kupres prvenstvo Članica saveza u lovnom streljaŠtvu

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

KOLOVOZ - LISTOPAD 2016. GOD. XIX. • BR. 105

NAGLASAK NA PLANU, ZAKONU I SIGURNOSTI

Jesenska lovna sezona

KUPRES PRVENSTVO ČLANICA SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Puške, munje i gromovi u jedan glas…

Lovkinje i lovci, cestitamo vam blagdan

sv. Huberta!

v

3www.lovackisavez-hb.ba

SASTANAK UPRAVNOG ODBORA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

JESENSKA LOVNA SEZONA

LOV SITNE DIVLJAČI: ORUŽJE I STRELJIVO

PRVENSTVO ČLANICA SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU U KUPRESU

HERCEGOVAČKA LIGA U LOVNOM STRELJAŠTVU

ZAVRŠNA FAZA KONAČNOG PRIZNANJA TORNJAKA

MOSTARSKO BLATO JE PRIRODNI PTIČJI REZERVAT

ŠTUKA POHARALA HERCEGO-VAČKE RIBOLOVNE VODE

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

05

08

11

14

16

36

42

46

Pogled s čeke

piše Dragan Naletilić

Lovkinje i lovci, cestitamo vam blagdan

sv. Huberta!

Lovački savez Herceg Bosne ute-meljen je 20. listopada 1992. u Ši-rokom Brijegu. Utemeljiteljskom

skupštinom predsjedao je Stjepan fra Petar Krasić, u radnome predsjedništvu još su bili Marinko Hrkać iz Širokog Brijega i Josip Škutor iz Mostara.Na 24. rođendan Saveza, zavirit ćemo među korice monografije „Dvadeset godina pod stijegom Herceg Bosne“ iz 2012. i citirati iz nje nekoliko pasusa.Predsjednik Inicijativnog odbora za utemeljenje Saveza, Marinko Hrkać, ujedno i prvi predsjednik Saveza, u uvodnom je referatu na skupštini, među ostalim, rekao:„Svrha uspostave Saveza je utvrđi-vanje osnovne organizacijske forme i politike lovstva radi ostvarivanja zadataka na unaprjeđenju lovstva na prostorima Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Pred Savezom stoji velika odgovornost, a članice preu-zimaju veliku obvezu da sačuvaju, zaštite i unaprijede čovjekovu okolinu i lovstvo. U tom smislu uspostavom Saveza moramo preuzeti sve međuna-rodne obveze koje se odnose na zašti-tu čovjekove okoline, a time i divljači. (…) Dužnost Saveza ogledala bi se u praćenju suvremenih dostignuća u lovstvu, obavljanju stručnih, znanstve-nih i drugih poslova na unaprjeđenju lovstva koji su mu u ovlasti po Statutu i zakonskim propisima. Dužnost čla-nica u odnosu na Savez bila bi izvrša-vanje svih dogovorenih obveza, a kao domaćini trebaju očuvati i pomoći opstanak divljači i njezinu reproduk-ciju do punog kapaciteta lovišta. (…) Smatram da smo svjesni odgovornosti koju preuzimamo uspostavom Saveza,

Dvadeset četvrti rođendan Savezaali jednako tako mislim da smo svjesni i svojih sposobnosti i volje da odgo-vorimo zadatku društvenog organi-ziranja i vođenja lovstva na prostoru Hrvatske zajednice Herceg Bosne.“Jedan je tekstopisac, ne želeći „u zlatnu ljuljačku i na carsku trpezu stavljati sve što je provrelo i isklijalo u saću i posudama Saveza“, hodeći riječima putem koji je prošao Savez od svoga rađanja do odrastanja, napisao: „Lovački savez Herceg Bosne i nastao je lucidnošću onih koji su uspjeli pro-niknuti u psihu, ponajprije hrvatskih lovaca, u fini sadržaj onoga što im je siva patina skrivala duboko u meka-noj duši. To neki, nažalost, nazvaše hrvatskih sindromom, našim istočnim grijehom i secesijskim ludilom. I to je spadalo u one naše uske i zaleđene putove. (…) Znali smo da na otužnim razvalinama jedne zdrobljene ideolo-gije ne može tako brzo izniknuti nova, gorostasna građevina. Njojzi je trebalo vrijeme izrastanja i zrenja, novi duh i ljudi koji razumiju tu spiritualnu evoluciju. Na temeljima one uske i krivudave staze, evo, već dvadeset godina gradimo i ujedno putujemo modernom autocestom. Na tu se cestu mogu uključiti svi koji imaju slične ili iste želje i namjere u smislu širenja ljubavi prema održanju zdrave i uravnotežene prirode.“Na ovih nekoliko misli valja podsjetiti i upitati se: Jesmo li i danas kao prije dvadeset i četiri godine svjesni odgo-vornosti preuzete uspostavom svoga Saveza, te putujemo li dovoljno brzo i sigurno modernom autocestom koju smo izgradili ili tražimo puteljke koji nas vode tko zna kamo?

4

Lijepa i sunčana nedjelja, posljed-nja u rujnu. Malo je pušikalo na bilskoj visoravni, taman za dugi

rukav kad izađeš iz auta. Ali kod kape-lice na Otaru, u zaklonu, gotovo ni daš-ka. Tu se komotno moglo u kratkom.Skoro sat prije mise, mjesta za sto-lovima već su bila zauzeta. Okolno kamenje također. Zanimljivo, može se nekomu učiniti kao da su mjesta „rezervirana“, jer isti ljudi obično sjede na istim mjestima, iz godine u godinu. Ništa čudno, uglavnom su to malo šira društva susjeda, dobrih znanaca i prijatelja koje na Otar do-vede sv. misa i želja za druženjem u ozračju nekih prošlih vremena. Na-ravno, i da pojedu dobar lovački grah, popiju koju, zapjevaju…Svetu misu i ove je godine slavio fra Mile Vlašić. Na početku, spomenuo se svih pokojnih lovaca LD-a „Mosor“ Široki Brijeg i HLU „Malič“ Grude te zazvao Božji blagoslov na sve lovce u novoj lovnoj sezoni.Satak molitve i skrušenosti brzo je pro-šao. Na Otaru kao da vrijeme ima neku drugu dimenziju, kao da leti ne dopušta-jući ni tromost duha, ni tromost tijela. Nakon blagoslova, onim svojim zvon-kim glasom, kroz smijeh, fra Mile će: „Dobar vam tek! Hrane i pića ima za svakoga. Ne smije ni ostati, ni nestati.“Lovačkog graha, pravog, sa špekom i kobasicama, svatko je mogao koliko je htio. Ali, izvadiše „domaćini“ i pe-čenja, leša, sira, pršuta, uštipaka, na-točiše vina, i crnog i bijelog, donesoše i piva… Ma, puni stolovi, svega i sva-čega u izobilju. „Prije će, ipak, ostati, nego nestati“, fra Mile.Dozreli plodovi s bilske crnice, kru-pni i sočni… Ganga muška za jednim, ženska i muška za drugim stolom… Bećarac za jednim stolom, još glasni-ji za drugim… Smijeha i šale na sve strane… I tako skoro do mraka, kad je Otar ponovno utonuo u svoj veličan-stveni mir. A svoje goste otpratio pune želje da mu se vrate i dogodine.

Dragan Naletilić

Trinaesti susretna Otaru

ZANIMLJIVOSTI


IZ SAVEZA

Upravni odbor Lovačkog save-za Herceg Bosne, nakon ljetne stanke, u Mostaru je 23. rujna 2016. održao svoju redovitu sjednicu. Nakon uobičajene pro-cedure usvajanja dnevnog reda i zapisnika s prethodne sjednice, uslijedila su izvješća o radu i aktivnostima Saveza i županijskih vijeća za lovstvo u razdoblju između dviju sjednica Upravnog odbora.Predsjednik Saveza Slavko Marin izvi-jestio je Upravni odbor o radu Saveza u proteklom razdoblju, ističući aktivnosti vezane za održavanje redovite godišnje Skupštine Saveza, sudjelovanje u radu komisije za izradu prijedloga osnivanja lo-višta na području Srednjobosanske župa-nije, održavanje sjednica Savjeta lovačkih saveza BiH u Banjoj Luci i Sarajevu, orga-niziranje natjecanja u lovnom streljaštvu u Čapljini, Busovači i Kupresu, sudjelo-vanje na CIC Koordinacijskom Forumu u Nitri (Slovačka), održavanje sastanaka uređivačkog kolegija i izdavanje 104. i 105. broja Hoopa!, organiziranje i provedbu lovačkih ispita u Ljubuškom i Kočerinu, te sudjelovanje na stručnoj radionici „Zaštita staništa močvarica na Hutovu blatu i Mo-starskom blatu“ u Širokom Brijegu.

RAD ŽUPANIJSKIH VIJEĆA ZA LOVSTVO

Nakon izvješća predsjednika Marina, uslijedila su izvješća o radu i aktivnosti-ma županijskih vijeća za lovstvo, koja su podnijeli njihovi predsjednici.Ivica Širić, predsjednik ŽVL-a Zeničko-dobojske županije, izvijestio je o stanju lovstva u toj županiji ističući da, nakon dobivanja lovišta u desetogodišnji zakup, provode aktivnosti na izradbi lovnogospo-darskih osnova i edukaciji lovnih priprav-nika za polaganje lovačkog ispita, da su zatvorili veoma uspješnu sezonu lova na srnjaka, te da se pripremaju za otvaranje jesenje lovne sezone.Filip Šarić izvijestio je stanju i aktivnosti-

ma u lovstvu na području Hercegbosanske županije, ističući da su lovačka društva u toj županiji svoj rad bazirala na dobivanju lovišta u zakup. Istaknuo je da su, odlu-kom resornog ministarstva, neka društva dobila lovišta u zakup na deset godina a neka privremeno, na godinu dana. Tako-đer je izvijestio o otvaranju lova na srneću divljač, o održavanju županijskog prven-stva u lovnom streljaštvu, te o formiranju lovočuvarske službe u pojedinim udruga-ma, kao i o tragičnoj pogibiji lovca člana LU „Livanjsko polje“ iz Lištana u minskom polju. O stanju i aktivnostima u lovstvu Za-padnohercegovačke županije, umjesto odsutnog Marija Hercega, izvješće je podnio Krešo Ćavar, ističući da su lovačke udruge u toj županiji dobile suglasnosti na godišnje planove gospodarenja lovištem i da je otvoren lov na prepelicu. Također je izvijestio o održavanju sastanaka lovač-kih udruga s predstavnicima MUP-a, o organiziranju streljačkih natjecanja, te o provedbi obveza iz ugovora o zakupu lovi-šta, kao i pripremama za otvaranje jesenje

lovne sezone.O stanju i aktivnostima u lovstvu na području Središnje Bosne izviješće je podnio predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo Jako Čavara, ističući živu aktivnost vezanu za osnivanje lovišta na području te županije, kao i zabranu lova zbog koje je krivolov u značajnom porastu kao i broj predatora. Od ostalih aktivnosti Čavara je istaknuo pripremu kandidata za polaganje lovačkog ispita te organiziranje zajed-ničkog lovačkog bala svih udruga članica Saveza iz Središnje Bosne, koji je planiran koncem listopada u Uskoplju.

OTVARANJE SEZONE PO ZAKONU I UZ DOGOVOR

Nakon iscrpnih informacija o aktivnosti-ma Saveza i županijskih vijeća za lovstvo u proteklom razdoblju, razmatrane su i ostale točke dnevnog reda: otvaranje jesenje lovne sezone, obilježavanje Svetog Huberta, provedba ciklusa polaganja lo-vačkih ispita, tiskanje lovačkog kalendara, kao i točke vezane za prijam u članstvo

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA SAVEZA

piše Ivica Lučić Prvi sastanak nakon ljetne stanke

Broj 105, kolovoz - listopad 2016.

IZ SAVEZA

6

Saveza Lovačkog udruženja „Srndać“ iz Velike Kladuše i Lovačke udruge „Orlov kuk“ iz Tomislavgrada, te presjek finan-cijskog stanja i dugovanja članica prema Savezu.Glede otvaranja jesenje lovne sezone, Upravni odbor je zauzeo stav da se ovo-godišnja lovna sezona, na razini članica Saveza, otvori sukladno odredbama Zako-na o lovstvu F BiH i Pravilnika o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači, te do-govora o zajedničkom datumu otvaranja na razini županijskih vijeća za lovstvo, uz uvažavanje datuma održavanja lokalnih izbora u BiH (2.10.) i poštujući zakonsku odredbu o zabrani nošenja naoružanja na dan održavanja izbora.Glede obilježavanja blagdana Svetog Hu-berta, zaštitnika lova i lovaca Lovačkog saveza Herceg Bosne, zaključeno je da se taj blagdan, na razini Saveza i njegovih članica, obilježi svečano 3. studenog, organiziranjem svetih misa i drugih prigodnih manifestacija. Također je za-ključeno da se na razini Saveza i njegovih članica, sukladno Pravilniku o programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita, provede ciklus izobrazbe lovnih pripravnika i polaganja lovačkih ispita za 2016. godinu, kao i da se na razini Saveza i njegovih članica tiska zidni lovački ka-lendar za 2017. godinu.

Odličje prvoga reda dobili su: Pero Kvesić iz HLU-a „Orao“ Čitluk; Filip Granić i Tomislav Matković iz LU-a „Li-vanjsko polje“ Lištani; Marko Bilić, Rafael Vujica, Rudolf Vujica, Dragan Bilić, Marijan Relota i Niko Čavara iz LD-a „Zec“ Busovača.

Odličje drugoga reda dobili su: Branko Lijović, Jozo Sučić, Anđelko Medo i Ivan Kelić iz LU-a „Livanjsko polje“ Lištani; Ivica Relota, Mijo Relota, Joško Marinić, Žarko Krišto, Miroslav Vujica, Anto Šimić, Ivica Krišto i Dragan Tomičić iz LD-a „Zec“ Busovača.

Odličje trećega reda dobili su: Tihomir Pehar i Dragan Pinjuh iz HLU-a „Orao“ Čitluk; Mirko Karaula iz LU-a „Cincar“ Livno; Tomo Kelić, Anđelko Rimac i Ante Brčić iz LU-a „Li-vanjsko polje“ Lištani; Marijan Petrović, Franjo Mravak, Jo-sip Šakić, Slaviša Čavara, Miroslav Bilić, Dejan Relota, Blaško Blažević, Branko Bilić, Ivo Vujica, Mario Šušnja, Marko Gu-delj, Pero Krišto, Anto Vujica, Slavko Lukin, Miroslav Rafaela Vujica, Dalibor Šantić, Mladenko Pušić, Anto Glavaš, Ljubo Marković, Vinko Miljak i Ivica Budimir iz LD-a „Zec“ Buso-vača; Tugomir Zucić i Borislav Tomas – posmrtno iz HLU-a „Malič“ Grude; Mario Ćavar, Davorin Pervan, Ivan Ostojić, Zdravko Dodig, Marijan Čilić, Ivan Čilić, Ivica Sivrić, Milenko Filipović, Dragan Mandžo, Vinko Ostojić, Stipe Prga, Nikola Prga, Nikola Planinić, Marinko Brkić, Marko Galić i Vale Čilić iz LD-a „Golub“ Čitluk.

DOBITNICI ODLIČJA

"SRNDAĆ" NE, "ORLOV KUK" MOŽDA

Očekivano, najviše rasprave i oprečnih mišljenja polučila je točka dnevnog reda vezana za prijam novih članica u članstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne. Na koncu je Upravni odbor donio odluku da se Lovačko udruženje „Srndać“ iz Velike Kla-duše ne primi u članstvo Saveza, a zahtjev Lovačke udruge „Orlov kuk“ iz Tomislav-grada vraćen je na ponovno razmatranje Županijskom vijeću za lovstvo Hercegbo-sanske županije. Razmatrajući presjek financijskog stanja i dugovanja članica Savezu, Upravni odbor je obvezao članice da svoja dugovanja prema Savezu podmire najkasnije do 1. studenog 2016. godine. Pod točkom razno predsjednik Saveza Slavko Marin inicirao je raspravu o pro-blematici uredskih prostorija za rad Save-za ističući neuvjetnost sadašnjih prostorija i tražeći od Upravnog odbora ovlasti da nastavi s aktivnostima na iznalaženju prostora za smještaj i rad Saveza, za što je dobio jednoglasnu potporu.Na koncu, po svim točkama dnevnog reda usvojeni su odgovarajući zaključci i odluke, a također treba istaknuti da je ovom sjednicom dominiralo pozitivno ozračje i veoma zrela, sadržajna, otvorena i konstruktivna rasprava o svim pitanjima.

ZAKLJUČCI1. Usvaja se Zapisnik sa sjednice Upravnog odbora održane 23.

4. 2016. u Mostaru.2. Usvaja se informacija o radu i aktivnostima Saveza u razdo-

blju između dviju sjednica Upravnog odbora.3. Usvaja se informacija o radu i aktivnostima županijskih vijeća

za lovstvo u razdoblju između dviju sjednica Upravnog odbora.

4. Svi članovi Upravnog odbora Saveza sudjelovat će na lovačkom balu koji organiziraju lovačke udruge iz Županije Središnja Bosna u Uskoplju 28. 10. 2016.

5. Ovogodišnju jesenju lovnu sezonu, na razini članica Saveza, otvoriti sukladno odredbama Zakona o lovstvu F BiH i Pravil-nika o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači, te dogo-vora o zajedničkom datumu otvaranja na razini županijskih vijeća za lovstvo, uz uvažavanje datuma održavanja lokalnih izbora u BiH (2. 10.) i poštujući zakonsku odredbu o zabrani nošenja naoružanja na dan održavanja izbora.

6. Na razini Saveza i njegovih članica svečano obilježiti blagdan Svetog Huberta, 3. 11., organiziranjem svete mise i drugih prigodnih manifestacija (zajednički lov, lovačka večer, dodje-la odličja…).

7. Na razini Saveza i njegovih članica provesti ciklus izobraz-

be lovnih pripravnika i polaganja lovačkih ispita za 2016. sukladno Pravilniku o programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita („Službene novine F BiH“ broj: 05/08).

8. Na razini Saveza i njegovih članica tiskati zidni lovački kalen-dar za 2017.

9. Ne prihvaća se zahtjev Lovačkog udruženja „Srndać“ iz Velike Kladuše br. 10/16 od 30. 5. 2016., za učlanjene u članstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne.

10. Županijsko vijeće za lovstvo Hercegbosanske županije u roku od 15 dana dostavit će u Savez mišljenje o prijmu Lovačke udruge „Orlov kuk“ iz Tomislavgrada u članstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne.

11. Članice Saveza, sukladno tabeli u privitku i u dogovoru sa stručnom službom Saveza, sravniti svoja dugovanja i podmi-riti ih najkasnije do 1. 11. 2016.

12. Ovlašćuje se predsjednik Saveza da nastavi s aktivnostima na pronalaženju privremenog uredskog prostora za smje-štaj Saveza, kao i trajnog prostora za smještaj i rad Saveza u Mostaru.

Predsjednik Saveza: Slavko Marin


IZ SAVEZA

Nakon Mostara i Banje Luke, sjed-nica Savjeta lovačkih saveza BiH održana je 1. rujna ove godine u Sarajevu. Domaćin i organizator sjednice bio je Savez lovačkih organizacija u BiH, a sjednicom je pred-sjedao Savo Minić, predsjednik Lovačkog saveza Republike Srpske. Sjednici su uz domaćine iz Saveza lovačkih organizacija u BiH: predsjednika Salema Alihodžića, Sifeta Žgalja i prof. dr. Mersu-dina Avdibegovića, nazočili i predstavnici Lovačkog saveza Republike Srpske: pred-sjednik Savo Minić i tajnik Vasilije Savić, te predstavnici Lovačkog saveza Herceg Bosne: predsjednik Slavko Marin i tajnik Ivica Lučić.Podsjetimo, Savjet lovačkih saveza Bosne i Hercegovine savjetodavno je tijelo za lovstvo sporazumno utemeljeno od strane triju lo-vačkih saveza u BiH, organizirano na temelju

Memoranduma o obliku organiziranja i su-radnje lovačkih saveza na prostoru BiH.

NASTAVAK AKTIVNOSTI OKO CITES KONVENCIJE

Na dnevnom redu sjednice bile su dvije teme. Jedna vezana za potvrdu i analizu zaključaka i stavova s prethodne sjednice, druga vezana za dosadašnji i budući rad i organizaciju Savjeta lovačkih saveza BiH.Razmatrajući zaključke i stavove s pret-hodne sjednice Savjeta održane 17. svib-nja u Banjoj Luci, sudionici sjednice su jedinstveni u stavovima da i dalje treba intenzivno nastaviti s provedbom aktiv-nosti vezanih za provedbu i primjenu CI-TES konvencije u BiH, u kom smislu tre-ba maksimalno angažirati sve raspoložive resurse koji savezima stoje na raspolaganju kako bi se ova, za bh. lovstvo veoma važna materija, napokon razriješila. U tom smi-slu posebno je naglašen angažman radne

skupine Savjeta zadužene za koordinaciju aktivnosti na provedbi CITES konvencije u BiH, kojoj je na čelu mr. sc. Vlado Soldo.

REDIZAJN ILI KORJENITA PROMJENA

Druga tema, vezana za dosadašnji i budući rad i organizaciju Savjeta lovačkih saveza BiH, bila je težišna tema sjednice i očekiva-no, s obzirom na njezino značenje, polučila je više zanimanja i izazvala više polemika i rasprava od prethodne teme.Nakon iscrpne i veoma otvorene rasprave svih sudionika sjednice može se konstatira-ti da su, glede budućeg rada i ustroja Savje-ta lovačkih saveza BiH, mišljenja i stavovi pojedinih lovačkih saveza dosta podijelje-ni, pa i oprečni. Naime, predstavnici Saveza lovačkih or-ganizacija u BiH zagovornici su radikalne transformacije Savjeta iz neformalnog sa-vjetodavnog i organizacijskog tijela u for-malno pravno tijelo registrirano na držav-noj razini u BiH, a predstavnici druga dva saveza zagovornici su malo blaže varijante, odnosno redizajna postojećeg Memoran-duma o obliku organiziranja lovačkih sa-veza u BiH i njegove postupne prilagodbe sadašnjem i budućem stanju i prilikama u lovstvu Bosne i Hercegovine. Obrazlažući ovakav stav Lovačkog saveza Herceg Bosne, predsjednik Slavko Marin istaknuo je sljedeće: „Bio sam sudionik u kreiranju dokumenta koji imamo pred so-bom, jer sam u ovoj priči više od petnaest godina. Stav našeg Saveza je da je ovaj pravni okvir, odnosno norma koju imamo kroz Me-morandum i Poslovnik o radu, posve dovolj-na u ovoj fazi organizacije Savjeta koji kroz njih, ako želi, može u potpunosti ostvariti svoju funkciju u budućim procesima u okvi-ru države, ali i u okviru procesa integracije u EU. Registrirati organizaciju pod imenom države, a nemati funkcionalnu dimenziju na cijelom prostoru države, nema svrhe“.Predsjednik Marin također je predložio da stručne službe sva tri saveza urade anali-zu sadržaja Memoranduma i Poslovnika o radu Savjeta i ako postoji potreba, da se ti dokumenti dopune i preciznije definiraju te u konačnici međusobno usuglase, što je na kraju od strane sva tri saveza prihvaćeno u formi zaključka s ove sjednice. Također je zaključeno da će domaćin iduće sjednice Savjeta biti Lovački savez Herceg Bosne.

Različiti pogledi na budući ustroj SavjetaPredstavnici Saveza lovačkih organizacija u BiH zago-vornici su radikalne transformacije Savjeta iz neformal-nog savjetodavnog i organizacijskog tijela u formalno pravno tijelo registrirano na državnoj razini u BiH, a predstavnici druga dva saveza zagovornici su malo blaže varijante, odnosno redizajna postojećeg Memoranduma o obliku organiziranja lovačkih saveza u BiH.

piše Ivica Lučić

SJEDNICA SAVJETA LOVAČKIH SAVEZA BiH

Tema o budućnosti Savjeta izazvala je dosta rasprave

LOVNA SEZONA

Lovna sezona postupno se otvara na sve više vrsta sitne i krupne divljači pa uz divlje svinje, počinju se loviti divlje patke, liske i trčke, a od 16. rujna fazani. Podsjetimo se, prije početka lova potrebno je prebrojiti divljač kako bismo provjerili i utvrdili stvarni prirast te što pravilnije mogli planirati i obaviti odstrel. Može se odstrijeliti samo onoliko divljači koliko je određeno planovima gospodarenja koji su usklađeni s planskim dokumentima gospodarenja lovištem – lovnogospodar-skom osnovom lovišta, na koju je dana pisana suglasnost od strane ministarstva mjerodavnog za poslove lovstva. Bez div-ljači u lovištu nema lova i lovstva, pa lovci kojima je prioritet očuvanje i opstanak divljači ne love preko mjere. Lov, zapravo, i ne ugrožava opstanak divljači, divljač ugrožava pohlepa pojedinaca.

