1GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

2 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

VREMENSKE NEPOGODE I DOGAĐAJI

Rizik kod priredbi na otvorenom prostoruRizik kod priredbi na otvorenom prostoruRizik kod priredbi na otvorenom prostoruRizik kod priredbi na otvorenom prostoruRizik kod priredbi na otvorenom prostoruPred (bilo kojim) organizatorom koji imalo poznaje i nepodcjenjuje ćudi prirodnih sila, a naročito kod grmljavinskihnepogoda, velika je odgovornost i dilema što poduzeti, kakose publika i izvođači ne bi doveli u opasnost prilikom samosijevanja munja „nad glavom“

Kišica koja je padala 25. srpnja unoćnim satima bila je uzrok da suorganizatori morali prekinutiodržavanje „Kafetarije“. Prije togaotkazan je balet „Labuđe jezero“ uparku Gradac zbog jakog vjetra. Nijeni prvi a vjerojatno ni zadnji put daloše vrijeme spriječi ili prekineodržavanje (bilo kakve) izvedbe naLjetnim igrama.U tome nema ništa čudnog, jer segotovo cjelokupni program održavatijekom 45 dana pod „vedrimnebom“. Međutim, bi li se bilo kojapredstava otkazala da je samosijevalo, tj. da nema kiše? Vjerojat-no ne bi! (Jednom sam prisustvovaodrami „Ekvinocij“ na Lokrumu kadje tijekom predstave počelo na hori-zontu, daleko na pučini sijevati.Srećom sijevanje se nije približavalo.Publika je bila fascinirana prirodnom,„nebeskom scenografijom“ uz dram-sku predstavu.) Sad dolazim(o) doključnog pitanja. Treba li otkazati iliprekinuti izvedbu kad počne sijevati

iz sigurnosnog razloga? Vjerojatnosamo (od)bljesak munja ne bi trebaonikoga posebno zabrinuti, ali ako sevide munje „nad glavom“ koje „para-ju nebo“, smatram, da je rizik tadaznatno veći za publiku i izvođače.Podsjećam na prošlogodišnji udarmunje u zadnju lađu u Lazaretu. Čuose je jak prasak, jer sam tada bio usvojoj kući. Šteta u udruzi „Deša“ bilaje znatna, jer je uništena električnainstalacija i svi elektronički uređaji.Zašto je munja udarila u niski građ-evinski objekt, na to pitanje možeodgovoriti stručnjak. Možda je tomerazlog jer nisu obnovljene posljedn-je tri lađe u Lazaretu i postavljenogromobransko uzemljenje kao naostalim lađama?Evo nekoliko podataka o munji izknjige „Kad priroda poludi“:1. Prosječno su munje duge 9 km;2. Munja može udariti u (određenu)točku udaljenu od oluje i do 16 km;3. Munja prema tlu putuje brzinomod 22.500 km/h, a u sebi sadržava

300.000 volta električne energije te zagrijava okolni zrakna 28.000 stupnjeva C;4. U svakom trenutku diljem svijeta odvija se oko 2.000grmljavinskih nevremena, tijekom kojih dolazi do 100udara u sekundi;5. Munje imaju neku nadmoćnu ljepotu, no one ubiju10.000 ljudi diljem svijeta u (jednoj) godini, ozljeđujućijoš njih 100.000 (prema podacima Britanskog meteoro-loškog zavoda);6. Metal omogućuje slobodan protok električne energijes toga su posebno ugroženi metalni predmeti (npr. met-alna konstrukcija tribine za gledatelje – op. D.R.) koji suu doticaju s tlom.7. Velik broj udara groma u čovjeka događa se na teren-ima za golf;Pred (bilo kojim) organizatorom koji imalo poznaje i nepodcjenjuje ćudi prirodnih sila, a naročito kod grmljavin-skih nepogoda, velika je odgovornost i dilema štopoduzeti, kako se publika i izvođači ne bi doveli u opas-nost prilikom samo sijevanja munja „nad glavom“.Naravno, da publika osjeća veću zabrinutost da ćemožda pokisnuti, ali sumnjam da itko pomisli da je mu-nja mnogo opasnija. Što u takvoj specifičnoj vremen-skoj okolnosti poduzeti? Eventualno prekinuti izvedbuna određeno vrijeme, npr do 30 minuta dok sijevanje neprođe. Nakon 30 minuta ako se sijevanje ne udalji, ondau tom slučaju potpuno otkazati izvedbu. (Uz sijevanjenajčešće počne padati i kiša, pa u tom slučaju nemadileme što poduzeti.)Smatram da u programima Ljetnih igara treba otisnutivažno upozorenje, npr. sljedećeg sadržaja: „U slučajulošeg vremena tijekom izvedbe predstave (koncert i sl.)privremeno se prekida ili potpuno otkazuje u zavisnostiod vremenskih uvjeta“.

Damir Račić

E: tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992mARKETIN

SRĐ JE GRAD

Prijedlozi izmjena rebalansa Proračuna Grada Dubrovnika za 2017.Prijedlozi izmjena rebalansa Proračuna Grada Dubrovnika za 2017.Prijedlozi izmjena rebalansa Proračuna Grada Dubrovnika za 2017.Prijedlozi izmjena rebalansa Proračuna Grada Dubrovnika za 2017.Prijedlozi izmjena rebalansa Proračuna Grada Dubrovnika za 2017.U pripremama izmjena Proračuna Grada Dubrovnika za 2017.godinu, Kandidacijska lista grupe birača „Srđ je Grad“ tražit ćeuvrštenje projekata navedenih u nastavku teksta. O većini pro-jekata i predloženim izmjenama u nekoliko smo navrata obavilirazgovore u Upravnim odjelima Grada kako bismo našli najboljinačin za uvrštenje navedenih projekata u plan rada svakog odje-la, a time i načine financiranja.Smatramo da izradi proračuna treba pristupiti u nekoliko iteracijapočevši od konkretnih programa i projekata koji čine plan radapojedinih upravnih odjela, pa tek onda planiranjem financijskih sred-stava u dokumentu Proračuna, a sve u skladu s načelima dijalogai uvažavanja realnih mogućnosti za koja smo se zalagali i u pripremiproračuna za prethodna razdoblja.Svjesni smo činjenice kako se u ovoj proračunskoj godini svinavedeni projekti ne mogu provesti, no ukoliko ih gradska upravasmatra poželjnima, primjereno je već u ovoj godini započeti procesplaniranja za sljedeću proračunsku godinu, te već sada otvoritiproračunske pozicije na kojima će se izabrani projekti pratiti.U tom smislu u dogovoru s Upravnim odjelima grada nadležnimaza pojedina područja treba uskladiti financijske iznose procijen-jene po ovim projektima.1. Projekt: CENTAR ZA UPRAVLJANJE POSJETITELJIMA I OR-GANIZACIJU PROMETA NA PLATOU PILE ( dispečerska služba )

2. Projekt: DUBROVNIK UNPLUGGED FESTIVAL3. Projekt: MJERENJE BROJA POSJETITELJA KAO VAŽANSADRŽAJ U IZRADI PLANA UPRAVLJANJA STAROM GRAD-SKOM JEZGROM4. Projekt: DALJNJI RAZVOJ PLATFORME ZA ON LINE PRODA-JU DUBROVNIKCARD5. Projekt: PILOT PROJEKT UPRAVLJANJA REDOVIMA ČEKAN-JA NA KLJUČNIM TOČKAMA U POVIJESNOJ JEZGRI6. Projekt: POTICANJE DOMAĆIH PROIZVOĐAČA U FORMIRAN-JU PONUDE LOKALNIH PROIZVODA NA GRADSKIMTRŽNICAMA7. Projekt: IMPLEMENTACIJA SUSTAVA ZA PARTICIPATIVNOBUDGETIRANJE8. Projekt: PROBLEMI ODLAGANJA OTPADA NA PODRUČJUGRADA DUBROVNIKA9. Projekt: FINANCIRANJE HGSS-a10. Projekt: PROVEDBA KOTARSKIH IZBORA11. Projekt: OBNOVA SPOMENIČKE BAŠTINE12. Projekt: IZGRADNJA PROTUPOŽARNIH PUTEVA13. Projekt: UREĐENJE PARKA NA “BISKUPIJI” – PRIPREMNIRADOVI14. Prilozi: INICIJALNI PRIJEDLOZI PROJEKATA.Više na www.srd-je-grad.hr

3GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

OTVORENI EKO APEL RIBARSKOJ IVETERINARSKOJ INSPEKCIJI U DNŽ

Pomor ribe u Marini SlanoPomor ribe u Marini SlanoPomor ribe u Marini SlanoPomor ribe u Marini SlanoPomor ribe u Marini Slano

KOMUNALNIM SLUŽBAMA I HRVATSKOJ POŠTI

Stradun ovakvo nešto ne zaslužuje!Stradun ovakvo nešto ne zaslužuje!Stradun ovakvo nešto ne zaslužuje!Stradun ovakvo nešto ne zaslužuje!Stradun ovakvo nešto ne zaslužuje!Ovako izlijepljeni poštanski sandučići na Stradunu zaista nisu lijepaslika našega Straduna. Nadamo se da će nakon ovog našegotvorenog apela, Hrvatska pošta i komunalci “vraititi poštanskesandučiće u prvobitno stanje te postaviti upozorenje da se ponjima ne smije ništa lijepiti. Stradun je najljepša ulica svijeta i ova-ko nešto zaista ne zaslužuje! Voditeljica Jadranka Šimunović

KLUB PRIJATELJA LOKRUMA

Otvoreni apel za LokrumOtvoreni apel za LokrumOtvoreni apel za LokrumOtvoreni apel za LokrumOtvoreni apel za LokrumNeka više zaliju pitospore više na Lokrumu, uPortoču - poruke su koje nam ostavljaju zal-jubljenici Lokruma putem naše FB straniceKluba prijatelja Lokruma i Zelenog telefonaEko Fona 020 453 850. Žale nam se zaljubl-jenici Lokruma kako se pitospore u Portoču ioko Benediktinskog samostana nisu zalilecijelo ljeto s obzirom da je suša te da će se,ako se ovako nastavi, uskoro skroz osušiti!Dijelimo zabrinutost prijatelja i zaljubljenikaLokruma s obzirom da smo već prije mjesec

Već nekoliko dana putem našeg Eko Fona 020 453 850 i maila eko-centar@du.t-com.hr dobivamo dojave uznemirenih mještana i turista Slanog kako je u Marini Sl-ano zbog loše riješenog kanalskog sustava počeo pomor ribe. Evo izvatka od grupegostiju Slanog koji su još prošlog ljeta primijetili sličan slučaj, ali u manjem obimu!

“Jato riba je zarobljeno u Marini Slano zbog loše riješenog ka-nalskog sustava! Riba više nema kud! Ne vjerujemo da će seribe povući jer su počele ugibati a vala nije prirodno zatvorenanego su je zatvorili ne obazirući se na to da je uvala s bočatomvodom ribama bila stanište za mriješćenje i dio bio ciklusa. Osimtoga ribe nemaju gdje zaokružiti svoj ciklus ako im ne pomognumarino bilolozi. Riba se može povući jedino u smrdljivu baru i nebismo ni mi na njenom mjestu. Do sutra ce sve plutati. Najvišenas smeta što se odmah vidjelo da marina Slano nemainženjerijski dobro riješen sustav cirkulacije vode za potrebe ma-rine ali i za potrebe živog svijeta koji je u uvali Slano imao stol-jećima dom. Profit bez obzira.” Dijelimo zabrinutost i mještana igostiju Slanog u svezi najnovijih događanja u novoj Marini u Sl-anome s obzirom da je u pitanju ekocid koji se treba odmahotkloniti. Vjerujemo da će se Vaše inspekcijske službe čim prijaaktivirati na ovom najnovijem eko incidentu u Marini Slano.

Voditeljica Zelenog Telefona Jadranka Šimunović

OTVORENI APEL ZELENOG FORUMA KOMUNALNIM I HORTIKULTURNIMSLUŽBAMA GRADA I MOKOŠICE

Kada će se uvesti komunalni red u Mokošici?Kada će se uvesti komunalni red u Mokošici?Kada će se uvesti komunalni red u Mokošici?Kada će se uvesti komunalni red u Mokošici?Kada će se uvesti komunalni red u Mokošici?

zdravim sadnicama. Zeleni otoci za recikliranjenisu na pojedinim odlagalištima izdvojeni i nemože im se prići. Slabo se čiste dječja igrališta avjetar raznosi smeće iz kontejnera po zelenimpovršinama, što stvara ružnu sliku. Nedostajekanti za smeće i recikliranje.Nema reda ni kod parkiranja. U nedostatku park-inga pojedinci svoja vozila parkiraju i na nogos-tupe pa se ne može proći, pogotovo mame skolicima. U zadnje vrijeme turisti koji dođu u Gradsvojim automobilima ili kombijima parkiraju u Mo-

košici jer znaju da se ovdje parking neplaća.Gradski autobusi JP Libertas linije 1bmuku muče za doći do zadnje staniceu Ulici Između dolaca zbog nepravil-nog parkiranja. Vjerujemo da će ovajnaš otvoreni apel odgovornimslužbama konačno uroditi plodom teda će se konačno od ove jeseni u No-voj Mokošici uvesti komunalni red.Voditeljica Jadranka Šimunović

EKO OMBLIĆI NA ŠIPANU

Projekt CleanProjekt CleanProjekt CleanProjekt CleanProjekt CleanAdriaticAdriaticAdriaticAdriaticAdriaticProšli petak Eko Omblići su nas-tavili u ovoljetni projekt za zaštitumora i oceana koju provodi EUodnosno Zeleni energetski slo-bodni savez, pod nazivom Clea-nAdriatic. Dolaskom na Šipanodnosno mjesto Suđurađ, EkoOmblići su odmah dijelili letkedjeci i mladima Suđurđa te turis-tima a koje su dobili sredinom lip-nja ove godine iz EU i od našegeuropskog parlamentarca Da-vora Škrleca. Ovaj hvalevrijedniprojekt su odmah prihvatili mladieko aktivisti s obzirom da su i onisličan projekt započeli 8.lipnja uzSvjetski dan oceana. Uz likovneradionice s djecom Suđurđa ,kupanje i druženje, Eko Omblićisu na kraju veselo poručili na-puštajući lijepi otok Šipan: Morese čuva, more se ljubi! ProjektClean Adriatic će Eko Omblićinastaviti sljedeći tjedan na otokuSupetru a u rujnu na otoku Ml-jetu. Voditeljica projekta

Jadranka Šimunović

Kada će se uvesti komunalni redu Mokošici - pitanje je koje namčesto postavljaju naši sugrađanii putem našeg Zelenog telefonaEko Fona 020 453 850 i naše FBstranice, ili usmeno. Prigovarajukako N. Mokošicu čiste samo 2-3 čistača i hortikulturno uređujusamo 2-3 vrtlara, što je na velikonaselje koje postaje u zadnje vr-ijeme i turističko odredište prema-

lo. Komunalnih redara uopće nema a trebali bibiti s obzirom na puno nagomilanih komunalnihproblema! Veliki problem su po mišljenju Mo-košana su ove suše pa je dosta zelenila usahlo.Suhe i bolesne palme se još nisu odstranile.Isto tako oleandri koji su stradali prošle zime napojedinim mjestima još nisu zamijenjeni novim

dana apelirali kako su se osušili ruzmarini u 15 be-tonskih arli na livadi nedaleko Mrtvog mora na Lok-rumu. Fotografije koje smo snimili na Lokrumu ovihdana su rječitije od bilo kojih riječi.Naglašavamo da zaštita prirode u Rezervatu Lok-rum treba biti na prvom mjestu. Ona to posljednjihgodina nažalost nije... Otužno izgledaju pojedinelivade i gajevi na Lokrumu, kao i Botanički vrt. Samoprošle zime je od nevremena stradalo preko 100stabala na Rezervatu Lokrumu, pitamo - je li seposadilo novih 100? Dvije riječi su samo potrebne:Počnite odmah.

Predsjednica Kluba prijatelja LokrumaJadranka Šimunović

4 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAO MISNOJ PORUCI SISAČKOG BISKUPA VLADE KOŠIĆA

Svih se odrekao, ali ne i PavelićaSvih se odrekao, ali ne i PavelićaSvih se odrekao, ali ne i PavelićaSvih se odrekao, ali ne i PavelićaSvih se odrekao, ali ne i PavelićaNema sumnje da je Maršal, na sreću svog naroda, utom ratu Pavelića pobijedio, ali nije (jer nije ni mogao)njegovu ideologiju s kojom se naš narod, na svojunesreću, u svom društvenom biću sve više sukobljavana štetu svog društvenog zdravlja i progresivnog razvojaPročitah u novinama da je sisački biskup Vlado Košić prilikomproslave blagdana Velike Gospe poslao našoj javnosti crkveno-političku poruku s tezom da se odricanje od đavola treba shvatitikao odricanje od totalitarnih ideologija i njihovih vođa, to jest ido-la: Fuhrera, Ducea, Generalissimusa, ali ponajviše Maršala.Namjerno ovu poruku nazivam crkveno-političkom porukom jerona, za mene, to nedvojbeno jeste jer je poslana u vrijeme i smjesta slavljenja crkvenog blagdana i to nepogovorno iz usta vi-sokog crkvenog dužnosnika. Bojati se je da će ona kao takva(kao i njoj, iz tog društvenog miljea, slične) samo dopunski pov-ećati pogubne društveno-političke podjele u našem društvu. Ovoposebno jer ona upućuje na potrebu ponajvišeg odricanja odMaršala uz izostavljanje i spomena Pavelića, tog vodiča poznatenam genocidne ideologije čiju stigmu svi mi i danas nosimo nasvojim leđima. Nema sumnje da je Maršal, na sreću svog naroda,u tom ratu Pavelića pobijedio, ali nije (jer nije ni mogao) njegovuideologiju s kojom se naš narod, na svoju nesreću, u svomdruštvenom biću sve više sukobljava na štetu svog društvenogzdravlja i progresivnog razvoja. Zato je za očekivati od nadležnecrkvene vlasti (po mom sudu od Hrvatske biskupske konferen-cije) da u svom i svoga puka interesu, spomenutu poruku pre-cizira usklađeno sa svojim moralnim poslanjem koje nespornouključuje odricanje i od svima nama vidljivog đavola širenja oveza narod posebno zle i štetne genocidne ideologije.

Nikola Sambrailo Župa dubrovačka

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Djelatnik pošte zadržao novac odDjelatnik pošte zadržao novac odDjelatnik pošte zadržao novac odDjelatnik pošte zadržao novac odDjelatnik pošte zadržao novac odmirovina za sebemirovina za sebemirovina za sebemirovina za sebemirovina za sebeDovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenikaPolicijske postaje Dubrovnik 52-godišnjak se sumnjiči za dva ka-znena djela i to pronevjeru i krivotvorenje službene ili poslovne is-prave. Utvrđeno je da kao djelatnik poštanske ustanove, početkomkolovoza ove godine, korisnicima mirovina nije isplatio sedam mirov-ina u ukupnom iznosu od gotovo 25 tisuća kuna već je novaczadržao za sebe. Potvrde o isplati mirovina je osobno potpisivao uime korisnika, dok je potvrde koje je trebao uručiti korisnicimazadržavao za sebe.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanskeAndrijana Biskup

U VRIJEME KRITIZERSTVA

Pohvala za JasminuPohvala za JasminuPohvala za JasminuPohvala za JasminuPohvala za JasminuU današnje vrijeme kad samo kritiziramo jedni druge ja bi htjelapohvaliti jednu vrijednu pčelicu koja svako jutro strpljivo čisti ul-ice u naselju Gorica, područje oko hotela Rixos i put prema Hlad-nici. Dok se ovih dana bura igra s iglicama bora i lišćem onastrpljivo čisti i iza nje ostaje sve čisto i uredno. Jučer (21.kolovo-za) sam je pitala kako se zove a ona je onako skromno tiho ali sasmiješkom na licu rekla Jasmina. Pa eto svaka pohvala za Jas-minu koja svoj posao obavlja za sve pohvale. Suzana Tošić

U VRIJEME KADA JE BRIGA O HRVATSKOM JEZIKU NAJVEĆEMBROJU GRAĐANA ZADNJA RUPA NA SVIRALI

Pohvala portalu Glasa GradaPohvala portalu Glasa GradaPohvala portalu Glasa GradaPohvala portalu Glasa GradaPohvala portalu Glasa GradaPretražujući po internetu kako bih se konzultirala o jednom jezičn-om problemu, naišla sam i na vašu internetsku stranicu. I upravosam na vašoj stranici pronašla rješenje svog problema. U današ-nje vrijeme kada nas sa svih strana naprosto bombardiraju ne-pravilnim jezičnim konstrukcijama - od televizije preko portala dotiskovina, zbog čega zaključujem da je briga o hrvatskom jezikunajvećem broju građana zadnja rupa na svirali, lijepo je pronaćiportal koji osim gradskih vijesti, donosi i jezične/pravopisne sav-jete. Zato vam najljepša hvala. Svaka čast! Suzana Bahlen Zagreb

UČENICIMA/CAMA SREDNJIH ŠKOLA GRADA DUBROVNIKA

Sufinanciranje nabave udžbenikaSufinanciranje nabave udžbenikaSufinanciranje nabave udžbenikaSufinanciranje nabave udžbenikaSufinanciranje nabave udžbenikaSukladno Pravilniku o sufinanciranju nabave udžbenika učenici-ma/cama srednjih škola Grad Dubrovnik će sufinancirati nabavuudžbenika učenicima/cama srednjih škola čiji roditelji imaju preb-ivalište na području Grada Dubrovnika najmanje šest mjeseci oddana podnošenja zahtjeva te koji pohađaju kao redoviti učenicijednu od srednjih škola na području Republike Hrvatske.Nabava udžbenika sufinancira se u iznosu najviše do 1.000,00kuna uz predočenje originalnog računa za kupnju udžbenika tepreostale potrebne dokumentacije koja se traži u zahtjevu.Zahtjev za sufinanciranje nabave udžbenika podnosi se Upravn-om odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvoGrada Dubrovnika, Iva Vojnovića 31, u razdoblju od 1. do 30. ruj-na 2017. godine. Napomena: Pravilnik o sufinanciranju nabaveudžbenika učenicima/cama srednjih škola i prateći obrazac Zahtje-va za sufinanciranje mogu se preuzeti na internetskoj stranici Gra-da Dubrovnika.

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Gdje su table s informacijama?Gdje su table s informacijama?Gdje su table s informacijama?Gdje su table s informacijama?Gdje su table s informacijama?

Čekajući „osmicu“ vidio sam neka „vješala“, koja su napravljenaod željeznih cijevi. Navodno je riječ o postavi za table, na kojimabi se korisnici autobusa Libertasa informirali o pojedinim linijama.Tako je na mnogim mjestima u Gradu i izvan Grada. Što se i kogačeka da se konačno postave table s nužnim informacijama. Čeka-mo li to da sezona prođe?Tako je i na Pilama zbrka jer nema table, pa tko ne zna stvaragužvu. A tako je malo potrebno…I za kraj još nešto. Čiji je javni zahod na Pločama? Karići su svezauzeli, pa je teško do zahoda. Taksistima pogotovo. Malo višereda ne bi škodilo… Zdravko Trojanović Trojo

5GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

6 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ U LUČKOJ UPRAVI:

Nužan je bolji raspored dolazakaNužan je bolji raspored dolazakaNužan je bolji raspored dolazakaNužan je bolji raspored dolazakaNužan je bolji raspored dolazakakruzera već u 2018. godinikruzera već u 2018. godinikruzera već u 2018. godinikruzera već u 2018. godinikruzera već u 2018. godiniCilj Grada nije odbijane gostiju nego pružanje većerazine kvalitete usluge i potpunog i cjelovitogiskustva ukupne i raznolike ponude Dubrovnika zasve svoje goste - kazao je, uz ostalo, gradonačelnikMato FrankovićGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjeni-ca gradonačelnika Jelka Tepšić, predsjednik Gradskog vijećaMarko Potrebica i privremena pročelnica Službe Gradskogvijeća Nada Medović održali su 22.kolovoza sastanak sravnateljem Lučke uprave Dubrovnik Blažom Pezom i nje-govim suradnicima.Tema sastanka bila je disperzija termina dolazaka brodovana kružnim putovanjima u narednim sezonama s naglaskomna 2018. godinu, odnosno trenutna situacija kojoj je Dubrovnikizložen zbog izražene dnevne koncentracije dolazaka cruisebrodova i gužvi koje se pritom stvaraju, poglavito unutar pov-ijesne jezgre i u kontaktnoj zoni.Ravnatelj Blaž Pezo i predstavnici Lučke uprave gradonačelni-ka su izvijestili kako je Lučka uprava Dubrovnik već poduzelaodređene korake u cilju ravnomjernijeg tjednog i dnevnograsporeda ticanja brodova već za sezonu 2018. godine.Gradonačelnik Franković iznio je stavove gradske uprave poovom pitanju o čemu je, podsjetimo, još u srpnju pisaoravnatelju Lučke uprave Pezu te ministru mora, prometa iinfrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću i ministruturizma Gariju Cappelliju.Gradonačelnik je na sastanku kazao kako Grad Dubrovnikiznimno respektira cruising turizam i uvažava benefite kojeovaj vid turizma donosi ukupnoj privredi Dubrovnika, ali jeistaknuo kako u danima vršnih opterećenja prometa, pose-bice tijekom srpnja i kolovoza, kada samo tijekom nekolikojutarnjih sati u Grad uđe i preko 7.000 putnika s kruzera, uzoko 25.000 gostiju u različitim smještajnim objektima, to pred-stavlja problem za redovno funkcioniranje grada.Stoga je važno sustavno upravljati ovim vidom turističkogprometa kako bi se spriječile dalekosežne posljedice koje

toliki priljev gostiju u povijesnujezgru može imati na spomeničkui kulturnu baštinu Dubrovnika.Nadalje, istaknuo je gra-donačelnik, ni sami gosti koji Du-brovnik posjećuju na brodovimaza kružna putovanja, ne mogudoživjeti grad na najbolji način.Rezultat dosadašnje prakse dola-zaka brodova za posljedicu imasmanjenje kvalitete ukupne turis-tičke usluge. - „Ovakvom prak-som, koja je potpuno neodrživa,svim posjetiteljima, neovisno onačinu dolaska, ne pružamo na-jbolje iskustvo Dubrovnika“, upo-zorio je gradonačelnik Frankovićte kazao kako se moramo orijenti-rati na smanjenje broja brodovakoji uplovljavaju u jednom danuodnosno poticati njihovu disperz-iju na dnevnoj i tjednoj bazi.-„Šest ili sedam brodova dnevnone može donijeti kvalitetniju uslu-

gu, a upravo tome u ovom trenut-ku moramo težiti“, rekao je tedodao kako to znači da i Lučkauprava mora biti spremna odrećise dijela prihoda.Upozorio je i da se sve češćimmedijskim napisima inozemnihmedija o gužvama kojima je Du-brovnik izložen u sezoni stvaranegativan imidž grada i potencijal-no velika šteta za našu najistaknuti-ju privrednu granu.Gradonačelnik je ovom prilikomnajavio kako će o stavovima Gra-da Dubrovnika žurno obavijestiti iCLIA-u (Cruise Lines InternationalAssociation), najveće udruženje ucruise industriji na svijetu. Zaključioje kako cilj Grada nije odbijanegostiju nego pružanje veće razinekvalitete usluge i potpunog i cjelo-vitog iskustva ukupne i raznolikeponude Dubrovnika za sve svojegoste.

U ČETVRTAK, 31.KOLOVOZA 2017.

4. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika4. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika4. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika4. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika4. sjednica Gradskog vijeća Grada DubrovnikaPredsjednik Gradskog vijeća Grada Du-brovnika mr.sc. Marko Potrebica sazvaoje 4. sjednicu Gradskog vijeća Grada Du-brovnika za četvrtak, 31. kolovoza 2017.,s početkom u 16 sati. Sjednica će seodržati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovni-ka, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku.Za sjed-nicu se predlaže Dnevni red:1. Vijećnička pitanja.2. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Iz-vješća gradonačelnika o radu.3. Prijedlog odluke o ustrojstvu gradskeuprave Grada Dubrovnika.4. Prijedlog odluke o donošenju koncep-ta Plana upravljanja zaštićenomspomeničkom cjelinom Grada Dubrovni-ka.5. Prijedlog odluke izmjenama idopunama Odluke o izradi Izmjena i dopu-na PPU-a Grada Dubrovnika, izmjena idopuna GUP-a Grada Dubrovnika, te

Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja„Stambenog naselja Solitudo“.6. Prijedlog odluke o dopunama Odluke oautotaksi prijevozu na području i s područ-ja Grada Dubrovnika.7. Prijedlog odluke o izmjenama idopunama Odluke o organizaciji i načinunaplate i kontrole parkiranja u Gradu Du-brovniku.8. Prijedlog odluke o davanju suglasnostiza osiguravanje sredstava Dubrovačkojrazvojnoj agenciji DURA d.o.o. i sklapanjeugovora o pozajmici9. Prijedlog odluke o osnivanju i imeno-vanju Stručnog povjerenstva za provođen-je postupka davanja koncesije za obavl-janje javnog prijevoza u lokalnom linijskomobalnom pomorskom prometu.10. Prijedlog odluke o odabiru najpovol-jnijeg ponuditelja za obavljanje komunalnihdjelatnosti na temelju pisanog ugovora –

održavanje javne rasv-jete na području pov-ijesne jezgre GradaDubrovnika za dvogo-dišnje razdoblje.

11. Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijegponuditelja za obavljanje komunalnih djelat-nosti na temelju pisanog ugovora –održavanje javne rasvjete na području izvanpovijesne jezgre Grada Dubrovnika za dvo-godišnje razdoblje.12. Prijedlog zaključka kojim se spomeničkikompleks Lazaret povjerava na upravljanje igospodarenje trgovačkom društvu Dubrovač-ka baština d.o.o., kojemu je osnivač GradDubrovnik na razdoblje do 31.12.2019. god-ine.13. Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovorao davanju nekretnine na korištenje, upravljanjei održavanje bez naknade sa društvom Du-brovačka baština d.o.o.14. Prijedlog rješenja o sklapanju Ugovora odavanju nekretnine na korištenje bez plaćan-ja naknade za čest. zgr. 936 k. o. Dubrovnikna adresi Ilije Sarake br.7.15. Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilni-ka o provedbi postupka jednostavne nabave.16. Izvješće o aktivnostima na izgradnji grobljaDubac.17. Izvješće o stanju projekta Izgradnja crp-ne stanice sa uređajem za pročišćavanje pit-ke vode u Komolcu.18. Izvješće o stanju pripreme projekta Aglom-eracije Dubrovnik za prijavu na EU fondove.

7GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

8 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

NA DJEČJIM IGRALIŠTIMA U MOKOŠICI, ZATONU I NA NUNCIJATI

Započeli radoviZapočeli radoviZapočeli radoviZapočeli radoviZapočeli radoviZamjenica gra-donačelnika Orlan-da Tokić, privreme-ni pročelnik Up-ravnog odjela zaobrazovanje, sport,socijalnu skrb i civil-no društvo MihoKatičić i pomoćnicapročelnika RužicaMarković obišli su21.kolovoza dječjaigrališta u Mokošici,Zatonu i na Nunci-jati.Radovi na uređenjudječjeg igrališta, koje će se nalazitiu sklopu vrtića u zgradama POS-a II u Novoj Mokošici, započeli suu ponedjeljak, 21.kolovoza azavršetak radova planiran je za 15.listopada.“Iznos radova je 450 tisuća kuna.Radove izvodi tvrtka Tonikom, anadzor tvrtka Oluja projekt. Zah-vat je dosta složen s obzirom dase radi na kosom terenu pa će bitipotrebno izgraditi dosta potpornihzidova, iskopa, ali rok od skorodva mjeseca realan i da ćemo torealizirati bez ikakvih problema”,kazala je zamjenica Tokić.Privremeni pročelnik UO za obra-zovanje, sport, socijalnu skrb icivilno društvo Miho Katičić istakn-uo je kako će ovo igralište u sk-lopu dječjeg vrtića biti otvoreno iza svu djecu Mokošice te kako ćeigralište biti opremljeno najmod-ernijim spravama i zaštitnim pod-

logama.21.kolovoza su započeli i radovi nadječjem igralištu u Malom Zatonugdje se trenutačno radi na uklan-janju dotrajalih sprava te pripremiterena za postavljanje novih dječjihsprava koje će primarno biti prila-gođene djeci vrtićkog uzrastaobzirom na dječji vrtić koji se nalaziu blizini. Vrijednost radova i post-avljanja novih dječjih sprava je 270tisuća kuna.Renovaciju će doživjeti i dječje ig-ralište na Nuncijati gdje su dotra-jale sprave već uklonjene, a u tijekuje priprema terena za proširivanjepostojećeg dječjeg igrališta na dioboćališta koje se nije koristilo.Osim dječjih sprava jedan dio ig-rališta će se urediti i postavit će sesprave za vanjsko vježbanje. Vr-ijednost radova je 250 tisuća kuna,a završetak radova planiran je dopočetka školske godine.

POČASNI KONZUL RH U POLJSKOJ ANDRZEJ ZYLAK

U službenom posjetu GraduU službenom posjetu GraduU službenom posjetu GraduU službenom posjetu GraduU službenom posjetu GraduZamjenica gra-donačelnika JelkaTepšić primila je uutorak, 22. kolovo-za, počasnog kon-zula Republike Hr-vatske u PoljskojAndrzeja Zylaka.Tijekom prijema,zamjenica Tepšić ipočasni konzulZylaka razgovaralisu turističkoj ponu-di Dubrovnika i Hr-vatske te aktivnos-tima počasnogkonzula Zylaka na gospodarskoj i turističkoj promociji Dubrovnika iHrvatske u Poljskoj s obzirom da Dubrovnik i dalje bilježi porast brojaposjetitelja iz Poljske, a posebno poluotok Pelješac koji je već dugi nizgodina njihovo omiljeno odredište. Počasni konzul Zylak, koji je ujed-no i počasni predstavnik hrvatske Gospodarske komore, izrazio jezadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s Gradom Dubrovnik te je izrazioželju i za daljnjom suradnjom u vidu zajedničkih gospodarskih i turis-tičkih projekata.

ZAMJENICA TEPŠIĆ PRIMILA SREBRNOG HRVATSKOGVATERPOLSKOG REPREZENTATIVCA NIKOLU PAVLIČEVIĆA

Čestitke na srebrnoj medaljiČestitke na srebrnoj medaljiČestitke na srebrnoj medaljiČestitke na srebrnoj medaljiČestitke na srebrnoj medalji

Povodom osvajanja srebrne medalje s Hrvatskom vaterpol-skom reprezentacijom na Svjetskom prvenstvu za juniore,zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primila je 23.kolovo-za dubrovačkog vaterpolistu i igrača Hrvatske juniorske vater-polske reprezentacije Nikolu Pavličevića u pratnji sportskogdirektora VK Jug Ognjena Kržića.Zamjenica Tepšić uputila je čestitke Nikoli Pavličeviću, ali iJacobu Merčepu koji zbog odlaska na školovanje u San Joseu SAD nije mogao nazočiti prijemu te istaknula kako je GradDubrovnik uvijek bio partner dubrovačkim sportašima, a toće nastaviti biti i u budućnosti.Prilikom prijema, zamjenica Tepšić istaknula je kako uspjesimladih sportaša uvijek vesele, a posebno kada se tome pri-dodaju i njihovi školski uspjesi jer profesionalno bavljenjesportom traži velike žrtve i odricanja ne samo sportaša već injihovih obitelji.Podsjetimo, Hrvatska juniorska vaterpolska reprezentacija, učijem su sastavu igrala i dva Dubrovčanina Jacob Merčep iNikola Pavličević, na Svjetskom prvenstvu održanome u Beo-gradu u finalu je izgubila od Grčke reprezentacije i doma sevratila sa srebrnom medaljom.

OKUSI DRUGAČIJE KINO

Zašto ljudi vole ubijati?!Zašto ljudi vole ubijati?!Zašto ljudi vole ubijati?!Zašto ljudi vole ubijati?!Zašto ljudi vole ubijati?!Remek-djelo austrijskogredatelja Ulricha Seidla“Safari” prikazano je 23.kolovoza u programu“Okusi drugačije kino” uSlavici. U divljim pros-transtvima Afrike, domuzebri, antilopa i ostalihveličanstvenih stvorenja,oni su odlučili provestisvoje praznike. Njemač-ki i austrijski turisti divlja-ju kroz savanu na teren-cima, čekaju u zasjedi,šunjaju se za svojimplijenom. Pucaju, jecajuod uzbuđenja i na kraju,poziraju sa svojimmrtvim trofejima za us-pomenu s nezabo-ravnog putovanja. Ovoje film o turizmu ubijan-ja, film o ljudskoj prirodi.

9GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

10 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

TURNIR PAROVA POSTRANJE 2017.

Pobjednici Mario Bajo,Pobjednici Mario Bajo,Pobjednici Mario Bajo,Pobjednici Mario Bajo,Pobjednici Mario Bajo,Štefi Ljubimir i Alen FranićŠtefi Ljubimir i Alen FranićŠtefi Ljubimir i Alen FranićŠtefi Ljubimir i Alen FranićŠtefi Ljubimir i Alen Franić

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DNŽ

Na šest župskihNa šest župskihNa šest župskihNa šest župskihNa šest župskihplaža more izvrsnoplaža more izvrsnoplaža more izvrsnoplaža more izvrsnoplaža more izvrsnoPrema Programu utvrđivanja kakvoćemora na morskim plažama Du-brovačko-neretvanske županije za2017. godinu, Zavod za javnozdravstvo Dubrovačko-neretvanskežupanije obavio je šesto redovno ispi-tivanje mora na 116 plaža, u perioduod 31. srpnja do 13. kolovoza 2017.godine. Uzorci mora na svim plažamaodgovarali su uvjetima Uredbe o

Nakon pauze od 4 godine ponovno je pokrenut i izuzetno uspješno organiziranturnir parova u Postranju. Uvjerljivi pobjednici su Mario Bajo, Štefi Ljubimir i AlenFranić. Oni u finalu nisu dozvolili ni ponta Antunu Šabadinu i Stijepu Matiću, a upolufinalu samo jedan ponat Anti Farčiću, Srećku Baju i Peru Nadramiji, koji su bili

treći, dok su četvrto mjesto osvojili Stijepo Violić, Pavo Matković iPaulino Hendić. Na turniru je nastupilo 34 para, igralo se punih 16dana. Turnir su organizirali i uspješno vodili članovi BK PostranjeMario, Teo, Nikola, Periša, Ivan, Ano, Petra i ostali, predvođeni LukomKelezom i Štefijem Ljubimirom. Turnir je organiziram povodomblagdana i feste Velike Gospe. Najbolji parovi iz završnog dana turniranagrađeni su peharima, medaljama i novčanim nagradama. Na-jboljim igračem turnira proglašen je Mario Bajo koji je nagrađenprigodnom statuom boćara. Sve nagrade dodijelio je Nikša Milo-slavić predsjednik BK Postranje. Nakon završetka finala, upriličenaje zajednička večera za sve prisutne boćare i ljubitelje boćanja. Re-zultati završnog dana:POLUFINALA: Stijepo Violić, Pavo Matković - Antun Šabadin, Stije-po Matić 7:12Ante Farčić, Pero Nadramija (Srećko Bajo) - Mario Bajo, Alen Franić1:13FINALE: Mario Bajo, Alen Franić - Stijepo Matić, Antun Šabadin 13:0.

Luko Hendić

kakvoći mora za kupanje („Narodne novine“ broj 73/08). Od ukupno116 plaža, more na 113 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće,dok je na plažama Mlini (uzorak od 31.07.), Kobaš u Općini Ston iPortina u Gradu Pločama, more bilo dobre kakvoće. Međutim, pre-ma najnovijim uzorcima od 14.08. i na plaži Mlini more u kolovozuje izvrsne kakvoće. Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web strani-cama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javnozdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresamahttp://www.izor.hr/kakvoca/ ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjetiocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim(izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (neza-dovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratneinformacije (temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra i drugo).Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka odmahnakon završetka analize. Foto: Plavetnilo, Darko Vrbica

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

Na Daksi obilježen Europski dan sjećanja naNa Daksi obilježen Europski dan sjećanja naNa Daksi obilježen Europski dan sjećanja naNa Daksi obilježen Europski dan sjećanja naNa Daksi obilježen Europski dan sjećanja nažrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimažrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimažrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimažrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimažrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimaPovodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režimakoji se obilježava 23. kolovoza, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovići predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica položili su vijenac i zapalili svijeću

na otoku Daksi u spomen na sve žrtve totalitarnihi autoritarnih režima.Obred komemoracije predvodio je katedralni žup-nik dom Stanko Lasić.Obilježavanje ovog spomendanam potvrđenog2009. godine rezolucijom Europskog parlamentao europskoj savjesti i totalitarizmu, tradicionalnim

„Elafitskim hodočašćem domo-brana“ organizirala je udrugaHrvatski domobran Dubrovnik.Program osim komemoracijena Daksi i Jakljanu uključuje imisu zadušnicu u crkvi sv.Stjepana u Luci Šipanskoj te ko-memoraciju uz spomenobilježje na mjesnom groblju uSlanome. Obilježavanjem Eu-ropskog dana sjećanja na žrtvesvih totalitarnih i autoritarnihrežima Hrvatska se pridružilavećini zemalja članica EU-a ukojima se, na preporuku Europ-skog parlamenta, potiče napromišljanje osjetljivih i komple-ksnih pitanja zajedničke pov-ijesti i njezina očuvanja kako bisljedeće generacije mogle iznje učiti i graditi suživot na te-meljima demokracije iuvažavanja temeljnih prava.

11GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

NAČELNIK LASIĆ I RAVNATELJICE OŠ CAVTAT I GRUDA RAZGOVARALI SA ŽUPANOMDOBROSLAVIĆEM O STANJU CAVTATSKE ŠKOLE

Cavtatski osnovci na nastavu u Čilipe i Grudu?Cavtatski osnovci na nastavu u Čilipe i Grudu?Cavtatski osnovci na nastavu u Čilipe i Grudu?Cavtatski osnovci na nastavu u Čilipe i Grudu?Cavtatski osnovci na nastavu u Čilipe i Grudu?Načelnik OpćineKonavle BožoLasić i ravnateljiceOsnovne školeCavtat Kate Kukul-jica te Osnovneškole Gruda Zden-ka Pivčić sastali suse sa županomdubrovačko-neret-vanskim NikolomDobroslavićem,zamjenicom Žakli-nom Marević i v.d.pročelnicom UO

POŽAR NA MLJETU

Izgorjelo 9 hektara boroveIzgorjelo 9 hektara boroveIzgorjelo 9 hektara boroveIzgorjelo 9 hektara boroveIzgorjelo 9 hektara borovešume, makije i niskog raslinjašume, makije i niskog raslinjašume, makije i niskog raslinjašume, makije i niskog raslinjašume, makije i niskog raslinjaVatrogasci JVP Mljet ugasili su u srijedu, 23. kolovoza,u tri sata ujutro, požar na Mljetu, koji je buknuo u utorak,22. kolovoza, poslijepodne. U 18:59 u 112 Dubrovnikje zaprimljena dojava o požaru kod mjesta Blato naMljetu, predio Ropa. Na požarištu je bilo 30 vatrogasa-ca i 10 vozila JVP Mljet, Nacionalnog parka Mljet s 15vatrogasaca i 3 vozila te logistika 25 građana. Požarje okružen i pod nadzorom gasitelja od tri sata i nas-tavilo se vršiti saniranje i čuvanje. Izgorjela površina jecca 9 hektara borove šuma, makije i niskog raslinja. Usrijedu, 23. kolovoza ujutro, su u pomoć na Mljet up-

ućena 24 vatro-gasca sa 7 vozilai to: JVP Du-brovački vatro-gasci 6/2, DVIPDubrovnik 10/3,DVD Putniković5/1, DVD Župadubrovačka 2 va-trogasca te Žup-anijski vatrogasnizapovjednik. Va-trogasci s Mljeta imještani su, un-atoč jakim udarima bure, gasili cijelu noć izaustavili širenje požara u mjestu Ropa, a koji

se širio premaBlatu. Zapovjed-nik JVP Mljet Mar-io Dabelić istakaoje kako jepožarište bilo izn-imno zahtjevno, apostojala je velikaopasnost od pro-širenja vatre naNacionalni park,udaljen samo 2kilometra odvatrene fronte.

PRIJEM ZA PREDSTAVNIKE ZAJEDNICE SPORTOVA OPĆINE KONAVLE

Dodjela nagrada najuspješnijim konavoskimDodjela nagrada najuspješnijim konavoskimDodjela nagrada najuspješnijim konavoskimDodjela nagrada najuspješnijim konavoskimDodjela nagrada najuspješnijim konavoskimsportašima krajem godinesportašima krajem godinesportašima krajem godinesportašima krajem godinesportašima krajem godineOpćinski načelnik Božo Lasić primio je 23.kolovoza u Vili Banac predstavnike Zajed-nice sportova Općine Konavle. Na sastanku na kojem su nazočni bili i predsjednikZajednice sportova Đino Kralj, tajnik Zajednice sporova Ivan Kralj, predstavnikŽupanijske zajednice sporta Luka Klaić, zamjenik načelnika Ivo Radonić te voditel-jica Odsjeka za društvene djelatnosti Lucija Arbulić govorilo se o dosadašnjemradu Zajednice, ali i planovima za tekuću godinu. Predstavnici Zajednice sportaposebno su istaknuli uspješan start jedinstvene škole nogometa za male Konavl-jane koja može poslužiti i kao odličan primjer za druge sportove i projekte, a načelnikLasić je još jednom istaknuo podršku Općine radu sa djecom. Načelniku je pred-stavljena i prva dodjela nagrada najuspješnijim konavoskim sportašima koja bi seu organizaciji konavoske Zajednice sporta trebala održati krajem godine.

za obrazovanje, kulturu, znanost i šport AnomČeović, a tema sastanka bila je izrazito lošestanje zgrade matične škole u Cavtatu.Na sastanku je zaključeno kako treba utvrditimože li se ovu godinu održati nastava u pos-tojećoj zgradi ili će se morati školu izmjestitiu školske zgrade u Čilipima i Grudi. Takođerće se zatražiti prijem kod ministrice znanostii obrazovanja Blaženke Divjak na temu finan-ciranja nove zgrade OŠ Cavtat. Bez pomoćidržavnog proračuna nemoguće je zatvoriti fi-nancijsku konstrukciju te investicije, jedno-glasno je zaključeno.Na sastanku je također dogovoreno financir-anje produženog boravka učenika u OŠ Gru-da, u čemu će sudjelovati Općina Konavle,Županija, a dio troškova snositi će naravno iroditelji. Naime, ove godine uz OŠ Župa Du-brovačka za produženi boravak učenika pri-javili su se škole na Grudi i u Slanome.

12 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ POVODOM NAJNOVIJIHIZJAVA IZ BIH O PELJEŠKOM MOSTU:

Sve to dogovoreno je još 2006.Sve to dogovoreno je još 2006.Sve to dogovoreno je još 2006.Sve to dogovoreno je još 2006.Sve to dogovoreno je još 2006.Sve što je trebalo dogovoriti između RH i BiHoko gradnje Pelješkog mosta je dogovoreno, ato su pitanja zaštite okoliša i dimenzije mostakoje osiguravaju neškodljiv prolaz premaotvorenom moru - širina otvora od 200 metara ivisina od 55 metara„Za Dubrovačko-neretvansku županiju Pelješki most je ne-upitan prioritet i strateško pitanje povezivanja Hrvatske iEuropske unije, pa se ne možemo načuditi izjavama čla-na Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića koji traži da seod mosta odustane.Nakon što smo od kraja ratnih događanja na širem du-

brovačkom području počeli zahtijevati da se dvije teritorijalne cjeline DNŽpovežu mostom, doživjeli smo dosta razočarenja i neispunjenih obećan-ja. Sada kada smo se uspjeli izboriti da se iz fondova Europske unije osig-uraju više od dvije milijarde kuna za ovaj projekt, nikako ne možemo ra-zumjeti motive ovoga neutemeljenog napada na najvažniji hrvatski pro-jekt. Mi ga doživljavamo kao još jedan udar na odnose s Republikom Hr-vatskom, udar na Hrvate u BiH, ali predstavlja i čudan odnos prema EU,za pristup kojoj se svi u BiH izjašnjavaju, pa i SDA iz koje ovaj napaddolazi.Sve što je trebalo dogovoriti između RH i BiH oko gradnje Pelješkog mos-ta je dogovoreno, a to su pitanja zaštite okoliša i dimenzije mosta kojeosiguravaju neškodljiv prolaz prema otvorenom moru - širina otvora od200 metara i visina od 55 metara. Sve to dogovoreno je još 2006. godine,dakle prije početka gradnje (2007.) pa time još više čudi da se ovakavzahtjev pojavljuje sada. Most je, naime, da nije bilo gospodarske krize ipolitikantskih igara u Hrvatskoj, trebao već odavno biti završen.Stručnjaci su objasnili da se i po Privremenom sporazumu o granici koji su

potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegovićmost gradi na nedvojbeno hrvatskom teritor-iju. Podsjetit ćemo, međutim, da je tim Spo-razumom granica utvrđena na štetu Repub-like Hrvatske, jer su Veliki i Mali škoj te vrhKleka po nama nesporno hrvatski teritorij. Tosu naši znanstvenici dokazali u dvije knjigeizdane na temu razgraničenja kod Neuma, azbog toga je Hrvatski sabor odustao od rati-fikacije predmetnog Sporazuma.Pelješki most se mora graditi, on će se gra-diti i bilo bi dobro da se naši susjedi neupliću u hrvatska unutarnja pitanja i da poš-tuju važnost koju ovaj projekt za nas ima. Ami ćemo se itekako znati izboriti za našeinterese i zaštititi ih od ovakvih i sličnih pose-zanja i podmetanja.”

Župan Nikola Dobroslavić

EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIH TOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA

Župan: „Ovaj spomendan je veoma važan i znakovit“Župan: „Ovaj spomendan je veoma važan i znakovit“Župan: „Ovaj spomendan je veoma važan i znakovit“Župan: „Ovaj spomendan je veoma važan i znakovit“Župan: „Ovaj spomendan je veoma važan i znakovit“Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župa-na Joško Cebalo i pročelnica Upravnogodjela za međugeneracijsku solidarnost,branitelje i obitelj Nina Skurić su kodspomen-obilježja na Daksi položili vijenac izapalili svijeću u znak pijeteta prema svimnevinim žrtvama totalitarnih i autoritarnih

režima.Povodom obilježavanja Europskog danasjećanja na žrtve svih totalitarnih i autori-tarnih režima, župan Nikola Dobroslavićuputio je i priopćenje za javnost:“Danas, 23. kolovoza, obilježava se u Hr-vatskoj i još nekim zemljama Europski dan

sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autori-tarnih režima. Datum je izabran stoga štoje na taj dan 1939. godine potpisan Spora-zum Molotov - Ribbentrop, dogovor izmeđunacističkog i komunističkog režima o nena-padanju, ali i o podjeli interesnih sfera u Is-točnoj Europi.Ovaj spomendan je veoma važan i znako-vit. Sjećamo se milijuna onih koji su strada-li od represije totalitarnih režima: nacizma,fašizma i komunizma. Podsjećamo se nazla koja su počinili slični režimi kroz pov-ijest, a posebno u 20. stoljeću. Međutim,također se i podsjećamo na obvezu oču-vanja i unaprjeđivanja demokratskog poret-ka u kojem živimo.Postoje u načelu slobodna i neslobodnadruštva, totalitarni i demokratski sustavi.Imamo sreću, a za to smo se i sami izborili,živjeti u najnaprednijem demokratskomsustavu poznatom u povijesti – Europskojuniji. To nas obvezuje prepoznavati i razot-krivati pojavnosti karakteristične za totali-tarne i autoritarne sustave i suprotstavljatiim se ako se pojavljuju danas. Ne smijemodopustiti da se pojave nedemokratski sus-tav i da pojedinac ili skupina uzurpira našepravo na slobodu i na odlučivanje.Demokracija i sloboda su zahtjevne, traženašu predanost, ustrajnost, no čovjek i nar-od koji je spoznao istinsku slobodu nemadrugoga puta.

Župan Nikola Dobroslavić.”

13GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

URED ŽUPANA

Dan Općine PojezerjeDan Općine PojezerjeDan Općine PojezerjeDan Općine PojezerjeDan Općine PojezerjeNa proslavi Dana Općine Pojezerje iblagdana sv. Roka, njezinog zaštitnika,koji je obilježen svečanom sjednicomOpćinskog vijeća, sudjelovao je i županNikola Dobroslavić sa zamjenicima Žak-linom Marević i Joškom Cebalom.Župan je čestitao načelniku i suradnici-ma na povjerenju koje su ponovno dobili

na nedavno održanim lokalnim izborima.Osvrćući se na Izvješće o radu koje jenačelnik iznio, Župan je rekao: „Vi u Opći-ni Pojezerje dokaz ste da se i u ovakomalim općinama, ako se predano radi,mogu postići veliki rezultati“. Dodao je ikako će Županija i dalje u potpunostipodupirati Općinu, ali i kako je uvjerenda će se i ovo područje u budućnosti raz-vijati i sredstvima EU fondova. „Mi u Du-brovačko-neretvanskoj županiji već ima-

mo u tijeku nekoliko projekata na području dolineNeretve, kao što su Poduzetnički inkubator u Ploča-ma, Projekt navodnjavanja delte Neretve i Dnevnabolnica Metković, koji će itekako pridonijeti razvojucijelog ovog područja“, kazao je župan Dobroslavićte čestitao svim stanovnicima Općine Pojezerje nji-hov dan i blagdan sv. Roka.Svečanoj sjednici su nazočili i saborski zastupnikBranko Bačić, državni tajnik Frano Matušić, po-moćnica ministra za poljoprivredu Marija Vučkovićte gradonačelnici i načelnici svih neretvanskih opći-na kao i gradova Vrgorca i Ljubuškog te OpćineNeum.

URED ŽUPANA

Prijam za srebrnog juniorskogPrijam za srebrnog juniorskogPrijam za srebrnog juniorskogPrijam za srebrnog juniorskogPrijam za srebrnog juniorskogvaterpolskog reprezentativca Nikoluvaterpolskog reprezentativca Nikoluvaterpolskog reprezentativca Nikoluvaterpolskog reprezentativca Nikoluvaterpolskog reprezentativca NikoluPavličevićaPavličevićaPavličevićaPavličevićaPavličevićaŽupan Nikola Dobroslavić i zamjenica župana Žaklina Marević primilisu 23.kolovoza mladog dubrovačkog vaterpolista i igrača Hrvatskejuniorske vaterpolske reprezentacije Nikolu Pavličevića i sportskogdirektora VK Jug Ognjena Kržića.Naime, mladi Jugaši Nikola Pavličević i Jacob Merčep, inače i igračiHrvatske juniorske reprezentacije, osvojili su na Svjetskom prvenstvuza juniore, održanom početkom ovoga mjeseca, srebrnu medalju.Nikola Pavličević je u svoje ime, ali i u ime Jacoba Merčepa koji zbogodlaska na školovanje u SAD nije mogao doći, zahvalio na prijemu ipodršci.Župan je čestitao na još jednom velikom rezultatu te istaknuo kakoga je iznimno obradovao ovaj novi uspjeh, posebice jer se na tajnačin dodatno promovira sport među mladima. „Mi podržavamo sport,posebno mlade sportaše, i mislim da ovakvi rezultati puno doprinosekako samim sportašima tako i cijelom društvu.“, zaključio je Župan.

