KRKA U OKU ISTRAŽIVAČA: RIJEKA U SEDAM PRIČA

KRKA IN THE EXPLORER’S EYES: THE RIVER IN SEVEN STORIES

KRKA U OKU ISTRAŽIVAČA: RIJEKA U SEDAM PRIČA

Zagreb, 2017.Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu / National and University Library in Zagreb

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ / Public Institution of Krka National Park

Izložba / Exhibition: Zagreb / Knin / Drniš / Šibenik / Skradin

SADRŽAJ

NAŠA PRIČA O KRKI ILI KAKO JE NASTALA IZLOŽBA O RIJECI / 5

OUR STORY ABOUT THE KRKA RIVER OR HOW THIS EXHIBITION WAS CREATED / 6

KRKA U OKU ISTRAŽIVAČA: RIJEKA U SEDAM PRIČA / 7

THE KRKA IN EXPLORER’S EYES: THE RIVER IN SEVEN STORIES / 8

MAGIJA PROSTORA ILI PROSTOR MAGIJE / 10

THE MAGIC OF THE PLACE OR THE PLACE FOR THE MAGIC / 10

TRAGOVIMA POVIJESTI UZ RIJEKU KRKU / 18

FOLLOWING THE HISTORICAL TRACES ON THE KRKA RIVER / 18

ZNAMENITE OSOBE U POHODU RIJECI KRKI / 32

FAMOUS VISITORS OF THE KRKA RIVER / 34

KRKA KISTOM, PEROM, OBJEKTIVOM / 50

THE KRKA SEEN THROUGH PEN, BRUSH AND CAMERA LENS / 51

KRKA – RIJEKA KOJA POVEZUJE / 63

THE KRKA – A RIVER WHICH UNITES / 64

SUŽIVOT KRKE I ČOVJEKA / 67

THE COEXISTENCE OF HUMANS AND THE RIVER / 68

KRKA U DOJMOVIMA POSJETITELJA / 80

THE KRKA AS DESCRIBED IN VISITORS’ IMPRESSIONS / 80

KRKA U OKU BIBLIOGRAFA: IZBOR IZ LITERATURE / 89

KRKA IN BIBLIOGRAPHER’S EYES: SELECTION OF TEXTS / 90

5

NAŠA PRIČA O KRKI ILI KAKO JE NASTALA IZLOŽBA O RIJECI

Posebnost slapova Krke postala je u pisanim zapisima općim mjestom, pa je, zahvaljujući pronositeljima njezina recepcijskog odjeka, u kartu Europe upisana kao prepoznatljivi topos.

U istu rijeku, Heraklitovim riječima, nije moguće zakoračiti dvaput; stoga smo u nju zakoračili sedmero-strukim korakom, pokušavši joj se približiti izborom sedam mogućih pristupa – okom etnologa, arheologa, povjesničara, umjetnika, geografa, stanovnika njezinih obala, današnjeg posjetitelja.

Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča – jedan je od mogućih pogleda na zadanu temu koji u sebi nosi mogućnost izbora, otvarajući prostor različitim vrstama istraživanja. U mnogostrukosti pogleda na nju ogleda se kolaž mnogostrukosti njezinih lica zbog raznobojnosti leće kroz koju smo je propustili.

Listajući literaturu, osvijestili smo da je knjiga dojmova u podnožju njezinih slapova poodavno otvorena. Nasljedujući otprije istraženo, pripremajući izložbu, poprimili smo ulogu patuljaka na leđima divova, pokuša-vajući unutar zadanoga prostorno-vremenskoga izložbenog okvira ponuditi i svoj pogled.

Na primjeru Krke dogodila se zamjena uloga subjekta i objekta. Krka, objekt promatranog, promeće se te-meljem pisanih tragova i u živi lik kao pamtitelj dojmova svojih posjetitelja. Učinivši je značajnom činjenicom posjeta, znamenite su se osobe, pronoseći glas o njoj u krajeve iz kojih su doputovali, upisale u krug osoba koje su značaj stekle ne samo po tragu koji su ostavile u kulturnoj povijesti naroda iz kojeg potječu već i činjenicom posjeta rijeci koja ih poput poveznice zbližava s drugim (znamenitim) osobama koje su je pohodile.

Ustupajući značaj rijeci zvanoj Krka, izložba utjelovljuje njezin lik na način drugačiji od otprije susretanih; osim što je subjekt izložbe, postaje i medij kroz koji je moguće propustiti priču o osobama koje su u kulturo-loškoj povijesti ostavile traga.

Posežući za metaforom otvorene knjige sa sedam poglavlja-slapova, opredmećenu riječju i slikom, razli(sta)t ćemo Krku duljinom njezinih korit(c)a.

Sonja MartinovićNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

6

OUR STORY ABOUT THE KRKA RIVER OR HOW THIS EXHIBITION WAS CREATED

Uniqueness of waterfalls of the Krka river has become a commonplace in written records, therefore thanks to the echo of its favorable reception, the Krka has been inscribed as a recognizable topos in the map of Eu-rope.

As Heraclitus used to say, you cannot step in the same river twice; so we made a “septuple” step trying to present the river by the use of seven possible approaches – through the eyes of ethnologists, archeologists, historians, artists, geographers, local people and today’s visitors.

The Krka in explorer’s eyes: the river in seven stories – is one of possible ways to present the defined theme. This offers the possibility to choose, to make the space for different types of researches. Multiple perspectives reflect the collage of multitude of the river’s faces thanks to the multitude of colors of our lens through which we let it pass through.

Looking through the relevant books, we have seen how the book of impressions in the bottom of the wa-terfalls had been opened long ago. Following the already explored, in the exhibition preparation we have been given a role of dwarfs standing on the shoulders of giants, trying to offer our own perspective within the set spatial and temporal exhibition framework.

As for the Krka river, the roles of subjects and the object were swapped. The river, as the observed object, sets apart in the written records becoming also a living figure which remembers the impressions of its visitors. It thus turns out to be a significant factor of the visits paid by famous figures who kept on spreading the voice on the river in the regions where they had come from. In this way they became a part of the circle of persons who gained importance not only due to their contributions to the cultural history of their respective countries, but also due to the fact that they visited the river which linked them to other (prominent) visitors.

Giving the significance to the river named the Krka, this exhibitions presents the river in a different way than ever before; the Krka becomes not only the exhibition subject, but also a medium for a passage of the story about people who left traces in the cultural history.

Using a metaphor of an open book with seven chapters – waterfalls, embodied in words and images, we will turn the pages of the river between the covers of its riverbed.

Sonja MartinovićNational and University Library in Zagreb

7

KRKA U OKU ISTRAŽIVAČA: RIJEKA U SEDAM PRIČA

O rijekama je nezahvalno govoriti. Rijeke vole pripovijedati same: svojim tihim strujama, šumom vodopa-da, krikom ptica koje nadlijeću njihova korita.

Ljudi koji poštuju i vole rijeke, to znaju. Ipak, pred njihovim je ljepotama čovjek katkad ponukan nešto reći. Svjestan da je ono najvažnije o njima gotovo neiskazivo, nastojat će se tome približiti slikom, crtežom, foto-grafijom, proznim ili pjesničkim tekstom. Čak i predani istraživači njihovih obala znat će da uvijek postoji novo poglavlje koje čeka biti napisano.

Rijeka Krka u tom smislu nije iznimka. No u svakome drugom jest. Jer kao što ne postoje dva identična ljudska bića, tako ne postoje ni dvije istovjetne rijeke.

Više od sedamdeset kilometara riječnoga toka, koji se prelijeva preko sedam slapišta, čije ljepote su, izme-đu ostalog, pridonijele osnutku nacionalnoga parka, sedmoga u Hrvatskoj, zaslužno je što rijeci Krki i njezinim štovateljima, istraživačima, čuvarima te stanovnicima njezinih obala posvećujemo ovih sedam priča. Svaka od njih simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova, a donosi drugačiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostalog, obuhvatiti njezin značaj, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je inspirirala te stanovništvo na koje je utjecala – a koje je, uzajamno, utjecalo na nju.

Priče o rijeci Krki svoj sadržaj najvećim dijelom crpe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u kojoj su pohranjeni zapisi brojnih znanstvenika i istraživača, književnika i putopisaca, ljudi koji su živjeli uz rijeku i za rijeku. Izložba „Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča“ posvećena je upravo njima.

Knin : Slap Krkić topole. razglednica, 9,1 x 14,1 cmZagreb : Griesbach i Knaus, [193_?].Grafička zbirka inv. br. 196/1972

Razglednica iz Zbirke razglednica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Fotografija: Darko Čižmek

Postcard from the Postcard Collection belonging to the Graphic Collection of the National and University Library in Zagreb.Photograph: Darko Čižmek

8

THE KRKA IN EXPLORER’S EYES: THE RIVER IN SEVEN STORIES

It is a thankless task to talk about rivers. They like to tell their stories by themselves: through their quiet currents, sounds of waterfalls, screams of birds flying over their riverbeds.

People who love and respect rivers know this. Yet, faced with the rivers’ beauty, sometimes a human should say something. Knowing that the most important things about rivers are almost unsayable, people try to ap-proach them through images, drawings, photographs, prose or poetry. Even dedicated explorers of the river banks know there is always a new chapter waiting to be written down.

In this sense, the Krka is not an exception. But in any other sense it is. Just like there are no two identical human beings, so there are no two identical rivers.

Thanks to more than 70 kilometers of the river flow − pouring over seven waterfall areas whose beauty was one of the factors due to which the Krka was proclaimed a national park, the seventh in Croatia – we dedicate these seven stories to the Krka river, to its lovers, explorers, riverkeepers, and local people. Each of the stories is symbolically related to one of the waterfalls, offering a different viewpoint regarding the Krka and its area, trying to address, among others, the significance of the river, the history of the Krka region, artists inspired by it, as well as the locals influenced by the river − and who influenced the river in return.

The sources for the stories about the Krka river are mostly found in the National and University Library in Zagreb, which stores records by many scientists and explorers, authors and travel writers, people who lived by the river and for the river. The exhibition “The Krka in explorer’s eyes: the river in seven stories” is dedicated to all of them.

Krčić (Topoljski buk). Kao što se završetak i početak ponekad dodiruju u istoj točki, tako se rijeke Krčić i Krka susreću u vodama podno Topoljskoga buka, slapa koji se još naziva i Velikim bukom ili jednostavno Krčićem, po rijeci čije ga vode sačinjavaju. Slap koji se nalazi iznad samog izvora rijeke

Krke gromoglasno najavljuje njezinu snagu kao simbolični početak, te stoga stoji i na početku naše priče o modrozelenoj rijeci. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

Krčić (Topoljski Buk). Just like the beginning and the ending sometimes meet in the same point, so the rivers of the Krčić and the Krka meet in the water under Topoljski Buk, the waterfall also known as Veliki Buk or simply Krčić, named after the Krka river and made of its waters. The waterfall

above the Krka’s spring roars announcing the river’s power and its symbolic beginning. It also opens our story about the blue and green river. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

10

MAGIJA PROSTORA ILI PROSTOR MAGIJERuka koja je nagnala Krku da se razlije preko stijenja što se urotilo protiv njezina toka, nipošto nije ljudska.

(Čvrljak, Krešimir. Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. Zagreb – Skradin, 1995., str. 113)

Od davnina je narod prostor u kojemu obitava napučio pričama, prenoseći njegove lokalitete u maštoviti svijet usmene književnosti. U ljudskoj je naravi pripovijedati; upravo tako povijest se stoljećima čuva u kolek-tivnome sjećanju. Pa i onda kada je priča, domišljatošću i kreativnošću pripovjedača, već toliko izmijenjena da povijesne istine u njoj postaju neprepoznatljive, sama činjenica da o nečemu vrijedi pripovijedati sugerira da se upravo ovdje davnih dana odigravalo nešto značajno i važno.

Dok povjesničari i arheolozi marljivo promatraju i bilježe tragove čovjeka uz rijeku Krku, legende pripovijeda narod koji živi na njezinim obalama. U njima se susreću povijest i mašta, stvarno(st) i čudesno(st), gradeći slojevit imaginarij koji nosi pečat podneblja iz kojega je izniknuo.

THE MAGIC OF THE PLACE OR THE PLACE FOR THE MAGIC

The hand which made the Krka pour down the rocks which turn against its flow is by no means human. (Čvrljak, Krešimir, Famous travelers in Skradin and in the Krka region, Zagreb – Skradin, 1995, p. 113)

Since the ancient times, people have been fulfilling their living places with stories, transmitting the real world sites into a fantastic world of oral tradition. Narration is in human’s nature; it is the way to preserve the history in the collective memory for centuries. Even when the story, thanks to imagination and creativity of the narrator, changes so much as to make historical facts unrecognizable, the very fact that it is worth to narrate suggests that right here long time ago something significant and important had happened.

While historians and archeologists have been working hard observing and registering human traces by the Krka river, the locals living along the river banks tell the legends. This is the point where history and imagina-tion, where real(ity) and miraculous(ness) meet, building layers of an imaginarium marked with its surrounding.

11

Bilušića buk, prvi od sedam Krkinih slapova. Rijeka se na ovome mjestu silovito obrušava preko sedrenih stepenica 16 km nizvodno od izvora. Ukupna visina slapa je 22,4 metra, no njegov izgled znatno je izmijenjen intervencijom čovjeka: miniranjem 1834., 1895., 1953. i 1954. godine, čime su se željele spriječiti poplave u Kninskome polju. Zbog ovih je zahvata presušilo Bobodolsko jezero, koje se nalazilo nekoliko kilometara nizvodno od Knina, a mnogi su ga smatrali jednim od najljepših dijelova toka rijeke Krke. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

Bilušića Buk, the first of the seven waterfalls of the Krka river. Here the river thunders over the travertine steps 16 km downstream from the source. The total waterfall height is 22.4 meters but human intervention changed the waterfall’s appearance to a large extent: explosives were used in 1834, 1895, 1953 and 1954 to prevent the floods in Knin Field. This caused the drying up of Lake Bobodolsko which was situated several kilometers downstream from Knin, and was considered by many to be one of the most beautiful parts of the Krka flow. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

12

ZMAJ NA VILINGRADU

Oko srednjovjekovne utvrde Bogočin (Vilingrad) narodna je predaja isplela potresnu priču o nesretnim mla-dencima Bogdanu i Miljevi, koji su živote skončali u dubinama Brljanskoga jezera.

Sâm naziv utvrde sugerira da su se nekoć na tom mjestu palile poganske žrtve. Povijesne činjenice ukazuju na to da su utvrdom gospodarile obitelji Nelipić i Martinušić, a narod je povezuje s bogatim knezom Bogojem, koji je sagradio dvore za sina Bogdana i njegovu izabranicu Miljevu iz Ključa pri ušću Čikole.

Majka Čika Miljevu je bogato pripremila za udaju, a na pir joj je pristiglo sedam banova i dvanaest župana. Kada su stigli do Bogočina, na svatove se obruši strašni zmaj, ugrabi djevojku pa je odvede u jezero kod Brlja-na. Zaljubljeni Bogdan odmah krene u potragu za dragom, no život skonča u vodenim dubinama.

Nakon smrti mladenaca, tužni knez Bogoje svoje bogatstvo razdijeli narodu te sagradi samostan Arhanđe-lovac kako bi monasi molili za njega i duše nesretnika. Podiže i dvije kule, Čučevo i Nečven, a u njih uzida dvije sestre blizanke da vječno nariču za njegovim sinom. Kod Miljacke i Roškoga slapa izgradi most na kojemu su putnici dvjema suzama za Bogdanom plaćali prolaz.

Puk utvrdu prozva Vilingradom, potok pod Ključem Čikolom, brijeg (brinu) kod Ključa Miljevcima, a Puničku dragu i Babin grad po ubogoj banici.

THE DRAGON ON VILINGRAD

There is a heartrending folktale about the medieval fortress Bogočin (Vilingrad) addressing the unfortunate wedding couple Bogdan and Miljeva, ending their lives in the depths of Lake Brljansko.

The very name of the fortress suggests that in the past this was a place for pagan sacrifices. Historical facts show how the owners of the fortress were families Nelipić and Martinušić, while locals mention the rich prince Bogoje, who had built the castle for his son Bogdan and his chosen one, Miljeva from Ključ near the Čikola mouth.

Miljeva’s mother Čika prepared her daughter for the wedding, while seven bans and twelve county prefects came to the ceremony. When they arrived to Bogočin, a horrible dragon swooped down on the guests, grabbed the bride and took her to the lake near Brljan. Enamored Bogan immediately started searching his darling, but ended his life in the water depths.

After the death of this couple, the sad prince Bogoje divided his wealth to the people and built a monastery Arhanđelovac so that monks could pray for him and for the souls of the two unfortunate young people. He also raised two towers, Čučevo and Nečven, building two twin sisters in the walls to eternally wail over his son. Near the Miljacka and Roški Waterfall he built a bridge where passengers had to pay the toll crying two tears for Bogdan.

The locals called the fortress Vilingrad, the stream under Ključ was called Čikola, the hill under Ključ was called Miljevci, while Punička Draga and Babin Grad were called after the poor ban’s wife.

13

Ostatci srednjovjekovne utvrde Bogočin i danas se mogu vidjeti na lijevoj obali rijeke Krke. Pretpostavlja se da su je sagradili velikaši iz obitelji Nelipić, a kasnije je njom upravljala obitelj Martinušić. Fotografija: Arhiva NP „Krka“

The remains of the medieval fortress of Bogočin can still be seen on the left bank of the river Krka. It is assumed that it was built by the nobles from the Nelipić family, later being managed by the Martinušić family. Photograph: The Archive of the Krka National Park

LegendFest – festival legendi, mitova i priča, iz istarskoga gradića Pićana proširio se 2016. godine i u mistični ambijent Roškoga slapa. Val kulture i

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ organizatori su Legendfesta Šibensko-kninske županije.

In 2016, LegendFest – a festival of legends, myths and stories, expanded from the Istrian town of Pićan into the mystical ambient of the Roški Waterfall.

Val kulture and Public Institution of Krka National Park are the organizers of the Legendfest of Šibenik-Knin County.

14

STRAŠNI GAVAN I POSTANAK GRADA SKRADINA

U modrini Prokljanskoga jezera naziru se ostatci zidina koje su, prema predaji, pripadale dvoru bogatoga tiranina Gavana i njegove zle žene. Grad je propao jer je njegova gazdarica siromahu nogom dobacila koricu suhoga kruha.

Bezobzirni čin ohole Gavanovice izazvao je Božju kaznu: propast grada i njegova stanovništva, koje je pro-gutao veliki val. Preživjelo je samo Gavanovo dijete, koje je spasila neka Liburnijka. Bježeći od vala, dijete je nesretno ispustila iz ruku te se ono utopilo u dubokome jezeru koje se stvorilo točno na tome mjestu.

Neki pastir došao je djevojku utješiti riječima da će dijete ostati na dnu jezera dok ljudi ponovno ne postanu dobri. Jedna od predaja kaže da su djevojka i pastir tada osnovali grad Skradin, čiji stanovnici otočić Stipanac i danas zovu Gavanovim dvorima.

Riječ „gavan“ stari je hrvatski naziv za bogataša, a slična legenda vezuje se i uz mnoga druga jezera na ovim prostorima. Hrvatske legende o Gavanu biblijskoga su podrijetla, a izvor im nalazimo u priči o propasti Sodome i Gomore.

Savonarola, RaffaelloScardona / [Alphonsus Lasor a Varea]. [Patavii : ex typographia olim Frambotti, nunc Jo. Baptistae Conzatti, 1713.].1 zemljop. karta : bakrorez ; 18 x 11 cm.Signatura: ZN-V-XVIII-SVN-1713bKarta je dio Zbirke Novak koja je pohranjena u fondu Zbirke zemljovida i atlasa NSK. Fotografija: Darko Čižmek

Savonarola, RaffaelloScardona / [Alphonsus Lasor a Varea]. [Patavii : ex typographia olim Frambotti, nunc Jo. Baptistae Conzatti, 1713.].A map : copperplate ; 18 x 11 cm.Call number: ZN-V-XVIII-SVN-1713bThe map is a part of the Novak Collection belonging to the Collection of Maps and Atlases of the National and University Library in Zagreb.Photograph: Darko Čižmek

15

THE HORRIBLE GAVAN AND FOUNDING OF THE TOWN OF SKRADIN

In the blueness of Lake Prokljansko there can be seen the remains of the wall which, as the legend goes, belonged to the rich tyrant Gavan and his evil wife. The town was destroyed because its mistress had thrown a dry crust of bread to a beggar kicking it with her leg.

This reckless act of the vain Gavan’s wife caused God’s punishment; the town and its citizens were de-stroyed by a giant wave. Only Gavan’s child survived, saved by a woman from Liburnia. Running away from the wave, she unfortunately let the child fall from her arms so it drowned in the deep lake which was formed right in that place.

A shepherd came to comfort the girl saying that the child would remain at the bottom of the lake until people turn good again. One of the legends says that back then the girl and the shepherd founded the town of Skradin, whose citizens since then have been using the term Gavan’s Castle to refer to the isle of Stipanac.

The word “gavan” is an old Croatian term referring to a rich man, while similar legends describe the origin of many other lakes in this area. Croatian legends about Gavan have Biblical origin, their source being the story on the destruction of Sodom and Gomorrah.

Skradin = Skardona. razglednica, 8,9 x 13,7 cmS. l. : I. Buljan, oko 1920.Grafička zbirka inv. br. 25/1987

Razglednica iz Zbirke razglednica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Fotografija: Darko ČižmekPostcard from the Postcard Collection belonging to the Graphic Collection of the National and University Library in Zagreb. Photograph: Darko Čižmek

16

LEGENDA O UZDAH-KULI

Prisutnost Turaka na prostoru uz rijeku Krku ostala je zabilježena u legendi o Uzdah-kuli, utvrdi koju je podigla obitelj Šubić kako bi nadzirala put koji je povezivao Skradin s njegovim zaleđem, a koju su Osmanlije osvojili 1512. godine. Utvrdu su Turci koristili i kao tamnicu, pa nije stoga neobično da joj je narod dao živopi-sno ime i oko nje isprepleo maštovitu priču.

Ljepotica Stana iz mjesta Rupe svoje je srce poklonila Pavlu Mandušiću iz istoga sela. No svojom ljepotom začarala je i Huseina, doglavnika i najdražeg vojnika okrutnog Mehmed bega, koji ju je slijedio i špijunirao kamo god se zaputila. Jednom je zgodom pao sa stabla i od ozljeda preminuo.

Ljuti Mehmed beg za nezgodu okrivi Rupljane, pohvata ih i dovede u Čučevo, a Pavla dade zatvoriti u čulišičku kulu, u kojoj je danima uzdisao za ljubljenom Stanom. Čuli su ga putnici i pastiri, pa su kulu prozvali „Uzdah-kulom“.

Sretna varijanta priče kaže da se Mejrana, poturčena žena Mehmed bega, sjetila vjere svojih otaca te je noću sa sinom Alijom oslobodila zatvorenike iz Čučeva. Kad su se vratili u Rupe, podigli su na noge seljane te uz njihovu pomoć oslobodili Pavla. Pavao pak zapali kulu da ne bi i kojega drugog nesretnika zadesila njegova sudbina.

Kad to doču Mehmed beg, puče mu srce od ljutnje. Sin Alija odusta od progona Rupljana te im naredi da se vrate kućama, a Pavao i Stana vjenčaju se u Gospinu svetištu na Visovcu.

THE LEGEND ON THE TOWER OF SIGHS

The presence of Turkish people in the area around the Krka is registered also in a legend on the Tower of Sighs, a fortress raised by the family Šubić to enable them a supervision of the road connecting Skradin with its hinterland. In 1512, the fortress was conquered by the Ottomans, who used it also as a prison, therefore, not unusually, such a vivid name and such a fantastic story belong to the fortress.

A beauty called Stana coming from Rupe gave her heart to Pavao Mandušić, a man from the same village. Still, her beauty enchanted Husein, vice-president and favorite soldier of the cruel Mehmed-beg, who followed her and spied on her wherever she went. Once he fell down from a tree and died due to the injuries. The angry Mehmed-beg blamed the locals for the accident, caught them all and took them to Čučevo, while Pavao was sent to the prison in the Čulišić Tower, where he had been suffering for his beloved Stana for days. His sighs were heard by passers-by and shepherds who called the tower Uzdah-kula (“The Tower of Sighs”).

Another version of the story has a happy ending saying that Mejrana, Mehmed-beg’s wife who had con-verted to Islam, remembered her ancestors’ faith and thus set the prisoners from Čučevo free together with her son Alija. When they came back to Rupe, they alarmed peasants and with their help they set Pavao free. Pavao set fire to the Tower to prevent the similar destiny of any other unfortunate man.

17

When Mehmed-beg found out, his heart broke of anger. The son Alija gave up on persecution of the people of Rupe ordering them to return to their homes. Pavao and Stana got married in the Marian’s sanctuary on the island of Visovac.

Perić, Josip Vergilij. Kula od uzdaha. Reprint-izdanje, Split, 1989.Don Josip Vergilij Perić (1845. – 1919.) napisao je novelu Kula od uzdaha utemeljenu na narodnoj predaji vezanoj uz srednjovjekovnu utvrdu na obalama Krke. Djelo je objavljeno 1900. godine, a kako sâm autor ističe, njezin prihod bio je namijenjen za „otkup i uzdržavanje“ Kninske tvrđave. Fotografija: Darko Čižmek

Perić, Josip Vergilij. The Tower of Sighs, reprint, Split, 1989.Father Josip Vergilij Perić (1845-1919) wrote a novella The Tower of Sighs based on the folktale about medieval fortress on the banks of the Krka river. The novella was published in 1900 and, as the author says, the profit from the sale was used for “purchase and maintenance” of the Knin Fortress.Photograph: Darko Čižmek

18

TRAGOVIMA POVIJESTI UZ RIJEKU KRKU…i da nije pamćenja, fragmenata posuda i žara, razvalina logora, utvrda i gradova, nikada nitko, zagledan

u rijeku koja teče pred očima kao rastaljena kovina, ne bi mogao sa sigurnošću tvrditi da se u ovom neoskvr-nutom krajoliku ikada išta odigralo. Osim, možda, stalno pokrenutog riječnog toka, koji i sam podsjeća na vrijeme. Vrijeme velike rijeke, negostoljubivo a neodoljivo privlačno u svom iskonskom toku, neopterećenom povijesnim pamćenjem. (Legenda o Krki. Tekst Veljko Barbieri; fotografije Davor Šarić. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2010., str. 143.)