PLANSKE ODLUKE

Odstrelom se regulira i održava brojnost i kvaliteta divljači (matični fond), što je kompromis između zaštite divljači i ljud-skih interesa, usmjeren ka održivoj upo-rabi prirode i divljači. Lovci su uspješni samo ako imaju bogato lovište, to je odu-vijek vrijedilo. Suprotno, prazno lovište je sramota za sve lovce. Kad je lovište bogato divljači, realno je očekivati i veći odstrel, pa se može zaključiti da domaćinski odnos prema divljači donosi najbolje rezultate u gospodarenju lovištem. Posljednjih deset-ljeća, sami lovci izravno ne odlučuju koli-ko će se divljači odstrijeliti u tijeku lovne godine. O odstrelnim kvotama odlučuje se planski, kroz godišnje planove gospodare-nja lovištem, koje utvrđuje stručna služba uz poštovanje lovačke struke i znanosti, cijeneći interese i načela zaštite prirode i divljači. Plan odstrela definiran godišnjim planom gospodarenja lovištem realizira se

u skladu s odredbama Zakona o lovstvu Federacije BiH. Plan odstrela uzgajanih vrsta divljači i ostalih vrsta divljači eviden-tiranih u lovnoj osnovi, prilagođen je tra-janju lovne sezone na lovostajem zaštiće-ne vrste divljači. Osim precizno utvrđenih lovnih dana za odstrel pojedinih uzgajanih vrsta divljači u godišnjem planu gospoda-renja lovištem, upravni odbor, na prijedlog stručne službe, posebnom odlukom može utvrditi lovne dane za ostale lovostajem zaštićene vrste divljači u skladu sa zakon-skim i drugim propisima.U našim lovištima najzastupljenija i naja-traktivnija lovna divljač još uvijek je divlja svinja. Prema Zakonu o lovstvu Federacije BiH i Pravilniku o vremenu lova lovosta-jem zaštićene divljači, divlja svinja pripada u skupinu lovostajem zaštićene divljači, pri čemu za veprove i nazimad nema ogra-ničenja lova tijekom godine, a za krmače i prasad lovostaj traje od 1. siječnja do 31. srpnja. Divlja se svinja lovi i pojedinačnim

NAGLASAK NA PLANU, ZAKONU I SIGURNOSTI

Jesenska lovna sezona

Kako odmiču dani u lovištima primjećujemo sve više papkaste divljači koja se počela linjati, izmjenom kratke i tanje ljetne u gušću, dužu i deblju zimsku dlaku. Hlad-nije vrijeme osjećaju i ptice selice pa je njihova seoba u punom jeku. Golubovi grivnjaši skupljaju se u manja ili veća jata i postupno odlijeću, a šljuke na svom putu ponovno dolaze u naše krajeve. U šumama pada teško šumsko sjeme, žir, bukvica i kesten, što obilno koristi divljač kako bi na vrijeme skupila dovoljno masnog tki-va za zimu. Ako je urod ovih plodova zbog nekog razloga izostao, prihranjivati divljač potrebno je početi što prije. Sijeno, sjenaža i silaža već trebaju biti spremljeni i spre-mni, a s polja još valja pobrati kukuruz kojim ćemo se poslije koristiti za prihranu. Krajnje je vrijeme za kon-trolu i popravak ili izgradnju novih hranilišta za divljač.

piše Tomislav Mihaljević

8Broj 105, kolovoz - listopad 2016.

LOVNA SEZONA

i skupnim (grupnim) lovom. U uzgojnom smislu, valja naglasiti prednosti pojedi-načnog lova jer on pruža bolju moguć-nost prosudbe same divljači te sukladno donesenoj procjeni i kvalitetan odstrel. Od metoda pojedinačnog lova, na svinje se prakticira lov dočekom na zemlji i na visokoj čeki, lov prikradanjem i u slučaju veprova, vrlo rijetko lov potiskivanjem te lov potraživanjem sa psom. Razlog tomu leži u činjenici da krmače redovito napuštaju svoje mjesto pri dolasku pasa, a veprovi se odlučuju na ostanak uzdajući se u svoju obranu. Tada im lovac može prići na udaljenost potrebnu za učinkovit hitac. Od skupnih se metoda lova prak-ticiraju prigon i pogon. Pri izboru oružja i kalibra za lov na divlju svinju mogu se koristiti puške risanice i puške glatkih cijevi. U slučaju lova puškama sačmarica-ma umjesto klasičnih naboja sa sačmom koriste se tzv. kugle. Danas je, naravno, obveza za svako odstrijeljeno grlo dosta-

viti uzorak i podvrći ga veterinarsko-sa-nitarnom pregledu.

ZAKONSKA REGULATIVA

Sukladno Pravilniku o uvjetima gospoda-renja lovištima, u lovištima se može orga-nizirati pojedinačni i grupni lov, ovisno o vrsti divljači koja se lovi i broju lovaca. Pojedinačnim lovom love se sljedeće vrste divljači: srna, muflon, divokoza, divlja svinja i medvjed. Pojedinačni lov se obavlja dočekom na zemlji, dočekom na čeki, vabljenjem, vrebanjem (pretraživa-njem), šuljanjem, mamljenjem i zapregom, privozom čamcem bez motornog pogona, pticama grabljivicama, stupicama i klop-kama, uvijek uz stručnog pratitelja. Grupnim (skupnim) lovom se love sljedeće vrste divljači: divlja svinja, zec, fazan, polj-ska jarebica, jarebica kamenjarka, šumska šljuka, divlja patka, divlja guska, grlica, gu-gutka, prepelica, liska i druge vrste divljači

izvan režima zaštite. Grupni lov se obavlja prigonom, pogonom i kružnim lovom. U grupnom je lovu dopuštena uporaba lo-vačkih pasa u skladu s odredbama Zakona o lovstvu. U grupnom (skupnom) lovu sudjeluju najmanje tri lovca.Divljač izvan režima zaštite lovi se u poje-dinačnom i grupnom lovu. Krupna divljač lovi se na temelju dozvole za lov krupne divljači izdane na propi-sanom formularu, a divlja svinja i sitna divljač na temelju dozvole za lov koja glasi na ime vođe grupe lovaca. Dozvolu za lov krupne divljači izdaje korisnik lovišta (stručni djelatnik - upravnik lovišta, po ovlaštenju korisnika lovišta), a dozvolu za lov sitne divljači predsjednik organi-zacijskog dijela udruge (sekcija, društvo, podružnica ili sl.) za lovni revir u kojem svoje aktivnosti ostvaruje taj dio udruge. Dozvola za lov se izdaje najmanje 24 sata prije početka lova. Dozvola za lov može se izdati samo za one vrste divljači koje su predviđene u godišnjem planu gospodarenja lovištem za tekuću lovnu godinu i u planiranom obujmu (broju). Ulovljena divljač i njezini dijelovi mogu se iznijeti iz lovišta samo uz potvrdu koju na propisanom formularu izdaje pratitelj lovca u lovu na krupnu divljač, odnosno vođa grupe lovaca ili lovnik u lovu na divlju svinju i sitnu div-ljač. Potvrda za sitnu divljač i divlju svinju može se dati i vođi grupe lovaca za cijelu grupu, ako zajedno izlaze iz lovišta ili idu do mjesta stanovanja. Pratitelj lovca i vođa grupe lovaca dužan je u roku od 48 sati po završetku lova, odnosno u roku koji utvrdi upravni odbor korisnika lovišta, dostaviti stručnoj službi korisnika lovišta zapisnik o izvršenom lovu i izvješće o izvršenom lovu. Grupi lovaca, odnosno lovcu iz grupe lovaca za koju nije dostavljeno izvješće u roku, neće se izdati dozvola za lov u sljedećem lovnom danu, a vođa grupe – pratitelj na taj način čini težu povredu discipline i za nju upravni odbor korisnika lovišta može toj osobi uskratiti pravo vođe grupe – pratitelja.Lovci članovi udruge i njihovi gosti u lov polaze sa zbornog mjesta i iz lova se vraćaju na zborno mjesto. Zborna mjesta za svaki lovni revir, ovisno o broju grupa lovaca, utvrđuje upravni odbor korisnika lovišta najkasnije 15 dana prije počet-ka lovne sezone i o tome upoznaje sve članove udruge. Pratitelj odnosno vođa grupe lovaca na zbornom je mjestu dužan u dozvolu za lov unijeti imena lovaca koji


LOVNA SEZONA

sudjeluju u lovu te provjeriti ispravnost oružja i opreme za lov, lovnu kartu, član-sku kartu, oružni list i dokumente za pse ako se vode u lov. Obvezno je upoznati lovce s vrstom divljači koja će se loviti, načinom lova, vremenom završetka lova i mjerama sigurnosti kojih se svi lovci trebaju pridržavati. Članovi udruge mogu loviti lovostajem zaštićenu sitnu divljač samo nedjeljom i državnim praznikom, a divlje patke i divlje guske i radnim danima koje odredi upravni odbor korisnika lovišta. Lovci koji ne ispunjavaju navedene uvjete i lovci koji su pod utjecajem alko-hola, taj dan ne mogu loviti.U skladu s Pravilnikom o vrsti i broju pasa za lov na pojedine vrste divljači, skupni lov divljači čije tehnike lova zahtijevaju lo-vačkog psa ne može započeti i trajati ako u njemu ne sudjeluje najmanje jedan lovački pas na pet sudionika. Korisnik lovišta obvezan je u lovištu kojim gospodari, a u kojem se prema odredbama lovnogospo-darske osnove ili programa uzgoja divljači planira odstrel krupne divljači, osigurati lovačkog psa koji ima položen radni ispit na krvnom tragu. S lovačkim psima go-ničima koji imaju položen ispit urođenih osobina dopušteno je loviti divlju svinju, zeca, divljeg kunića, lisicu, čaglja, divlju mačku, kune i tvora. S terijerima i jazav-čarima koji imaju položen ispit prirođenih osobina dopušten je lov jamarenjem uz iskapanje. Nije dopušteno korisiti lovačke pse noću, osim kod rada na krvnom tragu i pri lovu šljuka i močvarica u preletu. Kao noćno vrijeme drži se razdoblje od dva sata nakon zalaska sunca do dva sata prije izlaska sunca. Lovački psi goniči mogu se koristiti u lovištu samo nakon dobive-ne dozvole korisnika lovišta. S goničima nije dopušteno loviti od 5. siječnja do 1. listopada.

SIGURNOST U LOVU

Temelj, odnosno polazna osnova plana mjera sigurnosti pri provedbi pojedinač-nog i skupnog lova je izrada pravilnika o lovu kojim korisnik lovišta propisuje mjere sigurnosti u lovištu ili uzgajalištu divljači kojim gospodari. Iz plana mjera sigurnosti, pri provedbi pojedinačnog a posebno skupnog lova, bit će vidljivo kako najracionalnije i najučinkovitije osigurati provedbu mjera sigurnosti pri rukovanju lovačkim oružjem, ali i ostale radnje i postupke u organizaciji i provedbi lova, kao što su: provedba lovnogospodarske

osnove i programa uzgoja divljači, uvjeti lova divljači, lovljenje divljači, prava i ob-veze korisnika lovišta kao i lovaca u smislu korištenja divljači i njezinih dijelova te lovački običaji i lovna etika.Sigurnost u lovu nije i ne može biti slu-čajnost. Ona mora biti rezultat: sigurnog oružja, znanja o oružju, lovačkog iskustva, obučenosti u rukovanju oružjem, odgo-vornog ponašanja i zakonske regulative.Svako oružje koje se prodaje u ovlaštenim prodavaonicama mora biti testirano i verificirano žigom. Nakon svake modifi-kacije oružje se također mora testirati i

za lov od strane korisnika lovišta), vezan je za poštovanje svih zakonskih odredbi. Mjere sigurnosti tijekom lova ne smiju biti preopširne, ali moraju sadržavati bitne po-stupke i radnje kojih se moraju pridržavati svi sudionici u lovu. Na temelju policijskih izvješća o nesreća-ma u lovu, može se zaključiti da je njihov najčešći uzrok ljudski faktor, odnosno nedovoljna educiranost i samovolja, što se posebno očituje u napuštanju odre-đenog mjesta na crti odstrela i pucanju u zabranjenom smjeru, odnosno prema pogoničima ili drugim lovcima. Ostale

verificirati na glavi puške ili na cijevima. Koristiti se mogu streljiva i naboji koji su prethodno testirani za tu vrstu oružja. Popravak i preinaka oružja uvijek se radi kod ovlaštenih puškarskih radionica.Poznavanje oružja i streljiva, njihovih do-brih i loših (opasnih) svojstava pridonijet će povećanju sigurnosti (posebna pozor-nost kod uporabe ubrzice ili šnelera).Lovačko iskustvo, što je veće, veća je i sigurnost uporabe oružja u lovu.Sustavnim rukovanjem i vježbanjem također se povećava sigurnost korištenja lovačkog oružja u lovu.Pojedinačni lov kojim se love sve vrste krupne i sitne divljači (vrebanjem, doče-kom, šuljanjem, pretraživanjem, privozom zaprežnim kolima, privozom čamcem bez motornog pogona, pticama grabljivi-cama), bit će besprijekorno siguran ako lovca prati stručni pratitelj – profesionalac (lovočuvar ili stručna osoba). Odlazak samog lovca u lovište i izvršenje lova (odstrela divljači po izdanoj dozvoli

uzroke stradavanja lovaca teško je pratiti, poglavito ako je riječ o stradavanjima u nezakonitom lovu. Način planiranja mjera sigurnosti i njihova primjena u praksi koju provode profesionalni djelatnici s dugo-godišnjim lovačkim iskustvom, rezultira kontinuiranim smanjenjem broja nesreća u lovu. Lovačke udruge, koje uglavnom gospodare zajedničkim lovištima, nemaju dovoljan broj profesionalnih i stručnih djelatnika za organizaciju i provedbu po-jedinačnih i skupnih lovova na siguran na-čin. Njih najčešće provode lovci amateri, a to nije jamstvo sigurnosti u lovu. Stoga bi bilo poželjno da lovački savezi organiziraju stručna predavanja koja će pohađati lovni-ci, odnosno lovci koji vode lovove unutar lovačkih organizacija. Kao sigurnosnu mjeru u lovu naši su lovci prihvatili noše-nje reflektirajuće crvene vrpce oko šešira i/ili crvenog odnosno žutog reflektirajućeg signalnog prsluka za vrijeme lova, što je također jedna od značajnih mjera sigurno-sti u lovu koja bi trebala postati pravilo.

Broj 105, kolovoz - listopad 2016.10


LOVNA SEZONA

Pod pojmom sitna divljač u lovačkoj se praksi misli na pernatu i dlakavu div-ljač, ne velike biomase. Na nju se najčešće puca s manje udaljenosti i u većini slučaje-va sačmenim streljivom. Neke štetočine dopušteno je odstrijeliti malokalibarskim puškama, najčešće u kalibru 22 Long Rifle, 22 Magnum, 22 Hornet ili, pak, 222 i 223 Remington.Kad je riječ o sitnoj divljači, onda se s pra-vom može razmišljati o uporabi sačmenog oružja i streljiva. Znamo da postoji nekoliko sačmenih kalibara: 10, 12, 16, 20 i tako dalje. Svi su oni dostatni za dobar i uspješan lov sitne divljači.Naši lovci najčešće koriste puške kalibra 12 i 16, rijetko kalibra 20. (U daljnjem tekstu najčešće ćemo koristiti parametre kalibra 12/70 mm.)Uobičajena masa sačme u streljivu kalibra 12/70 je 36 grama. Iskusni lovci, međutim,

često traže „laganiji“ metak, pa proizvo-đači udovoljavaju njihovim željama i proizvode streljivo punjeno s 32 grama sačme (u kalibru 12/70). Ta su punjenja jeftinija, mekša za pucati i prikladnija. Ovakvo streljivo preporučuje se za ljetne, toplije dane lova.

PREPELICA. Od sve naše poljske divljači, prepelica pruža najviše sportskog užitka. Preporučljivo ju je loviti izjutra posve rano, dok ne krene u potragu za hranom. Lov na prepelicu bez psa ptičara krajnje je nemoguć, nesportski i neetičan. Ne leti visoko, oko metar i pol iznad zemlje, pa treba biti jako obazriv pri pucanju.Na prepelicu treba pucati s udaljenosti od 20 do 30 metara. Ako to činimo na manjim udaljenostima, najčešće ćemo je promašiti, a ako se dogodi da je pogodi-mo, od nje neće ostati skoro ništa jer će je gust snop sačme raznijeti.

Prepelica se lovi puškama sačmaricama različitih kalibara od kojih su najčešći 12, 16 i 20, a izbor sačme zavisi od samog lovca koji puca.Najčešće se koristi streljivo s oznakom 10, 12 i 14, kojemu je promjer sačme od 1,5 pa sve do 2,4 milimetra. Sačmena punjenja su različita, zavisno od proizvođača, a kreću se (kal. 12) između 24 i 32 grama.Kod pušaka koje imaju izmjenjive čokove koristi se tzv. Free shot, to jest cilindar, dakle čok koji najmanje sužava usta cijevi.

GRLICA. Najbolje razdoblje za lov grlice jako je kratko, traje od kraja kolovoza pa do kraja rujna. Najbolje dnevno vrijeme za njihov lov je izjutra do 10 sati i popodne poslije 16 sati.Ljeti, osobito od kolovoza pa sve do seobe, najčešće ćemo je vidjeti u blizini rijeka ili drugih vodenih površina jer joj je potreb-na voda koju uzima nekoliko puta dnevno.

Ovaj članak o lovu sitne divljači u prvom je redu namijenjen mlađim lovcima i onima koji se tek odnedavno bave lovom kao sportom. Više je puta do sada pisano u našem lovačkom glasilu o vrstama, staništu i lovu sitne divljači. Ovaj ćemo put sažeto opisati našu najčešće lovljenu sitnu divljač, način lova te oružje i streljivo koje je najprikladnije za lov pojedine vrste divljači.

piše Mladen Bešlić

To su inače područja gdje se okupljaju veća jata grlica, osobito pred seobu.Grlica se lovi isključivo puškama sačmari-cama, standardnih kalibara 12, 16 ili 20.Preporučljivo je da se svaki lovac, ako ima mogućnost, opredijeli za lakšu pušku ma-njeg kalibra, jer nije svejedno po vrućem danu nositi u rukama oružje od 3,5 ili od dva kilograma.Izbor streljiva osobna je stvar svakog lovca, ali je najbolje loviti sa sač-menim punjenjem ve- ličine 12 i 14 (sačma promjera 1,9 pa sve do 2,5 mm). Što više olovnih kuglica u patroni, veće su šanse da naciljani golub ili grlica budu pogođeni. Nije svejedno imate li u patroni 100 ili 300 olovnih kuglica.

GOLUB. Golub se lovi najčešće u poljima s čeka ili kad su u preletu, dočekom na po-jilištima te zasjedom uz prikrajke i rubove šuma. Sve vrste golubova jako su brze ptice, oso-bito kad su u letu, stoga je potrebno brzo i učinkovito pucati, obvezno uzimajući u obzir pretjecanje. Kao i većina sitne divljači lovi se puškama sačmaricama standardnih kalibara, dakle 12, 16 i 20, ali može i s još manjim, od kalibra 24 pa sve do 41.Sačmeno punjenje za lov goluba trebalo bi biti od 32 do 36 grama, sa sačmom promjera 2,5 do 2,9 mm.Što se pak tiče goluba grivnjaša, on je veoma oprezna i plašljiva ptica pa obično sjedi na nekom višem drvetu kako bi imao dobar pogled na okolinu. Čekamo ga u za-sjedama pri ulazu u šumu ili izlazu iz nje, na pojilištima te na pokošenim njivama, pšeničnim ili ječmenim strništima.Za grivnjaša vrijedi jednak izbor oružja i streljiva kao i za druge vrste golubova, samo što je na njega ipak bolje pucati nešto krupnijom sačmom, od 2,5 pa do 3,2 mm.

TRČKA (JAREBICA POLJKA). Kao i sve druge koke, trčka se pretežito kreće po tlu, a nagli polet i ravnocrtni let koristi samo u slučajevima opasnosti i na kraćim preleti-ma (do hrane, noćišta i nazad).Obitava najčešće u poljima, ali se jata trčki mogu naći i na otvorenim površinama planina na oko 1000 metara nadmor-ske visine. U posljednje vrijeme, zbog velikih površina monokultura, uklanjanja neobrađenih dijelova (guštara, živica i međa) mehanizacijom i uporabe pesticida

u poljodjel-stvu, smanjuje se broj trčki, usprkos ograničenjima lova.U zimsko vrijeme trčke se koncentrira-ju na mjestima gdje ima hrane, pa i uz hranilišta ako ih postave lovci. Na tim se mjestima lovi sa psom ptičarom, uvijek vodeći računa o tome da se iz jednog matičnog jata ne odstrijeli prevelik broj jedinki kako jato na kraju lovne sezone ne bismo doveli do istrebljenja.Trčka je veoma brza pri polijetanju. Stoga treba, kad pas ptičar stane u fermu, brzo procijeniti pravac leta i sigurnosnu situaciju na njezinoj putanji. Prilikom polijetanja treba brzo i precizno pucati, na udaljenosti 30 – 35 metara. Nakon toga hitac više nije ubitačan i može doći samo do ranjavanja divljači, kad će se ona skriti negdje izvan dometa nosa ptičara i zasigurno uginuti. Lovi se istim kalibrima pušaka sačmarica kao i prethodno opisana divljač. Za lov u toplijem razdoblju preporuča se sačma promjera 2,1 do 2,5 mm, a u hladnijem, kad se temperature spuste blizu ništice, od 2,3 pa sve do 2,9 mm. Dostatno punjenje sačme za početak sezone je 32 grama, a u drugom, hladnijem dijelu potrebno je nešto jače, dakle 34 ili 36 grama.

JAREBICA KAMENJARKA. Zovu je još i jarebi-ca grivna, po crvenom vijencu oko vrata koji izgleda kao griva. Ime joj kaže da najčešće obitava na kamenjaru i na rijetko obraslim planinskim predjelima u konti-nentalnom dijelu zemlje. Zimi se spušta u niže, sigurnije i toplije predjele u potrazi za hranom.Veoma je brza i nepredvidiva, često lovce iznenadi svojim polijetanjem tamo gdje bi je najmanje očekivali.Brza reakcija i pravodoban hitac dovode do uspješnog pogotka, u protivnom brzo nestaje nizbrdicom u brišućem letu, u potrazi za sigurnijim mjestom.

Za nju vrijede ista balistička pravila kao za trčku (poljku), samo što je ona nešto teža i tvrđa na pucanj. Stoga treba razmi-šljati o nešto većem sačmenom punjenju i promjeru sačme.

ŠLJUKA BENA. Lovci sladokusci drže je naj-atraktivnijom pernatom lovnom divljači. Selica je i u jesen je nalazimo u raznim miješanim bjelogoričnim šumama. Naj-češće tamo gdje ima dosta vlažnog lišća i humusa, a u hladnim zimskim danima s ledenom pokoricom, uz nezaleđena vrela, potoke i rječice.Lov šljuke u jesen i proljeće obavlja se dočekom za vrijeme preleta u predvečerje i ujutro u svitanje. Tijekom lova sa psima ptičarima i šunjkavcima može se loviti po cijeli dan, a poznato je da se gotovo uvijek vraća na mjesto s kojeg je podignuta.Ova šljuka ima specifičan način nešto spo-rijeg polijetanja, posebice iz gustiša, stoga se lovcu pruža prilika za brzo i učinkovito pucanje. Gusto raslinje često zna omesti pucanje, no nakon izlaska iz njega ukaže se čista meta i prilika za ponovni pucanj.Šljuka se lovi puškama sačmaricama sa što manje suženim cijevima i što kraćom cijevi, najčešće 60 do 65 centimetara. Takve puške imaju puno veći posip sačme od standardnih i puno su učinkovitije u lovu na šljuku.Šljuka je dosta mekana na pucanj i dovolj-no je nekoliko kuglica sačme pa da bude oborena. Najčešće se koristi sačma nepravilnog oblika ili streljivo koje je posebno naprav-ljeno za šljukolov, tzv. disperzante metak. Ovakvo streljivo ima posebno pregrađenu košaricu za sačmu koja prilikom ispalji-vanja tu istu sačmu već nakon 7-8 metara

LOVNA SEZONA


razbacuje u širi krug stvarajući pritom puno veći posip od klasičnog streljiva.Uobičajena punjenja ovog streljiva kreću se od 32 do 38 grama, a promjeri sačme su od 1,7 do 2,5 milimetara.

FAZAN. Fazan je najviše i najčešće lovljena europska pernata divljač. Mnogi lovački vježbenici svoja prva lovačka iskustva najčešće stječu loveći fazane u slobodnoj prirodi. Fazan je plaha ptica odlično ra-zvijenih osjetila, koja se često trkom i bje-žanjem ispred lovca pokušava skriti, a polijeće tek u slučaju ne-posredne opasnosti. Početni let mu je bučan, spor i ravnocrtan, i ostavlja lovcu veliku mogućnost preciznog i učinkovitog hitca. Obitava i hrani se uz rubove šuma, šipražja i na zaraslim i neobrađenim njivama. Lovi se prigonom i potragom sa psima šunjkavcima i sa ptičarima raznih vrsta i pasmina.Mnogi proizvođači sačme-nog streljiva izrađuju posebno streljivo za lov fazana, koje se može naći u nekoliko različitih varijanti sačmenog punjenja i različitih promjera sačme.Lagano punjenje koje je pred-viđeno za lov fazana u toplijem vremenskom razdoblju teži 30 do 32 grama, a teže punjenje za hladnije uvjete lova 36 do 38 grama olovne sačme. Promjer kuglica olova mu je od 2,7 do 3,2 milimetra. Brzina ispaljenog metka na izlazu iz cijevi iznosi 410 m/s, što je posve dostatno za siguran odstrel ove krupne ptice.