NA KORČULI

Prva izložba katarskePrva izložba katarskePrva izložba katarskePrva izložba katarskePrva izložba katarskeumjetnosti u Hrvatskojumjetnosti u Hrvatskojumjetnosti u Hrvatskojumjetnosti u Hrvatskojumjetnosti u HrvatskojOsim Katara na Međunarodnomfestivalu Marco Polo ove godinepredstavit će se i Kina, Turska,Azerbajdžan, Kazahstan, Indija,Južna Koreja, Iran, Indonezija,Bugarska i HrvatskaU sklopu nadolazećeg Međunarodnogfestivala Marco Polo «Put svile – Put di-jaloga», koji će se u gradu Korčuli održatiod 23. do 27. kolovoza 2017. pod visokimpokroviteljstvom predsjednice RepublikeHrvatske, Kolinde Grabar - Kitarović te Min-istarstva turizma, Grada Korčule i Hrvatske

turističke zajednice, po prvi pute u Hrvatskoj će se održatiizložba jednog katarskog umjetnika. Riječ je o Amal Al Aath-em, umjetnici koja je stekla umjetničko obrazovanje na Ka-tarskom sveučilištu 2005. godine, te je do sada izlagala nanekoliko domaćih i inozemnih izložbi. Radila je i u katar-skom Ministarstvu obrazovanja te Ministarstvu kulture, um-jetnosti i baštine, gdje trenutno obnaša dužnost voditeljicelikovnog centra. Amal Al Aathem će na festivalu predstav-ljati državu Katar, a više o samoj umjetnici možete pronaćina njezinoj web stranici http://amalalaathem. com. OsimKatara na Međunarodnom festivalu Marco Polo ove god-ine predstavit će se i Kina, Turska, Azerbajdžan, Kazah-stan, Indija, Južna Koreja, Iran, Indonezija, Bugarska i Hr-vatska. Želja organizatora je širenje razumijevanja važnostikulture dijaloga i prihvaćanja različitosti s ciljem edukacije,interakcije i zbližavanja zemalja sa Puta Svile za njihovubuduću interkulturalnu suradnju.

Igor Prižmić

14 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

GRUDA

Duhovna obnova don Damira StojićaDuhovna obnova don Damira StojićaDuhovna obnova don Damira StojićaDuhovna obnova don Damira StojićaDuhovna obnova don Damira StojićaU nedjelju, 20. kolovoza u župi Presvetog Trojstva na Grudi održanaje duhovna obnova koju je predvodio zagrebački studentski ka-pelan i duhovnik zajednice „Božja pobjeda“ salezijanac don DamirStojić.Duhovna obnova sastojala se od slavljenja, nagovora, mise i klan-janja Presvetom Oltarskom Sakramentu. Tema nagovora bila jemolitva. Kroz zanimljive, životne, smiješne, svakom laikurazumljive i pamtljive primjere don Damir je objasnio štoje molitva, kakva može biti i kako moliti uz Sveto pismo.Razjasnio je termine “molitva prošnje” i “molitva zagovo-ra”. U svom nagovoru istaknuo je kako je čovjekovombiću najpotrebnije “koristiti” molitvu prebivanja u prisust-vu Gospodinovu, biti s Gospodinom, te tako prvo izabra-ti darivatelja, a ne dar. Za molitvu je potrebno vrijeme.Don Damir je vjernike savjetovao da desetinu svog vre-mena u danu posvete molitvi. Izložio je korake (lectio,meditatio, oratio, contemplatio, actio) koji pomažu umolitvi uz Sveto pismo. Posebno je istaknuo važnostmolitve krunice, ispričavši nekoliko svjedočanstava u

kojem je „Marija,naša majka i na-jveća zagovorni-ca,“ uslišila molbevjernika. Kao pose-bnu vrstu molitve i

DUBROVAČKA BISKUPIJANOVI GENERALNI VIKAR

Don Hrvoje KatušićDon Hrvoje KatušićDon Hrvoje KatušićDon Hrvoje KatušićDon Hrvoje Katušićpreuzeo službupreuzeo službupreuzeo službupreuzeo službupreuzeo službu

Novi generalni vikar Dubrovačke bisk-upije don Hrvoje Katušić službeno jeu ponedjeljak, 21. kolovoza, u na-zočnosti dubrovačkog biskupa mons.Mate Uzinića, preuzeo službu oddosadašnjeg vršitelja dužnosti gen-eralnog vikara don Stanka Lasića.Biskup Uzinić prigodnim riječima zah-valio je don Stanku Lasiću na svemušto je do sada napravio te novomgeneralnom vikaru Katušiću poželiouspješno obavljanje službe. N.S.

DUBROVAČKI BOGOSLOVI I SJEMENIŠTARCI

S biskupom na MljetuS biskupom na MljetuS biskupom na MljetuS biskupom na MljetuS biskupom na MljetuNa blagdan sv. Roka, 16. kolovoza dubrovač-ki bogoslovi i sjemeništarci zajedno s povje-renikom za duhovna zvanja Dubrovačke bisk-upije don Marinom Lučićem započeli su svojgodišnji susret s dubrovačkim biskupommons. Matom Uzinićem. Prvo su u župi Ošljeprisustvovali podijeli sakramenta Potvrde, a

uopće kršćanskog poslanja na zemlji izdvojio je slavljenje odnosno davanje slave Bogu. To jejedino ono što Bog u svojoj moći i veličini nema, i jedino ono što mu mi, njegova djeca, možemodati, kazao je. Dati mu slavu, slaviti Ga.Za vrijeme klanjanja Presvetom nakana kapelana Stojića za sve prisutne vjernike bila je da doživeBožju ljubav. Molio je da Božja ljubav prodre u sve njihove rane, odbačenosti, bolesti i teškoće.Tijekom duhovne obnove vjernici su imali priliku za ispovijed. Slavljenje je predvodila katoličkamolitvena zajednica „Effatha“ iz Dubrovnika. Svoju zahvalu uime vjernika župe predvoditeljuduhovne obnove na kraju je izrekao župnik don Josip Mazarekić. Ivana Mazavac

poslije svečane procesije i mise zaputili su seprema otoku Mljetu, odnosno otočiću SveteMarije. Pridružio im se i novoimenovani gen-eralni vikar don Hrvoje Katušić, a večer je nas-tavljena ugodnim razgovorom.Novi dan dubrovački bogoslovi i sjemeništarcizapočeli su jutarnjom molitvom, a dan su ispu-nili kupanjem i zajedničkim druženjem. Tak-ođer su posjetili duhovno rekreacijski kampza mlade u obližnjoj uvali Bobovište gdje je

biskup predslavio misu. Upropovijedi je generalnivikar govorio o važnostioprosta za istinsku radost.Večerali su zajedno smladima, a potom se vra-tili u benediktinski samo-stan na Svetoj Mariji. Dansu završili zajedničkommolitvom krunice.Služba čitanja i jutarnjamolitva časoslova te misabili su početak njihovogpredzadnjeg dana susreta.Nadovezujući se na oprostkao uvjet za sreću i komen-tirajući evanđelje dana,biskup je propovijedao ovjernosti kao još jednomvažnom uvjetu za sreću.Nakon doručka u vožnjibicikala razgledali su lje-pote nacionalnog parka, aposlijepodne su odmarali,kupali se, družili...

U nagovoru večernje molitve povjerenik Lučić je govorio o posto-janosti, odnosno o kušnjama i napastima.Posljednjeg dana nakon mise biskup je poveo bogoslove i sje-meništarce na malo planinarenje te kupanje sa vanjske strane oto-ka. Izmoreni, ali osvježeni kupanjem u očaravajuće plavom moru,ručali su, a potom se u popodnevnim satima vratili svojim kućamapuni dojmova. Tijekom susreta, svi su imali priliku za osobni razgo-vor s biskupom, a zrnca krunice i molitve prikazivali su kako zapostojeća tako i za nova duhovna zvanja u Dubrovačkoj biskupiji.

Mario Tošić

15GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

KUNA

Novi broj župnog lista “Zvona Delorite”Novi broj župnog lista “Zvona Delorite”Novi broj župnog lista “Zvona Delorite”Novi broj župnog lista “Zvona Delorite”Novi broj župnog lista “Zvona Delorite”

OŠLJE

Sveti RokoSveti RokoSveti RokoSveti RokoSveti RokoPatron župe Ošljesv. Roko svečano jeproslavljen u srijedu,16. kolovoza. Sveča-na proslava započe-la je procesijom ukojoj je nošen kip sv.Roka, nakon čega jeuslijedilo misno slav-lje koje je predvodiodubrovački biskupmons. Mate Uzinić.Na ovom misnomslavlju dubrovačkibiskup ujedno jepodijelio sakramentPotvrde troje mladihljudi iz dvaju župa sv.Roka Ošlje i MaleGospe Topolo, a ukojem je među os-talim svećenicimakoncelebrirao i župniupravitelj župa Ošljei Topolo fra StipanŠarić.

UZ 700. OBLJETNICULJEKARNE MALE BRAĆE

Ručni dekoktarijRučni dekoktarijRučni dekoktarijRučni dekoktarijRučni dekoktarijMali ručni dekoktarij, kojipotječe vjerojatno iz 17. stol-jeća, izložak je stare franjevačkeljekarne. To je sprava pomoćukoje se pravio uvarak, dekokt(lat. decoctum), vodeni ekstraktbiljnih droga, koji se grijao navodenoj pari, a zatim vruć pro-cijedio. Također se s njimmogao napraviti oparak (infuz),tekućina koja se dobivala tako,da se neka usitnjena biljkaprelijevala vrelom vodom. Ova jednostavna sprava, moždaizrađena u franjevačkoj kućnoj radinosti, ima poklopac i štapićza miješanje, i primjer je intuitivnosti ljudi koji su ovim „izu-mom“ sebi olakšali rad u ljekarni. Fra Stipe Nosić

U ozračju blagdan Velike Gospežupa Uznesenja Marijna Kuna izda-la je 61. broj svog župnog glasila„Zvona Delorite“. Upravo je samblagdan tema ovog broja, a štopotvrđuju i urednici u svojim uvod-nim tekstovima. Naslovnicu glasi-la krasi fotografija župne crkveUznesenja Gospina. U uvodnojriječi fra Josip Vidas, urednikglasila, i fra Petar Perkovićspomenuli su važnost uzora, oso-bito kod mladih ljudi koji žele „ko-pirati“ one s kojima se žele pois-tovjetiti. Kao najbolje uzore vjereistaknuli su Isua Krista i BlaženuDjevicu Mariju. Osobito Mariju jer,kako su napisali, „ona je potpunosurađivala s Božjom milošću i kaosuradnica Božja, postala je namauzor u vjeri i predanju Božjoj volji.Ona se potpuno poistovjetila isuživjela sa svojim si-nom Isusom, pratećiga na njegovu životn-om putu sve do kalva-rije, sve do njegovesmrti na križu“.U pismu čitateljimaurednica glasila RinaTomelić istaknula jekako je 1. lipnja ovegodine u Zagrebu Hr-vatsko katoličkoknjiževno društvododijelilo priznanjeglasilu „Zvona De-lorite“ povodom

dvadesete godine izlaženja. Kaonajvažniju osobu za sve silne god-ine izdavanja glasila izdvojila jeNinu Vodopić koja je bila urednicaglasila od samog početak pa svedo prošle godine. Dodala je i kakoje glasilo dobilo novog suradnikaLuku Vidoša, koji je zaslužan zanovi izgled korica.Uz brojne vijesti iz života župemogu se pročitati i dojmovi mališa-na koji su ove godine primili Prvupričest. Ovaj događaj posebno jebio svečan i za sve ostale vjernikežupe zbog toga što se zbog mal-og broja djece ovaj sakrament dijelisvake druge godine.Može se uz vijest s proslave GospeDelorite pročitati i nadahnuta prop-ovijed predvoditelja misnog slavljafra Rafaela Romića iz reda Malebraće.

Sjećanje na početke iprva izdanja lista„Gospe Delorite“prenijela je na papir An-ica Bobet, koja je pod-sjetila kako je prvi listobjavljen na Božić1996. godine a zvao se„Cvjetić Delorite“.Dalje možete pročitatizanimljiv drugi dio pu-topisa „Put sv. Jakova“pod nazivom „PremaPamploni“ LjubomiraVranješa. Donosimokratki dio: „Stajao sam

tako neko vrijeme sam, pred zidinama toga grada, pogledauprtog u vrh tog fortifikacijskog sustava, gledajući u Loyolu,kako posljednji put kroz vatru i garež glasno izvikuje naredbei urla na svoje podređene. Bljesak pa eksplozija i sve je sta-lo. Sve je bilo gotovo. Ostale su vijoriti poderane tužnezastave svjetovnih kraljeva, na kopljima nagnutih od vjetradok je negdje u kutu bojišnice ostao ležati ranjen jedan čovjekčiji je oklop tog dana sjajio jače od sunca.“„Zemlja i ljudi: Vinogradarstvo na poluotoku Pelješcu u 19. i20. stoljeću“ naziv je knjige koju je napisala dr. sc. JasenkaMaslek a koja je predstavljena u Orebiću 6. svibnja. Više osamoj knjizi kao i o njenom predstavljanju možete takođerpročitati u glasilu.Fra Stipica Grgat u svome istraživanju čitateljima je preniosve što se moglo pronaći o himni „Slava Deloriti“, koja jenakon što je skladana dospjela u Imotski sredinom 20. stol-jeća. Brojne tekstove prate fotografije crkvica i događaja izžupe. Mogu se pročitati i brojne pričice i pjesme župljana alii poneki recept. Svoj primjerak posljednjeg broja glasila “Zvo-na Delorite” možete pronaći u župnom uredu u Kuni.

16 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

U SOLANI STON OD 27. KOLOVOZA DO 1.RUJNA 2017.

Festival soliFestival soliFestival soliFestival soliFestival soliIdeja o kreiranju festivala napodručju Stona potaknuta je pričomo soli i Dubrovačkoj Republici kojaje svoj napredak temeljila, međuostalim i na proizvodnji i trgovini ovimvažnim artiklom u ishrani ljudiNa konferenciji za medije, održanoj 23.kolo-voza, predstavljen je prvi „Festival soli“,manifestacija koja će se održati u SolaniSton od 27. kolovoza do 1. rujna 2017.Dan održavanja konferencije za medijezavršni je dan ovogodišnje berbe soli, uočiblagdana sv.Bartola (Bartolomeja) vrloznačajnog sveca za Ston, čije ime nosi itvrđava na brdu Podzvizdu.Program manifestacije „Festival soli“ obu-hvaća raznovrsne sadržaje - koncerte iglazbene večeri, radionice za najmlađe temali sajam tradicionalnih proizvoda irukotvorina u povijesnom ambijentu SolaneSton, sve popraćeno gastronomskom po-nudom specijaliteta poluotoka Pelješca ipodručja Dubrovačko-neretvanske žup-anije.Suorganizatori festivala su Udruga Amor-ette iz Dubrovnika, Solana Ston i restoranVila Koruna,te Općina Ston, TZ općine Ston,Dubrovačko-neretvanska županija, TZ Du-brovačko-neretvanske županije, Društvoprijatelja dubrovačke starine,uz sponzoreACI Hrvatska i Zračna luka Dubrovnik.Govornici na konferenciji za medije bili sunačelnik Općine Ston Vedran Antunica,direktorica TZ općine Ston Fani Slade,direktor Solane Ston i Vila Korune SvetanPejić, Nikša Matić iz Doma Marina Držića,

predstavnici tvrtke Event Lab Dubrovnik(Ksenija Matić), Sandra Vuletić, voditeljicaMjesne knjižnice u Stonu, te predstavniciUdruge Amorette (Dubravka Mikulić).Ideja o kreiranju festivala na području Sto-na potaknuta je pričom o soli i DubrovačkojRepublici koja je svoj napredak temeljila,među ostalim i na proizvodnji i trgovini ovimvažnim artiklom u ishrani ljudi.Stonska solana nepromijenjena od 14. stol-jeća, bila je strateški gospodarski punktDubrovačke Republike, dok je danas važangospodarski subjekt i jedinstveni spomenikkulture i turistička atrakcija.Berba soli , koja se u Solani Ston vrši napovijesni način svake godine, predstavljatakođer posebnu turističku atrakciju i zaok-uplja pažnju posjetitelja.

Zbog svog geografskog položaja, gradićSton i Solana, smješteni na početak poluo-toka Pelješca, u kraju bogatom gastro-delicijom –kamenicama, na vratima Vinskograja Pelješca imaju potencijale za razvitakdodatnih sadržaja koji će privući posjetiteljsa cijelog poluotoka, ali i šire.

Što je Festival soli?Multimedijalni događaj se terminski pozi-cionira na kraj mjeseca kolovoza i početakrujna, što predstavlja i početak posezone ustonskom kraju, pa bi se ovim sadržajempotencijalno moglo privući još više posje-titelja u tom razdoblju. Riječ je i o PPSrazdoblju - prema Hrvatskoj turističkojzajednici - razdoblju u kojemu je potrebno

kreirati dodatne sadržaje za motivi-ranje gostiju na dolazak.Ideja je potaknuta činjenicom o po-trebi dodatnih sadržaja za turiste istanovništvo, posebno u konteksuskretanja pozornosti javnosti na izn-imno atraktivan gospodarski , ali tur-istički sadržaj, koji u sebi nosi dal-jnje potencijale. Solana Ston na ovajnačin postala bi središnje mjestoodvijanja multimedijalne manifest-acije namijenjene širokoj publici.Sadržaj festivala čine različitidogađaji – od gastronomskih, eno-loških, do prezentacija tradicijskihobrta i proizvoda , radionica za na-jmlađe na temu soli, te koncerti folk-lora i popularne glazbe.U skladu s održivim turističkim raz-vojem, Festival soli afirmira pos-tojeće kapacitete i komparativneprednosti ovog područja i tradicio-nalne proizvode, ne ugrožavajućiokoliš i skrećući pozornost nabogatstvo nasljeđa, kako gospo-darskog tako i kulturnog, nagla-šavajući partnerstvo među dionici-ma lokalne uprave, dionika u tur-izmu, malih proizvođača i lokalnogstanovništva, te posjetitelja.

Press team Festivala soli

17GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

Piše: MarijaĐanović

PRIPOVIJES NA DUBROVAČKU

Paskov rubinetPaskov rubinetPaskov rubinetPaskov rubinetPaskov rubinetPrve bračne noći otkri ĐivePaskov falimenat, kojeg susvo brijeme tajili. Možete seimađinat kako je smetenaostala. „Zašto ti se čestita iblažena davam?“ plakalaje ĐivePričali su stari kad bi obnoćsjedali na pižulima za brijemevrućih ljetnih večeri da je to bila živa istina.„U ime tvoje svevišnji Gospodine,“ krstila se Pavlei bubala pestima u prsa. „Brižnica,“ uzdisala jedruga.„Da je hranio ukropom bila bi zadovolnija,“ nastaviPavle. „A meni se činilo da valja“. „Spovjedaj namsve kako je bilo na naš način,“ uglas zatraže one.I Ane počne: „Paskova mater kad je na svijetdonijela malog bila je jako desperana. Ćaćko sebrzo rastravenjo i okrenuo poslu. Mali Pasko rastoko zla trava. Posto veličak, mladac od oka. Imoje lijepu ričanu kosu, moro, namuroz, elegant-nog držanja. Svaka bi ga diklica poželjela .U sus-jedstvu stasala Đive, kći bogatog komardara.Igrali se oni ko djeca skupa. Brijeme prolazilo koludo i Đive postane zrjela diklica, sva žena. Kadim je bilo šesnes godišta hodili su svuđe, radov-ali se, dali vjeru jedan drugome da će finut sku-pa.“ Meni je kazivala da ne bi za inoga, neg zaPaska pošla,“ ponavlja Pavle. „Nemoj tako scijen-it. Ne brini s tezijem!“ umirivala je Ane. „Mladeoganj srčani žego i jedva dočekaše devetnesgodišta.“ „Taki kakav je, njojzi je bio drag,“ tješi-la se Pavle.Uskoro se oženiše. Komardar otpravi kćer boga-tom prćijom. Đive je bila kontenta, udala se zavaljana čeljadeta, nije trebala biti invidioza nadruge. Paralo je da će doživjet veliku srjeću. Prvebračne noći otkri Đive Paskov falimenat, kojegsu svo brijeme tajili. Možete se imađinat kako jesmetena ostala. „Zašto ti se čestita i blažena da-vam?“ plakala je Đive. „Nu što mi je ovo treba-lo?“ Pasko nije progovorio, mučo je, a ondazaplače dušom i očima. „Ah, nevoljnog mene.“„Hajme, nije za mene bila ženidba.“ Đive imalazlu sperancu, da će se išta promijenit. Tuga imelanhonija stisle je oko srca i uzele joj vedrinu.Pasko je mislio trijeba bit pacijent i akomodavatse. Pasala su dva godišta. Paskova nemoć bilaje sve veća, strašio se približit ženi.Na ivanjsku noć, najkraću noć kad vilenjaci i du-hovi lutaju uokolo Đive sekreto pokupi robu i vratise doma pod Podmirje. Mandalijena i komardarvidjevši je ispaventaju se. „Svršeno je!“ povičeĐive i baci se majci u naručje. „Što si tako zlovol-jna?“ „Ko da su ti barke utonule.“ „Reci pravoćaćku što ti je?“ „Jezik ti zamuknuo!“ viko je ko-mardar i krstio se lijevom. „Jaoh, mene,“ jaukalaje Đive. Ondar je jedne večeri sve spovijedaladobrostivo majci.„Što se pristoji tvome paru?“ bečila se majka.„Sve smo ti dali i ne imaš još za har!“ „Pogledajse paraš suha kožina.“ „Naplači se, plakala vaz-da,“ ponavljala je Mandalijena sva ustrešena.Puklo kud puklo da zlo ne ostane na Đivi, Man-dalijena je sve spovijedala Peri. Uskoro je uza-znala većina kundurica, pa su znale naški zlo ri-jet: „Što će ti i najljepši muški s ovolišnim rubine-tom?“

Doček Nove godine povjeren DubrovačkimDoček Nove godine povjeren DubrovačkimDoček Nove godine povjeren DubrovačkimDoček Nove godine povjeren DubrovačkimDoček Nove godine povjeren Dubrovačkimljetnim igramaljetnim igramaljetnim igramaljetnim igramaljetnim igrama

TURISTIČKO VIJEĆE

Osigurati suživot turizma i svakodnevnog životaOsigurati suživot turizma i svakodnevnog životaOsigurati suživot turizma i svakodnevnog životaOsigurati suživot turizma i svakodnevnog životaOsigurati suživot turizma i svakodnevnog životaRedovita 26. sjednica Turističkog vijećaTurističke zajednice grada Dubrovnikaodržana je u utorak, 22. kolovoza, a usklopu predloženog dnevnog redaraspravljalo se o financijskom izvješćuza 2016. godinu i izvješću o aktivnosti-ma za prvih šest mjeseci tekuće god-ine, ali i o organizaciji manifestacijeDoček Nove godine 2018. na Stradunu.Predsjednik Turističkog vijeća Turističkezajednice Grada Dubrovnika, gra-donačelnik Mato Franković, na samompočetku sjednice izrazio je zadovoljst-vo turističkim rezultatima i rekordimakoje ostvaruje Dubrovnik ističući kakosve aktivnosti i donošenje odluka ubudućnosti moraju biti u skladu s onimšto Dubrovnik zaslužuje.Na održanoj sjednici, gradonačelnikMato Franković osvrnuo se i na održanisastanak s ravnateljem Lučke uprave

Dubrovnik Blažom Pezom i njegovimsuradnicima ističući kako je potrebnosustavno upravljati cruising turizmomkako bi se spriječile dalekosežne posl-jedice koje toliki priljev gostiju u pov-ijesnu jezgru može imati na spomeničkui kulturnu baštinu Dubrovnika. Gra-donačelnik je istaknuo i kako je cilj ost-variti višu razinu kvalitete doživljaja svihposjetitelja, a samim tim i gostiju s bro-dova s kružnih putovanja. Istaknuto je ikako je u cijelom procesu upravljanjaGradom kao turističkim odredištemposebno važno provoditi mjere koje ćeomogućiti viši stupanj zadovoljstva i svihstanovnika Dubrovnika. Turističko vijećeTurističke zajednice grada Dubrovnikajednoglasno je prihvatilo financijsko iz-vješće za 2016. godinu i izvješće o ak-tivnostima za prvih šest mjeseci tekućegodine.

Sukladno objavljenom Natječaju za or-ganizaciju manifestacije Dočeka Novegodine 2018. na Stradunu, 15.srpnja2017, Grad Dubrovnik i Turističko vijećeTurističke zajednice grada Dubrovnikaizabralo je Povjerenstvo za otvaranjeponuda. Povjerenstvo je održalo sas-tanak 7.kolovoza 2017.g., u sastavu oddva predstavnika Grada Dubrovnika(Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelni-ka i Marijeta Hladilo, privremena

pročelnica Upravnog odjela za poslovegradonačelnika); dva člana Turističkogvijeća TZGD (Katija Jerković, direktori-ca prodaje i marketinga Jadranskih luk-suznih hotela i Daniel Marušić, direktorturističke agencije Dubrovnik Travel), tepredstavnik Turističke zajednice gradaDubrovnika (Marko Dadić, voditelj odjelaza organizaciju manifestacija). Povjeren-stvo je utvrdilo da su pristigle tri ponudeod dva ponuđača Udruga Extempora iScardona d.o.o. te je zaključilo da nijed-na ponuda ni formalno ni programski nezadovoljava tražene kriterije i uputilo pr-ijedlog Turističkom vijeću o neprih-vaćanju ponuda. S prijedlogom Povjer-enstva jednoglasno se složilo Turistič-ko vijeće Turističke zajednice grada Du-brovnika, na sjednici održanoj u utorak,22.kolovoza 2017. te će se u dogovorus Gradom Dubrovnikom organizacijaDočeka Nove godine povjeriti Du-brovačkim ljetnim igrama, a Turističkazajednica grada Dubrovnika i Grad Du-brovnik će snositi troškove organizacije,kao što je bilo i planirano.

Sandra Milovčević

18 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

Priredio: Nikša Violić

ŠIPANSKA BAŠTINA

Ladanjsko stambena kućaLadanjsko stambena kućaLadanjsko stambena kućaLadanjsko stambena kućaLadanjsko stambena kućaGetaldića u SuđurđuGetaldića u SuđurđuGetaldića u SuđurđuGetaldića u SuđurđuGetaldića u SuđurđuMeđu zadnjim starim kućama u nizu na rivi,sa sjeverne strane zaljeva u Suđurđu jeladanjsko stambena kuća Getaldića, jed-nokatnica većih dimenzija. Fasadni zidovisu joj ožbukani. Zapadnom stranomnaslanja se na susjednu kuću. Na vrhu kro-

va, na samom kraju je visoki dimnjak. Na pročelju u prizem-lju nalaze se dvoja vrata i jedan mali prozor sa željeznimrešetkama. Na katu su tri jednaka renesansna prozora. Nakrovištu su dva belvedera što kazuje da je u krovištu bilasmještena kuhinja. Iznad istočnog belvedera je okrugla ka-mena ploča na kojoj je uklesano IHS. U zapadnom dijeluprizemlja je veća prostorija koja je služila kao magazin. Nakatu je u sredini saloča, a sa strana su četiri sobe, uobiča-jeni unutarnji renesansni raspored. Sa stražnje strane kućenalazi se popločana terasa ograđena malim zidom na kojemsu kameni stupovi za pergolu i odrinu. Ispod terase nalazise veća gustijerna. Na masivnom kamenom kruništu jeuklesan grb vlasnika. Istočnije od terase i stambene kućeje zapušteni vrt obrastao u zelenilo i visoku travu. Kuća jedavno napuštena i nalazi se u trošnom stanju. Prednji fas-adni zid je na više mjesta pukao.Ljetnikovac u zaseoku KaštioMalo poviše Suđurđa u zaseoku Kaštio, poviše glavnogputa, nalazi se renesansni ljetnikovac većih dimenzija.Građen je u početkom 16. st. a renoviran je u 18. I 19. st.Danas je ovo ladanjsko zdanje zapušteno sa urušenim kro-vom. U središnji dio unutrašnjosti ulazi se kroz veća vratasa stražnje strane zdanja. U središnjoj prostoriji nalazi se

zidni ormar, veće kameno piloispod kojeg se nalazi maskeron,a sa strana su dvije valute. Ispredljetnikovca je prostrano dvorištei stupovi odrine. Naknadno je na-dograđena manja kuća gospo-darske namjene. Sa zapadnestrane ljetnikovca je terasa ispodkoje je stara mlinica. Iza zgradenalazi se stari komin. Ovaj ladan-jski kompleks bio je vlasništvopok. Miha Boroja.Sorkočevićev ladanjskikompleks na ĐardinuNa lokalitetu „Đardin“, uz glavnucestu koja iz Suđurđa vodi uLuku Šipansku, nalazi se većiladanjski kompleks AntunaSorkočevića iz 16. st. Sastoji seod dva stambena krila i obitel-jskom kapelom. Glavni ulaz je uprednjem dvorištu. Sa stražnjestrane zgrade nalazi se drugodvorište.Vrt je bio uz kapelu sv. Kuzme iDamjana, i bočno od stambenezgrade. U prizemlju zgrade jenekoć bila mlinica i kamenokrunište gustijerne sa uklesanimgrbom Sorkočevića. Poviše mlin-ice nalazi se lođa – paviljon.Između dva svjetska rata, mlini-ca je bila razmontirana i prene-sena u Vojinovo Selo.