Ponekad se čini nevjerojatnom spoznaja da je šum vodene snage rijeke Krke s udivljenjem jednakim na-šemu osluškivao rimski vojnik ili neki od knezova iz utvrde na njezinim obalama. Ljepota koja nas tisućljećima ne ostavlja ravnodušnima postojana je u svojemu upornom toku, oko kojega se, poput kulisa predstave zvane povijest, smjenjuju carstva, kraljevstva, države.

I kao što svako vrijeme ima svoje junake, naša svevremenska, vječna heroina ostaje Ona, Krka, tiha svje-dokinja događaja i brižna čuvarica sjećanja sa svojih obala.

FOLLOWING THE HISTORICAL TRACES ON THE KRKA RIVER

... and with no memories, no fragments of pots and amphoras, ruins of camps, forts and cities, nobody could ever − looking at the river running in front of their eyes like molten metal − be sure if anything had ever occurred in this untouched nature. Except perhaps the ever-flowing river, which reminds of time passing. The time of the great river, inhospitable, yet irresistibly attractive in its primordial course, unburdened with historical memory. (The Legend on the Krka. Tekst by Veljko Barbieri; photographs by Davor Šarić. Šibenik : Public Institu-tion of Krka National Park, 2010, p. 143)

Sometimes it seems unbelievable that the roaring of the Krka water power could be heard with equal astonishment by us as well as it had been heard by a Roman soldier or some of the princes of the fortress located on its shores. The beauty that for thousands of years has not left us indifferent has been constant in its persistent flow, around which empires, kingdoms, and states have changed like a scenery for a theater play called history.

Just like every time period has its heroes, our timeless, eternal heroine remains Her, the Krka, a quiet wit-ness to events and a caring guard of memories from her coast.

19

Brljan, drugi od sedam slapova rijeke Krke, preko svoje sedrene barijere prelijeva vode Brljanskoga jezera (Bjelober, Ćorića jezero). Dužina sedrene barijere Brljana je oko 300 metara, širina oko 180, a ukupan pad 15,5 metara. U njegovoj su blizini ostatci rimskoga vojnog logora Burnum. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

Brljan, the second of the seven waterfalls of the Krka, lets the waters of Lake Brljansko (Bjelober, Lake Ćorića) flow over its travertine barrier. The length of Brljan’s travertine barrier is about 300 meters, its width is about 180 meters, and total fall is 15.5 meters. Nearby are the remains of the Roman military camp Burnum. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

20

NAJSTARIJI TRAGOVI ČOVJEKA

Do prije dvanaest tisuća godina razina svjetskih mora bila je više od sto metara niža nego danas pa je rijeka Krka tekla do otoka Žirja, tada kopnene obale mora. Zatopljenje koje je uslijedilo i još traje oslobodilo je goleme količine vodā zarobljenih u ledenim kapama koje su prekrivale sjevernu Europu. Promijenio se biljni pokrov i životinjske vrste, od mlađega kamenog doba narasle populacije počele su kultivirati žitarice i uzgajati domaće životinje. Bogatstvo flore i faune u rijeci i duž obala, obilje vode koja se ruši niz Roški slap i ulijeva u jezera Krke danas doživljavamo kao vizualnu poslasticu. Prapovijesni ljudi mlađega kamenog doba, koji su se prije osam tisuća godina naselili u sigurnosti Oziđane pećine u liticama kanjona iznad Slapa, cijenili su pre-divnu prirodnu scenografiju jer im je omogućila dobar život utemeljen na lovu, ribolovu, sakupljanju plodova i uzgoju prvih kultiviranih vrsta.

Pretpovijesni lokalitet Oziđana pećina nalazi se na lijevoj obali Krke iznad Roškoga slapa, na nadmorskoj visini od 220 metara. U špilji, koja je i za najvećih kiša uglavnom suha, pronađen je velik broj ulomaka keramičkih posuda. One svjedoče o prisutnosti svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora: impresso, danilske i hvarske kulture, potom eneolitičkih te kultura ranoga i srednjega brončanoga doba. U pećini su pronađeni i kameni artefakti, kameno oruđe, kosti životinja, ljušture dagnje, kao i dva dječja kostura. Danas se u njoj nalazi uređena arheološka zbirka. Fotografije: Mario Romulić i Dražen Stojčić

21

THE OLDEST HUMAN TRACES

Up until 12 000 years ago, the world sea level had been more than 100 meters lower than today, so the Krka had flown to the island of Žirje, the then landlocked sea shore. The warming that followed and still goes on set free enormous amounts of water trapped in ice caps, thus covering northern Europe. The plants and animal species changed, growing populations from the younger stone age began to cultivate grains and breed domestic animals. Today the richness of flora and fauna in the river and along the coast as well as the abundance of water that crashes down Roški Waterfall and flows into the lakes of the Krka are perceived as a visual treat. Prehistoric people of the younger stone age who lived eight thousand years ago in the safety of Oziđana Cave in the canyon slopes above the waterfall appreciated the beautiful natural scenery as it enabled them good life based on hunting, fishing, harvesting and breeding of the first cultivated species.

The prehistoric site Oziđana Cave is located on the left bank of the Krka, above Roški Waterfall, 220 meters above the sea level. In the cave, which is mostly dry even during heavy rain, numerous fragments of ceramic pots have been found. They testify to the presence of all the Neolithic cultures of the Adriatic area: Impresso, Danilian and Hvar culture, followed by Eneolithic and Early and Middle Bronze Age cultures. Stone artifacts, stone tools, animal bones, mussel shells and two children skeletons were also found in the cave. Today this site hosts an archeological collection. Photographs: Mario Romulić and Dražen Stojčić

22

BURNUM – PROSPERITETNI GRAD I VOJNIČKO SREDIŠTE

Pridošli Indoeuropljani preslojili su staro stanovništvo i stvorene su prve civilizacije koje su definirale sliku današnjeg kontinenta. U prvome stoljeću prije Krista narodi Liburna i Delmata bili su unutar rimske provincije Ilirik, međusobno graničeći na rijeci Krki. Na desnoj obali, na strani lojalnih Liburna, Rimljani su sagradili legijski logor Burnum, najsjeverniju od utvrda nanizanih kroz delmatski teritorij, koji je počinjao na suprotnoj obali, a završavao kod rijeke Neretve. Namjena fortifikacija i burnumske utvrde u kojoj su boravile redom XI., IV. i VIII. legija bila je unijeti mir među iliričke narode nakon krvavoga Panonsko-delmatskog rata, „najvećeg nakon Punskih ratova“, koji je trajao od 6. do 9. godine, a u kojemu su Rimljani angažirali gotovo dvjesto tisuća voj-nika. Principij – zgradu zapovjedništva legije u Burnumu – istraživao je prije Prvoga svjetskog rata Austrijski arheološki institut. Pomoću akvedukta dužeg od trideset kilometara napajali su se legionari, ali se opskrbljivalo i vojničko naselje (vicus militaris). Posljednjih četrnaest godina hrvatski i talijanski stručnjaci iz Bologne, Zadra i Drniša otkrili su zgrade amfiteatra, vojnog vježbališta (campus) i pomoćnog logora, a nedestruktivnim meto-dama ustanovili tlocrt vojnih zgrada u legijskome logoru (castrum), položaje ulica, cesta, mostova i nekropola. Istražena arhitektura se konzervira i prezentira unutar arheološkog parka koji je dio NP „Krka“.

Karakter prosperitetnoga grada i vojničkog središta iz prvoga stoljeća Burnum je postigao zbog državnog ulaganja. Odnosno, carevi su odredili njegovu arhitektonsku, statusnu i kulturološku sliku. August je dao sa-graditi kameni stacionarni logor. Klaudije, protiv kojeg 42. godine nije uspjela pobuna zavjerenika u Rimu u dosluhu s namjesnikom provincije Dalmacije, nakon tog događaja Burnum je iznova urbanizirao. Podignute su nove zgrade u logoru, sazidan je amfiteatar i vojničko vježbalište. Pobuna protiv Klaudija, nakon koje je slijedilo suđenje u Rimu, bila je medijski događaj desetljeća, obilježen iskazom hrabrosti i odanosti žena za-vjerenika. Na putu u Drugi dački rat, Trajan je 105. godine iz Ankone preplovio Jadran, pristao u Jader (danas Zadar) i prošao kroz Burnum na rijeci Krki. Te epizode prikazane na reljefnoj spiralnoj traci stupa postavljenog na carskom forumu u Rimu svjedoče o vojničkoj važnosti Burnuma u provinciji Dalmaciji. Etničke predaje do danas čuvaju značaj ovoga carskog prolaska. Ipak, tek kad su ga legije početkom 2. st. zauvijek napustile, car Hadrijan dodijelio je Burnumu naslov municipija, tj. gradski status.

23

Prepoznatljivi lukovi vjerojatno su ostatci principija (zgrade zapovjedništva, upravnog i religioznog središta rimskoga vojnog logora). U narodu su poznati i kao Šuplja crkva. Burnum (Suppliacerqva) opisuje i Alberto Fortis u svojemu putopisnom djelu Put po Dalmaciji (Il viaggio in Dalmazia, 1774.) Izvor: Fortis, Alberto. Viaggio in Dalmazia, 1774.Fotografija: Darko Čižmek

The recognizable arches are probably the remains of the Principium (command center building, administrative and religious center of the Roman military camp). They are also known as the Hollow Church. Burnum (Suppliacerqva) was also described by Alberto Fortis in his travelogue Travels into Dalmatia (Il viaggio in Dalmazia, 1774). Source: Fortis, Alberto, Viaggio in Dalmazia, 1774.Photograph: Darko Čižmek

24

BURNUM – A PROSPEROUS TOWN AND A MILITARY CENTER

The newcoming Indo-Europeans had changed the layers of the old population thus creating the first civilizations that had defined the image of today’s continent. In the first century BC, the Liburna and Delmatae people were within the Roman province of Illyricum, the Krka marking the border of their territories. On the right bank, on the side of loyal Liburna, the Romans built a legion camp Burnum, the northernmost of the forts built through the Delmatae territory, which started off the opposite coast and ended at the Neretva river. The purpose of the fortification and Burnum fort in which XI, IV and VIII legions resided, in that order, was to bring peace among the Illyrians after the bloody Pannonian and Dalmatian War, the “greatest after the Punic Wars,” which lasted from the year 6 to 9, in which the Romans engaged almost two hundred thousand soldiers. The Principium − the Burnum Legion Building – was explored by the Austrian Archaeological Institute before the First World War. Legionnaires had water supplies thanks to an aqueduct more than thirty kilometers long. Water supplies were also used in military center (vicus militaris). For the past fourteen years, Croatian and Italian experts from Bologna, Zadar and Drniš have found buildings of an amphitheater, a military camp (campus) and an auxiliary camp. Using non-destructive methods, they made a ground plan of military buildings in legionary camp (castrum), defining the positions of streets, roads, bridges and necropolis. The explored architecture is preserved and presented within the archaeological park that makes a part of NP “Krka”.

Burnum acquired the character of a prosperous city and a military center from the first century due to state investment. That is, the emperors determined its architectural, status and cultural image. August had a stone stationary camp built. Claudius made Burnum urban again, after the failure of rebellion against him in Rome in the year 42, supported by the governor of the province of Dalmatia. New buildings were built in the camp, as well as an amphitheater and a military training complex. The rebellion against Claudius, followed by the trial in Rome, was a media event for decades, marked by the courage and loyalty of conspirators’ wives. On his way to the Second Dacian War, in the year 105 AD Trajan set off from Ancona to sail the Adriatic, settling in Jader (today Zadar) and passing through Burnum on the Krka. These episodes, shown on the relief spiral stripe of the column set up at the Imperial Forum in Rome, testify to the military importance of Burnum in the province of Dalmatia. Ethnic folk stories up till today have preserved the significance of this imperial passage. However, only when the legions forever left it at the beginning of the 2nd century, did Emperor Hadrian assign Burnum the title of a municipium, i.e. the city status.

25

Za gradnju burnumskog amfiteatra djelomično je korištena prirodna konfiguracija terena, u ovom slučaju stijena vrtače. Mogao je primiti između 6 i 10 tisuća posjetitelja. Pronađeni monumentalni natpis iz 76./77. godine, koji je stajao na pročelju iznad južnog ulaza u amfiteatar, potvrđuje donaciju cara Vespazijana. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

For the construction of the Burnum amphitheater, the natural configuration of the terrain was partially used, in this case the rock of a sink-hole. It could host between 6 and 10 thousand visitors. A monumental inscription from 76/77, which stood on the facade above the southern entrance to the amphitheater, confirms the donation of Emperor Vespasian. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

Arheološka zbirka Burnum. [Autori Igor Borzić, Nenad Cambi, Miroslav Glavičić, Želko Miletić, Ivana Jadrić Kučan, Joško Zaninović] ; fotografije Stanko Ferić, Miroslav Glavičić, Željko Miletić, Svjetlana Olujić Tomaić, Joško Zaninović] ; crteži Svjetlana Olujić Tomaić]. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2014. ([Sv. Ivan Zelina] : Tiskara Zelina), 291 str. : ilustr.

Djelo je nastalo kao rezultat istraživanja koja, od studenoga 2003. godine, zajedno provode Gradski muzej Drniš, Katedra za antičku arheologiju Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Bologni. Fotografija: Darko Čižmek

The book is a result of the research conducted from November 2003 by City Museum of Drniš, the Section of Ancient Archeology at the Department of Archeology at the University of Zadar and the Department of Archeology at the University of Bologna. Photograph: Darko Čižmek

26

OD SCARDONE DO SKRADINA – KOZMOPOLITIZAM NA OBALI KRKE

Nerazdruživa s ovim vojničkim središtem bila je njegova riječno-morska luka Scardona (današnji Skradin). Konvoji brodova za vojnu opskrbu koji su pristajali na kilometarsku, neistraženu operativnu obalu, kozmopolitska sredina s pomorcima, trgovcima, lučkim radnicima, domaćim stanovništvom i vojnicima iz cijeloga svijeta, sve je to odredilo dinamičan karakter gradića. On je potvrđen pronađenim kultnim spomenicima bogova u rasponu od Jupitera do Velike Majke Kibele. Dominantan je, ipak, carski kult koji je od vremena Augusta kao ljepilo povezivao sve društvene slojeve, interesne grupacije, udaljene provincije i grad Rim. U Skardoni je bilo carsko kultno središte za japodske i liburnske slobodne ljude bez građanskog statusa. Za njih je tu bilo i sudbeno središte koje spominje Plinije Stariji u znamenitoj enciklopediji Naturalis Historia, navod koji je nedavno potvrđen nalazom kamenog natpisa. Za razliku od Burnuma koji je nestao s povijesne pozornice nakon ratova cara Justinijana s Gotima, Skardona je u zadnjim stoljećima antike u ovim krajevima postala biskupija. Grad, nekad u većem, a nekad u manjem sjaju, kontinuirano traje do danas. Dva milenija nakon stvaranja rimske Skardone, makar zbog drugih razloga, tijekom ljetnih mjeseci gradić postaje sastajalište ljudi iz cijeloga svijeta, uključujući i medijski, vladarski i gospodarski jet-set. Jahtama uplovljavaju kroz morem potopljeno ušće rijeke, na kojemu stražari tvrđava sv. Nikole, biser venecijanskoga fortifikacijskog graditeljstva, zatim plove uz Šibenik u čijoj jezgri je arhitektonski fokus na renesansnoj kupoli katedrale sv. Jakova, pa između strmih litica kanala ulaze u Prokljansko jezero, konačno u skradinsku marinu koja je dijelom uništila staru rimsku luku – portus Scardonae.

Rijeka Krka, most Krka i luka Skradin. Fotografija: Mario Romulić i Dražen StojčićThe Krka River, Krka Bridge and the Port of Skradin. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

27

FROM SCARDONA TO SKRADIN – COSMOPOLITISM AT THE KRKA COAST

Inseparable from this military center was its river and sea port Scardona (today’s Skradin). Convoys of ships used for military supplies docking at kilometers long, unexplored operational shores, the cosmopolitan environment with sailors, merchants, port workers, local people and soldiers from all over the world, all of this determined the dynamic character of the town. This was confirmed through findings of cult monuments of gods ranging from Jupiter to the Great Mother of Cybele. Dominant, however, is the imperial cult that from the time of August as an adhesive has glued together all social layers, interest groups, distant provinces and the city of Rome. In Skardona, there was an imperial cult center for free people without civil status belong-ing to the Japodi and the Liburn. There was also a judicial center mentioned by Pliny the Elder in the famous encyclopedia Naturalis Historia, which was recently affirmed by finding of a stone inscription. Unlike Burnum, which disappeared from the historical stage after the wars of Emperor Justinian with the Goths, Skardona has become a diocese in the last centuries of Antique in these regions. The city, sometimes in stronger and sometimes in weaker glow, continues to this day. Two millenniums after the creation of the Roman Skardona, though for other reasons, during the summer months the town becomes a meeting place for people from all over the world, including the media, ruling and economic jet-set. On their yachts they sail through the sea flooded river mouth, guarded by the Fortress of St. Nicholas, a pearl of Venetian fortification architecture; moving on towards Šibenik, where the architectural focus is on the Renaissance cupola of the Cathedral of St. James, in the city core; and between the steep cliffs of the channel, they enter Lake Prokljansko; finally reach-ing the Skradin marina that partly destroyed the old Roman port − portus Scardonae.

Skradin : glavna ulica. 1 razglednica, 8,9 x 13,6 cm. V. Stein, S. a., Trst.Grafička zbirka inv. br. 1/2002

Razglednica iz Zbirke razglednica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Fotografija: Sonja Hrelja

Postcard from the Postcard Collection belonging to the Graphic Collection of the National and University Library in Zagreb.Photograph: Sonja Hrelja

28

KRKA U SREDNJOVJEKOVNOJ HRVATSKOJ DRŽAVI

Kontinuitete i diskontinuitete antičkih gradova na istočnoj jadranskoj obali bitno je odredio dolazak novog stanovništva, Slavena, koji će se s vremenom identificirati kao Hrvati. Od 7. stoljeća paralelno egzistiraju antič-ki gradovi i srednjovjekovna hrvatska naselja. Životni interesi doveli su do miješanja: u gradovima je sve više slavenskih imena i sve je prisutniji hrvatski jezik, a došljaci su se romanizirali, preuzimajući kršćansku religiju i latinsko pismo. Krajobraz sa živim i ruševnim gradovima i rustičnim vilama bitno je utjecao na fizionomiju srednjovjekovne hrvatske države, u čijoj je jezgri protjecala rijeka Krka. Gradovi koji joj gravitiraju, Bribir, Knin i Šibenik sa svojim teritorijima, dali su neke od najpoznatijih osoba i obitelji toga vremena. Knin je bio sjedište mnogih hrvatskih narodnih vladara, uključujući i posljednjeg, Petra Snačića, koji je 1097. poginuo u sukobu s novim hrvatskim vladarima iz ugarske dinastije Arpadovića. Knezovi Bribirski, Šubići, birani za hrvatske banove, knezovi su Nina, Šibenika, Trogira i Splita, a Pavao I. stekao je i naziv gospodara Bosne. Njegov dvor na Bribir-skoj Glavici putopisci opisuju kao ravan onima francuskih velikaša. Gotička crkva sv. Marije najljepša je izvan gradova na obali. Kraljevi anžuvinske dinastije umanjili su moć Šubića, a jedna grana koja se zato preselila u Slavoniju na posjed Zrin, dobivši tako ime Zrinski, postupno se uzdigla među najmoćnije hrvatske feudalce koji su se istakli u ratovima protiv Osmanlija, ali i u borbi protiv habsburških centralističkih nastojanja. Nelipići su iskoristili slabljenje Šubića početkom 14. st. te su idućih desetljeća iz Knina praktično vladali srednjovjekovnom Hrvatskom. Premda im je Ludovik I. Anžuvinski umanjio moć, i kasnije su ostali važni feudalci. Šubići i Nelipići su na Krki i njezinoj pritoci Čikoli, kao strateškoj reljefnoj markaciji, sagradili niz utvrda, od kojih se nekima jedva vide tragovi, a druge su još impozantne. U posljednje vrijeme počela su arheološka istraživanja i restau-racija utvrde Ključice u kanjonu Čikole i Nečvena na lijevoj obali Krke, što će omogućiti prezentaciju tih utvrda turistima, ali i obogatiti povijesnu sliku hrvatskoga srednjovjekovlja podatcima koji nisu samo vojno-političkog karaktera nego i rekonstrukcija dnevnog života čovjeka.

Kralj Petar Snačić (Svačić), posljednji kralj hrvatske krvi, navodno potječe iz srednjovjekovnoga grada Kamička (Utješinovića grad), koji je nekoć dominirao na klisuri nad rijekom Krkom na području Miljevaca. Skulptura i fotografija: Kažimir Hraste

King Petar Snačić (Svačić), the last king of Croatian blood, was from the medieval town of Kamičak (Utješinović Grad), which once dominated from the cliff over the Krka in the area of Miljevac. Sculpture and photograph: Kažimir Hraste

29

Hogenberg, FranzSibinium [Köln : Georg Braun, Franz Hogenberg, 1572-1617.].1 grafika : bakrorez, ručno koloriran ; otisak 173 x 243 mm, list 201 x 276 mm.Grafika objavljena u: Georg Braun; Franz Hogenberg. Civitates orbis terrarum. Köln : vlast.nakl., sv. II, 1572-1617.Grafička zbirka GZGS 1825 hog 1

Atlas Civitates orbis terrarum (1572. – 1617., Köln) Georga Brauna i Franza Hogenberga donosi 546 veduta važnijih gradova svijeta. Djelo je nastalo po uzoru na prvi moderni atlas Theatrum orbis terrarum Abrahama Orteliusa (1570., Antwerpen). U opsežnom atlasu Brauna i Hogenberga nalaze se prikazi i četiri hrvatska grada: Poreča, Šibenika, Hrvatske Kostajnice i Petrinje. Autor grafike Sibinium (Šibenik) je Franz Hogenberg, a nastala je po uzoru na bakropis Martina Rote Kolunića Il fidellisimo Sibenicho. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svojemu fondu čuva nekoliko grafika iz ovoga djela.Fotografija: Sonja Hrelja

Atlas Civitates orbis terrarum (1572-1617, Cologne) by Georges Braun and Franz Hogenberg brings 546 panoramas of the most important cities of the world. The work follows the model of the first modern atlas Theatrum orbis terrarum by Abraham Ortelius (1570, Antwerp). The extensive atlas by Braun and Hogenberg includes panoramas of four Croatian cities: Poreč, Šibenik, Hrvatska Kostajnica and Petrinja. The author of the graphic Sibinium (Šibenik) is Franz Hogenberg, and it was made following the etching work of Martin Rota Kolunić Il fidellisimo Sibenicho. The National and University Library in Zagreb stores some of the graphics from this work.Photograph: Sonja Hrelja

30

THE KRKA IN THE MEDIEVAL CROATIA

The continuities and discontinuities of ancient towns on the eastern Adriatic coast were to a great extent determined by the arrival of the new population, the Slavs, who will eventually be identified as Croats. From the 7th century, ancient towns and medieval Croatian settlements existed simultaneously. Life interests led to interference: the frequency of Slavic names in towns was growingly higher as well as the presence of the Croatian language. At the same time, the newcomers were romanized, taking over Christianity and Latin script. Landscape with lively and ruinous towns and rustic villas had a major impact on the physiognomy of the medieval Croatia, through whose core the river Krka flew. The towns that gravitate to it, Bribir, Knin and Šibenik with their territories, have given some of the most famous people and families of that time. Knin was theth headquarter of many Croatian national rulers, including the last one, Petar Snačić, who died in 1097 in a conflict with the new Croatian rulers from Hungarian Arpad dynasty. Knights Bribirski, Šubići, elected for the Croatian “bans”, were princes of Nin, Šibenik, Trogir and Split, while Paul I acquired also the name of the ruler of Bosnia. His castle on Bribirska Glavica was described by travel writers as being the same as those of French nobles. The Gothic Church of St. Mary was the most beautiful outside the towns on the coast. The Kings of the Anjou Dynasty reduced the power of the Šubići, causing some of them to move to Slavonia on an estate called Zrin, thus gaining the title of Zrinski. They gradually became one of the most powerful Croatian feudal-ists who stood out in the wars against the Ottomans as well as in the battles against the Habsburg centralist endeavors. The Nelipići took advantage of the weakening of the Šubići in the early 14th century and from their headquarter in Knin they practically ruled medieval Croatia. Though Louis I of Anjou reduced their power, even later they remained important feudalists. As a strategic emblematic mark, the Šubići and the Nelipići built a series of fortresses on the Krka and its tributary river Čikola. The traces are barely visible on certain fortresses, while others are still impressive to see. Recently, an archaeological research and restoration of the Ključica fortress in the canyon of the Čikola and Nečven on the left bank of the Krka have begun, which will enable the presentation of these fortresses to tourists, as well as enrich the historical image of Croatian medieval period presenting the data not only of military and political character but which offer also a reconstruction of everyday life.

