Polovicom treeg tisuljea Keramika ukraena neprekinutom zavojnicom ili motivom broda, simbolom pomorstva, te iljci kopalja

Uvod: Polovicom treeg tisuljea Keramika ukraena neprekinutom zavojnicom ili motivom broda, simbolom pomorstva, te iljci kopalja sainjavaju ovdanju umjetniku proizvodnju u toj fazi.

U mramoru kojim obiluje Cikladsko otije nastaje skulptura: najee se prikazuju enski likovi koji moda predstavljaju boicu plodnosti, kourotrophoi (ene s djetetom u naruju), svirai na harfi i fruli. Tipovi variraju: veliina se kipova kree od nekoliko centimetara pa do vie od jednog metra, a po obliku ili nalikuju na violinu ili im je donji dio zaobljen. Glava i vrat svode se na valjak ili se glava tek naznauje bridom nosa i shematizirano prikazuje na vrhu dugakog trokutastog vrata. Umjetnik as traga za tonim razmjerima, a as pokazuje zanimanje za lice idola na kojem se sada pojavljuju i oi i usta.

U II. Tisuljeu o prevlasti to ju je Kreta, otok na junom dijelu Cikladskog arhipelaga, stekla na Egejskom moru i na tamonjim otocima, kao i o njezinu velikom gospodarskom procvatu, svjedoi izgradnja kraljevskih palaa u Knosu, Festu i Maliji. Od ranominojskog razdoblja (otprilike 2500. 2000. pr. Krista) predstavnici su ove kulture, nazvane po legendarnom kralju Minosu, stvorili orginalan umjetniki izraz. Njihovo se zanimanje za prirodu oituje u izradi ritona u obliku bikovske glave i reljefno ukraene vaze, dok dekorativna ivost proima povrinu keramike iz Vasilikija (glavnog sredita), proaranu polikromnim mrljama, kao i peate to ih oivljavaju geometrijski, biljni i ivotinjski motivi. Znatna je i visoko vrijedna proizvodnja vaza u razdoblju nastanka prvih palaa (otprilike 2000. 1650. pr. Krista). Nakon stila kamares koji obiljeava izrazita sklonost prema ornamentalnosti, u Knosu se vaze poinju ukraavati bijelim crteima na tamnoj podlozi a tim se ukrasima primjeuje potpuni trijumf prirode: vijugave granice, vitki ljiljani, ivanice i dupini koji se prakaju u moru, sve to obogauje povrinu vaza najraznovrsnijim oblicima.