DIVLJA PATKA. Lov divlje patke vezan je pretežito uz područja s vodenim površinama. Patka na njima obitava, hrani se i podiže potomstvo. Osim hranjenja na vodi, patka izjutra i predvečer prelijeće na obližnje oranice, neobrađene njive i livade u po-trazi za hranom, gdje je lovci sačekuju na jutarnjem i predvečernjem preletu. Divlja patka je jako brza i veoma tvrda na pucanj. Za dobar pogodak stoga je potrebna dobra uvježbanost i oštro oko strijelca koji će se držati pravila pretjeca-nja i procjene udaljenosti.Nepisano lovačko pravilo kaže da se u lov na patku ne kreće prije hladnog vremena.

Za takav „hladni“ lov potrebno je streljivo s pojačanim punjenjem, od 40 pa sve do 50 grama – „Semi“, odnosno „Ful Ma-gnum“.U lovu za toplijeg vremena dostatno je punjenje od 36 grama s promjerom olovne sačme od 2,9 do 4,0 milimetara.

DIVLJA GUSKA. Stanište joj je isto kao kod divlje patke, na isti se način i lovi. Divlja guska ima uobičajenu naviku prele-ta iznad obitavališta, te se uspješno može

cjelodnevno loviti. Ipak, najbolje je loviti je izjutra i predvečer s čeke, na preletu, kada je manje oprezna i bliže dolazi lovcu na nišan.Zbog učinkovitog dometa sačme i obično velike udaljenosti divlje guske u letu u odnosu na strijelca, poželjne su puške s dužim cijevima (minimalno preko 70 cm) koje su usko čokirane, da bi što dulje nosile sačmeni snop.Divlja guska ima veoma dugačak životni vijek. Istraživanja su pokazala da su po-

jedine proživjele preko 70 godina. Stariji primjerci znaju biti jako tvrdi i žilavi, te su kao takvi dosta otporni na udar sačme. U lovu divlje guske najčešće se koristi stre-ljivo s pojačanim „Magnum“ punjenjem od 42 do 50 grama.

ZEC. Zec je naša najčešće lovljena sitna dla-kava divljač. Pojam lova i lovine svugdje u svijetu počiva na ovoj plemenitoj i plahoj životinji. Zvati se lovcem a u karijeri ne odstrijeliti niti jednog zeca, nepojmljivo je

i nezamislivo.Zec živi i obitava u gotovo svim našim lovištima, bez obzira gdje se nalaze i kakvog su tipa.Ima ga u polju, pa ga po mjestu obitavanja zovu poljski zec, a u brdu i planini je planinski ili brdski zec.Veoma je plah i oprezan, osobito za sezone lova kad na lavež psa goniča brzo ustaje iz loge i bježeći pokušava naći bolje, skrovitije mjesto za sigurniji dnevni odmor.Lovi se uz pomoć pasa goniča, sa standardnim puškama sačma-ricama. Streljivo za lov zeca također je standardnog, 36-gramskog pu-njenja (kalibar 12/70), a promjer sačmenih kuglica je od 3,0 pa sve do 4,5 mm, ovisno o tempe-raturi zraka, konfiguraciji terena i godišnjem dobu lova.

LISICA. „Mudru liju“ lovci širom svijeta rado love.Živi na sličnom području kao i zec, u posljednje vrijeme često preblizu naseljenih mjesta i dru-gih ljudskih nastambi. Lovi se uz pomoć lovačkih pasa goniča i s čeke na pripremljenim hranili-štima.Veoma je mudra i zna dosta

puta zavarati pse goniče, nerijetko i lovce kojima promakne ispred nosa.Oružje i streljivo koje se najčešće koristi u lovu na lisicu isto je kao i za zeca. Zbog nešto krupnije građe od zeca i nešto de-bljeg krzna, koristi se i nešto veći promjer sačme, 4,0 do 5,0 milimetara.Lisicu je, na čekama, dopušteno odstrijeliti i karabinskim oružjem – puškama malih kalibara: 22 Hornet, 222 Remington, 223 Rem i ostalim u kalibru 22, težine zrna ne preko 4 grama.

LOVNA SEZONA


LOVNO STRELJAŠTVO

Dan uoči natjecanja, 5. kolovoza, bio je termin za službeni trening. Vrijeme je bilo ugodno, osvježavajuće. Skoro sve ekipe, od Posavine do Hercegovine, došle su na trening i planirale noćenje. Kvar na stroju za izbacivanje letećih meta tijekom trenin-ga, koji se nije mogao odmah otkloniti, „potjerao“ je strijelce u hotel „Maestral“ gdje se uz večeru i ugodan razgovor osta-lo do kasnih sati. Domaćini su učinili sve da se kvar otkloni. U pomoć je pozvan i čapljinski strijelac Niko Rebac, da ponese rezervni dio s njihove streljane.

LJETNA "ZIMA"

Subota je osvanula tmurna i prohladna, 10 Celzija u gradu. Kako nas je vrijeme na Kupre-su „opametilo“ prije tri godine, većina strijelaca je šorceve i majice zamijenila toplijom garderobom. Za one malobroj-ne i lakomislene koji nisu imali rezerve, spas se tražio u mod-nim buticima ili kod domaćih lovaca. Po dolasku na streljanu uz domaćine zatičemo strijelce iz Čapljine gdje privode kraju popravak stroja. Izgledalo je da će sve ići svojim tijekom, ali… Po obroncima iznad Stolina vrila počele su sijevati munje i udarati gromovi uz jak vjetar i kišu. Sklonili smo se ispod nadstrešnica i pripremljenog šatora. Kako se vrijeme nije smirivalo, strijelci su odlučili krenuti s natjecanjem. „Mi lovci navikli smo se na ovakve uvjete u prirodi“, bio je stav

PRVENSTVO ČLANICA SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Puške, munje i gromovi u jedan glas…Šesnaesto Prvenstvo članica Saveza održano je 6. kolovoza ove godine na streljani „Stolino vrilo“ u Kupresu. Otkako je 2010. službeno otvorena ova streljana, ovo je treće natjecanje na razini Saveza čiji je domaćin LD „Tetrijeb“ Kupres.

KUPRES

piše Vlado Bošnjak

Po ovakvom nevremenu, organizator i strijelci ipak su se dobro snašli


LOVNO STRELJAŠTVO

svih sudionika. Kako rečeno, tako i urađe-no. Pod šatorom je obavljena prijava strije-laca, podijeljeno streljivo i izvučeni startni brojevi. Pod nadstrešnicom na streljani odakle strijelci pucaju održan je svečani čin otvaranja natjecanja. Sve sudionike je u ime domaćina pozdravio predsjednik LD-a „Tetrijeb“ Kupres Marko Jurič – Pop. Zaželio im je svima lijep provod na Ku-presu, dobar rezultat na natjecanju, a svoj je govor završio rečenicom: „Nadam se da nam neće biti snijega“. Nakon Popa u ime organizatora nazočnima se obratio tajnik Saveza Ivica Lučić. Zahvalio je domaćini-ma na uloženom naporu u pripremi ovog natjecanja i istaknuo odlične rezultate u lovnom streljaštvu koje postižu Savez i njegove članice. Poželjevši svima dobar rezultat, Lučić je proglasio natjecanje otvorenim. Sad su uza sve vremenske (ne)prilike, munje, gromove, kišu, vjetar i hladnoću, nad Stolinim vrilom odjekivali i pucnji iz pušaka. Prava idila!

NIŠLIĆ ISPRED MANDIĆA

Na natjecanje se prijavilo 46 strijelaca iz 13 lovačkih udruga (LU „Sava“ Orašje“, LU „Kuna“ Domaljevac, LD „Zec“ Busovača, LD „Lještarka“ Kiseljak, LU „Vran“ Tomi-slavgrad, HLU „Malič“ Grude, LD „Mo-sor“ Široki Brijeg, LD „Jarebica“ Mostar, HLU „Orao“ Čitluk, LD „Galeb“ Čapljina, LU „Jadran“ Neum, domaćin LD „Tetrijeb“ Kupres i po prvi put, za što su nagrađeni pljeskom potpore, LD „Radovanj“ Posuš-je). Pucale su se dvije serije po 15 golubo-va za ekipni poredak i dodatna serija od

15 golubova prve šestorice za pojedinačni plasman. Iako u teškim vremenskim uvjetima, postignuti su odlični rezultati. Nakon prve serije nekoliko je ekipa bilo u krugu favorita za prvo mjesto. Odmah na početku druge serije Marin-ko Zovko – Palja iz Čitluka pogađa svih petnaest i ističe ozbiljnu kandidaturu „Orla“ za pobjednika. To je bio signal i ostalima, što je u konačnici donijelo dobre rezultate kod dosta ekipa. Doslovce do po-sljednjeg hitca u drugoj seriji „visjelo“ je pitanje pobjednika. Na kraju je odlučilo iskustvo Širokobriježana (Vladimir, Zoran i Tomislav Mandić i Sla-venko Lasić) koji s dva goluba prednosti (77) osvajaju prvo mjesto ispred „Orla“ iz Čitluka (Mario Dugandžić, Marinko Zovko, Tomislav i Marijan Luburić), a treće mjesto, sa 72 pogotka, pripalo je strijelcima „Save“ iz Orašja (Mato Oršolić, Nadir Nišlić, Mustafa Bešire-vić i Marijan Marošević). Na korak do pokala bili su grudski strijelci: Robert Spajić, Stjepan Grubišić i Alen Lukenda, čija udruga provodi aktivnost na izgradnji streljane. To su nam potvrdili predsjednik Branko

Leko „Liska“ i tajnik Emil Jurčić koji su došli na Ku-pres bodriti svoje strijelce

i vidjeti kako funkcionira jedna streljana. U finalnu seriju pojedi-

Pobjednička ekipa “Mosora” iz Širokog BrijegaStrijelci “Orla” iz Čitluka, drugoplasirani

Nadir Nišlić (u sredini), pojedinačni pobjednik, s kolegama iz “Save” Orašje

S ovog je mjesta bilo zanimljivo pratiti kolege ispod nadstrešnice



LOVNO STRELJAŠTVO

HERCEGOVAČKA LIGA U LOVNOM STRELJAŠTVU

U ovogodišnjoj Hercegovačkoj ligi u lovnom streljaštvu, disciplina „trap“, natjecalo se šest momčadi: LD „Mosor“ Široki Brijeg“, HLU „Malič“ Grude, LD „Jarebica“ Mostar, HLU „Orao“ Čitluk, LD „Galeb“ Čapljina i LU „Jadran“ Neum. Od planiranih pet kola održana su četiri jer LD „Jarebica“ Mostar nije uspjelo organizirati natjecanje, pa se vodstvo Lige dogovorilo proglasiti konačni rezultati nakon četiri kola. Po propozicijama Lige, jednu je lovač-ku udrugu mogla predstavljati samo jedna momčad od četiri člana, a njihovi su se re-zultati računali i za pojedinačni poredak. Na kraju, u momčadskom dijelu zbrajali su se rezultati trojice najboljih u svakom kolu, a u pojedinačnom dijelu zbrajala su se tri najbolja nastupa. U slučaju istog broja po-godaka odlučila bi bolja zadnja serija. Natjecanje je od prvog kola u Čitluku pa do posljednjeg u Čapljini, 1. listopada na Otvorenom prvenstvu LD-a „Galeb“, bilo dosta zanimljivo i s dosta odličnih ali i sla-bijih rezultata, posebice onih najboljih. U prva tri kola strijelci „Jadrana“ iz Neuma imali su tri pobjede, istina s minimalnom prednošću. Tako su na natjecanje posljed-

U trećoj sezoni Hercego-vačke lige „odigrana“ su četiri kola, umjesto predvi-đenih pet. Bilo je odličnih, ali i slabijih rezultata. U zadnjem kolu u Čapljini Širokobriježani su uspje-li prestići Neumljane, koji su sve do tada imali malu prednost, i tako potvrditi da su još uvijek najbolja streljačka ekipa među čla-nicama Saveza.

njeg kola u Čapljini ušli s četiri goluba prednosti. Na kraju se to pokazalo nedo-statnim. Strijelci „Mosora“ iz Širokog Bri-jega u Čapljini su napravili „višak“ od šest golubova i tako zadržali poziciju broj jedan u Ligi, kao i Zoran Mandić u pojedinačnoj konkurenciji. U tabeli su svi rezultati Lige i poredak momčadi i pojedinaca. Najbolje plasiranim momčadima i poje-dincima, na natjecanju u Čapljini, pokale i medalje uručio je načelnik Čapljine dr. Smiljan Vidić. Nakon svečarskog dijela načelnik Vidić i predsjednik „Galeba“ Pero Zekušić – Pepsi sve strijelce i goste pozva-

načno plasirali su se Ivica Bačić iz Neuma (25), Vladimir Mandić iz Širokog Brijega (26), Ivo Stojčić iz Mostara (26), Marin-ko Zovko iz Čitluka (26), Nadir Nišlić iz Orašja (27) i Zoran Mandić iz Širokog Brijega s 28 golubova. U finalu Nadir Niš-lić pogađa svih petnaest i na kraju serije se izravnava sa Zoranom Mandićem. Uslije-dilo je raspucavanje. To isto se dogodilo za treće mjesto između Vladimira Mandića i Marinka Zovke. Na kraju, poredak je slje-deći: 1. Nadir Nišlić (42), 2. Zoran Mandić (42), 3. Vladimir Mandić (38), 4. Marinko Zovko-Palja (38).

ZAHVALNICE I NAGRADE

Sa streljane strijelci su se preselili u ko-liko-toliko ugodniji ambijent, pod šator. Tu je obavljena i svečano proglašenje pobjednika. Najprije je Zrinko Svalina, tajnik LD-a „Tetrijeb“, uručio prigodne zahvalnice svim ekipama za sudjelova-nje. Predsjednik Jurič je uručio pokale i medalje u ekipnom dijelu, a Ivica Lučić u pojedinačnom. Odmah nakon uručenja nagrada pod šatorom je serviran ručak. Izvrstan topao lovački gulaš, a nakon njega pečenje svima je godilo i na trenutak odagnalo osjećaj ćudi (ne)vremena u ovo doba godine. U šali netko primijeti da je ovakvo vrijeme bilo olakšica domaćinima jer nisu morali hladiti piće. Nakon ručka i ugodnih lovačkih razgovora valjalo je poći kući, u toplije krajeve. Domaćini, navi-kli na ovakvo vrijeme, ostali su na miru popiti još po koju, jer su to doista zaslužili zbog svega što su morali učiniti organizi-ravši ovo natjecanje.

piše Vlado Bošnjak

Zoran Mandić, najbolji pojedinac Lige

“Orlu” iz Čitluka pehar za treće mjesto

Niko Rebac i Zrinko Svalina

16


LOVNO STRELJAŠTVO

HERCEGOVAČKA LIGA 2016. – POJEDINAČNI POREDAK

R/B STRIJELACČitluk,30. 4. 2016.

Široki Brijeg,

7. 5. 2016.

Neum,3. 9.

2016.

Čapljina,1. 10. 2016.

Svega

1. Zoran Mandić 28 28 24 27 83

2. Alen Franić 26 27 22 27 80

3. Ivica Bačić 26 28 23 26 80

4. Tomislav Mandić 25 26 15 22 73

5. Anto Matuško 26 27 17 19 72

6. Anđel Dragičević 27 26 18 18 71

7. Stjepan Grubišić 26 21 18 21 68

8. Ivo Stojčić 25 22 13 18 65

9. Goran Knezović 24 18 - 23 65

10. Slavenko Lasić 24 21 18 - 63

11. Marinko Zovko 22 19 19 21 62

12. Marijan Luburić 20 22 20 17 62

13. Niko Rebac 18 23 13 21 62

14. Robert Spajić 22 14 20 16 58

15. Mario Dugandžić 19 18 19 20 58

16. Anđelko Zovko - 27 - 29 56

17. Tomislav Luburić 21 18 15 17 56

18. Mato Bačić 22 - 15 18 55

19. Vladimir Mandić - 22 17 15 54

20. Zdenko Bakalar 19 20 11 12 51

21. Leo Stojčić 25 22 - - 47

22. Denis Vlaho 25 18 - - 43

23. Alen Lukenda 21 20 - - 41

24. Blaženko Dujmović 20 20 - - 40

25. Vedran Rebac 12 14 13 13 39

26. Darko Ćubela 15 19 - - 34

27. Ilija Prskalo - 13 - - 13

HERCEGOVAČKA LIGA 2016. – EKIPNI POREDAK

R/B DRUŠTVO/UDRUGA Čitluk Široki Brijeg Neum Čapljina Svega

1. LD „Mosor“ Široki Brijeg 77 81 60 78 296

2. LU „Jadran“ Neum 78 82 62 72 294

3. HUL „Orao“ Čitluk 63 59 58 58 238

4. LD „ Galeb“ Čapljina 64 69 41 52 226

5. HLU „Malič“ Grude 69 55 51 - 175

6. LD „Jarebica“ Mostar 74 64 - - 138

li su na ručak, gdje se nastavilo druženje. U ugodnom ambijentu restorana „Dva Ivana“ pali su mnogi komentari na održano natje-canje, bilo je tu „zdravog“ zadirkivanja, posebice između velikih sportskih rivala i prijatelja, strijelaca Neuma i Širokog. A da se stvari promijene, prigoda za to je nova, četvrta sezona Her-cegovačke lige, za koju će članice Lige preuzete obveze trebati ispu-niti. Ne bi se, primjerice, smjelo dogoditi da momčad nema ekipu za određeno natjecanje ili da se planirano natjecanje ne održi. Na kraju, jedna zanimljivost. Na polasku s ručka, dr. Vidić pozdra-vio je sve s „vidimo se iduće godine“. Kako je to bilo dan uoči iz-bora, neki mu rekoše, „ko zna ko će bit dogodine“, aludirajući na to hoće li biti izabran. On samouvjereno odgovori: „Ja ću sigurno biti, ali ne znam hoćete li vi“. Rezultati izbora dali su mu za pravo.

Strijelci “Jadrana” iz Neuma, drugo mjesto

LD “Mosor” Široki Brijeg, pobjednici Lige

Dr. Smiljan Vidić, načelnik Čapljine, pozdravlja natjecatelje

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Nedjelja, 9. listopada 2016. Pred samo svanuće u Roškom Polju „prosula“ se velika kiša, a lovci

LU-a „Zavelim“, zajedno sa svojim dragim gostima iz Gruda, Ljubuškog, Čitluka i Prološca Donjeg, na zborno-me su mjestu u Radošima sa zebnjom upirali poglede prema nebu ne bi li pre-stala, kako bi mogli otvoriti lovnu sezo-nu. Oko šest sati nebo se smilovalo, kiša je stala i nakon uobičajenih naputaka od strane domaćina oko organizacije lova i sigurnosnih mjera, sedamdesetak lovaca zaputilo se u lovište, Zavelimu ususret. Lovilo se do podne, a ulovio se jedan vepar od stotinjak kilograma. Odstrijelio

LU „Zavelim“ Roško Polje

Sezona počela s Antinim veprom Rog i Livadica gdje je bio na čekanju sa svojom ekipom. Bilo je prigode za još

poneku svinju, ali Antin je vepar bio dovoljan za prvi dan lova u Roškom Polju. Nakon lova u Rogovima je upriličen zajednički ručak. Ovaj put umjesto lovačkog gulaša uživali smo u slasnim pečenim odojcima i mesu s roštilja. Sve se to dobro zalijevalo, a bilo je, hvala Bogu, svega. U međuvremenu su nam se priključila dvojica braće, naših dragih i uvijek dobrodošlih prijatelja iz Turjaka kod Sinja, Petar i Damir Lucić. Druženje uz priču i gangu u izvedbi dobro raspoloženih gangaša rodija-ka Burika, kuma Dane i Jure Sučića, potrajalo je do večernjih sati.

Ante Đikićga je Ante Petričević iz Prološca Donjeg, na potezu između srednjovjekovne utvrde

Planom gospodarenja lovištem, Skupština LU „Sava“ Orašje do-nijela je odluku da se u 2016. za

nabavku divljači izdvoji 25 000 KM: za matično jato 10 000 KM, za fazana 12 560 KM, za zeca 2 400 KM. Fazanska divljač nabavljana je u omje-ru 3 : 1 u korist mužjaka. Puštena je u lovište prije otvaranja lovne sezone kako bi se priviknula na uvjete okoliša

Lovište bogatije za 785 odraslih fazana LU „Sava“ Orašje

kojem je prepuštena. To su, zapravo, odrasli fazani stari 17 tjedana koji će do početka lovne sezone dosegnuti potrebnu starost i prilagoditi se uvjeti-ma prirode koji su posve drugačiji od onih u uzgajalištu. Sve to u svrhu kako bi bili dobra divljač za lov, a ne laka meta lovcima.

Blaž Živković

Ante Petričević

Na zbornome mjestu u Radošima

Iz ruku u prirodu




Potpisivanjem ugovora o privre-menom korištenju lovišta „Or-lov kuk“ koji su potpisali Mini-

starstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije i Lovačka udruga „Orlov kuk“ – To-mislavgrad ispunjen je jedan od glavnih cilje-va Udruge – gospoda-riti lovištem sukladno odredbama zakona i pravilnicima, ili kao što bi stari kazali: „Biti svoji na svome“. Višegodiš-nji trud, rad i strpljenje se isplatilo, ali tek sada Udrugu čeka pravi po-sao i slatke brige. Ovaj čin je trebalo dostojno i proslaviti, a kao pogod-na prilika se činilo vrijeme oko Gos-pojine – kada je većina na godišnjim odmorima i kada se „gastarbeiteri“ vraćaju rodnoj grudi. To je učinjeno dana 14. kolovoza kada je, osim pro-slave dobivanja lovišta, upriličeno i otvaranje lova na prepelicu. Lovu se odazvalo četrdesetak domaćih i ino-zemnih lovaca. Bura koja je puhala prijašnjih dana se napokon smirila tako da su jutarnji uvjeti za lov pre-pelice bili gotovo idealni. Lovilo se na dijelu Duvanjskoga polja kojim gospodari udruga „Orlov kuk“, odno-sno na terenu lovišta „Orlov kuk“. Po

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

Proslavljeno potpisivanje ugovora o korištenju lovišta „Orlov kuk“

završetku lova za sve je lovce, goste i sve ljude dobre volje upriličena zajed-nička fešta na izletištu Studena u Cr-venicama. Na samoj fešti je sudjelo-valo oko 150 sudionika. Osim velikog broja lovaca Udruge, fešti se odazvalo

vodstvo lovačkih udruga „Jarebinjak“ – Rakitno i „Milan Mikulić Bikan“ – Vir kao i pojedini čla-novi Lovačke udruge „Zavelim“ – Roško Polje. Svim lovcima iz susjed-nih društava iskrena za-hvala za odaziv i sudje-lovanje u veselju kao i za njihove darove kojima su počastili sve nazočne. Hvala i lovcima koji su se potrudili za glazbe-

ni dio, osobito Mariću i Šućetoviću te predsjedniku LD-a „Jarebinjak“ Dankiću koji su na žicama gusala oživjeli stare uspomene. Uz vesele razgovore, gađanje glinenih golubo-va, dobar gulaš, rakitski pršut, gril i harmoniku, slavilo se do kasno u noć. Ovom prilikom zahvaljujemo svim članovima koji su se potrudi-li da sve prođe u najboljem redu i ozračju. A što je najznačajnije, po završetku manifestacije svi su se živi i zdravi vratili svojim domovima.

Mate Buntić

Društvo oko harmonike

Darovi LD-a “Jarebinjak” Rakitno

Zvuci Marićevih gusala

Dankić kao guslar



U sklopu obilježavanja 63. obljetnice Društva, 4. rujna upriličene su

ovogodišnje Lovačke športske igre. Tradicionalno, igre su održane na Bučićkoj ravni, u podnožju Kuka, na 930 m nadmorske visine. Ovdje su planinari sagradili velebnu kapelicu i nazvali je po sv. Bernardu, svome zaštitniku, a lovci sekcije Bučići prelije-pu lovačku kuću na ponos i zadovoljstvo lovaca i mještana ovoga kraja.Umjesto poslovno odsutnog predsjednika, okupljene je pozdravio tajnik Društva Anto Cvitanović. U daljnjem obraćanju naznačio je natjeca-teljske discipline: „seniori“ –

streljaštvo, skok udalj, bacanje kamena s ramena, potezanje konopa i mali nogomet; lovačka mladež do 10 godina: streljaštvo, skok udalj i bacanje kamena s ramene; „stari“ lovci: streljaštvo. Osim toga, tajnik je naglasio da će ove godine, zbog štednje, izostati uobi-čajena priznanja najboljim pojedincima, bit će dodijeljena samo trima prvim sekcijama u svakoj disciplini. U gađanju zračnom puškom natjecala su se po tri strijelca iz svake od pet sekcija, svaki je ispalio po pet hitaca. Poredak među „seniorima“: 1. Gradina, 2. Mravinjac, 3. Bučići, 4. Se-bešić. Među mladim lovcima, 1. mjesto Sebešić, 2. Mravinjac,

3. Gradina.U bacanju kamena s ramena također su se natjecala po tri lovca iz svake sekcije. U ovoj disciplini najbolja je bila sekcija Novi Travnik, na čelu sa svojim kapetanom Mijom Stanićem, drugo mjesto pri-palo je sekciji Mravinjac, treće sekciji Sebešić, četvrto sekcije Gradina i Bučići. Kod lovačke mladeži: Sebešić, pa Mravi-njac, pa Gradina.U skoku udalj okušala su se po tri natjecatelja iz svake sekcije. Poredak: 1. Sebešić, 2. Bučići 3. Mravinjac, 4. Gradina i Novi Travnik. Među lovačkom mla-deži, 1. Mravinjac, 2. Gradina, 3. Bučići.U potezanju konopa, sekcija

Lovačke športske igreLD „Pavlovica“ Novi Travnik

Mravinjac u finalu je pobijedila sekciju Bučići, a u borbi za tre-će mjesto sekcija Novi Travnik bila je bolja od Gradine. U malom nogometu najbolji su bili lovci sekcije Bučići. Drugo mjesto osvojila je sekcija Mravinjac, treće Gradina. Mijo Stanić-Brko, član sekcije Novi Travnik, proglašen je najboljim igračem, Jozo Zlatunić-Migan, član sekcije Mravinjac, bio je najbolji strijelac, a daleko naj-bolji i najatraktivniji vratar bio je Saša Baškarad, član sekcije Bučići.Najmlađi sudionik ovogodiš-njih Lovačkih športskih igara bio je Ante Tomić, a najstariji po godinama života Vlado Lešić, počasni član Društva. Natjecatelj s najdužim lo-vačkim stažem bio je Frano Fišić-Dido. Nakon dodjele priznanja, nazočne je pozdravio pred-sjednik sekcije Bučići Stipo Marin-Macko, uz poziv svima na lovački gulaš koji su za tu prigodu pripremili Vlatko Ma-muša-Paradajz, Anto Gabrić, Fabijan Marin, Tihomir Mlakić i Igor Stanić. Uz odličan gulaš i pečenje koje su pripremili članovi sekci-je Bućići Josip i Anto-Boca Mlakić, te uz dobru bučićku rakiju i razna druga pića, do dugo u noć prepričavale su se zgode s još jednog natjecanja novotravničkih lovaca.