31

Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica. Venetiis : [s. n., o. 1615.-1616.] – 19 + 19 + 18 + 20 + 20 str. + 49 bakrotisaka ; 2° (37,7 × 24,7 cm). NSK Zagreb R II F – 2° – 6 b

Crtež šibenske katedrale, jedan od 49 bakrotisaka iz čudesne knjige izuma Machinae novae Fausta Vrančića (Venecija, 1615./1616.). Šibensku kat-edralu autor knjige naziva „ukrasom svoje domovine“. Izdanje je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.Fotografija: Sonja Hrelja

Drawing of the Cathedral of Šibenik, one of the 49 copper-plate printings from the miraculous book of inventions Machinae novae by Faust Vrančić (Venice, 1615/1616). The author calls the Šibenik Cathedral the “decoration of my homeland”. This volume is a part of the Collection of Manuscripts and Old Books of the National and University Library in Zagreb.Photograph: Sonja Hrelja

32

ZNAMENITE OSOBE U POHODU RIJECI KRKI

Istraživači, putnici, pustolovi, namjernici i putopisci, bjegunci pred zakonom, špijuni i okrunjene glave napi-sali su o Krki toliko stranica dnevnika i knjiga da bi mogle ispuniti police male knjižnice. A svi su oni doživjeli Krku u skladu sa svojim značajem i osjetljivošću za ljepotu. No, čak ni izrazito sarkastični i cinični pisci i putnici nisu mogli ostati ravnodušni prema Krki koliko je ona ostajala ravnodušna prema njima i njihovom, često neo-čekivanom, iznenađenju i ushitu. (Legenda o Krki. Tekst Veljko Barbieri; fotografije Davor Šarić. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2010., 177. str.)

Unjedrenu u uspomene posjetitelja, u Krku se tijekom povijesti upisao nerijetki broj promatrača, običnih i znamenitih, misleći pod pojmom običnih, slučajnih namjernika one čiji posjet i dojmovi nisu zabilježeni u pisanim dokumentima.

Znamenite je moguće pobrojati, no od broja važnijom postaje spoznaja da su baš Krku odabrali kao jedno od svojih (misaonih) odredišta na kojemu će otvoriti i razlistati svoj tekstualno-slikovni dojmovnik.

Promećući se u točku usporedbe, mjerilo ljepote, poticaj za poetsko promišljanje, Krka u imaginarnoj vre-menskoj lenti povezuje udaljena razdoblja na način da postaje subjekt koji pamti pogled rimskog imperatora Trajana kao i suvremenijih osoba koje su riječju i slikom njezinu ljepotu „prelile“ izvan okvira krajolika u kojem uvire i izvire.

Primjećujući mijene slapova tijekom izmjene godišnjih doba, rijeci će pristupiti poklonstvom, meditirajući o iskonskoj snazi prirode koja u Krki nalazi opredmećenje.

Neki će zastati na općem dojmu, dok će druge privući detalj iz prirode u kojoj je sadržana mjera ljepote koja izlazi iz okvira usporedivog, osim kad su posrijedi Nijagarini slapovi, nukajući na misao da ruka koja je nagnala Krku da se razlije preko stijenja što se urotilo protiv njezina toka, nipošto nije ljudska (Čvrljak, Krešimir. Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. Zagreb – Skradin, 1995., str. 113).

33

Manojlovački slap, najviši i najraskošniji slap rijeke Krke. Dužina mu je oko 500, a širina oko 80 metara. Čini ga niz sedrenih barijera ukupne visine 59,6 metara. Pogled na Manojlovac jedna je od najdojmljivijih uspomena koje putnik može ponijeti s rijeke Krke. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

Manojlovac waterfall, the highest and most spectacular waterfall of the Krka. It is around 500 meters long and around 80 meters wide. It is composed of a series of travertine barriers of a total height of 59.6 meters. The view of Manojlovac Waterfall is one of the most impressive memories the traveler can have from the visit to the Krka. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

34

FAMOUS VISITORS OF THE KRKA RIVERExplorers, passengers, adventurers, passers-by and travel writers, fugitives running away from the law,

spies and crowned heads wrote so many pages on the Krka so that their diaries and books could cover all the shelves of a smaller library. All of them experienced the Krka according to their importance and sensitiv-ity to beauty. Yet, not even extremely sarcastic and cynical writers and passengers could be as indifferent towards the Krka as the river stayed indifferent towards them and towards their, often unexpected, surprise and amazement. (The Legend on the Krka. Text by Veljko Barbieri; photographs by Davor Šarić. Šibenik : Public Institution of Krka National Park, 2010, p. 177)

In the course of history, a great number of observers, ordinary and famous, have been inscribed in the Krka, the river drawn into memories of its visitors. By ordinary, we imply the random passers-by whose visits and impressions have not been recorded in written documents.

It is possible to count famous visitors, but more important than their number is the fact that precisely the Krka was chosen as their one of their (contemplative) destinations where they used to open and list their books of impressions full of texts and images.

By becoming the point of comparison, the measure of beauty, the stimulus for poetical reflection, the Krka in the imaginary time line connects distant periods so that it becomes a subject that remembers the look of the Roman emperor Trajan, as well as of contemporary people who through image and word have “poured” its beauty beyond the landscape where the river springs and drains into.

Noticing the changes of the waterfalls during different seasons, the river is approached with adoration, meditating on the primordial power of nature embodied in the Krka.

Some will stop by in the general impression, while others will be drawn by a detail from the nature in which there is a measure of beauty going beyond the comparable framework, except for the Niagara Waterfalls, thinking how the hand which made the Krka pour down the rocks which turn against its flow is by no means human (Čvrljak, Krešimir, Famous travellers in Skradin and in the Krka region, Zagreb – Skradin, 1995, p. 113).

35

Čvrljak, Krešimir. Znameniti putnici u Skradinu i na Krki : povijest Skradina i Krke kroz opažanja i opise znamenitih posjetitelja : (u povodu obnove općine Skradin). Skradin : Poglavarstvo grada Skradina ; [s. l.] : Hrvatska matica iseljenika ; [Zagreb] : Hrvatski informativni centar, 1995. (Donja Lomnica : „Spiridion Brusina“), 387 str. : ilustr.

Knjiga Krešimira Čvrljka Znameniti putnici u Skradinu i na Krki vrijedno je vrelo podataka o posjeti značajnih pojedinaca krajevima na obalama Krke.Fotografija: Sonja Hrelja

The book Famous visitors of Skradin and the Krka by Krešimir Čvrljak is a valuable source of the information on visits paid by famous persons to the banks of the Krka.Photograph: Sonja Hrelja

36

PRVI VODIČ PO DALMACIJIAlberto Fortis (1741. – 1803.)

Mletački (padovanski) opat i enciklopedist, literat, filolog, arheolog, geolog, paleontolog, zoolog (ihtiolog), etnograf i folklorist Alberto Fortis posjetio je Krku i Skradin 1770./1772.

Ubraja se među najznamenitije posjetitelje Skradina i Krke, a njegovo putovanje u velika europska puto-vanja 18. st., koje prelazi povijesno-kulturni okvir njegove domovine. Fortisov putopis prirodoznanstvenog tipa temeljno je djelo putopisne literature u svjetskim okvirima.

Za Fortisov Viaggio in Dalmazia (1774.) metaforično se može reći da je suputnik gotovo svakog kulturnijeg putnika 19. i 20. st. po Dalmaciji, budući da mnogi prema njemu planiraju svoj put, crpeći podatke i prave-ći bilješke, smatrajući ga dijelom neophodnoga putnog inventara u svojim putnim zavežljajima. Od samih putopisaca doznajemo da je Fortisovo putopisno djelo postalo njihovo nezaobilazno štivo prije putovanja te svojevrstan vodič po Dalmaciji, dok je nerijetkima bio nadahnućem i poticajem da uopće krenu na obale hrvatskog juga.

Konačna redakcija knjige Viaggio in Dalmazia (1774.) plod je četvrtoga Fortisova putovanja po hrvatskim krajevima (trećeg po Dalmaciji). Premda je to bila knjiga o nama, trebat će pričekati 210 godina (1984.) da dođe do objavljivanja hrvatskoga prijevoda.

Fortis je putopisac i prirodoslovac, pa je u svakom trenutku pripravan sagnuti se te dići i najmanji oblutak u potočiću. Pobire uz put lijepe primjerke ovapnjenene mahovine i štošta drugoga vezanoga uz njegov priro-doznanstveni interes.

THE FIRST GUIDE THROUGH DALMATIAAlberto Fortis (1741-1803)

The Venetian (Paduan) abbot and encyclopedist, a literate, philologist, archeologist, geologist, paleon-tologist, zoologist (ichtiologist), ethnographer and folklorist Alberto Fortis visited the Krka and Skradin in 1770/1772.

He is among the most distinguished visitors of Skradin and Krka, and his journey is among the great Eu-ropean tours of the 18th century, going beyond the historical and cultural framework of his homeland. Fortis’ travelogue belongs to texts of natural sciences and is a fundamental work of travel literature in the world.

With regard to Fortis’ Viaggio in Dalmazia (1774) it can be said metaphorically that it was a companion of virtually every more cultured traveler in Dalmatia in 19th and 20th century, as many used his guidelines to plan their trips, searching for the data, making notes, considering the mentioned book a part of the necessary travel inventory in their travel bags. From the travelers themselves we find that Fortis’ travelogue became a must-read before travelling and a guide through Dalmatia, while it often inspired and encouraged many a traveler to go to the coasts of the Croatian south.

37

The final version of the book Viaggio in Dalmazia (1774) is the fruit of the fourth Fortis’ trip to the Croatian regions (third trip to Dalmatia). Though it was a book about us, 210 years had to pass until the publication of the Croatian translation (in 1984).

Fortis was a travel writer and a natural scientist, thus always ready to bend and lift even the smallest peb-ble up from the stream. He used to pick beautiful specimens of calcified moss as well as odds and ends of his interest in nature.

Fortis, Alberto. Put po Dalmaciji. Priredio Josip Bratulić. S talijanskog preveo Mate Maras. Prilog s latinskog preveo Darko Novaković. Zagreb: Globus: [1984.], XXVII, 303 str. : ilustr.Fotografija: Darko Čižmek

Fortis, Alberto, Travels into Dalmatia, ed. by Josip Bratulić. Translated from Italian by Mate Maras. A section in Latin translated by Darko Novaković, Zagreb: Globus: [1984], XXVII, 303 p. : ilustr.Photograph: Darko Čižmek

38

U POTRAZI ZA IZVORIMAIvan Kukuljević Sakcinski (1816. – 1889.)

Historiograf, književnik, bibliograf, arheolog, političar i putopisac Ivan Kukuljević Sakcinski dvaput je dopu-tovao u Skradin (1854. i 1856. godine).

Motiviran potragom za izvorima povijesti svojega naroda do 12. stoljeća te za životopisima umjetnika što ih je počeo izdavati, godine 1854. putuje uz financijsku podršku biskupa Strossmayera u Dalmaciju, posjetivši Kvarnerske otoke, Zadar, Dalmatinsku zagoru.

Svoje Izvjestje o putovanju po Dalmaciji u jesen godine 1854. objavio je 1855. u zagrebačkom zabavnom i poučnom tjedniku Neven.

Posjetio je grad Skradin, krčki glasoviti slap ili vodopad. Što sam na tom putu doživio, to priobćujem ovdje iz moga dnevnika, za malu porabu onih sunarodnika mojih, koji će iza mene možebiti istim putem udariti. Pak ako će slučajno baviti se književnim istraživanjem i opisivanjem onoga, što će doživjeti, neka izprave pogrieš-ke moje i neka dopune što sam izostavio.

Kukuljeviću nije bila nepoznata ni suvremena inozemna putopisna literatura iz koje je doznao da su mnogi putopisci i književnici stigli i na Skradinski buk.

Desetak godina ranije (1845.) upoznao je hrvatsku javnost u Danici s putopisnim djelom njemačkog knji-ževnika Heinricha Stieglitza (1801. – 1849.) koji je posjetio vodopad rijeke Krke blizu Skradina, tzv. Skradinski slap, uspoređujući ga sa slapom Imatre u Finskoj.

IN SEARCH FOR SOURCESIvan Kukuljević Sakcinski (1816-1889)

Ivan Kukuljević Sakcinski, a historiographer, writer, bibliographer, archaeologist, politician and travel writer, arrived in Skradin twice (1854 and 1856).

Motivated by the search for the sources of the history of his people before the 12th century and for the artists’ resumes which he had started to publish, in 1854 with financial support from Bishop Strossmayer he set out on a trip to Dalmatia, visiting the Kvarner Islands, Zadar and the region of Dalmatian Zagora.

In 1855, he published his Report on Travels into Dalmatia in autumn of 1854 in Zagreb’s entertaining and educational weekly Neven.

39

He visited the town of Skradin, a famous cascade or waterfall of the Krka. What I have been through this journey, I record this in my diary here, for a small use of my fellow countrymen, who might set out on the same trip after me. If they however accidentally engage in literary exploration and description of what they will experience, let them correct my mistakes and add to my omissions.

Kukuljević was not unfamiliar with contemporary foreign travel literature from which he learned that many traveloguers and writers also had come to Skradinski Buk.

Ten years earlier (1845), in the journal Danica, he introduced the Croatian public to the travelogue of Ger-man writer Heinrich Stieglitz (1801-1849), who visited the waterfall of the Krka near Skradin, the so-called Skradinski Waterfall, comparing it with the waterfall of Imatra in Finland.

Portret Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Hrvatska književna enciklopedija. [Glavni urednik Velimir Visković]. Knj. 2 : Gl – Ma. [Zagreb] : Leksikografski zavod Miroslav Krleža, str. 453.Fotografija: Darko Čižmek

Portrait of Ivan Kukuljević Sakcinski, Croatian Literary Encyclopedia, [editor-in-chief Velimir Viskovic], book 2: Gl - Ma. [Zagreb]: Miroslav Krleža Institute of Lexicography, p. 453.Photograph: Darko Čižmek

40

KOMADIĆ SEDRE ZA USPOMENUDragutin Hirc (1853. – 1921.)

Hrvatski botaničar, znanstvenik i publicist Dragutin (Adolf) Hirc, svojedobno imenovan pristavom Kr. Sveu-čilišne biblioteke (1901.), pohodi 1905. Skradin i Skradinski buk.

Svoje dojmove iznijet će na stranicama Prosvjete godinu dana nakon putovanja, a na putovanje osvrnut će se odmah po povratku, u Obzoru.

Koračajući po sedri kao po debelim sagovima, najradije bi kući ponio cieli jedan vršak, da ga sjeća Krke i njezine tvorne snage. Da nema te sedre, primijetit će Hirc, ne bi bilo ni Skradinskog buka, ni slapova ni slapića koji mu se čine kao razčešljani pramovi kose, a svaki slapić tanahan poput vlasa.

Ponijevši u torbi komadić sedre, kao botaničaru pozornost mu privlači skradinsko raslinje; ne može se nadiviti prostranstvu šume kakvu još nije vidio jer se od Skradina protegla uz rieku Krku na uru i više daleko, podavajući kraju osobito, neobično lice; perasto lišće pojasena čini ga sličnim datulji, pa ga zato u Skradinu i drugdje po Dalmaciji zovu divljom datuljom.

Gustu trsku u Skradinu prozvao je obitavalištem Krkinih nimfa (najada). Vrludajući puteljcima Skradinskog buka, pazeći da se ne spotakne i pođe zajedno s Krkom u njezine kolovrate, impresionira ga šumica od ta-mariške; jedan Skradinjanin ga upozori na žižule (žužulje), plodove koji su visjeli na dugačkim stablima poput debelih suza.

Jedan ga slap podsjeća na Plitvički slap, a za čudesni Skradinski buk kaže da ga drže najzanimljivijim od svih europskih slapova.

Za četvrt sata obilazim mlinice, gledam na stotine slapića, čudim se strmeni, kojom se ruše, uživam u magli razprašujuće se vode, lovim ju rukama poput nestašna djeteta, sagnem se i napijem šakom one biser-vode, pa se guštikom divljih smokava, debela bršljana i šumom trstike probijem do glavnoga slapa što se u raznim prilikama raztače i sedrenim stijenama valja u duboki bazen, u kojem bielu gustu pjenu obtače tamno-zelena boja jezera nad kojim se razvio modri, kao vedrac čisti nebeski svod. Koje li radosti, kojega li blaženstva na ovom veličajnom samotvoru prirode!

A PIECE OF TRAVERTINE FOR A MEMORYDragutin Hirc (1853-1921)

Croatian botanist, scholar and publicist Dragutin (Adolf) Hirc, the then pristaldus of the Royal University Library (1901), visited Skradin and Skradinski Buk in 1905.

He described his impressions in the magazine Prosvjeta a year after the trip, while immediately after his return he addressed the journey in the magazine Obzor.

41

Walking on the travertine like on thick carpets, he felt like bringing an entire travertine surface to remember the Krka and its original strengths. If there were not for the travertine, Hirc notices, there would be no Skradin-ski Buk, no waterfalls or small cascades which seemed to him like combed locks of hair, every little cascade seeming as thin as a hair.

He brought a small piece of the travertine in his bag because, as a botanist, he was attracted to Skradin’s plants; admiring the vastness of the forest that had not been seen anywhere before since it stretched from Skradin along the Krka an hour or more far away, giving a particular and unusual look to the region; the feather-like leaves of the tree of heaven make it similar to the date tree, thus it is called wild date in Skradin and elsewhere in Dalmatia.

He called the thick reed in Skradin a home of the Krka’s nymphs (Najadas). Wandering on the trails of Sk-radinski Buk, making sure that he did not stumble and go along with the Krka to its spinning wheels, he was impressed by tamarisk trees; one of the locals from Skradin warned him of Chinese dates (jujube red dates), the fruits that were hanging down from long trees looking like thick tears.

One waterfall reminded him of the Plitvice waterfall, and as for the miraculous Skradinski Buk, he said it was considered to be the most interesting European waterfall.

Portret Dragutina Hirca. Hrvatski biografski leksikon. Sv. 5: Gn-H. [Zagreb]: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2002., str. 578.Fotografija: Sonja Hrelja

Portrait of Dragutin Hirc, Croatian Biographical Lexicon, vol. 5: Gn-H. [Zagreb]: Miroslav Krleža Institute of Lexicography, 2002, p. 578.Photograph: Sonja Hrelja

42

VILENJAK NA GUDALUFranjo Krežma (1862. – 1881.)

U Skradinu 1879. koncertira tada već proslavljen i u Europi poznat Franjo Krežma, najveći hrvatski violinist 19. stoljeća, nazivan vilenjakom na gudalu te Paganinijevim nasljednikom prema Verdiju.

Koncertom u pratnji darovite pijanistice, sestre Anke, ušao je u glazbenu literaturu činjenicom da mu je tada bilo nepunih 17 godina, a iza sebe je imao više od 200 koncerata u domovini i inozemstvu.

Prvi javni koncert održava u Sisku u osmoj godini života, godinu dana kasnije predstavlja se pred zagre-bačkim slušateljstvom u starom kazalištu na Markovu trgu, dok s nepunih trinaest godina završava Bečki konzervatorij.

Četvrtom koji je zasvirao na Paganinijevoj violini, Zajc mu, poput Strossmayera, Kršnjavog, Kuhača i drugih, također proriče karijeru virtuoza, no on, nažalost, prerano umire u 19. godini života.

Hirc, Dragutin. Izmedju Krke i Cetine (Od Skradina do Krke). Prosvjeta : list za zabavu, znanost i umjetnost, Zagreb, tečaj 14 (1906.), br. 15, str. 482.Fotografija: Sonja Hrelja

Hirc, Dragutin. Between the Krka and the Cetina (From Skradin to the Krka). Prosvjeta: list za zabavu, znanost i umjetnost, Zagreb, course 14 (1906.), no. 15, p. 482.Photograph: Sonja Hrelja

43

VIOLIN BOW MAESTROFranjo Krežma (1862-1881)

Franjo Krežma, the greatest Croatian violinist of the 19th century, had concerts in Skradin in 1879. Back then, he was already renowned in Europe and known as a violin bow maestro and Paganini’s successor ac-cording to Verdi.

The concert at which he was accompanied by his sister and a gifted pianist Anka marked his entrance to the music literature, since he was not even 17 years old at that point and yet had held more than 200 concerts in his homeland and abroad.

When he was almost 8, he held the first public concert in Sisak, a year later he presented himself in front of the Zagreb audience in the old theater on St. Mark’s Square, while he graduated from the Vienna Conservatory when he was almost 13.

He was the fourth to play on Paganini’s violin, thus Zajc, as well as Strossmayer, Kršnjavi, Kuhač and others, predicted him a career of a virtuoso, but unfortunately, he died too soon at the age of 19.

Fajdetić, Vladimir. Franjo Krežma (1862-1881) : hrvatski violinski virtuoz XIX stoljeća u svom i našem vremenu [likovna oprema Predrag Gol]. Osijek : Zajednica kulturnih djelatnosti, ([Zagreb] : Liber), 1982., XI, 239 str., [86] str. s tablama (pretežno faks.), [1] presavijen list s rodoslovljem Franje Krežme.Fotografija: Sonja Hrelja

Fajdetic, Vladimir, Franjo Krežma (1862-1881): Croatian violin virtuoso of the XIX century in his and our time [visual editor Predrag Gol]. Osijek: Zajednica kulturnih djelatnosti, ([Zagreb]: Liber), 1982, XI, 239 p., [86] p. with tables (mostly fax), [1] folded piece of paper with the family tree of Franjo Krežma.Photograph: Sonja Hrelja

44

PROMOTOR DALMATINSKOG TURIZMAGeorge Bernard Shaw (1856. – 1950.)

George Bernard Shaw, proslavljeni engleski i tada već diljem svijeta poznati književnik, posjetom Skradin-skome buku 1929. dalmatinskom je turizmu napravio veliku reklamu. Kruna njegova trodnevna boravka u Splitu, u pratnji uvažena arheologa Frane Bulića, ostavila je traga i u stupcima engleskih i američkih listova.

Svojim izjavama, kojima u više navrata obrazlaže svoj dolazak i boravak u Dalmaciji, Shaw se predstavio kao veliki zaljubljenik u prirodu: Ovdje me zanima baš ono što i kod kuće: lijepa priroda.

Dalmatinski gradovi, primjećuje Shaw u društvu svojih suputnika, lijepi su kao slike, te da nije Jadran tako daleko od Engleske, proveo bi na njemu više vremena.

Premda je nerado odlazio na putovanja, te u naše krajeve stigao po nagovoru svoje supruge Charlotte, Skradinski buk ostao mu je u lijepu sjećanju, te se godinu dana kasnije vratio u Dalmaciju.

George Bernard Shaw. Izvor fotografije: www.gutenberg.org. New York Times, Current History, vol 1, issue 1 From the Beginning to March, 1915. Autor: nepoznat.

45

PROMOTOR OF DALMATIAN TOURISMGeorge Bernard Shaw (1856-1950)

George Bernard Shaw, a renowned English writer already famous worldwide, visited Skradinski Buk in 1929, thus making great advertisement for Dalmatian tourism. The crown of his three-day stay in Split, ac-companied by an esteemed archaeologist Frane Bulić, left a trace in the columns of the English and American papers.

In his statements, which repeatedly explain his arrival and stay in Dalmatia, Shaw presented himself as a great lover of nature: Here is what I am interested in also back home: a beautiful nature.

Dalmatian cities, as Shaw notices in the company of his fellow travelers, are as beautiful as a picture, and if the Adriatic was not so far from England, he would spend more time there.

Although he was reluctant to travel, and his wife Charlotte talked him into his visit to our country, yet Skra-dinski Buk stayed in his memories and a year later he returned to Dalmatia.

VELIČANSTVENI PRIZORI ZA NJIHOVA VELIČANSTVACar Franjo Josip I. (1830. – 1916.) i carica Elizabeta Austrijska (1837. – 1898.)

Posjet cara Franje Josipa I. Skradinu i Skradinskome buku 17. travnja 1875. doživio je veliki odjek na stra-nicama europske putopisne književnosti.

Zamjetna je sličnost prilikom njegova dolaska u Skradin i dolaska cara Trajana, koliko god se to činilo neobičnim i neusporedivim. Usporedbu nameće središnji prizor dolaska i dočeka na skradinskoj obali. U oba slučaja imamo gotovo poklonstven doček, neskrivenu oduševljenost Skradinjana koji su burno pozdravili svoje vladare.

Planiranom putu cara Franje Josipa I. po Dalmaciji u travnju i svibnju 1875. prethodio je u nas širok publi-citet. Nakon brojnih novinskih napisa izišlo je nekoliko povijesnih vodiča kroz gradove i mjesta što ih je Franjo Josip I. imao posjetiti.

Ti kratki povijesni osvrti imali su svrhu donošenja najosnovnijih podataka o dotičnome gradu ili mjestu. Vjerojatno se nečime sličnim i sâm car poslužio dok se pripremao i upoznavao itinerar predstojećeg puta.

Zaneseni narod, od ranoga jutra na nogama, nije prestao hrliti za carem sve do Skradinskoga buka. On je ostao dugo vremena zadivljen veličanstvenim prizorom. Svečanost se dijelom prenijela pred vodopad Krke. Dopisnik bilježi da su posjet Krki i razgledanje vodopada potrajali cilu uru.

46

U pratnji cara Franje Josipa I. bila je i njegova supruga Elizabeta Austrijska, poznatija kao Sissi, u narodu vrlo omiljena. Žene iz Kistanja darovale su joj prigodom posjeta stotinu najfinije vezenih maramica, koje su u ono doba bile obvezni modni detalj.

Car Franjo Josip I., austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj. Fotografija: Darko Čižmek

The Emperor Franz Joseph I, Austrian Emperor and Hungarian, Croatian and Czech King. Photograph: Darko Čižmek

Dragoljub ili upisnik kalendar za javne urede odvjetnike, kr. javne i obćinske bilježnike, agente, privatne pisarne, trgovce, obrtnike te ine poslovodje sa kniževnim darom za prostu godinu 1898. Sastavio Gj. Stj. Deželić, gradski viećnik, tečaj XXXV. U Zagrebu: Nakladom Knjigotiskare C. Albrecht (Jos. Wittasek).

47

MAGNIFICIENT PRIZES FOR THEIR SIZESThe Emperor Franz Joseph I (1830-1916) and queen Elisabeth of Austria (1837-1898)

A visit of the Emperor Franz Joseph I to Skradin and Skradinski Buk from April 17th, 1875 had a great impact on the pages of European travel literature.