Palaa u Knososu najmonumentalnije arhitektonsko djelo kretske civilizacije. Uzdignuta na breuljku meu borovima, palaa je kompleksan arhitektonski sklop ralanjen na kraljeve odaje, odaje za ene, prostore za inovnike te odjel za skladita i sve njihove dodatke (prolazi, stubita, dvorita i ostalo). Osim po razvedenosti gradnje i viekatnoj konstrukciji, palaa se odlikuje brojnim tehnikim inovacijama poput odvodnog sustava kanala, naprava za provjetrevanje/zraenje prostorija, dvostrukih ploa na krovovima ili stropovima i vodovodnih cijevi. Knososka je palaa poznata i po mnogobrojnom stubitu, postavljenim esto jednim prema drugima pod kutom, to je prostor oko njih inilo idealnim kazalitem na otvorenom ili sigurnim mjestom za gledanje borbi s bikovima (bikovi se na Kreti smatraju svetim ivotinjama), a borbe s njima bile su sline onima dananjima u panjolskoj Panploni bika se ne ubija ve se nastoji uhvatiti ga za rogove i napraviti salto preko njega), odnosno gledalite za promatranje ceremonijalnih vladarskih sveanosti ili religijoznih rituala. Kraljevski prostor ugodno je i lijepo ureen i, ini se, vie namjenjen lagodnom ivotu nego vladarskoj pompi. Ukrasi su dvojaki: kiparski (reljefne glave bikova s rogovima, u parovima, a sline su u dinaminom ritmu krasile ak i krovna proelja) i slikarski (freske vrlo ivih boja i snanih kontrasta, ljiljani drugi biljni motivi, ivotinjski motivi, delfini, ribe i velike dvobridne sjekire labris), a izvode se arenom paletom uglavnom na jarkocrvenoj pozadini zida. Prijestolna dvorana, kao uostalnom i ostale sobe i dvorane, raskono je oslikana freskama. Prevladavaju prizori ptica, riba, trave i cvijea, te ceremonijalnih sveanosti na dvoru ili prigodom sveanih procesija. Posebno su obiljeje tog slikarstva izuzetno ivo i areno (dekorativno) oslikani detalji i cjelokupni prizori povorke likova, pri emu je u slikarskom oblikovanju vidljiva prevaga plonog i dvodimenzijonalnog, neprostornog oslikavanja likova, ali i okretnost i domiljatost, (stanoviti impresionizam) u iskazu. Posebnom se dekorativnou istiu motivi dvorjana u kienoj odjei, naminkane i dotjerane crnokose Kreanke i akrobatski prizori iz borbe s bikovima. Iz kompliciranog rasporeda vladarske palae s nizom tamnih hodnika, dvorana i zaklonjenih prolaza (ureenih simbolom kraljevske moi, dvobridnom sjekirom labris) nastao je mit o labirintu koji je, prema predaji, daroviti Dedal sagradio da u njemu kralj Minos skrije oigledni razlog svoje sramote Minotaura, sina nevjerne mu ene Pasifaje i bika u kojega se ona zaljubila. Minotaur, pola ovjek, pola bik, bio je tovan kao boanstvo, a grki mu je svijet, kao danak, svake godine trebao dovoditi po sedam djevojaka i sedam mladia. U elji da tu obvezu ponite, Grci su poslali Tezeja da ubije Minotaura. On je to uspijo uiniti, uz pomo Minosove keri Arijadne koja je Tezeju pomogla tako to mu je dala konopac kojim je on obiljeio put kroz prolaze i zamke labirinta, kako bi se poslje pobjednikog ina sretno vratio iz labirinta. Invazija Grka na Kretu nala je svoje opravdanje i pokrie u mitu o Minotauru. Njezini su razlozi, narovno ipak bili neki drugi, vezani uz puno prozainije namjere: nezatiena bogata Kreta u svako pogledu bila je zanimljiv i poeljan osvajaki cilj.

