kroz igru i zabavu do sigurnijeg koraka u p ro m e t u · podsjećam na novo pra-vilo koje se tiče...

Izdanje za:01-Novi list 23.9.2015 Prilog Zmigavac_NL Str:1 Printano:26.9.2015 12:02:16 Printao: arel

�

PGŽ

� Ž��

��

� �� Š�� Š��

Kroz igru i zabavu dosigurnijeg koraka up ro m e t u

,

Izdanje za:01-Novi list 23.9.2015 Prilog Zmigavac_NL Str:2-3 Printano:26.9.2015 12:02:10 Printao: arel

� �

SIGURNO U ŠKOLU S HAK-OMNA RIJEČKOM KORZU

��

30 ��ć� �č��

Djeca od trido osamgodina vozila

su bicikle, role iromobile i takoupijali znanja idemonstrirali štosve znaju op ro m e t u

,

Bicikli, role, romobili,puno osmijeha, sun-ca, policijski motocikl,presretač... Kako sve

to tako različito stane u jednurečenicu? Jednostavno, akcija»Sigurno u školu s HAK-om«spremno sve to pospremi najedno mjesto, ispod ure na ri-ječkom Korzu.

Najmlađi sudionici u prome-tu, u dobi od treće do osme go-dine, 17. su put kroz igru, zabavui akciju upijali prometna znanjai savladali neke nove vješt i n e.Nije bilo lako. Jedno je juriti bici-klom negdje daleko od očiju svi-jeta, a drugo je nastupiti u sa-mom srcu Rijeke. Akciju »Sigur-no u školu s HAK-om« organizi-rao je Autoklub Rijeka uz punupodršku PU primorsko-goran-

ske i Primorsko-goranske župa -nije. Svaki sudionik zaslužio jemedalju i poklon paket promet-no-edukativnog sadržaja. Natje-calo se u tri kategorije, tri i četirigodine, pet i šest godina, sedami osam godina. Pobjednik se nijet ra žio jer pobijedili su svi koji sunastupili i zakoračili stepenicuviše u edukaciji i umijeću. Kaošto njihove roditelje kad malonagaze na gas zaustavljaju poli-cajci, tako je i voditelj Joso Kr-mpotić imao ovlasti zaustavititrku i na brzinu, dok je sijalo cr-veno svjetlo, provjeriti što poru-čuje semafor svojim signalima.

�� !��

Policijska službenica iz Od-jela sa sigurnost cestovnogprometa Policijske uprave pri-

morsko-goranske Petra Bosiljpodsjetila je vozače da obrateposeban oprez na djecu u pro-metu. Tajnik Autokluba Rijekamr. Mile Perić apelirao je nasvjesno ponašanje roditelja.

– Cilj akcije je i da roditeljeupozorimo da ispravno prevozedjecu jer statistike upućuju dadjeca češće stradavaju kao put-nici u automobilima svojih ro-ditelja. Podsjećam na novo pra-vilo koje se tiče prijevoza djece.Nekad je vrijedilo da se dijete nemože prevoziti na prednjemsjedalu do 12 godine, a danas jegranica 150 centimetara visinedjeteta, bez obzira na dob, pod-sjetio je tajnik Autokluba Rijeka.

Djeca su se natjecala na poli-gunu sa semaforima i pješačkimprijelazima, a put im je utro po-

licijski motocikl čija je sirenaoduševljavala djecu. Ništamanje pažnje kod djece nijezaslužio policijski presretač.Idealna prilika za dječju fotogra-fiju na motociklu i u presretaču.

Akcija je imala i svoj »teoret-ski« dio na kojem su prezenti-rani podaci o sigurnosti djecena prometnicama Primorsko-goranske županije i Hrvatske.

Dopredsjednik AutoklubaRijeka dr. Hrvoje Baričevićpodsjetio je da su djeca poseb-na kategorija u prometu i da sesav trud, edukacije i publikaci-je čine suvišnima kada stradasamo jedno dijete. Dr. Bariče-vić je podsjetio da u svijetu go-dišnje u prometu živote izgubi1,3 milijuna djece odnosnomladih do 25 godina. Svako 90.

dijete budući je poginuli nacestama, a 70 posto djece bitće ozlijeđeno u prometu.

��"��#��ć� $#��

Pročelnica Upravnog odjelaza odgoj i obrazovanje mr. Edi-ta Stilin podsjetila je da cestePrimorsko-goranske županijesvakodnevno prelazi gotovo 30tisuća djece, 19 tisuća osnov-noškolaca i 10 tisuća srednjoš-kolaca. Pročelnica Stilin jepodsjetila na potpore i sudje-lovanje Županije u projektimaprometne preventive, »Sekun-da koja mijenja život«, »Sigur-no u prometu« i časopis »Žmi -gavac« te istakla zadovoljstvokako se vodi računa o sigurno-sti djece na prilazima školama.

– Stanujem u susjedstvu dvi-

ju škola i zaista mogu pohvalitiangažman policije, rekla je mr.St i l i n .

Stručni suradnik za promet-nu preventivu Autokluba RijekaTomislav Šepić je istaknuo dase preventivnim akcijama, pokojima je Autoklub Rijeka pre-poznati i priznat širom Hrvat-ske, želi senzibilizirati javnost.Šepić je podvukao da se djecakoja prođu edukacije jednogdana, kao odrasli sudionici uprometu, ponašaju odgovorno.

Voditelj Službe za sigurnostcestovnog prometa Policijskeuprave primorsko-goranskežupanije Boris Skeledžić istak-nuo je pojačani angažman po-licije u prvih mjesec dana ško -le. Najavio da će prvašići dobitireflektirajuće prsluke te poz-

vao roditelje da uvjere djecu dakoriste prsluke osigurane krozNacionalni program sigurnostiprometa na cestama. Skeledžićje naglasio da je lanjske školskegodine stradavanje djece napodručju PU primorsko-go-ranske smanjeno za 50 posto uodnosu na prethodnu školskugodinu. Ozlijeđeno je 28 djece,od čega šestero teže. Srećom,najcrnja rubrika je prazna. UHrvatskoj je lani poginulo os-mero djece. Četvero kao putni-ci, četvero kao pješaci. Ozlije-đeno je 972 djece, od čega 137teško, zaključio je Skeledžić.

Na g l a šen je žal što promet-na preventiva nije prisutnija uškolama. Preventivne akcijetako su prilika da se utječe nadjecu, roditelje i vozače.