Anto Cvitanović

“Autori” lovačkog gulašaNatjecatelji i promatrači na Bučićkoj ravni


Ovogodišnja, 16. lovačka večer HLU „Malič“ Grude, upriličena je 1. listopada u salonu „Valenti-

novo“ u Sovićima. Uz domaće lovce, na ovu su lovačku svečanost došli gosti iz susjednih lovačkih društava te iz Dalmaci-je i Središnje Bosne. Na početku, sve nazočne prigodnim je riječima pozdravio predsjednik Hr-vatske lovačke udruge „Malič“ Branko Leko – Liska, zahvalivši tom prilikom svima onima koji su svesrdno pomogli pripremiti ovu svečanost, a lovcima je zaželio sretnu i uspješnu lovnu sezonu. Nazočnima se također obratio i načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj i istaknuo dobru suradnju, kako reče, najbrojnije i najorganiziranije udruge građana u op-ćini, davši obećanje da će i dalje podupi-rati rad grudskih lovaca. U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne na-zočne je pozdravio član Upravnog odbora Saveza Mario Herceg, a u ime Kinološ-kog saveza Herceg-Bosne dopredsjednik Mirko Čolak. Na ovoj svečanosti uručena su odličja i di-plome počasnim članovima, kao i diplome novim lovcima.Organizatori su pripremili tombolu s vrijednim nagradama, među kojima je bilo i šest lovačkih pušaka. Uz bogat izbor jela i pića i ugodne zvuke „Mozaik benda“, ostalo se do kasno u noć uživajući u još jednoj fešti grudskih lovaca.

Emil Jurčić

HLU „Malič“ Grude

Još jedna fešta grudskih lovaca

U kolovozu i rujnu ove godine LD „Fazan“ iz Odžaka u svoje je lovi-

šte pustilo 40 odraslih zečeva, uzgojenih kod Marinka Džoića u Orašju. Trideset zečeva pu-šteno je 5. kolovoza, a još deset 6. rujna.Po rasporedu, u lovište sva-ke sekcije pušteno je po osam zečeva, ostatak u komercijalno lovište „Mera“.Naime, u Posavini kao žitnici i

podneblju koje je izrazito po-voljno za zečju divljač došao je u pitanje i sami matični fond ove divljači, iako su ova lovišta prije rata imala najveći fond fa-zanske i zečje divljači u Bosni i Hercegovini. Stoga se i od ovog puštanja divljači u lovište mnogo očekuje, ponajprije da se zečevi brzo adaptiraju na podneblje i uz minimalne gubitke, zajedno s postojećim fondom, u idućim mjesecima daju prvo potomstvo.

Nedžad Garić

LD „Fazan“ Odžak

Četrdeset „ljetnih“ zečeva

Kutak s izloženim nagradama na tomboli

Predsjednik i tajnik Udruge s momcima koji su prodavali listiće tombole

Preko oranice, zeko je brzo šmugnuo u šumu



22

Lovci Županije Središnja Bosna, zbog proble-ma oko ustanovljenja i

zakupa lovišta, ni dan-danas ne mogu u lov, no to ih ne demotivira kada je riječ o brizi za lovišta.Lovci sekcije „Gorčevica“ često

su u svome lovištu. Bilo je tako i 21. kolovoza ove godine, kada su uređivali prilazni put ka lovačkoj kući na Orovcu, a onda i samu kuću te njezin okoliš. U akciji su sudjelovali lovci: Živko Barbić, Žarko Jandrić, Velimir Stojak, Dragan Kafadar, Anto Peša, Dražen Vidović i Danijel Vidović, a bilo je i nelovaca: Jozo Jandrić i Sandro Hrgić, Tomo Čuturić donirao je 20 KM. Sudionike akcije pićem su počastili Zoran Barbić i Žarko Jandrić, a izvr-stan lovački grah bio je djelo Živka Barbića, predsjednika sekcije.Svoj doprinos dali su i Pero Turalija te Dejan Taraba, koji su najprije osigurali a zatim u lovište Jelinjak iznijeli 200 kg krumpira za divlju svinju.Članovi sekcije „Pakovac“ ure-đivali su svoju lovačku kuću, obojili ogradu i pokosili travu.Predsjednik sekcije „Ponir“ Marijo Franjić i njegove kolege također su jako aktivni u lovi-štu: obnovili su solila, sagradili nekoliko čeka, pripremili drva za zimu… Najvrjedniji među njima bili su: Miroslav Marić, Darijo Sučić, Dragan Piliškić, Damir Bajo i Miroslav Sučić.Nije se „ladovalo“ ni u sekciji „Bilakovina“, naprotiv. Njezini su članovi osigurali vodu u bazenu i drva za zimu te pro-sjekli i uredili stazu do svoje lovačke kuće.U sekciji „Koričani“ sagradili su nadstrešnicu za drva, oči-stili lovište i poduzeli sve što treba za kvalitetno održavanje svojih lovačkih objekata.Uz navedene akcije, valja svakako spomenuti i vakcina-ciju lovačkih pasa koju je 26. kolovoza, kod lovačke kuće „Bilakovina“, odradila veteri-narka iz Travnika.

Ružica Bajo

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

Ljubav nadjačala probleme

Ni brojne mine, niti sva podmetanja i poniže-nja koja ovdašnji lovci

već predugo trpe od strane vlasti u Županija Središnja Bosna, nisu omeli članstvo LD-a „Pavlovica“ Novi Travnik da tijekom srpnja, kolovoza i rujna ove godine vrijedno radi na izgradnji i obnavljanju čeka, solila i hranilišta u svome lovi-štu. Sijeno je također već izne-seno u lovište, a u listopadu će to biti učinjeno s kukuruzom i stočnom repicom.Akcije su uspješno vodili lovnici sekcija: Vlado Marko-vić „Gradinu“, Anto Gabrić „Bučiće“, Fabijan Ramljak „Mravinjac“, Slavko Čabro „Novi Travnik“ i Draženko Ja-kić „Sebešić“, a sve je nadzirao predsjednik Društva Mirko-Mićo Lešić.Posebnu pozornost ovom prilikom zaslužuje sekcija „Mravinjac“. Osim obnavljanja postojećih čeka, solila i hrani-lišta, članovi ove sekcije uspjeli su izgraditi prelijepo hranilište za srneću divljač i natkrivenu čeku, oboje na prostoru gdje je zabranjeno loviti kako bi se povećao matični fond srneće divljači. Ovome uspjehu zna-čajan su obol dali i mladi lovci: Luka-Fran Jakić, Pavo, Stjepan i

Petar Ivoš, Marko Slipac, Žarko Šiško, Karlo Mlakić, Ivan i Josip Radeljić-Jakić, Ivan Cvitanović, Manuel Budimir, Toni Varivo-da i Ivan Zeko, te neizbježna i najaktivnija Ana Tomić. Po završetku radne akcije nije izostao uobičajeni lovački gulaš, a kad su se tanjuri ispra-znili uslijedila je pjesma, uz nju priče i pošalice. Ugođaj je bio dobar, no lovce je negdje u dubini duše ipak peklo razmišljanje o „rupi“ u koju ih je netko gurnuo. Stalno se mijenja ovaj zakon, onaj akt, ali oni i dalje ne mogu u lov, čak ni u lovište raditi. Što je još teže, lovci LD-a „Pavlovi-ca“ Novi Travnik osjećaju da im nitko od političkih čelnika ne daje potporu. Da je riječ o nekim drugim županijama, vjerojatno bi bile pokrenute sve strukture vlasti, možda čak i institut vitalnog nacionalnog interesa. Ovako, Lovački savez Herceg Bosne još uvijek je jedini koji konkretno pokušava pomoći u pronalaženju rje-šenja za ovu agoniju. Stoga je razumljivo da su ljudi frustri-rani, zabrinuti i nezadovoljni, ne znaju što ih čeka i na kakve će, možda, još zamke naići.

Anto Cvitanović

Radom „liječe“ nezadovoljstvo

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

Pero Turalija

Dejan Taraba

Članovi sekcije Mravinjac




Ovogodišnju lovačku večer, upriličenu 7. listopada u Svadbe-

nom salonu „Ohio“ na Humcu, pripremio je Odbor u sastavu: Mario Herceg, Željko Među-gorac, Ante Skoko, Dominik Vukšić, Zdeslav Smoljan, Bra-nimir Grubišić i Srećko Brkić. Biti članom toga odbora velika je obveza i odgovornost, ali u trenutku kad vidiš da je sve učinjeno kako treba i uspjelo u najvećoj mogućoj mjeri, rađa

se ponos i zadovoljstvo što si učinio nešto u interesu Udruge i svih njezinih članova. Jer doći, sudjelovati i biti viđen na jednoj ovakvoj priredbi, jedna-ko je kao da si bio odjednom u svim lovačkim kućama svake od sekcija Udruge.Obraćajući se nazočnima na početku večeri, Mario Herceg, predsjednik HUL-a „Kravica“, osvrnuo se na rad Udruge i njezine planove, zahvalivši ljudima koji su pomogli da se

planirano i ostvari.Općinski načelnik Nevenko Barbarić naglasio je dobru su-radnju između Općine Ljubuš-ki i lovačke udruge „Kravica“ i napomenuo da je ova udruga od posebnog interesa za Op-ćinu i kao takva ima njegovu punu potporu. U ime Lovačkog saveza Herceg Bosne skupu se obratio Krešo Ćavar, član Upravnog odbora Saveza. Ćavar je ukratko spo-menuo glavne smjernice rada Saveza i zahvalio svima na pomoći dobivenoj u prošlom razdoblju, od struktura vlasti do glavnog sponzora – „Cen-tral osiguranja“.Igor Planinić, na ovome skupu posebni izaslanik dr. Dragana Čovića, pozdravio je nazočne i najavio punu potporu Savezu, njegovim članicama i članstvu. Bratimljene lovačke udruge iz Bosanskog Grahova i lovačke udruge iz Ljubuškog dobro je primljena među lovcima i od koriste je za obje strane. Stoga je obraćanje Dragomira Lončara, predsjednika LD-a

Zajednički uspjeh članstva, vodstva i sponzora

HUL „Kravica“ Ljubuški„Risovac“ iz Grahova, po-praćeno gromkim pljeskom, jednako kao i obraćanje ostalih govornika.U nastavku programa je sedam prelijepih hostesa počelo prodavati listiće tombole. Pro-daja je išla dosta brzo, među ostalim i zbog 87 izuzetno vri-jednih nagrada, među kojima je bilo čak 11 lovačkih pušaka. Najvrjedniju među njima doni-ralo je „Central osiguranje“, njezina je vrijednost 3.600 KM. Prodano je 3875 listića tombo-le i na račun Udruge položeno 10.050 KM, što je u situaciji kad se svaka marka prije nego se potroši okrene nekoliko puta, zaista velik uspjeh. Naša je snaga u našem zajed-ništvu, naša je moć u onim djelima koja smo odradili kroz proteklo razdoblje. Svaku lovačku večer koju uspješno završimo možemo zahvaliti svojim vjernim članovima, simpatizerima i sponzori-ma. A vodstvo Udruge samo nastoji kvalitetno pratiti svoje članstvo. U godinama koje do-laze, uz naše vjerne članove i prijatelje naše Udruge, ne treba sumnjati da će biti još mnogo uspješnih druženja.

Mario HercegSretni dobitnici jedanaest lovačkih pušaka

Salon “Ohio” na Humcu bio je pun lovaca i njihovih prijatelja

Peto, jubilarno, lokalno natjecanje u lovnom streljaštvu održano je 25.

rujna ove godine na improvizi-ranoj streljani „Perunove njive“ u organizaciji Povjerenstva za lovno streljaštvo. Natjecanje je održano u ekipnoj i pojedinač-noj konkurenciji, a rezultati iz ekipnog natjecanja uzeti su u obzir za pojedinačno natje-canje. Natjecanje je obavljeno u dvije discipline: gađanje iz lovačke puške kuglare i gađanje glinenih golubova, disciplina trap. Za gađanje lovačkom kuglarom prijavljeno je 37 natjecatelja, odnosno 12 ekipa. Za natjecanje u gađanju glinenih golubova prijavljeno je 29 natjecatelja, odnosno devet ekipa. Natjecanju je prethodilo upo-znavanje s pravilima natjecanja i mjerama sigurnosti. Kugla-rom se, prema izboru strijelca, gađalo uz korištenje meha-ničkog ili optičkog ciljnika, u nepomičnu metu srnjaka na udaljenosti od 100 m. Svaki je lovac pucao seriju od pet me-taka. Nije bilo pucanja probnih metaka, čime se uštedjelo na vremenu (pretpostavka je da svaki lovac zna kako mu je upucana puška). U ekipnom dijelu prvo mjesto zauzeli su

Leonardo Garić, dr. Mladen Čuturić i Matija Marjanović, drugo mjesto Ivan Mlakić, Nikola Banić i Alojz Žabić, a treće mjesto Anto Brnada,

Nikica Livančić i Ivan Kustura. Pojedinačno, prva tri mjesta zauzeli su redom: Ivan Drmić, Vlado Čalić i Ivan Mlakić. Interesantno je napomenuti

da su identičan rezultat od po 33 kruga imali Ivan Mlakić, Leonardo Garić i Dragan Sto-jak. Trećeplasirani Ivan Mlakić pokazao se kao najstaloženiji u pucanju dodatna tri metka i postigao najbolji rezultat, a time i zauzeo treće mjesto.Ekipe za natjecanje u gađanju glinenih golubova, disciplina trap, bile su u djelomice pro-mijenjenim sastavima. Ekipno, prvo mjesto podijelile su ekipe u sastavu: Ivica Blaž, Josip Pavlović i Krunoslav Baškarad te Kristijan Ramljak, Tihomir Rajić i Vlatko Ramljak, koji su imali identičan broj pogođe-nih glinenih golubova, a treće mjesto Vlado Čalić, Dragan Trogrlić i Anto Brnada. Poje-dinačno, najbolji su bili redom: Krunoslav Baškarad, Dragan Trogrlić i Perica Strukar. Dvojica prvoplasiranih imali su identičan broj pogođenih glinenih golubova, a u dodat-nom raspucavanju Krunoslav Baškarad pogodio je sve golu-bove i zasluženo osvojio prvo mjesto.Sigurnost natjecanja nije na-rušena niti u jednom trenu, a nije bilo ni primjedbi na račun sudaca. Početak natjecanja odgođen je iz sigurnosnih razloga (magla je ograničavala

Rezultati u drugom planu

LO „Vitez“, VitezPravila natjecanja i mjere sigurnosti

Pobjednička ekipa za stolom

Gađanje lovačkom kuglarom




vidljivost). Natjecanje je preki-nuto tijekom mise, s obzirom na to da su na nekim mje-snim grobljima slavljene mise zahvalnice, a tijekom gađanja glinenih golubova došlo je do kvara stroja za izbacivanje tih meta. Natjecanje je, ipak, zavr-šeno uz korištenje stroja LD-a „Sokol“ Nova Bila, na čemu im i ovim putem zahvaljujemo. Ovo je natjecanje primarno iskorišteno za druženje, čime se još više povezuje članstvo i učvršćuje lovačka udruga. Lovna jedinica „Drževo“ bila je zadužena za organizaciju do-mjenka, u čemu su se posebno istaknuli Lojzo Jakić i Dražen Grebenar, koji je za sve prisut-ne skuhao čorbanac. Ugodnom raspoloženju doprinio je i Slav-ko Mlakić, istaknuti lovac, uz

čiju je gitaru i pjesmu stvoren još ljepši ugođaj. Postignuti rezultati uvest će se u eviden-cije, a osobito za osobe koje su zadovoljile zakonske uvjete propisane člankom 4., stavak 2., Pravilnika o načinu upora-be lovačkog oružja i naboja. Također, postignuti rezultati poslužit će i za odabir pred-stavnika udruge za natjecanja u lovnom streljaštvu u organi-zaciji Lovačkog saveza Herceg Bosne.Na natjecanju su ostvareni prosječni rezultati. Vidjelo se da odluka o zabrani svih lovnih aktivnosti utječe i na postignu-te rezultate. Skoro dvogodišnja stanka u lovu te nedostatak treninga i natjecanja pokazali su se ključnim čimbenikom, jer se sa svakim novim ispalje-

nim metkom povećavao broj pogodaka. Što se pak lovačke kuglare tiče, vidjelo se da pojedini lovci nisu dovoljno upoznati s osnovama balistike jer su koristili različito streljivo (različite mase, različitog zrna, različitih serija, a možda i različitih proizvođača, što u velikoj mjeri utječe na bali-stičku krivu, odnosno mjesto pogotka). Dragan Trogrlić prvi je lovac koji je čak i popravio plasman u gađanju glinenih golubova u odnosu na proteklu godinu. Svake godine, uz stal-na pojave se i neka nova imena koja na natjecanju bljesnu i postignu dobar rezultat. Je li u pitanju slučajnost, pokazat će natjecanje iduće godine.

Ivica Drmić

Dobivši takav zadatak, Komisija za nabavku divljači kao najpovolj-

niju odabrala je ponudu faza-nerije „Posavina“ iz Posavske Mahale, vodeći računa o kvali-teti, cijeni i rokovima isporuke fazanske divljači. U navedenoj fazaneriji Društvo je ugovori-lo kupnju 600 odraslih fazana dobivenih iz prvog legla ove godine. Prva isporuka bila je 8. rujna, druga 17. rujna, a fazani su ravnomjerno raspoređeni na cijelom lovištu kojim gospodari LD „Fazan“.Prije puštanja fazana, odrađene su sve osnovne radnje nužne za prilagodbu i opstanak ove div-ljači u lovištu. Lovci raspoređe-ni po grupama imali su obvezu mjesec i više dana svakodnev-no nadzirati što se događa s pu-štenim fazanima.

Nedžad Garić

Šesto novih fazana u lovištu


Ovogodišnja sezona lova na srnjaka uspješ-no je otvorena u LU „Livanjsko polje“ u sekciji Ljubunčić. Već nakon prvih izlaza-

ka, lovci članovi ove sekcije zadovoljni su viđenim brojnim stanjem srneće divljači u lovištu, a neki se mogu pohvaliti i dobrim ulovom. Tradicionalno gostoljubivi i dobri domaćini, Ljubunčani su i ovaj put u lov pozvali svoje lovačke prijatelje da se dru-že i zajedno uživaju u dražima lova i ljepoti Golije planine. Ovoga nedjeljnog jutra, na suncem oku-panoj krševitoj Goliji, u lovu su se okupili mladi domaći lovci Hrvoje Križan, Blaž Sučić i Šimun Jukić, te njihovi gosti Zoran Vidačković i Ivica

Uspješan lov srnjaka na GolijiLučić. Lijepo, sunčano i mirno vrijeme nagovje-štavalo je i obećavalo uspješan lov, a što se kasnije i obistinilo, tako da se ovaj spoj lovačke mladosti i iskustva može pohvaliti odstrjelom prekrasnog visokotrofejnog srnjaka. Sretni i spretni lovac bio je Blaž Sučić, a prve vizualne procjene govore da je riječ o trofeju u rangu medalje. Ovaj kapitalan ulov svakako je najbolja motivacija za mlade lovce ali još više pokazatelj uspješnog lovnog gospoda-renja, solidne brojnosti i dobre trofejne vrijedno-sti srneće divljači u ovome lovištu.

Davor Barać

LU „Livanjsko polje“ Lištani

Ekološka osviještenost

Zadovoljna lovačka družina na planini Goliji



U protekloj godini je Lo-vačka udruga „Orlov kuk“ – Tomislavgrad

aplicirala na javne pozive za prijavu projekata koje su raspi-sali Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ-a te Mini-starstvo gospodarstva HBŽ-a. Udruga „Orlov kuk“ prijavila je dva projekta: projekt „Čišćenje Pratarskog puta“ i projekt „Iz-gradnja odmorišta u Grlima“. Radovi na provedbi projekata započeti su u travnju, a koncem svibnja ove godine privedeni su kraju. U tu svrhu je prosječen i očišćen Pratarski put, postavlje-na je ploča s nazivom puta, nje-

Projekti privedeni krajuLU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

govom dužinom, izvođačem ra-dova i sudionicima financiranja. Inače, riječ je o starome putu koji je u ne tako davna vremena služio kao najpogodnija ruta iz Grla prema Ravnicama pa da-lje na Svinjaču ili pak Ljubinac. Prvi projekt je sufinanciralo Mi-nistarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ-a, a drugi projekt, koji se odnosi na izgradnju od-morišta, sufinanciralo je Mini-starstvo gospodarstva. U sklopu drugog projekta izgrađena je nadstrešnica dimenzija 5x7 m. Također, ispred nadstrešnice je zatrpana rupa koja je bila nasta-la nesavjesnim vađenjem šljun-ka tijekom protekloga rata, a uglavnom je služila za odlaganje smeća nesavjesnih prolaznika i

loših korisnika lovačke kolibe. U sanaciju rupe je utrošeno preko 300 kubičnih metara tampona. Oko samog prostora nadstreš-nice bit će potrebno uraditi još neke detalje, što će biti učinjeno u dogledno vrijeme. Uz samu nadstrešnicu već odavno po-stoji lovačka koliba koju može koristiti svatko dobronamjeran. Svima onima koji su sudjelova-li u izvedbi radova bilo svojim radom, donacijama u novcu, hrani, piću i materijalu, od srca hvala. Također, zahvala i nave-denim ministarstvima na uka-zanom povjerenju i sufinanci-ranju ova dva projekta koji neće služiti samo lovcima, nego svim putnicima namjernicima.

Mate Buntić

Do prije koji dan lisica s fotografije bez imalo je stra-ha usred bijela dana ganjala seoske kokoši između kuća, a noću bi provocirala seoske pse na lancu i

one zatvorene u boksovima. Sve je to trajalo do neko jutro kada smo je posve slučajno našli mrtvu ispod parkirane traktorske prikolice. Na tijelu lisice nisu se vidjele ustrijel-ne rane tako da o uzroku uginuća možemo samo nagađati. Moguće da joj je netko negdje postavio zalogaj otrovane hrane ili je pak uzrok uginuća nekakva bolest. Uginula lisi-ca na kraju je uklonjena i zbrinuta na propisan način.

Ante Đikić

Uginula lisicaLU „Zavelim“ Roško Polje

Ploča “Pratarski put”

Nadstrešnicu i lovačku kolibu može koristiti svatko dobronamjeran

Mrtva lisica ispod traktorske prikolice



LD „Mosor“ Široki Brijeg

Lovačka udruga „Sava“ Orašje ima 373 člana u 10 sekcija. Prije rata u Udru-zi je bila samo jedna lovačka kuća i

to na lokalitetu sadašnje Republike Srpske. Poslije rata svaka je sekcija, uz pomoć do-nacija i vlastitim radom, pristupila izgradnji lovačke kuće i sve su već završile taj posao. Sve, osim sekcije Oštra Luka. Ova je sekci-ja, naime, počela graditi svoju lovačku kuću 2014., ali zbog poplava i potrebne doku-mentacije za njezinu gradnju, kuća je zavr-

Završena i posljednja lovačka kućaLU „Sava“ Orašje

šena ove godine. Velik doprinos tome dali su donatori, na čemu ih članstvo ove sekcije iskreno zahvaljuje. Oštra Luka najbrojnija je sekcija Udruge, ima 56 članova, njezina je lovačka kuća i najveća: ima električnu rasvjetu, prostorije za odmor i sve druge potrebne sadržaje. Sad će se lovci moći više posvetiti drugim zadaćama u lovištu kako bi ono bilo što spremnije za lov i druženje lovaca i njihovih prijatelja.