There was a remarkable resemblance between his arrival in Skradin and the arrival of the Emperor Trajan, as unusual and incomparable as this might seem. The comparison is imposed by the central scene of arrival and reception on the Skradin coast. In both cases, we have a reception with almost adoration shown, as well as with the visible enthusiasm of the people of Skradin, who vividly greeted their governors.

The planned journey of the Emperor Franz Joseph I to Dalmatia in April and May 1875, was preceded by a great publicity in our country. After publication of numerous newspaper articles, several historical guides were published for the towns and places to be visited by Franz Joseph I.

The purpose of these brief historical reviews was to provide the most basic information about the city or place concerned. Probably the Emperor himself used something similar while preparing and getting to know the itinerary of the upcoming journey.

The delighted people, who had been on their feet since the early morning, did not cease to rush out for the Emperor until reaching the Skradinski Buk. For long he was impressed with the magnificent scene. The ceremony was partially transferred at the site in front of the Krka waterfall. An informer noted that the visit to the Krka and its waterfalls lasted for a whole hour.

The Emperor Franz Joseph I was accompanied by his wife, Elizabeth of Austria, also known as Sissi, very popular among people. As a gift for her visit, women from Kistanje gave her a handkerchief made of a hundred finest embroideries, which at that time was a necessary fashion detail.

48

Opis ushićena dočeka povodom posjeta Franje Josipa I. Šibeniku 1875. Narodni list, u Zadru, god. 14 (1875.), br. 31 (17. travnja), naslovnica broja.Fotografija: Darko Čižmek

The description of the delighted people welcoming the Emperor Franz Joseph I in 1875.Narodni list, in Zadar, y. 14 (1875), no. 31 (17th April), cover of the issuePhotograph: Darko Čižmek

49

Naslovnica dnevnika Cesarea Garimbertija Diario storico del viaggio di Francesco Giuseppe I. : a Trieste, Gorizia, Venezia, in Istria, in Dalmazia ed a Fiume nei mesi di aprile e maggio del 1875. [S. l. : s. n.], 1877. (Zara : Vitaliani & Janković), 638 str. : ilustr. Fotografija: Darko Čižmek

Cover of the diary by Garimberti, Cesare, Diario storico del viaggio di Francesco Giuseppe I: a Trieste, Gorizia, Venezia, in Istria, in Dalmazia ed a Fiume nei mesi di aprile e maggio del 1875. / written by Cesare Garimberti, [S. I. : s. n.], 1877 (Zadar: Vitaliani & Janković), 638 p. : illustr.Photograph: Darko Čižmek

Istoga dana Franjo Josip I. i njegova supruga posjetili su i Burnum i Manojlovac. U spomen na ovaj događaj 24. rujna 1899. godine, na mjestu s kojega su se Franjo i Sissi divili ljepotama veličanstvenog

Manojlovačkog slapa, priređena je velika pučka svečanost na kojoj je isklesan natpis u stijeni i postavljen brončani medaljon s portretima

njihovih veličanstava. Fotografija: Dobrila Zvonarek

On the same day, Franz Joseph I and his wife visited Burnum and Manojlovac. In memory of this event taking place

on September 24, 1899, at the site where Franz and Sissi admired the glorious beauty of the magnificent Manojlovac Waterfall, there

was a big folk ceremony held, featuring a stone inscription and a bronze medallion with portraits of their highnesses.

Photograph: Dobrila Zvonarek

50

KRKA KISTOM, PEROM, OBJEKTIVOMOd gore Dinare spod ke Krka toči Skradin valom tare a Šibenik moči, Niz krugove skoči spustiv strašne pine, Tim skokom uzroči s obih strani mline Okol nje planine, pastirska stanišća, Na kih su ravnine i vilam jigrišća; Tuj narav primaga rike čudan zlamen. Voda vodom slaga od vode tvrd kamen.

(Baraković, Juraj. Vila Slovinka. 2. izd., Venecija, 1626.)

Krku rije(t)kom zovemo, no u njezino se korito ili korice (dopustimo književnu i(a)luziju pišući o njoj (i) očima knjižničara) ulijeva značenje koje nadrasta simboliku rijeke.

Slapovi Krke pamtitelji su umjetnikâ koji su ondje utisnuli osobni otisak priče, pronoseći perom, kistom, objektivom glas o njihovoj rijetkoj ljepoti koja usporedbu nalazi jedino u slapovima Nijagarinim.

Poprimajući ulogu štafelaja s kojeg umjetnici ubiru motiv za svoje ostvaraje, ona koju Krkom zo-vemo okvir je za umjetninu koju je Priroda sama oblikovala.

Poetizam sedre čini je jedinstvenom rijekom osobnost koje prelazi okvir usporedivosti.

Premda s onu stranu op(r)isivog, izdvajamo bi-rane trenutke poetsko-umjetničkog opredmećenja osoba koje su prepoznale njezinu posebnost.

Pjesma od 14 kitica, koju je za Zoru Dalmatinsku spjevao nepotpisani pjesnik X., Kerka (pjesma). Zora dalmatinska, 1 (1844.), br. 19.Fotografija: Darko Čižmek

A poem composed of 14 stanzas, written by an unsigned poet X. for Zora DalmatinskaX, Kerka (poem). Zora dalmatinska, 1 (1844), no. 19Photograph: Darko Čižmek

51

THE KRKA SEEN THROUGH PEN, BRUSH AND CAMERA LENS

The Krka is called a (thin) river, but the significance which goes beyond the symbolic of the river pours into the riverbed or between the covers of the river (if we use a literary allusion or illusion writing about the river (also) from the viewpoint of librarians).

The Krka waterfalls remember the artists who have left their personal traces of the story, spreading the word − with the help of their pens, brushes and camera lenses − about their rare beauty, which is comparable only to the Niagara Falls.

By taking on the role of an easel from which artists take motive for their creations, the river called the Krka is the frame for an artwork shaped by Nature itself.

The poeticness of the travertine makes it a unique river whose personality goes beyond the comparable framework.

Though, from the other side of the describable and the paintable, we highlight the chosen moments of poetic and artistic embodiment created by people who have recognized the distinctiveness of the river.

Svega kilometar nizvodno od najvišega slapa rijeke Krke smjestio se najniži, Rošnjak ili Sondovjel, koji šumi u nedirnutoj prirodi. Jednostavnost i mističnost prizora koji se, zbog nepristupačnosti, može promatrati samo iz daljine, vjerojatno su pridonijeli tome da ga je narod prozvao Oltarom. Čini ga jedna stepenica široka oko 40 m i visoka tek 8,4 m. Jedini je Krkin slap na kojemu nikada nisu postojale mlinice. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

Only a kilometer downstream from the highest peak of the Krka River lies the lowest waterfall, Rošnjak or Sondovjel, roaring in untouched nature. The simplicity and mysticism of the scene, which, due to inaccessibility, can only be observed from a distance, probably contributed to the people calling it the Altar. It consists of a stair 40 meters wide and only 8.4 meters high. The only Krka waterfall where there were no mills ever.Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

52

DUŽNIK DOMOVINEJuraj Šižgorić (oko 1445. – 1509.)

Ugledni šibenski humanistički pjesnik i povjesničar Juraj Šižgorić, autor najstarije hrvatske pjesničke inku-nabule Elegiarum et carminum libri tres (Tri knjige elegija i lirskih pjesama) iz 1477. godine, napisao je, izme-đu ostalog, raspravu De situ Illyriae et civitate Sibenici (O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku), 1487. U ovoj povijesno-zemljopisnoj raspravi na temelju antičkih predložaka i suvremenih talijanskih humanističkih autora progovara o teritoriju Ilirije i njezinu stanovništvu, njihovu porijeklu i običajima.

Djelo je raščlanjeno u 17 poglavlja, a u 13. poglavlju, naslovljenom O mjestima uz Šibenik, Šižgorić opisuje tok i ušće rijeke Krke i Prokljansko jezero. Pritom nabraja i brojne vrste riba koje u njima žive: tunj, zubace, dupine, tuljane, oštrige, ciple, salpe, škrpine, trlje, lubine, glamoče, komarče, pagare, lignje, skuše, girice, špare. Ponekad se tu pokažu i neobična morska čudovišta, nikad prije viđena.

Šibenik = Sebenico. 1 razglednica, 9 x 13,8 cm. Ante Bogić , [19__].Grafička zbirka inv. br. 319/1981

Razglednica iz Zbirke razglednica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Fotografija: Darko ČižmekPostcard from the Postcard Collection belonging to the Graphic Collection of the National and University Library in Zagreb. Photograph: Darko Čižmek

53

HIS HOMELAND’S DEBTORJuraj Šižgorić (around 1445-1509)

Juraj Šižgorić, the famous humanist poet and historian coming from Šibenik, in 1477 wrote the oldest Croatian poetic incunabula Elegiarum et carminum libri tres (Three books of elegie and lyric poems). Among other things, he also wrote De situ Illyriae et civitate Sibenici (On the position of Illyria and the town of Šibenik) in 1487. In this historical and geographical discussion based on works by ancient authors and contemporary Italian humanist writers, he talks about the territory of Illyria and its population, their origins and customs.

The work is divided in 17 chapters, and in chapter 13, entitled On places near Šibenik, Šižgorić describes the flow and the mouth of the Krka River and Lake Prokljansko. He mentions many species of fish in it, such as tuna, sea bream, dolphin, oysters, grey mullet, cow bream, red scorpionfish, surmullet, seabass, goby, gilt-head bream, seabream, squid, mackerel, picarel, annular seabream. Sometimes there can be seen also unusual sea monsters, never seen before.

O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku / Juraj Šižgorić Šibenčanin. Pogovor napisao Ante Šupuk.

2. izd. priredio prema rukopisu i dodao prijevod Veljko Gortan. Šibenik : Muzej grada, 1981. (Split : Slobodna Dalmacija)

Fotografija: Darko Čižmek

O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku (Concerning the Location of Illyria and the Town of Šibenik) / Juraj Šižgorić Šibenčanin.

Afterword written by Ante Šupuk.2nd edition edited according to the manuscript and translation

added by Veljko Gortan. Šibenik: Muzej grada, 1981 (Split : Slobodna Dalmacija)

Photograph: Darko Čižmek

Povijesni traktat Jurja Šižgorića svjedočanstvo je njegove visoke humanističke naobrazbe, ali i osjećaja pripadnosti „ilirskom“

narodu i gradu Šibeniku. Vidljivo je to i u njegovim stihovima: Kako sam, eto, dužnik domovine opisah / očinsku zemlju

i ljupke njive.

Juraj Šižgorić’s historical treatise confirms his high humanistic education, as well as the sense of belonging to the “Illyrian”

people and the city of Šibenik. This can also be seen in his verses: Since I am my homeland’s debtor, I have described / my father’s

country and its lovely meadows.

54

VILA KRKA, DINARINA KĆIPetar Zoranić (1508. – 1569.)

U prvoj polovini 16. stoljeća renesansni književnik Petar Zoranić na fiktivno je, literarno putovanje poslao mladog pjesnika Zorana, opterećenog bremenom „ljubvenoga betega“. Njegove je dogodovštine opisao u ro-manu Planine, smještajući ih u stvarni prostor: Velebit, Dinaru, porječje Krke.

Zoranovi vodiči na putu su vile, od kojih je jedna i Krka, Dinarina kći, „vila i gospodarica rike“, koja ga vodi preko Knina, Skradina i Šibenika do ušća rijeke.

Zoranićevo imaginarno putovanje može se rekonstruirati prema karti njegova suvremenika Mlečanina Ma-teja Pagana: Tuto el Cotado di Zara e Sebenicho. Moguće je stoga da je autor raspolagao ovom ili sličnom kartom i poslužio se njome prilikom pisanja djela.

Pagano, MatteoTuto el Cotado di Zara e Sebenicho / Mateo Pagano al. Venetia : Mateo Pagano, [ca 1530.].1 zemljop. karta : drvorez ; 53 x 37 cm.Signatura: ZN-Z-XVI-PAG-1530Karta je dio Zbirke Novak koja je pohranjena u fondu Zbirke zemljovida i atlasa NSK.Fotografija: Sonja Hrelja

Pagano, MatteoTuto el Cotado di Zara e Sebenicho / Mateo Pagano al. Venetia : Mateo Pagano, [ca 1530.].A map : woodcut ; 53 x 37 cm.Call number: ZN-Z-XVI-PAG-1530The map is a part of the Novak Collection belonging to the Collection of Maps and Atlases of the National and University Library in Zagreb.Photograph: Sonja Hrelja

55

THE KRKA FAIRY, THE DAUGHTER OF THE MOUNTAIN DINARAPetar Zoranić (1508-1569)

In the first half of the 16th century, Renaissance writer Petar Zoranić sent a young poet Zoran to an im-maginary, literary voyage. Zoran was preoccupied with “love pain”, his adventures being described in the novel Planine, located in spaces in the real world: Velebit, Dinar, the Krka river basin.

Zoran’s guides along the way were fairies, one of which was Krka, the daughter of the mountain Dinara, “the fairy and the mistress of the river”, which guided him through Knin, Skradin and Šibenik to the mouth of the river.

Zoranić’s imaginative journey can be reconstructed using the map of his contemporary Venetian Matej Pagan: Tuto el Cotado di Zara and Sebenicho. It is therefore possible that the author had this or similar map and used it when writing the book.

Zoranić, Petar. Planine che zdarxe usebi pisni pete po pastirich, pripouisti, i prituori iunachou i dechlic, i mnoge ostale stuari. In Venetia : Farri, Domenico, 1569., [4], 76

listova. Čuva se u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (R-597).

Zoranić, Petar. Planine che zdarxe usebi pisni pete po pastirich, pripouisti, i prituori iunachou i dechlic, i mnoge

ostale stuari. In Venice: Farri, Domenico, 1569, [4], 76 pages. Stored in the Library of Croatian Academy of

Sciences and Arts (R-597).

Planine Petra Zoranića u povijesti se književnosti obično navode kao prvi hrvatski roman (dovršen 20. rujna 1536.,

otisnut 1569. u Veneciji), premda neki drže da se, zbog vjernosti stvarnim lokalitetima, mogu smatrati i prvim

domaćim putopisom.

In the history of literature, Petar Zoranić’s novel Planine is considered to be the first Croatian novel (completed on

September 20, 1536, printed in Venice in 1569), although some consider it to be the first Croatian travelogue as well

since it vividly describes the places in the real world.

56

VODA VODOM SLAGA OD VODE TVRD KAMENJuraj Baraković (1548. – 1628.)

Hrvatska renesansa iznjedrila je još jednoga zadarskog književnika koji se svojim perom dotakao rijeke Krke. U žanrovski i versifikacijski složenom djelu Vila Slovinka, u više od 9300 stihova opjevava povijest i sadašnjost Zadra i Šibenika, izražavajući zabrinutost za ugroženu hrvatsku baštinu. Njegova muza i sugovor-nica je također vila, prema kojoj je i spjev dobio ime. U četvrtom od sveukupno trinaest pjevanja (petja), vila Slovinka opisuje rijeku Krku.

WATER THROUGH WATER FORMS HARD ROCK FROM WATERJuraj Baraković (1548-1628)

The Croatian Renaissance revealed yet another writer from Zadar who used his pen to present the Krka river. His work Vila Slovinka is complex in terms of genre and style, comprising more than 9300 verses and de-picting the history and present of Zadar and Šibenik. Here, he expresses his concern for the endangered Croatian heritage. His muse and interlocutor is also a fairy, after which the epic was named. In the fourth of a total of thirteen chants (petja), the fairy Slovinka describes the Krka.

Vila Slovinka Giurgia Barakovicchia Zadranina : u cettare varsti petya sloxena : ca yest v pisni skupne, u osmo redke, u zucno poyke i u

poluredke. [2. izd.]. Con licentia de’ Superiori & privilegio. In Venetia : appresso Marco Ginammi, alla Libraria della Speranza, 1626.

Spjev Vila Slovinka obavljen je dva puta za autorova života (1614. i 1626. godine u Veneciji). Posvećen je svećeniku Anjelu Justinijanoviću.

Izdanje iz 1626. godine dio je fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Fotografija: Darko Čižmek

The epic Vila Slovinka was published twice during the author’s life (1614 and 1626 in Venice). It is dedicated to the priest Anjel Justinijanović. The

1626 edition belongs to the Collection of Manuscripts and Old Books stored at the National and University Library in Zagreb.

Photograph: Darko Čižmek

57

OPIS (NE)PUTOVANJALouis-François Cassas (1756. – 1827.) i Joseph Lavallée (1747. – 1816.)

Francuski slikar, crtač, arhitekt i graver Louis-François Cassas (1756. – 1827.) proputovao je uzobaljem Dalmacije te objavio djelo koje je uvršteno u vrh europske putopisne književnosti: Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie.

Njegov prijatelj, francuski pisac Joseph Lavallée (1747. – 1816.), zaslužan je za objavljivanje (1802.) Ca-ssasovih zapisa s puta po Dalmaciji, te tako i iz Skradina i sa Skradinskoga buka, koji su se prometnuli u djelo koje će u europskoj putopisnoj književnosti poslije Fortisova biti najčitanije i najnavođenije kad je u pitanju Dalmacija i drugi dijelovi jadranskog uzobalja, a nije iz pera našeg čovjeka.

Lavallée je bio enciklopedijski naobražen te vješt kompilator koji je vrlo dobro suopisao ono što nikad nije vidio. Pripomenut će kako Cassasu ograničeno vrijeme neće dopustiti da pođe do izvora Krke. U svojemu opisu nepoduzeta putovanja Lavallée će se gotovo doslovce osloniti na Fortisova izlaganja o tome.

U Cassasovoj odluci da pođe na Skradinski buk vjerojatno je prevagnuo glas o znamenitom slapu kraj Skradina, predmetu njegovih poznatih crteža, o koje-mu je mogao čitati već 1776. kod Fortisa.

Jedini slap koji je Cassas vidio je Skradinski buk, zadnji slap rijeke Krke. Za njega je to najveći i najveli-čanstveniji slap. Ništa manju pozornost ne bi zaslužio ni predzadnji, Roški slap, da ga je Cassas vidio, veli Lavallée, no vrijeme mu nije dopuštalo da ga posjeti.

Pogled na slapove Krke iz bližega, Rad JAZU, knj. 379, Razred za likovne umjetnosti, knjiga VII, Zagreb, 1978., str. 87.

Fotografija: Sonja Hrelja

Closer view on the Krka’s waterfalls, Rad JAZU, book 379, Razred za likovne umjetnosti, book VII, Zagreb, 1978, p. 87

Photograph: Sonja Hrelja

58

DESCRIPTION OF (NOT) TRAVELINGLouis-François Cassas (1756-1827) and Joseph Lavallée (1747-1816)

French painter, drawer, architect and engraver Louis-François Cassas (1756-1827) traveled to Dalma-tian coastal area and published a work that was included in the top of European travel literature: Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie.

His friend, a French writer Joseph Lavallée (1747-1816) is responsible for publishing (in 1802) Cassas’ records from the travels in Dalmatia, as well as in Skradin and Skradinski Buk. The records became the most read and most quoted work of European travel literature, right after Fortis’ book, addressing Dalmatia and other parts of the Adriatic coast, and written by non-locals.

Lavallée had encyclopedic knowledge and was a skilled text editor who co-described very well the things he had never seen. He mentioned that Cassas’ limited time did not allow him to go to the spring of the Krka. In his description of the travel that did not happen, Cassas almost literally relied on Fortis’ records.

Opći pogled na slapove Krke, Rad JAZU, knj. 379, Razred za likovne umjetnosti, knjiga VII, Zagreb, 1978., str. 86.Fotografija: Darko Čižmek

General view on the Krka’s waterfalls, Rad JAZU, book 379, Razred za likovne umjetnosti, book VII, Zagreb, 1978, p. 86Photograph: Darko Čižmek

59

When deciding whether to go to Skradinski Buk, the key point for Cassas were probably the stories about the famous waterfall near Skradin, the subject of his famous drawings, about which he could read in Fortis’ book as early as in 1776.

The only waterfall Cassas saw was Skradinski Buk, the last waterfall of the Krka river. For him, this was the largest and most grandiose waterfall. No less attention would have been paid to the penultimate waterfall of Roški if Cassas had seen it, but the time did not allow him to visit it.

D. Vivant Denon: Portret L. F. Cassasa, 1786. (Paris, Louvre), Rad JAZU, knj. 379, Razred za likovne umjetnosti, knjiga VII, Zagreb, 1978., str. 17.Fotografija: Darko Čižmek

D. Vivant Denon, Portrait of L. F. Cassas, 1786. (Paris, Louvre), Rad JAZU, book 379, Razred za likovne umjetnosti, book VII, Zagreb, 1978, p. 17.Photograph: Darko Čižmek

60

UZVODNO, PREMA IZVORUNikola Pulić (1926. – 2006.)

Neke od najljepših redaka o rijeci Krki ostavio nam je književnik Nikola Pulić, čija knjiga putopisa Krkom uzvodno zauzima istaknuto mjesto u novijoj hrvatskoj putopisnoj prozi.

Misli su u kršu zvonke i dalekočujne, najavljuje nam autor već u prvim rečenicama, koje bi, jednakom uvjerljivošću, mogle opisivati i šum rijeke koja je oblikovala kraj kojim književnik putuje. Za razliku od dalekog mu prethodnika Zoranića, putovanje Nikole Pulića nije imaginarno, no i njemu ne nedostaje simbolike. Ona se nenametljivo smjestila u naslov djela, sugerirajući da je njegov autor putovao težim putem, prkoseći struji, ali i vraćajući se onome što u šumu života (rijeke) često zaboravimo – izvoru, počelu.

Od Vodica, Šibenika, Zatona, Rasline, Skradina, Skradinskog buka, Bićina, Visovca, Roškoga slapa, Arhan-đelovca, do Knina i Krčića – autor nas zavodi ljepotama rijeke i pejzaža, donoseći mnoštvo podataka o flori i fauni te nas upoznaje i s pučkim legendama i predajama. Osobito su upečatljivi njegovi portreti običnih ljudi – poput starice Šempre šola, koja četrdeset godina čeka svojega kapetana na šibenskome molu Krka ili pak starog ribara minolovca bez desne ruke.

Njeno ispijeno lice, duga sijeda kosa, natečene noge i oštri pokreti tijela i očiju, duboke bore i pogledi – prisiljavali su me da je čekam i da saznam tko je ta starica i zbog čega je tako žurila na brod. (…) Rekli su mi da obilazi sve brodove, pita svakog mornara je li čuo nešto o njenom kapetanu koji je isplovio iz šibenske luke prije četiri desetljeća i nikada se nije vratio, nikada joj nije pisao, nikada i ni po kome ništa nije poručio. Ona je uvjerena da će se vratiti: tako joj je bio rekao na odlasku. I ona ga čeka i čekat će ga do smrti. Po izgledu ima više od šezdeset godina, a koliko je njemu, nitko ne zna. Osuđena na strašnu kaznu čekanja, šibenska Nadala – šjora Ankica, upisala je u svoju naboranu dušu još jedan brod na kome ga nema.

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno. Znanje, Zagreb, 2004., str. 14.

Pogledah starca: upio se u more i kamenje. Vidim ga u prošlosti i sadašnjosti. Baca starac bijele ka-menčiće u more. Cipli kao prakljače kruže oko kamenčića. Starac cigaretom pripaljuje minu. Šišti korda dimnim repićem. Zamahnuo je desnom rukom. Iz vode se puši korda. Potmulo tutnjanje u dubinama. Mina je potonula na dno i njena je snaga naduboko i naširoko opustošila more. Nije podigla vodoskok do neba, niti se čula jeka u brdima. Samo more ključa: mutno, ružno. Izbacuje ranjenu i mrtvu ribu u mutnim oblacima s dna. Cijela je uvala mrtva ili ranjena. Starac skače u more. Baca ribu na kamenje. Ljuske opadaju s mrtvih riba. Sitno se biserje sjaji na kamenju. Ranjene ribe izvijaju repom i zijevaju na površini. Starac, pošto je pokupio ribu koja pluta, roni u dubinu da povadi ono što je potonulo. Voda ga, poput isušena šuvora, vraća na površinu. Kosti mu ostarjele, lagane, šuplje kao u goluba, pa ne može roniti.

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno. Znanje, Zagreb, 2004., str. 30.

61

UPSTREAM, TOWARDS THE RIVER SPRINGNikola Pulić (1926-2006)

Some of the most beautiful lines on the river Krka were written by Nikola Pulić, whose travelogue Heading upstream on the Krka River has a prominent place in the recent Croatian travel prose.

In the karst the thoughts are chiming and far-heard, the author announces in the first sentences, which, with the same degree of credibility, could describe the roaring of the river that shaped the area through which the writer travels. Unlike the journey of his distant predecessor Zoranić, Nikola Pulić’s journey is not imaginary, but he does not miss the symbolism. It hides in the title of the work, suggesting that the author traveled a long way, defying the current, but also returning to what we often forget in the roaring of life (of river) − the source, the beginning.

From Vodice, Šibenik, Zaton, Raslina, Skradin, Skradinski Buk, Bićina, Visovac, Roški Slap, Arhanđelovac, to Knin and Krčić - the author seduces us presenting the beauties of the river and the landscape, bringing a wealth of information about flora and fauna and introduces us to folk legends and tales. Particularly impres-sive are his portraits of ordinary people – such as the elderly woman “Shemale Shola”, who for forty years had been waiting for her captain on the Šibenik’s dock “Krka” or an old fisherman without his right hand.

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno. [Pogovor Josip Grbelja]. Šibenik : Matica hrvatska-pododbor, [1967.], 142 str. : ilustr.

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno (Heading upstream on the Krka River). [Afterword by Josip Grbelja]. Šibenik : Matica hrvatska-pododbor,

[1967], 142 pp.: illustr.