� �

JOŠ JEDNA GENERACIJA ŠKO L S K I HPROMETNIH JEDINICA NA CESTAMA

14 ��

Pro šle godinesmo smanjilis t r a d a va n j e

djece za 50 posto, sa54 na 28, držim da jeto rezultat i vašegrada, poručio je prvičovjek Savjeta iprometne policije užupaniji BorisSk e l e d žić

��

,

sko-goranske županije kojemje jedan od zadataka kontinui-rano formiranje školskih pro-metnih jedinica. Tajnik Lisac ječestitao učenicima i poručioda su obukom stekli znanjakoja će im omogućiti da zaštitesvoje kolege na prometnica-ma. Kontinuitet je dug 14 godi-na. Školske jedinice postojalesu i ranije, no kroz godine su seugasile zbog nedostatka sus-tavne brige. Kako je sve ponov-no krenulo Županijski savjetizradio je 2001. godine studijusvih pješačkih prijelaza u ne-posrednoj blizini 31 osnovneškole na području Primorsko-goranske županije za koje jeutvrđeno da su potencijalnoopasni za sigurnost učenika.Na temelju tih saznanja odlu-čilo se krenuti u osnivanje ŠPJ-a u svim odabranim osnovnimškolama. Za provoditelja pro-jekta Županijski savjet oda-brao je Dom mladih iz Rijekejer ima sposobne i dokazanestručne djelatnike u edukacijudjece i mladeži. Posebno trebanaglasiti da u provedbi eduka-cije pripadnika ŠPJ-a aktivno

Š� �� Č�� Č��

�� Prema dostupnim podacima, prve učeničke prometne jedinice

nastale su u Americi kao jedna od mjera zaštite djece u sve većem

cestovnom prometu poslije Prvog svjetskog rata. Naime, u želji da

se i učenici u što većoj mjeri uključe u samozaštitu u prometu, da-

leke 1922. godine učiteljica Harriette Beard u Detroitu organizira-

la je školske sigurnosne ophodnje (School Safety Patrols), a godi-

nu dana kasnije Savez automobilskih klubova Chichaga tu je ini-

cijativu prihvatio. Uskoro je u svim školama SAD-a djelovalo više

od 26 tisuća školskih prometnih ophodnji.

njihovih škola da promet tečesigurnije. Nastavnik tehničkekulture u školi Gornja Vežicaprof. Vlado Došen smatra da bidobro došao semafor na kri-žanju Ulice Franje Belulovića iUlice Ratka Petrovića, gdjepreko dva pješačka najvećibroj djece stiže u školu. Crik-venički mentor Ivo Tkalecsmatra da bi se trebalo kon-centrirati na učenike koji nas-tavu tjelesnog odgoja pohađa-ju u susjednoj sportskoj dvora-

ni do koje moraju prijeći frek-ventnu cestu. Marin Dean izškole Vežica predlaže da se po-novno postavi znak sa trepta-jućim svjetlom koji je do re-konstrukcije Kvaternikove uli-ce smirivao promet i upozora-vao vozače. Mithad Jašarević izčabarske škole smatra da bitrebalo postavit ogledalo naprilazu školi jer kućca koja senalazi uz samu prometnicuzaklanja preglednost vozačimai pješacima.

sudjeluju i djelatnici prometnepolicije PU primorsko-goran-ske. Valja posebno istaknutinezamjenjivu ulogu učitelja-mentora bez čijeg rada i po-moći akcija ne bi bila izvediva.

Predsjednik Savjeta i VoditeljSl u žbe za sigurnost cestovnogprometa Policijske uprave pri-morsko-goranske županije Bo-ris Skeledžić čestitao je mla-dim kolegama.

��š ��

– Želim čestitati na završe-noj obuci za pripadnike Škol -ske prometne jedinice vama,va šim učiteljima i djelatnicimaDoma mladih. Budite na poslumarljivi i odgovorni i pokušajtesvojim djelovanjem učiniti do-lazak kolega u školu sigurnij-im. Uvijek imajte na umu da jepromet opasan, čuvajte sebe idruge. Tradiciju obuke ćemonastaviti, ima puno vaših kole-ga koji su završili obuku, kakose budu mijenjale generacijetako ćemo obnavljati školskeprometne jedinice. Vaš rad si-gurno je dao rezultata. Statisti-ka je sve bolja, sve manje uče-

nika stradava na putu do šk o l e.Pro šle godine smo smanjilistradavanje djece za 50 posto,sa 54 na 28, držim da je to re-zultat i vašeg rada, poručio jeprvi čovjek Savjeta i prometnepolicije u županiji Boris Skele-džić prije no što su mladi pro-metnici pokazali su svojeznanje na poligonu Domamladih.

Županijski savjet smatra daakciju treba provoditi trajno,jer iako su u proteklom razdo-blju obuhvaćene sve osnovneškole u Primorsko-goranskojžupaniji za koje se utvrdilo dase nalaze u blizini opasnihprometnica, obuka se moraprovoditi i dalje iz jednostav-nog razloga što obučeni pripa-dnik ŠPJ zbog smjene školskegeneracije može biti aktivan unajviše četiri školske godine.Stoga je potrebno obuku pe-riodično provoditi svake godi-ne u četiri do sedam osnovnihškola.

Ž� �� !��

Mentore učenika smo pitališto bi trebalo poduzeti ispred

Još jedna generacija škol-skih prometnih jedinicaće na prometnice Primor-sko-goranske žu p a n i j e.

Vrsta s 33 učenika postrojila seispred Doma mladih. Isprednjih svi uključeni u ustroja-vanje, formiranje, obuku i fi-nanciranje školskih promet-nih jedinica. Kao na pravojvojnoj smotri, čestitke i iskaz-nice na kraju položene obukekoje je podijelaila zamjenicaprimorsko-goranskog županaMarina Medarić. Jedni uz dru-ge stajali su učenici iz osnov-nih škola Vežica i Gornja Veži-ca, učenici OŠ Petra ZrinskogaČabar i učenici pripadajućepodručne škole Prezid te uče-nici OŠ Zvonka Cara iz Crikve-nice. Najviše je djece iz školeVe žica, 18, slijede Čabrani sasedmero učenika, Crikveniča-ni sa šestero te četvero učeni-ka s Gornje Veži c e.

�� "��

Uvod u svečanost pripremioje Zdravko Lisac, tajnik Župa -nijskog savjeta za sigurnostprometa na cestama Primor-


� �

15 �� č� �� ć� ��ž�� Š�� Ž� � � ��

DVA DANA DEŽURSTVA PRED OSNOVNIM ŠKOL AMAU MINUTAMA KADA UČENICI DOLAZE NA NASTAVU

�� ! �� " �� Š��

Spočetkom svake škol-

ske godine, gotovo danam dosade upozo-renja da pazimo na

djecu u prometu. Tko to nepazi na djecu u prometu, ot-me se pitanje svakom nor-malnom roditelju. Prije samonekoliko godina takvih nor-malnih je bila tek trećina. Ja-dno je zvučao podatak dasvaki treći roditelj veže djecui pravilno vozi do vrtića i ško-le. Prije nekoliko godina svje-dočili smo akciji policije iHAK-a ispred vrtića na Dre-novi i zgražali se. U sat vre-mena ispisano je 12 kazni, atek 30 posto roditelja je djecuvezalo na zadnjem sjedištu. Inije bio problem što neveza-ni otac vozi nevezano dijetena prednjem sjedalu do vrti-ća. Problem je bila policijskarepresija. Autoklub Rijekapostavio je svojedobno »zas-

jedu« ispred dječjeg vrtića naVe žici. Od 24 roditelja, teksedmero ih je vezalo djecu. Iprođe godina-dvije i zabora-vimo na Drenovu i Vežicu,vjerujući da je svijest građa-na Europske unije napredo-va l a .