Kretsko slikarstvo

Rekonstrukcija interjera soba, palaa u Minosu i Knososu pokazuju koliko su bogato bile dekorirane. Zidovi su bili obukani i oslikani svijetlo u fresko tehnici (tehnika koja je uglavnom ukljuivala slikanje prirodno zemljanim bojama u svjeoj buci; veina fresaka u Knososu su bile naslikane nakon to je zid bio osuen). U minojskom slikarstvu, spontanost i ljubav prema ivotu je prikazan ivim bojama. One su bile naturalistike, ali umjetnik se nije bojao mijenjati boje ili deformirati prirodne oblike u slubi izraavanja vlastitih emocija. Veina fresaka predstavlja brzinu, crtaku tehniku koja prisiljava umjetnika da se koncentrira na odreene dijelove slika koje su mu bile od velike vanosti. Ovi selektivni detalji mogu se vidjeti u fragmentima Parianke. I vjerovatno je boanstvena u kojoj su konturne crte lica, crvene usne i velike oi, jako istaknute, dok je uho ostavljeno bez opisnosti. Dokaz zemljanim bojama zidnog slikarstva, isljuivo u terakota crvenoj datira u period prije palae. Crtee povezujemo samo sa palaama i to uglavnom s palaama u Knososu, mada je nekoliko primjera dolo sa nalazila na jugu (Aja Triada) i sa jo nekoliko nalazita na Kreti. Phylakopi na Melosu je proizvela jedan poznati primjerak poznat kao freska Letee ribe, ali zakopani grad Tera je proizvela fresku zapanjujue orginalnosti. Slikarije pronaene na Kreti variraju veliinom od figura prirodnih veliina do minijaturnih fresaka. Podovi mogu takoer biti oslikani; postoji teza da je poznata freska Dupina iz kraljiine sobe u Knososu orginalno bila postavljena u pod u gornjoj sobi. Poar koji je unitio Knosos prouzroio je uruavanje cjelokupne graevine sve do podruma. Time izmjeajui freske iz svih prostorija na jednu gomilu. Arheolozi su bili suoeni sa nemoguom misijom slaganja svih tih fragmenata. No kad su ih na posljetku uspijeli sloiti nisu bili sigurni gdje je koja bila smjetena. Freska letee ribe predstavljaju jednu od glavnih kategorija motiva koje su u ono vrijeme bile slikane u fresko tehnici iz scena iz prirode. Ovdje letee ribe u plavom, bijelom i utom plivaju kroz more u kojem pluta morska trava. ini se da ribe isprepadano plivaju kroz more i nasumice lete iznad njegove povrine sa svojim perajama nalik krilima. Rubovi freske sastavljeni od udnih oblika neobinih boja predstavljaju stijene sa dna mora. Razbacani uokolo nalaze se viebojni jajoliki objekti, vjerojatno oblutci ili balonii zraka. Koritenje boja i mjeanje realistinog i impresionistikog iskazuje tipino Minojsku scenu prirode. Scene iz Minojskog javnog i religijoznog ivota ini drugu kategoriju tema u minojskom slikarstvu. Procesijalne freske sa ulaza junog hodnika palae u Knososu u kojoj su figure u prirodnoj veliini, nose ritualne predmete pribliavajui se centralnom enskom liku. Figura tog lika je slabo ouvana ali moemo rei da su freske procesijalnog tipa nastale zahvaljujui Egipatskom utjecaju, gdje su takve scene u freskama bile este. Scene borba s bikovima u Knososu su bile este. U sutini one prestavljaju sve njih, kombinirajui obzervacije prirodne i vjerovatno drutvenog i religijoznog rituala.

Taurokataphsia:

Djelo ptjee s istonog zida hodnika s povorkama u Minosovoj palai u Knososu, a izvedeno je u tehnici slinoj tehnici freske, na posebno pripremljenom tuku i u razliitim nijansama okera, plave i bijele boje. Kao gotovo sva djela to ih je izmeu 1900. i 1905. godine pronaao engleski arheolog Arhtur Evans, bilo je toliko oteeno da se nije moglo restaurirati, ve je otprilike polovica slike zapravo ponovno naslikana. Bik koji je kao lik omiljen u starim kraljestvima od iranskog podruja pa sve do egeje, igra glavnu ulogu u kretskoj mitologiji i minojskoj umjetnosti. Prikaz Taurokataphsia je natjecanje u hrabrosti i spretnosti koje se sastojalo u skoku preko bikovih lea. Unato prepravljanju, s grfiikog je i kompozicijskog gledanja slika je zadrala prvobitno bogatstvo. Snano je izraen kontrast izmeu masivnog bikovig tijla i artikularne vitkosti trojice natjecatelja. Tijelo se ivotinje s repom na desnoj strani, izvija u luk i zauzima tri etvrtine diljine slike. Miina masa u prednjem dijelu bikova tijela, glava, rogovi, rep i genitalije snano su izraene dok ljudski likovi djeluju lagano poput lia. Crte koje opisuju likove i bika nadovezuju se jedna na drugu u sustavu krivulja koji podsjea na crte s povrine vaze prikazan u ravnini ak su i ravne crte kojima se ukraava vaza u prostoru zapravo zakrivljene jer se proteu na izboenoj ili udubljenoj povrini. Produbljena nam analiza djela pokazuje mogunost da kroz ralanjivanje kompozicije u strukturi otkrijemo cijeli artikulirani sustav krivulja. Zakrivljena crta u umjetnosti znai sklad, skladan pokret koji se zasniva na elipsi, paraboli ili krugu. Na ovoj se slici prepoznaju krugovi, lukovi i djelovi elipse, to sve sugerira ideju o likovima koji se okreu, naime ideju o duboko dinaminom prizoru. Na detelju na lijevoj strani prikazan je ljudski lik kako tri prema biku te se, uhvativi se za dugake rogove, sprema odskoiti uvis i prebaciti se preko glave Taurokathasia je zapravo natjecanje u snazi iskoritavanju pravog trenutka i spretnosti, otmjena, a ne smrtonosna igra. Pokazujui hrabrost, usklaenost pokreta i gipkost koje mu omoguuju pobjedu nad ivotinjskom snagom i silovitou, natjecatelj sirovoj snazi ne smije suprotstaviti oruano nasilje. Lik iza bikova repa na sebi ima samo povez oko bokova, a stoji uspravno jo uvijek podignutih ruku, kao da je uhvaen u trenutku kad se, preletjevi preko bikovih lea, doekuju na noge, vrcima prstiju jo uvijek ne dotiui tlo. I ovaj lik odie snanom dinaminou. Kretska civilizacija tako najavljuje veliku tekovinu grke umjetnike kulture, prikaz pokreta u trenutku zbivanja, odnosno uvoenje vremenske u figurativnu umjetnost.