Na katu poviše mlinicenalazio se paviljon koji jekasnije zazidan. Na zgradi,vrhovi prozora su oblog luka.Ovaj ladanjski kompleks bioje ograđen visokim zidom.Danas se ovo ladanjskozdanje nalazi u ruševnomstanju. Na južnom dijelu Šip-anskog polja, zapadno odlokaliteta „Đardin“, na po-godnoj lokaciji, nalaze seruševine nekoliko ladanjskihobjekata iz 16. st. Dalje odSorkočevićeva ljetnikovca,poviše glavne ceste za Lukunalaze se ostaci ruševina zi-dova ladanjsko stambenekuće u koju su Dubrovčani1433.g. zbog burnog iraskalašenog života, skloni-li dva nećaka kralja Renata

Anžujskog.U sjevernom uglu kuće nalazilase gustijerna. Potporni zid seurušio oko 1989.g. U Šipanskompolju poviše sjeverne straneputa, nalaze se ruševine ljetnik-ovca Gradić – Stjepović. Kaziva-li su stari Šipanci da su sa ovogladanjskog objekta skidani ka-meni ukrasi i ugrađeni na ladan-jske objekte u blizini Suđurđa.Stara renesansna kućaCvjetkovića u VojnovomseluSmještena je iza niza kuća. Jed-nokatnica većih dimenzija čijepročelje je u smjeru juga. Katkuće je kasnije nadograđen naprizemlje. Prilikom izgradnje katasu mijenjani kameni pragoviotvora. Ispred ulaza je kamenostepenište čije su stepenicezakrivljene prema istoku. Ispredkuće, na popločenoj taraci jegustijerna većih dimenzija s ka-menim pucalom. Taraca jeograđena niskim zidićem -pižulom.Na prizemni dio zida pročelja na-dovezuje se stari komin iz prvefaze izgradnje. Komin je prostranna jednu vodu, s višom stranomnaslonjen na kuću u smjeru is-toka. Sjeverni zid komina je podzemljom. Na pročelju su ulaznavrata i jedan prozor. Na krovukomina su ostale stare kupekanalice. Visoki dimnjak koji jeimao i ukrasnu funkciju jer mu jekapa napravljena od starih kupakanalica. U unutrašnjosti je nis-ka opeka.Na zapadnom kraju pročeljastambene kuće vidljivi su ostacistarog zida koji se nadovezujena prizemlje kuće i proteže sepravcu zapada. Zemljišni posjedCvjetkovića uz stambenu kućubio je većih dimenzija. Stambe-na kuća je već davno napušte-na. Poslije II. svj. rata izmijenjenjoj je krov i ugrađene nove kupe,a na starom kominu ostale sustare kupe kanalice. Ova staraladanjska kuća danas se koristikao magazin.

19GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

OPET PRESIJECANJE CRVENE TRAKE U ZRAČNOJ LUCI

Na prigodnoj svečanosti koja je upriličena u novoj zgradi u Zračnojluci Dubrovnik ponovno je simbolično presječena crvena vrpca,ovoga puta u nazočnosti predstavnika tvrtke Gebr. Heinemann, na-jvećeg dobavljača robe i strateškog partnera za prodavaonice dutyfree shop-a. Prigodno se, naime, obilježilo otvaranje novih trgovinai ugostiteljskih objekata u proširenom prostoru domaćih odlazaka,čime su i putnici na tim linijama dovedeni u ravnopravan položaj saonima na međunarodnim letovima. Generalni direktor zračne luke,Roko Tolić nije krio zadovoljstvo podacima koji pokazuju porastpotrošnje po putniku, i u međunarodnom i u domaćem prometu, teje investiciju nazvao i u tom segmentu, posve opravdanom i dobro-došlom.- Zadovoljstvo je reći kako i kolovoz obara rekorde, dosad bilježimopovećanje putničkog prometa od 12 posto, dok je na razini 8 mjeseciono i veće. Od siječnja do sredine kolovoza dubrovačka zračnaluka bilježi povećanje od 12%, što je daleko premašilo naše planiraneprocjene i očekivanja - rekao je Tolić, zaključivši kako ovu godinuočekuju završiti s oko 2,3 milijuna putnika. To je po prvi put u pov-ijesti postojanja dubrovačke zračne luke, a skok porasta putnikadogodio se i brže od planiranog, jer su ove godine mnoge okolnos-ti i kretanja na turističkim tržištima, osobito zbog sigurnosnih ra-zloga, postala manje poželjna za turiste.U svakom slučaju, dubrovačka zračna luka i u segmentu prodaje iugostiteljskih sadržaja ne zaostaje za europskim zračnim lukama, amnoge će pušače zasigurno najviše obradovati otvaranje otvorenog

Roko Tolić: investicija je opravdana,očekujemo 2,3 milijuna putnika

prostora, male tarace na kojoj se moguuz cigaretu opustiti ili pripremiti za let ismanjiti nervozu zbog "prisilne" apsti-nencije. To im je dobro znati, jer su broj-ni putnici na domaćim letovima pušiliispred vrata zgrade, a onda trčali naavion. Novi prostor za pušače priziva,barem malo, u sjećanje postojanje ta-race koja je bila neizostavno mjesto zabrojne generacije djece koju su roditeljivodili u zračnu luku da gledaju zrako-plove.

20 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

Danas je za Europu i za aerodrome u našojregiji vrlo bitno imati letove prema aerodro-mima na istoku (Arapski poluotok i Turs-ka), pošto neki od najvažnijih svjetskih čvor-išta su smješteni upravo u tom dijelu svije-ta. Ako želiš biti povezan sa svijetom, morašimati letove prema tim čvorištima.Neka od najvažnijih čvorišta u toj regiji suDubai i Istanbul, te Doha i Abu Dhabi. Pre-ko tih aerodroma se ostvaruju veze iz Eu-rope i Amerika prema Aziji, Australiji i Africi.Aerodromi u toj regiji bilježe već godinamaveliki rast broja putnika. Primjerice aero-drom u Dubaiju 2010. godine je imao 47,26milijuna putnika, a svega 6 godina kasnijebroj putnika je narastao na 83,65 milijunaputnika. Aerodrom u Istanbulu (IST) 2003.je imao svega 12,1 milijun putnika, dok2016. je taj broj narastao na 60,1 milijunputnika. To je impresivni rast u tako krat-kom periodu za te aerodrome. Dubai jesvojim rastom putnika dospio na treće mjes-to po broju putnika na godinu, ispred nje-ga su još samo Peking i Atlanta.U nastavku članka vam donosimo analizupovezanosti naše regije i istoka. Pod termi-nom regija se smatraju države bivše Jugo-slavije. U obzir su uzimani aerodromi u regijikoji imaju vezu sa aerodromom na istokom,ali ta veza mora omogućavati presjedanje.Dakle čarter linije, te point to point linije senisu uzimale u obzir. Analizirao se tjedanod 31.7. – 6.8.2017., pošto je to jedan odjačih tjedana što se tiče putovanja zrako-plovom u regiji.

Raspodjela kapaciteta u regijiPrema našoj regiji na tjednoj bazi premaistoku je dostupno približno 76.000 sjedalau oba smjera. Kako je raspoređen taj brojsjedala pokazano je u slijedećoj tablici.

Iz tablice je vidljivo da aerodrom Sarajevoima najveći broj sjedala prema istoku, go-tovo 19.000. To je malo iznenađenje, poš-to bi se očekivalo da Beograd ili Zagrebimaju više dostupnih sjedala, jer ipak Sara-jevo je aerodrom sa ukupnim godišnjimbrojem putnika koji je manji od 1 milijuna,dok su Zagreb, a pogotovo Beograd aero-dromi sa višemilijunskim brojem putnika.Nakon otvaranja Emiratesove linije prema

ju sjedala u našoj regiji je Pegasus Airlines,još jedna Turska aviokompanija, te se iztoga da zaključiti kako Turske aviokopm-panije dominiraju našom regijom sa goto-vo 65% tržišnog udjela što je vidljivo izidućeg grafikona.Ujedinjeni ArapskiEmirati imaju tržišniudio od otprilike25%, a preostalihpribližno 10% ostajeQataru. Tako velikitržišni udio Turskamože zahvaliti blizini naše regije, jer za sve-ga 1 do 2 sata leta se stiže iz Istanbula dosvih aerodroma u našoj regiji, za razliku odaviokompanija iz UAE i Qatara kojima donaše regije treba 5 do 6 sati leta. Time su teaviokompanije u malo nepovoljnijempoložaju u odnosu na Turkish. Dubai, Dohai Abu Dhabi su s druge strane u puno bol-jem geografskom položaju ako gledamoglobalno, no to je već druga tema za nekidrugi članak.

Raspodjela prema tipuzrakoplova

U tablici je prikazan broj letova po pojedin-om tipu zrakoplova. Najčešći zrakoplovi kojipovezuju regiju sa istokom su Airbus A320i Beoing 737-800. Ti zrakoplovi odrađujuoko 76% svih letova. Kapacitet tih zrako-plova je od 153 – 189 sjedala, ovisno o tipuzrakoplovne kompanije i njihovomrasporedu sjedala. Primjerice niskotarifniPegasus Airlines će u svojem zrakoplovuBeoing 737-800 imati kapacitet od 189 sjed-ala, dok će Turkish Airlines u istom zrako-plovu imati 165 sjedala. Jedini širokotrupnizrakoplov na rutama prema istoku je Boe-ing 777-300ER Emiratesa koji leti na rutiZagreb – Dubai i može primiti 360 putnika.Najmanji zrakoplov koji se koristi na letovi-ma prema istoku je Airbus A319 sa kapac-itetom od približno 130 sjedala (Turkish 126sjedala/Atlasglobal 134 sjedala/Air Serbia144 sjedala). Pegasus Airlines je počastioBeograd da bude jedina destinacija u kojustiže A320neo u promatranom razdoblju.

avioradar.hr: VAŽNOST AVIO POVEZANOSTI S ISTOKOM

Zagrebu sa širokotrupnim zrakoplovomBoeing 777-300ER može se pomisliti da setu kapacitet drastično povećao, no usprkosvelikom povećanju kapaciteta prema Dubai-ju Zagreb i dalje kaska po ukupnom kapac-itetu za Beogradom (~3500 sjedala) i Sa-rajevom (~5300 sjedala). Za usporedbu3500 sjedala je 21 let sa Boeingom 737-800 u Turkishevom rasporedu sjedala. Dak-le Zagreb bi morao imati 21 let tjedno višesa Boeingom 737-800 kako bi dostigaoBeograd. Da se dostigne Sarajevo po bro-ju sjedala to je 32 leta tjedno više u odnosuna dosadašnji promet. Prema podacimavidljivo je da prema kapacitetima iskačuSarajevo, Beograd i Zagreb, dok ostali aero-dromi zaostaju po broju dostupnih sjedala.

Raspodjela prema tipuzrakoplovne kompanije

U Sarajevu dominiraju niskotarifne avioko-mpanije sa oko 60% tržišnog udjela, dokprimjerice Zagreb nema niskotarifne avioko-mpanije koja leti prema istoku otkako jeEmirates zamijenio FlyDubai. Ostali aero-dromi imaju manji postotak niskotarifnihkompanija u odnosu na klasične ko-mpanije. Tivat je tu izuzetak koji ima jedinojednu niskotarifnu aviokompaniju, a nemaklasičnih kompanija. Iako je Split u regijiaerodrom broj 3. po broju putnika, do sadanije uvedena niti jedna linija prema istočnimaerodromima.

Raspodjela prema zrakoplovnojkompaniji

Prema ovim podacima vidljivo je kako Turk-ish Airlines drži oko 50% tržišta. Zanimljivoje vidjeti kako drugi prijevoznik prema bro- Nastavak na stranici 37.

Linije prema Istanbulu i Dubaiju su veze prema svijetu...Avioradar. hr iz pera autora Iva Gračanina donosi jako zanimljiv tekst o važnosti letova prema nekim zračnimlukama iz kojih se odvija redoviti zračni promet prema cijelom svijetu. To je ujedno analiza kapacitetaaviokompanija u regiji prema istoku...

37GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK

5:50-6.45

14:45-15.40

14:55-15:50

22:05-23:00

SUBOTA

14:15-15:20

14:20-15:15

14:55-15:50

21:10-22:05

NEDJELJA

14:55-15:50

22:05-23:00

PONEDJELJAK

11:40-12:45

14:45-15:40

21:10-22:05

UTORAK

10:35-11:40

14:45-15:40

22:05-23:00

SRIJEDA

14:00-14:55

21:10-22:05

ČETVRTAK

12:10-13:05

14:45-15:40

14:55-15:50

22:05-23:00

PETAK

6:15-7:10

16:20-17:15

13:00-13:55

SUBOTA

6:15-7:10

20:00-21:05

21:05-22:00

NEDJELJA

6:15-7:10

21:05-22:00

PONEDJELJAK

6:15-7:10

13:20-14:25

16:20-17:15

UTORAK

6:15-7:10

12:15-13:20

16:20-17:15

SRIJEDA

6:15-7:10

15:40-16:35

ČETVRTAK

6:15-7:10

16:20-17:15

21:05-22:00

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINES

Uz A320neo još je jedna egzotična metal-na ptica stigla u našu regiju, a to je Beoing737-900ER Turkish Airlinesa. Turkish Air-lines posjeduje 15 zrakoplova tog tipa, teje još mali broj istog zrakoplova kod drugihprijevoznika u Europi.

Raspodjela kapaciteta premagradovima:Sarajevo

Sarajevo ima najveći broj sjedala premaaerodromu Ataturk u Istanbulu (IST). Uko-liko se pribroje i sjedala prema drugomaerodromu u Istanbulu (SAW), aerodromiu Istanbulu drže oko 60% sjedala iz Saraje-va (~11.000 sjedala tjedno). Zanimljivo jeprimjetiti kako relacija Sarajevo – Dubai imanešto malo više od 4000 sjedala tjedno.FlyDubai leti iz Dubaija za Sarajevo 12x tjed-no. Time kapacitet te linije je malo manji oddnevnog leta Emiratesa iz Zagreba zaDubai. Uz Dubai, Sarajevo jedini u regiji imaliniju prema Sharjahu, na kojoj leti Air Ara-bia sa svojim zrakoplovom Airbus A320.Qatar Airways planira uskoro otvoriti linijuDoha – Sarajevo, te time povećati prisut-nost u regiji. Kada se usporedi koliki je ka-pacitet u Sarajevu prema istoku, neobičnoje da Qatar nije otvorio tu liniju puno prije,jer konkurencija ima veliki broj polazaka iveliki kapacitet.

Beograd

U Beogradu također Istanbul ima najvećibroj sjedala, te oba aerodroma (IST i SAW)drže oko 53% sjedala iz Beograda. Beo-grad jedini u regiji ima letove prema AbuDhabiju. Ta informacija nije čudna akouzmemo u obzir da je vlasnik Air SerbieEtihad Airways sa čvorištem u Abu Dhabi-ju. Za sada Etihad nije otvorio niti jednudrugu destinaciju u regiji, već samo leti zaBeograd. Aerodrom u Beogradu se možepohvaliti i najvećim brojem destinacija na

istoku, za sada su povezani sa 5 destinaci-ja koje pokriva 7 avio kompanija.Zagreb

Za Zagreb možemo reći da je konkurenci-ja gotovo ravnopravna po broju sjedala..Emirates malo odskače, dok Qatar Airwaysi Turkish Airlines imaju sličan broj dostup-nih sjedala. Zanimljivo je primjetiti kako jeZagreb aerodrom u kojem Turske zrako-plovne aviokompanije ne dominiraju, zarazliku od Sarajeva, Beograda i većine os-talih gradova. Zagreb u ovom trenutkunema niti jednog niskotarifnog prijevozni-ka prema istočnim čvorištima.

Broj sjedala u Business Class

Zagreb nudi najveći broj sjedala u Businessclass u promatranom tjednu. Emirates jerazlog zašto je Zagreb iskočio po broju sjed-ala u Business class. Na tjednoj bazi Emir-ates ima 588 sjedala u Business class. Turk-ish u gradovima u kojima ima dva letadnevno, ima 336 sjedala u Business classtjedno, dakle Zagreb, Beograd, Skopje,Priština i Ljubljana.

ZaključakKao zaključak možemo izvesti ove stvari nalinijama prema istoku:Naša regija ima oko 76.000 sjedala u pro-matranom tjednuSarajevo ima najveći broj sjedala (malomanje od 19.000)Turske aviokompanije drže 2/3 kpacitetaTurkish Airlines drži gotovo 50% od ukup-nog kapaciteta u regijiJedini širokotrupni avion na redovnoj linijije Emiratesov 777 na liniji Dubai – ZagrebuNiskotarifne aviokompanije u Sarajevu i Tiv-tu drže više od 50% kapaciteta (Tivat ima100% )Zagreb je jedini grad u regiji koji nudi puto-vanje u First class (112 sjedala tjedno), tenudi najveći broj sjedala u Business class(1260 sjedala tjedno).

38 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

39GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Dignut mostBivši hrvatski, kratkotrajni ministar kulture,stručnjak za promjene imena ulica i trgova,u izvještaju američkog State Department-a, prozvan je, da zastupa fašizam uHrvatskoj. Naš poznati historičar, jedini usvijetu, koji i znanstveno brani NDH-ziju, aJasenovac deboto uspoređuje s radnimakcijama Brčko – BanovićiPoradi nedostatka dramatičnih događanja unašem kriminalnom podzemlju, mediji su nas iz-vijestili, kako je, ispred svoga kafića u Strugi(Makedonija), ovih dana ubijen poznati balkanskimafijaš, popularno zvan - Leku. Kažu, ne samoda je bio gazda kafića, nego je bio i najveći trgo-vac na Balkanu. Navodno je uspio prodat’ tri tisućemladih curica.Na koncu mu je, kažu svjedo-ci, iza leđa priš’o maskiranimuškarac, upuc’o ga direktnou čelo, sjeo na motor i odjuriou nepoznatom pravcu. Jošnisu doznali, o’kle čovjekučelo, od pozadi, niti je li moto-ru produžena registracija.Upućeni u zbivanja u make-donskom podzemlju misle,da se radi o krvnoj osveti. Os-vetio mu se je otac, bivšegavlasnika koncesije na Ohrid-skom jezeru, kojega je ovajsmaknuo, kako bi se dokop’o,njegove koncesije. Tamo sekoncesija grabi silom, a ne k’ou nas.U nas država samo odabrani-ma daje koncesiju. I prijenatječaja!Agrokorova Vila Castello, ponuđena je na proda-ju. Sve za narod, sve za Hrvatsku, poznata jeuzrečica domaćina kuće. Dvorac - vikendica, na-jvećega hrvatskog kreditnog dužnika, otvorio jevrata novinarima. Sve za samo sedam milijunaeura. I heliodrom, koji, doduše, nije baš jako bli-zu bazena. A kad’ su ušli unutra, kažu, bole očiod interijera. Starinska mobilija, skupocjene slike,kristalni lusteri, klavir i snježna staklena kugla saSnjeguljicom i njezinim princem. Plus, dva zagrl-jena plišana medvjedića s natpisom: “Od pravogprijateljstva nema većeg dara’’. Toga su se pravi-la mnogi novinari držali, dok su im reklame na-jvećega trgovca ukrašavale medijske stranice.Nakon najnovijih terorističkih događanja, američ-ki predsjednik svijetu je ponudio rješenje. Metodegenerala Pershinga, misli ovaj veliki mislilac, po-mogle bi, da se skroz zaustavi terorizam u svi-jetu. Da bi zastrašio potencijalne teroriste,predložio je da policija objavi, kako će ih na mjestuubijat’, mecima umočenima u – svinjsku mast. Paneka malo razmisle! Takav jedan, masni metak,mog’o bi im dobro zasmetat’ prilikom prijema uraj, a ni obećane 72 djevice u Đennetu (rajskomvrtu), ne bi se baš oduševile mirisom užeglih čvar-aka. Ma, bi li vragu palo na pamet?Svijet je osudio ovakav bizaran i brutalni stavsvjetskoga vođe. Kažu, postoji sud za svakoga.Ali, ima i onih, kojima ideja američkog predsjed-nika baš i nije bizarna. Kažu, ne daj Bože, da nam

se ispred Cele, samo prošeta, takavjedan, pop-up, bradati vitez, željanobećanih čari nebeskih. A mi i naši tur-isti, uživamo u mirnoj ljetnoj večeri.Kako bi se smanjile gužve na ulazu uGrad, ovih je dana most na Pilamapodijeljen je trakom, tako da svi oni kojiulaze u grad, idu desnom bandom mo-sta, a oni koji izlaze, desnom. Ovom orig-inalnom idejom, naš je gradonačelnikd’o veliki, osobni doprinos rješavanjugužve u gradu, a prema nekima, oovome će se i u povijesti učit’.Neki gubitnici na prošlim izborima tvrde,da imaju i bolje rješenje; kad’ se gradnapuni, treba dignut’ most, kažu oni.Zato se je most i gradio. Ma im ideja nijebaš originalna. Smislili su je već knezoviiz doba, kad’ su puno manji kruzeri oddanašnjih, vozili na jedra i vesla. I imalitopove!

Za štovatelje međugorske Kraljice Miraodlična vijest. Posebni Papin izaslanikza Međugorje, otkrio je u diskreciji, daće Sveti Otac priznat’ samo prva Gos-pina ukazanja u Međugorju. Ona osta-la, za koje mu se činilo, da su priča opoštarici, koja donosi poštu, morat’ ćepričekat’ nekog drugog Papu.U Svetištu vjeruju, kako će se Papa pre-domislit’, kad’ na red dođu onih desettajni, koje se trebaju objavit’ cijelomesvijetu. Pročitat’ će ih vidjelica Mirjana, ito s pergamenta, veličine A4, nezem-aljskoga porijekla, na kojemu su tajnenapisane, tzv. bijelim na bijelom ruko-pisom, vidljivim samo njoj. Za ostale jeto bijeli papir. Doduše, malo se više čitas pergamenta, od kako su izmislili - In-ternet.Bivši hrvatski, kratkotrajni ministar kul-ture, stručnjak za promjene imena ulicai trgova, u izvještaju američkog StateDepartment-a, prozvan je, da zastupafašizam u Hrvatskoj. Naš poznati his-toričar, jedini u svijetu, koji i znanstvenobrani NDH-ziju, a Jasenovac debotouspoređuje s radnim akcijama Brčko -Banovići.Sve što kažu neutemeljeno je, besmis-leno i falsificirano, uzvratio je ovaj rođe-

ni Zagrepčanin iokrivio američkoveleposlanstvo uZagrebu, za lažneizvještaje o njemu.Njegovi istomišljeni-ci su oduševljeni, štoje njihov Haso,održ’o bukvicu jed-noj Americi, iz kojestalno dopirudemokratski vrisci.Ku- klux klan i nacis-tičke bandjere, rasizam i rušenjespomenika. A oni njemu drže govor. Akosamo zaželi, mijenjat’ će on i dalje, na-zive kasaba i avlija, po bivšim mletačkimi bečkim kolonijama.Protivnici njegovi, sjećaju se pak pričanaših predaka, kako su nekad luđakepuštali samo za vikend. Ovaj je na slo-

bodi stalno, kažu oni, aniđe na vidiku ni doktorani lijekova, ni košulje sdugim rukavima, što seveže - pozadi.Predsjednica države iprvi gospar Hrvatske,stigli su na Novi Zeland.Dočekalo ih je Kulturnoumjetničko društvoAboridžina, koji su plesalitradicionalne, ratne ples-ove dobrodošlice.Premijer otoka i njegovagospođa, prijateljskimhongijem (maorskipozdrav nosovima),srdačno su ispozdravljalisvoje drage goste. Oni Hr-vati, koji se pitaju, kolikoovakav turistički aranžman

košta, neka se i dalje pitaju. I tako nikadneće tamo putovat’.U međuvremenu, gori cijela Dalmacija.Predsjednica će, govore upućeni u pro-tokol, doć’ kad’ sve izgori. Bila je ona uinozemstvu i kad je gorjelo oko Splita.Ona je stalno u inozemstvu. Dođe u do-movinu samo da se presvuče i da jojnjezina modna kreatorica, isporuči nekuultimu vestu.Njezina karijera ovisi o izgledu. A nipremijera ne zovu zaludu - svileni. Čovjekne voli dim i čađu, šporkecu. Sve bi seto zalijepilo za njegovu šesnu frizuru. A,osim što je bio na odmoru, očito ovipožari, našem premijeru ne bi bili - atrak-tivni.Nogometna ikona, mučenik i simbolhrvatskog naroda, propucan je u - nogu.Do napada je došlo u Hercegovini,nedaleko od naše granice. Dvojica na-padača su hicem iz vatrenog oružja, ra-nili Zdravkeca u nogu, nakon čega supobjegli, kažu svjedoci. Policija pak sum-nja na snajperistu. Stručnjaci vjeruju, dabi snajperist nišanio u glavu, a ne u noge.Ukoliko žrtva nije mitološki -Ahil.Diplomati se ne mogu složit’, je li ovoobično huliganstvo ili oružani napad nadrugu državu!

40 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577, www.dubrovnik-marketing.com

Šipčine, trosobni stan, 88m2, visokoprizemlje, taraca, vrt 185.000eura,

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000eura

Gruž, SNIZENA CIJENA dvosobni ure-đeni stan,pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3. kat, nasamoj obali u Lapadu, povoljno

Dom zdravlja 4 sobni stan ,pogodnoza turizam,104m2 samo 240.000eura

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga ugaraži 265.000eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2 ,projekti,lokacijska dozvola260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju,165.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2,taraca, vrt,210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Rožat zemljište saprojektima 900m2 samo 139.000eura

NOVO ORAŠAC ispod magistrale Kućai omirine sa građevnim zemljištem.

POVOLJNO VRBICA poviše magistrale2300m2 građevno zemljište 180eura/1m2

NOVO U PONUDI ŽUPA, Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170eura/1m2

Trsteno građevno zemljište 1.100m2samo 105.000eura

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem, pogled na more, 110000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 280.000eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću roh

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u Gradu

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobni stanna 1.katu novije stambene zgrade naOrašcu, balkon s pogledom na more,parking, sprema / 77.900 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI / 64m2,visokoprizemlje s terasom, uredan iodržavan, otvoren pogled / 109.000 eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikim zem-ljištem (1000m2), u srcu Kalamote /79.000 eura

MALI STAN U GRUŽU / u blizini robnekuće Srđ, 43m2 za uređenje, 1. kat, ure-dna i održavana zgrada, rijetkost / 90.000eura

ODMAH USELJIV STAN U MOKOŠICI /57m2, odličan dvosobni stan s balkon-om u zgradi s liftom / 99.000 eura

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom u Du-brovačkom Primorju / 375.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Nado-mak Vojnovića, 3 spavaće sobe, dnevniboravak s terasom, dvije etaže, 4.kat /210.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU / U našoj ekskluzivnojponudi kuća nasuprot autobusnog kolod-vora idealna za turističko iznajmljivanje,115m2 stambenog prostora i terasa /330.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI / 112m2,lođa s pogledom na more, parking mjes-to, Župa Dubrovačka / 212.800 eura (po-pust na gotovinu)

RENOVIRANA KUĆA S GLORIJETOMNADOMAK STONA / 50m2, mala kućana tri etaže s vrtom u mirom i tihom na-selju / 350.000 eura

bau, 250m2 s dvorištem, 42.000eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju, Agencija DMPDr.A.Stračevića20, 020 550 888,091 3210 244, 0911170 577,

www.dubrovnikrealestate.info

Kupujem kuću ili stan u Dubrovniku iliokolici. Iznajmljujem kucu za stanovan-je u okolici Dubrovnika. 095 358 6335

Iznajmljujem samostojeću useljivu kućus okućnicom u Gromači. Tel: 427 723.