�� #��$�%%%

Po k u a šli smo doznati da lise u posljednje dvije-tri go-dine, nakon niza preventiv-nih akcija i upozorenja diglasvijest roditelja. Krenulismo pred OŠ Gornja Vežicakoja se nalazi na nezgod-nom položaju. S dvije stra-ne škole frekventne promet-nice. Posebno je problema-tičan prilaz školi preko pje-šačkih prijelaza u UliciFranje Belulovića odnosnona križanju s Ulicom RatkaPetrovića, gdje je prometnajgušći. Dobrim dijelom

poštuju se prometna pravi-la, no ima roditelja koji bitrebali savjesnije voditi ra-čuna o svojoj djeci i njiho-vim školskim kolegama. U20 minuta, od 7,30 do 7,50sati, 17 roditelja je zaustavi-lo automobil na samompješačkom prijelazu predškolom i iskrcavalo djecu.Ponetko je bio »dosjetljiviji«pa je iskrcao djecu na otokunasred prometnice. Djecasu izlazila na lijeva vrata, nasam kolnik. Okretalo se pre-ko pune crte nakon iskrca-vanja djece. Jedan vozačproletio je preko pješačkogne mareći što su školskiprometni policajci jasnopr užili ruke i palicu sa zna-kom »stop«. Drugi je zaobi-šao automobil koji je iskrca-vao dijete na zebri. Isprikesu standardne: neću više,samo sekundu, samo da

Ve ć i n aroditelja nai s p r a va n

način iskrcavadjecu predosnovnim školamaGornja Vežica iGelsi, no manji dion e o p rez n i hroditelja u žurbi točini naneprimjeren, aponekad i naopasan način

, djecu iskrcam...Kod OŠ Gornja Vežica je evi-

dentan još jedan problem. Pje-šački prijelaz ucrtan je na kol-nom prilazu školi. Protiv svihpravila. Trebalo bi ga premjes-titi nešto zapadnije, premabenzinskoj pumpi.

��&�� '(#�

Drugi dan smo pred ško -lom Gelsi, koja je od straneprometne policije podrcta-na kao najkritičnija kad jeriječ o sigurnosti učenika.Vukovarskom se automobilisjure prema centru, a čestopreglednost ometaju vozačikoji iskrcavaju djecu u ško -lu. Paradoksalno, no djecasu sigurnija kad je većagužva. Kolone u jutarnjimsatima onemogućavaju br-žu vožnju. Opasnost je izra-ženija na povratku iz šk o l e.Situacija slična Vežici. U 15

minuta, od 7,35 do 7,50 tri-naest automobila se zaus-tavlja usred nepreglednekolone, koči promet u Vu-kovarskoj i iskrcava djecu.Uobičajeno je da automo-bili zaobilaze zaustavljeniautomobil. I to preko pje-šačkog prijelaza. Dio rodi-telja iskrcava djecu na pje-šačkom prijelazu u susjed-noj ulici Vitomira Širole Pa-je. Dio se parkira u toj ulicii iskrcava djecu iako na vr-hu ulice tek desetak metaraod improviziranih parkirnihmjesta stoji znak zabranezaustavljanja i parkiranja.Ni šta bolja situacija nije nitipred školom Eugena Kumi-čića na Krnjevu. Zanimljivprizor. Djeca dolaze u ško -lu, a vozač parkirao auto-mobil na pješačkom prije-lazu, sjedi na haubi i jedeb u re k .

�� š��Roditelje malim dijelom opravdava činjenica

da dobar dio škola nema adekvatnog mjesta za

iskrcavanje djece iz automobila. Možda bi tre-

balo razmisliti i o uvjetima. Može li svaka zgra-

da biti škola? Možda je nekad mogla biti, ali da-

nas živimo u vremenima u kojima se bez auto-

mobila ne može niti na nuždu. Jedno ugibalište

uz škole znatno bi povećalo sigurnost prometa.

OŠGELSI

OŠVEŽICA


� �

530 �� ž�� Ž��Š��

HRVATSKE CESTE U RIJECI DOBILE VODITELJICU S32-GODIŠNJIM ISKUSTVOM U FIRMI, SILVANU SORIĆ

�� Ž�� Š� �� ! "��#��$�

Uh o d a va n j enije potrebno,vo d i t e l j i c a

Sorić već ima dugpopis projekatakoje treba dovestido završnog slojaasfalta. Obnavlja se,projektira iliplanira "napad" nasvim smjerovima uPr imorsko-goranskoj županiji

�� Ć

Odlaskom dugogodiš-njeg prvog čovjeka Po-slovne jedinice Hrvat-skih cesta Rijeka Mati-

je Glada u mirovinu, Silvana So-rić preuzela je mjesto voditeljaPJ Rijeka. Tko je god imao imaloposla sa cestama, ime SilvaneSorić dobro mu je poznato. Slje-deći tjedan navršit će 32 godineotkako je stigla na radno mjestou Hrvatskim cestama odnosnofirmi Rijeka cesta, kako se zvalado osamostaljenja Hrvatske.Nova šefica krenula je odmahnakon stručnog ispita kao šeficag ra d i l i šta, a posljednjih godinaradnu energiju usmjeravala jeka realizaciji Betterment pro-grama i obnovama desetina ki-lometara cesta. Od Jadranskemagistrale odnosno dionice odNovog do Kozica preko obnovecesta na Krku i Rabu do kružnihtokova u Rovinju. Naime, riječkajedinice Hrvatskih cesta skrbi o530 kilometara državnih cesta uPrimorsko-goranskoj županiji,ali i o 354 kilometra cesta u Istri.Uhodavanje nije potrebno, vo-diteljica Sorić već ima dug popisprojekata koje treba dovesti dozavršnog sloja asfalta.

��š� � %�� &��

Poslovi se mogu podijeliti utri cjeline. Betterment programkojim Hrvatska obnavlja cesteuz pomoć Europskebanke, po-jačano održavanje koje podra-zumijeva ozbiljnije zahvate teredovno održavanje "teško" 30milijuna kuna za 2015. godinu.

Betterment program podijeljenje na dvije cjeline, Rab i Cres. NaRabu se uložilo 42 milijuna ku-na i obnovilo osam kilometaraceste Lopar-Rab. Ovih dana senastavlja te kreće na dionicudugu 1,5 kilometar od trajek-tnog pristaništa do centra Lopa-ra, što će stajati dodatnih 9,6milijuna kuna. Kraj radova sepoklapa s krajem 2015. godine.S Primorsko-goranskom župa -nijom se stvaraju uvjeti da se iz-gradi čekališni plato kod trajek-ta da bi se neutralizirale kolonena državnoj cesti.

Na Cresu je u tijeku obnova11 kilometara duge dioniceVodice-Orlec, koja će takođerokončati do kraja godine. Kao ina Rabu, prisutni su imovin-sko-pravni problemi, no vidise kraj spora tako da ne bi tre-balo bili prekoračenja rokova.Na kraju sezone planira seuvesti izvođače na još pet kilo-metara dionice kod Vodica.Sveukupno se u obnovu spo-menutih dionica na Cresu, usklopu Betterment programa,uložilo ili će se uložiti 57,5 mi-lijuna kuna.