Slike iz Akrotilije:

Zahvaljujui stranoj vulkanskoj erupciji iz 1623. pr. Kr. koja je unitila otok Santorini (odnosno Teru), u Akrotiriju, tim egejskim Pompejima, sauvane su prekrasne zidne slike. Naslikane na buci, geometrijski i biljni motivi te ljudski i ivotinjski likovi ukraavali su javne zgrade i privatne kue. ovjekova se djelatnost prikazivala u svim svojim vidovima, no bez tendencije ka glorificiranju pojedinih djela. U slobodi se pokreta nazire drutvo koje je manje kruto i despotsko od istonjakoga teokratskog drutva. Posebna se pozornost posveuje detaljima u prikazu afrana i mirte, majmuna, lavova, dupina i antilopa, dijelovima prirode na koje se usredotouje umjetnika intuicija. Na minijaturistikom frizu u Zapadnoj kui u kontinuiranom su pripovjedanju iznesene epizode pripovijesti. Topografska konotacija pojedinih zemalja i luka poput kakva zemljovida aludira na prekomorsko putovanje, moda do Cirenaike, a sigurno je povezano s gospodarom ove kue. Nastale prije 1759. god.pr.Kr., ove slike, podudarajui se s ukrasima iz palae u Mariju, svjedoe o vezama i utjecajima to su postojali izmeu Cikladskih otoka i Krete. Zakljuak:

Kreta je, uglavnom samostalno, razvila svoju vedru i bujnu civilizaciju, koja se po svojoj organizaciji, nainu miljenja razlikuje od istonjakih poljodjelskih carstava; upravo zato je taj otok bitan posrednik izmeu sazrelih civilizacija Bliskog istoka i Europe u zakanjenju. Kreta usvaja, stvaralaki razrauje, promie. Ve iz razdoblja obnovljenih palaa (1700-1400.god. pr. Kr.) Kreta ve poznaje fresko tehniku. Javljaju se apstraktni ukrasni motivi: rozete, spirale, spletovi; ak i tema dvobridne sjekire poprima ukrasnu vrijednost. Likovni je zahvat skuen zbog prikazivanja u profilu: tipian je u tom pogledu ritam u pokretu Kneza ljiljana ili domiljati potez kod Parianke. Ali, u usporedbi sa shematskom stilizacijom u egipatskoj umjetnosti, u tom zahvatu ipak zadivljuje naturalistika sloboda: morske dubine sa dupinima, polipima i koraljima; ptice u letu, rascvjetani vrtovi, puni ivotinja; religiozne sveanosti ili puke zabave. PAGE 5