Mijenjamo stan 34 m2 u samom cent-ru Umaga za odgovarajući u Dubrovni-ku ili okolici. Za više informacija zvatina mob. 098 902 9374 ili 098 191 5538.

Prodaje se dvosobni stan 70m2 u No-voj Mokošici, useljiv, dvoetažni, mo-gućnost renoviranja u dva manja. 091725 4885 (zvati nakon 16.00).

Dvoje studenata traže jednosoban stanna području Lapada za vrijeme aka-demske godine. 099 723 9600.

Radnik sam i tražim na duže vrijemeskromnu garsonjeru u gradu. 099 4002787.

Iznajmljujem sobu bez naknade ozbil-jnoj ženskoj osobi, za malu pomoć ukući. 427 723

Srebreno-Župa dubrovačka, iznajml-jujem garažu. 099 793 5050.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

VOZILAProdaje se novi Opel Karl, 2017.g., cr-vene boje, reg. do 8./’18. g., prešao 80(osamdeset) km. 10000 eura. 091 5453008.

VW GOLF 1 metalne branike kupujem.097 670 7137.

Prodaje se Mercedes A klasa 150,2006.g., 60000km. Reg do 3./’18.Garažiran. 432 898.

Prodaje se Alfa romeo 166 jtd full opre-ma, povoljno. 30000 kn. 091 432 3088.

PLOVILAProdajem plastičnu barku tip Istranka,5m u vrlo dobrom stanju sa pripada-jućom opremom i zimskom ceradom.099 618 6497.

POSAO(ponuda/potražnja)

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VELI-KI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PODRUČ-JU LAPADA, PJACE, MONTOVJERNE /Siguran kupac, poželjna terasa ili vrt

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled na more,osiguran parking

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVE NAPODRUČJU MOKOŠICE / Velika bazakupaca

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVIN-SKU PARCELU U RIJECI DUBROVA-ČKOJ / Za konkretnog kupca, cca.500m2 za gradnju obiteljske kuće, ispodmagistrale

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2na prostoru Uvale, Semafora i Vojnovića

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTAT /poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene iliza adaptaciju

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgrade napodručju Grada, Mokošice ili Župe,1000m2091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

41GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciran-og namještaja: kutne garniture, fotelje,kauči, stolice, autosjedala, unutrašnjostplovila itd... Dolazimo na Vašu adresuna podrucju grada i okolice. 095 3993059.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. Kontakt: 091 1472794, 020 201 131 ili na mail:gkrizmanic@gmail.com

RAZNOProdajem KŠK - Holštajn bijelu kobilu,ujahanu, školovanu, s muškim ždrebe-tom starim 4 mjeseca + opremu za ja-hanje. 098 906 6021.

Prodajem set za miksanje, uredno sveradi, može sve ili pojedinačno po dogo-voru. 092 261 5777.

Prodajem domaći česan, kapulu, jutiku,bobicu pogodnost za umirovljenikedostava na adresu 099 636 7101.

Prodaje se peć „Gorenje“ za centralnogrijanje, kuhanje i pečenje, dva sobnaradijatora i jedan za kupaonu, cirkular-nu pumpu, ekspanzionu posudu 50 l.,kompletnu zapornu armaturu za peć iradijator. 6500 kn. 098 595 051OSOBNI ODNOSI 18+

(ponuda/potražnja)Ima li jedna slobodna žena starija curaili udovica za upoznavanje, kavu, pri-jateljstvo, druženje? sms na 092 3584620.

USAMLJENA RINA 23 Ja sam Rina,imam 23 godine, slobodna sam i želimupoznati muškarca za vezu. Javi se akosi iskren. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

BOGATA LEJLA 59 Ja sam Lejla, imam59 godina, slobodna žena u najboljimgodinama i želim upoznati muškarcakoji će me zadovoljiti brzo! Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

BUCKA IRENA 36 Malo sam punija, paako ti ne smeta, javi se za spoj idruženje kod mene. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

PROFESORICA DAJANA 39 Ja samDajana, imam 39 godina, slobodnasam i želim avanturu i povremene sus-rete. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

ZGODNA IVA 22 Napeta sam i seksi,užasno sam napaljena a ti me dobroprobudi i dobro me razveseli seksom,jesi za?! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

USAMLJENA GOGA 36 Ja sam Goga,imam 36 godina, želim vezu i ozbiljnogmuškarca za seks i susret. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

NAPALJENA EMILIJA 20 Imam 20 go-dina, seksala bih se sa muškarcem kojije za seks odmah! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

ISKUSNA BABA 70 Ja sam Karla,imam 70 godina, želim mlađeg za spoji susret kod mene. Odmah se javi. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

UDANA JELICA 60 Ja sam u lošem bra-ku gdje nema seksa. Javi se odmah dame zadovoljiš. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

UDATA BARBARA 35 Vrlo sam napal-jena, a želim seks kod mene, dok mimuža nema. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

UDANA MARTINA 40 U braku sam iželim upoznati ljubavnika koji će me

zadovoljiti brzo! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

BAKA HELGA 66 Ja sam Helga, imam66 godina, za svoje godine izgledamodlično, a želim mlađeg za seksi sus-ret! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

USAMLJENA KARLA 36 Voljela bihupoznati muškarca za vezu i za zajed-nički suživot.Javi se ako si iskren! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

ZRINKA 44 Napaljena sam i želim up-oznati muškarca koji je samo za pov-remene susrete bez obaveze. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

NAPALJENA ANA 23 Imam 23 godineplavuša sam, veće guze, spremnauvijek na akciju. Javi se. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

VATRENA DANIJELA 26 Ako si za novoiskustvo i upoznavanje čim prije, javi seda se nađemo! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

VATRENA LIDIJA 29 Spremna sam dame se zadovolji u svim pozama. Javise za seks kod mene. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

ZGODNA BAKA 69 Ja imam 69 godi-na, ime mi je Ivanka, slobodna sam iželim upoznati napaljenog i mlađeg zaseks. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700,18+)

SANDRA 22 Ako si raspoložen za kav-icu druženje i seks, javi se odmah! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

DAMA VALERIJA 50 Iskrena, iskusna izgodna dama. Želim upoznati muškar-ca za brz seks. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700,18+)

42 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

ZA KRAJ 68. IGARA

Gala koncert i nagrade najboljimaGala koncert i nagrade najboljimaGala koncert i nagrade najboljimaGala koncert i nagrade najboljimaGala koncert i nagrade najboljima68. Dubrovačke ljetne igre gala koncertom zatvorit će Simfonijs-ki orkestar Hrvatske radiotelevizije s violinistom AleksejemSemenenkom, pod ravnanjem talijanskog dirigenta AlbertaVeronesija u petak, 25. kolovoza ispred crkve svetoga Vlaha spočetkom u 22 sata.Svečana dodjela nagrade Orlando, čiji je pokrovitelj Hrvatskaradiotelevizija od 1992. godine, a već 41 godinu dodjeljuje seza najbolja glazbena i dramska ostvarenja u programu Igara,bit će održana ispred crkve sv. Vlaha kao desetominutni uvodu završni gala koncert. Ceremoniju i koncert izravno će prenositiHrvatska radiotelevizija na 3. programu HTV-a, 3. programuHR-a i HR Radio Dubrovniku.Lanjski dobitnik nagrade Orlando, Aleksej Semenenko violinupočinje učiti u šestoj godini na glazbenoj školi za talentiranudjecu Stoljarski, a samo godinu dana kasnije izvodi VivaldijevViolinski koncert u A-duru s Filharmonijskim orkestrom gradaOdese. Prepoznatljiv je po svojim strastvenim izvedbama kojeresi “sjajna tehnika i intonacija, zanos, inteligencija, suptilnosti prekrasno fraziranje”, kako piše Boston Musical Intelligencer,a prepoznao je to i dubrovački stručni žiri koji mu je dodijelionagradu Orlando za najbolju izvedbu u glazbenom programu67. Igara, uz obrazloženje kako je njegov prvi nastup na Du-brovačkim ljetnim igrama s Innom Firsovom odisao dubokopromišljenom izvedbom i vrhunskom lakoćom zajedničkogmuziciranja. Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije uz re-dovnu koncertnu djelatnost u Zagrebu, te obvezu redovitog

sudjelovanja u radijskom i televiz-ijskom programu, gostuje diljemdomovine i u inozemstvu. Jošjedan u nizu tradicionalnih nas-tupa na zatvaranju Ljetnih igaraproteći će pod sigurnom rukomuglednog dirigenta Alberta Vero-nesija rođenog u Milanu, gdje je idiplomirao glasovir, kompozicijute dirigiranje na Glazbenomkonzervatoriju Giuseppe Verdi. Urazdoblju od 2001. do 2011. ob-naša dužnost stalnog umjet-ničkog i glazbenog direktora Si-cilijanskoga simfonijskog orke-stra iz Palerma, a od 2011. do2016. glazbeni je direktor Oper-nog orkestra New Yorka (OONY).Od 2012. do 2016. godine nadužnosti je ravnatelja opernogprograma u novom Velikom teat-ru grada Tianjina, drugog poveličini i značenju kineskog kaza-lišta. Ravnao je uglednim orkestri-ma kao što su: Bečka filharmoni-ja, Orkestar teatra La Fenice izVenecije, Orkestar Njemačke op-ere iz Berlina, Orkestar akadem-ije Santa Cecilia u Rimu, Orkestar

Bolonjskog teatra, Orkestar teatraSan Carlo iz Napulja i dr. Danasima ekskluzivni ugovor s dis-kografskom kućom DeutscheGrammophon.Program gala koncerta počinjeDubrovačkim impresijama pol-jskog skladatelja, dirigenta iglazbenog pisca LudomiraMichała Rogowskog, suita u ko-joj nadahnuto oslikava ljepote gra-da Dubrovnika i okolice.Rogowski se 1926. doselio u Du-brovnik, grad u kojem je zatimproveo ostatak života i u kojemuje, prema vlastitim riječima, do-segnuo svoju umjetničku zrelost.Program se nastavlja Koncertomza violinu i orkestar u fis-molu, br.1, op. 14 Henrija Wieniawskog tezavršava 1. i 2. suitom EdvardaGriega iz uglazbljene Ibsenovedrame Peer Gynt.Posebna gošća večeri bit će Du-bravka Šeparović Mušović koja ćeHimnom svetoga Vlaha uzspuštanje zastave Libertas zatvor-iti ovogodišnje 68. festivalskoizdanje.

PISCI I PJESNICI NA IGRAMA

Elena Ferrante privukla brojnu publiku u SponzuElena Ferrante privukla brojnu publiku u SponzuElena Ferrante privukla brojnu publiku u SponzuElena Ferrante privukla brojnu publiku u SponzuElena Ferrante privukla brojnu publiku u SponzuU sklopu popratnog festivalskog programaPisci i pjesnici na Igrama prema konceptuMani Gotovac, večer posvećena talijanskojspisateljici Eleni Ferrante i njenom romanuGenijalna prijateljica održana je 16. kolovo-za u prepunom atriju palače Sponza.Genijalnu prijateljicu na 68. Igrama pred-stavili su „profesionalni čitači“ - književnikritičar i publicist Zdravko Zima te urednicahrvatskog izdanja romana u Profilovoj nak-ladi Adriana Piteša, a u programu su sud-jelovali i gosti iznenađenja, Pjerina

Bogdanović, Luce Šalja i Davor Deranja, kojisu čitali ulomke iz knjige. Genijalna prijatel-jica prvo je poglavlje priče o Eleni i Lili i be-spoštedna, no maestralna literarna analizaboli, povrijeđenosti i ljutnje koja malo kogaostavlja ravnodušnim. Roman je jedan odnajuzbudljivijih i najvažnijih glasova su-vremene svjetske književnosti koji je skan-dalizirao, ali i opčinio Italiju nakon objave.Konsenzusom kritike proglašen je remek-djelom ženske proze, a Eleni Ferrante donioje svjetsku slavu i unisono oduševljenje či-

tatelja i kritičara diljem svijeta. Unatoč tome,Elena Ferrante i dalje objavljuje pod pseud-onimom i uspješno taji svoj identitet još odobjave prvog romana 1992. Objašnjavajućitakvu odluku, svom je uredniku u pismunapisala: „Vjerujem da knjige, jednom kadsu napisane, nemaju potrebe za svojimautorima. Ako imaju što poručiti, prije ilikasnije, naći će svoje čitatelje; ako nemaju- neće...“ Zdravko Zima poručio je brojnojpublici da to pitanje identiteta možda nijebitno te jednostavno zaključio kako „pos-toje knjige koje odmah zaboravite, a pos-toje i one koje ostaju u memoriji trajno, atakvim autorima pripada Elena Ferrante“.

43GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

PREMIJERNO IZVEDENA PREDSTAVA „MARINDRŽIĆ- VIKTORIJA OD NEPRIJATELJA“

Viktorija za Viktorija za Viktorija za Viktorija za Viktorija za ViktorijuViktorijuViktorijuViktorijuViktorijuMože se reći da je Viktorija Play Držićnove generacije, možda i više od togaPredstava Marin Držić – Viktorija od neprijateljapremijerno je izvedena 20. kolovoza u parkuUmjetničke škole uz ovacije publike i pljesak kojije dugo trajao. Predstava koju su Igre postavilepovodom 450. obljetnice smrti Marina Držića naprogramu 68. Dubrovačkih ljetnih igara bila jejoš 21.,22. i 23. kolovoza.Dramaturški koncept predstave Hrvoje Ivankovićzasnovao je na preslagivanju i rekontekstualiza-ciji fragmenata Držićevih djela, povezanih no-vonapisanim tekstovima te kraćim citatima iparafrazama djela drugih autora. Predstava kojase bavi životom, djelom i sudbinom Marina Držićapodigla je brojnu publiku na noge. Gledalište nijeskrivalo svoje oduševljenje, a predstava se prati-la u jednom dahu.Propitujući Držićev odnos prema njegovu Gradui suvremenicima, predstava je izmamila salve sm-ijeha, ali i, kako kaže Hekuba ‘ima se mislit’, po-takla publiku na propitivanje sadašnjosti u kojojGrad živi, potvrđujući svevremenost Držićevihriječi. U zgusnutom slijedu događanja, u erup-

tivnom spoju verbalnog iskaza, plesa,glazbe i pokreta, odvijaju se epizode izDržićeva života: pohađanje dubrovačkegradske škole, druženje s dezvijanom mla-dosti dubrovačkom, zaređenje i imenovan-je za rektora crkvice Svih Svetih u Du-brovniku, odlazak na studij u Italiju gdjese počinje baviti kazalištem, povratak u Du-brovnik, putovanje u Carigrad i ponovnipovratak u Dubrovnik. U drugom dijelunižu se fragmenti iz Držićevih djela (Tire-na, Novela od Stanca, Dundo Maroje, Arku-lin, Skup), s naglaskom na prizore u koji-ma oštro kritizira svoje suvremenike te onekoji upravljaju Gradom i Republikom.Slijede završni akordi Držićeva života:krhotine Hekube, tragedije u kojoj progo-vara o teroru vlasti i moćnika, isprepletenesu s dijelovima pisama koje je Držić pisaou Firenci 1566, pokušavajući nagovorititoskanskog vladara Cosima Medicija dapomogne zamišljenu akciju rušenja aris-tokratske vlasti Dubrovačke Republike. Re-dateljica predstave Ivica Boban jedna jeod najvažnijih suvremenih hrvatskih kaza-lišnih autorica, koja je tri puta na Du-brovačkim ljetnim igrama postavljala dje-la Marina Držića. Njezina predstava PlayDržić iz 1978. bila je prva koja je tehnikom

postmodernističkog patchworka krozDržića progovorila o Držiću, a njezine post-ave Hekube iz 1982. i 1991. smatraju seantologijskim ostvarenjima držićevskogteatra. Viktorija od neprijatelja tim se up-ečatljivim izvedbama pridružuje kao jošjedno vrsno uprizorenje Držića u režiji Iv-ice Boban, i to posvećeno Držiću samome.Može se reći da je Viktorija Play Držić novegeneracije, možda i više od toga. Ovajpoklon Gradu, kako je predstavu opisalaIvica Boban, dubrovačka publika je ob-jeručke prigrlila.Okupljen je sjajan ansambl sastavljenpretežito od mladih glumaca, od kojih suneki još studenti glume na zagrebačkojADU (Petra Svrtan, Iva Kraljević, IvanaGulin, Robert Španić, Marin Klišmanić,Ugo Korani i Josip Brakus), a glumačkudružinu predvodi petero iskusnijih glu-maca: Maro Martinović, Branimir Vidić –Flika, Doris Šarić Kukuljica i Danijel Ljubo-ja, na čelu s Ozrenom Grabarićem koji uzkreaciju Marina Držića u svijet Držićevateatra, filozofije i životnih stavova ulazi i krozinterpretacije ključnih likova njegovaopusa.Tu su još: Jure Radnić, Romano Nikolić,Mateo Videk, Nika Lasić i Glorija Dubelj te

članovi glumačke družine Kolarin:Jelica Čučević, Marinka Metković,Aida Machiedo, Tajana Martić,Ante Tonći Đurković, BarbaraLončarić Lučić i Matija Vojvodić.Jaku autorsku ekipu, uz HrvojaIvankovića koji potpisuje drama-turški koncept i oblikovanje teks-ta te Ivicu Boban koja uz režiju pot-pisuje i dramaturšku obradu, čineMiljenko Sekulić koji je autor sce-nografije, maski i lutki, kostimo-grafkinja Doris Kristić te skladateljOzren Glaser. Oblikovanje svjetlapotpisuje Vesna Kolarec, videoprojekcije Ivan Lušičić, koreografi-ju Nikolina Medak, a mačevanjeje glumce uvježbao Lovro Buva.

U DVORU

Note srednjeg vijeka i dašak ParizaNote srednjeg vijeka i dašak ParizaNote srednjeg vijeka i dašak ParizaNote srednjeg vijeka i dašak ParizaNote srednjeg vijeka i dašak ParizaAnsambl Dialogos pod vodstvom Katarine Livljanić uz pijanistaDanijela Detonija, priredio je 21. kolovoza, u atriju Kneževa dvoraposebnu glazbeno-scensku festivalsku večer. U sklopu glazbenogprograma 68. Dubrovačkih ljetnih igara, umjetnički dvojac poveoje festivalsku publiku u intimnu glazbenu šetnju kroz pariške sa-lone s početka 20. stoljeća, ususret pjesnicima, glazbenicima,glumcima i ekscentricima inspiriranima srednjim vijekom.Pjevačica i muzikologinja Katarina Livljanić uvodno je objasnilakoncept i ideju programa - koji se vrti oko iste osi, a to je kako 20.stoljeće vidi srednji vijek. Uz srednjovjekovne i neo-srednjovjek-ovne napjeve, na programu su bila i djela u kojima deklamacija ifragmenti gregorijanskih melodija ne služe samo revitalizaciji pov-ijesnoga repertoara ili pak estetiziranoj glazbenoj arabeski, negoponajprije užitku u sakralnim, erotskim i ironičnim scenama gdjeje skoro nemoguće razlikovati pjev od govora, glume i igre, u vir-tuoznoj pratnji pijanista Danijela Detonija. Za kraj koncerta u Dvo-ru, umjetnici su na poklon publici izveli i Partie Carrče Entre esBoudin Et Les Bouton.

Katarina Livljanić međunarod-na je stručnjakinja za izvedbugregorijanskoga korala iliturgijske glazbe ranoga sred-njovjekovlja, a srednjovjek-ovnu glazbu i predaje napariškome sveučilištu Sorbon-ne. S ansamblom Dialogoskojega je osnovala 1996., iz-vodi srednjovjekovni repertoari vlastite originalne glazbeno-scenske projekte temeljene nasrednjovjekovnim izvorima.Ansambl je nastupao u ve-likom broju europskih zemal-ja, u SAD-u, Kanadi, SjevernojAfrici i Latinskoj Americi, ukl-jučujući brojne radijske i TVprodukcije. Ansambl Dialogospodržava francusko Ministar-stvo kulture i komunikacija

44 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGREUZ DSO I GOSTE U DVORU

Večer glazbenih vrhunacaVečer glazbenih vrhunacaVečer glazbenih vrhunacaVečer glazbenih vrhunacaVečer glazbenih vrhunacaDubrovački simfonijski orkestar koncertirao je podravnanjem talijanskog dirigenta Francesca diMaura i uz saksofonista Nikolu Fabijanića 18. kolo-voza u atriju Kneževa dvoru, a program koncertadonio je Zaboravljene muzike Dubravka Detonijapovodom njegovih osamdeset godina, praizved-bu Koncerta za saksofon i orkestar dubrovačkogskladatelja Petra Obradovića te Haydnovu London-sku simfoniju u drugom dijelu.Pomno osmišljena glazbena večer Dubrovačkogsimfonijskog orkestra s jednom obljetnicom i jed-nom praizvedbom privukla je brojnu publiku uDvor. Najprije je izvedena skladba DubravkaDetonija Zaboravljene muzike čime su Dubrovačkeljetne igre obilježile osamdesetu obljetnicu rođen-ja ovog hrvatskog glazbenog majstora koji jeneraskidivo vezan i za Dubrovnik i za Igre.Osebujna skladba animirala je ne samo glazbeni-ke, već i publiku koja je uživala u svakom novomzvuku koji je orkestar iz partiture doveo u život.Praizvedba Koncerta za saksofon i orkestar - BirdConcerto dubrovačkog skladatelja Petra Obra-dovića bila je potpuni uspjeh, ostavivši publiku bezdaha. Skladatelj je djelo namijenio upravo NikoliFabijaniću koji je svojom virtuoznom izvedbom Ig-rama i Gradu poklonio jedan od svojih umjetničkihvrhunaca. Program je u drugom dijelu upotpunilaposljednja simfonija velikoga Josefa Haydna, Sim-fonija br. 104, tzv. Londonska, iako je njezina iz-vedba bila posve dubrovačka - s dušom.Francesco Di Mauro jedan je od najuspješnijih i

najprepoznatijih talijanskihdirigenata. Umjetnički jedirektor i šef dirigent Sicili-janskog simfonijskogorkestra iz Palerma, glazbe-ni direktor Helycon sim-fonijskog orkestra, gost di-rigent Krakowske filhar-monije i počasni doživotniglazbeni direktor OpereOdessa.Tijekom nekoliko proteklihgodina izveo je brojne pro-grame koje je s oduševljen-jem dočekala glazbena kri-tika, a tijekom svoje karijeresurađivao je s brojnim orkestrima i ugled-nim solistima izvodeći neka od najslavnijihdjela svjetske glazbene baštine.Saksofonist Nikola Fabijanić svoje umjet-ničko djelovanje vrlo uspješno ostvarujekao solist, komorni i orkestralni glazbenikte kao pedagog. Stalni je solo saksofonistu orkestrima Zagrebačke filharmonije iSimfonijskog orkestra HRT-a. Surađuje shrvatskim skladateljima s kojima radi nanovim skladbama, tako da su mnogeskladbe za saksofon nastale na njegovuinicijativu. Dobitnik je brojnih stručnihnagrada i priznanja kao solist i član ko-mornih sastava, među kojima su nagradaZagrebačke filharmonije i American Ex-pressa za najboljeg mladog glazbenika,prva nagrada na međunarodnom natje-

canju Alpe-Dunav-Jadran, nagrada DarkoLukić, diskografska nagrada Porin i dr. Du-brovački simfonijski orkestar od svog os-nutka 1924. godine obogaćuje glazbeniživot grada ne samo mnogobrojnim izved-bama, nego i odanošću i predanošću dje-lima iz različitih epoha.Knežev dvor, dubrovačke crkve i trgovi kon-certne su pozornice na kojima, posebice uvrijeme Dubrovačkih ljetnih igara, sorkestrom nastupaju najveći domaći i stra-ni dirigenti i solisti, a ovo je ljeto imao ukup-no četiri festivalska nastupa. Uz dva kon-certa u atriju Kneževa dvora, orkestar je saZagrebačkom filharmonijom podijelio po-zornicu na otvaranju Igara 10. srpnja te jeizveo i Carminu buranu ispred crkve sv. Vla-ha.

ISKLESANO VRIJEME ALJOŠE REBOLJA KAO POSVETA TOMAŽU PANDURU

Bio je lovac za snovima, lovac za ljepotomBio je lovac za snovima, lovac za ljepotomBio je lovac za snovima, lovac za ljepotomBio je lovac za snovima, lovac za ljepotomBio je lovac za snovima, lovac za ljepotomIzložba fotografija Aljoše Rebolja Isklesano vrijeme - kazališni opus TomažaPandura u Hrvatskoj otvorena je 22. kolovoza u atriju palače Sponza, kao završni

izložbeni program 68. Dubrovačkih ljet-nih igara, a u suradnji s udrugom Arter-arij.Na vrlo emotivnom otvaranju izložbegovorili su glumac Romano Nikolić u imeArterarija te Tomažova najbliža suradni-ca, dramaturginja i sestra Livija Pandurkoja ja pozvala glumicu Pericu Marti-nović da pročita kratko pismo svoga ocaMiše napisano Panduru u čast, za ovu

prigodu. Autor fotografija i nekadašnji Pandurov surad-nik, Aljoša Rebolj kazao je kako je Tomaž „uvijek znaoinspirirati i od svih tražiti najviše“. Rebolj je istaknuoda mu je čast izlagati u impresivnom atriju palačeSponza, na mjestu gdje se skupljala kišnica, što imaposebno značenje za Tomažov redateljski rukopis.Voda. Njegov je teatar uvijek imao te arhetipske mo-mente, pa je tako i u Medeji na Lovrjencu vrlo važnabila voda. Bio je lovac za snovima, lovac za ljepotom,a za sve ljubitelje kazališne umjetnosti bar su neki odtih trenutka uhvaćeni za vječnost na ovim fotografija-ma.Tomaž Pandur bio je jedan od najznačajnijih suvre-menih kazališnih redatelja koji je svojim radom i surad-njom s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu,Dubrovačkim ljetnim igrama i brojnima drugima tra-jno obilježio i pridonio hrvatskoj kazališnoj sceni, avelik utjecaj ostvario i na brojnim inozemnim pozor-nicama. Smrt je Tomaža Pandura prerano i iznenadazadesila u dobi od 53. godine. Publika i danas imasnažna sjećanja na prepoznatljivu Tomaževu este-tiku i kazališni jezik, a umjetnici koji su imali prilikeraditi s njim sjećaju se njegovog vizionarstva te jedin-stvenog procesa izgradnje kazališnog narativa i slikeu upečatljive, zaokružene te uvijek nove cjeline. Nje-gova Medeja premijerno izvedena na Lovrjencu 2012.s Almom Pricom u naslovnoj ulozi, a u koprodukcijiIgara i HNK u Zagrebu, postala je predstava trajnourezana u memoriju festivalske publike.Izložbu koja je prvo u svibnju bila predstavljena u Lau-bi, svojom su podrškom omogućili VeleposlanstvoRepublike Slovenije u Zagrebu, Web2Print, Printera iPandur Theaters. Izložba će na Dubrovačkim ljetnimigrama za festivalsku publiku biti otvorena do 1. ruj-na, svakim danom od 18 do 22 sata.

45GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

NOSTALGIČNA DUBROVAČKA VEČER U PREPUNOM KINU JADRAN

Dvostruka projekcija serijala Dvostruka projekcija serijala Dvostruka projekcija serijala Dvostruka projekcija serijala Dvostruka projekcija serijala Storije oStorije oStorije oStorije oStorije oneponovljivimaneponovljivimaneponovljivimaneponovljivimaneponovljivima Vedrana Benića Vedrana Benića Vedrana Benića Vedrana Benića Vedrana BenićaPremijerna projekcija HTV-ove dokumentarne serije Storije o nep-onovljivima - o dubrovačkim oriđinalima, boemima, osobenjacimai drugim vlastitim unikatima autora Vedrana Benića, privukla je 18.kolovoza mnogobrojnu festivalsku publiku u Ljetno kino Jadran teje zbog velikog interesa odmah po završetku premijernog prikazi-vanja, održana još jedna dodatna projekcija pred prepunim gled-alištem.Dokumentarna serija „Storije o neponovljivima“ u sedam se polu-satnih nastavaka bavi do sada na ovaj način neobrađenom te-

mom dubrovačkih oriđinala, boema iosobenjaka, odnosno vlastitih unikatakako ih je u pjesmi „Balada neponovl-jivijeh“ nazvao Luko Paljetak. Festival-ska publika je imala priliku vidjeti prvi izadnji nastavak serijala. Naizgled mar-ginalna tema, no posebice u mediter-anskim gradovima takvi su likovi bili,svaki u svoje vrijeme, važan dio grad-ske svakodnevice. U Dubrovniku još iviše, tako da je odlazak svakog od njihredovito bio popraćen napisima in me-moriam u gradskom tisku, a 1925/26.

godine objavljena je i serija od pet knjižica pod zajedničkim naslo-vom „Galerija dubrovačkijeh oriđinala“. Priče o njima u Dubrovni-ku se, kao gradske legende, prenose s naraštaja na naraštaj.Scenarist, narator i urednik ove dokumentarne serije je VedranBenić, a redatelj je Lukša Benić. Snimatelj je Željko Galov, montažerDominik Miljak, a izvršna producentica serije je Marija Kosor. Ser-ija je snimljena u produkciji HRT centra Dubrovnik za Odjel Doku-mentarne produkcije HRT-a. Autor originalne glazbe za dokumen-tarac u nastavcima je Vicko Dragojević, voditelj dubrovačke klapeKaše koja je pjesmom festivalskoj publici uljepšala ovu pravu du-brovačku festivalsku večer u Ljetnom kinu Jadran.Okupljeni su s oduševljenjem popratili projekcije, a s radošću suprimili i obavijest o prikazivanjima Storija na prvom programu Hr-vatske radiotelevizije ove jeseni. Svi zainteresirani Benićevu ćedokumentarnu seriju Storije o neponovljivima moći pratiti na Pr-vom programu HTV-a četvrtkom u 21 sat, od 26. listopada do 7.prosinca.

ZA KRAJ FILMSKOG PROGRAMA 68. IGARA

Smijeh uz komedijuSmijeh uz komedijuSmijeh uz komedijuSmijeh uz komedijuSmijeh uz komedijuKralj BelgijanacaKralj BelgijanacaKralj BelgijanacaKralj BelgijanacaKralj BelgijanacaFilmski program 68. Dubrovačkih ljetnih ig-ara zatvorila je projekcija filma Kralj Belgi-janaca iz Međunarodnog programa Pulskogfilmskog festivala, koja se održala u subotu,19. kolovoza u Ljetnom kinu Jadran. Nagrađ-ivana belgijsko-nizozemska komedija KraljBelgijanaca u režiji je redateljskog dua kojičine Peter Brosens i Jessica Woodworth.Njihova produkcijska kuća Bo Film nalazi seu Gentu, a za svoja tri prethodna zajedničkafilmska projekta Khadak, Altiplano i Peto go-dišnje doba bili su također nagrađivani. FilmKralj Belgijanaca je dobitnik mnogobrojnihnagrada na prestižnim filmskim festivalima:Venice Film Festival 2016, Filmfest Gent2016, World Cinema Busan 2016, Thessal-

oniki International Film Festival 2016, Seminci Vallado-lid 2016 te International Film Festival Rotterdam 2017.Kralj Belgijanaca film je ceste i neodoljiva satira o sukobusvjetova u kojoj belgijski monarh, izgubljen na Balkanu,traži put kući, a pronalazi samog sebe. Kako bi osvježiosvoj ustajali imidž, usamljeni belgijski kralj Nicolas IIIotputuje u Istanbul u pratnji britanskog redatelja Dun-cana koji o njemu snima film. Međutim, ondje dobivauznemirujuću vijest da je Valonska regija objavila neza-visnost od Belgije te krizna situacija zahtijeva njegovhitan povratak. Kada nenadana solarna oluja blokirakomunikacijske kanale i onemogući sve letove, Nico-las odbije čekati te on i Duncan hrabro kreću u uzbudl-jivu odiseju nepoznatim Balkanom, a na tom smiješn-om putovanju kralj i njegova pratnja doživjet će svemoguće kulturne klišeje.Uloge u filmu su ostvarili Peter Van Den Begin, BrunoGeoris, Lucie Debay, Titus De Voogdt i Goran Radak-ović. Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Kinematografi-ma Dubrovnik na suradnji u organizaciji projekcija usklopu filmskog programa 68. Igara.

POVODOM ZATVARANJA 68.DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

Konferencija zaKonferencija zaKonferencija zaKonferencija zaKonferencija zatisaktisaktisaktisaktisakPovodom zatvaranja 68. Du-brovačkih ljetnih igara konferen-cija za tisak održat će se u petak,25. kolovoza u 10:30 u atrijupalače Sponza. Uz vodstvo Iga-ra, Mladena Tarbuka i IvanuMedo Bogdanović, očekuje sesudjelovanje ministrice kultureNine Obuljen Koržinek, gra-donačelnika Mata Frankovića,župana Nikole Dobroslavića teglavnog ravnatelja Hrvatske ra-diotelevizije gosp. KazimiraBačića.

POPRATNI PROGRAM DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

Predstavljanje obljetničkePredstavljanje obljetničkePredstavljanje obljetničkePredstavljanje obljetničkePredstavljanje obljetničkemonografije nagrade Orlandomonografije nagrade Orlandomonografije nagrade Orlandomonografije nagrade Orlandomonografije nagrade OrlandoPopratni program 68.Dubrovačkih ljetnih iga-ra završit će predstavl-janjem obljetničkemonografije NagradaOrlando - 40 godina učetvrtak, 24. kolovoza spočetkom u 20:30 sati uatriju palače Sponza.Ovom monografijomHrvatska radiotelevizijaobilježava punih 40 go-dina neprekinutogapostojanja nagrade Or-lando na jednom od najstarijih i najistaknutijih europ-

skih kulturnih festivala, nagrade koja je postala institucija kojom se slavenajbolja umjetnička postignuća u dramskom i glazbenom programu Du-brovačkih ljetnih igara. Nazvana je logično i efektno – Orlando – prema sred-njovjekovnom vitezu koji stoljećima na kraju Straduna čuva Grad. Kako čes-to biva, pokretači nisu niti slutili što su tada pokrenuli. Nagrada je zaživjelavlastitim životom i prerasla iz prestižnog priznanja u pravu instituciju, neod-vojivo vezanu za Grad iz čijih je ulica, pretvorenih u ljetnu pozornicu, izniknu-la. Monografija je objavljena u nakladi Hrvatske radiotelevizije pod ured-ništvom Zorana Mihajlovića dok su suradnici i autori tekstova izdanja HrvojeIvanković, Željka Turčinović i Sanda Vojković koji će i predstaviti monografi-ju u Sponzi.Povezanost Grada, Igara, Hrvatske radiotelevizije i naravno - umjetnika,potvrdit će brojni gosti na ovom predstavljanju među kojima će se naći i nekiod dobitnika nagrade Orlando. Oni su svojim izvedbama doprinijeli da Du-brovačke ljetne igre postanu festival brojnih umjetničkih vrhunaca i utrli putgeneracijama stvaralaca i interpreta nakon sebe. Dok se iščekuju novi lau-reati koji će biti proglašeni 25. kolovoza ispred crkve sv. Vlaha uoči početkazavršnog gala koncerta, festivalska publika imat će priliku ovu večer u Sponziuroniti u bogatu zajedničku povijest Igara i ove nagrade, a taj užitak nastavitii dalje čitajući stranice ove vrijedne monografije.

46 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

GLAZBENI PROGRAM

Ovacije zaOvacije zaOvacije zaOvacije zaOvacije za Synergiju 6 Synergiju 6 Synergiju 6 Synergiju 6 Synergiju 6Ansambl Synergia 6 nastupio je 17. kolo-voza, u sklopu glazbenog programa 68.Dubrovačkih ljetnih igara u atriju Kneževadvora. Sastav čine vrsne violinistice Tijanai Ksenija Milošević, svjetski proslavljeni vi-olinist i violist Nemanja Radulović, klarinetistMilan Milošević, fagotist Žarko Perišić tepijanist Dejan Sinadinović, no najavljenoje kako će se sastav još mijenjati i nadopun-javati s ciljem okupljanja vrsnih glazbeni-ka i izvođenja zanimljivih programa.Prvu skladbu Dubravka Palanovića, kojanije bila najavljena u programu, odsviralisu Tijana Milošević i Dejan Sinadinović kojije uvodno pozdravio publiku i najavio dje-lo koje su praizveli naOsorskim večerima, aovom prigodom, započetak koncerta uDvoru, izveli su drugistavak PalanovićeveSonate za violinu i klavir.Uslijedili su Patetični trioM. Glinke, Klezmer inGranada S. Robinovit-cha, Trio za violinu, klari-net i klavir A. I. Hačatur-ijana te Klarinetski kvin-tet u A-duru W. A.Mozarta koji je posebnooduševio festivalskupubliku, a koncert je po-praćen s ovacijama.Tijana Milošević svira odsvoje četvrte godine, aspecijalizaciju je završi-la na Juilliard School ofMusic. Najmlađi kon-

certmajstor Beogradske Filharmonije posta-je u svojoj 18. godini, a s violinistom Neman-jom Radulovićem koncertira diljem Europe.Ksenija Milošević također je violinu počelasvirati u ranom djetinjstvu, a radi kao zamjen-ica koncertmajstora u Beogradskoj filhar-moniji i nastupa kao vođa II violina u ansam-blu Double Sens uz violinista Nemanju Radu-lovića. Nemanja Radulović je svijet klasičneglazbe osvojio svojim virtuoznim muziciran-jem i avanturističkim programima. Nedavnoje potpisao ekskluzivni ugovor s diskograf-skom kućom Deutsche Grammophon s ko-jom niže uspjehe jedan za drugim, njegujućisvoj talent u suradnji s najprestižnijim glazbe-nim institucijama današnjice.Preuzima i ulogu umjetničkog vodstva usvom ansamblu The Devils’ Trills (ĐavolĽi trile-

ri), čiji su članovi poznati glazbenici u kon-certnim dvoranama širom Europe i Azije. Nadodjeli nagrada Victoires de la Musique 2005.dobio je priznanje Međunarodno otkriće go-dine, a na istom mjestu je 2014. godine pro-glašen za najbolĽeg umjetnika. KlarinetistMilan Milošević doktor je glazbene umjetnostisa Sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancou-veru, dobitnik nagrade Savjeta za umjetnostBritanske Kolumbije, zapadne Kanadske pro-vincije te doktorske istraživačke stipendije inagrade za akademsku izuzetnost na Sveučil-ištu Britanske Kolumbije.Prethodno je bio stalni član Beogradske fil-harmonije i umjetnički osnivač Puhačkog kvin-teta Beogradske filharmonije. Žarko Perišićje tijekom studija osvojio brojne nagrade nasolističkim i komornim natjecanjima. Fagot je

predavao na Akademiji um-jetnosti u Novom Sadu, adanas i na Muzičkoj aka-demiji u Zagrebu te djelujekao solo-fagotist Sim-fonijskog orkestra HRT-a skojim održava i solističkekoncerte. Predavač je i naMuzičkoj akademiji u Sara-jevu, a aktivno sudjeluje sCantus ansamblom, Zagre-bačkim puhačkim triom iDuom Pfagottiano.Dejan Sinadinović je pijanistte redovni profesor Fakulte-ta muzičke umetnosti,Univerziteta umetnosti uBeogradu. Nastupa uprestižnim europskim kon-certnim dvoranama, a pred-sjednik je Evropske asoci-jacije klavirskih pedagoga uSrbiji.

ZARA MCFARLANE NA REVELINU

Nježan i kristalno čist glasNježan i kristalno čist glasNježan i kristalno čist glasNježan i kristalno čist glasNježan i kristalno čist glasPred sam kraj, na 68. Dubrovačke ljetne igre stižebritanska jazz pjevačica Zara McFarlane koja ćekoncert održati u četvrtak, 24. kolovoza na tara-ci tvrđave Revelin s početkom u 21:30 sati.Glazbena pratnja pjevačici koju je kritika opisala„vokalno blizu Nini Simone u mlađim danima iRoberti Flack“, bit će pijanist Peter Edwards, auz njega će tenor saksofon svirati Duncan Ea-gles, Max Luthert kontrabas, a Sam Jones bub-njeve. Ekspresivna i provokativna pjevačica i tek-stopisac Zara McFarlane jedna je od najistak-nutijih britanskih ženskih crnih jazz vokalistica.

Njezina dva, od kritike izvrsno prih-vaćena, autorska albumadočarala su neobičan glazbe-ni krajolik kojeg rese brojniglazbeni utjecaji; od PharoahSandersovog moćnog spiri-tual jazza, do neosoula, dubai reggaea. Prepoznata kaoautorica lirskih tekstova os-vaja nagradu Best JazzMOBO za 2014. godinu,nagradu Urban Music ukategoriji Best Jazz Act za

2015. godinu i Jazz FM nagradu za voka-listicu godine 2015. Godine 2010. Mc-Farlane izdaje EP ploču Until Tomorrow,privukavši pozornost Gillesa Petersona,čija diskografska kuća Brownswood Re-cordings potom objavljuje njezin neštotradicionalniji debitantski album istognaslova, kao i drugi po redu te inten-zivnije lirski obojen album If You KnewHer. Mnoge od skladbi Zare McFarlaneodišu snagom i dubokom duhovnošćukoja podsjeća na crnački spiritual jazzpokret u Americi sedamdesetih godinadvadesetog stoljeća.Obdarena nevjerojatnim šarmom, Mc-Farlaneova vješto spaja kompleksnostjazza s dubokom osjećajnošću, objed-injujući brojne utjecaje od reggaea dopop, folk i blues glazbe. Izdan zajedno svideom u povodu obilježavanja 50. obl-jetnice jamajčanske neovisnosti, njezinalbum If You Knew Her odmah je postaoomiljen među obožavateljima i slušatel-jima radija.Njezina najnovija suradnja je skladba Be-cause We Love It s glazbenom legend-om Little Louie Vegom na njegovom al-bumu Starring XXVIII, koji je nominiran za

nagradu Grammy. Trenutno radi natrećem studijskom albumu kojeg će dis-kografska kuća Brownswood Recordingsizdati na jesen 2017. godine.- Veseli me što smo ove sezone započelisuradnju s najznačajnijom kulturnommanifestacijom u zemlji koja već gotovosedam desetljeća Dubrovnik pretvara ujedinstvenu pozornicu kulture i umjetnos-ti.U suradnji s organizatorima, korisnicimaMastercard i Maestro kartica omogućilismo popust od 10% prilikom kupnje ul-aznica za sve programe, a pogodnost sumogli ostvariti i kod nabavke službenihfestivalskih suvenira. Dubrovnik, kao per-janica domaćeg i svjetskog turizma, na-šao je svoje mjesto i na našoj digitalnojplatformi Priceless Croatia, koja nudi je-dinstvena i ekskluzivna iskustva korisnici-ma Mastercard kartica te tako dodatnopromiče turističku ponudu destinacije.Jedinstven je i talent Zare McFarlane čijikoncert pod našim pokroviteljstvom snestrpljenjem očekujemo - poručila jeHelena Trajkovski, direktorica marketingau kompaniji Mastercard za Hrvatsku i Slo-veniju tim povodom.

Tekst i foto: DLJI

47GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

FELJTON BROJ 193

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (15)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (15)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (15)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (15)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (15)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

UvodProfesor dr. Antun Kobašićnapisao je i članak pod na-zivom: „Što i kako se gradi-lo u Dubrovniku poslije II.svjetskog rata“ i objavio gau „Dubrovačkim horizonti-

ma“. Članak je vrlo zanimljiv pa sam zato od-lučio u dvadesetak nastavaka prenijeti sadržajovog članka malo preuređenog za ovu pril-iku i nadopunjen s nekim mojim saznanjimana ovu temu. Slijedi nastavak teksta iz prošlogfeljtona.

Hotel “Excelsior”Hotel “Excelsior”- nova zgrada spada takođ-er među objekte kojima je proces nastajanja,od odluke o gradnji i usvajanja projekta dozavršetka, trajao sedam godina, uz brojne“porođajne muke”. Pripremni radovi su počeli1958. godine, a intenzivnija gradnja pred kraj1959. godine. U tijeku izgradnje nastupile subrojne teškoće, od teškog iskopa i višestrukihoštećenja gradilišta morskim valovima, doteškoća s osiguranjem financijskih sredstava(poskupljenje radova), prekida radova ikonzerviranja gradilišta, ponovno nastavljan-

je gradnje nakon pauze duže od 2 godine.Hotel je završen i pušten u rad tek 1965. god-ine. Posebnost ovog hotela je i u tome, što setijekom izgradnje smijenilo više direktorapoduzeća, kreditora i izvođača radova pa jepo tome jedinstven na dubrovačkom područ-ju.

Hotel “Liberias”Hotel “Liberias” ie nakon nekih teškoća s pro-jektom (izabran natječajem) i izborom finan-cijera, izgrađen u relativno zadovoljavajućemroku i pušten u rad 1970. godine. Poseban jebio po statusu investitora (Ugostiteljska škola)i po koncepciji koja je mijenjana u procesuizgradnje. Zamišljen kao “školski hotel” i đačkidom, a projektiran sa 190 soba, 10 apartma-na i kongresnom dvoranom za 800 mjesta.Kreditiran je od Poljobanke, kojoj je to biloprvo ulaganje u turizam. Početna koncepcija“školskog hotela” je u izvedbi napuštena, akasnije 1983. je dograđivan sa još 272 pos-telje (ukupno 700).

Hotel “Croatia”Hotel “Croatia” (u izgradnji h. “Tamaris”)dovršen i počeo raditi 1974. godine, nakon 6

Tijekom izgradnje došlo se na ideju izgradnje nasipa ispred hotela „Exelsior“ali se od toga kasnije odustalo (moj prilog na ovu temu)

godina “rađanja”. Ideja o izgradnji i ide-jni program usvojeni su 1969. godine,za hotel od 500 postelja koji je biousklađen s urbanističkim planom.Tijekom projektiranja se javila ideja opovećanju kapaciteta na 1000 postel-ja, na što je osporena urbanistička su-glasnost, zbog zadiranja u zaštićene inedovoljno ispitane arheološkelokalitete. Sporenje oko toga suprot-stavlja investitora (i kreditora) s jednea konzervatore, urbaniste i organe up-rave, s druge strane. To odgađapočetak radova koji se nastavljaju spromjenama političke “klime” u Hr-vatskoj. U toj promjeni investitor uspije-va realizirati zamisao o hotelu s 1000postelja, s kongresnom dvoranom idrugim sadržajima. Kredit za izgradn-ju je osigurala Investicijska banka iGenex.

Hotelski kompleks “Dubrava”- Babin kukHotelski kompleks “Dubrava” - Babinkuk, nastajao je uz mnogo teškoća. Odpočetne ideje 1969. godine do počet-ka izgradnje 1974. prošao je krozbrojne teškoće, unatoč punoj podršcidubrovačkih i republičkih struktura.Tijekom priprema za izgradnju (trajalesu 5 godina), više puta je mijenjanaosnovna koncepcija, od namjere zadisperznu gradnju kompleksa s razno-likim objektima, do skupine od 8 ho-tela s 5000 postelja. Kompleks je počeoraditi 1976. god. s dovršenom 1. fazomod 2000 postelja u 4 hotela - sa znatnomanjim kapacitetom od predviđenog,ali i s prekoračenjem sume predviđeneza ukupnu izgradnju. S početkomizgradnje je mijenjan investitor i nekikreditori, a izgradnju je obavljala zagre-bačka “Hidrogradnja” (1974.-1976.).Nakon dovršetka 1. faze, dioraspoloživog prostora je upotrjebljen zaautokamp, a 1987. godine je izgrađeni peti hotel “Minčeta”.

Napomena: u prošlom broju sam pre-nio dva originalna teksta u kojem sespominje izgradnja današnjeg hotela„Petka“. U jednom originalnom tekstustoji „Terminius“ a u drugom „Termi-nus“. Koji je pravilan? Evo odgovora:Godine 1955. tiskan je prvi broj časo-pisa „Naše more“ u kojem je, međuostalim, izašao članak poznatog du-brovačkog arhitekta Joza Dražića podnaslovom „Proširenje hotelskog kapac-iteta u Dubrovniku - Gradnja Hotela„Terminus“ i „Dobre Nade“ i dogradn-ja hotela „Excelsior“.

48 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

MNK SQUAREAntun Bačić preuzeo kormiloNakon što je prošle sezone Mato Cvjetkovićpreuzeo kormilo MNK Squarea od MarinkaMavrovića, Uprava jedinog dubrovačkog prvoli-gaša odlučila je da će od ove sezone ekipu voditiAntun Bačić, koji je kao trener omladinskog pogo-na u minuloj sezoni osvojio prvo mjesto na ka-detskom futsal ‘Wimbledonu’ u Zagrebu i brončanoodličje na PH za kadete odigranom u Šibeniku. Up-rava Squarea položila je tako nade u 26-godišnjegAntuna Bačića koji će u svom stožeru kao ‘desnuruku’ imati Mata Cvjetkovića i Hansa Matića kojiće i dalje obavljati funkciju trenera vratara. Što setrenutno tiče promjena u igračkom kadru, u rubriciodlasci nalazi se ime Mara Đuraša koji je prihvatiopoziv FC Split Tommya, dok je rubrika dolazakatrenutno prazna, no u narednim tjednima, a na ra-dost svih navijača, i to će se mjesto ispuniti skvalitetnim imenima. Istaknimo da je makedonskireprezentativac, Adrijan Micevski i ove sezone jed-na od glavnih uzdanica dubrovačkog kluba.

BOĆANJE - TURNIR PAROVALOVORNO - 2017.Pobjednici VlahoMonković i Mato KesovijaZavršen je 22. po redu tradicionalni turnirparova Lovorno 2017. Pobjednici su post-ali Vlaho Monković i Mato Kesovija, kojisu u finalu slavili protiv Stanka Matkovića,Pera Fiorovića i Zdravka Boškovića.Treće mjesto osvojili su Srećko Čupić,Pero Glavinić i Ivo Čupić, dok su četvrtibili Ante Bratoš i Ivo Trković. Na turniru jenastupilo 40 parova, igralo se punih 20dana. Turnir su organizirali i uspješnovodili članovi BK Zrinski predvođeni Per-om Vukićem, cijeli turnir je sudio NikoVodopić, svaku godinu sve je više sudi-

IZBORNA SKUPŠTINA DUBROVAČKOG SAVEZA ŠPORTOVAMaro Kapović ponovno izabran za predsjednikaNa Izbornoj skupštini Dubrovačkog saveza športova Maro Kapović izVeslačkog kluba Neptun je ponovno izabran za predsjednika. Kapovićje bio i jedini kandidat. Željan Konsuo iz Juga CO će i dalje biti dopred-sjednik. Nije bilo ni velikih promjena u Izvršnom odboru, tek jedna: Luk-šu Matušića, koji je bio predstavnik Nogometnog kluba GOŠK1919. (kasnije GOŠK Dubrovnik 1919.) zamijenio je Željko Jelić, pred-stavnik Malonogometnog kluba Square. U Izvršnom odboru su i daljeMarinko Matulović (Stolnoteniski klub Libertas Marinkolor), Josip Prkačin(Ženski odbojkaški klub Dubrovnik), Zoran Grbić (Tenis klub Dubrovnik),Frano Stjepović (Judo klub Dubrovnik 1966.) te novi član Željko Jelić(Square) umjesto ranijeg Lukše Matušića (GOŠK Dubrovnik 1919). UNadzornom odboru su: Nikša Stahor (Auto klub Dubrovnik Racing),Goran Slade (Dubrovački boćarski savez) i Tonči Biličić (Planinarskodruštvo Dubrovnik).

JUDO – EUROPSKI JUNIORSKI KUPIva Oberan treća, Sufaj petiNa Europskom juniorskom kupu, koji jeodržan u Aradu, u Rumunjskoj, Iva Oberan,judašica Župe dubrovačke i hrvatskareprezentativka, osvojila je brončanu medal-ju u kategoriji do 57 kilograma.Oberan je u 1. kolu bila slobodna, potom jesavladala Andreu Borontis iz Rumunjske, anakon nje i Kitti Kovacs iz Mađarske. U polu-finalu je izgubila od Mine Libeer iz Belgije,koja je na kraju osvojila i zlatnu medalju, sav-ladavši u finalu Shaked Amihaiu iz Izraela. Uborbi za treće mjesto Oberan je bila bolja odBerne Sherifovske iz Makedonije. Sljedećinastup Oberan će imati, od 15. do 17. rujnana Europskom juniorskom prvenstvu u Mari-boru. U Aradu je nastupio i član Judo klubaDubrovnik 1966. Ardian Sufaj zauzevši petomjesto u kategoriji do 90 kilograma. Nakonšto je u 1.kolu bio slobodan, u drugom je biobolji od Jordana Kourosa iz Australije, a za-tim i Petrua Catanoija iz Moldavije. U polufi-nalu je izgubio od Darka Brašnjovića,reprezentativca Srbije, a u borbi za trećemjesto od Tonija Miletića iz Bosne i Herce-govine. Zlato je osvojio Finac Henri Hannu-la, a drugu brončanu medalju Mykyta Matla-shevskyi iz Ukrajine. Inače, u Rumunjskoj jeHrvatska bila druga po uspješnosti s ukup-no pet medalja od čega su dvije bile zlatne:Karla Prodan u kategoriji do 70 kilograma iZrinka Miočić u kategoriji preko 78 kilogra-ma; jedna srebrna Lea Gober u kategoriji do78 kilograma te dvije brončane. Uz Ivu Obe-ran treća je bila i Lara Kliba u kategoriji do 63kilograma. Rumunjska je bila najuspješnija:tri zlatne, jedna srebrna i deset brončanihmedalja. Nastupilo je 248 natjecatelja iz 33države svijeta.

IZBORNA SKUPŠTINA ŽUPANIJSKOG NOGOMETNOGSAVEZABlaž Pezo novi predsjednikNovi predsjednik Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko-neret-vanske županije je Blaž Pezo iz Mokošice, koji je bio i jedini kandidat naredovnoj Izbornoj Skupštini, te će voditi Nogometni savez u idućemčetverogodišnjem razdoblju, do 2021. Skupština je održana u Kominu, anazočilo je 25 od ukupno 32 člana Skupštine. Dopredsjednici su NikolaMilat iz BŠK Zmaj i Josip Tošić iz Neretvanca. U Skupštinu Hrvatskognogometnog saveza izabran je Ile Topuzović iz GOŠK Dubrovnika 1919.,a zamjenski član je Kristijan Soče iz Neretvanca.

TENISAna Konjuh na 22.mjestu Svjetske rang listeAna Konjuh nalazi se 1805 bodova na 22. mjestu svjetske rang liste, te ćena posljednjem, četvrtom Grand Slam turniru sezone, US Openu, kojipočinje u ponedjeljak, 28. kolovoza, imati prigodu skočiti još koju stepen-icu više. Na US Openu, Konjuh je u ulozi nositeljice. Na vrhu svjetskerang liste je Čehinja Karolina Pliskova sa 6390 bodova, druga je Rumun-jka Simona Halep sa 6385 bodova a treća Španjolka Garbine Muguruzas 5860 bodova. Ždrijeb US Opena je ovoga petka, 25, kolovoza.