��ć�� š��

U Rijeci se obnavlja Riva u du-žini od 450 metara, a sljedeća fa-za je Ulica Ivana Zajca s dodat-nih 300 metara. Vrijednost prvefaze je 2,5 milijuna kuna. Prije 15dana stigla je suglasnost na pro-jekt druge faze od HŽ-a čija pru-ga prolazi prometnicom. Radovina drugoj fazi mogli bi startatipočetkom 2016. godine. Kad jeriječ o prvoj fazi, očekivalo se da

će podizanje asfalta otkriti ošte -ćenja na betonskoj ploči nastalaprometovanjem autobusa i te-žih vozila tako da nema iznena-đenja koja bi produžila radove.Najveće gužve, početak školskegodine, je iza izvođača tako daproblema s radovima i rokovimane bi trebalo biti.

U Rijeci će se intenzivno ra-diti i sljedeće godine. Izrađujese projektna dokumentacija zaobnovu 840 metara Adamićevei 1,1 kilometar Krešimirove uli-ce. Početak radova vezan je uzEU fondove koje će Grad Rije-ka osigurati putem Vodovoda ikanalizacija za vodovod i sani-tarnu kanalizaciju. Radit ćesljedeće godine i rotori Plum-bum, Panorama i Martinkovac,gdje bi se napokon trebali rije-šiti imovinsko-pravni sporovi.

(��)��š��

Oko 66 milijuna kuna uložitće se u ceste kroz program po-jačanog održavanja. Na popisusu pokretni most Privlaka uMalom Lošinju, most Hamba-r ište na cesti Vrbovsko-Gomirjekoji zahtjeva hitnu rekonstruk-ciju. Proširit će se i zarotiratidva mosta u Baškoj Dragi naKrku, sanirati problematičnamjesta kod Omišlja i Kijca. U ti-jeku je priprema dokumentaci-je za obnovu ceste čvor Križišće- centar Križišća koja je ošteće -na tijekom izgradnje zaobilaz-nice. Priprema se i obnova 1,5kilometra ceste kod Sović Lazau Gorskom kotaru te gradnjarotora na Dugi u Crikvenici.

Dok se na terenu radi, u ure-dima se projektiraju projekti

pojačanog održavanja. Radi seo obnovama dionice Delnice-Rogozno duge 12,5 kilometara.

Izrađuje se projekt najzapuš-tenije ceste na Cresu, četiri ki-lometra duge dionice Porozina-Dragozetići. Projektira se obno-va 8,3 kilometra cesta u Porozi-ni, Dragozetići-Beli te ceste uPre d o šćici. Još se radi projekt zaobnovu dionice Osor-Nerezinedugu 2,5 kilometra. Kad se zgo-tovi sve što je počelo ili što seplanira cresko-lošinjska magis-trala bit će potpuno obnovlje-na. Na stolovima je i projekt ob-nove ceste čvor Orehovica-Me-ja duge 7,2 kilometra. Za pro-jektiranja pet dionica utrošit ćese oko tri milijuna kuna.

U planu je projektiranje ob-nove još nekoliko dionica. Vr-

bovsko-most Hambarište dugedva kilometra, uprava Hrvat-skih cesta odobrila je projekt naRabu, Snuga-Pudarica koji vodika trajektnom pristaništu Miš-njak. Radi se o nastavku dioni-ce obnovljene kroz Bettermentprogram. Dionica je duga osamkilometara. Još će se raditi višeprojekata u Rijeci. Vrijednostprojektiranje triju dionica jegotovo 1,8 milijuna kuna.

Riječka jedinica Hrvatskihcesta završava obnovu cesteBuzet-granični prijelaz Poža-ne. Radi se o investiciji od 30milijuna kuna na dionici dugojsedam kilometara. Poslije tu-rističke sezone "napast" će sedionica Dajla-Novigrad te po-krenuti javna nabava za obno-vu ceste kroz Lupoglav.

Č�� ć�!�

Posljednjih mjesec dana iskristalizirala se lanjska ideja da se iz-

gradi četvrta traka na prilazu trajektnom pristaništu Valbiska. Hr-

vatske ceste će raspisati natječaj za tri kilometra. Izgradnjom čet-

vrte trake smanjile bi se gužve u trajektnoj luci. Projekt se poklapa

s izgradnjom cjevovoda koji se već protegnuo uzduž glavnog kr-

čkog pravca. Izaći će se u susret Općini Viškova koja je predložila

da se na Marinićima, kod križanja za industrijsku zonu, izgradi ro-

tor. Na tom mjestu će se sa prometnicom kroz Viškovo spajati bu-

duća cesta koja vodi ka Marišćini. U susret se izašlo i traženju vo-

zača da se bolje plasiraju informacije o kolonama na cestama tije-

kom turističke sezone. Održan je sastanak Hrvatskih cesta, policije

i Centra za obavješćivanje pa bi od sljedećeg ljeta mogli imati je-

dinstven i efikasniji sustav obavješćivanja o stanju na cestama.

Druga točka sastanka je bila protočnost prometa s Krka i na Krk u

najopterećenijim danima.

,


��

KONCEPCIJA RASKRIŽJA NADOMAKKRČKOG MOSTA MOŽE SE OCIJENITIPOZITIVNO, UZ JEDNU ZAMJERKU

�� Š�� Č�

2014. �� š�� !� �� " ��#��Ć�� Ž� ��

Postavljena jeputokaznasignalizacija,

kao i horizontalnasignalizacija kojase postavlja uklasičnomjednotračnomkr užnom ili uklasičnomč e t ve ro k r a k o mraskr ižju, što jeapsolutnonepr imjerenostvarnoj situacijina raskrižju

,� ��ž �� š�� ž��

Prometna signalizacija u raskrižju postavlja se na način da bude

jasna i dosljedna te da ne zbunjuje vozače. Nikako ne treba posta-

vljati previše znakova. Da bi se postigao najbolji učinak, neophodno

je da korisnici, uz pomoć prometne signalizacije, budu pravovreme-

no obaviješteni o izboru prometnog traka, budući da nije moguće

razvrstavanje unutar kružnog kolnika. Kod turbo raskrižja vozni su

trakovi u kružnom kolničkom traku odvojeni vodoravnom signaliza-

cijom i fizički razdvojenim nadvišenjem te su prometni tokovi vođeni

po odvojenim voznim trakovima još pred ulazom u kružno raskrižje i

cijelo vrijeme vožnje kroz turbo kružno raskrižje. Zbog nemogućnosti

promjene voznog traka u kružnom prometnom traku, vozač mora

izabrati odgovarajući vozni trak još prije ulaska u kružno raskrižje.

�� š�ć

Turbo kružno raskrižjejest nova vrsta promet-nog rješenja, nastala kaozamjena za dvotračno

kr užno raskrižje. Rješenje je prviput primijenjeno u Nizozemskoj1996. godine. Osnovno je obilje-žje turbo kružnog raskrižja da suvozni trakovi u kružnom trakuodvojeni vodoravnom signali-zacijom i fizički razdvojenimnadvišenjem te su prometni to-kovi vođeni po odvojenim voz-nim trakovima još pred ulazomu kružno raskrižje i cijelo vrije-me vožnje kroz kružno raskrižj e.

