srednja klasa došla

do vrhunca, u zemljama tržišta

u razvoju srednja klasa se tek

formirala i počela kupovati

nekretnine.

5. Južna Afrika - Iskop

plemenitih metala

Južnoafrička Republika je vi-

jekovima poznata po rudnicima

dijamanata, ali i zlata i hroma. Ta

zemlja je, međutim, i jedan od

najznačajnijih proizvođača pleme-

nitih metala, koji se koriste u izradi

raznih proizvoda poput mobilnih

telefona i kompjuterske opreme.

4. Rusija - Nafta

Uloga Rusije u svjetskoj trgovini

elementarnih energenata odav-

no je poznata, pogotovo nakon

gasnih i naftnih kriza u pro-

teklim godinama kada je cijeli

svijet molio Moskvu za milost

tokom zimskih mjeseci. Državni

“Rosneft” i “Gazprom”, te privat-

ni “Lukoil’ tri su glavna imena

među ruskim proizvođačima

energetskih sirovina i upravo

oni diktiraju evropske potrebe i

svjetske cijene nafte i gasa.

25www.swot.ba

SVIJET

ETSKE EKONOMIJE

8. Kina - Veb domeni

Kineska politika cenzure u slučaju zabrane

‘’Googlea’’ sličnija je trgovačkom emb-

argu neko ideološkoj cenzuri, jer je nakon

zabrane u Kini cijena akcija “Googlea” pala za

gotovo šest odsto, dok je kineski pretraživač

“Baidu” zabilježio rast vrijednosti akcija za

isti procenat. Iako naizgled nepoznat, zbog

veličine kineskog tržišta, “Baidu” pokriva 70

odsto svjetskog internet tržišta.

7. Južna Koreja i Tajvan - Elektronika

Potrošačka elektronika i podizvođački ugov-

ori za nabavku dijelova guraju LG u vrh sek-

tora elektronske opreme, koju ovaj korejski

proizvođač čini dostupnom cijelom svijetu.

Profi ti su u takvim uslovima porasli za LG i za

tajvansku kompaniju ‘’Semiconductor”, koja

proizvodi elektronske dijelove za globalno

tržište.

1. Brazil - Bankarski sektor

Dok se zapadnoevropski i američki lanac

banaka pribojava urušavanja, brazilske

banke profi tiraju. Dobra demografska slika,

rast ekonomije i posrnuli Zapad dali su

vjetar u jedra brazilskim bankarima i kredit-

nim programima za preduzeća i građanstvo.

Unibanco iz Sao Paula je tako izbio američke

divove Citigroup i Goldman Sachs iz progra-

ma državnih obveznica u Brazilu.

3. Indija - IT sektor

Indija je prije nekoliko godina počela slo-

viti kao uzlazna industrijska sila nakon što

su krenuli u proizvodnju poljoprivrednih

mašina, automobila, ali prije svega na-

junosnije svjetske industrije - IT. Odnedav-

no indijski IT stručnjaci počinju da važe kao

veoma bitni, a samo u prošloj godini stvorili

su prinos od 60 milijardi dolara.

6. Rusija i Latinska Amerika - Mediji

Iako su dvije regije iz naslova poznatije po

cenzuri medija i ubistvima novinara un-

azad nekoliko godina, tržište Rusije i okolnih

zemalja poput Kazahstana i Uzbekistana

medijski sadržaji slični MTV-ju čine glavninu

medijske produkcije, koja počinje preplav-

ljati tržišta zemalja u razvoju i na taj način

nastaju istočnoevropski medijski moguli.

Takođe, mediji dobijaju zalet prodajom tripl

plej potrošačkih paketa, koji uključuju inter-

net, kablovsku televiziju, te mobilni ili fi ksni

telefon.

2. Kina - Mobilne

telekomunikacije

Tržište koje je mnogoljudno kao kinesko bez

sumnje je dobar potencijal za profi tiranje

kompanija iz sektora mobilnih telekomu-

nikacija. S pola milijarde korisnika Kina ima

više korisnika mobilnih telefona nego SAD

stanovnika. Takođe, konkurencija u sektoru

između “China Telecoma’’ i “China Unicoma’’

(koji jedini pruža uslugu iPhonea u Kini) do-

prinosi rastu sektora.

26 www.swot.ba

AKTIVNOSTI SWOT-a

Počeli smo skromno, kao grupa entuzijasta, u septembru 2007. godineImamo više od 100 članova iz svih ekonomskih i društvenih sektora RSOrganizovali smo 20 događaja, kojima je prisustvovalo više od

1.200 polaznikaBili smo aktivni u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Brčkom, Bijeljini, Trebinju...Organizujemo seminare, okrugle stolove, panel diskusije, radionice, kurseve...

Radimo projekte, studije

izvodljivosti, strategije...

Samo u zadnjih godinu dana

smo organizovali

-8 seminara,

-1 konferencija,

-1 okrugli sto,

-1 panel diskusiju,

-2 kursa,

-1 radionicu,

-izdali 1 knjigu...