Naslovnica prvog izdanja iz 1967. godine. Prema djelu je snimljen istoimeni dokumentarni film Televizije Zagreb 1990. u režiji Jure

Kneževića. Snimatelj je bio Šime Strikoman.Fotografija: Darko Čižmek

The first edition was published in 1967. There is a documentary film adaptation of the work produced by Television Zagreb 1990 and

directed by Jure Knežević. The cameraman was Šime Strikoman.

Photograph: Darko Čižmek

62

KRKINI SVJETLOPISI

Zadivljujuće prizore šumovitoga života modrozelene rijeke vjerno bilježi osječki fotografski dvojac Mario Romulić i Dražen Stojčić. Premda su fotografsko iskustvo i znanje gradili u mnogim zemljama svijeta, ljepota-ma rijeke Krke uvijek se iznova vraćaju.

Posuđujući nam svoje oči, poveli su nas na čarobno putovanje Krkinim ljepotama: velik broj fotografija koje su dio ove izložbene priče o rijeci Krki, nosi njihov potpis.

THE PHOTOGRAPHS OF THE KRKA

Impressive scenes of the wood life of the blue and green river are recorded by the photographic duo made of Mario Romulić and Dražen Stojčić from Osijek. Although they have built photographic experience and knowl-edge in many countries of the world, they always come back to the beauty of the Krka.

By lending us their eyes, they lead us to a magical trip to the Krka waterfalls: they sign the fourteen photos that are part of this exhibition on the Krka river.

63

KRKA – RIJEKA KOJA POVEZUJESnaga Krke nije samo u njezinim strujama kojima pokreće propelere hidrocentrala, već i u načinu na koji

povezuje prostor kojim protječe. (Šimunović, Ivo. Povijesno i aktualno značenje Krke u regionalnom okupljanju i razvoju. Godišnjak Titius: godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke, Vol.3, No.3, ožujak 2011.)

Tok rijeke Krke u svojih je sedamdesetak kilometara kroz tisućljeća često bio granicom. Tijekom srednjega vijeka razgraničavao je velikaške posjede (desnu obalu čuvala je velikaška obitelj Šubić, a lijevom obalom gospodarili su Nelipići, Martinušići, Bogetići, Utješinovići i Mišljenovići). No unatoč prirodi rijeke da razgraničuje, prostor uz Krku upravo je rijekom povezan u jednu, nedjeljivu cjelinu. Nimalo slučajno, rijeka Krka s vremenom je postala zajedničkim nazivnikom čitavoga jednog područja, njegovim geografskim, demografskim i inim razlikama unatoč.

Relativna je rijetkost da jedan geografski element čini temelj regionalizacije. Tu ulogu radije preuzimaju veća naselja, skupina geografskih obilježja ili funkcionalni čimbenici. Rijeka Krka u tom je smislu iznimka: upra-vo je ona okosnica šibenske regije, element koji povezuje prostor kojim protječe i ujedno preduvjet njegova održivog razvoja.

Održivi razvoj u svojoj definiciji podrazumijeva da gospodarski rast znači ujedno i društveni napredak, kao i ekološku održivost. Turizam iznikao na potencijalu Nacionalnoga parka Krka ima povoljne učinke na okolno područje i razvojne procese koji se u njemu odvijaju. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ inicijator je i orga-nizator brojnih aktivnosti i susreta koji imaju za cilj potaknuti gospodarstvo na zaštićenim područjima, povezati privrednike i potaknuti suradnju među njima.

Činjenica da rijeka Krka povezuje, vidljiva je i u upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske. Šibensko-kninska županija, unatoč razlikama u svojemu obalnom, otočkom i zagorskom području, integrira dio sjeverne i srednje Dalmacije u jedinstvenu cjelinu, a pokušaji njezina razbijanja u prošlosti pokazali su se dugoročno neuspješnima (Zadarsko-kninska županija u razdoblju od 1993. do 1997. godine).

Kod Miljacka slapa vode rijeke Krke miješaju se, kroz izvor Miljacka, s vodama rijeke Zrmanje. Riječ je o jedinstvenome hidrogeološkom fenomenu, a simbolika rijeke koja povezuje ovdje se umnožava.

64

THE KRKA – A RIVER WHICH UNITESThe power of the Krka river lies not only in the currents setting in motion the propellers of hydroelectric

power plants, but also in the way the river unites the area through which it flows. (Šimunović, Ivo, Historical and Current Significance of the Krka in the Regional Gathering and Development, Yearbook of Titius: Yearbook for Interdisciplinary Researches of the Krka Region, vol. 3, no. 3, March 2011)

The seventy-kilometer long river has been marking a border through the millennia. During the Middle Ages it marked the border between large estates (the right bank was guarded by the noble family of Šubići, and the left bank was managed by the Nelipići, Martinušići, Bogetići, Utješinovići and Mišljenovići). But in spite of the dividing nature of the river, the Krka region is united thanks to the river which makes a single, indivisible whole. Not accidentally, the Krka has over time become a common denominator of the whole area, despite its geographic, demographic and other differences.

It is relatively rare that one geographic element forms the basis of regionalization. This role is usually given to larger settlements, a group of geographical features or functional factors. The Krka is in that sense an exception: it is the core of the Šibenik region, an element that unites the area it flows through and is also a prerequisite for its sustainable development.

Sustainable development in its definition implies that economic growth means both social progress and ecological sustainability. Tourism which developed thanks to the potential of the Krka National Park has ben-eficial effects on the surrounding area and the developmental processes that take place there. The Public Insti-tution of Krka National Park is the initiator and organizer of numerous activities and meetings aimed at boost-ing the economy in protected areas, connecting entrepreneurs and encouraging cooperation among them.

The unifying nature of the Krka is also visible in the administrative and territorial organization of the Republic of Croatia. The Šibenik-Knin County, despite the differences in its coast, islands and hinterland, inte-grates parts of northern and central Dalmatia into a unified whole, and past attempts to break the whole down proved to be unsuccessful in the long term (Zadar-Knin County in the period from 1993 to 1997).

Under Miljacka Waterfall, the waters of the Krka mix, through the Miljacka source, with the waters of the Zrmanja river. It is a unique hydrogeological phenomenon, and the symbolism of the river that unites multiplies in this point.

65

Miljacka slap, peti po redu slap rijeke Krke, sastoji se od triju većih te brojnih manjih sedrenih stepenica, ukupne visine 23,8 m. U podnožju slapa, desnu obalu rijeke čuvaju urušene mlinice, a lijevu Hidroelektrana Miljacka. Fotografija: Arhiva NP „Krka“

Miljacka Waterfall, the fifth highest waterfall of the Krka river, consists of three larger and many smaller travertine steps. Its total height is 23.8 meters. At the foot of the waterfall, the right bank of the river is guarded by the ruined mills and the left by Miljacka Hydroelectric Power Plant. Photograph: Archive of the NP “Krka”

66

Nacionalni park „Krka“ proglašen je odlukom Sabora SR Hrvatske 24. siječnja 1985., a njegove granice revidirane su 1997. godine zbog urbanih sredina na tom području (Skradin, Bilice, Raslina, Zaton), izgradnje autoceste Zagreb – Split te razvoja turizma, kao i ostalih gospodarskih djelatnosti. Danas NP „Krka“ obuhvaća 109 km2, od čega 25,6 km2 čini vodena površina. Slika: Arhiva NP „Krka“

The Krka was proclaimed a national park by the decision of the Croatian Parliament on January 24, 1985. Its borders were revised in 1997 due to urban environments in this area (Skradin, Bilice, Raslina, Zaton), as well as the construction of the Zagreb − Split motorway, tourism development and other economic activities. Today, NP “Krka” covers 109 km2, including 25.6 km2 of the water area. Figure: Archive of the NP “Krka”

BUK – Glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ na svojim stranicama donosi zanimljivosti vezane uz prirodnu i kulturnu baštinu porječja Krke, izvještava o susretima tradicijskih poljoprivrednih proizvođača i gospodarstvenika koje Nacionalni park organizira, kao i brojnim događanjima koje potiče: izložbama, festivalima, edukacijama i dr. Na njegovim stranicama zabilježena je i dosadašnja suradnja NP „Krka“ i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na projektu Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Čini se da nije slučajnost da naziv časopisa „buk“ u svojevrsnom knjižnom imaginariju sugerira (i) fonetsko suzvučje riječi „knjiga“, izgovorene na engleskom „book“, koji je lingua franca današnjice. Čineći dojam da čujnost slapova ozvučuje listanje stranica knjige, našom izložbom ostvarujemo puninu njihova suživota, opravdavajući tezu o Krki – rijeci poveznici.

BUK – the journal of the Public Institution of Krka National Park addresses interesting facts about the natural and cultural heritage of the Krka region, reports about the meetings of traditional agricultural producers and entrepreneurs organized by the National Park, as well as numerous events it supports: exhibitions, festivals, education courses etc. The cooperation of NP “Krka” and the National and University Library in Zagreb has been addressed in the journal as well, relating to the project Green Library for Green Croatia.It does not seem to be a coincidence that the name of the journal “buk” in a certain literary imaginarium suggests (also) the phonetic homonymy with the word “book” taken from the English language, which is today’s lingua franca. Making the impression that the sound of the waterfalls resembles the sound of turning pages of a book, we realize the fullness of their coexistence through our exhibition, justifying the thesis about the Krka – a river which unites.

67

SUŽIVOT ČOVJEKA I KRKEStalni stanovnici Krke su brašnjavi mlinari na južnoj strani, gluhi na obadva uha, ugostitelji, čuvari vodovo-

da i centrale i nekoliko ljudi kojima rijeka ne da od sebe. Ljeti su veseli i pomiješani s gostima, zimi su tužni kao i moćna rijeka što se ruši u Jarugu da se ujegulji. Za svakoga imaju spremljene odgovore i ništa ih ne treba pitati. (Pulić, Nikola. Krkom uzvodno. Zagreb : Znanje, 2004., str. 77)

Gdje ima vode, ima i života. A gdje je čovjek pustio korijen, piše se povijest. Velike povijesne priče ispisuju bitke, ratove, za sobom ostavljaju utvrde, spomenike, porušene gradove. One druge priče, priče o vrijednim rukama koje su prebirale brašno ili obrađivale kamen, pišu tihu i samozatajnu povijest, povijest svakodnevice.

Njezino vrijeme teče nekim drugačijim ritmom: uz molitveno mrmljanje monaha, buku drevnih mlinica na Krkinim slapovima, živahan obiteljski razgovor okupljenih oko ognjišta.

Nalik sedri koja gradi puninu modrozelene rijeke, stanovnici uz rijeku Krku, usedreni na njezinim otocima i obalama, svojim su načinom života utkani u autentičnu ljepotu prostora.

Pretposljednji slap na Krki ime može zahvaliti utvrdi Rog, koja se nalazila na desnoj obali rijeke te je pripadala Šubićima Bribirskim. Prepoznatljivost duguje kaskadama koje je narod prozvao „Ogrlice“, a koje se nalaze na početku sedrene barijere. Njezina dužina je oko 650 metara, najveća širina 450 metara, a visinska razlika 22,5 metra. Završetak barijere je glavni slap koji se s 15 metara visine veličanstveno obrušava u Visovačko jezero. Uz Roški slap od davnina je ključao život, o čemu svjedoči cesta koja preko njega spaja obale još od rimskih vremena, kao i brojni mlinovi na obje strane rijeke, od kojih su neki obnovljeni. Osim mlinova, obnovljena je i stupa za obradu vune i valjavica za pranje sukna. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

The penultimate Krka waterfall owes its name to Rog Fortress, which was situated on the right bank of the river and belonged to the Šubići Bribirski. Its special features are the cascades, known as “Necklaces” among people. They mark the beginning of the travertine barrier, about 650 meters long, its maximum width being 450 meters, and its height difference 22.5 meters. At the end of the barrier there is the main waterfall that from the height of 15 meters crashes magnificently in Visovačko Lake. The Roški Waterfall has been witnessing life since ancient times, which is also seen in the construction of the road connecting the banks since Roman times, as well as numerous mills on both sides of the river, some of which have been restored. In addition to the mills, the wool processing tool called “stupa” and cloth washing tool called “valjavica” have been restored. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

68

THE COEXISTENCE OF HUMANS AND THE RIVER

Permanent residents of the Krka region are the millers, covered with flour, living on the southern bank, deaf to both ears, caterers, water work and power plant security officers as well as a few people whom the river does not let go. In the summer, they are happy and mix with guests, in the winter they are as sad as the powerful river that crashes into Jaruga to “eel” herself. They have answers ready for everyone and you should not ask them anything. (Pulić, Nikola, Heading upstream on the Krka River, Zagreb, 2004)

Where there is water, there is life. And where humans put their roots down, the history is written. Great historical stories tell about battles and wars, leaving forts, monuments and destroyed cities behind them. The other stories, tales of hard-working hands that sifted flour or cut stone, have written silent and self-effacing history, the history of everyday life.

The Krka time runs at a different pace: accompanied by prayers and murmurs of the monks, the noise of the ancient mills on the waterfalls, the lively conversation of family members gathered around the hearth.

Just like the travertine that builds the fullness of the blue and green river, the residents of the Krka region make their firm “travertine” grounds on islands and banks of the Krka and through their way of life they are weaved into the authentic beauty of this area.

TRADICIJSKA KUĆA

Narod koji živi na krškome području u gradnji kuća prirodno je posezao za kamenom. Upravo to je vrijed-no obilježje tradicijskoga graditeljstva: korištenje materijala koji se može pronaći u prirodi. Sačuvani tragovi ovakvog tipa gradnje uz rijeku Krku sežu u 18. stoljeće i mogu se pratiti sve do polovine 20. stoljeća, kada su tradicijske materijale zamijenili novi, baš kao i tradicijski način života. Danas se, na tragu okretanja ekologiji i skladu suživota prirode i čovjeka, iznova otkrivaju vrijednosti tradicijske gradnje, a tradicionalni objekti obnav-ljaju se, vraćaju u funkciju i nalaze svoje mjesto u turističkoj ponudi Nacionalnog parka Krka.

Seljačku kuću na prostoru uz Krku isprva je najčešće činila jedna prostorija. Na jednoj njezinoj strani obi-tavalo bi blago, a na drugoj je bilo ognjište. Međusobno su bili odijeljeni tek lakom pregradom. S vremenom, napredak u stanovanju podrazumijevao je gradnju drugog objekta, za spavanje ili stoku. Vertikalni razvoj se-ljačke kuće je pak donio gradnju katnica (kula). U kraju koji je pretežno vinogradarski, donja prostorija služila je kao konoba, a u stočarskim predjelima uglavnom kao štala. Na katu se spavalo, a on je s donjom etažom bio povezan tzv. slarom (solarom, sularom), u pravilu smještenom na južnoj strani kuće, pod kojim se obitavalo za vedra zimska vremena.

69

Kužina (vatrenica), prostorija s ognjištem (kominom), obično je bila prislonjena uz stojnu kuću. Uz ognjište bi se okupljala obitelj, pa je tako i kužina bila središnja kućna prostorija. Visina ognjišta u odnosu na pod kužine ukazivala je na dosegnutu civilizacijsku razinu stanovništva. U području oko rijeke Krke ognjište je gotovo uz sam pod, što je obilježje dinarskoga kulturnog kruga, a znači da se domaćica prilikom priprave obroka morala puno saginjati. Sporo podizanje ognjišta ide ukorak sa smirivanjem povijesnih prilika.

Živković, Zdravko Živković. Tradicijska kamena kuća dalmatinskog zaleđa : priručnik za obnovu i turističku valorizaciju. [Crteži Zdravko Živković, Ivan Antonović ; 3D ilustracije Ivan Antonović ; prijevod sažetka Ana Ilijić, engleski Antonija Drmić, njemački]. Zagreb : Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2015. ([Zagreb] : Denona), 115 str. : ilustr. u bojamaFotografija: Darko Čižmek

Živković, Zdravko. Traditional stone house in Dalmatian hinterland. [Drawings Zdravko Živković, Ivan Antonović ; 3D illustrations Ivan Antonović ; summary translation Ana Ilijić, in English Antonija Drmić, in German]. Zagreb : The Ministry of Tourism of the Republic of Croatia, 2015 ([Zagreb] : Denona), 115 pages: colored illustrations Photograph: Darko Čižmek

Tradicijska seljačka kuća. Mali prozori još su jedno obilježje tradicijskoga graditeljstva. Upućuju na činjenicu da seljaku nije bilo jednostavno nabavljati materijal koji se ne može pronaći u prirodi (staklo). Također, možemo pretpostaviti je da je on u svome domu želio biti što udaljeniji od vremenskih neprilika, kojima je pri radu svakodnevno bio izložen.

Traditional country house. Small windows are another feature of traditional architecture. They point to the fact that it was not easy for the countryside people to obtain material that cannot be found in nature (glass). We can also assume that in their homes they wanted to be as far away as possible from the bad weather conditions to which they were exposed during their daily activities.

70

A TRADITIONAL HOUSE

The people who live in the karst area used stone as a natural resource for house construction. This is a valuable feature of traditional architecture: the use of material that can be found in the nature. The preserved traces of this type of construction along the Krka date back to the 18th century and can be traced back to the mid-20th century, when traditional materials were replaced by the new ones, just like the traditional way of life was replaced by the new life. Today, following the eco-friendly politics and living in harmony with the nature, the values of traditional architecture are rediscovered, and the traditional facilities are being renovated, restored and placed in the tourist offer of the Krka National Park.

A country house in the Krka area first consisted of a single room. On one side there used to be domestic animals, and on the other there was a fire place. They were separated by a lightweight partition. Over time, progress in housing meant building another facility, either a bedroom or a space for animals. The vertical de-velopment of the country houses meant the construction of different floors. In mostly wine-growing regions, the lower room served as a tavern, while in farming areas it served as a barn. People slept on the upper floor, connected to the lower floor by the so-called “slar” (“solar”, “sular”), usually located on the south side of the house, used during bright winter days.

Kitchen (“kužina”, “vatrenica“), a room with a fireplace (“komin”), was usually attached to the house. Fam-ily would gather around the hearth, making the kitchen a central room in the house. The height of the hearth compared to the floor of the house indicated the reached civilization level of the population. In the area around the Krka, the hearth is almost alongside the floor, which is a feature of the Dinaric cultural circle, meaning that the housekeeper had to bend a lot when preparing the meal. Slow lifting of the hearth goes hand in hand with the improvement of the historical events.

Ćemer (bunja, kažela), graditeljska vrsta koja također pripada tradicijskome graditeljstvu, karakterističnome za jadranski prostor. Riječ je o prepoznatljivim, suhozidnim građevinama kružnoga tlocrta, koje su građene u poljima, vinogradima ili maslinicima kao zakloni od nevremena. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

“Ćemer” (“bunja”, “kažela”), a construction that also belongs to the traditional architecture, which is typical of the Adriatic region. These are recognizable, drywall structures of circular planes, which were built in fields, vineyards or olive groves serving as a shelter from storms. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

71

PREVLAST NAD SNAGOM RIJEKE – MLINOVI NA RIJECI KRKI

Zahvaljujući kinetičkoj snazi vode, rijeka Krka izuzetno je bogata spomenicima tzv. industrijske arheologije, vodenicama i električnim centralama. Zahvaljujući činjenici da NP „Krka“ štiti ne samo prirodno nego i kulturno blago, intenzivno se obnavlja arhitektura vodenih pogona. Oni su se počeli graditi još u rimsko doba. Časno otpušteni vojnici, veterani naseljeni oko Krke na Roškome slapu (podatak znan iz njihovih kamenih nadgrobnih natpisa), sigurno su imali mlinice za potrebe ljudstva legije, koje je dnevno trošilo više od četiri tone žitarica. Vjerojatno su postojale i druge manufakturne instalacije, poput stupa za sukno i pilana na vodeni pogon. Važnost riječnoga pogona u srednjemu vijeku vidi se iz podatka da je tzv. vodeno pravo dopuštanja podizanja mlinova pripadalo narodnim vladarima, kasnije i crkvi. Mljevenje koje se oporezivalo donosilo je visoke prihode, pa su mlinice bile poželjan poklon i često se spominjale kao nadarbine.

Mlinice su dovodile i do sudskih parnica, čak i vojnih sukoba. Mnoge srednjovjekovne vodenice, pregrađi-vane i obnavljane, preživjele su i dva stoljeća nazočnosti Osmanlija, kada je Krka većim dijelom bila na gra-ničnome tursko-venecijanskom prostoru, u kojemu se zbog vojnika, čarkara i hajduka živjelo opasno i teško, a jedina svijetla točka duhovnosti bili su franjevački samostan na otočiću Visovcu i ortodoksni manastir Krka. Posljednjih je godina nekoliko mlinica i stupa na Roškome slapu i Skradinskome buku obnovljeno i stavljeno u funkciju u okviru razvojnih kulturoloških projekata NP „Krka“. Bizaran je i zabavan prizor u kojem Bill Gates nosi vreću tek samljevenoga kukuruznog brašna na svoj brod.

DOMINANCE OVER THE RIVER POWER − MILLS ON THE KRKA RIVER

Thanks to the water kinetic power, the Krka is extremely rich in monuments of the so-called industrial ar-cheology, watermills and hydroelectric power plants. Thanks to the fact that NP “Krka” protects not only natural but also cultural heritage, the architecture of water facilities has been intensively renewed. They date back to Roman period. Honorably dismissed soldiers, veterans living by the Krka near the Roški Waterfall (as known from their gravestone inscriptions), certainly had mills for the needs of the legion, consuming more than four tons of grain a day. Probably there were other manufactory installations, such as “stupe”, wool-processing tools, and water-powered sawmills. The importance of river power plants in the Middle Ages can be seen from the fact that national rulers, and later churches, had the so-called water right which gave them the permission to build the mills. Milling taxes brought high incomes, therefore mills were a desirable gift and often referred to as endowments.

The mills also caused court disputes, even military conflicts. Many medieval watermills, restored and re-newed, survived two centuries of Ottoman presence. Back then the Krka largely marked the border between the Turks and Venetians, where it was dangerous and hard to live because of the presence of soldiers as well as outlaws such as “čarkari” and “hajduci”, the only bright points of spirituality being the Franciscan monastery on the islet Visovac and the Orthodox monastery of Krka. Recently, several mills and “stupe” of the Roškovo

72

Waterfall and Skradinski Buk have been renewed and put into use within Krka’s developmental cultural proj-ects. It was bizarre and funny to see Bill Gates carrying a sack of freshly milled corn flour on his boat.

Godine 2009. Nacionalni park „Krka“ obnovio je Šosterovu mlinicu na Roškome slapu, vrijedan spomenik tradicijskoga graditeljstva, načina života i privređivanja. Pogled u ovaj graditeljski kompleks mnogo govori o čovjeku koji je u njemu živio. Fotografija: Dobrila Zvonarek

In 2009, the National Park Krka restored Šoster’s Mill on Roški Waterfall, a valuable monument of traditional architecture, depicting the local lifestyle and ways to earn money. This construction tells a lot about the man who lived in it. Photograph: Dobrila Zvonarek

Šosterova mlinica izvana. Fotografija: Mario Romulić i Dražen StojčićŠoster's Mill from the outside. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

73

ENERGIJA IZ RIJEČNOGA TOKA – HIDROCENTRALE

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na drniškom i šibenskom prostoru razmahala se industrijska revolu-cija zahvaljujući izgradnji hidrocentrala. Električna struja postupno je i sigurno potiskivala vodenice. Rudnici u Siveriću, tvornica karbida i drugi pogoni u Šibeniku, ali i javne gradske rasvjete, opskrbljivane su strujom iz hidrocentrala na rijeci Krki. Fascinantan je podatak da je Šibenik prvi grad u svijetu koji je komercijalno isko-rištavao struju iz hidroelektrane te prvi koji je imao gradsku rasvjetu pomoću višefazne izmjenične struje. Tri centrale (Jaruga, Roški slap i Miljacka), premda starije od stoljeća, još su u funkciji, djelomice s jednako starim turbinama i generatorima. Premda su nekada proizvodile veliku količinu energije (Miljacka je bila najsnažnija u Europi) danas bi one mogle bolje profitirati od tzv. industrijske arheologije i kao spomenici industrijske arhi-tekture. Radi toga je restaurirana i prezentirana porušena, najstarija centrala Krka, a one koje su još u funkciji trebalo bi pretvarati u turističke objekte, jer je interes za takav vid turizma sve veći. Ujedno bi se mogao riješiti problem narušavanja ekološkog ciklusa u porječju Krke.

Hidroelektrana Jaruga. Godine 1903. izgradio ju je, stotinjak metara nizvodno od hidroelektrane Krka, smještene ispod Skradinskoga buka, gradonačelnik Šibenika Ante Šupuk. Nakon ugradnje dodatnih tribina 1936. godine, hidroelektrana radi i danas. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

The hydroelectric power station Jaruga. In 1903, the major of Šibenik Ante Šupuk built it around 100 meters downstream from the Krka power station, located under Skradinski buk. Additional turbines were installed in 1936, and the power station is in use also today. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

74

ENERGY FROM THE RIVER POWER – HYDROELECTRIC POWER PLANTS

By the end of the 19th and in the early 20th century, the industrial revolution spread in the Drniš and Šibenik region, thanks to the construction of hydropower plants. The electrical energy gradually replaced the watermills energy. Mines in Siverić, a carbide plant and other plants in Šibenik, as well as public lighting, were supplied with electricity from the Krka hydro powerplant. It is fascinating to know that Šibenik is the first city in the world that commercially exploited electricity from the hydroelectric power station and the first to have public lighting using the polyphase alternating current transmission. Three power plants (Jaruga, Roški Water-fall and Miljacka), more than a century older, are still in use, some of their turbines and generators being as old as the plants. Although they used to produce a large amount of energy (Miljacka being the strongest plant in Europe), today they could profit more from the so-called industrial archeology, also as monuments of in-dustrial architecture. That is why the oldest and destroyed power plant Krka has been restored and presented, and those that are still in use should be converted into tourist facilities as the interest for this type tourism is growingly increasing. This could also solve the problem of ecological imbalance in the Krka region.