LJETNA UNIVERZIJADAIvana Šutalo sedmaNa ljetnoj Univerzijadi u KineskomTaipeiu, judašica JK Dubrovnika i hrvats-ka reprezentativka Ivana Šutalo je zau-zela sedmo mjesto u kategoriji preko 78kilograma. U 1.kolu je pobijedila AnnuEwu Zalecznu iz Poljske, a potom i Gan-diimaau Erdenebileg iz Mongolije. U bor-bi za polufinale savladala ju je Anna Fa-toumata Mbairo, reprezentativka Fran-cuske. Šutalo je u repasažu pobijedilaJovanu Nikić iz Crne Gore zatim izgubilaod Maiko Inoue iz Japana te na koncuzauzela sedmo mjesto. Ivana Šutalo jebila jedina dubrovačka sportašica na 29.ljetnoj Univerzijadi na kojoj je Hrvatskanastupila s ukupno 22 sportaša u petsportova: streljaštvo, skokovi u vodu,gimnastika, judo i taekwondo. Dodajmoi to da je jedan od trenera hrvatske judoreprezentacije bio i Mateo Semiz, glavnitrener Judo kluba Dubrovnik 1966. Idućinastup Ivana Šutalo će imati na Sv-jetskom seniorskom prvenstvu u Bu-dimpešti, koje počinje 28 kolovoza.

KUP HRVATSKENovigrad - BŠK Zmaj 3:0U pred kolu Kupa Hrvatske blatski Zmaj je u utorak, 22. kolovoza, u Novi-gradu izgubio od istoimenog drugoligaša 3:0 (2:0), te se oprostio od dal-jnjeg natjecanja, a Novigrad izborio šesnaestinu finala Kupa Hrvatske..

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUG - TREĆELIGAŠKISTART OVE SUBOTE I NEDJELJEDubrovčani dočekuju PločanePosljednju utakmicu pred start trećeligaškog nadmetanja GOŠK Dubrovnik1919 je odigrao prošlu subotu na Lapadu protiv Župe Dubrovačke i po-bijedio 3:1. Pogotke su za Dubrovčane postigli Berković (2) i Horvat, dokje jedini pogodak za Župljane dao Viktor Lekaj. GOŠK Dubrovnik 1919 jeza trećeligaško nadmetanje ostao bez tri važne karike: Karla Torbarine,Stipe Barana i Marko Jurića koje će biti teško nadomjestiti. Redove du-brovačkog trećeligaša od ove sezone pojačala su čak šestorica novihigrača. Tako ćemo ove sezone uz povratnika Iva Caputa gledati još i Bru-na Ljubića, Tonija Nikolića, Domagoja Pericu, Vinka Petkovića i MatejaNađa. Želje Dubrovčana su gornji dom prvenstvene ljestvice. Podsjetimokako nova sezona 3. HNL-jug kreće ove subote, kada dubrovački GOŠKna svom travnjaku dočekuje ekipu Jadrana iz Ploča. Utakmica počinje u17:30 sati.U 1.kolu još se sastaju: Hrvace - Neretvanac, Croatia - BŠKZmaj, RNK Split - Imotski, Primorac B - Junak, Primorac S - Zadar, Kamen- Zagora, Val- Urania. Prvi favoriti za naslov su RNK Split te Zadar. D.Kovač

E: tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992mARKETIN

onika i turnir je na sve većemnivou. Najbolji parovi iz završnogdana turnira nagrađeni su prigod-nim nagradama. Nakon završet-ka finala, upriličena je zajedničkavečera za sve prisutne boćare i lju-bitelje boćanja.Rezultati završnog dana:polufinala:Vlaho Monković, Mato Kesovija -Pero Glavinić, Srećko Čupić (IvoČupić) 7:6Pero Fiorović, Stanko Matković -Ivo Trković, Ante Bratoš 13:2finale: Vlaho Monković, Mato Kes-ovija - Stanko Matković, PeroFiorović 13:7. Luko Hendić

49GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA XX. STOLJEĆA

Diplomatske stvariDiplomatske stvariDiplomatske stvariDiplomatske stvariDiplomatske stvariDiplomatsko osoblje nisu „sveci“, jer nji-hovi nastupi i izjave u javnosti (naročitokad svoju službu obavljaju u inozemstvu)predmet su povećane pozornosti „sedmesile“ i tajnih službi. Najčešće „pune stran-ice“ kad se dovedu u vezu s poslovima„nespojivim s njihovim diplomatskimdužnostima“ pa postanu „persona nongrata“. Zatim, ako si žele upotpuniti os-

obni život pa „slučajno“ upoznaju atraktivnu ženu (izmišl-jenog zanimanja) na nekom prijamu, može ih prije ili poslijekošta diplomatske službe. Za dotičnu „damu“ ustanovi seda je prostitutka i/ili špijunka. (Što je bila specijalnost biv-šeg DDR-a da koristi žene za špijunažu). Najčešći prekrša-ji koji se prepisuju diplomatima su zbog parkiranja vozilana nedozvoljenim mjestima, vožnja u alkoholiziranom stan-ju, prebrze vožnje ili su troškovi njihovog boravka u inozem-stvu enormno visoki, što je onda na štetu budžeta državekoju zastupaju.Jedan skup diplomata u jednom rimskom hotelu trebao jeproći kao uglađena svečanost koja je upriličena prigodompovratka američkog tajnika u SAD-e. Tijekom odvijanjajedne plesne točke došlo je do neočekivanog obrata. Nas-tala je opća tučnjava kao u nekoj srednjovjekovnoj du-brovačkoj krčmi ili u salonu na Divljem zapadu.

„Crvena Hrvatska“ od 9.2.1907. go-dine, broj 12. DIPLOMATSKESTVARIOvih dana bili su se sastali u jednomrimskom hotelu razni diplomati navečeru, priređenu u počast tajnikasjeverno-američkog poklisarstva, kojije odlazio. Pozvane su bile i nekepjevačice, da ih „zabave“, među koji-ma je bila i ekscentrična plesačica(vjerojatno umjetničkog imena – op.D.R.)) Pomponette. Ona nije moglada trpi neke pretjeranije šale (ili doba-civanja – op. D.R.), koje su diplomatiizvađali (glasno komentirali njen nas-tup ili njen izgled – op. D.R.), te kad jojdosadi udari jednog diplomata. Nas-tade među svima gungula, a Pom-ponette sretno uteče. Gospodi diplo-matima ne (nije) bilo dosta, pa su (se)htjeli osvetiti onim ostalim „diverttes-ama“ („zabavljačicama“?), što susjedile po sredini stola, te udri (po nji-ma) čim god im se trefilo (našlo priruci). Tajnik španjolskog poklisarstvakod Vatikana(!) Diaz baci na Veru Syl-vas ne zna se (točno što) ili šećera ilisoli (vjerojatno skupa sa staklenkom?

– op. D.R.), a ova ne budi lijena te nje-ga flašom po glavi. Diaz padeneosviješten (onesviješten) i krvav natle. Djevojke udariše u viku, a gospo-da diplomati, nediplomatski se među-sobno potukoše. Diaz je sada u kre-vetu. Priređivače zapala je večeranekoliko hiljada, a osim toga štetuuslijed tučnjave morali su (dodatno)platiti sa još 800 lira. Navedeni diplo-matski „incident“ svakako je u rimskimtiskovinama bio udarna vijest vjerojat-no duže vrijeme, kad ju je objavio idubrovački tisak. Je li „ekscentričnaplesačica“ Pomponette postala jošpopularnija zbog svoje reakcije nijepoznato. U današnjem vremenu daje to učinila neka plesačica (ili pjevači-ca) mediji bi je pratili poput zvijezde isigurno bi dobila mnoge ponude zanastupe. Danas se to radi mnogo„profinjenije“, najčešće objavljivanjemgolišavih fotografija. Afere i skandali(izmišljeni ili stvarni) vezani su uglavn-om za poznate osobe, a njih pomnoprate mediji, jer su takve „ekskluzivne“vijesti danas „in“ kako u svijetu tako ikod nas.

U SUBOTU POČINJE MEĐUNARODNI GLAZBENI FESTIVAL

Dubrovnik u pozno ljetoDubrovnik u pozno ljetoDubrovnik u pozno ljetoDubrovnik u pozno ljetoDubrovnik u pozno ljetoDubrovački simfonijski orkestar i ove godine organizira 5.po redu Međunarodni glazbeni festival Dubrovnik u poznoljeto, koji počinje u subotu 26. kolovoza, a trajat će do krajarujna. Festival koji je nastao iz želje i potrebe da se turističkakulturna ponuda obogati i nakon zatvaranja Igara, svakegodine sve više napreduje. Program ovogodišnjeg festivalapredstavili su Damir Milat, ravnatelj Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra i Christoph Campestrini, glazbeni direk-tor i dirigent na Festivalu.O festivalu su u Sponzi govorile i privremena pročelnica grad-skog Odjela za kulturu Ana Hilje te direktorica Turističkezajednice Romana Vlašić.Ovogodišnji program uključuje 15 događanja - simfonijskihkoncerata, komornih koncerata i recitala koji će se održati uatriju Kneževa dvora. Na otvaranju uz orkestar i Dubrovačkikomorni zbor sudjeluju jedan od trenutno najboljih zborovau Hrvatskoj, Oratorijski zbor crkve Sv. Marka Cantores sanctiMarci iz Zagreba, jedan od najtraženijih hrvatskih baritona uinozemstvu – Leon Košavić te sjajna Monika Cerovčec.Na programu je i sada već tradicionalna suradnja s LausAkademijom Dubrovnik koja dovodi vrsne glazbenike uKnežev dvor – ove godine su to pijanistica Ida Gamulin ičelist David Grigorian. Legendarna pijanistica DubravkaTomšič Srebotnjak nastupit će s orkestrom 29. kolovoza.Ugledni armenski pijanist i pedagog Ruben Dalibaltayanrecital će održati 31. kolovoza, a u rujan ulazimo nastupomnaše koncertne majstorice Đane Kahriman.U Gradu će gostovati i njemački dirigent sa zavidnom sv-jetskom karijerom, Stefan Sanderling, dok će na istom kon-certu kao solist nastupiti jedan od najboljih hrvatskih klari-netista, Radovan Cavallin. Gitarist Maroje Brčić održat ćerecital 7. rujna, a ruski violinist Dmitry Sinkovsky nakon ovaci-ja za izvedbu Četiri godišnja doba u lipnju, ponovno dovo-

di Vivaldijevu glazbu u Grad i toovoga puta zajedno s vrhunskim tali-janskim lutnjistom Lucom Piancom.U sklopu festivala vodeći jazzglazbenik na ovim prostorima, Mat-ija Dedić će predstaviti svoj novi al-bum „Male ljubavi“, dok će gošćana njegovom koncertu 14. rujna bitisvjetski poznata harmonikašica Mer-ima Ključo. Nakon nekoliko godinau grad se vraća nastupati i sopranis-tica Nikolina Pinko Behrends, dokkanadski dirigent Marc Tardue nas-tupa u Dubrovniku po prvi put. Om-iljena gošća Dubrovnika, pijanisticaJasminka Stančul nastupit će u Dvo-ru 19. i 21. rujna, a festival će zakl-jučiti naša najpoznatija pijanistica uinozemstvu, Martina Filjak.Maestro Campestrini je istaknuokako je putujući po svijetu shvatio d

ovom dubrovačkom Festivalu repu-tacija u glazbenim krugovima raste,dok je ravnatelj Orkestra Milat kazaokako se nada da će i neki drugi pre-poznati važnost i kvalitetu ovog festi-vala te da će biti više financijskih sred-stava za programe.Na konferenciji za novinare u Sponzijavnosti je predstavljena i nova(druga) koncert majstorica du-brovačkog orkestra, koja je izabra-na na slijepoj audiciji u Slanici. Ameri-kanka, violinistica Mirabai WeismehlRosenfeld, trenutno radi u španjol-skoj Valenciji, a u travnju slijedećegodine trajno će se doseliti u Grad izaposliti u Dubrovačkom sim-fonijskom orkestru. Na istoj audicijiza vođu viola izabran je ŠimunKončić.Ulaznice za koncerte dostupne su u

uredu Orkestra od 9 do 14 sati,u gift shopu Dubravka na Pila-ma, u Luži, u agenciji Perla Adri-atica na Pločama te jedan satprije početka koncerta. Povlaš-tene cijene (10 kuna za korisni-ke Libertasovog pokaza, 20kuna za umirovljenike, zagrađane stare gradske jezgre istudente s kulturnom iskazni-com besplatan ulaz, te 30% po-pusta za građane na standardnecijene ulaznica) bit će dostupneisključivo na blagajni orkestra.

Dubrovniknet team

50 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIV ARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA IPROGRAMA RADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (7)

Piše: Dr. sc. Ivo Orešković,arhivist specijalist

Upravljanje ljudskim kapitalomUpravljanje ljudskim kapitalomUpravljanje ljudskim kapitalomUpravljanje ljudskim kapitalomUpravljanje ljudskim kapitalomVjerujem da dragi Bog zna temeljni postulatarhivske struke, načelo prvobitnoga reda, te daće stvoriti okruženje u kojem će arhivist odložitiarrivistu, mi bismo rekli u ropotarnicu povijesti,a naši istočni susjedi kažu malo slikovitije i zornije– đubrište istorije!

Društveno odgovorno poslovanje, kaojedna od triju sastavnica ekonomskogkoncepta održivog razvoja, ima svoju in-ternu i eksternu dimenziju. Da bi se mo-gle ispuniti zadaće i ciljevi eksterne di-menzije društveno odgovornog poslo-vanja potrebno je unutar ustanove prijesvega imati jedan od najbitnijih resursa,a to je ljudski kapital. Interna dimenzijadruštveno odgovornog poslovanja prijesvega se odnosi na upravljanje ljudskimkapitalom, a ogleda se u praksi na pro-vođenju mjera koje imaju za cilj privućikvalitetne kadrove i što je još važnijezadržati ih ulažući u njih. Jedna od njihje koncept doživotnog učenja (Long LifeLearning concept) koja podrazumijevakontinuirano aktivno praćenje i motiviran-je zaposlenika. Njoj prije svega mora pre-thoditi čin odgovornog ponašanja pri sa-mom zapošljavanju ili imenovanju odgo-vornih osoba unutar arhivske službe. Onne smije sadržavati bilo kakav oblik dis-kriminacije. Sam odabir trebao bi biti re-zultat stvarnih potreba službe i stručnihkompetencija kandidata. Ovakav pristupzahtjeva istovremeno i odgovornostzaposlenika sukladno kodeksu ponašan-ja koji podrazumijeva njegov kontinuiranrazvitak i sposobnost preuzimanja novihobveza i zadataka unutar službe, a kojisu posljedica stalnih promjena u društ-vu. Na ovaj način se osigurava ne samobrži protok informacija već i vertikalnapokretljivost zaposlenika. Implementiran-ju ovakvog upravljanja ljudskim resursi-ma u javnu službu kao što je arhivskamora prethoditi utvrđivanje jasnih kriteri-ja vrednovanja znanja i rada. To pak po-drazumijeva strateško planiranje upravl-janja ljudskim resursima sukladno novimizazovima struke i restrukturiranje unutarsustava poštujući načelo socijalne osjetl-jivosti. Ovakvo upravljanje ljudskim kap-italom unutar arhivske službe dalo bi zarezultat podizanje razine intelektualnogkapitala u arhivima u cjelini. PostojećiPravilnik o unutrašnjem ustroju du-brovačkog arhiva rađen je i odgovaravećim dijelom percepciji razvitkaustanove u pravcu gore navedenih ak-tivnosti, ali iziskuje i određene nužnepromjene. Ovdje ću ukazati na objektivneprobleme koji postoje i koji već sad, ali

što je najopasnije dugoročno moguugroziti kvalitetu rada i opstojnost Arhivakao javne ustanove. Jedan od poteza kojije napravljen je jednostavno neshvatljiv,a to je da je Odjelu za sređivanje, obradui zaštitu arhivskog gradiva iz vremenaDubrovačke Republike od strane resor-nog Ministarstva kulture ukinut statusOdjela od nacionalnog značaja. Svojevre-meno sam (2001. – 2004.) upozoravaona nužnu potrebu otvaranja novih radnihmjesta u tom odjelu Arhiva i to iz razlogašto su tada još uvijek zaposlenici Arhivabili profesor Ivo Veselić i dr. sc. Ante Šol-jić i imali želje i radnoga elana da tih zad-njih godina svoga radnoga staža posve-te se novim mladim djelatnicima i obučeih potrebnim znanjima i vještinama kakobi mogli obrađivati arhivske spise iz vre-mena Dubrovačke Republike prije svegaone 12. do 15. stoljeća. Uvidjevši da setakvo rješenje neće dogoditi od straneMinistarstva kulture tj. sredstvimadržavnog proračuna o istome sam razgo-varao nešto kasnije s tadašnjom gra-donačelnicom grada Dubrovnika gos-pođom Dubravkom Šuicom i biskupomŽelimirom Puljićem, da pokušamo zajed-ničkim naporima osigurati određena sred-stva za ta radna mjesta. Na žalost tijekpolitičkih i društvenih događanja je doveodo odlaska biskupa Puljića u Zadar i gu-bitka pozicije gradonačelnice gospođeŠuice na lokalnim izborima kad ja više inisam bio ravnatelj Arhiva. Do danas popitanju tog problema u Arhivu nitko ododgovornih nije ništa poduzeo. Danas utom odjelu radi dvoje kolega koji moguodgovoriti izazovima takvoga posla. Post-avlja se pitanje što nakon njih? Stoga sekao prioritet kadrovske politike Arhivanameće potreba za određenim brojemprofesora latinskog jezika koje ćenavedene kolege i ostali meritorni znan-stvenici istraživači obučiti potrebnim znan-jima za obradom i sređivanjem arhivskoggradiva iz vremena Dubrovačke Repub-like. Takvi kadrovi zasigurno postoje ili ćese formirati između ostalog iz redova po-laznika poslijediplomskog studija u Du-brovniku. Druga nelogičnost koja postojiu organizaciji rada Arhiva jest da djelat-nice koje sam osobno zaposlio kao pro-fesorice talijanskoga jezika s ciljem sre-

đivanja arhivskihfondova iz vreme-na austrijske up-rave ne obavljajutaj dio posla!?Gdje je smisao daiste obrađuju i

sređuju arhivske fondove iz vremena komunis-tičke Jugoslavije? Osim ako to nije farsaprikrivene nostalgije arriviste za njemu dobrimminulim vremenima. Prije svega dva najvećaarhivska fonda Okružno poglavarstvo Dubrovnik(1816. – 1868.) prema evidencijama 143 d/m iKotarsko poglavarstvo (1868. 1918.) 185 d/m idrugi manji fondovi uprave (mješovite preture iopćine) iz vremena austrijske uprave su nesre-đeni. Kolega koji je niz godina «radio na timposlovima» iza sebe nije ostavio ništa ili boljerečeno ostavio je još veći nered, baveći senavedenim gradivom isključivo za potrebesvoga istraživačkoga rada s isključivim ciljemznanstvenog napredovanja, kršeći temeljni pos-tulat arhivske struke tj. izlučujući gradivo iformirajući samo njemu potrebne zbirke spisa!Isto su činili hrvatski znanstvenici dok je navede-no gradivo bilo smješteno u palači CvijeteZuzorić gdje je pretrpjelo dugogodišnja znatnaoštećenja. Žalosno je da isti nisu uvažavali ne-pisano pravilo arhivističkog rada: Vrati spis namjesto gdje je bio, pa i ako je pogrešno! Netoč-ni su podaci iskazani u Registru arhivskih fon-dova i zbirki RH gdje se za navedena dva fondanavodi broj arhivskih kutija kad je gradivo jošuvijek jednim dijelom u starim prenatrpanimsvežnjevima. Tragično je da je netko tko je ut-varao svoju stručnu superiornost, kod nazovisređivanja istih fondova, arhivskoj jedinici prila-gođavao tehničku. U prijevodu to znači da jenatrpavao spise u velike arhivske kutije umjes-to da je razdjeljivao arhivske spise na manje je-dinice i tako ih ulagao u standardizirane arhivskekutije koje su manipulativno učinkovite. Pojedi-no arhivsko gradivo kao primjerice OpćinaCavtat nalazi se u arhivskim kutijama potpunonesređena od vremena 1815. do 1945. gdje seu biti radi o tri zasebna arhivska fonda itd. Ko-rištenje gradiva s ciljem i znanstvenog napret-ka od strane arhivista ima svoju opravdanostukoliko istovremeno podrazumijeva i arhivistič-ko sređivanje i obradu arhivskog fonda ili zbirkekoja je izvor za njegov vlastiti znanstveni rad.Mjerilo obavljenoga posla tada mogu biti kn-jige i to koje su prije svega objavljeni inventari suvodnim znanstvenim studijama. Ima li naš Ar-hiv i jedan takav objavljen rad na temelju gradi-va austrijske uprave? Nema. Stoga je nužnopotrebno već sada formirati radnu skupinudjelatnika arhivista i arhivskih tehničara koji bipristupili ovom vrlo zahtjevnom poslu. Taj posaomoguće je planirati nakon završetka investicijenove zgrade prilikom preseljenja gradiva gdjeće postojati uvjeti za njegovo isprašivanje ičišćenje. Moj kolega i prijatelj Zoran Perovićčesto umije kazati: Mi arhivisti smo konobari!Ja bih dodao da moramo biti prije svega vještikuhari u arhivskim spremištima, kako bi konobarznao čime poslužuje gosta ili korisnika, a da sepri tome ne mora ispričavati zbog aljkavosti inemara kuhara, pravdajući neznanje pohlepnogi gramzljivog gazde arriviste. Da li će naš gazdaravnajući ugostiteljskim objektom Sponza u na-dolazećem vremenu ipak možda spoznati dase iznad njegovih odaja nalazi Arhiv!? Teško.Zašto? Zato jer njegovo temeljno arhivističkonačelo jest: Svi mi volimo Arhiv onoliko kolikonam on donosi! (nastavlja se)

51GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

U KINU SLAVICI

Atomska bombaAtomska bombaAtomska bombaAtomska bombaAtomska bombaU okviru programa “Okusidrugačije kino” udruge Ki-nookus, u subotu, 19. kolovo-za prikazan je dokumentarac“Bomba” redatelja Kevina For-da, Smriti Kesharija i EricaSchlossera.Film, kombinacijom arhivskih isuvremenih snimki, pripovijedapovijest atomske bombe,namjerno izbjegavajući striktnukronologiju. Stroj smrti slavi sena bombastičnim vojnim parad-

Prvorodni grijehPrvorodni grijehPrvorodni grijehPrvorodni grijehPrvorodni grijehKao što kroz neposlušnost jednogčovjeka postaše mnogi grešni,tako će i kroz poslušnost jednogpostati mnogi pravedni...Poslije Adama i Eve grijeh se rapidnoraširio kroz cijelu ljudsku vrstu. Oni subili krivi zbog gordosti i neposlušnosti,dok je njihov sin Kain učinio bratoubistvo. Kainovi potomcibrzo su zaboravili na Boga i počeli su da organizuju svojuzemaljsku egzistenciju. Sam Kain «sazida grad». Jedan odnjegovih najbližih potomaka bio je «otac onih koji su živjelipod šatorom i čuvali stoku»: drugi je bio «otac onih koji susvirali liru i gajde»; treći bješe onaj «koji bješe vješt kovati svaš-ta od mjedi i od gvožđa» (1. Moj 4,17-22). Ustanova gradova,gajenje stoke, muzika i druge umjetnosti bila je tako prihvaće-na među Kainovim potomcima kao nadomjestak izgubljenerajske sreće.Posljedice pada proširile su se po cijelom čovječanstvu. Ovoje rastumačio sv.apostol Pavle: «Zato što kroz jednoga čovje-ka uđe u svijet grijeh, i kroz grijeh smrt, i tako smrt uđe u sveljude, pošto svi sagrješiše» (Rimlj.5,12). Ovaj tekst koji jeformirao osnovu crkvenog učenja o «prvorodnom grijehu»,može se razumjeti na više načina. Grčke riječi efho panteshemarton mogu se prevesti ne samo «pošto svi (ljudi) sagre-šiše» već i «u kome (tj.u Adamau) svi sagrješiše».. različita či-tanja teksta mogu da prouzrokuju različita shvatanja onogašto «prvorodni grijeh» značiAko prihvatimo prvi prevod, znači da svaka ličnost je odgovor-na za svoj lični grijeh, a ne zbog Adamovog prekršaja. Ovdje jeAdam samo prototip svih budućih grešnika. Svakoga koji ponav-lja Adamov grijeh odgovoran je samo za svoj lični grijeh. Adam-ov grijeh nije uzrok naše grešnosti; mi ne učestvujemo u njego-vom grijehu i njegova krivica ne može preći na nas.Međutim, ako čitamo tekst da glasi «u kom svi sagrešiše», možeda se tumači da Adamov grijeh prelazi na sve buduće gen-eracije ljudi, odnosno da je ljudska priroda u cijelosti zaraženagrijehom. Sklonost prema grijehu postala je nasljedna. A odgo-vornost otpadaja od Boga postala je univerzalni grijeh. Kao štokaže sv. Kirilo Aleksandrijski, sama ljudska priroda se «grije-hom razboljela». Zbog toga mi svi imamo udjela u Adamovomgrijehu, pošto svi imamo udjela u njegovoj prirodi. Sveti Makar-ije egipatski govori o «kvascu zlih strasti» i o «tajnoj nečistoti istalnoj tami strasti», koje su ušle u našu prirodu uprkos našojprvobitnoj čistoti. Grijeh se tako duboko ukorijenio u ljudskuprirodu, tako da nema ni jednog Adamovog potomka koji bi biopošteđen od nasljednosti predispozicije prema grijehu.Pisci Starog zavjeta imali su jasnu sliku o nasljedno grešnosti.«Gle u bezakonju sam začet, i u grijehu rodi me mati moja»(Ps 50,5) Oni su vjerovali da Bog «pohodi grijehe otačke nasinovima do trećeg i četvrtog koljena» (2. Moj 20,5). U kas-nijim riječima usput se spominje čak ni nevinost djece, čijalična grešnost ukorijenjena u grijesima njihovih praroditelja.S racionalne tačke gledišta, kazniti cijelo čovječanstvo za Ad-amov grijeh jeste nepravda. Ali nema ni jedne hrišćanskedogme koja bi se uvijek mogla usaglasiti sa razumom. Religijaunutar granica razuma nije religija, već goli racionalizam. Jerreligija je nadrazumna i nadlogična. Učenje o prvorodnomgrijehu otkriveno je u svjetlosti otkrivenja i prihvata se prekodogme o pokajanju i izmirenju čovječanstva preko NovogAdama, Hrista...jer « kao što jednim prijestupom dođe osudana sve ljude, tako i jednim opravdanjem dođe na sve ljudeopravdanje života. Jer kao što kroz neposlušnost jednog čovje-ka postaše mnogi grešni, tako će i kroz poslušnost jednogpostati mnogi pravedni... da bi, kao što carova grijeh u smrti,tako i blagodat carovala pravednošću za život vječni kroz IsusaHrista, Gospoda našega» (Rimlj.5,18-21).

ama nuklearnih sila, dok filmski ma-terijal pokazuje kako bomba nijeizgubila ništa od svoje perverznemoći fascinacije: Indijci, Sjeverni Ko-reanci i Britanci marširaju visoko po-dignutih glava.Film ne sadrži nikakav komentar:njegova eksperimentalna montažaza cilj ima ustanoviti veze i potak-nuti nas da stanemo i razmislimo.Arhivske snimke podsjećaju na vr-ijeme kada se naivno vjerovalo dase radijacija može uklonitideterdžentom. Apel svima nama dane odustanemo od sna o svijetu beznuklearnog oružja.

ZATVORENA IZLOŽBA ‘ATELJERIJA’ LENE KRAMARIĆ U SEBASTIANU

Mjesec dana sMjesec dana sMjesec dana sMjesec dana sMjesec dana sLenomLenomLenomLenomLenomLena Kramarić, mjesec dana jepretvorila izložbeni prostor Galer-ije Sebastian u svoj atelje i bezprestanka je stalno stvarala noveradove. Mnogobrojni posjetiteljibili su oduševljeni njenim radovi-ma kao i veselom i razigranomduhu koji umjetnica posjeduje ine skriva ga, taj njen pomalodječji i lepršavi duh može se vid-jeti u slikama koje Lena oslikavas puno ljubavi, žara i emocije.Izložba je zatvorena u utorak, 22.kolovoza.