Družimo se svakog zadnjeg petka

u mjesecu, a nekad i češće

DruženjeOkrugli stoSkupština

U organizaciji Udruženja ekonomista

Republike Srpske - SWOT i ‘’Elektro-

privrede RS’’ u Trebinju je 2. septembra,

pred više od 50 učesnika, održana kon-

ferencija pod nazivom “Elektroener-

getski sektor RS: Stanje i perspektive

daljeg razvoja - iskustva iz regiona’’.

Pomoćnik ministra za elektroenerge-

tiku u Vladi RS Ljubo Glamočić istakao

je da je Strategijom razvoja elektro-

energetskog sektora RS do 2030. go-

dine planirano da u energetiku bude

uloženo oko 11,5 milijardi maraka od

čega oko 5,5 milijardi u elektroener-

getski sektor, što će omogućiti da ener-

getika i dalje bude nosilac privrednog

razvoja Srpske.

“Vlada je već krenula s aktivnostima u

realizaciji projekata, prije svih, ‘Gornja

Drina’, koji predviđa izgradnju četiri

hidroelektrane u gornjem toku rijeke

Drine’’, rekao je Glamočić.

Mr Blagoje Šupić, izvršni direktor za

ekonomsko-fi nansijske poslove “Elek-

troprivrede RS”, koji je kazao da taj

holding posluje stabilno i naglasio da

je Vlada prepoznala pravi način orga-

nizovanja elektroenergetskog sektora

Srpske i donijela odluku o osnivanju

Mješovitog holdinga “Elektroprivreda

RS’’.

“Za ostvarenje dobrih poslovnih rezul-

tata u narednom periodu i održanje

stabilnog elektroenergetskog sektora

RS veoma je važno opredjeljenje Vlade

da ne bude vršena privatizacija ‘Elek-

troprivrede RS’, da bude zadržana nje-

na postojeća vlasnička struktura, a da

se strateški partneri uvode samo kod

izgradnje novih proizvodnih objekata”,

ocijenio je Šupić.

Vladimir Malenković, savjetnik gen-

eralnog direktora “Slovenačkih elek-

trana’’, upozorio je vlasti u Srpskoj da

ne razdvajaju proizvodna preduzeća,

jer se na taj način između njih stvara

nelogična konkurencija. On se saglasio

sa stavom da elektroenergetski sektor

treba da ostane u državnom vlasništvu,

jer energetska nezavisnost zemlje treba

da bude na prvom mjestu.

Kompanije ‘’Technor Energy” i “En-

ergy Financing Team’’ informisale su

prisutne o izgradnji Hidroelektrane

Ulog kod Kalinovika i četiri hidroelek-

trane na rijeci Bosni navodeći da su

posebnu pažnju posvetili ekologiji i

očuvanju životne sredine. Govoreći o

iskorištavanju potencijala vjetra Mat-

ias Hajnc, šef Privrednog odjeljenja

njemačke ambasade u BiH, izrazio je

spremnost njemačke vlade da podrži

projekte iz ove oblasti.

Poslije brojnih prezentacija održan je i

okrugli sto na temu “Obnovljivi izvori

energije” na kojem je zaključeno da je

budućnost elektroenergetskog sektora

zasnovana na obnovljivim izvorima, ali

da je potrebno intenzivirati donošenje

zakonskih i podzakonskih akata koji

uređuju tu oblast i pronaći moćne

strateške partnere iz inostranstva, koji

bi ulagali u izgradnju novih energetskih

objekata u Srpskoj.

Šupić, koji je bio moderator okruglog

stola obavlja i funkciju predsjednika

Sekcije za energetiku u Udruženju

ekonomista RS - SWOT, ocijenio je da je

skup u potpunosti ispunio svoj cilj, jer

su se čuli izuzetno kvalitetni i korisni

prijedlozi u vezi sa unapređenjem elek-

troenergetskog sektora RS. On je kazao

da je broj prisutnih na konferenciji i nji-

hova zainteresovanost za prezentovane

teme najbolji pokazatelj da je ona pot-

puno uspjela i ispunila svoju misiju.

S obzirom na iskazani interes javnosti

za temu konferencije Saša Grabovac,

izvršni direktor Udruženja ekonomista

RS SWOT, najavio je održavanje sličnih

skupova i ubuduće.

Energetika poluga razvoja SrpskeZa ostvarenje dobrih poslovnih rezultata i održavanje stabilnog elektroenergetskog sektora RS

važno je opredjeljenje Vlade da ne bude vršena privatizacija “Elektroprivrede RS”, a da se uvode

strateški partneri samo kod izgradnje novih proizvodnih objekata, ocijenio je Šupić

Podrška inovatorimaNastavljajući s praksom podrške inovatorima Udruženje ekono-

mista RS SWOT omogućilo je da svoj patent, vjetroturbinu za ba-

zne stanice, predstavi Miroslav Tešić, vlasnik preduzeća “Turbina

IPD” iz Kotor Varoša.

Šta smo sve radili