Na lijevoj obali rijeke, podno Miljacka slapa, smjestila se hidroelektrana „Miljacka“, najveća na Krki i jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana u svijetu. Njezina izgradnja započela je 1904., a puštena je u pogon 1906. (u cijelosti 1907. godine). Do 1910. bila je najsnažnija hidroelektrana u Europi. Razglednica: Gradski muzej Drniš.

On the left bank of the river, at the foot of Miljacka, there is the hydroelectric power plant “Miljacka”, the largest Krka power plant and one of the oldest active hydroelectric power plants in the world. Its construction began in 1904, and was commissioned in 1906 (fully in use as from 1907). Until 1910 it was the most powerful hydroelectric power plant in Europe. The postcard belongs to the Museum in Drniš.

75

VISOVAC – MJESTO GDJE SE BOG SLAVI

U srednjemu vijeku otočić Lapis Albus (Bijela stijena, Bila stina), smješten usred Visovačkoga jezera, naselili su pustinjaci sv. Augustina, željni molitvene osame. Na njemu su sagradili samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu. Pod zaštitom hrvatskih velmoža i njihovih utvrda koje su čuvale prilaz rijeci Krki, ovdje su provodili tih, meditativni život.

Povijesne neprilike, koje su u hrvatske krajeve stigle u liku osmanskih osvajača, natjerale su eremite da 1440. godine napuste svoje duhovno gnijezdo na Krki i zapute se prema jugu. Nošeni istom strepnjom, na njega su oko 1445. godine pristigli franjevci, čiji su samostani u Bosni bili nemilice pustošeni. Redovnicima ga je ustupio gospodar Kamička Grgur Utješinović.

Nakon što su 1522. u turske ruke pali Knin i Skradin, kao i kule i tvrđave na Krki, franjevci na Visovcu život su provodili pod nominalnom turskom zaštitom, ipak stalno izloženi pravnoj nesigurnosti, vjersko-nacionalnoj nesnošljivosti i čestim uznemiravanjima. U svojoj knjizi Rijeka Krka sa 54 slike don Krsto Stošić, zasigurno ne bez temelja, bilježi da je narod ime otoka Visovca povezao s pričama u kojima su Turci na njegova stabla vješali fratre.

Povijest „manastira Velike Gospoje“, kako franjevački samostan Majke od Milosti nazivaju turski dokumenti, povijest je svećenstva koje je u jednome od najmračnijih razdoblja ostalo sa svojim narodom, dijeleći njegovu sudbinu i čuvajući njegovu samosvijest i identitet. O tim nastojanjima, ali i njihovu djelovanju u cjelini, danas mogu posvjedočiti arheološka zbirka, zbirka povijesnoga crkvenog ruha i posuđa te bogata knjižnica s više vrijednih knjiga i inkunabula, smješteni u franjevačkome otočkom samostanu.

Gospina slika, koju su franjevci prema predaji donijeli iz Bosne bježeći pred Turcima, danas se posebno štuje.

VISOVAC − THE PLACE TO CELEBRATE GOD

In the Middle Ages, the islet of Lapis Albus (White Rock, Bila stina), situated in the middle of Visovac Lake, was inhabited by the hermits of St. Augustine, wishing to pray in peace. They built a monastery and a church dedicated to St. Paul. Under the protection of Croatian nobles and their forts that guarded the Krka river, they spent their quiet, meditative lives here.Historical disturbances, which came to the Croatian lands with Otto-man invaders, prompted hermits to leave their spiritual nest on the Krka in 1440 and head south. In the same threatening conditions, around 1445, Franciscans came here, leaving their destroyed monasteries in Bosnia. The place was handed over to the monks by Grgur Utješinović, the owner of Kamičak.

After Turks had conquered Knin and Skradin as well as the forts and fortresses on the Krka in 1522, Francis-cans lived under Turkish nominal protection, but they were constantly exposed to legal insecurity, religious and national intolerance and frequent disturbances. In his book The Krka River with 54 Images Rev. Krsto Stošić, certainly not without foundation, notes that the people of Visovac found the connection between the name

76

of the island and the stories according to which the Turks used to hang the friars on the trees (Croat. visjeti = hang).

The history of the “Monastery of the Great Lady”, the term used in Turkish documents when referring to the Franciscan Monastery of the Mother of Mercy, is a history of the clergy who remained with their people in one of the darkest periods, sharing their destiny and preserving their self-awareness and identity. Today, their efforts as well as their whole work are witnessed by an archaeological collection, a collection of historical ecclesiastical dresses and plates, and a rich library with a number of valuable books and incunabulas, located in the Franciscan monastery on the island.

The image of Our Lady, which as the legend says was brought by Bosnian Franciscans fleeing from the Turks, is especially worshipped today.

Otočić Visovac, s crkvom Gospe Visovačke i franjevačkim samostanom Majke od Milosti. Rese ga viti čempresi, nemirni jablani, srebrolisti jaseni, kršni brijesti, kitne tamarinde, borovi, koji uzdišu, i vrbe, koje plaču, te nasmijani ocvjetali oleandri, piše o njemu don Krsto Stošić u svojemu djelcu „Rijeka Krka sa 54 slike“, dodajući: Bijela crkva pokazuje nam, da je to mjesto, gdje se Bog slavi i sprovodi tihi život. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

The islet of Visovac, with the Church of Our Lady of Visovac and with the Franciscan Monastery of Our Lady of Grace. There are elegant cypress trees here, restless poplars, silver-leaved ash trees, strong elms, picturesque tamarinds, sighing pine trees and weeping willows as well as laughing and flourishing oleanders, writes Rev. Krsto Stošić in his book The Krka River with 54 Images and continues: The White Church shows us that this is a place to celebrate God and lead a quiet life. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

77

Knjižnica Franjevačkog samostana na Visovcu čuva i prvotisak Ezopovih basni iz 1487. koji je u Veneciji tiskao Dobrić Dobričević. Djelo je digitalizirano suradnjom Samostana i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u okviru projekta Prošlost i sadašnjost Krke te je dijelom digitalne zbirke Incunabula Croatica.Aesopus moralisatus. Fotografija: Darko Čižmek

The Library of the Franciscan Monastery on the island of Visovac stores the first edition of Aesop’s Fables, published by Dobrić Dobričević in Venice in 1487. The work was digitized thanks to the joint work of the Monastery and the National and University Library in Zagreb within the project The Past and the Present of the Krka River and belongs to the digital collection of Incunabula Croatica.Aesopus moralisatus.Photograph: Darko Čižmek

Stošić, Krsto. Rijeka Krka : sa 54 slike. U Šibeniku : vlast. nakl, 1927. (u Šibeniku : Pučka tiskara), 94 str., [1] presavijen list sa zemljop. crtežom : ilustr.

Fotografija: Darko Čižmek

Stošić, Krsto. Rijeka Krka: sa 54 slike (The Krka River with 54 Images). In Šibenik: self-published in 1927 (in Šibenik: Pučka tiskara), 94 pp., [1] folded sheet with geogr.

drawing: illustr.Photograph: Darko Čižmek

Vjerojatno nitko nije ispisao predanije i iscrpnije retke o Krki od don Krste Stošića, hrvatskoga kulturnog povjesničara, osnivača i prvog voditelja šibenskog muzeja,

zaljubljenika u modrozelenu rijeku. Ne znamo s kojim je povodom prionuo pisanju knjige Rijeka Krka sa 54 slike, ali moguće da ga ja na tu ideju ponukalo vođenje stranih turista po Šibeniku i Krkinim slapovima. Godine 2012. knjiga je doživjela drugo izdanje, s faksimilnim pretiskom i popratnom studijom dr. sc. Drage Marguša, u nakladi Gradske

knjižnice Juraj Šižgorić u Šibeniku i NP „Krka“.

Probably no one has ever written more dedicated and more detailed lines about the Krka than Rev. Krsto Stošić, a Croatian cultural historian, the founder and the first

director of The Museum of Šibenik and a lover of the blue and green river. We do not know exactly where the motivation to write the book The Krka River with 54 Images

comes from, but maybe it was written for purposes of guiding foreign visitors to Šibenik and the Krka waterfalls. In 2012, the second edition was published, with the facsimile

overprint and the accompanying study written by Drago Marguš, PhD, published by the City Library of Juraj Šižgorić in Šibenik and NP “Krka”.

78

DUHOVNOST I GOSTOPRIMSTVO U CARIGRADSKOJ DRAGI

Krajnja plovidbena točka rijeke Krke je manastir koji se okitio njezinim imenom. Poznat još kao i manastir sv. Arhanđela, i on je svoj naziv poklonio prostoru u koji se sretno smjestio: po njemu Carigradska draga nosi ime Arhanđelovac.

Već po običaju da se duhovnost trajno naseli na nekom lokalitetu, i manastir Krka, jedan od najvećih pra-voslavnih manastira u Hrvatskoj, podignut je na temeljima starijeg, rimokatoličkog samostana. Crkva građena u bizantskome stilu, koja s manastirom čini skladnu cjelinu, počiva na starorimskim katakombama, u koje posjetitelji mogu zaviriti i danas. Prema predaji, u njima je apostol Pavao propovijedao kršćanstvo.

Osim duhovnog značaja, bogatstvo manastira Krka ogleda se i u njegovoj vrijednoj knjižnici i riznici.

Manastir Krka osnovan je 1577. i posvećen arhanđelu Mihovilu. Današnja Bogoslovija Sv. Tri Jerarha osnovana je 1966. godine. Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

The Monastery of Krka was founded in 1577 and is dedicated to St. Michael. Today’s Seminary of Three Holy Hierarchs was founded in 1966. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

79

SPIRITUALITY AND HOSPITALITY IN CARIGRADSKA DRAGA

The final point of the Krka cruise is the monastery that was named after the river. Also known as the Mon-astery of St. Archangel, it gave its name to the surrounding area: thus the term of Arhanđelovac is used for Carigradska Draga.

Following the tradition, spirituality has permanently settled on this site, the monastery of Krka, one of the largest Orthodox monasteries in Croatia, was raised on the foundations of one older, Roman Catholic mon-astery. The church built in the Byzantine style, which fits nicely with the monastery, rests on the Old Roman catacombs, which visitors can still see today. According to the legend, this is where Apostle Paul preached the gospel of the Christ.

Apart from its spiritual significance, the value of the Krka monastery is seen in its library and treasury.

Zapis o ljubaznosti i gostoprimstvu redovnika manastira sv. Arhanđela ostavio nam je i Alberto Fortis u svojemu putopisnom djelu Put po Dalmaciji (Il viaggio in Dalmazia, 1774.) Izvor: Alberto Fortis: Viaggio in Dalmazia, 1774.Fotografija: Darko Čižmek

A record of the courtesy and hospitality of the monks living in the Monastery of St. Archangel was left to us by Alberto Fortis in his travelogue Travels into Dalmatia from 1774 (Il viaggio in Dalmazia, 1774). Source: Alberto Fortis: Viaggio in Dalmazia, 1774.Photograph: Darko Čižmek

80

KRKA U DOJMOVIMA POSJETITELJAKrka u Dalmaciji ima toliko atrakcija, da joj je teško naći premca u Evropi. Razgledajući njezine ljepote

možemo iz puna srca kliknuti: Lijepa naša domovino! (Stošić, Krsto. Rijeka Krka sa 54 slike. Priredio i popratnu studiju napisao Drago Marguš. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“: Gradska knjižnica „Juraj Šižgo-rić“ Šibenik, 2012., str. 3)

Zbog svoje se rijetke ljepote rijeka Krka upisala u privatne zemljovide brojnih posjetitelja. Mnogi su doj-move ponijeli sa sobom, a pojedinci su ih povjerili papiru ili tipkovnici – kako bi pohvalnim retcima nadahnuli buduće goste. Pozornost je pridana dojmovima koji na sadržajan i(li) osobito dojmljiv način progovaraju o Krki i prostoru kojim protječe ili pak onima čiji je autor svojim osobnošću pobudio naše zanimanje.

Knjiga dojmova opće je mjesto posjeta; njome, stoga, i mi zaokružujemo naš posjet Krki. S impresijama posjetitelja susrećemo se, nimalo slučajno, kod jednoga od njezinih najposjećenijih mjesta – Skradinskoga buka.

THE KRKA AS DESCRIBED IN VISITORS’ IMPRESSIONS

The Krka in Dalmatia has so many attractions that it is difficult to find something better in Europe. Looking at her beauty, we can scream from bottom of our heart: Our beautiful homeland! (Stošić, Krsto, The Krka River with 54 Images, editor and author of the accompanying study: Drago Marguš, Šibenik: Public Institution of Krka National Park, City Library of Juraj Šižgorić in Šibenik, 2012, p. 3).

Thanks to the river’s rare beauty, the Krka has been registered in private maps of numerous visitors. They brought many impressions with them, and certain visitors registered the impressions on paper or keyboards − in order to inspire the future guests with their praises. Attention is given to impressions that address the Krka and the Krka region in a remarkably impressive way, or to authors whose personalities seemed interesting to us.

Writing something down in a book of impressions is a typical thing to do during a visit; with it, therefore, we conclude our visit to the Krka. We encounter visitors’ impressions, not by accident, in one of most visited places here − Skradinski Buk.

81

Posljednji slap na toku rijeke Krke Skradinski je buk, čijim se stepenicama prelijevaju, ulijevajući se jedna u drugu, vode Krke i Čikole. Širina mu doseže 200 do 400 metara, a ukupna visinska razlika 45,7 m. Mlinovi, od kojih su neki obnovljeni, stoljećima su za svoj pogon koristili snagu vodenoga toka, baš kao i prva hrvatska hidroelektrana „Krka“, koja je s radom započela 28. kolovoza 1895. godine, samo dva dana nakon puštanja u pogon prve hidroelektrane, smještene na rijeci Nijagari.Fotografija: Mario Romulić i Dražen Stojčić

The last Krka waterfall is Skradinski Buk, where the waters of the Krka and the Čikola flow over its stairs, one pouring into the other. Its width reaches 200 to 400 meters, and the total altitude difference is 45.7 meters. The mills, some of which have been renewed, have for centuries used the power of the watercourse, just like the first Croatian hydroelectric power plant “Krka”, which was put into use on August 28, 1895, just two days after launching the first hydropower plant, located on the Niagara. Photograph: Mario Romulić and Dražen Stojčić

82

VIRTUALNA KNJIGA DOJMOVA / VIRTUAL GUEST BOOKwww.npkrka.hr

Prelijepa, veličanstvena i tako jedinstvena je priroda NP Krka. Prije par dana posjetila sam Burnumske ide, a sljedeće jutro još jednom amfiteatar i arkade. Nažalost, nisam stigla i ostala dva lokaliteta kao niti Puljane. Ali to je znak da se moram vratiti i nestrpljivo čekam priliku. Trebate li radnu snagu rado uskačem u tim :-)

Beautiful, magnificent and so unique is the nature of NP Krka. A few days ago, I visited “Burnumske Ide”, and the following morning another amphitheater and arcades. Unfortunately, I did not reach the other two sites nor Puljane. But it is a sign that I have to come back and wait anxiously for the opportunity. If you need work force, I’d be happy to join :-)

Vlatka Glasnović, 19. kolovoza 2017.

Nemoguće je riječima opisati prirodne ljepote NP Krka... Komadić raja?! Definitivno! Ipak, dozvolite mi pohvaliti urednost i uređenost, a posebno do sada najboljeg vodiča gosp. Stipu, koji je oduševio poprilično velik i zahtje-van krug ljudi... Odasvud :) Čuvajte ga tamo :)

It is impossible to describe in words the natural beauty of the Krka ... A piece of paradise ?! Definitely! Never-theless, allow me to praise the tidiness and decorum, and especially so far the best guide, Mister Stipe, who amazed a rather large and demanding circle of people ... Coming from everywhere :) Keep him there :)

Tajana Čičak, 28. travnja 2017.

Que bello e esto Parco Nazionale di Krka. Meraviglioso. Volveremo!

How beautiful is the Krka National Park. Marvellous. We will come back!

Toni Antini, 14. ožujka, 2016.

One of the most beautiful places I have ever been!

Kalsa Parker, 13. studenoga 2014.

Apsolutno sam oduševljena organizacijom NP-a. Bilo je prepuno turista u ponedjeljak, a sve je bilo iznimno dobro organizirano – osoblja ima dovoljno, svi su uniformirani, svatko ima svoja zaduženja (od prodavanja karata, life-guarda, do osoblja koje ti pomaže pri pronalasku parking mjesta i usmjerava promet.) Nigdje se ne čeka red na karte (jedino smo malo čekali na brod nazad) i postoji Wi-Fi kroz cijeli dio Skradinskog buka… Također, osoblje je iznimno ljubazno. Mislim da je to pravi primjer kako bi jedan NP trebao funkcionirati prema gostima. Svaka čast.

83

I am absolutely delighted with the organization of the NP. It was crowded with tourists on Monday and ev-erything was exceptionally well organized – enough staff, all uniformed, everyone had their own duties (from ticket salespersons, life-guards to staff helping locate parking places and direct traffic). There was no waiting line for the tickets (we just waited a bit for the ship on our way back) and there was Wi-Fi throughout the Sk-radinski Buk area ... Also, the staff was extremely kind. I think this is a true example of how a NP should treat its guests. Well done.

Adela Marković, 15. rujna 2014.

Ljepotama rijeke Krke divili su se, kao posjetitelji, i djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na stručnome putovanju u rujnu 2017.Fotografija: Robert Ravnić

The beauties of the Krka river were admired by the employees of the National and University Library in Zagreb on a business trip in September 2017. Photograph: Robert Ravnić

84

IZ KNJIGE DOJMOVA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA MAJKE OD MILOSTI NA VISOVCUFROM THE BOOK OF IMPRESSIONS OF THE FRANCISCAN MONASTERY OF MOTHER OF MERCY ON VISOVAC

Visovac je pjesma nepjevana,mistici i zvijezde gore u tišini!

Visovac is a song yet unsung,mystics and stars up in silence!

Miljenko Galić, 30. ožujka 2015.

Visovac je ne samo čudo prirodne ljepote već i jedno od važnih kulturnih središta koje čuvaju hrvatski nacio-nalni identitet. Ova će ljepota zauvijek biti dio naše kulturne baštine.

Visovac is not only a wonder of natural beauty but also one of the important cultural centers that preserve Croatian national identity. This beauty will always be a part of our cultural heritage.

Ivo Josipović, 5. kolovoza 2010.

Visovac – to je dio povijesti i kulture ovoga kraja. Ljepota prirode i slojevi kulturnog nasljeđa sjedinjeni su na ovom čarobnom otočiću. Ovo blago kao kulturnu baštinu potrebno je poučavati i štititi.

Visovac − this is a part of the history and culture of this region. The beauty of nature and the layers of cultural heritage are united on this magical isle. It is necessary to protect this treasure as a cultural heritage and to teach about it.

Akademik A. Mohorovičić, 11. kolovoza 1978.

Ugodno iznenađeni ljepotama Visovca, zahvaljujemo na usrdnoj gostoljubivosti.

Pleasantly surprised by the beauties of Visovac, thank you for the cordial hospitality.

Kirk Douglas, SAD, 12. svibnja 1972.

85

Neobično je zadovoljstvo vidjeti dio kulturnog blaga hrvatskog naroda što su ga sačuvali franjevci na Visovcu – na čemu im naša hvala.

It is an unusual pleasure to see a part of the cultural treasures of the Croatian people preserved by the Fran-ciscans on Visovac − for which we thank them.

dr. Franjo Tuđman, 19. lipnja 1971.

Oduševljeni tradicijom i tvrdom snagom da se sačuva ono što je trebalo nestati.

Delighted by the tradition and strong desire to preserve what was supposed to disappear.

Zvonimir Balog, 15. svibnja, 1971.

Ovdje na ovom suncu, poslije nekoliko sati posvećenih ovom otočiću, njegovoj povijesti i značenju njegovu za svijest narodnu i za duh čovjeka, teško je naći i reći pravu riječ zahvalnosti i priznanja ocima franjevcima koji su sve to stvarali i održavali. Jedino što mi se čini važnim jest: biti i istrajati kao i do sada.

Here in this sun, after several hours dedicated to this islet, its history and its significance for the national con-sciousness and for the spirit of man, it is difficult to find and say true words of gratitude and recognition to the friars who created and maintained all of this. The only thing that matters to me is: to be and remain as you have done so far.

Petar Šegedin, 17. svibnja 1969.

Veseo sam što mi se pružila prilika da posjetim ovaj stari samostan i njegove znamenitosti koje predstavljaju vrijednu i značajnu stranicu u povijesti hrvatskog naroda. Tako sam impresioniran da ću još koji put rado svra-titi ovamo. Želim mnogo uspjeha braći u njihovu radu.

I am happy to be given the opportunity to visit this old monastery and its sights that represent a valuable and significant page in the history of the Croatian people. I am so impressed that I will be happy to come here again. I wish a lot of success to friars in their work.

Prof. Ljudevit Jonke, 26. listopada 1968.

86

Nacionalni park Krka iz godine u godinu bilježi sve veći broj posjetitelja, kako za vrijeme turističke sezone, tako i u razdoblju predsezone i postsezone. Porastu broja posjeta domaćeg stanovništva ne pridonose samo prirodne ljepote već i promotivne aktivnosti kojima se ljepote i značaj prostora nastoje predstaviti posjetitelju. Fotografija: Arhiva NP „Krka“

The Krka National Park records an increasing number of visitors annually, both during the tourist season and in the periods of preseason and postseason. The increase in the number of Croatian tourists is the result not only of the natural beauties, but also of the promotional activities which aim to present the beauty and importance of this area. Photograph: Archive of the NP “Krka”

87

POZDRAVI S KRKE

Podijeliti ljepotu trenutka i ambijenta, poželjeti dobro najbližima – to se može iščitati iz sitno ispisanih redaka s poleđine razglednica koje su ispisivali posjetitelji rijeke Krke. Uklopljene u naš dojmovnik, ovdje do-nosimo one koje su dio fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te predstavljaju dragocjen dokument i šarmantno svjedočanstvo o vremenu i prostoru svojega nastanka.

Primite mnogo lijepih pozdrava sa veličanstvenih slapova Krke. Marcijan, MišoMany greetings from the magnificent Krka Waterfalls. Marcijan, Mišo24. srpnja 1960.

Slapovi Krkerazglednica, 9,8 x 14,7 cmZagreb : Putnik Zagreb, [1960.]Grafička zbirka inv. br. 94/1989Fotografija / Photograph: Darko Čižmek

Gospodin Lato, ovo je mala Ravena, sasvim je razumljivo, da moram misliti na Vas. Mnogo pozdrava JožaMister Lato, this is little Ravenna, therefore I have to think of you. Many greetings from Joža7. studeni 1917.

Celokupan izgled Knina.razglednica, 13,9 x 9 cmZagreb : Jos. Čaklović, [1927.]Grafička zbirka inv. br. 407/1962Fotografija / Photograph: Darko Čižmek

88

GREETINGS FROM THE KRKA RIVER

To share the beauty of the moment and the ambient, to wish the best to your dearest ones − this can be read from the small prints from the back of the postcards sent by the Krka visitors. In our book of impressions we included those which belong to the Graphic Collection of the National and University Library in Zagreb and present a precious document and a charming testimony of their time and space.

Dragi Tedi,Sjećamo te se sa lijepog izleta na slapove Krke, pa nam je vrlo žao da i ti nijesi prisutan.Dear Tedi,We remember our beautiful trip to the waterfalls of the Krka and we are very sorry not to have you here with us.

Vodopad – Krkerazglednica, 9 x 14 cmŠibenik, Josip Delfin, [1930.]Grafička zbirka inv. br. 248/1981Fotografija / Photograph: Darko Čižmek

Vaš zavičaj je lijep, jer je opkoljen divnim morem, kao Knin sa Krkom, ali samo prigodom poplava. Uz sjećanje, pozdravlja MilkaYour region is beautiful, surrounded by the gorgeous sea, just like Knin is surrounded by the Krka, but only during floods. Kind regards, Milka16. rujna 1912.

Knin : Izgled prigodom poplava god 1910.Razglednica, 9 c 13,8 cmS. l. : Naklada P. Požar, [1912.]Grafička zbirka inv. br. 7/1982Fotografija / Photograph: Darko Čižmek

89

KRKA U OKU BIBLIOGRAFA: IZBOR IZ LITERATURE(kronološkim slijedom)

Bibliografska bilješkaOdabir literature o rijeci Krki za potrebe izložbe Krka u oku istraživača : rijeka u sedam priča*1 sastavljen je uvidom u Bibliografiju radova o rijeci Krki, te druge relevantne izvore dostupne u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Bibliografija donjom granicom ponire u godinu objavljivanja Zoranićevih Planina (1569.), Vrančićevih Machinae novae (1615.), Barakovićeve Vile Slovinke (1626.) te Fortisova putopisnog djela Viaggio in Dalmazia (1774.) koji su, planirajući put u Dalmaciju, te na slapove Krke, brojni putopisci prepoznali kao svojevrsni vodič, pola-zište te poticaj za putovanje.

Gornjom granicom bibliografije dotičemo recentnu 2017. godinu kojom se u Glasu NSK : časopisu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu bilježi osvrt na tri tematske izložbe prethodnice održane 2016. zahvaljujući suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“ (Burnum – arheološko blago Krke, Krka – tajne podze-mlja, Voda i krš – fenomeni rijeke Krke), te virtualnu izložbu Prošlost i sadašnjost Krke.

Između navedenih godina razlistali smo izbor iz literature o rijeci Krki na način da su njime obuhvaćeni na-slovi koji je tematiziraju u kulturnopovijesnom smislu s naglaskom na bogatstvu njezinih prirodnih fenomena. Bibliografijom su tek rubno dodirnute arheološke posebnosti (Burnum), budući da su uz biospeleološke (flora, fauna, podzemlje) bile temom izložbi održanih u predvorju Knjižnice 2016. godine.