Ukinute su prometne radnjerazvrstavanja na kružnom kol-niku i presijecanja prometnihtokova na ulazima i izlazima.

Zbog nemogućnosti prom-jene voznog traka u kružnomprometnom traku, vozač moraizabrati odgovarajući voznitrak još prije ulaska u kružnoraskr ižje. Iz tog razloga, pro-metnoj signalizaciji u turbokr užnom raskrižju potrebno jeposvetiti veliku pozornost.

�� !�

Prvi sustavan pristup primje-ni kružnih raskrižja započeo je2002. godine izdavanjem hrvat-

skih »Smjernica za projektiranjei opremanje raskrižja kružnogoblika – rotora«. Međutim, u pr-vim smjernicama nisu obrađe-ni pojedini tipovi kružnih ras-kr ižja koji se zadnjih godina svečešće primjenjuju, a to su miniraskr ižja i montažna raskrižja, atakođer nije postojala niti regu-lativa za turbo kružna raskrižja.Kod primjene takvih raskrižja,domaći projektanti bili su prisi-ljeni koristiti strane smjerniceili od izrade projekata primije-niti vlastito stvaralašt vo.

Hrvatske ceste su nakon 12godina upotrebe postojećihsmjernica pokrenule izradu

novih smjernica za kružna ras-kr ižja, odnosno izmjenu i do-punu postojećih. Nove smjer-nice se prvenstveno odnose nakr užna raskrižja na državnimcestama, dok pitanje izgradnjekr užnih raskrižja na ostalimcestama nije obuhvaćenoovom regulativom, ali se upraksi i u takvim slučajevimanajčešće koriste ove smjernice.

Izrada smjernica povjerena jeGrađevinskom fakultetu Sveu-čilišta u Rijeci, gdje je formiranameđunarodna radna grupa.Smjernice su dovršene u rujnu2014. godine. Veliki je nedosta-tak da u Hrvatskoj nisu obvezu-juće za projektante. Ipak, dajudobar okvir kojim se izbjegavaneujednačenost pri planiranju iuvođenju kružnih raskrižja. Me-đutim, da bi se to postiglo, po-trebno je uvesti obveznu prim-jenu smjernica, kao što je prak-sa u svim razvijenim zemljama.

Za očekivati je da bi u skorojbudućnosti Smjernice trebalepostati podloga za izradu ob-vezujućeg Pravilnika koji biobuhvatio područje planiranjai projektiranja kružnih raskriž-ja, te koji bi vrijedio za sve ces-te u Hrvatskoj. Do tada će iz-mjene i dopune smjernica zajednotračna raskrižja te imple-mentacija smjernica za turboraskr ižja sigurno doprinijetikvaliteti projektiranja i izvedbekr užnih raskrižja u Hrvatskoj.

�� $ �

Smjernice za turbo kružnaraskr ižja određuju osnove zaprometno-tehničko, projek-

tno-tehničko i prometno-si-gurnosno oblikovanje turbokr užnih raskrižja na državnimcestama u Hrvatskoj. Smjerni-ce sadrže područja primjeneturbo kružnih raskrižja, objaš-njenje pojmova, značajke tur-bo kružnih raskrižja, kriterije zaopravdanost njihove primjene,tipizaciju turbo kružnih ras-kr ižja, metodologiju proračunakapaciteta, metodologiju oda-bira odgovarajućih projektno-tehničkih elemenata, promet-nu signalizaciju i opremu i po-sebne detalje pojedinih eleme-nata te vrste kružnih raskrižja.

Turbo kružna raskrižja suprihvatljiva rješenja na lokacija-ma izvan naselja i u prijelaznimpodručjima na kojima nema ne-motoriziranih sudionika u pro-metu ili se očekuje samo njihovmali broj. Turbo kružno raskriž-je u naselju je prihvatljivo rje-šenje samo ukoliko je vođenjenemotoriziranih sudionika uprometu na području samogturbo kružnog raskrižja riješenona prometno siguran način.Turbo kružno raskrižje je prih-vatljivo rješenje kada analizapropusne moći ukazuje na to dajednotračno kružno raskrižjeneće moći kvalitetno servisiratiočekivana opterećenja. Turboopcija dolazi u obzir na preopte-rećenim i nedovoljno sigurnim,dvotračnim kružnim raskrižji -ma, prilikom rekonstrukcijestandardnog trokrakog ili čeve-rokrakog raskrižja, u kojemu po-stoji prevladavajući glavni smjerte ako je turbo bolje rješenje odsemaforiziranog raskrižja.

Kako bi neko kružno raskrižjebilo turbo, moraju biti ispunje-na četiri osnovna i dva dodatnauvjeta. Prvi je da se sa najmanjejedne prilazne ceste daje pred-nost prometnim tokovima udvjema kružnim voznim trako-vima. Drugi je da promet nanajviše dva kružna vozna trakamože imati prednost pred pro-metnim tokom na ulazu. Trećije da se ne smiju pojaviti kon-fliktne točke preplitanja nakr užnom kolniku i konfliktnetočke križanja na ulazima i izla-zima iz kružnog raskrižja. Čet-vrti uvjet za turbo raslrožje je daspiralno izvedena tlocrtna si-gnalizacija mora biti oblikovanana način da postupno prelazi izmanjeg (unutrašnjeg) na veći(vanjski) polumjer (uvjet kojiproizlazi iz udobnosti vožnje).

Č�#�� #"�%� " &��#�'�

Dodatni uvjeti su da su naglavnim prometnim smjerovi-ma izlazi izvedeni s po dvavozna traka, a na sporednimprometnim smjerovima izlazimogu biti dvotračni ili jedno-tračni. Drugi dodatni uvjet jeda na svakom kružnom seg-mentu može postojati samojedna točka odnosno mjestona kojem vozač može odlučitida li će kružno raskrižje na-pustiti ili nastaviti s vožnjompo kružnom kolniku.

Prema našim saznanjima uHrvatskoj su do danas izvede-na turbo kružna raskrižjaŠmrika, Osijek – V išnjevac tedva u Puli, na dionici Šijana -Stancija Peličet.

rotor-krk

Raskr ižje Šmrika nalazi se nasjecištu jakih prometnih toko-va, pogotovo u sezoni kada sena točki spajaju i križaju jakitranzitni turistički prometni to-kovi. Raskrižje je projektirano iizvedeno u ograničenim pros-tornim uvjetima već izgrađenogn a d vo žnjaka Jadranske magis-trale, i zamišljeno je kao turbokr užno raskrižje. Desni promet-ni tokovi izdvojeni su iz kružnogtraka, što je velika prednost rje-šenja. Još nije otvoreno desnoskretanje iz smjera Rijeke pre-ma Kraljevici. Sama koncepcijaraskr ižja u postojećim okolnos-tima može se ocijeniti pozitiv-no, međutim najveća zamjerkakod ovog raskrižja jest neadek-vatna prometna signalizacija.