Blaž Živković Kuća sekcije Oštra Luka

Prvi je dan lova. Na šumo-vitim brdima i okolnim poljima, u nedjelju 16.

listopada od rane se zore prola-mao „štek“ pasa, bogme se čula i pucnjava. Neki su pucali „u ništa“, tek da se pročiste cijevi puške, drugi također u prazno, jer lisice, zečevi, divlje svinje i ostala divljač redovito su brži i spretniji od lovačkoga oka. Ali, strijelci iz skupine Pranči-ok bili su „pogodne ruke“, pa jedan brzi zeko te jedna lukava lisica nisu bili ni dovoljno brzi, niti dovoljno lukavi... Za sku-pinu Prančiok sretni događaj odigrao u šumarcima na Boš-njakovu brdu, odakle se pruža lijep pogled na grad Široki Bri-jeg. Hm, valjda su lija i zeko bili neoprezni, diveći se panorami grada... Nakon što se lovina našla u rukama lovaca, usli-jedilo je fotografiranje u svim

pojedinačnim i skupnim vari-jantama. Nakon svega vještim je lovcima godio bogat i ukusan ručak u Matinoj lovačkoj kući. „Pala“ je gromka ganga, pa veseli bećarac, a na kraju su zaredale vedre brojalica. A Mate, Mirko, Marko, Dario i Mario puno su puta prepričavali kako su „struč-no“ i rutinski oborili lovinu... Priči o skupini Prančiok ovdje nije kraj, jer jedne od sljedećih večeri družina će na jelovniku imati zečevinu. Kažu da za to treba malo strpljenja, jer „zeko“ prethodno treba 2-3 dana „odle-žati u bajcu“ s nekoliko litara ne-davno odlivenoga mladog vina, te svom silom različitih začina. U zečja se jela baš i ne razumi-jemo, pa smo lovcima predložili da nas pozovu na degustaciju, kad dugouhi zeko izađe iz lonca. Obećali su zvati, a doći ćemo si-gurno na kvadrat...

Marko Knezović

Nit zeko brz, nit lija lukava

Da čovjek ima toliko vo-lje i da je toliko zagri-zao u lov, ne biste vje-

rovali, ljudi moji. Ne žali moj rodijak ni puta, ni troška od Münchena do Roškog Polja i natrag kako bi gotovo svaki put nazočio otvaranju lovne sezo-ne. Na nedavnom otvaranju lova nije imao prilike ni vidjeti svinju iako ih je taj dan bilo u „igri“, a jedna je i odstrijeljena. Branimir Šapina odluči osta-ti kući još koji dan u Roškom Polju i tako odgodi povratak u München, kako bi s ekipom još jednom zalovio i profeštao kako on to zna i umije. Ne-djelja, 16. listopada 2016. Rani jutarnji sati ostat će Branimiru u sjećanju kad je na potezu Pri-vora pred njega, na oko pedeset

Čut će se i do Münchena…metara daleko, izašao vepar od oko 100 kg, a kljove mu blje-skaše poput najsjajnijih bisera. Ovaj put bez zadrške Branimir je podigao pušku prema cilju i okinuo. Prolomila se grmljavi-na Zavelim planinom, a vepar se srušio i ostao nepomičan le-žati. Vijest o odstrjelu u trenu se proširila među ekipom koja je lovila, a i među pola sela, pa da ne kažem i do Njemačke se čulo kako je Branimir odstrije-lio vepra i kako se već naveliko slavi u Rogovima. I krajnje je vrijeme bilo, sada naš Brane može put Münchena, među radne kolege i znance, još jed-nom im ispričati kakve su to lovačke draži.

Ante Đikić



Skupina Prančiok

Branimir Šapina - vepar u zadnji čas


U znak sjećanja na svoga bivšeg člana, Lovač-ko društvo „Sokol“

i sekcija „Ovčarevo“ na čelu s predsjednikom Zlatkom Meljančićem, organizirali su 8. memorijalni turnir „Marko Meljančić“.Na streljani Ovčarevo, oko 50

Memorijalni turnirLD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

„Marko Meljančić“natjecatelja ogledalo se u gađa-nju glinenih golubova, gađanju mete udaljene 100 m i šicari. Natjecali su se članovi lovač-kih udruga: „Vitez“ iz Viteza, „Zmajevac“ iz Zenice, „Zec“ iz Busovače, „Lještarka“ iz Ki-seljaka, „Divokoza“ iz Fojnice, „Tetrijeb“ iz Kreševa, „Vlašić“

iz Travnika, „Vepar“ iz Fojnice i „Zvijezda“ iz Vareša.Prije samog natjecanja na-zočne je prigodnim riječima pozdravio Žarko Jandrić, predsjednik LD-a „Sokol“ Nova Bila.U gađanju glinenih golu-bova najbolji su bili lovci LD-a „Zec“ iz Busovače, a pojedinačno Nikica Kraljević iz Vareša. Lovci „Vepra“ iz Fojnice bili su najprecizniji na 100 m, a pojedinačno najbolji je bio njihov član Ivan Ababo-vić. U šicari domaćini su bili

najuspješniji: „Sokol“ među ekipama, Mario Rajić kao pojedinac.Prvoplasirane ekipe i pojedinci dobili su pehare i diplome. Uslijedio je zabavni dio, gdje su se gosti počastili lovačkim grahom, specijalitetima s rošti-lja i ražnja, a čitavo je druženje bilo popraćeno glazbom i pjesmom.Domaćin je zaslužio jako visoku ocjenu za organizaciju ovoga turnira.

Ružica Bajo

Lovci sekcije Gračac do-sad su bili poznati po svojim brojnim lovačkim

kućama, o kojima je već pisano. Odsad će biti poznati i po jed-noj zanimljivoj i korisnoj stvari koju su uradili na kući koja se nalazi pokraj puta za Kućane, na desetoj krivini (od njih dva-naest) od Ustirame. Naime, na toj su kući postavili jednu solarnu ploču, „dovoljnu da osvijetli kuću izvana, iznutra i da okreće ražanj“, kako reče

začetnik ove ideje Ivan Džalto zv. Šmakso. Kuća je sada cijelo vrijeme osvijetljena, što ovom prelijepom krajoliku, osobito noću, daje zanimljiv i neobičan izgled. Od ideje do njezine realizacije nije prošlo puno vremena, što dovoljno govori o ovim ljudi-ma. Novčano su sudjelovali svi lovci koji gravitiraju ovoj kući, a ideju su u djelo proveli Šmakso i Mato Džalto.

Stanko Ćurčić

Lovačka kuća s električnom strujom

LD „Vepar“ Prozor-Rama

Žarko Jandrić i Zlatko Meljančić S gađanja glinenih golubova

Lovačka kuća sekcije Gračac




LO „Vitez“, Vitez

Redovna izborna Skupšti-na LO „Vitez“ održana je 10. rujna 2016. u lovač-

kom domu u Vitezu. Vodilo ju je tročlano radno predsjedniš-tvo: Mirko Šarić, predsjednik, Milko Omazić, dopredsjednik Skupštine te tajnik Ivica Drmić. Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su Vitomir Rajić i Ivica Jukić. Sve statutarne obveze do određenog nadnevka podmirila su 142 člana, pa je na Skupšti-nu pozvano 46 izaslanika. Na početku Skupštine bila su 42 izaslanika, a naknadno su došla još dva, tako da su sve odluke donesene na Skupštini pravo-valjane. Minutom šutnje odana je počast svim poginulim i preminulim lovcima.U radnom dijelu podnesena su izvješća o radu Upravnog odbora, o radu glavnog lovnika i lovočuvarske službe, financij-sko izvješće i izvješće Nadzor-nog odbora, a odgovoreno je i na postavljena pitanja. Sva izvješća usvojena su jedno-glasno. Najznačajnija točka dnevnog reda, od koje će uglav-nom ovisiti rad ove udruge u iduće četiri godine, bila je izbor tijela Udruge. U Upravni odbor jednoglasno su izabrani: Dra-gan Stojak (predsjednik), Ivica Drmić (dopredsjednik), Dragan Trogrlić (predsjednik Skupšti-ne), Lojzo Jakić (dopredsjednik Skupštine), Vlado Čalić, Ivan Mlakić, Nenad Rajković, Nenad Ramljak i Perica Strukar. Ob-našatelji rukovodnih dužnosti u Upravnom odboru i njihovi zamjenici jednoglasno su iza-brani na izdvojenom vijećanju članova Upravnog odbora. Izabrani dužnosnici su: tajnik Ivica Drmić, glavni lovnik Dra-gan Strukar, pomoćnici glavnog lovnika Vitomir Rajić, Dragan Trogrlić, Milan Križanović i

Jozo (Franjo) Ramljak, stegovni tužitelj Miroslav Križanović, Nadzorni odbor: Zdravko Bevanda, Ivica Jukić i Miroslav Štrbac, Stegovni sud: Alojz Ža-bić, Miroslav Grabovac i Milko Omazić, Stručno vijeće za lov-stvo: Ivica Drmić, Mirko Šarić, Ivica Šapina, Dragan Stojak i Dragan Strukar, Povjerenstvo za lovnu kinologiju: Vinko Bile-tić, dr. Mladen Čuturić i Mirko Šarić, Povjerenstvo za lovno streljaštvo: Dragan Trogrlić, Leonardo Garić i Ivica Blaž, Povjerenstvo za ocjenjivanje lovačkih trofeja: Ivica Drmić, Vlado Čalić i Vinko Biletić te Povjerenstvo za polaganje lo-vačkih ispita: Vlado Čalić, Ivica Drmić i Ivica Blaž.U svečanom dijelu Skupštini su se pridružili Boris Marjanović i Tomislav Matić-Bošnjak, koji su uručili diplome i uvjere-nja o položenom lovačkom ispitu (osam novih lovaca), 12 diploma za prva tri mjesta u ekipnom i pojedinačnom poretku u gađanju mirnih meta lovačkom kuglarom te gađanju letećih meta glinenih golubova u disciplini trap. Uručeno je i 28 priznanja za zasluge u lov-stvu i to: deset brončanih, dvije srebrne i šest zlatnih zahval-nica te deset povelja, a četiri lovca dobila su lovačka odličja. Odlukom Skupštine, predloženi su kandidati za lovačka odličja: Vlado Čalić III. i Slavko Mlakić I. reda.Skupština je završila domjen-kom u organizaciji lovne jedi-nice „Jelovac“, na čijem se čelu odnedavno nalazi Perica Stru-kar. Za glazbeni dio pobrinuli su se otac i sin, Slavko i Anto Mlakić. Neradni sutrašnji dan, ugodno društvo, dobra glazba, jelo i piće koje su financirale lovne jedinice i kao nikada do

sada opuštena atmosfera, bili su dovoljan motiv za ostanak dije-la nazočnih do jutarnjih sati.Mala zabrinutost javi se ako se napravi analiza izabranih dužnosnika, iz koje se može zaključiti da većinu tereta nosi mala skupina ljudi, što znači da, kao i u većini lovačkih udruga, postoje članovi koji uglavnom

konzumiraju svoja prava uz mi-nimalan angažman na izvršenju statutom, zakonima i pravilni-cima dodijeljenih zadaća. Na novom vodstvu je da ispravi ovu nepravilnost. Odgovoran pristup izaslanika, broj članova s podmirenim obvezama (koji se nije smanjio, unatoč činjenici da se ne lovi već drugu godinu) i spremnost članstva da pruži potporu, bili su dovoljan razlog da ključni dužnosnici prihvate novi mandat. S jedne stra-ne kontinuitet (više od 50 % Upravnog odbora je iz starog saziva), a s druge strane visoko motivirani novi članovi, trebali bi odigrati ključnu ulogu u bor-bi koja nas očekuje u postupku formiranja i dodjele lovišta na području ŽSB-a.

Ivica Drmić

Povjerenje uglavnom starom vodstvu

Prošireno radno predsjedništvo

Odgovoran pristup izaslanika

Dodjela priznanja




Medo pred kameromU prvoj polovici srpnja

ove godine, između lokaliteta zvanog Pri-

vor i mjesta Okruglice-Krnjin, usred bijela dana objektiv lo-vačke kamere postavljene u podnožju Zavelima zabilježio je medvjeda kako dolazi na jednu od lokvi u lovištu LU-a „Zavelim“ Roško Polje. Na svu sreću medo ovaj put nije pravio probleme ovdašnjim pčelarima kao prije dvije-tri godine kada mu se nekoliko pčelinjaka „naš-lo na putu“. Nakon „poziranja“ pred kamerom udaljio se i ne-stao u debeloj hladovini bukove šume kršnog Zavelima.

Ante Đikić

Velika odrasla vučica koja je, može se slobodno reći – harala okolo virskih sela, šireći strah i trepet po-

sebno Podbilom, napokon je dolijala.Cijelo ljeto ovdašnji su mještani sa zeb-njom čuvali svoja stada plašeći se vukova koji bi im tu i tamo „ukrali“ po koju kozu ili ovcu, često i kakva mlađeg psa koji bi se malo udaljio od kuće. Bilo je i nekoliko neuspjelih napada na krupnu stoku koju su čobani u posljednji tren spašavali od opa-kih grabežljivca. Pozivi i apeli mještana mjesnim lovcima da ih riješe grabežljivih napasnika, ovaj su put urodili plodom. Nakon nekoliko pokušaja posrećilo se jednom podbiljskom lovcu, Marijanu Budimiru. Na čeki u ranu zoru spazio je vučicu koja se u ranim jutarnjim satima odvažila ući čak u selo. Kad je napu-štala selo, pucao je u nju i bila je pogođena, no uspjela se odvući s mjesta nastrela. Ne-dugo zatim, lovci i mještani pronašli su je mrtvu uz glavnu cestu na ulazu u Podbilu.Vučica je bila stara oko četiri godine i do-bro je fizički izgledala. No njezino pribli-žavanje i lovljenje u blizini naselja jedno-stavno se nije moglo tolerirati. Stoga je za svaku pohvalu ovaj podvig iskusnog lovca Marijana, koji će sa svoga godišnjeg odmo-ra iz domovine u Austriju ponijeti i lijepe lovačke uspomene.

Mladen Bešlić

Odstrijeljena vučica

LU „M. M. Bikan“ Vir

Da lisica „zaluta“ među kuće, i nije baš rijetkost. No ono što se početkom ko-lovoza ove godine u mostarskom pri-

gradskom naselju Cimu dogodilo Marku Cvit-koviću, komotno bi moglo i u rubriku „lovačke priče“: Pred večer sam počeo natapati svoj vrt udaljen četrdesetak metara od kuće. Dok sam to radio, ne malo sam se iznenadio kad sam de-setak metara od sebe ugledao lisicu. Otišao sam u kuću po pušku, no kad sam se vratio lisica više nije bila tu. Nakon pet minuta ipak se pojavila – i platila glavom. Pet-šest minuta potom ugle-dao sam i drugu lisicu, i nju sam odstrijelio. Kad se pojavila i treća lisica, morao sam ponovno u kuću jer sam prvi put bio ponio samo dva met-ka. Vrativši se, nisam je više vidio, ali ne zadu-go. Prošlo je desetak minuta, evo je opet i ona je tu završila. S nevjericom sam očekivao i četvrtu lisicu, ali se to, ipak, nije dogodilo. Zamolio sam svoju unuku da fotografijom dokumentira ovaj nevjerojatni događaj, za svaki slučaj.Lukava lija se i dalje oglašava skoro svaku noć. Trebat će pričekati jesenje i zimsko vrijeme kada će gusto raslinje biti prohodnije i pogod-nije za lov i progon ove štetočine koja se sve više vrzma oko kuća u naselju.

Marko Cvitković

Nevjerojatan susret s lisicamaLD „Jarebica“ Mostar

Marijan Budimir

Dokaz da je priča istinita

Da je znao da ga snimaju...

30



Ovogodišnja sezona lova na srnjaka u lovištu LU „Cincar“ privedena je

kraju odstrelom srnjaka na te-

Nakon srnjaka, prepelicaLU „Cincar“ Livno

renu sekcije „Priluka“, čime je ispunjen ovogodišnji plan od-strela srnjaka. Potrebno isku-stvo i strpljenje u lovu pokazali

su lovci Izet, Emil i Elid Mačkić te Izet Mrša, članovi sekcije „Priluka“, pa je Elid Mačkić na Borovcu odstrijelio lijep pri-

mjerak srnjaka. Posebno treba spomenuti Elidova oca Izeta, njemu su 82 godine i član je Udruge od 1952. godine. No lovačka strast i uživanje u dru-ženju kod Izeta nimalo ne je-njavaju. I dalje je aktivan u lovu i ostalim aktivnostima u svojoj sekciji i udruzi.Kvaliteta ovogodišnjih trofeja srnjaka uglavnom je visoka. No jedan se posebno ističe: riječ je o srnjaku kojeg je u lovištu sek-cije „Borova glava“ odstrijelio lovac Darko Erceg. Nakon sezone lova na srnjaka, početkom kolovoza otvoren je planirani lov na prepelicu, grlicu i divljega goluba. Za-ljubljenici u ovu vrstu lova okupili su se prvi dan kod sturbanjskog mosta i uživali u lovu koliko je to bilo moguće zbog povremene kiše.

Ilija Bandov

Jedna od četiri lovne jedinice LD-a „Mosor“ Široki Brijeg je „Varda“. Čine je tri sekci-

je: Crnač, Izbično i Dobrkovići. Ima oko 170 članova.Ova lovna jedinica počela je primjenjivati Zakon o lovstvu Federacije BiH čim je donesen, tamo gdje je to bilo moguće i potrebno. Prvi koraci bili su donošenje vlastitih pravnih akata, izbor tijela uprave i funkcioniranje u skladu s tim promjenama. Iako je lovište LD-a „Mosor“ Široki Brijeg jedinstveno lovi-šte svih njegovih članova, Lov-na jedinica „Varda“ ustanovila je granice „svog“ lovišta, naj-više radi učinkovitijeg nadzora lovišta te lakše i bolje organiza-cije lova.Unutar lovne jedinice izrađena je karta lovnih revira kako bi se odredile branjevine i zaštitio nelovni dio trena. Određene su

lovne skupine lovaca, koje nisu niti mogu biti fiksne. Broj lova-ca u jednoj skupini ne može biti manji od pet niti veći od pet-naest. Svaka skupina ima svog voditelja koji je odgovoran za red i ponašanje skupine za vri-jeme lova.Lovac koji poželi mijenjati pri-padnost skupini može to učini-ti više puta i pristupiti drugoj skupini ako ga ona prihvati. Jedna skupina u jednom lov-nom danu lovi u jednom revi-ru i ne može prelaziti u druge revire.Odabir lovnih revira dogo-vara se dva dana prije lovnog dana. Dogovoru nazoče vo-ditelji skupina i lovnik lovne jedinice. Svaka skupina lovaca dobiva dnevnu Dozvolu za lov u pisanom obliku s upisanim imenima lovaca, nadnevkom i brojem revira (reviri su ozna-čeni brojevima). Prednost pri

odabiru revira ima ona skupi-na koja nije ranije lovila u tom reviru. U određenom reviru mogu loviti i dvije skupine, ali samo po dogovoru obiju skupi-na. Granica između revira širo-ka je 200 m. Dnevna dozvola za lov vraća se lovniku Lovne je-dinice „Varda“ prvi dan poslije lova. Ona mora biti popunje-na svim traženim podatcima i potpisana od strane voditelja skupine. Sve ovo uređeno je pravilnicima i poslovnicima o radu sekcije i lovne jedinice. (Poslovnik o radu sekcije, Po-slovnik o radu lovne jedinice, Pravilnik o stegovnoj odgovor-nosti, gdje su predviđene sank-cije za nedolaske na sjednice i radne akcije itd.)Ovakav način ustroja i lova do-nio je značajno olakšanje i sma-njio napetosti među lovcima. Lovci iz drugih lovnih jedinica ili društava uvijek su dobrodošli, uz obvezu prijavljivanja s kojom skupinom žele loviti taj dan. Njihova imena moraju biti upi-sana u Dnevnu dozvolu za lov.Pred lovcima Lovne jedinice

„Varda“ još su mnoge obveze. Reviri su dokaz da se, uz malo volje i razmišljanja, mogu na-činiti značajni koraci prema boljem gospodarenju vlastitim lovištem i divljači u njemu. Ovo je, na određeni način, tek poče-tak. Izazova je mnogo i trebat će još znanja, volje i rada da se učinkovito odgovori na njih.

Zdravko Jurilj


Reviri olakšali lov u „Vardi“

Izet, Emil i Elid Mačkić S otvaranja lova na prepelicu

Ivo Rezić, lovnik Društva i Varde



U subotu 3. rujna na streljani „Ra-dež“ u Neumu održano je Otvo-reno prvenstvo LU-a „Jadran“ iz

Neuma u lovnom streljaštvu – discipli-na trap. Natjecali su se strijelci iz Busovače, Ši-rokog Brijega, Gruda, Mostara, Čitluka, Čapljine i, naravno, domaćina. Nastupi-le su i tri ekipe iz Hrvatske: LU „Jarebi-ca“ iz Opuzena, LU „Župa dubrovačka“ iz Župe Dubrovačke i LD „Vepar“ iz Lju-bešćice (kod Varaždina) te jedna ekipa iz Slovenije, LD „Markovci“ iz Ptuja. Ukupno 42 strijelca, odnosno 10 ekipa. Natjecanje je otvorio načelnik Općine Neum Živko Matuško. Zahvalio je do-maćinu na uspješnoj organizaciji natje-canja i postignutim rezultatima u lov-nom streljaštvu, a na poseban je način zahvalio strijelcima iz Hrvatske i Slove-nije na dolasku i zaželio im ugodan bo-ravak u Neumu. Sunčano, vruće i sparno vrijeme s neu-godnim vjetrom nije išlo na ruku strijel-cima. Nakon dvije serije i dosta „pobje-glih“ golubova, prvo mjesto u ekipnom dijelu osvojili su domaći strijelci (Ivica Bačić, Mato Bačić, Ante Matuško i Alen Franić) sa 62 pogotka, drugo LD „Mo-sor“ Široki Brijeg (Vladimir, Zoran i To-mislav Mandić te Slavenko Lasić) sa 60 pogodaka, treće LD „Vepar“ Ljubešćica (Kruno Štriga, Josip Tomek, Branko Sa-kač i Dragutin Horvatić) s 59 pogodaka. U finalnu seriju za pojedinačni pore-dak plasirali su se Marijan Luburić (20), Alen Franić (22), Dragutin Horvatić (22), Mihovil Mataga (22), Ivica Bačić (23) i Zoran Mandić (24). Ni finalna serija nije ponudila osobito kvalitetno

pucanje, osim raspucavanja nakon završene serije za treće i prvo mjesto. Na kraju je prvo mjesto osvojio Ivica Bačić (36), drugo Zoran Mandić (36), treće Alen Franić (31), četvrto Miho-vil Mataga (31). Neki strijelci nakon natjecanja primijetiše da se ne sjećaju da su bili ovako loši pobjednički re-zultati.Pokale pobjednicima uručio je Živko Matuško, a zatim se cijelo društvo preselilo u restoran hotela „Jadran“ u Neumu. Za ra-zliku od rezultata na streljani, ovdje su i organizator i strijelci bili puno učinkovitiji. U ime strijelaca iz Hrvatske i Slove-nije, uz prigodnu zdravicu za ruč-kom, domaćinu je na pozivu i go-stoljubivosti za-hvalio fra Zoran Šafran, strijelac iz Ljubešćice. Ne-umljani nisu krili zadovoljstvo či-njenicom da po-bjednički pokali ostaju u Neumu, a godila im je i pohvala za cjelo-kupnu organiza-ciju ovoga stre-ljačkog druženja.

Vlado Bošnjak

OTVORENO PRVENSTVO U LOVNOM STRELJAŠTVU

Poneki promašaj više…LU „JADRAN“ NEUM

Ivica Bačić, prvo mjesto

Strijelci “Vepra” iz Ljubešćice

Šestorica finalista u pojedinačnoj kategoriji


U povodu blagdana sv. Franje, zaštitnika župe, grada i općine Čaplji-

na, u subotu 1. listopada ove godine na streljani „Bodenici“ u Trebižatu održano je peto Otvoreno prvenstvo LD-a „Galeb“ Čapljina u lovnom streljaštvu – disciplina trap. Ovo je natjecanje i posljednje u ovoj sezoni kojeg su se rezul-tati bodovali za Hercegovačku ligu u lovnom streljaštvu, što je ovom susretu strijelaca dalo dodatnu draž. Osim strijelaca iz hercegovačkih udruga, u Trebižat su došli i strijelci iz Busovače, koji su ove godine sudjelovali na svim streljačkim natjecanjima i zato bili toplo pozdravljeni od strane svojih kolega. Natjecanje je otvorio predsjed-nik LD-a „Galeb“ Pero Zekušić – Pepsi. Nakon prve serije, ništa nije bilo riješeno ni glede ovog natjecanja, niti poretka u Hercegovačkoj ligi. Posebice je zanimljivo bilo pratiti rezultate Neumljana i Širokobriježana, jedinih kandidata za prvo mje-sto u obje konkurencije. U drugoj seriji strijelci širo-kobriješkog „Mosora“ bili su

ujednačeniji i zasluženo su osvojili prvo mjesto s pogođe-nih 78 golubova (Anđelko Zov-ko, Vladimir Mandić, Zoran Mandić i Tomislav Mandić).