SJAJAN KONCERT S.A.R.S.-a U KAMPU SOLITUDO

Bio je to pravi spektaklBio je to pravi spektaklBio je to pravi spektaklBio je to pravi spektaklBio je to pravi spektakl

Jedna od najpopularnijih grupa u regiji, S.A.R.S., 18.kolovoza je u sklopuLjeta u Valamaru nastupila na pozornici kampa Solitudo. Sjajno raspoloženina noge su digli brojnu publiku. Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

52 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Sutra izborna skupština UdrugeSutra izborna skupština UdrugeSutra izborna skupština UdrugeSutra izborna skupština UdrugeSutra izborna skupština UdrugeValja otvarati mogućnosti za angažman mlađihčlanova, poticati ih i forsirati, jer su upravo oni jedinipravi dokaz da Udruga pa i antifašizam uDubrovniku imaju budućnostSutra, u subotu, 26. kolovoza, održat će se Izborna skupš-tina Udruge antifašista Dubrovnik. Uz izvještaj o radu urazdoblju od Godišnje skupštine održane 2. srpnja prošlegodine, izvještaje: o prihodima i rashodima 2016. godine iNadzornog odbora, Skupštini će se predstaviti program radai plan prihoda i rashoda za 2018 godinu. Poslije rasprave,skupštinari će izabrati Predsjedništvo od 17 članova, po tričlana i zamjenika člana Nadzornog odbora, a na svojoj pr-voj sjednici članovi Predsjedništva izabrat će predsjednika,dva zamjenika predsjednika, tajnika i zamjenika tajnikaUdruge antifašista Dubrovnik i njenog Predsjedništva.Završne pripreme pred Izbornu skupštinu obavilo je Pred-sjedništvo Udruge 21. kolovoza na svojoj posljednjoj sjed-nici u dosadašnjem sastavu, ujedno desetoj sjednici odGodišnje skupštine održane sredinom prošle godine. Biloje riječi o potrebi za popunom organa Udruge novim lici-ma, naročito mlađim antifašistima. Nažalost takvih ima malomeđu članstvom Udruge antifašista Dubrovnik i to je dostasložen problem koji Udrugu antifašista mori već duže vr-ijeme. To ne znači, rečeno je, da u Dubrovniku i na du-

Još ima mjesta za KozaruJoš ima mjesta za KozaruJoš ima mjesta za KozaruJoš ima mjesta za KozaruJoš ima mjesta za KozaruJoš ima mjesta za četverodnevni jesenski izlet autobusomu Nacionalni park Kozaru, kojeg Udruga antifašista Du-brovnik organizira, od četvrtka, 28. rujna do nedjelje, 1. lis-topada ove godine, a povodom sedamdeset pete obljet-nice Bitke na Kozari. Smještaj je osiguran u hotelu „Monu-ment“ sa tri zvjezdice, u pravoj prirodnoj banji na više od800 metara nadmorske visine. Planiran je obilazak Memo-rijalnog centra epopeje Kozare i središnjeg spomenika naMrakovici, lakše planinske šetnje, korištenje raspoloživihhotelskih sadržaja te izleti s vodičem u Prijedor i Banja Luku.Cijena izleta od tisuću kuna uključuje prijevoz autobusom ihotelski smještaj na bazi polupansiona. Prijave s uplatomprimaju se do popune autobusa, u uredu Udruge poned-jeljkom, srijedom i petkom od 10 do 12 sati.

Izlet u PodgoruIzlet u PodgoruIzlet u PodgoruIzlet u PodgoruIzlet u PodgoruBliži se sedamdeset pet godina od osnivanja partizanske mornarice NOVJ.Ta značajna obljetnica naše NOB-e obilježit će se svečanim skupom unedjelju, 10. rujna, s početkom u 11 sati, u Podgori, kolijevci ratne mor-narice NOVJ, na platou pod velebnim spomenikom „Galebova krila“, kojije otkriven 1962. godine. Organizatori manifestacije su Zajednica ABAMakarskog primorja i Zajednica ABA Splitsko-dalmatinske županije. Uzprigodne riječi o 75. obljetnici Partizanske mornarice NOVJ i značajunjenog osnivanja za oslobođenje okupiranih primorskih krajeva i otoka iza pobjedu nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu te prigodno obraćanjepredstavnika vlasti, društvenih i političkih struktura, planiran je prigodniumjetnički program, a za kraj zajednički ručak - vojnički grah. Udrugaantifašista Dubrovnik organizira odlazak u Podgoru u nedjelju, 10 rujna,u 6,45 sati. Broj mjesta u autobusu je ograničen, a cijena prijevoza je stokuna.

Zločin je pravo lice ustaškog režimaZločin je pravo lice ustaškog režimaZločin je pravo lice ustaškog režimaZločin je pravo lice ustaškog režimaZločin je pravo lice ustaškog režima

brovačkom području nema antifa-šistički opredijeljenih mladih ljudi,jer njih zasigurno ima, možda su iu većini, i pred Udrugom antifašis-ta je najznačajniji zadatak kako os-misliti programe i načine za oživitiinteres mladih ljudi za antifašizam iaktivnost u Udruzi i u limitiranimpostojećim uvjetima, bez odgo-varajućih prostora i sredstava i saškolskim sistemom u kojem su širo-ko otvorena vrata crkvi, a antifa-šizmu ni odškrinuta, nego gotovozatvorena. Upravo zato valja otva-rati mogućnosti za angažmanraspoloživih mlađih članova, poti-cati ih i forsirati, jer su upravoangažirani mladi ljudi jedini pravidokaz da Udruga pa i antifašizamu Dubrovniku imaju budućnosti.Pritom treba imati na umu da dan-ašnja mladost, unatoč lažima ipokušajima revizije povijestiDrugog svjetskog rata na ovimprostorima zasigurno u većini imapozitivan stav o našoj antifašističkojprošlosti, ali je prioritetno ne intere-

sira ni Neretva ni Sutjeska ni Tito niKumrovec ni ustaše, a ni partizaniu znatnijoj mjeri. Mlade ljude zani-ma danas i sutra, zanimaju ih jasnividici u vezi sa životom koji živedanas i koji ih očekuje sutra, zani-ma ih suvremeno obrazovanje, sta-bilno zaposlenje s plaćom od kojese može ljudski živjeti i postepenorješavati temeljne životne potrebe,prvenstveno stambeno pitanje, za-nima ih napredovanje u struci iradu. Antifašizam nije samo NOB-a, ni povijest ni sjećanja, antifašizamje jasan stav i odnos prema pojav-nim oblicima fašizma danas, pre-ma terorizmu, rasizmu, nacional-izmu, mržnji, netoleranciji, suživotui održivom razvoju u svakom po-gledu. Po tim pitanjima nismo us-pjeli privući mlade i ozbiljnije ih zain-teresirati našim programima. Vr-ijeme poslije Izborne skupštinenaša je nova šansa, prilika za po-pravni, rečeno je uz ostalo na sjed-nici Predsjedništva ususret sutraš-njoj Izbornoj skupštini. kl

Prošlo je sedamdeset šest godina od počet-ka Drugog svjetskog rata i fašističke oku-pacije te početka narodnog ustanka i NOB-e na ovim našim prostorima. Fašizam i ratdonijeli su i na dubrovačko područje vlastokupatora i marionetske NDH i s njima zeb-nju, strah, teror, zatvore logore, krv i smrt, asva pogubnost ustaške strahovlade poka-zala se i stravičnim zločinom izvršenim u lje-to 1941. godine. Početkom srpnja Dubrovniki okolicu potresao je strašan zločin koji sedogodio na Lisačkim rudinama u stonskomzaleđu. U noći između 2./3. srpnja skupinadubrovačkih ustaša na čelu s AntomDuževićem i pod fašističkim pozdravom „zadom spremni“, koji priziva i donosi smrt, uh-vatila je grupu građana, uglavnom Srba.Odvezli su ih autobusom do Rudina i tu ihna stravičan i svirep način usmrtili. Ubijenisu: Jovo Pravica, željeznički strojovođa; Mi-lan Vučić, posjednik; Ivo Lečić, mesar; BožoBatinić, pomorski kapetan; Jozo Marić,obućar; Risto Kosović, vozač; Jovo Medan,trgovački pomoćnik; Murat Hajdarhodžić,gostioničar, Marko Iličković, gostioničar, te

iz Metkovića Vasilije Kovačina, pravosalvni svećenik; Boško Pop-ovac, trgovac i Mirko Popovac, učitelj. Mirko Popovac uspio je

pobjeći dok su uhićene provodili u Ston.Međutim, ubrzo je ponovno uhićen, izubi-jan i živ bačen u provaliju kod Brsečina.Toga dana je uhvaćen i ubijen RankoMladenović, žandarski podnarednik izTrebinja.Zločin koji je u Dubrovniku odjeknuomučno, izvršen je prema naređenjuUstaškog stožera, stožernika Iva Rojnicei logornika Mladena Kaštelana. Na čelugrupe egzekutora, ubica naoružanihnoževima, maljevima i sjekirama, bio jeustaški poručnik Ante Dužević. Ovim sustravičnim zločinom ustaše skinuli maskui u pravom svjetlu pokazali svoje zloči-načko lice i nakane. Ekshumacija žrtavaumorenih na Lisačkim rudinama, uz doz-volu okupatorskih i ustaških vlasti rodbi-ni žrtava, obavljena je sredinom rujna1941. godine, ali nije dozvoljeno da sepokopaju u Dubrovniku. Mrtvački sanducis ekshumiranim leševima odvezeni su doZavale u Popovu polju i položeni u jednujamu na tamošnjem groblju.

Grozomorna naredba Ustaškogstožera Dubrovnik iz lipnja 1941.

53GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecija-list za štitnjaču - ambulanta u petak i subotu, 1. i 2. rujna.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u četvrtak i petak, 7. i 8. rujna.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica

- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

U Polikliniku Marin Med dolazi ugledni zagrebački profesor dr. Darko Antičević

ORTOPEDIJA DJEČJE DOBI ZA NAJMLAĐE PACIJENTEORTOPEDIJA DJEČJE DOBI ZA NAJMLAĐE PACIJENTEORTOPEDIJA DJEČJE DOBI ZA NAJMLAĐE PACIJENTEORTOPEDIJA DJEČJE DOBI ZA NAJMLAĐE PACIJENTEORTOPEDIJA DJEČJE DOBI ZA NAJMLAĐE PACIJENTEImate dijete sa ortopedskim problemima? Pregled možete obav-iti u Poliklinici Marin Med u koju dolazi cijenjeni zagrebački profe-sor dr. Darko Antičević koji se bavi isključivo ortopedijom dječjedobi.Područje njegova stručnog rada je ukupna skrb sustava za kret-anje, a napose prirođene i stečene bolesti kuka, koljena i stopala,ultrazvučna dijagnostika od novorođenačke do adolescentne dobi,prirođene nejednakosti duljine donjih ekstremiteta, rekonstrukcijskakirurgija uz primjenu vanjskog fiksatora, korekcija kasnih posljedi-ca traume i infekcija na kostima i zglobovima, neuromuskularnebolesti i cerebralna paraliza, dobroćudni tumori kosti, koštane dis-

plazije, rijetke bolesti kostiju i zglobova, osteogenesis imperfectaitd.Ono što je važno naglasiti jest da prof. Antičević ima prilagođenpristup djeci koja imaju ortopedske probleme, pa čak radi i uokruženju bez bijelih kuta. Jednako tako, u liječenju se primjenju-ju noviji neoperativni postupci i suvremene operativne metode -kontrolirani rast kosti ili privremeno poluusporavanje rasta, in-tramedularna fiksacija, vanjski fiksatori prilagođeni dječjim kosti-ma itd.

54 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

Piše:Antun Švago

Ured ovl. inž. geodezije Željko KosovićBranitelja Dubrovnika 15

Na zahtjev stranke Damira Matijevića izrađen je Parcelacijskielaborat za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenjasukladno članku 9 Pravilnika o parcelacijskim i drugimgeodetskim elaboratima (NN 86/2007), na č.zgr 29 i č.zem222/54 k.o.Goveđari, a temeljem Rješenja o utvrđivanju građevnečestice KLASA: UP/I- 350-05/16-05/218; URBROJ: 2117/1-23/1-14-17-5 izdatog od Dubrovačko-neretvanske županije,Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, 2. kolovoza2017.godine. Pozivaju se nositelji prava na predmetnimčesticama č.zgr 29 i č..zem 222/54 k.o.Goveđari na predočavanjeelaborata 4. rujna 2017. u 9 sati u prostorijama ureda na adresiDubrovnik, Branitelja Dubrovnika 15, soba br. 29.

MATO MALI I PERO NJIOV

Dobro zna kuj ideTo što danaske umišjamo i sve osve podređujemo svojoj guzici, a pametujemo, nijeništa drugo vengo prdoklačenje

Negda se u naske, dok su kuće bile pune, i dok su se čejad gled-ala u oči, pripovijeda Mato, kad bi se zakračunali raštijo od obora,vratija od vinice, pojate, kapunare i štale, spuštijo pokriv na gustijer-nu… po večeru dogovaralo što ko, i đe, ima śutra učinje. Kako sesve izmijenilo: niti su kuće više pune, po oborima nema ni za lijekani kokota ni piplice, ni kučka ni mačka, niti baštine pjevaju od judi,niti se iko više gleda u oči, tako se i malo ko dogovara o śutrašnje-mu. Po večeru.Više nema ni onega kadarke bi čejade podranilo i krstom se prekrsti-lo. Vazdarke bi se našo neko ko bi, a da se ni krmeji nijesu dobroočistili, zaprdivo. U kući đe se držalo do reda, đe se svemu znalosvoje mjesto, dok čejade dobro ne bi otvorilo oči, ne bi se ni zaprdi-valo ni sipjalo. Pokonja Januka je vazdarke govorila kako punojglavi treba dzeru odmora, a ne praznoj glavi veliki odmor.- Jutarnja ura mira čejadetu više vaja vengo cijeli cjelišati dan mirabrez te ure – zno je rije pokonji Jozo.Negda je sve bilo drugovačije, jerbo u onijem bremenima i onijemokolnostima, i s onijem čejadetom, drugovačije i nije moglo bi. Ato što mi danaske, još naoružani teknikom, umišjamo drugovačije,sve osve podređujemo svojoj guzici, a pametujemo, nije ništa drugovengo prdoklačenje. Prđenje brez guzice, kako bi rekla pokonjaJanuka.Ono što je ostalo iz onije bremena za sva bremena, što Mato vaz-darke ponavja, jes to da nijedno čejade ne treba sluša što i kakogovori, vengo ga treba viđe što i kako radi. Čejade se, misli Sele,doduše, pantilo po riječima, ali su dobra djela nadživjela i lijeperiječi…S nama vakijem u vakoj današnjici naše se ne da išćera. Ono jevazdarke bilo jače od nas samije. I doma, i đe god bili. S kim godbili.More naš čoek i poj ne znam đe na ovemu svijetu, bi na ne znamkojemu položaju, bi s kijem bilo, on će – kaže Pero – sa sobomnosi ono što se tićilo u njegovu alevavanju. Ako je alavija i bi će

alavija, ako nije i ne more bi. Ko je ale-vo dobro, dobro će i nosi, i pronosi…a ko je niko u zlu i mržnji, pronosi će izlo i mržnju. Ako neće u prvomu oćeu trećemu kojenu, ko zna kojemu…Sva dobra svijeta, sve teknike svijeta, drži Pero, takijem ne mogupomoj da se promijene. Mogu mu jedino pomoj ono nevajalo sakri,ali kadarke dođu bremena, niknu će staro śeme. Ko što niknuneka śemena nakon ko zna koliko godišta, a čejade misli da jedošlo u sanitri, kasu ili travaru…Bezočnu čejadetu, onemu koje ne sluša ništa i nikoga vengo samosebe, drži Sele, ne more se ništa ni odgovori ni na lijepe rije. Onoje naučilo bezoči i nema te riječi, oću rije teknike, koja more odvinjegovu bezočnos.Ono dobro, dodava Jane, što je uz Njegovu pomoć, slava Mu ifala, vjekovima gradilo i čejade i kuću, more se lako viđe. Đe jemira bilo tu će ga, ako se misli na Njega, vazda i bi. Ko nema mirau svojoj kući neće ga naj da prevrne i cijeli svijet.Nijesu stari bili ludi kadarke su govorili da i oni što je malo ćaknut,ako muči, nije glup vengo pametan. Pametno čejade, nadoveživase Sele, nije nigda kazalo svoje znanje. A bi iskren more se, nado-dava ona, samo s Onijem Gore, vazda Mu dika i čas! A ko jeiskren š Njime ne mora se čejadi boja.Neko, ko ima srama, more lako viđe drugoga, a neko, ko ga nema,od gledanja drugoga neće moj nigda viđe sebe.Dobar čoek, govorijo je pokonji Jozo, dobar je i u onijem prilikamakadarke se dobro dobrijem ne vrće. Dobru čejadetu, govorijo je,miču se s puta i brda i doline, jerbo jedino Dobro, što ga je OniGore ostavijo ovemu doje, zna kuj ide. I đe će se primi.Pripovijeda Mato kako je slušo od dum Mata Bogišića kako jedobar učitej zno druge nauči i onemu u čemu on nije bijo vješ, ada oni kojemu niko i ništa ne vaja, zna džadu, ma ne zna po njomit.

U UTORAK, 29. KOLOVOZA 2017.

Osnivačka skupština udrugeOsnivačka skupština udrugeOsnivačka skupština udrugeOsnivačka skupština udrugeOsnivačka skupština udruge„Društva prijatelja Otoka Lokruma“„Društva prijatelja Otoka Lokruma“„Društva prijatelja Otoka Lokruma“„Društva prijatelja Otoka Lokruma“„Društva prijatelja Otoka Lokruma“Osnivačka skupština udruge „Društva prijatelja Otoka Lokruma“(DPOL) održat će se 29. kolovoza (utorak) s početkom u 19 h uprostorijama „Društva prijatelja dubrovačke starine“, Gunduliće-va poljana 2 (poviše Zagrebačke banke). Pozivaju se zainteresira-ni građani na Osnivačku skupštinu i molimo vas da ponesete os-obne iskaznice i broj OIB-a. Zahvaljujemo! Inicijativni odbor:

Kapetan Cvijeto Božović, Profesor Teo Trostman

MEZZOSOPRANISTICA DUBRAVKA ŠEPAROVIĆ MUŠOVIĆ

Oduševila Orebićane i njihove gosteOduševila Orebićane i njihove gosteOduševila Orebićane i njihove gosteOduševila Orebićane i njihove gosteOduševila Orebićane i njihove goste

U sklopu programa Dani kulture Orebić 2017. 21. kolovoza u žup-noj crkvi Pomoćnice kršćana održan je koncert klasične glazbe,na kojem je nastupila prvakinja zagrebačke opere HNK, mezzos-opranistica Dubravka Šeparović Mušović, uz pratnju klavijaturis-tice Darjane Blaće Šojat. Bio je to veličanstven i emotivan glazbe-ni događaj u kojem je prisutne briljantna glazbenica DubravkaŠeparović Mušović provela svojim glasovnim fascinantnostima krozvrijeme. dubrovniknet team, foto: Dea Botica

55GlasGrada - 649 - petak 25. 8. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Akcijska prodajaAkcijska prodajaAkcijska prodajaAkcijska prodajaAkcijska prodajaAkcija je jedna od najagre-sivnijih riječi koja prati suvreme-noga čovjeka i to prvenstvenou trgovini i trgovanju gdje namse nude popusti i kupovanje posniženim cijenama. Skoro dasmo zaboravili da ta riječ ima idrugih značenja i da pripada idrugim područjima života, a danam se to zaista ne dogodi,pobrinula se glavna lektoricaVečernjeg lista Maja Matkoviću svojoj knjizi jezičnih savjetaJezični savjetnik – iz prakse zapraksu, koja pod gornjim naslo-vom piše ovako:“Nije dosjetka nego svakodne-van prizor i na našim tržnicama.Već su dugo i rajčice, jabuke ikruške na akciji. Umjestooznake povoljna cijena ili kupi-te po povoljnoj cijeni, posvudasu akcije. Čini se da su svi u“akciji kupnje”, što čak i imalogike pogleda li se broj tr-govačkih centara u kojima sekupuje. Međutim, nije samo

kupnja, nego i akcija dovođen-ja gostiju, akcija uređivanjamjesta, akcija čišćenja. Protivakcije u jeziku nužna je stogadjelotvorna akcija. Posrijedi jeeuropeizam koji zahvaćaznačenjska polja drugih riječibez ikakve potrebe, a u trgovi-ni je istisnuo svaku drugu mo-gućnost. Tako više i nema nat-pisa Povoljna prodaja brašna,ulja, šećera nego Akcija šećer,ulje, brašno. Gotovo i ne uoča-vamo nepravilnosti pa su se ra-zličite akcije uvukle u jezikmlađih naraštaja u različitimmedijima. Prije nego što krenuu “akciju pisanja” trebali bi sesvakako zamisliti može li se tatuđica zamijeniti ičim drugim.Akciju i akcijsku prodajumožemo zamijeniti riječjurasprodaja, povoljna prodaja,prigodna (uz kakav popust)prodaja, a kad nešto hoćemočistiti, umjesto akcije čišćenjanajbolje bi bilo organizirati akci-ju protiv akcije kako nam iubuduće ne bi nagrđivala jez-ik”. K.T.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: Umjestocvijeća za našeg dragog prijatelja Antu Brnadu posljednje adio,prilažu 100 kuna Tia i Martin. Mole se darovatelji koji svoje pri-loge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplatena: 091 475 3581 ili 091 475 3582. Roditelji i djeca Udrugeiskreno zahvaljuju svim darovateljima.

UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto cvijeća za pok. gosp. Nov-icu Markovića, brata naše prijateljice Dragice Stančić, 400 kunaprilažu Ada i Jake. U spomen na dragog nam pok. gosp. IvicuValjala, 250 kuna prilaže Ada Tereza s obitelji. U spomen nadragog prijatelja Šefka Avadića, umjesto cvijeća 200 kunaprilaže Mira Falkoni. U spomen na dragog prijatelja Mata Šarića,600 kuna prilažu obitelji Gril i Dabelić. Umjesto cvijeća za pok.Mariju Franić, kolegice i kolege O.B. Dubrovnik prilažu 930 kuna.U spomen na dragog Marka-Dada, Ariana i Margarita prilažu200 kuna. U spomen na dragog gospara Zvonka Manolu,Jadranka Ratković Rossetti s obitelji prilaže 200 kuna. ObiteljA.i B. Mojaš donacija 120 kuna. Ivo Lučić donacija 500 kuna.

UDRUGA RINA MAŠERA - U spomen na prijatelja Antu Brna-da umjesto vijenca obitelj Cosmai Vinka, prilaže 600 kn.

FRANICA GILJEVIĆ, 1921.ŠEFKO AVDIĆ, 1931.IVO SVILOKOS, 1931.IVKA PAVLOVIĆ, 1936.JELENA PETRIČIĆ, 1938.NIKOLA FIORENINI, 1944.

KATICA ČOLAK, 1952.SLAVKO NOKOVIĆ, 1953.ANKA KNEGO, 1960.NEBOJŠA BUDEC, 1961.ANTE BRNADA, 1963.

56 GlasGrada - 649 - petak 25.8. 2017.

misao

tjedna

Aristotel

Pogriješiti se može na više načina,ispraviti pogrešku samo na jedan

PROŠETAJTE SVJETSKIM METROPOLAMA UZCABARET INES TRIČKOVIĆ

Koncert na LokrumuHoće li Ines pronaći Johnnya, dođite iprovjerite 30. kolovoza na LokrumuNakon uspješnog kon-certa lani na kojem jeizvela repertoar iz Car-negie Halla, Ines Tričk-ović se opet vraća pje-vati na svoj Lokrum.Ove godine pripremilaje za Dubrovčane iposjetitelje Dubrovnikacabaret - formu koja serijetko može doživjeti uDubrovniku. Koncertće se održati na Lok-rumu, u srijedu 30.kolovoza s početkomu 21 sat.Za cabaret “Lilibelle”Ines je sama napisalascenarij – ljubavna je topriča o pjevačici Lilibelle koja se u Parizu ludozaljubi u američkog vojnika Johnnya, no međutimJohnny jedan dan samo nestane. Zaljubljena Lili-belle spakira svoj kofer i kreće u pustolovinu svi-jetom tražeći svog ljubljenog Johnnya.Kroz svoje putovanje Ines tj. Lilibelle tako posjetiPariz, Berlin, Buenos Aires, St. Loius, New York iShanghai, pritom izvodeći glazbene klasike na en-gleskom, francuskom, njemačkom, španjolskomi kineskom jeziku.Želim ponuditi svome Gradu i njegovim posjetitel-jima svake godine nešto novo. Životni i glazbeniput mi je već toliko raznolik, te mi je radost to dijel-iti s publikom u svom rodnom Gradu. Ovu godinuje izbor pao na cabaret, jer to nije tako često iz-vođena forma u Dubrovniku, a smatram da će pub-lici bit zanimljivo čuti pjevanje i na kineskom. Ve-selim se jako koncertu i zahvaljujem RezervatuLokrum koji nam je sve omogućio!”- izjavila je Ineskoja s Gadjo Manouche bandom marljivo vježbagotovo svaku večer. Karte su u prodaji od srijede,23. kolovoza u Luži (prodajno mjesto RezervataLokrum), a rezervacije su moguće na mailangela@eventlab.hr ili 098873122. Hoće li Inespronaći Johnnya, dođite i provjerite 30. kolovozana Lokrumu! Anđela Matić

U CAVTATU

Korčulanska školaOvogodišnja Korčulanska škola održat će se uCavtatu od 26. do 27. kolovoza. Tema ovogodišn-je, šeste po redu, škole je “Transformacija politike -Međugeneracijski dijalog o ravnopravnosti spolovai solidarnosti”. Na njoj će sudjelovati više od 40 su-dionika iz javnog i nevladinog sektora, među koji-ma su hrvatski političari Ranko Ostojić i Peđa Grbin,predsjednica PES Women Zita Gurmai, predsjed-nik Demokratske stranke Srbije Dragan Šutanovac,talijanska političarska Pia Locatelli, predsjednik SDP-a Crne Gore Ranko Krivokapić te mnogi drugi.

SARAJEVO FILM FESTIVAL

Dubrovkinja za svoj film “Uplavetnilo” osvojila Srce SarajevaHrvatski film “U plavetni-lo” kojega je režirala Du-brovkinja Antoneta Ala-mat Kusijanović osvojio jenagradu “Srce Sarajeva”za najbolje ostvarenje ukategoriji kratkih filmovana 23. Sarajevo Film Fes-tivalu. Čestitamo!Film o trinaestogodišnjojdjevojčici i njenoj majcikoje utočište od obitel-jskog nasilja nalaze namalome otoku na kojemuse, unatoč njegovoj idil-ičnosti ne može pobjećiod suočenja s istinskimtraumama djetinjstva,proglašen je najboljim od deset naslova u utrci za nagradu.Vrlo je teško reći bilo što. SFF je prvi festival u mojoj karijeri otkad sam prije desetgodina bila na Talent Campusu, a ovo je moja prva nagrada. Želim se zahvaliti ičestitati cijeloj ekipi”, kazala je Kusijanović nakon što je njen film proglašen pob-jednikom na svečanosti održanoj u sarajevskom Narodnom kazalištu, prenosiNacional. dubrovniknet team

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA

Tradicionalni susret iseljenika

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika 23.kolovoza je u restoranu Orsan održantradicionalni susret iseljenika. Već više od deset godina Hrvatska matica iseljenikaDubrovnik organizira „Susret iseljenika“. Kroz taj projekt Dubrovčani iz New Yorkapočeli su pomagati rodni kraj, davanjem novčanih priloga bolesnima i socijalnougrože-nima, te sudjelujući u obnovi crkava u Dubrovniku i Stonu. „Susret iseljeni-ka“ okuplja brojne iseljenike koji dolaze sa svih kontinenata. To je, uz humanitarnuvažnost događaja, ujedno prigoda za druženje, međusobno upoznavanje, razmjenuiskustava, dogovaranje zajedničke suradnje, kao i upoznavanje iseljenika s pred-stavnicima gradskih i županijskih institucija. dubrovniknet team, foto: Vedran Jerinić