Naime, postavljena je puto-kazna signalizacija, kao i hori-zontalna signalizacija koja sepostavlja u klasičnom jedno-tračnom kružnom ili u klasič-

nom četverokrakom raskrižju,što je apsolutno neprimjerenostvarnoj situaciji na raskrižju.Ovakva signalizacija može do-vesti do zabune kod vozača, štouzrokuje usporavanje prometa ismanjenje protočnosti, a tako-đer može utjecati i na sigurnostodvijanja prometa kroz raskriž-je. Može se reći da u vrijeme ka-da je izvođeno ovo raskrižje, nisubile objavljene smjernice za tur-bo kružna raskrižja, pa se takonije niti mogla postaviti signali-zacija prema njima. Međutim, unedostatku domaće regulative,moglo se preuzeti slovenska is-kustva. Danas kada u Hrvatskojpostoje objavljene smjernice zaturbo kružna raskrižja, potrebnoje čim prije poduzeti mjere, od-nosno zamijeniti postojeću ne-primjerenu signalizaciju novom.Postavljanjem primjerene pro-metne signalizacije smanjit će sečekanje i povećati protočnost .


��

1987 ��

TURISTIČKA SEZONA DONIJELA PUNOPOSLA AUTOKLUBU RIJEKA�� Č�� Č��

r iješiti bez prijevoza automo-bila, bez obzira da li se radi okvaru vozila ili prijevoza ošte -ćenog vozila. Gro posla odnosise na domaće vozače, a ljetonosi puno posla sa strancima.

�!�� "��#�$�� %&��'

Autoklub pokriva teren dotunela Tuhobić na pravcu pre-ma Zagrebu, do Rupe na prav-cu prema Sloveniji, do Kralje-vice te do Plomina. Dalje po-krivaju drugi klubovi u sustavuHrvatskog autokluba. Narav-no, granice nisu fiksne, Auto-klub Rijeka surađuje sa susje-dima, prvenstveno s autoklu-bovima Crikvenica i Krk te popotrebi pruža pomoći na nj-ihovom području. Posebice jesuradnja izražena tijekom lje-ta, objašnjava tehnički rukovo-ditelj Autokluba Rijeka MarinMi c u l i n i ć .

Autoklub Rijeka teren pokri-va s pet vučnih vozila i tri ser-visne radionice. Složenost pos-la leži u činjenici da je nemo-

��

Od početkagodineAutoklub je

zabilježio 2.700puta intervencija.Samo tijekom ljeta,u lipnju, srpnju ikolovozu, upisanoje gotovo 1.300inter vencija

,�� č��

U Autoklubu Rijeka ističu

da u pomoć priskaču svima,

bez obzira da li je riječ o čla-

nu njihova autokluba ili čla-

nu HAK-a. I cijene su iden-

tične, no članovi imaju bene-

ficije koje se osjete kad se

nešto dogodi. Vozači mogu

birati između tri paketa.

Start stoji 200 kuna, Opti-

mum 300 kuna, a Europa

500 kuna. Ovisno o paketu,

nude se beneficije koje se ve-

žu uz pomoć na cesti odnos-

no popravak i prijevoz vozila

u slučaju kvara te prijevoz

vozila u slučaju prometne

nesreće ili krađe. Članstvo

nudi i druge beneficije, po-

put zamjenskog vozila, na-

doknade troškova smještaja i

javnog prijevoza, besplatnih

pravnih savjeta, revije HAK-

a, zamjene guma... No, naj-

važnije je ipak znati da u slu-

čaju kvara ili nesreće pomoć

stiže ekspresno.

guće predvidjeti broj interven-cija. Pojedine dane posla jemalo, a dogodi se da su svesnage na terenu i da telefonzvoni u pomoć.

– Kad je riječ o kvarovima,prosjek otklanjanja kvara namjestu je 80 posto. Sigurno jeto zasluga naših automehani-čara, ali je vrlo bitna pomoćcall centra. Ako stranka možedobro objasniti što se dogo-dilo, znatno se olakša posaojer se već u startu može pred-vidjeti o čemu je riječ, objaš-njava tehnički rukovoditeljAutokluba Rijeka Marin Mi-culinić.

��(�)š�� (��&�

– Vrste intervencija se razli-kuju po periodima u godini. Pozimi je jako puno intervencijazbog problema s paljenjem izagrijavanjem automobila.Prije dvije zime, kada smoimali u okruženju Rijeke tem-perature po -15 do - 20, imalismo puno posla. Po ljeti je si-tuacija specifična. Samo u ko-

lovozu smo imali 24 interven-cije zbog ulijevanja pogrešnoggoriva. Često interveniramozbog guma, a nisu rijekte nitiintervencije zbog zaključa-vanja vozila. Teško je nabrojatidruge kvarove jer su zaista raz-novrsni. Postotak otklanjanjakvarova od 80 posto na mjestuintervencije je zaista visok jersvi znamo koliko su današnjiautomobili sofisticirani i da semalo toga može napraviti namjestu gdje vozilo stane, ističeMi c u l i n i ć .

Poslove popravka kvaraosobnog vozila na cesti obavljatridesetak autoklubova udru-ženih u Hrvatski autoklub kojira s p o l a žu s 58 pokretnih ra-dionica odnosni osobnih vozi-la osposobljenih za popravakna cesti, pet polivalentnih vo-zila (pokretna radionica kojamože prevoziti vozilo) i 48 vuč-nih službi za uklanjanje i prije-voz osobnih vozila. Također, usustavu HAK-a nalaze se i par-tneri s jednom pokretnom ra-dionicom i 133 vučnih službi.

Još uvijek se ne sliježeoduševljenje dobrom tu-rističkom sezonom. Ljetopuno turista značilo je i

puno više vozila na prometni-cama. Da je tako svjedoče i u

Autoklubu Rijeka koji u sklo-pu svog poslovanja nudi po-moć na cesti, 24 sata na dan i365 dana u godini.

Već dobro znani broj 1987zvonio je ovog ljeta učestalije

no prošlih turističkih sezona.Od početka godine AutoklubRijeka je intervenirao 2.700puta. Samo tijekom ljeta, ulipnju, srpnju i kolovozu, upi-sano je gotovo 1.300 interven-

cija. Dakle, gotovo svaka dru-ga intervencija na cesti odradise tijekom ljeta. Od 2.700 in-tervencija, oko 1.110 podra-zumjeva popravak na cesti, aostatak problema ne može se


��

dišnji gradski trg – PiazzaRegina Elena (danas Jadran-ski trg) tako da je zbog po-treba prometa u sredini os-tavljen, umjesto ranijeg par-ka, tek mali "otok". Nesum-njivo najvažniji zahvat biloje asfaltiranje ceste Rije-ka–Trst u duljini od 76 kilo-m e t a ra .

Priređene su i izložbe knjiga,slika i fotografija o Kvarneru,gostovao je simfonijski orkes-tar u Opatiji, priređena su tak-mičenja u tenisu, jedrenju, pli-vanju, veslanju, motociklizmu,nogometu i golfu, a Italija je iz-dala i seriju od 15 maraka s ri-ječkim motivima. U takvom,ugodno provincijskom gradu ukojem su svim imali više vre-mena no što im je trebalo, a ukojem je glavna aktivnost, zalijepa dana, bila šetnja obno-vljenim lukobranom sve domonarhijskog kupališta"Quarnero", dogodilo se nešto

što je ostavilo trag na svjetskupovijest automobilizma.