Drugi su bili strijelci „Jadrana“ iz Neuma sa 72 pogotka (Ivica Bačić, Mato Ba-čić, Ante Matuš-ko i Alen Franić), na treće mjesto sa 62 pogotka stigla je kombinirana ekipa HLU-a „Malič“ Grude i LD-a „Jare-bica“ Mostar (Robert Spajić, Stjepan Grubišić, Ivo Stojčić i Goran Knezović). U završnu seriju za pojedi-načni poredak plasirali su se Goran Knezović (23) iz Mo-stara, Dragan Jurić (24), Zoran Mandić (27) i Anđelko Zovko (29) iz Širokog Brijega te Ivica

Alen Franić pojedinačni, Zovko i trojica Mandića ekipni pobjednici

OTVORENO PRVENSTVO U DISCIPLINI TRAPLD „GALEB“ ČAPLJINA

Bačić (26) i Alen Franić (27) iz Neuma. U finalu Alen Franić pogađa svih 15 golubova i dolazi na prvo mjesto (42), drugi je bio Anđelko Zovko (41), treći Zoran Mandić (40), četvrti Ivica Bačić (38).Završnicu natjecanja pratio je i načelnik Općine Čapljina dr. Smiljan Vidić. Nakon dodjele pokala, dr. Vidić je pozdravio sve sudionike natjecanja i istaknuo dobru suradnju LD-a „Galeb“ i općinskih institucija. Pokale najboljima u momčad-skoj konkurenciji uručio je voditelj streljaštva u „Galebu“ Niko Rebac, a u pojedinačnoj predsjednik Društva Pero Zekušić – Pepsi. Nakon toga uslijedila je svečanost progla-šenja pobjednika u Hercego-vačkoj ligi i nastavak streljač-kog druženja.

Vlado Bošnjak

Alen Franić, pobjednik

Kombinirana ekipa Gruda i Mostara

Šestorica najboljih u pojedinačnoj konkurenciji


U vječitomu i neprekidnom „nad-mudrivanju“ čovjeka s prirodom, priroda stalno usavršava i razvija čovjekove spo-sobnosti a čovjek prirodu pokorava, ali nažalost je često i unakazuje. Dobro ju je koristiti i savladavati, ali bioetika nas mora naučiti, kako postignuti ravnotežu i sklad s njom kako nam ona ne bi uzvratila smrto-nosni udarac. Promatrati prirodu u njezi-nu iskonskom obliku i funkciji nije moguće bez bioetike.Sablast zakorovljenih i iscjepkanih, slabo obrađenih kraških i drukčijih polja, izu-zetno plodnih kada se obrade, svjedoči o tužnom pomanjkanju bistroga uma, i još više o pomanjkanju snažnih muških mi-šica, jer takvi odoše. Samo usporedite sa-telitske snimke, primjerice Hercegovine i Irske! Na pomisao moguće gladi stanov-ništva prouzročene bilo kojim apokalip-tičnim pojavama, sličnim iz fra Didakova vremena, spopadne me strah i tuga, tko će biti i može li se uopće roditi takav čovjeko-ljubac (filantrop). Ma kako se to nekomu činilo nevjerojatno, čak nemoguće, prisje-tite se koliki pomriješe od gladi i žeđi prije nekoliko desetljeća u srcu Europe i koliko ih sada trune u Sredozemlju vapeći za kru-hom. Zašto iznosim ove sumorne slike? Zato jer je lovstvo preslika iliti sjenka uku-pnih životnih prilika i zbroj većine interak-cija među životnim oblicima i razinama. Primjerice, sada se ponovno javljaju i kod nas lovci pojedinci kojima lov služi za puko preživljavanje! Drugi opipljiv razlog jest či-njenica, u koji god gumb svoga računala kliknete, za večeru morate imate barem jednu jabuku ili komadić kruha. Na temu „gospodarenje lovištem“ jedan mi polaznik vrlo samouvjereno, kao ono u šali dobaci: „Samo vi meni pušku, a znadem ja kako ću

gospodariti...“.Jako mi se dopala misao pape Franje koji 1. rujna ove godine zavapi: „Glavna zada-ća svoje vjere (nije rekao katoličke vjere) jest spas prirode“. Koliko je ljudi svjesno ove poruke? Nemjerljivo je ljudsko znanje o elementarnim i esencijalnim razinama (dubinama) svih bioetičkih interakcija koje se svakoga trenutka nanovo umnožavaju i iznova oblikuju, čas kobne čas fantastične seanse u živom svijetu. Zbog toga je ne-moguće polaziti od nekih tvrdnji i sigurnih zaključaka, jer se sve događa u kolopletu i virovima privida i osobnih dojmova poje-dinaca, ako se uopće netko drzne razmi-šljati poput Franje! Jer, On ima karizmu, a što to ima B....! A taj spas prirode je uistinu prvi bioetički zadatak!

BIOETIČKI PROBLEMI

U raspravama s kolegama lovcima, vrlo je teško iz pojedinaca izbaciti stereotipe koji su se godinama i naraštajima taložili i čak prerasli u mentalni sklop. Kada ustvrdim da u bioetiku spada i problem ljudske – lo-vačke gramzivosti i pohlepe koja je toliko izražena da se, primjerice, lovac iz jed-ne udruge pohvaljuje na sva usta što je u jednom danu odstrijelio deset primjeraka crne divljači! Poznato je, inače, da se na tone mesa od divljači pohrani u hladnjače i ledenice, iz kojih se onda veći gradovi u nas i u susjedstvu goste, a kad se ne uspije unovčiti (prodati), taj dragocjeni Božji dar završi na otpadu ili pred psima. Je li bio-etički problem traženje nekih čistih rasa: među ljudima, domaćim životinjama ili kod divljači, kao da je Božji zakon stavljen na lomaču, pa ako je On svemoguć, Nje-govo djelo ne može ni propasti. A što je s onom slobodom koju smo kao dar rođe-njem dobili, gdje i sloboda ulaska u zagrljaj zla spada u to.

Je li bioetički problem zatvaranje divljači u uske prostore i puštanje onda krvoločnih pasa da je tjeraju i dave, pri čemu mislim da je bioetičko posrnuće na terenu prirode (lovišta), divljači evidentno. A što je onda s ljudskom pozicijom u bioetici, nije velika mudrost zaključiti. Je li bioetički problem kada nadobudni tata lovac vodi svoga ma-lodobnog sina na borbu pasa, pijevaca, bi-kova... Uvjeren sam da u bioetički problem bezuvjetno spadaju različite krivotvorine: prije svih lijekovi, tehnička roba, alkohol-na pića, prehrambeni proizvodi, različita cjepiva za ljude, floru i faunu, umjetnička djela, u znanosti i sportu... Tek, koliki je problem mikroplastike u morima i ocea-nima (za koji i osobno nisam donedavna znao), ili ispušnih plinova iz milijuna pro-metala u zraku, na vodi i po Zemlji! A to je ujedno naš život i naša nužda bez koje ne možemo. Ako smo pojmili (kolokvirali) da je bioetika onaj dio (i) filozofije ukorijenjen u nužnost čovjeka – lovca da prvo egzisti-ra kao biološko biće, onda moramo slije-diti daljnji tijek ljudskog egzistiranja, prije svega u sferi duha. Ako se nekomu čini da i nije tako, pa neka mu bude, zar bilo koji pojedinac mora biti uvijek miljenik sre-će i dara pa bezuvjetno baštiniti mudrost u svakom trenutku. Zar i temeljne knjige cijeloga svijeta, poput Biblije, nisu kazale kako nam nije dopušteno sve spoznati!? Kada to shvatimo, nećemo se ljutiti na tuđe „ideje koje su plod velikoga iskustva i ste-čenog znanja kroz cijeli život“ (dr. sc. Ivan Đikić, medicina i mikrobiologija).Zato, znati obuzdati žar za uspjehom po svaku cijenu i stalno težiti, a to se nama „piskaralima“ često događa, roniti po ne-poznatim dubinama, mutnim vodama i bockati uspavane sile, uistinu je duboko etičko pitanje koje i u lovačkim krugovima često bude postavljeno i na njemu se grade nove paradigme, iz kojih nužno niču i novi pupovi koji život znače.

DEGRADACIJA LJUDSKOG SAMOPOŠTOVANJA

A kakav je bioetički profil kod siromašnih slojeva pučanstva, gdje roditelji doslovce prodaju svoju djecu ili za „dijelove“ ili za seksualne potrebe onih što nikada nisu imali ni sjeme ćudoređa. Po mom skro-mnom sudu, u bioetički ili barem lovno-etički prostor spada i ona neproduktivna radnja kada se želi osuj(n)etiti moguća inovativna paradigma u bilo kojemu sloju ljudske imanencije! Lepeza ukupnih obli-

znači zdrav i ćudoredan život (II. dio)

Znati obuzdati žar za uspjehom po svaku cijenu i stalno težiti, roniti po nepoznatim dubinama, mutnim vodama i bockati uspavane sile, uistinu je duboko etičko pitanje koje i u lovačkim krugovima često bude postavljeno.

piše Blago Lasić

BIOETIKA


35

ka življenja na globalnom planu, dovela je do izražene degradacije ljudskog samopoštovanja, a tako je i u lovstvu, i iz te drugačije svijesti proizlaze gotovo svi surogati na planu bioeti-ke. Jer, ranjena duša ne može uspravno, ona je osuđena ničice komunicirati sa živim svijetom. Njojzi miris ruže, poj slavuja, trk srnjaka i štek-taj pasa, ne mogu stvoriti harmoničan dojam ni pod vedrim nebom. Valjalo bi se češće pri-sjetiti izričaja Imanuela Kanta – „da politika (pa i naša lovačka) ne može očekivati ni jedan napredan korak bez oslonca na moral“. Što bi danas prevedeno značilo: zalud vam mudrova-nje bez uvažavanja bioetičkih načela!Zašto sve ovo, pomalo i nejasno, valja spozna-ti? Pa sve to čini unutrašnju strukturu svih ljudi, svih lovaca koji vode udruge, skrbe o prirodi i lovištu, pa tako i o divljači, te u kontinuiranoj i nužnoj interakciji međusobno i s prirodom mogu činiti i dobro i zlo. Ne ulazeći duboko u ova sva razmišljanja, uvjereni smo da će veći-na lovačke populacije ipak razumjeti u kojemu busu leži zec i odabrati činjenje dobra kao što su, uostalom, i do sada toliko puta odabrali. Jer, ako bioetika poznaje i drugu stranu, točnije moralno posrnuće svega živoga, tada je čovjek odgovoran za dobro i za svako zlo, budući da je to njegovo poslanje još u Knjizi postanka zapisano!Bioetika, to smo već nekoliko puta istaknuli, posjeduje svoje opće, univerzalne, tj. globalne odrednice i načela po svim svojim dubinama. Tako, uginuli golub ili prepelica, primjerice u Milanu, smanjuje ukupan zbroj ove divljači, a tek koliko znači gubitak jednoga misaonog bića. Stoga se ježim i beskorisno ljutim kada veći dio lovačke populacije ne poznaje pojmo-ve, poput: divljači bez granica, uzgoj i zaštita u cijelom našemu Savezu, zaštita u Europi, crne i crvene liste, ta divljač je svakako selica pa je se može u svako doba ustrijeliti, nisam odstrije-lio u našem terenu već u susjednom pa to nije prekršaj...O fenomenu smilja smo nešto kazali u prošlom broju, ali teško mogu prešutjeti spoznaju neke retrogradne ideje kod dijela lovaca koji, valjda kontraši po rođenju, unaprijed i apriori prori-ču silnu štetu od tih nasada smilja. Ajte, molim vas! Pričao mi je pokojni otac kako su ljudi za-tvarali svoje nosove kada bi nailazili pokraj po-sađenih rajčica, početkom dvadesetoga stoljeća kada su se tek rajčice počele uzgajati u našim krajevima. Strašna je i nepremostiva provalija između ljudskoga znanje i njegove zlobe.Najzad, u ovomu našem životu i svijetu buja hiperprodukcija poduka i poruka od znanih i neznanih a sve je manje snošljivosti, tolerancije i ljubavi pa se u cijelom tom kolopletu čovjek teško orijentira i snalazi. Osobno bih preporu-čio ovo čega je manje!

www.lovackisavez-hb.ba


KINOLOGIJA

Kinološki savez Herceg-Bosne u okviru programa priznanja autohtono-sti bosansko-hercegovačko-hrvatskoga pastirskog psa tornjaka u ovoj godini ima četiri projekta: 1. specijalka tornjaka na Kupresu s uzgojnim pregledom i sni-manjem kukova, na kojoj se određivala reprezentativna skupina za nastup na svjetskom i europskom prvenstvu, 2. or-ganizirani nastup na WDS Moscow 2016, 3. prezentacija pasmina na EU natjecanju EDS Brussel 2016, 4. završna prezentacija pri jesenjoj vizitaciji povjerenika FCI.Prvi projekt, potpomognut od strane op-ćine Kupres, omogućio je odabir zdravih i reprezentativnih jedinki u istom tipu. Ra-diološka snimanja obavljena su uz stručnu pomoć Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a eksterijernu ocjenu i odabir reprezen-tativnih pasa izvršili su suci: fra Petar Krasić, Ante Klarić, Zdravko Pranjić-Bri-žankić i Zdravko Pranić-Švabo.Pobjednici u razredima bili su: Šampi-oni: Ban-Sokol od Ante-Anteka Brajke iz Šujice (uzgoj Petra Bakule-Čiče iz Posušja) i Odra od Domagoja-Krešimira Jukića iz Žepča; Otvoreni: Cezar od Vran planine u vlasništvu Marinka Matića iz Tomislavgrada (uzgoj Joze Matića-Tre-nića) i Lajka od Tuzle u vlasništvu Mile Nogala sa Širokog Brijega (uzgoj Envera Đape); Mladi: Tropico Miral Castel od Tomije Begića iz Posušja (uzgoj Almira Ibrića) i Tina Luna od Ivana-Petljanije Tadića iz Tomislavgrada (uzgoj Mire Radoša).Pobjednici su se ovim izborom kvalificirali za eminentna natjecanja i predstavljanja naše kulturne baštine u inozemstvu, s

tim da je ženkama u razredu „mladih“ i „otvorenih“ određena i zamjena za slučaj skotnosti. Lajku je mijenjala Puma od Iva-na-Brke Tadića iz Rame, Tinu-Lunu Tora od Mire Radoša iz Tomislavgrada.

MOSKVA OSTALA SAMO ŽELJA

WDS Moscow 2016 održavao se zadnji vikend u lipnju. Odlazak u Rusiju, blago rečeno, kompliciran je projekt. Trebaju vam dozvole, vize, osiguranja prenoći-šta, prijevoz na preko dvije i pol tisuće kilometara u jednom pravcu i dopusnice za prolazak kroz neke od zemalja na tom putu. Alternativa je avioprijevoz i osigu-ranje smještaja i transporta u mjestu izla-ganja. Za svaku vizu trebaju vam bar dva

odlaska u mjesno nadležni konzulat, silni formulari, dodatna zdravstvena osiguranja osoba i slično. Sve smo to pribavili, ali se ipak pojavio problem: utvrdili smo da se naši i mnogi drugi psi ne nalaze na listi zaprimljenih prijava. Ruska kinološka federacija obavi-jestila nas je da imaju tehnički problem i da će sve biti ispravljeno, a zapravo je bila riječ o brisanju prijava i otuđenju novca. Ponovno smo im poslali sve podatke i po-tvrdu o uplati. Dan prije izlaganja, psi još uvijek nisu bili uvedeni u ispravljeni kata-log. Cestovni odlazak postao je neizvodiv i

kako je „Aeroflot“ bio službeni prijevoznik manifestacije, kupili smo karte te tvrtke s polijetanjem iz Beograda. Premda na nji-hovim službenim stranicama nema ogra-ničenja o veličini i težini pasa kad je riječ o transportu u teretnom prostoru, u ponudi su nam naveli dodatno plaćanje za pse preko pedeset kilograma. Prilikom pripre-me ukrcaja u Beogradu svi su psi vagani u transportnim boksovima i bili su preko navedene težine. Tada je od strane „Aero-flota“ uslijedila nama neshvatljiva odluka: ne dopušta se njihov transport. Odluku o

EUROPEAN DOG SHOW 2016

KONAČNOG PRIZNANJATemeljni cilj naših izlagača je ostvaren: uspješno smo u Bruxellesu prezentirali svoju kulturnu baštinu kroz našu autohtonu pasminu u praskozorje njezina konačnog međunarodnog priznanja.

piše Perica Jukić

TORNJAKAZAVRŠNA FAZA

HB tim u Bruxellesu


KINOLOGIJA

odbijanju transporta nismo mogli dobiti u pisanoj formi, niti bilo kakvo obrazloženje. Unatoč izravnoj reakciji iz MUP-a Srbije i reakciji iz bh. veleposlanstva, odluka nije promijenjena. Samovoljom službenika, vraćeni smo s beogradske zračne luke. Da-nas smo u sporu i pokušaju povrata novca za neizvršene a naplaćene usluge, s vrlo neizvjesnim ishodom. Nepopravljiva šteta nanesena je izlagačima koji su spremili pse i opravdano očekivali titule svjetskih šam-piona. Posebna šteta nanesena je Savezu u smislu povjerenja sponzora i pokrovitelja reprezentativnog tima. No, ovaj ishod je s pozicije FCI-ja imao najbolji učinak. Naime, kod priznanja pasmine posebno se vrednuje sudjelovanje na velikim međunarodnim priredbama. Naše nastojanje prezentirati tornjaka u Moskvi prepoznato je kao poseban dopri-nos u tom smjeru.

IZUZETAN USPJEH U BRUXELLESU

Na EDS Brussel 2016 pošli smo s pet pasa: Torom, Tropicom M.C., Lajkom O.T., Odrom i Ban-Sokolom. Tim su sačinja-vali: Ilija Sliško, Tomija i Marin Begić u jednom autu s prikolicom za pse, a u dru-gom Ante-Antek Brajko (kapetan tima), Domagoj-Krešimir i Perica Jukić s psima u transportnim boksovima u automobilu. Nakon dvadeset i četiri sata lagane vožnje s pet odmaranja i izvođenja pasa, stigli smo na cilj. U dvorane EXPO-a (središnji velesajamski prostor) došli smo odmorni, okrjepljeni, a psi raspoloženi. Imali smo visoke kataloš-ke brojeve (od 9987 do 10.004) i vidjeli da posljednji izlažemo u svome izložbenom krugu. Taj dan izlagalo se u preko osam-deset krugova i izloženo je preko deset tisuća pasa. U našem krugu sudio je dr. Nemanja Jovanović iz Srbije. Prije tor-njaka u istom je krugu sudio: šarplanince - 18 pasa, kangale - 18 pasa, tose - 24 psa i kavkaske ovčare - 24 psa. Raspoloženje našeg tima bilo je na visokoj razini i bili smo uvjereni da će u pasmini pobijediti naš Ban-Sokol. Pri ocjenjivanju pasa svi su nam psi od-lično ocijenjeni, u tri smo razreda dobili pobjednike i to: razred Šampiona i ženke i muški (Ban-Sokol i Odra), te u interme-diju (Tropico M.C.). U dva smo razreda imali drugu poziciju (Lajka O.T. i Tora). To je već bio izuzetan uspjeh našeg tima. Na razočarenje publike i poznavatelja

pasmine, kod odabira najljepšega mužjaka titula je dodijeljena psu Domino Ljupkovi tornjaci, koji se taj dan loše prezentirao. Pas je uzgoj i vlasništvo Ljupka Marinčića, Bučićana nastanjenog u Karlovcu i dio je hrvatskoga kinološkog tima. Na kraju je za najljepšeg tornjaka izabrana mlada ženka imena Utaja, vlasništvo Roberta Filipovića iz Karlovca, uzgoj Tome Raiča iz Posušja.Odlazak na EDS posebno su pomogli općine Žepče i Posušje, te JP HB šume. Gostoljubivost i okrepu dali su nam naši ljudi nastanjeni u tuđini: Dražen Pašalić u Kölnu i Siniša Mrvelj u Welsu.

Temeljni cilj naših izlagača je ostvaren: uspješno smo u Bruxellesu prezentirali svoju kulturnu baštinu kroz našu au-tohtonu pasminu u praskozorje njezina konačnog međunarodnog priznanja. Psi su zapaženi u stručnim krugovima, a rasprava i dvojbe oko izbora najljepšeg psa u pasmini dodatno su skrenule pozornost

na planinske Šarove.Preostaje nam još završna vizi-tacija. Nju smo, zajedno s HKS-om, bili planirali za 1. listopada 2016. na Plehanu, s kojega se na sjeveru vidi Đakovo, mjesto prvoga pisanog spomena tornjaka, i na jugu planine, mjesto njegova obitavanja uz stada. Zbog loše prometne infrastrukture Plehana i teškoća u dolasku FCI stručnog tima, ovaj projekt lokacijski i vre-menski je uklopljen u završnu kinološku priredbu CACIB Zagreb koncem listopada. Za tu smo izložbu dogovorili da će svi tornjaci biti izlagani bez naknada za upisninu. Očekuje-mo pomoć lokalnih zajednica i ozbiljnost izlagača, tako da se iz našeg Saveza na završnoj priredbi privede najmanje pe-deset pasa u izvrsnoj izložbenoj kondiciji.

Naš Ban - Sokol u zanimljivu društvu


LOVNA KINOLOGIJA

Često dođem u situaciju da, bira-jući temu za idući broj, gledam u računalo „ko tele u šarena vrata“ i

tako nekoliko dana, jer lovno-kinoloških događanja u tekućoj godini je toliko, da bi se i solidna knjižica mogla složiti. E sad, da li kronološki slagati materiju koja će, opće-nito gledano, kod većine čitatelja iznjedriti pozitivnu ocjenu, ili ići drugim putem i malo dublje „čačkati mečku“ i ukazati na nelogičnosti i nepravilnosti, koje nikako da potisnemo ili barem donekle ublaži-mo? U ovome slučaju, krenuo sam ovim drugim, težim putem.

NELOGIČNOSTI S LOVIŠTIMA

Gledano iz pozicije lovca, donekle sve štima. Većina lovišta u našem Savezu pod zakupom je domicilnih lovačkih udruga, sezona lova na srnjaka i prepelicu je zavr-šena i korektno je prošla, organiziraju se polaganja lovačkih ispita, lovačke večeri, prvenstva u gađanju glinenih golubova, a uskoro počinje i lovna sezona na dlakavu divljač. Na prvi pogled samo med i mlije-ko. Događanja su vidljiva, opipljiva i za nas lovce poželjna, barem općenito gledano.Kada se, međutim, uđe u problemati-ku pojedinih lovačkih udruga, onda se postavlja pitanje, koliko naša krovna asocijacija, a to je u ovom slučaju Lovački savez Herceg Bosne, vodi brigu o svojim članicama, bilo da je riječ o provedbi i primjeni Zakona o lovstvu Federacije BiH, bilo o njihovoj pravnoj zaštiti. Ne bi se, primjerice, smjelo dogoditi da županijski ministar jednoj novoutemeljenoj udru-zi dodijeli lovište na gospodarenje, iako ta udruga nije članica Lovačkog saveza

Herceg Bosne – što i Zakon o lovstvu Federacije BiH ne dopušta – a da Savez ne reagira i pravno ne zaštiti svoju stalnu članicu. Je li normalno da se u današnje vrijeme cijepaju lovišta poradi nečijih sit-nih interesa i da se takva lovišta dodjeljuju u zakup suprotno zakonskim odredbama? Jamačno nije, ali ako se to već događa, onda je red da i ostale lovačke udruge budu upoznate s tom problematikom koja sutra i njih može zadesiti.Zakazala je i pravna zaštita glede naknade šteta pojedinim stočarima koju su počinili vukovi i medvjedi u pojedinim lovištima, te štete na vozilima koju su prouzročile divlje životinje. Ako su ceste županijske, divljač i šume u vlasništvu države, a lovište nije komercijalno, onda je nelogično da štete plaćaju lovačke udruge. Kako je u životu današnjeg čovjeka nelogičnost utkana i u crni kruh, koji u sebi nema niti malo crnog brašna, onda i nenormalne stvari postaju normalne, ako se godinama ponavljaju. Dok ovo iziđe iz tiska, već ćemo u brdsko-planinskim terenima otvoriti lovnu sezonu i uz „pjesmu“ goniča barem nakratko zaboraviti na lovačke i opće životne probleme, u nadi da će i naš Savez naći načina da pojedinim udrugama pomogne u rješavanju nagomilanih problema. Jer, nije uzaludna stara pučka izreka: „Podaj dite materi“ i sve će biti u redu!

KINOLOŠKE MUĆKE

Prije nekoliko godina pisao sam u Hoo-pu! o problematici stručnosti, ulizicama i klanovima, prijateljskim i inim vezama, a sve u cilju ukazivanja na kinologiju kao

znanost, koju na ovaj ili ovakav način degradiramo u njezinu stvarnom znače-nju. Ne samo da je degradiramo, nego je svodimo na jednu vrstu seoskog derneka kojem je cilj prodati što više mesa i piva, a broj pasa i njihova kvaliteta pritom su nebitni, ili su toliko bitni da se zovu samo prijatelji suci, koji će tima i takvima uzvra-titi poziv kad oni budu organizatori. Onda se pojedinci kao tobože pitaju, „zašto su zakazali lovci“. Nisu lovci zakazali, nego su s pravom ogorčeni na kinološke mućke i dodvoravanja koji su svima dodijali, a koje, zamislite, čitavo zadnje desetljeće čine jedni te isti ljudi.Međutim, i među lovcima ima poslušnika, doduše neznatan broj, ali ima. Kao na-gradu za poslušnost dopušta im se da u vlastitim gaterima više puta godišnje orga-niziraju različite tipove radnih manifesta-

LOVNO-KINOLOŠKA ZBILJA

NE VRIJEDI NAM BJEŽATI OD VLASTITIH SLABOSTINa način kako se sada radi, kinologiju kao znanost ne samo da degradiramo, nego je svodimo na jednu vrstu seoskog derneka kojem je cilj prodati što više mesa i piva, a broj pasa i njihova kvaliteta pritom su skoro nebitni.