1 Marguš, Drago; Lakić, Vilijam. Bibliografija radova o rijeci Krki. 2. dopunjeno izd. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ : Uprava Nacionalnog parka Krka, 2012. ([Zagreb] : Stega tisak), 278 str. (Bibliographia Sibenicensis)

90

KRKA IN BIBLIOGRAPHER’S EYES: SELECTION OF TEXTS(in chronological order)

Bibliographical noteThe texts on the river Krka were selected for the purposes of the exhibition The Krka in Explorer’s Eye: the River in Seven Stories*2 relying on the Bibliography of Texts on the Krka River as well as other relevant sources avail-able in the archive of National and University Library of Zagreb.

The earliest published texts in the Bibliography include Zoranić’s Mountains (1569), Vrančić’s Machinae novae (1615), Baraković’s Vila Slovinka (1626) and Fortis’s travelogue Viaggio in Dalmazia (1774). While planning their trips, a number of travel writers recognized Fortis’ work as a certain travel guide book, a starting point and an impetus for the trips.

Most recently published texts in the Bibliography include the review on three theme exhibitions previously held in 2016 as well as the review on the virtual exhibition The Past and the Present of the Krka. The reviews were published in NSK Herald: the Journal of the National and University Library of Zagreb in 2017, while the three exhibitions were co-organized by the Public Institution of Krka National Park (Burnum - Archaeological Treasure of the Krka River, The Krka: the Secrets of the River Underground, Water and Karst - the Phenomena of the Krka River).

The mentioned publication years are certain front and back covers of the selected texts on the Krka includ-ing the pages on cultural and historical background highlighting the rich natural phenomena of the river. The Bibliography just touched on the archaeological specificities (Burnum) as they, along with biospeleological characteristics (flora, fauna, river underground), were the themes of the exhibitions held in the entrance hall of our Library in 2016.

2 Marguš, Drago; Lakić, Vilijam. Bibliography of Texts on the Krka River, 2nd supplemented edition. Šibenik : Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”: Uprava Nacionalnog parka Krka, 2012 ([Zagreb] : Stega tisak), 278 pp. (Bibliographia Sibenicensis)

91

1569.Zoranić, Petar. Planine che zdarxe usebi pisni pete po pastirich, pripouisti, i prituori iunachou i dechlic, i mnoge ostale stuari. In Venetia : Farri, Domenico, 1569., [4], 76 listova

Čuva se u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (R-597).

1615.Vrančić, Faust. Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina Italica Hispanica Gallica et Germanica. Ed. 2., Venetiis : [s. n., ca 1615-1616.]

1626.Baraković, Juraj. Vila Slovinka Giurgia Barakovicchia Zadranina : u cettare varsti petya sloxena : ca yest v pisni skupne, u osmo redke, u zucno poyke i u poluredke. [2. izd.]. Con licentia de’ Superiori & privilegio. In Venetia : appresso Marco Ginammi, alla Libraria della Speranza, 1626., 318 str.

1774.Fortis, Alberto. Viaggio in Dalmazia, Venezia, 1774.

1800.Perić, Josip Vergilije. Kula od uzdahâ : historički dogadjaj iz prve polovice XVII. vieka : (sa tumačem turskih rieči). [Zagreb] : [s. n.], 1800 (u Zagrebu : Dionička tiskara), 75 str. : ilustr.

Sadrži i proglas Hrvatskoga starinarskog društva u Kninu za sakupljanje priloga u svrhu očuvanja kninske tvrđave: str. 65-75.

1802.Lavallée, Joseph - Cassas, Louis François. Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie, Paris, 1802.

1844.X. [Anonimus]. Kerka. Zora dalmatinska, 1 (1844.), br. 19, str. 1 [naslovnica broja]

1855.Kukuljević, Ivan Sakcinski. Izvjestje o putovanju po Dalmaciji u jeseni godine 1854. Neven, Zagreb, 4 (1855.), br. 17 (26. travnja), str. 261-270; br. 18 (3. svibnja), str. 277-282

1873.Kukuljević, Ivan Sakcinski. Putne uspomene iz Hrvatske, Dalmacije, Arbanije, Krfa i Italije. (pretiskano iz Hrvatskog sokola i Vienca), U Zagrebu: Tiskom Dioničke tiskare, 1873., 142 str.

1874.Milinović, Šime. Slap na Krci. Vienac : list zabavi i pouci, Zagreb, 6 (1874.), br. 5, str. 75-77

1875.Zdravo Kralju! Narodni list, U Zadru, god. 14 (1875.), br. 31 (17. travnja), naslovnica broja

Povodom posjeta kralja Franje Josipa I. Dalmaciji.

Slavja hrvatskomu kralju Frani Josipu I. u Dalmaciji. Narodni list, U Zadru, god. 14 (1875.), br. 31 (17. travnja), str. 2

92

1877.Garimberti, Cesare. Diario storico del viaggio di Francesco Giuseppe I. : a Trieste, Gorizia, Venezia, in Istria, in Dalmazia ed a Fiume nei mesi di aprile e maggio del 1875. Scritto da Cesare Garimberti. [S. l. : s. n.], 1877. (Zara : Vitaliani & Janković), 638 str. : ilustr.

O povijesnom putovanju cara Franje Josipa I. u Trst, Goricu, Veneciju, Istru, Dalmaciju i Rijeku travnja i svibnja 1875. god.

1879.S. [Koncert Franje Krežme u Skradinu, 1. lipnja 1879.]. Narodni list, Zadar, 18 (1879.), br. 44 (7. lipnja), str. [2]

1881.Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati. 1881., 264 str. (Pučka knjižnica ; knj. 40)

Iz sadržaja:Visovac, str. 69.

1882.Kuhač, Franjo Ksaver. Franjo Krežma. Hrvatska vila, Zagreb, 1(1882.), sv. VI, str. 128-129, sv. VII, str. 148-150; sv. VIII, str. 163-165, sv. IX, str. 185-190; sv. X, str. 206-210; sv. XI, str. 224-228; sv. XII, str. 244-246; 2 (1883.), sv. VI, str. 111-112, sv. VII, str. 131-132; sv. VIII, str. 150-151; sv. IX, str. 170-171; sv. X, str. 190-192, sv. XI, str. 210-212

1888.Djela Petra Zoranića, Antuna Sasina, Savka Gučetića Bendeviševića. Na svijet izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. U Zagrebu : Tisak Dioničke tiskare, 1888., XIX, 322 str. (Stari pisci hrvatski ; kn. 16)

1905.Hirc, Dragutin. Iz Dalmacije, Obzor, Zagreb, 46 (1905.), Zagreb, br. 227, str. 1-2

1906.Hirc, Dragutin. Izmedju Krke i Cetine : (Od Skradina do Krke). Prosvjeta : list za zabavu, znanost i umjetnost, Zagreb, tečaj 14 (1906.), br. 15, str. 482-486; Skradinski buk, br. 16, str. 503-506; U Skradinu, br. 20, str. 635-638

1925.Kassowitz-Cvijić, Antonija. Franjo Krežma, guslač i komponista. Vijenac : list za književnost i umjetnost, Zagreb, 3 (1925.), knj. 5, br. 5-6, Zagreb, str. 110-115

1927.Stošić, Krsto. Rijeka Krka : sa 54 slike. U Šibeniku : vlast. nakl, 1927. (u Šibeniku : Pučka tiskara), 94 str., [1] presavijen list sa zemljop. crtežom : ilustr.

Pretisak knjige objavljen je 2012.

1929.Lupis-Vukić, Ivan F. Bernard Shaw kao turista u Dalmaciji. Jugoslovenski turizam : organ za propagandu turizma u Jugoslaviji : službeno glasilo „Jugosl. turing-kluba“ Beograd, „Saveza kupališta, banja i mineralnih vrela u Kraljevini SHS“ Zagreb, „Centralnog ureda za propagandu Jadrana“ Split, 2 (1929.), br. 6, Beograd-Zagreb-Split, str. 189

93

1950.Lupis-Vukić, Ivan F. Povodom smrti G. B. Shawa (Tri dana s velikim piscem u Splitu god. 1929. i jedna njegova pisana izjava koja se sada prvi put objavljuje). Republika, Zagreb, 6 (1950.), knj. II, br. 11-12, Zagreb, str. 819-823

1953.Krka i problemi njezine zaštite : mišljenja, podaci i dokumenti. Zagreb : Konzervatorski zavod NR Hrvatske, Odjel za zaštitu prirodnih rijetkosti, 1953. (Zagreb : Grafička škola), 71 str., [7] str. s tablama : [2] zemljop. karte

1959.Pavletić, Zlatko. Vode - graditelji slapova i života na njima. Priroda : popularni ilustrovani časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 46 (1959.), br. 3, str. 81-85

1960.Pavletić Zlatko. Sedreni slapovi rijeke Krke i njihov postanak. Krš Jugoslavije = Carsus Iugoslaviae, Zagreb, 4 (1960.), br. 2, str. 71-98

1962.Muljačić, Žarko. Novi podaci o Albertu Fortisu i o njegovim putovanjima po našim krajevima. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 1962/1963., Zadar, 1966., str. 87-105

1964.Zoranić, Petar. Planine; Baraković, Juraj. Vila Slovinka. [Priredio Franjo Švelec]. Zagreb : Zora : Matica hrvatska, 1964. (Zagreb : Vjesnik), 389 str. (Pet stoljeća hrvatske književnosti ; 8)

1967.Fischer, Maria Grazia. L’abate Alberto Fortis (1741-1803) autore del Viaggio in Dalmazia. La rivista dalmatica, Roma, 28 (1967.), ser. IV, fasc. III, Zara, pp. 17-25

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno. [Pogovor Josip Grbelja]. Šibenik : Matica hrvatska-pododbor, [1967.], 142 str. : ilustr.

1969.Muljačić, Žarko. Još o Fortisovim putovanjima po Hrvatskoj. Pomorski zbornik, Zadar, 1969., knj. 7, str. 555-567

Soldo, Josip Ante. Samostan Majke od Milosti na Visovcu : prilozi upoznavanja prošlosti. Kačić : zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja = acta Provinciae ss. Redemptoris Ordinis Fratrum Minorum in Croatia, Split, god. 2 (1969.), str. 155-238

1971.Fajdetić, Vladimir. Franjo Krežma, hrvatski virtuoz XIX stoljeća : (povodom 90-obljetnice smrti i uoči 110-obljetnice rođenja). Sveta Cecilija : časopis za duhovnu glazbu, Zagreb, 41 (1971.), br. 4, str. 112-116

1972.Peičić, Adam. Visovačko jezero. Priroda : časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, 61 (1972.), br. 3, str. 65-69

94

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno. 2. izd. Zagreb : izd. autor, 1972. (Vinkovci : tisak “Iskra”), 195 str.

1974.Roglić, Josip. 200-obljetnica Fortisova putovanja po Dalmaciji : geografska razmišljanja. Geografski glasnik, 1974/1975., br. 36/37, Zagreb, str. 5-16

1976.Muljačić, Žarko. Nepoznati podaci o našim ljudima i krajevima u „Apendiksu“ Fortisova djela Travels into Dalmatia, London, 1778., Radovi Centra JAZU, Zadar, 22-23 (1976.), Zadar, str. 97-110

1978.Kečkemet, Duško. Louis François Cassas i njegove slike Istre i Dalmacije 1782., Rad JAZU, knj. 379, Razred za likovne umjetnosti, knjiga VII, Zagreb, 1978., str. 7-200

Muljačić, Žarko. Fortisova putovanja u Dalmaciju. Mogućnosti časopis za književnost, umjetnost, kulturna pitanja, 25 (1978.), br. 10, Split, str. 1141-1159

Nastavak teksta objavljen je Mogućnostima, 26 (1979.), br. 1, str. 91-107

1979.Muljačić, Žarko. Fortisova putovanja u Dalmaciju. Mogućnosti : časopis za književnost, umjetnost, kulturna pitanja, 26 (1979.), br. 1, Split, str. 91-107

Početak teksta objavljen je Mogućnostima, 25 (1978.), br. 10, str. 1141-1159

Pavletić, Zlatko. Na slapovima Krke. Priroda : časopis za popularizaciju prirodnih znanosti, Zagreb, 68 (1979.), br. 5-6, str. 152-156

1982.Fajdetić, Vladimir. Franjo Krežma (1862-1881) : hrvatski violinski virtuoz XIX stoljeća u svom i našem vremenu. [likovna oprema Predrag Gol]. Osijek : Zajednica kulturnih djelatnosti, ([Zagreb] : Liber), 1982., XI, 239 str., [86] str. s tablama (pretežno faks.), [1] presavijen list s rodoslovljem Franje Krežme

1984.Fortis, Alberto. Put po Dalmaciji. Preveo Mate Maras, Zagreb, 1984.

Iz sadržaja:Josip Bratulić: Alberto Fortis i njegov Put po Dalmaciji, str. V-XXIV.

Friganović, Mladen. Krka : od antičkog Titiusa do nacionalnog parka. Fotografija Ilija Živanović. Zagreb : Privredni vjesnik ; [Šibenik] : Šibenka, 1984. (Varaždin : Varteks, Tiskara), 123 str. : 120 ilustr. u bojama, zemljop. crteži u boji (Biblioteka Turističke monografije ; br. 4)

Krka : od antičkog Titiusa do nacionalnog parka. Tekst Mladen Friganović ; fotografija Ilija Živanović. Zagreb : Privredni vjesnik ; [Šibenik] : Šibenka, 1984. (Varaždin : Varteks, Tiskara), 123 str. : 120 ilustr. u bojama, zemljop. crteži u boji (Biblioteka Turističke monografije ; br. 4)

1986.Babić, Ivo. Skradin i njegovo područje u prošlosti. Skradin: Mjesna zajednica, 1986. (Šibenik: Štampa) , 359 str. : ilustr.

Pavičić, Ante; Fritz, Franjo. Postanak i razvoj Krčića i izvora Krke (Dalmacija). Acta carsologica, Ljubljana, 18 (1986.), br. 14-15, str. 163-172

95

Hidroelektrana Manojlovac : 1906-1986. [Na izradi monografije surađivali Nikola Bilčar... [et al.] ; fotografije Martin Dubravica, Milivoj Ivičević, Mladen Prijić ; glavni i odgovorni urednik Dražen Vrdoljak]. Knin : Hidroelektrane na Krki i Zrmanji, [1986] (Split : Vojna štamparija), 31 str. : ilustr. (pretežno u bojama)

1987.Kožić, M. (1987). U spomen Jurju Šižgoriću povodom petstote obljetnice njegova djela „O smještaju Ilirije i o gradu Šibeniku“. Etnološka tribina : godišnjak Hrvatskog etnološkog društva = journal of Croatian Ethnological Society, Zagreb, 10 (1987.), 17, str. 69-76

1989.Perić, Josip Vergilije. Kula od uzdaha : historički događaj iz prve polovice XVII. vieka. Split : Zbornik „Kačić“ ; Podbablje : Župski ured sv. Luke, 1989. (Omiš : „Franjo Kluz“), XII, 85 str., [1] presavijen list sa zemljop. crtežem u bojama : ilustr., slika autora (Izdanja Zbornika „Kačić“. Niz ponovljenih izdanja „Mala knjiga“ ; br. 1)

Reprint izd. iz 1900. g.

1990.Čvrljak, Krešimir. Privid stvarnosti ili stvarnost privida u Zoranićevu putovanju (s posebnim obzirom na Krku i Skradin). Dometi, Zagreb, 28 (1990.), br. 12, Rijeka, str. 893-902

Čvrljak, Krešimir. Privid stvarnosti ili stvarnost privida u Zoranićevu putovanju. Rijeka: [s. n.], 1990. ([S.l. : s.n.])

Jelovina, Dušan. Osnivanje i rad Kninskog starinarskog društva. Starohrvatska prosvjeta, Knin, ser. 3, 18 (1988[i. e. 1990]) ; str. 241-215, [6] str. s tablama

Proslava 100. obljetnice Kninskog (Hrvatskog) starinarskog društva (1887-1987), Knin, 13-15.10.1987.

Nacionalni park Krka : zbornik radova sa Simpozija NP Krka – stanje istraženosti i problemi zaštite ekosistema, [Šibenik, od 3. do 7. 10. 1989.]. Urednik Mladen Kerovec. Zagreb : Hrvatsko ekološko društvo, 1990. (Lomnica Donja : Danica i Ante Pelivan), 604 str.: ilustr. (Ekološke monografije ; knj. 2)

Iz sadržaja:Mladen Friganović: Geografske značajke i vrednote Krke, str. 1-14; Dušan Srdoč: Taloženje sedre u krškim vodama,str. 205-208.

Krka : čudesna rijeka. Ekološki glasnik: časopis o prirodi, Donja Lomnica, 1 (1990), 1-2 ; str. 2-31Tema broja: Krka.Sadržaj:Prirodne osobitosti Krke i njezina poriječja, str. 2; Položaj i granice Nacionalnog parka „Krka“, str. 4; Tomislav Vukušić i Ante Pelivan: Tok rijeke Krke, str. 5-10; Gordan Lukač: Oaza ptica u Nacionalnom parku „Krka“, str. 10-12; Ljerka Marković, Ljudevit Ilijanić, Gordan Lukač i Vlado Hršak: Osnovna obilježja biljnog pokrova Nacionalnog parka „Krka“, str. 13-16; M. Mrakovčić: Ima li nade za opstanak mekouste, str. 17-19; Davor Cukrov: Riječni sustav Krke u velikoj opasnosti od ljudskih djelatnosti, str. 19-24; Dušan Srdoč: Nova objašnjenja taloženja sedre u krškim vodama, str. 24-26; Paula Durbešić: Novija istraživanja o zastupljenosti kornjaša u prirodnim staništima duž rijeke Krke, str. 26-28; Srećko Božičević: Prirodne šupljine u kršu na području Nacionalnog parka „Krka“, str. 29; Kulturno-povijesne znamenitosti u poriječju Krke, str. 30-31.

Srdoč, Dušan. Nova objašnjenja taloženja sedre u krškim vodama. Ekološki glasnik, Donja Lomnica, 1990., br. 1-2, str. 24-26

96

1991.Bačić, Stanko. Visovački franjevci u Skradinskoj biskupiji : pastoralno djelovanje franjevaca od dolaska Osmanlija (1522.) do danas. [Zemljovidi Branko Vukorepa ; fotografije Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split... et al.]. Split : Zbornik „Kačić“, 1991. (Split : Slobodna Dalmacija), 295 str. : ilustr. (Knjižnica Zbornika Kačić : monografije, dokumenti, građa ; br. 20)

Čvrljak, Krešimir. Padovanski humanist Palladio Fosco u Dalmaciji i Istri 1493.-1520 : s posebnim osvrtom na Skradin i Kopar. Mosorska vila, Omiš, 1 (1991), 2 ; str. 68-83

Županović, Šime. Starodrevna baština šibenskog kraja : arheološke, jezične i etnološke posebitosti. Split: književni krug, 1991., 568 str.

1992.Čvrljak, Krešimir. Ivan Kukuljević Sakcinski i Skradin. Mosorska vila, Omiš, 1 (1992.), br. 3-4, str. 94-132

Čvrljak, Krešimir. Riječanin Josip Horst i njegov botanički itinerar 1802. : s posebnim osvrtom na Skradain i Krku. Dometi : časopis za kulturu i društvena pitanja, Rijeka, 25 (1992.), br. 11-12, str. 465-471

Čvrljak, Krešimir. Najveći hrvatski violinist 19. stoljeća Franjo Krežma (1862-1881) koncertira u Skradinu 1879. Arti musices : hrvatski muzikološki zbornik = croatian musicological review, Zagreb, 23 (1992), 1 ; str. 45-57

Migotti, Branka. Ranokršćanska biskupija Scardona (Skradin). Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 9 (1992) ; str. 101-112

1993.Čvrljak, Krešimir. Botaničar Dragutin Hirc (1853.-1921.) u Dalmaciji 1905. : (s posebnim osvrtom na Skradin i Skradinski buk). Kolo Matice hrvatske, Zagreb, obnovljeni tečaj 3(151) (1993), 7/8 ; str. 656-673

Čvrljak, Krešimir. Generalni providur za Dalmaciju Vincenzo Dandolo u Skradinu 1806.Mogućnosti : časopis za književnost, umjetnost, kulturna pitanja, Zagreb, 40 (1993), 5/7 ; str. 72-83

Čvrljak, Krešimir. Humanist, polihistor i poligraf Giuseppe Rosaccio i Skradin. Radovi (Zavod za hrvatsku povijest), 26 (1993) ; str. 269-274

Čvrljak, Krešimir. Ibsenov prijatelj Ludwig Passarge u srednjoj Dalmaciji između 1899. i 1904. : s posebnim osvrtom na Skradin i na Skradinski buk. Encyclopaedia moderna, Zagreb, 14 (1993), 3(43) ; str. 193-199

Čvrljak, Krešimir. Ida von Dueringsfeld-Reinsberg u Skradinu i na Krki : (1852). Zagreb : [s.n.], 1993., str. 109-116 (P.o.: Književna smotra ; 25, 89, 1993)

Čvrljak, Krešimir. Johan Georg Kohl u Skradinu 1850. Zbornik Dometi, Zagreb, 1 (1993) ; str. 106-116

Čvrljak, Krešimir. Josip Horst i njegov botanički itinerar : 1801/1802. po Istri i Dalmaciji. Mosorska vila, Omiš, 2 (1993), 5/6 ; str. 73-104

97

Čvrljak, Krešimir. Pisma Giacoma de Concine iz Skradina i s Visovca 1804. Mogućnosti časopis za književnost, umjetnost, kulturna pitanja, Zagreb, 40 (1993), 3/4 ; str. 143-157

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno : putopis. [Nikola Pulić ; ilustrator Kruno Bošnjak]. Zagreb : Alfa, 1993. ([Klara] : Tiskara Meić),174 str. : ilustr. (Knjiga za mladež)

1994.Božičević, Srećko. U utrobi slapa Krčića. Hrvatski zemljopis : časopis za zemljopis, povijest i prirodu, Zagreb, 1 (1994.), br. 5, str. 8-10

Čvrljak, Krešimir. Mletački sindik Giovanni Battista Giustiniani u Skradinu i na Skradinskom buku 1553. Hrvatska obzorja, Split, 2 (1994), 1 ; str. 139-152

Čvrljak, Krešimir. Humanist Ivan Pridojević Skradinjanin i Trogir. Mogućnosti : časopis za književnost, umjetnost, kulturna pitanja, Zagreb, 41 (1994), 1/3 ; str. 110-148

Marguš, Drago. Bibliografija radova o rijeci Krki. Šibenik : Gradska knjižnica „Juraj Šišgorić“ : Uprava Nacionalnog parka Krka, 1994. (Split : Sveučilišna tiskara), 95 str. (Bibliographia Sibenicensis)

Marguš, Drago. Krka – vilinske vlasi Dinare. Hrvatski zemljopis : časopis za zemljopis, povijest i prirodu, Samobor, 2 (1994.), br. 9, str. 47-49

1995.Bralić, Ivo. Nacionalni parkovi Hrvatske. [Izvorne fotografije snimili Ivo Bralić... [et al.] ; kartograf Branka Komadina]. 3. prerađeno izd. Zagreb : Školska knjiga : Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, 1995. (Karlovac : Karlovačka tiskara), 139 str., [5] str. s tablama : ilustr. u bojama

Iz sadržaja:Nacionalni park Krka - Kontrast boja i oblika, str. 109; str. 107-125

Međunarodni simpozij Stoljeće Hrvatske elektroprivrede = International Symposium A Century of Hrvatska elektroprivreda, Šibenik, Septemeber 1995. [Priredili Slavko Krajcar, Ante Fabijančić i Josip Moser ; glavni i odgovorni urednik Ante Fabijančić]. Zagreb : Hrvatska elektroprivreda, 1995. (Šibenik : Tiskara Kačić), VIII, 280 str. : ilustr.

Iz sadržaja:Ivo Biliško: Zaštita okoliša, izgradnja i korištenje prvog elektroprivrednog sustava Krka-Šibenik, str. 125-135

Čvrljak, Krešimir. Znameniti putnici u Skradinu i na Krki : povijest Skradina i Krke kroz opažanja i opise znamenitih posjetitelja : (u povodu obnove općine Skradin). Skradin : Poglavarstvo grada Skradina ; [s. l.] : Hrvatska matica iseljenika ; [Zagreb] : Hrvatski informativni centar, 1995. (Donja Lomnica : „Spiridion Brusina“), 387 str. : ilustr.

1996.Čvrljak, Krešimir. Duh, um i zov Dalmacije. Šibenik : Matica hrvatska, Ogranak ; Skradin : Matica hrvatska, Ogranak, 1996. (Donja Lomnica : „Spiridion Brusina“), 307 str. : ilustr.

Pulić, Nikola. Visovac. Matica, Vancouver, 11 (1996.), str. 24-26

98

1997.Spon, Adam, Cassas i Lavallee u Hrvatskoj. Priredio i preveo Ljudevit Krmpotić ; predgovor Zvonimir Bartolić. Hannover ; Čakovec : Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1997. (Čakovec : „Zrinski“), XLV, 357 str. : ilustr.

Iz sadržaja:L. F. Cassas: Opći pogled na slapove Krke (Vue générale de la cascade de la Kerka [bakrorez], str. 317; L. F. Cassas: Pogled izbliza na slapove Krke nedaleko Skradina (Vue particuliere de la cascade de la Kerka audessus de Scardona on Dalmatie [bakrorez], str. 318.

Cassasovi bakrorezi objavljeni su, također u knjizi Izložba bakroreza L. F. Cassas : povodom knjige Spon, Adam, Cassas i Lavallee u Hrvatskoj. Priredio Ljudevit Krmpotić. Čakovec : Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1998. (Čakovec : „Zrinski“), str. 55 i 56. Sadrži putopise, opise hrvatskih graditeljskih znamenitosti i životopise Jakoba Spona, Roberta Adama, Louisa Francoisa Cassasa, Josepha La Valleea i dr.