�� ž��

Do sredine tridesetih godinatrkaćim stazama Europe do-minirali su automobili "AlfaRomea". Kako je 1933. AdolfHitler, izabran na demokrat-skim izborima, došao na čeloNjemačke, odmah je počeopritisak na njemačku auto-in-dustriju da nadmaši Talijane."Auto Union" (preteča Audija)i Mercedes svojim su modeli-ma Tip A i W25 počeli pobjeđi-vati na utrkama te je Vittorio(Viktor) Jano, glavni inženjer"Alfa Romea" pokušao napra-viti nešto prilično radikalno.Jano je bio impresioniran "Au-to Unionovim" trkaćim mode-lom s motorom smještenim usredini i smatrao je da bi i "AlfaRomeo" trebao napraviti neštoslično. U najvećoj tajnosti.

Odlučio je taj radikalan pro-

jekt povjeriti braći Ginu i Osca-ru Jankovitsu, svojevremenobriljantnim studentima na Po-litehnici u Torinu. Bilo je neko-liko razloga za, samo na prvipogled neobičnu, odluku: kaoprvo s Politehnike u Torinu i"Fiat" i "Alfa" regrutirali susvoje najvažnije inženjere; po-tom Jankovitsi su bili Talijanimađarskih korijena kao i Jano,no najvažnija je bila trećastvar. Zbog tajnosti projektaodgovaralo mu je da se sve radiu Rijeci, zaboravljenom pogra-ničnom gradu.

Braća Jankovits bili su vr-hunski školovani inženjeri, ali ikoncesionari "Alfa Romea", snajvećom i najmodernijomg a ra žom u Rijeci. I tako im jeJano stavio na raspolaganje Al-fin motor 6C 2300 nadograđens tri Weberova karburatora,inače predviđen za trkaće mo-dele. Stavio im je na raspola-ganje i prijenos te šasiju za 12

Grad Rijeka, nakon pri-ključenja KraljeviniItaliji 1924. godine,doživio je potpuni

ekonomski kolaps te je odva žne austro-ugarske luke po-stao nevažni talijanski provin-cijski gradić. Jedine dvije ozbi-ljnije gradske firme bile su Ra-finerija nafte, najveća u Italiji,tada pod kraticom ROMSA, tetvornica torpeda. Poslije dese-tak godina životarenja, 1934.pokušalo se ponešto napravitikako bi se grad pokrenuo.

Kulminacija lokalnih i dr-žavnih napora bila 1934. go-dina, kada se slavila deseto-godišnjica priključenja grada"majci domovini" Italiji. Poprojektu Bruna Anghebenaizgrađena je Zavjetna crkvana Kozali i škola Tommaseou Starom gradu (danas Niko-la Tesla). Kako je u Rijeci biloregistrirano 753 automobilai 45 autobusa uređen je sre-

��š��ž��

Od nekih zahvata u gradu,

koji su pomogli turistima, može

se registrirati da je 1926. godi-

ne svečano otvoren novi most

preko Rječine i da je 1927. na-

pravljena nova državna cesta

Rijeka–Kantrida–Volosko. Go-

dine 1930. uvedena je slobod-

na carinska zona za Rijeku i

Opatiju, koja je egzistirala go-

dinama, no bez ozbiljnijih eko-

nomskih rezultata. U gradu ko-

ji je imao 53.000 stanovnika,

24. veljače 1934. talijanskim

senatorima imenovani su riječ-

ki gradonačelnik Riccardo Gi-

gante, jedan od najvećih lokal-

nih intelektualaca i fašista te

Iccilio Bacci. Benito Mussolini

želio je imenovati senatorom i

doktora Lionalla Lenza (prvi u

svijetu nazvao je leukemiju ra-

kom krvi), no on je to odbio.

C trkaći model. Posebno su,unutar Alfe, razvijani ostalimehanički dijelovi i kočnice.

��

Svi dijelovi sklapani su u Ri-jeci 1935.-1936. i potom testi-rani na ogoljenoj "trkaćoj šasi -ji". Sve je bilo rađeno krajnjeozbiljno, za brzine iznad 250kilometara na sat. "Alfa RomeoAerospider" imao je najkvali-tetniju šasiju svog vremena,znatno bolju od "Auto Unio-na" i "Mercedesa".

Priča za sebe je prekrasna,izuzetno aerodinamična ka-roserija, također nekoliko go-dina ispred njemačke konku-rencije. U njenom projekti-ranju i izradi Oscar Jankovitskonzultirao se s Josefom Mic-klom, inženjerom "Porschea"zaduženim za aero-dinami-ku, Paulom Jarayom, te Be-lom Barenyijem, prvim kon-struktorom "Volkswagena".Sve je bilo spremno da se uautomobil ugradi posve novi

Alfin V 12 motor s 430 KS (!),no Vittorio Jano je neočekiva-no dobio otkaz u firmi i sve sezakompliciralo. Braća Janko-vits odlučila su automobild ov r šiti sa sportski dorađe-nim motorom 6C 2300 što imje uspjelo 1937. godine, noautomobil je uglavnom bio ug a ra ži - jer je i dalje sve mora-lo ostati u tajnosti. Inače, au-tomobil je bio vrlo lagan, te-žio je 1.150 kilograma, imaoje sjedište vozača smješteno usredini, s motorom odmahiza sjedišta. Najveća brzinabila je iznad 225 kilometarana sat. Za normalnu cestovnuvo žnju automobil je prilago-đen 1938. godine, a može sespomenuti da su do danassačuvani originalni doku-menti za registraciju i ploči-c e.

�� č��

Automobil je ostao u garažisve do Božića 1946. kad je s nj-im Gino Jankovits naprasno

��š� �� Ž��Č� �� Č��

��Č�� !��"#

napustio Jugoslaviju, vozećipunom brzinom ispod granič-ne rampe. Iznenađeni vojnicinisu stigli odmah reagirati, nopotom su otvorili paljbu. Dvametka su pogodila auto, noJankovits je stigao do Trsta.

Kako im je trebao novac,braća su automobil prodala uTrstu časniku anglo-američkihsnaga. Potom je automobilnestao na dvadesetak godina,da bi se pojavio u Engleskoj.Godine 1967. pojavio se u NewYorku, gdje ga je kupio CollinCrabe, kolekcionar neobičnihautomobila, no nitko nije znaoo čemu je zapravo riječ. Napo-kon je 1978. godine automobilprepoznao Luigi Fussi, uglednipovjesničar "Alfa Romea", kojije surađivao s Janom u vrijeme"Aerospider" projekta. Poku-šao je automobil otkupiti 1980.godine za braću Jankovits, apotom za muzej "Alfa Romea",no nije imao uspjeha. Auto-mobil je kasnih devedesetihzavršio kod jednog talijanskog

kolekcionara, a danas je u vlas-ništvu Georga Gebharda, kojije automobil dao restaurirati.Kako je u Rijeci uvijek sve bilonajveće, najbolje, najviše, naj-luđe, tako se uz naš vo l j e n igrad može vezati i priča o au-tomobilu koji je mogao bitinajbolji na svijetu... Ali nije...