LOVNA KINOLOGIJA

Krajem kolovoza 2016. u Posušju, na Ilijinu brdu, održana je dvod-nevna izložba pasa svih pasmina

s dodjelom kandidature CAC, te dvije specijalke: Ex YU i autohtonih goniča te ruskih pastirskih pasmina SAO i KO, na kojoj je sudjelovalo 930 pasa. Na izložbu su došli brojni europski izlagači i uzgajiva-či različitih pasmina pasa. Posuško kinološko društvo i do sada je organiziralo uspješne izložbe, ali ovo-godišnja je po broju sudionika uistinu zasjenila sve dosadašnje, kako u Posušju

CACIB BiH POSUŠJE 2016

cija za pse glasnoga gona, pod uvjetom da uvijek sudi ista ekipa, samo se povremeno zarotiraju, pa pojedinac jednu utakmicu sudi, a na drugoj je delegat. Dužan sam naglasiti da u ovom slučaju nikoga ne izdvajam parcijalno, jer je stanje u kinologiji, općenito gledano, katastrofal-no. Počet ću od mladih kinoloških sudaca kojih je svakim danom sve više jer su samo „nečiji“ sinovi koji, ni krivi ni dužni, poradi tatina snobizma moraju postati kinološki suci jer je to danas popularno, pa će ih tata moći gledati u vrlo čitanim kinološkim glasilima. Ne bi tu bilo ništa loše da su pripravnički staž odradili onako kako je to predvidio pravilnik o stručnom radu, da su se dograbili literature i dobro svarili gradivo, te da su izišli na ispit spremni potkrijepiti znanjem: pravilnik o stručnom radu, anatomiju pasa, standar-de za pasmine koje polažu i bolesti pasa. Da su adekvatno i stručno pripremani za obavljanje dužnosti toga časnog zvanja i da svojim znanjem i ponašanjem u ringu dokažu izlagačima da toga dana nisu pogriješili što su pred njih izveli svoga ljubimca. Nažalost, ništa od navedenog. Zatim imamo drugi tip sudaca, koji su to postali u kasnijim godinama zahvaljujući funkciji predsjednika nekog KS-a, pa se niotkuda pojave i suprug i supruga kao kinološki suci i počnu graditi karijeru u svim zemljama okruženja, jer nekom je, ipak, čast pozvati predsjednika nekog saveza da mu bude sudac na izložbi. Treći je tip mladih i nadobudnih kinološ-kih sudaca koji za sobom vode iste takve

tako i u cijeloj regiji. Pravi pokazatelj popularnosti ove izložbe je broj izlagača izvan BiH, kojih je bilo preko 85 posto i to najviše iz Poljske, Italije, Češke, Hrvatske, Francuske…Izložbu je, nakon pozdravnoga govora predsjednika Kinološke udruge „Posušje“ Tonće Jukića – Sokola, otvorio predsjed-nik Općinskog vijeća Ivan Lončar. Prired-bu je, uime Kinološkog saveza Herceg-Bo-sne i Unije saveza, vodio kinološki sudac Mirko Čolak iz Širokog Brijega.Sudili su mahom svjetski priznati struč-

izlagače, čiji su četveronožni ljubimci unaprijed određeni kao pobjednici. Ostaje još četvrti tip starijih, iskusnijih i znanjem potkovanih sudaca, koji bi mogli svojim znanjem i nadasve poštenim odno-som prema izlagačima i prema psima po-kazati i dokazati kinološkom svijetu kako treba raditi na razvoju i unaprjeđenju ki-nologije, ali na njihovu žalost ne pripadaju ni jednoj od naprijed spomenutih skupina, pa im ostaje samo ona stara pučka izreka: „Psi laju, a karavane prolaze“. Ako bih elaborirao samo pojedine sluča-jeve neregularnosti od pojedinih sudaca i organizatora, samo u 2016. godini, onda bi i običnom promatraču na izložbama bilo jasno gdje su to nestali lovac i pas, i zašto je sve manji interes većine lovaca za takvim tipom kinoloških manifestacija. Ako je po onoj staroj, „veži konja di ti gazda kaže“, onda ili treba mijenjati gazdu ili prodati konja, jer treća opcija je samo srljanje u provaliju kojoj kraja nema.

Zdravko Pranjić-Brižankić

Dvije ljepotice s izložbe

Otvorit ćemo lovnu sezonu i uz “pjesmu” goniča barem na-kratko zaboraviti na lovačke i opće životne probleme, u nadi da će i naš Savez naći načina da pomogne udrugama, jer nije uzaludna stara pučka izre-ka: “Podaj dite materi”.


LOVNA KINOLOGIJA

njaci: Alessandro Alfredi, Radovan Mazalica, Mi-odrag Vretenčić, Željko Žilnik, Vladimir Žižakov i Vojo Brajović.Prvoga dana CACIB-a, po ocjeni glavnoga sudca Vladimira Žiškova, pehare najljepših i titule najbo-ljih ponijeli su: američki stafordski terijer – vlasnik Mejra Dujmov, Ši-Cu-Shi-Zu – vlasnik Maya Shtirbo i njemačka doga (Harlekin) – vlasnik Giuseppe D´Amato.Drugoga dana CACIB-a, po ocjeni glavnoga sudca Željka Žilnika, najsjajnija odličja zaslužili su: pudla velika (crna) – vlasnik Maria Ras-pagni Alessia, patuljasti šna-ucer (crni) – vlasnik Sandra Brajsa Moslavac i američki koker španijel (platinasti) – vlasnik Ljubica Švecova.Za apsolutnog pobjednika (SUPREME BIS), po izboru glavnog suca Alessandra Alfredija, izabran je pas maltezer (Ch Cinecitta Gre-gory Siera), vlasnik Donato Ortese.U sklopu ove izložbe orga-nizirane su i dvije specijalne izložbe. Memorijalna Specijalka Ex YU i autohtonih goniča „Robert Oreč – Bobo“ s dodjelom kandidature CAC u kojoj su, po ocjeni glavnog sudca Voje Brajovića, titule najboljih i najljepših ponijeli:

U juniorskoj konkurenciji (JUNIOR BIS – JBIS): 1. bosanski oštrodlaki gonič – barak „Mila“, vlasnik Srećko Žulj, 2. istarski kratkodlaki gonič „Bina“, vlasnik Miro Mikulić, 3. posavski gonič „Holi od Dačevića“, vlasnik Velibor Jurišić. Konačni pobjednici ove specijalke (BEST IN SHOW – BIS), po ocjeni istog sudca, bili su: 1. istarski kratkodlaki gonič „Bandit“, vlasnik Manjin Dilberović, 2. crnogorski planinski gonič „Buba (Bal-tica)“, vlasnik Srećko Žulj, 3. posavski gonič „King“, vlasnik Danijel Žulj. Na drugoj specijalnoj izložbi, za titulu najljepših natjecale su se ruske pastir-ske pasmine, srednjoazijski i kavkaski ovčari. Po ocjeni sudca Alessandra Alfredija, najbolji su bili: srednjoa-zijski ovčar „At – Arbaj od Čvrsnice – Todor“, vlasnik Marin Džidić i kavkaski ovčar „Marusia – Balkan Master“, vlasnik Balkan Master.Izložbu je pratio velik broj ljubitelja pasa i zaljubljenika u kinologiju. Velike pohvale domaćinu javno su uputili svi izlagači, posebice oni koji su pristigli iz inozem-stva, i tom su prilikom najavili dolazak i sljedeće godine.

Mladen Bešlić

Pobjednici specijalke ruskih pasmina SAO i KO

Priznati kinološki sudci u trenutcima odmora

Šarenilo boja svih pasmina

Slika koja najbolje govori o izložbiVlasnici se raduju uspjehu svojih pasa



LOVNA KINOLOGIJA

Jedanaestog rujna ove godine na platou ispred gradske sportske dvorane u Novom

Travniku održana je specijalka ex YU goniča s dodjelom kan-didature za CAC. Organizator izložbe je KU „Novi Travnik“, na čelu s predsjednikom Dominkom Mlakićem. Izložbu je otvorio Refik Lendo, načelnik Općine Novi Travnik, koji je naglasio da se i Općina mora pozabaviti pitanjima kinologije, ponajprije zbog odnosa građana prema psima. Naime, u Novom Travniku, kao i u većini grado-va u BiH, nije riješen problem napuštenih pasa, koji postaju narastajuće sigurnosno pitanje. Mirko Čolak, dopredsjednik KS HB, ocijenio je ukupno 25 lovnih pasa pasmina bosanski oštrodlaki gonič – barak, istar-ski gonič kratke dlake, posavski gonič i srpski gonič, svrstanih u različite razrede. Lovni su psi uglavnom bili s područja Novog Travnika i okolnih mjesta, ali i iz Livna, Žepča…Izložba je organizirana po prekrasnom vremenu, uz dobar posjet građana. Delegat izložbe bio je Vinko Biletić. Nije bilo primjedbi na suđenje. Pehare pobjednicima uručio je Peri-ca Jukić, predsjednik KS HB. Potporu izložbi dali su ljubi-

telji pasa, lokalni poduzetnici, Općina Novi Travnik i Županija Središnja Bosna.U pobjedničkom krugu za najljepšeg mladog psa / Junior BIS izabran je posavski gonič Astor Slavka Baraća, a slijedili su ga istarski gonič kratke dlake Lord Dominka Mlakića i bo-sanski oštrodlaki gonič – barak Bingo Marinka Sliškovića. Za najljepšeg psa izložbe / Best In Show izabran je posavski gonič Max-Brnjo, vlasnik Nikola Ćurak, a slijedili su ga istarski gonič kratke dlake Bela, vlasnik Ivo Krezo i srpski gonič Cigo, vlasnik Stipo Marin.Na specijalku je prijavljeno nekoliko lovnih pasa koji su prvi put ocijenjeni. Na ovakve izložbe trebali bi se prijavlji-vati ponajprije lovni psi pr-vaci (s priznatim državnim ili međunarodnim šampionatom), a lovni psi koji se ocjenjuju prvi put trebali bi biti izuzetak. Unatoč tome, ovo je izuzetno vrijedan uspjeh za ovu mladu udrugu koja postoji svega neko-liko mjeseci. Dodatna vrijednost izložbe ogleda se u činjenici da je u pitanju prva organizirana kinološka izložba u povijesti Novog Travnika.

Ivica Drmić

KU „Novi Travnik“ Novi Travnik

Prva kinološka izložba

U suradnji s Kinološkim savezom Herceg-Bosne, 18. rujna 2016., LD „Fazan“ Odžak organiziralo je ocje-nu u eksterijeru za lovačke i službene pse te ispit

prirođenih osobina na fazana za ptičare.Smotra je održana u krugu hotela „Nova lađa“ u Novom Gradu, a IPO na terenu „Poloj“.


Eksterijer i IPO

Sudili su Marijan Đurković i Mato Piljić iz Domaljevca. Smotru je vodio Stjepan Pranjić, uz pomoć predsjednika kinološke sekcije Društva Marka Vidovića koji je ujedno i pripravnik za kinološkog sudca, i tajnika Društva Nedžada Garića.Na ocjenu u eksterijeru privedeno je devet pasa, na ispit prirođenih osobina u radu kontinentalnih ptičara u polju bez odstrela također devet pasa, i svi su položili ispit.

Nedžad Garić

Najljepši mladi pas specijalke


U radu radionice sudje-lovali su predsjednici i lovnici lovnih sek-

cija Lovačkog društva „Mo-sor“ Široki Brijeg, čiji se lovni teren nalazi na Mostarskom blatu. Moderator ove radio-nice bila je Irena Rozić, koja je i voditeljica ovoga projekta za područje Mostarskog blata. Prezentirane teme bile su jako zanimljive i izazvale su dosta znatiželje kod lovaca široko-briješkog „Mosora“.Nakon uvoda, Blago Lasić, predsjednik Skupštine LD-a „Mosor“ Široki Brijeg, govo-rio je o temi „Vrijednost i po-tencijali Mostarskog blata iz perspektive lokalnog stanov-ništva“, gdje je naznačio ze-mljopisne, povijesne, klimato-loške, kulturološke, hidrološke i gospodarske značajke ovoga prostora. Predsjednik Udruge „Naše pti-ce“, ornitolog dr. sc. Dražen Kotrošan iz Sarajeva, govorio je o temi „Globalno i regio-nalno ugrožene ptičje vrste i

njihova zaštita“. Tom je prili-kom iznio dosta zanimljivih podataka o ugroženim ptič-jim vrstama na Hutovu blatu i Mostarskom blatu. U riječi i fotografiji bio je jako jasan i sami sudionici ove radioni-ce bili su iznenađeni bogat-stvom ptičjih vrsta na ovome području i opasnostima koje im prijete, sve do istrjebljenja. Posebice je bilo riječi o zaštiti ždralova na Mostarskom bla-tu, koji se pri povratku u sje-verne krajeve na Mostarskom blatu redovito odmore, sve dok im vremenske prilike ne dopuste nastavak puta. U toj ih situaciji neodgovorni poje-dinci uznemiravaju, čak i love, što je potkrijepljeno fotografi-jama. Ovim projektom trebala bi se posvetiti veća pozornost njihovoj zaštiti, posebice od strane lovaca. Tajnik Lovačkog saveza Her-ceg Bosne, mr. lovstva i zaštite okoliša Ivica Lučić, govoreći o time „Etika i lovno zakonodav-stvo“, istaknuo je veću potrebu

suradnje udruga i fondacija koje se bave zaštitom prirode s korisnicima lovišta, odnosno lovačkim udrugama. „Lovačke su udruge dobile u zakup, na korištenje lovišta i nitko ne bi trebao provoditi nikakve projekte u lovištu bez znanja lovaca i suradnje s korisnici-ma lovišta. Ova radionica i ovaj projekt dobar su način i primjer te suradnje“, kazao je Lučić. Iz kuta LD-a „Galeb“ Čapljina, o suradnji korisnika lovišta i nevladinog sektora u zaštiti i očuvanju prirode, govorio je predsjednik toga Društva Pero Zekušić – Pepsi. Poručio je da su lovci spremni na suradnju, ali i da očekuju materijalnu pomoć i unaprjeđenje stanja u lovištu. Josip Vekić, voditelj ovoga pro-jekta za područje Hutova blata i voditelj rendžerske službe na tome području, govorio je o mogućim mjerama za smanje-nje negativnih utjecaja lova na zaštićene ptičje vrste. Ponudio

je suradnju lovačkim udruga-ma, prije svega u edukaciji i zaštiti od krivolova, kako bi se pojedine ptičje vrste na ovim prostorima sačuvale od istrje-bljenja.Nakon izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su domaći lovci uputili dosta konkretnih i zanimljivih pitanja. Na kraju je zaključeno da je dobro što je Mostarsko blato prepoznato kao potencijalno IBA područje od međunarod-nog značenja za ptice i da će tom pitanju lovci „Mosora“ pristupiti ozbiljno i odgovor-no. A Irena Rozić obećala je još ovakvih susreta i konkret-nih projekata. Neki su, kako je kazala, već u tijeku, primjerice, suradnja s učenicima Osnovne škole „Blato“ u Biogracima. U realizaciju ovoga projekta, podučavajući lovce o nužnosti zaštite ugroženih ptičjih vrsta, uključit će se i Hoop! češćim i zauzetijim pisanjem o toj temi.

Vlado Bošnjak

ZAŠTITA UGROŽENIH PTIČJIH VRSTA

je prirodni ptičji rezervatMostarsko blato

U okviru projekta „Park prirode Hutovo blato i Mostarsko blato kao sigurno područje za gniježđenje, odmaranje i zimovanje ptica“, koji financiraju dvije međunarodne fondacije: Euronatur i CEPF, sredi-nom rujna 2016. u Pologu (Mostar) upriličena je radionica s tom temom.




Čovjek kao intelektualno najrazvijenije biće, uz pomoć meteoroloških

instrumenata, radara, svakidaš-njeg bilježenja podataka na tko zna kolikom broju meteorološ-kih postaja i računalnih modela (u koje je ugrađena sva pamet svijeta), u stanju je precizno predvidjeti izglede vremena za svega nekoliko dana. Zato je za lovce mnogo značajnije pratiti promjene koje se doga-đaju u njihovu okruženju, koje nam znatno prije meteorologa najavljuju značajnije promjene vremena. Tako su se, sredinom rujna, što pojedinačni primjer-ci, što brojnija jata ptica selica, na svom putu u toplije kraje-ve, privremeno zaustavila na području općine Vitez. Patke kržulje, patke pupčanice, male njorke, ćubasti gnjurci i rode samo su neke vrste koje su privremeno boravište našle na viteškom području, koje kao i cijela Lašvanska dolina ima veliko značenje za ornitologiju, ponajprije kao odmorište pti-

cama. Zašto su se ptice selice doselile baš sada? Možda zbog tada povoljnog vremena, mož-da zbog odmora, možda zbog stanišnih uvjeta? Ptice selice najčešće se sele zbog smanjene količine hrane u području u ko-jem obitavaju, ponajprije kuka-ca, čiji se broj znatno smanjuje sniženjem vanjske temperatu-re. Pojava ptica selica desetak dana prije meteoroloških naja-va promjena vremena dokaz je da su vrste evoluirale i da su im osjetila savršenija od najmo-dernijih ljudskih izuma.I dok su brojne selice svoj smi-raj našle na području Viteza, ponašanje autohtonih vrsta, koje se nastoje čim bolje pri-premiti za nadolazeću zimu, nije posve tipično. Dolazak div-ljih životinja, a posebice zvijeri, u neposrednu blizinu rubnih naselja, više nije nikakav izu-zetak. Divlje svinje su doslovce preorale područje vikend-na-selja na Zabrđu, lisice upadaju u seoska gospodarstva bez ika-kva straha, odnoseći jednu po

jednu kokoš. Medvjedi se in-tenzivno hrane voćem u dozri-jevanju i kukuruzom u mliječ-nom zrenju. Ovakvo ponašanje divljači najvjerojatnije je znak nedovoljne količine hrane u lovištu, koju su svakodnevno iz lovišta iznosili skupljači med-vjeđeg luka (srijemuša), jagoda, borovnica, malina, kupina, glji-va... Tu su i pastiri koji napasa-ju stada ovaca, ali i posljedice bezobzirne sječe šume, zbog čega postojeće količine hrane nisu dostatne za zadovoljavanje potreba divljači. Naravno, do istih je zaključaka trebala doći i Županijska uprava za šumar-stvo i poduzeti odgovarajuće mjere u cilju prehrane divljači i smanjenja šteta koje divljač čini. Na njihovu sreću, ošteće-ni ljudi nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima, pa niti ne podnose odštetne zahtjeve, bez kojih nema isplate naknada za pričinjene štete.Manje vjerojatna mogućnost je, da zbog dvije godine zabra-ne lova, dio mlađe divljači nije

svjestan rizika kojem se izlaže pri svakom mogućem susretu s čovjekom. I kako to obično biva, sukladno poslovici „Dok se jednom ne smrkne, drugom se ne svane“, dio ljudske popu-lacije zlorabi ovakve situacije s različitim motivima: stjecanje trofeja, mesa divljači ili fizičkog smanjenja broja vrsta, osobito ako je riječ o divljim svinja-ma. Bez obzira na to je li riječ o krivolovu ili lovokrađi, lovi-štu je učinjena šteta. Posebice ako, kao u danom slučaju, go-tovo idealnim pogotkom kroz plećku ranjeno nazimče, ode s mjesta ranjavanja i okonča u nekoj gušći, tako da i počinitelj prekršajnog djela ostane bez svoje lovine. A tko zna koliko je ovakvih slučajeva koje nit-ko nije uočio, niti registrirao? Odgovor će se znati tek kada se provede novo prebrojavanje divljači, za što je preduvjet prvo formiranje, a zatim i dodjela lo-višta na gospodarenje.

Ivica Drmić

SELICE SLETJELE U LAŠVANSKU DOLINU

Započele seobe ptica


UGROŽENE VRSTE

Malo je divljih životinja koje žive u divljini koje čovjek nije na neki način preoblikovao. Industrijskom revo-lucijom čovjek je započeo proces ugroža-vanja mnogih životinjskih vrsta, a neke je

doveo do potpunog istrjebljenja. Ljudskim djelovanjem, primjerice krčenjem šuma, zagađenjem, izgradnjom cesta, naselja i sl., narušena su staništa divljih životinja. Populacije divljih životinja u samo 40 godina smanjile su se za više od polovice, a broj divljih životinja koje zbog svojih potreba ne mogu promijeniti stanište i dalje će se smanjivati. Također, njihov je opstanak ugrožen i ubijanjem poradi spor-ta i ekonomske koristi. Od vrsta izumrlih u proteklih nekoliko stoljeća možda je tek četvrtina nestala iz prirodnih, evolucij-skih razloga, a za sve ostale su izravno ili posredno krivi ljudi. Ljudi imaju obvezu zaštite dobrobiti životinjskih vrsta radi očuvanja biološke raznovrsnosti, koja je značajna za održavanje biološke ravnoteže svih živih sustava na Zemlji. Vođeni time doneseni su brojni zakoni i deklaracije o pravima životinja. U sve više zemalja divlje životinjske vrste mogu se naći samo u nacionalnim parkovima, koje je čovjek osnovao radi zaštite rijetkih preživjelih vrsta od vlastitog haranja.

Globalno zagrijavanje

Znanstvenici predviđaju da bi i globalno zagrijavanje moglo doprinijeti masovnom istrjebljenju divljih životinja u bliskoj budućnosti, djelovanjem na čak milijun vrsta. Životinje i biljke koje su navikle na hladnije klimatske uvjete morat će se pomicati prema polovima ili uzbrdo, čak i zbog malih promjena klime (WWF, 2015). Ovaj proces je već primijećen na mnogim mjestima – u Alpama, u planinskim pre-djelima Queenslanda i u Australiji i mno-

gim šumama Costa Rice. Utjecaj na vrste postaje toliko značajan da njihovo kretanje može služiti kao pokazatelj zagrijavanja planeta. Oni su tihi svjedoci promjena koje se odvijaju na Zemlji (WWF, 2015).

Krivolov i trgovina zaštićenim životinjama

Krivolov i trgovina zaštićenim životinjama golem je biznis kojim upravljaju među-narodne organizirane skupine švercajući životinje i njihove dijelove. Svijet divljine pod sve je većim pritiskom zbog bujanja ljudske populacije. Dok s jedne strane imućni ljudi u brojnim zemljama potražu-ju razne kožne ili krznene proizvode, ma-terijale za namještaj i medicinske sastojke, s druge strane duboka bijeda tjera manje sretne ljude da uđu u posao s krivolovom i trgovinom zaštićenim vrstama životinja. Samo se u Južnoj Africi godišnje ustrijeli 400 do 500 nosoroga radi pribavljanja rogova (Podnar, 2012). Svake se godine otkrije 200 leševa tigrova na svjetskom cr-nom tržištu. Prugaste se mačke love zbog kože, kostiju i penisa, kojima praznovjerni pripisuju ljekovita svojstva. I mnoge su druge vrste izložene krivolovu, od gorila i guštera gekona do morskih kornjača i morskih pasa. Stručnjaci pri TRAFFIC-u, organizaciji koja nadzire trgovinu divljim životinjama, iznose da je riječ o poslu koji godišnje vrti od stotina milijuna do nekoliko milijarda dolara. Južna je Afrika najveće stratište nosoroga unatoč ozbilj-nim naporima vlade u hvatanju krivo-lovaca. Tako je 2011. tamo ubijeno 448 nosoroga. Nosorogov je rog vrlo cijenjen

UTJEC

AJ ČO

VJEK

A NA Ž

IVOT

INJS

KI SV

IJET Izumru li biljne i životinjske vrste,

Kada govorimo o zaštiti živog svijeta, nije riječ samo o spašavanju pojedine vrste, nego o ukupnosti života na Zemlji. Ako se nastave tendencije u redukciji bio-loške raznolikosti, za tisuću godina biosfera će vjero-jatno biti uništena, živi svijet će se slomiti, a Zemlja će postati nenastanjiva.

pripremio Tomislav Mihaljevićnestat će i čovjeka


UGROŽENE VRSTE

među Azijcima zbog tobožnjih ljekovitih svojstava (Podnar, 2012). U Vijetnamu je nedavno stvorena zabluda da prah rogova liječi rak podigavši cijenu roga do razine cijene zlata. Tradicionalna kineska medi-cina u mnogim se slučajevima temelji na životinjskim sastojcima. Duboko uko-rijenjena vjerovanja da su tigrove kosti, pandže i penis ljekoviti toliko su raširena da stavovi službene medicine na njih ima-ju neznatan utjecaj. Tako Kinezi i drugi narodi jugoistočne Azije vjeruju da tigrov penis ojačava muževnost, tigrovo oko liječi malariju i epilepsiju, a tigrova kost reumu i čireve. U Tajvanu juha od tigrova penisa stoji 320 dolara (1800 kn), a par očiju može se dobiti po 170 dolara (1000 kn). U Južnoj Koreji kilogram praha od ramene kosti prodaje se po 3000 dolara (17.000 kn). Kinezi su najveći potrošači peraja morskih pasa koje se koriste za pripremu juhe. Lov na morske pse radi pribavljanja peraja vrši se tako da se uhvaćenog psa izvlači na palubu te mu se odsijecaju peraje nakon čega se životi-nja vraća u more da se utopi ili iskrvari. Kilogram peraje prodaje se po 600 do 700 dolara. Sječa peraja odgovorna je za smrt između 85 i 100 milijuna morskih pasa godišnje, čime se teško narušava morski ekosustav (Podnar, 2012).