Visovac : zipka serafina. Ivan Aralica... [et al.] ; [Fotografije Ante Verzotti]. Visovac : Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja : Franjevački samostan, 1997. (Split : Slobodna Dalmacija), 127 str. : ilustr. u bojama (Knjižnica „Gospin perivoj“; knj. 4)

Visovački zbornik : zbornik radova Simpozija u prigodi 550-te obljetnice franjevačke nazočnosti na Visovcu (1445. - 1995.). [Urednici Miroslav Ivić i Šime Samac]. Split : Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja ; Visovac : Franjevački samostan, 1997. (Split : Dalmacijapapir), 520 str. : ilustr. (Knjižnica „Gospin perivoj“ ; knj. 5)

Iz sadržaja:Žarko Maretić: Visovac: Gospino svetište, str. 103-118; Hrvatin Gabrijel Jurišić: Uzorni i sveti redovnici visovačkog samostana, str. 247-268; Karlo Jurišić: Visovački natpisi, str. 353-371; Mate Zekan: Srednjovjekovne utvrde na rijeci Krki, str. 391-405.

1998.Izložba bakroreza L. F. Cassas : povodom knjige Spon, Adam, Cassas i Lavallee u Hrvatskoj. Priredio Ljudevit Krmpotić. Čakovec : Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1998. (Čakovec : „Zrinski“), 84 str. : ilustr.

Iz sadržaja:L. F. Cassas: „Opći pogled na slapove Krke“ (bakrorez), str. 55; L. F. Cassas: „Pogled izbliza na slapove Krke“, str. 56.

Cassasovi bakrorezi objavljeni su, također, u knjizi Spon, Adam, Cassas i Lavallee u Hrvatskoj. Priredio i preveo Ljudevit Krmpotić ; predgovor Zvonimir Bartolić. Hannover ; Čakovec : Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1997. (Čakovec : „Zrinski“), str. 317 i 318.

1999.Krka : nacrt izvještaja nacionalne radionice o Krki, Šibenik, 8.-10. 12. 1998. Uredio Draško Šerman. Rijeka: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Područna jedinica za zaštitu mora, 1999.

Iz sadržaja:Josip Ćuzela: Kulturni spomenici uz rijeku Krku, str. 51-53

Jurković, Vesna. Teče, teče Krka svojim kanjonskim tokovima. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 8 (199.), br. 82-83, str. 45

2000.Božičević, Srećko. Na slapovima dalmatinske Krke. Hrvatska vodoprivreda : [nformativno-stručni časopis Hrvatskih voda], Zagreb, 9 (2000.), br. 93, str. 34-35

Božičević, Srećko. Slapovi Hrvatske. Hrvatska vodoprivreda : [nformativno-stručni časopis Hrvatskih voda], Zagreb, 9 (2000.), br. 91, str. 9-11

99

Ferić, Stanko. Krka : vodič rijekom Krkom i Nacionalnim parkom Krka. [Fotografije Stanko Ferić... [et al.] ; ilustracije Goran Ivanko]. Šibenik : Nacionalni park Krka, 2000. (Zagreb : „Meić“), 111 str. : ilustr. u bojama

Jurković, Vesna. Neodoljivi kanjon Čikole. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 9 (2000.), br. 89, str. 36

Marguš, Drago. Suživot čovjeka i rijeke sudjeluje u oblikovanju prirode. Sveti Mihovil : glasilo Šibenske biskupije, Šibenik, 4 (2000.), br. 11, str. 58-59

Pelivan, Ante. Naše rijeke kratkog toka Krčić. Ekološki glasnik : časopis o prirodi, Donja Lomnica, 10 (2000.), br. 8, str. 36-42

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno. Priredio Josip Rihtarić. Zagreb : Slovo M : „K. Krešimir“, 2000. ([s. l. : s. n.]), 157 str. (Biblioteka Školsko štivo. Niz Putopisi)

2001.Međunarodno arheološko savjetovanje Voda kao izvor života, Pula, 27. studenog – 1. prosinca 2001. : programi i sažeci priopćenja = International Archaeological Symposium Water as a Source of Life = programme and summaries of report . [Prijevod = translation Kristina Džin, Iva Štekar ; urednik = editor Vesna Girardi-Jurkić]. Pula : Društvo za povijest i kulturni razvoj Istre : Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Istri, Međunarodni istraživački centar za arheologiju, 2001. (Pula : Ened Project), 114 str. (Materijali : prilozi z povijest i kulturu Istre ; br. 13)

Iz sadržaja:Željko Krnčević, Drago Marguš, Marko Menđušić, Ivan Pedišić: Krka kao izvor života, str. 50.

Pelivan, Ante. Rijeka Krka naša najzanimljivija rijeka, Ekološki glasnik : časopis o prirodi, Donja Lomnica, 9 (2001.), br. 5, str. 19-24

2002.Marguš, Drago. Rijeka Krka izvori i podrijetlo voda. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 11 (2002.), br. 120, str. 4-6

Marguš, Drago. Slapovi rijeke Krke. Priroda: mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije, Zagreb, 92 (2002.), br. 905, str. 20-24

Skradin. Statut. Statut grada Skradina = Statuta civitatis Scardonae. Uvodnu studiju napisao, Statut s latinskoga preveo i za tisak priredio Ante Birin ; [prijevod sažetka Klaudia Blažanin]. Skradin : Matica hrvatska Skradin, 2002. (Donja Lomnica : Ekološki glasnik), 368 str. : ilustr.

2003.Krka : prirodna i kulturno-povijesna baština : [turistička monografija]. Tekst Drago Marguš, Marko Menđušić ; fotografije Andrija Carli, Drago Marguš, Krešo Strnad. Zagreb : Turistička naklada, 2003. (Zagreb : Vjesnik, Tiskara), 72 str. : ilustr. u bojama ; 22 cm + zemljop. karte u bojama ([1] presavitak) (Biblioteka Turizam i baština ; br. 31)

Marguš, Drago. Krka suživot čovjeka i rijeke. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 12 (2003.), br. 128, str. 12-15

Marguš, Drago; Menđušić, Marko. Rijeka Krka : prirodna i kulturno-povijesna baština. Zagreb: Turistička naklada, 2003., 72 str.

100

2004.Jurić, Ante. Gradovi, utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu. [Fotografije Tomislav Garić ... [et al.] ; engleski prijevod sažetka Ivanka Rajh ; likovni prilozi Andrija Girardi, Vlado Radas]. Skradin : Matica hrvatska, Ogranak, 2004. ([s. l.] : Aeroba), 322 str. : ilustr. (pretežno u bojama)

Marguš, Drago; Menđušić, Marko. Privid ili stvarnost dalmatinskoga krša. Hrvatska revija, Zagreb, obnovljeni tečaj 4 (2004), 4 ; str. 101-107

Marguš, Drago. Rijeka Krčić u kninskom kraju. Glasnik sv. Ante : glasilo Samostana i Župe sv. Ante, Knin, Knin, 5 (2004.), br. 2(9), str. 64-65

Obad, Marija. Statut grada Skradina iz XIV. stoljeća : (zavičajna povijest). Zbornik radova (Sveučilište u Zadru. Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece), 4 (2004), 4 ; str. 96-111

Pelivan, Ante. Zrmanja, Krka, Cetina i njihovi pritoci. [Tekst i snimci] Ante Pelivan ; [izrada karata Stanislav Frangeš... et al.]. Donja Lomnica : Ekološki glasnik, 2004. ([s. l. : s. n.]), 239 str. : ilustr. u bojama (Biblioteka Hrvatska prirodna baština ; knj. 3)

Pulić, Nikola. Krkom uzvodno. [Fotografije Željko Krčadinac]. 1. izd. u ovoj biblioteci. Zagreb : Znanje, 2004. (Zagreb : Tiskara Znanje), 163 str. : ilustr. u bojama (Biblioteka Stribor)

2005.Bralić, Ivo. Hrvatski nacionalni parkovi. [Crteži geografskih karata Tomislav Kaniški ; autori fotografija Ivo Bralić ... et al.]. Zagreb : Školska knjiga, 2005. (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske), 271 str. : ilustr. u bojama

Iz sadržaja:Krka - Kontrast boja i oblika, str. 200-201; O granici Nacionalnog parka, str. 202-204; Od Knina do Miljacke, str. 204-209; Od Miljacke do Roškog slapa, str. 210-213; Od Roškog slapa do ušća Čikole, str. 214-222; Od Skradinskog buka do Skradina, str.

222-225; Biljni svijet, str. 226-227; Životinjski svijet, str. 228-231; Praktične informacije i sugestije, str. 232-235

2006.Gracin, Joso. Otkriće iznad kanjona Krke : istraživanje u Oziđanoj pećini. Hrvatski planinar, 98 (2006), 9 ; str. 311-314

Nacionalni park „Krka“ : prirodoslovni vodič. [Autori Drago Marguš ... [et al.] ; fotografije Davor Šarić ... et al.]. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2006. (Šibenik : Tiskara Malenica), 148 str. : ilustr., graf. prikazi u bojama

Iz sadržaja:Srećko Božičević: Rijeka Krka čudo vodenog toka u kamenu, str. 15-24; Drago Marguš: Čudotvorni slapovi rijeke Krke, str. 25-35; Anđelka Plenković-Moraj: Kako priroda gradi sedrene barijere, str. 57-60.

Slukan-Altić, Mirela. Razvoj gradova oko rijeke Krke. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Split, 21 (2006/2007[i.e. 2008]) ; str. 207-248

Zaninović, Joško; Zaninović, Nataša. Rijeka Krka na starim razglednicama. [Šibenik] : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ ; Drniš : Gradski muzej, 2006. (Zagreb : Gipa), 162 str.: ilustr. (pretežno u bojama)

2007.Birin, Ante. Skradin : biser na Krki. Hrvatska revija, Zagreb, obnovljeni tečaj 7 (2007), 4 ; str. 86-93

101

Bralić, Ivo. Krka : nacionalni park. [Fotografije Mario Belić]. Zadar : Forum, 2007. (Kranj : Gorenjski tisk), 104 str., [1] presavijen list sa zemljop. crtežem : ilustr. u bojama

Marguš, Drago. Visovačko jezero. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 16 (2007.), br. 172, str. 22-27

Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost) : zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost), Visovac – Drinovci, 15. – 16. lipnja 2007. [Urednici Marko Menđušić i Drago Marguš]. Visovac - Drinovci : Miljevački sabor, 2008. 680 str. : ilustr.

Iz sadržaja:Davor Gaurina i Joško Zaninović: Vodenice (mlinovi) na Roškom slapu (povijesni pregled), str. 459-474

Pod naslovom Vodenice na rijeci Krki, rad je prvotno, u kraćoj verziji, objavljen u zborniku radova Simpozij Rijeka Krka i Nacionalni park „Krka“, Šibenik, 5. - 8. listopada 2005. : prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak : zbornik radova [Organizatori simpozija Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ [i] Šibensko-kninska županija ; urednik Drago Marguš]. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2007., str. 319-330

Kegalj, Andrijana; Krvavica, Marina. Izvor rijeke Krke. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 16 (2007), 173 ; str. 6-8

Simpozij Rijeka Krka i Nacionalni park „Krka“, Šibenik, 5. – 8. listopada 2005. : prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak : zbornik radova [Organizatori simpozija Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ [i] Šibensko-kninska županija ; urednik Drago Marguš]. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2007. (Zagreb : Narodne novine), 1192 str. : ilustr., graf. prikazi (pretežno u bojama)

Iz sadržaja:Dragan Nimac: Visovac franjevačka kuća odgoja, str. 39-40; Davor Gaurina i Joško Zaninović: Vodenice na rijeci Krki, str. 319-330; Dragan Nimac: Povijesni krajobraz franjevačkog otoka Visovca, str. 639-648; Ante Gulin: Ribolov i mlinovi na Krki u 15. i 16. stoljeću, str. 1067-1076

Opsežnija varijanta teksta Vodenice na rijeci Krki objavljena je pod naslovom Vodenice (mlinovi) na Roškom slapu (povijesni pregled) u zborniku radova Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost) : zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost), Visovac - Drinovci, 15.-16. lipnja 2007. [Urednici Marko Menđušić i Drago Marguš], str. 459-474

Slukan-Altić, Mirela. Krka kao razdjelnica velikaških gradova Šubića i Nelipića na karti Matea Pagana nastaloj oko 1522. godine. Ekonomska i ekohistorija, Zagreb, 3 (2007), 3 ; str. 51-61

2008.Juras, Ante. Krka - povijesna baština viđena okom planinara. Hrvatski planinar, Zagreb, 100 (2008), 7/8 ; str. 378-382

Kapitanović, Vicko. Skradinski biskupi i građevine u porječju Krke u 18. stoljeću prema arhivskim spisima. Godišnjak Titius : [godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke = anals of interdisciplinary research in the Krka river basin], Split, 1 (2008), 1 ; str. 33-52

Marguš, Drago. Roški slap, Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 17 (2008.), br. 185, str. 38-42

Marguš, Drago. Skradinski buk. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 17 (2008.), br. 183, str. 32-39

Petar Zoranić i njegov zadarski krug : izložba povodom 500. obljetnice rođenja Petra Zoranića: Zagreb, 2. lipnja - 27. lipnja 2008. [Odabir i opis građe u katalogu Ivan Kosić, Mikica Maštrović, Mira Miletić-Drder ; postav izložbe Charlotte Frank ; fotografije Darko Čižmek, Sonja Hrelja, Ante Jaša]. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2008. (Zagreb : Kerschoffset), 67 str. : ilustr., faks., zemljop. crteži (djelomično u bojama)

102

Stiperski, Zoran. Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode. [Tekst Zoran Stiperski ; fotografije Srećko Božićević ... et al.]. Zagreb : Turistička naklada, 2008. (Zagreb : Gipa), 128 str. : ilustr. u bojama (Biblioteka Baština / Turistička naklada ; br. 13)

2009.Marguš, Drago. Bilušića buk. Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 18 (2009.), br. 192, str. 54-55

Pilić, Šime; Mendeš, Branimir. Poznavanje prirodne i kulturne baštine porječja rijeke Krke : rezultati empirijskog istraživanja u osnovnim školama. Godišnjak Titius : [godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke = anals of interdisciplinary research in the Krka river basin], Split, 2 (2009), 2 ; str. 297-316

2010.Banić, Doris. Bill Gates u Nacionalnom parku „Krka“. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 1 (2010.), br. 1, str. 75

Cambi, Nenad. Projekt Burnum : mogući zamašnjak razvoja gornjeg porječja Krke (Pokrčje). Godišnjak Titius : [godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke = anals of interdisciplinary research in the Krka river basin],, Split, 3 (2010), 3 ; str. 83-91

Tema broja: Regionalne i subregionalne studije - Dalmacija i Pokrčje.

Čaleta, Silvija. Bill Gates preporučio ljetovanje u Hrvatskoj. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, god. 1 (2010.), br. 2 , str. 87

Čaleta, Silvija. Oskarovac Michael Caine u NP „Krka“. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, god. 1 (2010.), br. 2 , str. 90

Goreta, Gordana. Kakvoća vode izvora rijeke Krke. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 1 (2010), 2 ; str. 38-40

Jurković, Anita. Pješačka staza na Skradinskom buku. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, god. 1 (2010.), br. 2 , str. 94

Legenda o Krki. Tekst Veljko Barbieri; fotografije Davor Šarić. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2010. ([Sv. Ivan Zelina] : Tiskara Zelina), 208 str. : ilustr. u bojama

Mandić, Niko. Prva hrvatska hidroelektrana. EGE. Energetika, gospodarstvo, ekologija, etika (Tisak), 18 (2010), 4 ; str. 116-119

Marguš, Drago. Bilušića buk. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 1 (2010.), br. 1, str. 42-43

Marguš, Drago. Prirodna baština. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 1 (2010), 1 ; str. 38-43

Marguš, Drago. Sedra. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 1 (2010.), br. 1, str. 38-40

103

Pilić, Šime. Literatura o tematici regionalne i subregionalne studije : Dalmacija i Pokrčje : (izbor) : I. dio. Godišnjak Titius, Split, 3 (2010), 3 ; str. 199-212

Tema broja: Regionalne i subregionalne studije - Dalmacija i Pokrčje.

Šimunović, Ivo. Povijesno i aktualno značenje Krke u regionalnom okupljanju i razvoju.Godišnjak Titius : [godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke = anals of interdisciplinary research in the Krka river basin], 3 (2010), 3 ; str. 51-62

2011.Bekavac, Silvia; Glavaš, Ivo. Jupiterov kult u Skardoni = The cult of Jupiter at Scardonia. Diadora, Zadar, 25 (2011) ; str. 75-85

Bojić, Mirna. Krajobraz Nacionalnog parka „Krka“. Buk : glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, Šibenik, 2 (2011), 4 ; str. 30-35

Kapitanović, Vicko. Religiozni život i međusobni odnosi katolika i pravoslavnih na području Skradinske biskupije u XVIII. st. Godišnjak Titius : [godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke = anals of interdisciplinary research in the Krka river basin], Split, 4 (2011), 4 ; str. 57-98

Marguš, Drago. Rijeka Krka – dar Dinare. Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost, Zadar, 60 (2011), 2/3 ; str. 111-117

Radačić, Marko; Gaćina, Nikolina; Gardijan, Petar. Brend i brendiranje Skradinskih delicija. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 5 (2011), 1/2 ; str. 7-19

2012.Čolović, Branko. Arhitektura crkve sv. Spiridona u Skradinu. Peristil, Zagreb, 55 (2012.), str. 87-94

Marguš, Drago; Lakić, Vilijam. Bibliografija radova o rijeci Krki. 2. dopunjeno izd. Šibenik: Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ : Uprava Nacionalnog parka Krka, 2012. ([Zagreb] : Stega tisak), 278 str. (Bibliographia Sibenicensis)

Marguš, Drago. Miljacka slap – poznato o nepoznatom. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 3 (2012), 5 ; str. 44-47

Marguš, Drago. Otvorenje poučno-pješačke staze Stivice – Roški slap – Oziđana pećina / Drago Marguš. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 3 (2012), 6 ; str. 36-39

Marguš, Drago. Roški slap : poznato o nepoznatom. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 3 (2012), 6 ; str. 44-49

Ninić, Marina; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana; Krajnik, Damir. Srednjovjekovne utvrde na području Nacionalnog parka Krka. Prostor, Zagreb, 20 (2012), 2(44) ; str. 392-401

Stošić, Krsto. Rijeka Krka : sa 54 slike. Priredio i popratnu studiju napisao Drago Marguš. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“: Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, 2012. ([Zagreb] : Stega tisak), 94, 119 str. : ilustr. u bojama

Pretisak knjige iz 1927.

104

2013.Marguš, Drago. Skradinski buk. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 4 (2013), 7 ; str. 30-37

Stanić, Sanja; Buzov, Ivanka. Značenje zelenih prostora u životu grada. Godišnjak Titius : [godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke = anals of interdisciplinary research in the Krka river basin], 6/7 (2013/2014), 6/7 ; str. 137-153

Međunarodni znanstveni skup „Baština i razvoj - socioekonomski, socioekološki i sociokulturni aspekti“, Filozofski fakultet Split, 27.- 28. 9. 2013.

2014.Arheološka zbirka Burnum. [Autori Igor Borzić, Nenad Cambi, Miroslav Glavičić, Želko Miletić, Ivana Jadrić Kučan, Joško Zaninović] ; fotografije Stanko Ferić, Miroslav Glavičić, Željko Miletić, Svjetlana Olujić Tomaić, Joško Zaninović] ; crteži Svjetlana Olujić Tomaić]. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2014. ([Sv. Ivan Zelina] : Tiskara Zelina), 291 str. : ilustr. (pretežno u bojama) (Burnum : katalozi i monografije ; 6)

Marguš, Drago. Bibliografija radova objavljenih u glasniku BUK (2010.-2014.). Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 5 (2014), 10 ; str. 80-93

Zaninović, Joško; Zaninović, Nataša. Srednjovjekovne utvrde na rijekama Krki i Čikoli u svjetlu arheoloških, povijesnih i konzervatorskih istraživanja. Buk : glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Šibenik, 5 (2014), 10 ; str. 44-56

Znanstveno-stručni skup Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku „Krka“, Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015. : program i knjiga sažetaka / [organizator Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ ; urednik Drago Marguš]. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2015. (Zagreb : Kerschoffset), 152 str.

2015.Živković, Zdravko. Tradicijska kamena kuća dalmatinskog zaleđa : priručnik za obnovu i turističku valorizaciju. [Crteži Zdravko Živković, Ivan Antonović ; 3D ilustracije Ivan Antonović ; prijevod sažetka Ana Ilijić, engleski Antonija Drmić, njemački]. Zagreb : Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2015. ([Zagreb] : Denona), 115 str. : ilustr. u bojama

2016.Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja. Nenad Cambi ... [et al.] ; [fotografije Miroslav Glavičić ... et al.]. Šibenik : Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, 2016. (Zagreb : Kerschoffset), 396 str. : ilustr. u bojama

Prošlost i sadašnjost Krke : [virtualna izložba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu], 2016. http://virtualna.nsk.hr/krka/

Virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke, nastala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2016., zahvaljujući suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“, dostupna je u okviru portala Virtualne izložbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

105

2017.Marasović, Nela. Projekt Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Glas@nsk.hr : časopis Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu = The voice of NUL : journal of the National and University Library in Zagreb, Zagreb, god. 4 (2017.), br. 13 (proljeće-ljeto) str. 31-32

Zahvaljujući suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizirane su tijekom 2016. izložbe Burnum - arheološko blago Krke (predstavljena arheološka istraživanja), Krka - tajne podzemlja (biospeleološka istraživanja), te Voda i krš - fenomeni rijeke Krke.

Suradnja je nastavljena i u 2017. predstavljanjem knjige Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja, uz otvorenje istoimene izložbe.

U sklopu suradnje pripremljena je i virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke, dostupna u okviru portala Virtualne izložbe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kojom se želi predstaviti kulturno-povijesna i prirodna baština rijeke Krke i njezina porječja te djelovanje Nacionalnoga parka Krka.

106

PRILOZIPrilozi iz Grafičke zbirke NSK:Hogenberg, FranzSibinium [Köln : Georg Braun, Franz Hogenberg, 1572-1617.].1 grafika : bakrorez, ručno koloriran ; otisak 173 x 243 mm, list 201 x 276 mm.Grafika objavljena u: Georg Braun; Franz Hogenberg. Civitates orbis terrarum. Köln : vlast.nakl., sv. II, 1572-1617.Grafička zbirka GZGS 1825 hog 1

Skradin : glavna ulica.1 razglednica, 8,9 x 13,6 cm.V. Stein, S. a., Trst.Grafička zbirka inv. br. 1/2002

Skradin = Skardona.razglednica, 8,9 x 13,7 cmS. l. : I. Buljan, oko 1920.Grafička zbirka inv. br.

Šibenik = Sebenico.1 razglednica, 9 x 13,8 cm.Ante Bogić , [19__].Grafička zbirka inv. br. 319/1981

Knin : Slap Krkić topole.razglednica, 9,1 x 14,1 cmZagreb : Griesbach i Knaus, [193_?].Grafička zbirka inv. br. 196/1972

Slapovi Krkerazglednica, 9,8 x 14,7 cmZagreb : Putnik Zagreb, [1960.]Grafička zbirka inv. br. 94/1989

Vodopad – Krkerazglednica, 9 x 14 cmŠibenik, Josip Delfin, [1930.]Grafička zbirka inv. br. 248/1981

Celokupan izgled Knina.razglednica, 13,9 x 9 cmZagreb : Jos. Čaklović, [1927.]Grafička zbirka inv. br. 407/1962

107

Knin : Izgled prigodom poplava god 1910.Razglednica, 9 c 13,8 cmS. l. : Naklada P. Požar, [1912.]Grafička zbirka inv. br. 7/1982

Prilozi iz Zbirke zemljovida i atlasa NSK:Savonarola, RaffaelloScardona / [Alphonsus Lasor a Varea]. [Patavii : ex typographia olim Frambotti, nunc Jo. Baptistae Conzatti, 1713.].1 zemljop. karta : bakrorez ; 18 x 11 cm.Signatura: ZN-V-XVIII-SVN-1713b

Pagano, MatteoTuto el Cotado di Zara e Sebenicho / Mateo Pagano al. Venetia : Mateo Pagano, [ca 1530.].1 zemljop. karta : drvorez ; 53 x 37 cm.Signatura: ZN-Z-XVI-PAG-1530

Obje karte dio su Zbirke Novak koja je pohranjena u sklopu fonda Zbirke zemljovida i atlasa NSK.

Ostali priloziGMD Inv. br. 613. Razglednica s prikazom Hidroelektrane Miljacka na rijeci Krki. Na slici je otisnut natpis crvene boje: Sebenico – Šibenik. Slika je otisnuta u boji. Na poleđini razglednice je otisnuto ime nakladnika: PROPRIETÀ RISERVATA G. RUDE SEBENICO i fotografa: FOT. C. MATTIAZZI.Gradski muzej Drniš.

Web-adrese:www.enciklopedija.hrhttp://www.npkrka.hr/stranice/e-buk-glasnik-ju-np-krka/8.html

IMPRESUMNakladnici / PublishersNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu / National and University Library in ZagrebJavna ustanova „Nacionalni park Krka“ / Public Institution of Krka National Park

Za nakladnika / For the publisherdr. sc. Tatijana Petrićmr. sc. Krešimir Šakić

Urednica / EditorDobrila Zvonarek

Autori tekstova / Authors of the textsSonja Martinovićdr. sc. Željko MiletićDobrila Zvonarek

Lektura / ProofreadingSonja MartinovićDobrila Zvonarek

Prijevod / TranslationIvana Čagalj

Fotografije / PhotographsMario Romulić i Dražen StojčićDarko Čižmek i Sonja HreljaKažimir HrasteRobert RavnićDobrila ZvonarekArhiva NP „Krka“

Fotografija na naslovnici / Photograph on the coverMario Romulić i Dražen Stojčić

Grafičko oblikovanje i priprema za tisak / Graphic design and print preparationGoran Hasanec

Tisak / PrintPrintera Grupa d.o.o.

Naklada / Publication700

CIP zapis dostupan je u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000976391.CIP data are available in the computer catalogue of the National and University Library in Zagreb under the number 000976391.

ISBN 978-953-500-165-2