Kako bikonkur iraliNi j e m c i m a ,

Talijani su utajnosti odlučilinapraviti najboljiautomobil nasvijetu. Za" ro d i l i šte" jeizabran skriveniprovincijski gradić

,

1937 ��$�� $�%�š�� &�� '�

Izdanje za:01-Novi list 23.9.2015 Prilog Zmigavac_NL Str:16 Printano:26.9.2015 12:01:28 Printao: arel

��

impre

ssum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska županija,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko

Lisac, Nada Milošević, Mile Perić,

Boris Skeledžić i Tomislav Šepić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak:

Grafički Zavod Hrvatske d.o.o.,

Zagreb

�� Ž��

manjim dijelom na mopediste.Najnepovoljniji omjer zabilje-žen je 2012. godine, kada je od26 poginulih u županiji, čak de-setero poginulo na dva kotača.

Godine 2010. poginulo je 13 mo-tociklista, slejdeće godine devet.Prije tri godine crna brojakazaustavila se na deset. Preklanije izgubljeno sedam života, lanidevet. Ove godine sedam. Još sutri i pol mjeseca pred nama. Zautjehu, motocikala je manje nacestama i manje se stradava zi-mi. U proteklih pet godina teškoje ozlijeđeno 437 motociklista.

��

Policijska uprava primor-sko-goranska postavila je cilje-ve kad su u pitanju vozači nadva kotača. Smanjiti broj pro-metnih nesreća, utjecati napromjenu ponašanja i pošti -vanje prometnih propisa odstrane vozača mopeda i moto-cikala, utjecati na svijest dru-gih vozača o njihovoj prisutno-sti te postići stupanj uporabezaštitne kacige (vozači i putni-ci na mopedima i motocikli-ma) od oko 98 posto, što je de-finirano Nacionalnim progra-mom sigurnosti cestovnogprometa. Policija će provoditipreventivno – represivne ak-tivnosti u prometu, provjera-vati tehničku ispravnost vozilau suradnji s djelatnicima stani-ca za tehnički pregled vozila.

Kontinurano se radi na pre-ventivi. Tijekom travnja prove-dena je preventivna manifes-tacija »Sigurno na dva kotača«koja ima za cilj na početku se-zone vožnje mopeda i motoci-kla ukazati vozačima navede-nih kategorija vozila na poželj -na ponašanja u prometu, adrugim vozačima skrenuti po-zornost na njihovu prisutnost.U svibnju je u suradnji sa Žu-panijskim savjetom za sigur-nost prometa i HAK-om, pro-vedena tradicionalna eduka-tivno – preventivna akcija podnazivom »Motociklom u ži-vot«, zajedno s udrugom zapromicanje sigurnosti prome-ta »Sigurnost u prometu« usvibnju su na automotodromuGrobnik održane edukativno,preventivno-sigurnosne akcije»Motociklom sigurno«.

JOŠ JEDNOM SE POKAZALO DA SU LJETNI MJESECI KRITIČNI NA DVA KOTAČA

�� ć��

Ljeto koje smo ispratiliostat će u sjećanju popogibijama motociklis-ta. Krajem srpnja i po-

četkom kolovoza, u samo 40dana, poginula su šestor icamotociklista na području Pri-morsko-goranske žu p a n i j e.Ostao je gorki dojam da ljetosije smrt na dva kotača.

Što otkriva statistika za cijelu2015. godinu? Zanimljivo da jeod početka godine do kobnogprijelaza srpnja na kolovoz izgu-bljen tek jedan život na motoci-klu. Ove godine na dva kotačapoginulo je sedmero ljudi, dvojeviše u odnosu na lani. Dakle, crnaslika ipak nije toliko izražena ko-liko je sugeriralo ljeto. Broj nesre-ća je ostao isti. Tijekom osammjeseci 2015. godine na područ-ju Policijske uprave primorsko-goranske zabilježeno je 247 pro-metnih nesreća s mopedima imotociklima što je više za tri pos-to u odnosu na osam mjesecilanjske godine. Koliko je vožnjana dva kotača opasna, svjedočipodatak da tek četvrtina nesrećaprođe bez ikakvih posljedica. Te-že je ozlijeđeno 60 motociklista,jedan više u odnosu na isti lanjskiperiod, a lakše 136, što je neznat-no povećanje. Mopedi i motoci-kli participiraju u ukupnom bro-ju prometnih nesreća s deset po-sto. Svaki treći sudionik poginuou prometnoj nesreći na područjuPrimorsko-goranske županijevozio je moped ili motocikl.

� ��

Promotrimo li statistiku u pos-ljednjih pet godina, od 2010. do2014. godine, doći ćemo do po-datka o 17.300 nesreća na po-dručju Primorsko-goranske žu-panije. Od toga broja, 1.700 nes-reća se odnosi na mopede i mo-tocikle. U pet godina poginulo je38 mopedista i motociklista, dvačetverociklista, četiri mopedista,dva putnika na motociklu i jedanputnik na mopedu. Ukupno 47

smrti na dva kotača. Kao i u ovo-godišnjoj statistici, svaki treći po-ginuli na cestama, izgubio je ži-vot na dva kotača. Od 148 pogi-nulih, 47 otpada na motocikliste i

��Č�ŠĆ� "#�Š�� $�Č� ��%�&� � ��

� kretanje nepropisnom i brzinom neprilagođenom uvjetima

� nenošenje zaštitne kacige

� kretanje površinama koje nisu namijenjene za tu vrstu vozila

� precjenjuju se vozačke sposobnosti i potcjenjuju opasnosti

� pretjecanja ili obilaženje kolone

� upravljanje neregistriranim i tehnički neispravnim vozilima

� upravljanje prije stjecanja prava

GREŠKE DRUGIH VOZAČA

� oduzimaju prednost prolaska vozačima mopeda i motocikala

� nepravodobno ili nedovoljno provjeravaju tzv. »mrtvi kut«

� skreću ili prestrojavaju se bez pokazivača smjera

� otvaraju vrata u zaustavljenoj koloni vozila

SAVJETI – ŠTO &�� pridržavajte se ograničenja brzine te brzinu prilagodite uvjetima na cesti

� vozite s upaljenim svjetlima

� nosite homologiranu kacigu te je pravilno vežite

� vozite sredinom prometne trake

� nosite reflektirajući prsluk, tako ste uočljiviji drugim sudionicima

� nosite svu opremu (jaknu, hlače, rukavice, čizme i štitnike pojasa)

� predviđajte poteze drugih vozača

SAVJETI – ŠTO �� ne konzumirajte alkoholna pića prije i za vrijeme vožnje

� ne vozite slalom između vozila

� unatoč modnim trendovima, izbjegavajte crnu boju koja je teško uočljiva i

smanjuje uočljivost vozača motocikla/mopeda

� ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti

� ne ispitivati i dokazivati mogućnosti svog motocikla (mopeda)

kroz igru i zabavu do sigurnijeg koraka u p ro m e t u · podsjećam na novo pra-vilo koje se tiče...

Documents