Ugrožene vrste životinja

Prema podacima IUCN-a, u svijetu je opi-sano 1,9 milijuna živih vrsta, a procjenjuje se da ih ima između pet i trideset mili-juna. Ukupno je ugroženo 15.589 vrsta, od kojih je 8321 biljka. Među ugroženim životinjama trećina su vodozemci, četvrti-na sisavci, a osmina ptice. Prema istraži-vanjima Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), 30 do 50 posto svih vrsta životinja izumrijet će do sredine stolje-

Svijet: Zemlja / Broj ugroženih vrsta

1. Ekvador 2223 2. SAD 1023 3. Malezija 1166 4. Indonezija 1266 5. Meksiko 900 6. Kina 841 7. Australija 804 8. Brazil 769 9. Indija 687 10. Filipini 682

Europa: Zemlja / Broj ugroženih vrsta

1. Španjolska 227 2. Portugal 167 3. Turska 148 4. Italija 147 5. Grčka 131 6. Francuska 126 7. Rusija 116 8. Hrvatska 91 9. Slovenija 79 10. Njemačka 71

BiH i zemlje u našem okruženju: Zemlja / Broj ugroženih vrsta

1. Hrvatska 91 2. Slovenija 79 3. Rumunjska 62 4. Crna Gora 57 5. Albanija 57 6. Bosna i Hercegovina 55 7. Mađarska 48 8. Bugarska 47 9. Srbija 43 10. Makedonija 36

ća. „Problem je u tome što će se idućih desetljeća dodatno pogoršavati klimatske promjene“, izjavio je za USA Today Derek Tittensor, morski ekolog centra World Conservation Monitoring u Cambridgeu. Kriterije za procjenu ugroženosti divljih vrsta propisuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature-IUCN), koja je svjetski autoritet za procjenu ugroženosti živog svijeta te njegovo očuvanje. IUCN vodi globalnu bazu ugroženih organizama te izdaje crvene popise vrsta ugroženih na globalnoj razini.Dugogodišnjim i detaljnim istraživanjem Međunarodne unije za očuvanje prirode nastala je baza podataka i lista ugroženih vrsta. Zemlje s najvećim brojem ugrože-nih vrsta prikazane su u tabeli.

Odnos prema svijetu, pitanje biološke raznolikosti i izumiranja vrsta postale su nezaobilazne aktualne teme različitih znanosti. Promjene u prirodi dovele su do izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, što bi moglo rezultirati i nestajanjem čovjekove vrste. Kada govorimo o zaštiti živog svijeta, nije riječ samo o spašavanju pojedine vrste, nego o ukupnosti života na Zemlji. Ako se nastave tendencije u redukciji biološke raznolikosti, za tisuću godina biosfera će vjerojatno biti uništena, živi svijet će se slomiti, a Zemlja će postati nenastanjiva. Čovjek mora spoznati da biološka raznolikost ima bitnu ulogu u budućem napretku i samom preživljava-nju, te da se gubitkom svake životinjske vrste dovodi u pitanje i sama čovjekova perspektiva.

RIBOLOV

Od ribolovnih revira na području Hercegovine, prije svih valja spo-menuti rijeku Neretvu te jezera

Buško blato, Ramsko jezero i Hutovo blato. No u posljednje su vrijeme, nakon što su poribljene, ribolovcima jako atraktivne i brojne manje destinacije, ponajprije Tribi-stovsko jezero pokraj Posušja, grudska je-zerca Krenica i Nuga te manje bare, rječice, rukavci i lokve širom Hercegovine.Sve ove ribolovne vode u proteklom su raz-doblju poribljavane različitim vrstama ple-menite ribe: pastrvom, šaranom, linjakom, smuđem i štukom. Neke od ovih vrsta nisu se baš najbolje prilagodile novom okolišu pa su gotovo nestale, a neke, primjerice štuka, jako su napredovale u uvjetima neti-pičnim za nju.Štuka je najbrojnija od svih ribljih grablji-vica u ovom dijelu Europe. Zbog izgleda, veličine i težine, borbenosti na udici i sre-dine u kojoj obitava, štuka je postala jako atraktivnom ribom sportskim ribolovci-

ma. Hrani se uglavnom drugom ribom, tj. ribljom mlađi koju najčešće sačekuje u raslinju, rijetko je lovi proganjanjem. Meso štuke jako je kvalitetno i ukusno, skoro bez sitnih kostiju, pa je iznimno traženo pri pripremi ribljih delicija.Da je štuke u Hercegovini sve više, po-tvrđuju i ovdašnji ribolovci. Neki od njih hvale se ulovljenim kapitalnim primjerci-ma teškim i 10 kilograma. Najviše je ima, kažu, u Tribistovskom jezeru, Nuglu i Kre-nici.Ponukani ovakvim tvrdnjama, kontaktirali smo Dalibora-Miću Ćorluku, „kralja her-cegovačke ribičije“, koji nam je sve to po-tvrdio i pozvao nas da se i sami uvjerimo u to jednim kratkim jutarnjim izlaskom u grudski ribolovni rajon, što smo i učinili.

RIBLJE VRSTE U NOVIM STANIŠTIMA

Štuka poharala hercegovačke ribolovne vode

Nakon nepunih sat vremena lovljenja, četi-ri su štuke već bile vani. Dokazani majstor vadio ih je kao na traci – kilo i pol, dva, tri, sve veća od veće, za ne povjerovati. Odakle tolike zapitali smo se, a prije deset godina ovdje ih uopće nije bilo. Znamo za dosa-dašnja poribljavanja, neka su uspjela, neka ne, ali ovakvi rezultati stvarno su očarava-jući.Kontaktirali smo i sa stručnjacima – ihti-olozima, koji su potvrdili uistinu velik broj riba predatora koje trenutačno haraju her-cegovačkim ribolovnim vodama. Među njima je i štuka, koja se uistinu najbolje prilagodila novom staništu. Stručnjaci po-hvalno gledaju na skrb ribolovnih društava koja ulažu goleme napore poribljavajući vodene površine koje su bile gotovo bez ribe. Kad je, međutim, u pitanju autohto-nost i zaštita domicilnih ribljih vrsta, jako su skeptični. Oni ističu problem nestanka sitne ribe koju grabljive ribe, među njima i štuka, sve više tamane, tako da se dovodi u pitanje opstanak autohtonih ribljih vrsta, primjerice šarana, klena, masnice, podbile, oštrulja itd.Kako će se stvari razvijati i što će se dogo-diti s domaćom ribom, teško je znati. Hoće li ribolovna društva uz pomoć ihtiologa uspjeti stvoriti ravnotežu među ovdašnjim ribljim vrstama, ostaje nam vidjeti. I nadati se dobrim rješenjima u skoroj budućnosti.

Mladen Bešlić

ŠRD „BRACO VIDIĆ“ POSUŠJE

Memorijalni ribolovni kup Od 16. do 18. rujna 2016., na Tribistovu pokraj Posušja održan

je 1. Memorijalni ribolovni kup „Ante Bašić – Pešić“. Organiziralo ga je ŠRD „Braco Vidić“, uz pomoć sponzora: Svadbenog salona „Viktorija“, „Šišovića“, „Binvesta – Ožuj-sko“, „F1 – Benza“, „Modelie“ i Tiskare „Olovka“.Kup je organiziran prvi put, u sjećanje na tragično preminu-log Antu Bašića – Pešića, čla-na ovoga ribolovnog društva.Lovilo je i natjecalo se 12 ekipa iz svih dijelova Hercegovine, a dvije ribolovne ekipe došle su i iz Hrvatske, iz Kutine. Organizatori i natjecatelji nadali su se odličnom ribo-lovu, puno boljem nego na

proljetnom kupu, ali se to ipak nije dogodilo. Rezultati su bili lošiji, ali je sve na kraju nadomješteno druženjem i zajedničkim ručkom nakon podjele odličja. Domaćini iz ŠRD-a „Braco Vi-dić“ zahvaljuju svim ekipama na sudjelovanju i velikoj pot-pori, koju će pokušati uzvratiti na sljedećim natjecanjima i drugim vodama. Organizatori posebno zahvaljuju publici i sponzorima koji su im nese-bično izašli u susret.Prvo mjesto na ovome kupu zaslužio je Carp Team TiH Hercegovina, drugo Carp Team Carp IMO, treće Carp Team Tribistovo.

Mladen Bešlić

Dalibor-Mićo Ćorluka

Ovogodišnji dobitnici medalja



LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

Koliko ljudi, toliko ćudi, mudro će kazati na-rodna poslovica koja se može lijepo „nalijepiti“

na ljepotu godišnjih doba. Jedni se dive jednomu a drugi nekomu drugom godišnjem dobu, a pje-snik lijepo reče: Stađuni moji... i o svakomu isplete lijep vezak. Ako bismo malo dublje proma-trali darove kasnoga ljeta i počet-ka jeseni, nitko tom daru prirode ne bi smio niti mogao prigovo-riti. Bilo bi prazno i nepotrebno u ovakvome tekstu nabrajati sve dobrote i ljepote rečenoga doba. Jednom rečenicom, otvorite oči i ostala svoja osjetila i nemojte propustiti užitke koji se više ni-kada ne mogu ponoviti. Dakle, vrijeme je berbe i sakupljanja svega što nam je potrebno i ono-ga što pretpostavljamo da bi nam trebalo u nastupajućim zimskim i ranoproljetnim danima.

SLATKA PAPRAT (POLYPODIUM VULGARE)

Kolonije (naseobine) slatke pa-prati susreću se unutar i po ru-bovima šuma svih naših krajeva i one mogu biti toliko guste i rasprostranjene da se jedva kroz njih može proći. Na jako razgra-nanom i vrlo plitkom korijenju,

debelom i više od centimetra, odmah ispod površine tla niču uspravne, pojedinačne, glatke stabljike, u biti peteljke, koje se granaju u perjasto, zeleno lišće koje naraste i do pola metra. Do-nja strana lista je nešto svjetlija i tamo su u dva reda raspoređe-ne spore koje zrenjem dobivaju smeđu boju. Slatka paprat voli vlažna i kisela zemljišta i često svojim širenjem po rubovima šuma skraćuje prostor vrganji-ma i drugim nekim plemenitim gljivama. Slatku paprat u narodu još nazi-vaju: sladić, bujad, oslad, slatka korjenica... Još u djetinjstvu mi je majka često sugerirala, kada bih odlazio za govedima, ako već jako ogladnim mogu slobodno uzeti mlade izdanke paprati i bez straha ih pojesti, a oni bi se po-javljivali ispod osušenoga lanj-skog lišća baš u vrijeme izbijanja kuka (bljušta), pa bi ta kombina-cija bila pravi spas za gladnu dje-čurliju. Probali smo često i vaditi slatko korijenje i žvakali ga dok god je iz njega sladilo. Ugođaj uopće nije bio loš, pogotovo ako je blizu bilo vode za oprati kori-jenje poput dječjih prstiju.

Biljari nigdje ne spominju takvu mogućnost, oni preporučaju vađenje korijena baš na grani-ci ljeta i jeseni. Treba ga oprati, narezati i u hladu osušiti, nakon čega se ne smije pohraniti ni u što već u staklenke. Prije upora-be ga valja namočiti desetak sati i onda piti taj rastvor, dok neki preporučuju kuhanje do desetak minuta. S obzirom na njezin do-sta otužan miris, može se kom-binirati s nekom aromatičnom

biljkom i zasladiti medom.Kao i mnoge druge biljke, slatka paprat nije do kraja istražena, a je li uopće moguće nešto do kra-ja spoznati!? Za sada se znade da posjeduje: tanine, sluz, manitol, šećer, smole, glicirizin, škrob, bjelančevine, eterična ulja, ma-sna ulja… Naravno, sve ove i druge tvari čine specifičan spoj pa tako i imaju svoju posebnost u smislu djelovanja.Široka je lepeza koristi od slatke paprati, osim što su je gladni lju-di jeli iz obijesti ili teške nužde: vojnici, šverceri duhanom, čoba-ni, planinari i oni što zalutaju po šumama, berači gljiva... Službena medicina je preporuča kod žu-tice, oštećenih jetara i žuči, kao laksativ…Posebno je slatku paprat cijenio francuski biljar H. Leclerc, suge-rirajući je kod žutice i da je bolje rabiti suhu nego svježu.Gusto lišće paprati dok je još mlada rado je jela stoka, posebice goveda i koze. Znademo da se u gustišu slatke paprati rado hladi crna divljač, a mnogi su je ratari i vinogradari rabili za pokrivanje svojih koliba u ljetnim mjeseci-ma, kako bi se u njima odmarali i maskirali.

Blago Lasić

Nevidljiva granica ljeta i jeseni


iKotlic od mesa medvjeda

M eso medvjeda jače je strukture i čvrstoće, poput go-veđeg mesa pa se mogu pripremati zajedno. Treba ga marinirati da bi bilo mekše strukture i ukusnije za jelo.

Recept:• 2 kg mesa medvjeda • 1,5 kg junećeg mesa • 1 kg crvenog luka• 3-4 jušne žlice svinjske masti• 1/2 kg svježe paprike, 2 jušne žlice crvene paprike• 1/2 kg rajčice, 2 jušne žlice pirea od rajčice• 1 glavica bijelog luka• 1/2 jušne žlice papra, 10 listića lovora • 1/2 kg mrkve, vezica peršina• 3-4 jušne žlice brašna za gustoću • 3 jušne žlice meda• 2 jušne žlice vegete• 2 jušne žlice soli, odnosno po želji• ocat • voda

Priprema:Meso isjeći na komadiće te ga potopiti u marinadu od vode, octa i meda. Meso treba potopiti u vodu da ga prekrije, dodati med i ocat. Otprilike na litru vode ide 2 dcl octa. Neka se marinira cijelu noć, najmanje pet sati. Na ugrijanoj masti prepržiti luk, dodati papriku, dinstati dok ne omekša. Meso ocijediti iz marinade, staviti na povrće, dodati kockice mrkve te dinstati dok meso ne omekša. Možete lagano dodavati malo vode i kotlić poklopiti. Bijeli luk lagano izrezati i dodati u smjesu lovorov list, crvenu papriku te dvije jušne žlice vegete. Ako je meso omekšalo, dodati umućeno brašno i posuti papar i peršin. Još malo lagano prokuhati, da se okusi sjedine. Možete i kod serviranja kotlića u tanjure posuti sjeckani peršin.

N ajljepši miris kuhinje je topao kruh. Ova je namirnica sastav svakoga lovačkog ruksaka. Ovaj

put radit ćemo kruh s dodatkom heljdina brašna. Ova je žitarica prepuna biljnih spojeva, vlakana i minerala. Izvor je vitami-na B i magnezija, a dobro znamo koliko su ovi sastojci bitni za naš organizam.

Recept:• 1 kg brašna (70 % bijelog i 30 % heljdina

brašna)• 1 čajna žlica kvasca • 1/2 čajne žlice šećera• 1 – 2 jušne žlice soli• 250 ml tople vode• 1 žlica ulja, može i maslinovo

Priprema:Sve sastojke lagano pomiješati, dodati vodu i izraditi tijesto. Oko dva sata ostaviti na toplom, da naraste. Kad je tijesto naraslo, lagano ga prebaciti na pobrašnjen i nauljen lim za pečenje. Tijesto lagano nauljiti i odozgo. Pećnicu zagrijati na 200 stupnjeva i staviti u nju tijesto pola sata. Ispečeni kruh je tamne boje i lijepa okusa.

Heljdin kruh

pripremila Jelena Ljubić

LOVAČKA KUHINJA


ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

PLOVEĆI UĆI U NEKI AKVATORIJ

TRBUH, UTROBA

STARE ISKORIŠTENE

STVARI

STUPANJE ŽENSKE OSO-

BE U BRAK

GORŠTAK, BRĐANIN

AZIJSKI KANAL ZA

NATAPANJE

INTERESNA ZAJEDNICA

PRODIRANJE

LOPATE ZA KRUŠNE PEĆI

POVOJ OD TKANINE

(POV.)

RIMSKA PETICA

JAP. MJERA ZA POVRŠINU KOLUT U

LANCUVEZA MEĐU KUMOVIMA

GRADIĆ KOD OPATIJE

IVAN KUŠAN

AMERIČKA GLUMICA

HRV. ARHITEKT, VLADIMIR

(MAKSIMIR)

ORGANSKI SPOJ

“RABAT”

RIJEKA U CRNOJ GORI

ODAVATI SVJETLOST; SIJATI, SJAJITI SE

STRUČNJAK ZA SPOLNOST

SLIKARSKI... ILI ... ZA

KIŠOBRANE

ELVIRA VOĆASAT

UČENIK REALNE GIMNAZIJE

KOŠARAPRAVITI

TKANINU NA RAZBOJU

SUMPOR

“EKONOMSKI INSTITUT” “TONA”

POSUDA ZA KUPANJE

NAČIN BOJE-NJA TKANINA

STARA ZAPREMIN-SKA MJERA OKANJAČA

ŽIVOTINJSKA USNA

PJESMA UZVIŠENA SADRŽAJA

ASTAT

AUSTRIJA

GAZITI PO BLATU

M Z S Č A LJ P U K I R PK A T A D O P A O A E KZ R R A LJ E P A K P A OD A A E Č E J I R Š L TK V V S V A J J U E U IE A A I O A G D G N Z PČ N M A T K O O E O I OO A L E B A T LJ P N J KP K E A N A K O N D A D

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

ALUZIJA, ANAKONDA, KAMEN, KLJENUT, KOPITO, LJEPAK, MATKO, NEDJELJA, ODUŠAK, OKRUG, OTKOS, PELJAR, POČEK, PODATAK, POGAČA, POLJEVAČ, PRIKUPLJAČ, PŠENO, PUŠKA, RAKIJA, RIJEČ, STRANA, TABELA, ZARAVANAK, ZAVITAK

Frano VukojaPucanje od smijeha

osmosmjerka

„JAKI“ ZEKOZeko se u šumi obraća životinjama:- Ima li tko jači?Javi se tigar, zeko ga odvede iza grma, a onda se začuše udar-ci. Potom se iz grma pojavi zeko s istim riječima:- Ima li tko jači?Javi se lav:- Evo ja!Zeko odvede lava iza grma, ponovno se začuše udarci, po-novno se pojavi zeko s istim pitanjem:- Ima li tko jači? - Sad je valjda red ne mene – javi se slon.Zeko se okrenu u pravcu grma i viknu:- Ej, medo, može li slon?!

BLAGAJNIK- Što ima novo u vašem lovačkom društvu? – upitaše jednog lovca.- Tražimo novog blagajnika – odgovori.- Zar prije mjesec dana niste primili novog blagajnika? – čude se.- Pa njega i tražimo – pojasni im lovac.

MOTORKALovac iz lova došao umoran i nazove susjeda:- Komšo, bi li mi malo posudio pilu motorku?- A šta ćeš radit?- Zaspao bi jedno pola sata!

Rješenje: MEDVJED

IN MEMORIAM

BOSILJKO DŽEKO(1947. – 2016.)

U 69. godini života, zauvijek nas je napustio naš kolega i prijatelj Bosiljko. Bio je veliki zaljubljenik u prirodu i lov, i kao takav osta-vio je neizbrisiv trag u svojoj sek-ciji „Vidoši“ i čitavoj Udruzi.Hvala mu za sve što je učinio za Udrugu. Počivao u miru Božjem.

LU „Cincar“ Livno

ĐURO MARŠIĆ (1942. – 2016.)

Vijest o smrti našega dugogo-dišnjeg člana teško je pogodila njegove kolege i prijatelje, a po-sebno članove njegove sekcije Kopanice, kao i cijelu Udrugu. Hvala mu za sve što je učinio za Udrugu. Počivao u miru Božjem.

LU „Sava“ Orašje

FARUK DOLJANČIĆ (1941. – 2016.)

Član Udruge postao je davne, 1966. godine. Kroz svoj dugo-godišnji lovački staž i iskustvo bio je uzor mlađim kolegama lovcima i istinski zaljubljenik u prirodu. Za svoj rad nagrađen je Odličjem trećega reda. LU „Sava“, a posebno članovi njegove sek-cije Orašje, izgubili su dobrog prijatelja i lovca koji će nam ostati zauvijek u sjećanju.


MARKO KAURINOVIĆ (1933. – 2016.)

U 83. godini života zauvijek nas je napustio naš počasni član Marko.Bio je uzoran lovac, častan čo-vjek, zaljubljenik u prirodu, lov i divljač. Članovi njegove sekcije zauvijek će se sjećati svih lijepih i nezaboravnih trenutaka prove-denih s njime u lovu, a posebice u lovačkim druženjima. Svojim riječima i djelima neprestano je dokazivao da voli svoje bližnje te da je ima ispravan odnos prema prirodi, divljači i lovstvu.Kao dobar lovac ali prije svega čovjek, ostat će zauvijek u srci-ma svih onih koji su ga pozna-vali.

LD „Fazan“ Odžak MIODRAG-MIJO BRNADA

(1964. – 2016.)Nakon teške bolesti, sredinom lipnja redove našega Društva zauvjek je napusti naš prijetelj, kolega lovac i istinski ljubitelj prirode Miodrag-Mijo Brnada. Čovjek s kojim je ugodno bilo popiti kavu, ispričati vic, naša-liti se na njegov ili svoj račun, ozbiljno porazgovarati o svim temama ali i dobiti kritike ako je trebalo, Mijo je volio lov i sve oko lova, ali na brutalno direk-tan i iskren način koji je, s druge strane, eliminirao sve površnosti i eventualno neozbiljno shvaća-nje lova i prirode ostalih članova. Drugim riječima pokojni Mijo je bio lovac 24 sata a ne samo ne-djeljom.Dragi prijetelju, iako tužni zbog tvog odlaska, s ponosom i osmi-jehom na licu čuvat ćemo uspo-menu na tebe, a običaj u vidu „vod stoj“ koji si ti uveo i dalje će se prekticirati prilikom svakog stajanja na lovačkim stazama Pajić Polja, Humca, Petovca i Okolišća.Neka ti je laka uskopaljska crni-ca, počivao u miru Božjem.Tvoji prijatelji iz sekcije Pajić Po-lje i lovačke grupe Petovac.

LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje

MIRKO ŠUNJIĆ (1940 - 2016)

Bio je uzoran član sekcije Radi-šići. U dugogodišnjem lovnom stažu (1968.), pomogao je u svim segmentima rada sekcije i Udruge. Veliki zaljubljenik u lov, tako da je lov i ljubav prema lovu i psima prenio na svoje nasljednike i širu okolicu. Rado je prepričavao dogodovštine iz lova i vesela druženja uz vatru, tako je od unuka stvorio stra-stvenog lovca. Mi lovci njegovi prijatelji najiskrenije mu zahva-ljujemo za sve što je učinio za našu sekciju Radišići i Udrugu. Počivao u miru Božjem.

HUL „Kravica“ Ljubuški

PERO ZOVKO – „BROĆANKIĆ“(1932. – 2016.)

Smrt je stavila nepremostivu prepreku na životnoj i lovačkoj stazi Pere Zovke, u 84. godini njegova života.Bio je lovac starog kova, s izuzet-nim osjećajem za dobar odnos s ljudima i kolegama. Prema divljači u lovištu gajio je pošto-vanje, nastojeći ponajprije oču-vati ono što priroda tako lijepo i velikodušno nudi čovjeku.Za zasluge u radu Društva i svoje sekcije Uzarići, proglašen je po-časnim članom Društva.Hvala ti, Pero, na dobru koje si podijelio s nama. Čuvat ćemo te u svojim uspomenama.Počivao u miru Božjem.


RATKO VUKOJA – DOMIĆ(2014. – 2016.)

Prošlo je dvije godine od smrti našega dragog kolege, uzorna lovca i čovjeka.Dragi Rade, mi tvoji znanci i pri-jatelji iz sekcije Ljubotići i čitavo Društvo čuvamo uspomenu na tebe. Puno nam nedostaješ.

LD „Rujan“ Kočerin

SALIH PAMUKČIĆ (1953. – 2016.)

Redove Udruge zauvijek je na-pustio njezin dugogodišnji član. Njegovom smrću izgubili smo prijatelja, dobrog lovca i čovje-ka. Ostat će nam svima u traj-nom sjećanju, posebice lovcima sekcije Orašje s kojima se najviše družio i lovio. Hvala mu za sve što je učinio za našu Udrugu.


ZVONKO DAMJANOVIĆ (1946. – 2016.)

Bio je veliki zaljubljenik u lov i prirodu kao i druženja u dobru raspoloženju i mirnoj naravi. Kao lovac uzor i primjer kako treba poštovati lovačke običaje i ob-veze, svojim odnosom prema prirodi i ljudima zaslužio je da ga se s poštovanjem sjećamo. Za svoj rad u LU „Sava“ nagrađen je Odličjem prvoga reda. Nje-govim odlaskom lovci lovačke sekcije Tolisa i Udruga u cjelini izgubili su omiljenog kolegu i prijatelja. Počivao u miru Bož-jem.


OBLJETNICA SMRTI



Sve usluge na jednom mjestu!

Najjednostavniji način plaćanja računaHP Mostar nudi Vam najbrži način plaćanja računa na jednom mjestu!Sve Vaše račune možete platiti tijekom cijelog radnog vremena poštanskih ureda na brz i jednostavan način.Izaberite najbliži poštanski ured i sve račune platite na jednom mjestu!Za više informacija nazovite besplatni info telefon 080 088 088.

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

LOVCI, OPREZ! ORUŽJE UBIJA!POŠTUJTE SIGURNOSNA PRAVILA U LOVU

kupres prvenstvo Članica saveza u lovnom streljaŠtvu

Documents