kreativna-riznica.com · web viewtablica 1 područje znanosti4. tablica 2 sveučilište6. tablica 3...

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera

Ekonomski fakultet u Osijeku

Diplomski studij Poslovna informatika

PROJEKTNI ZADATAK

Karijerni odabir: Projektno zapošljavanje

Kolegij: Statistička analiza poslovnih podataka

Studenti:

Matea Blazinić

Ružica Pejić

Karlo Sajfert

Sarah Stupar

Mentor: izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč

Akademska godina: 2019./2020.

Semestar: 2. semestar

Osijek, 2020.

SadržajPopis tablica......................................................................................................................3

Popis grafikona..................................................................................................................4

Popis slika..........................................................................................................................4

1. Uvod..................................................................................................................................... 2

2. Teorijski okvir teme..............................................................................................................3

3. Metodologija.........................................................................................................................5

3.1. Opis uzorka....................................................................................................................5

3.2. Upitnik........................................................................................................................... 9

3.3. Metode analize podataka..............................................................................................10

4. Rezultati..............................................................................................................................11

4.1. Deskriptivna statistička analiza....................................................................................11

4.2. Inferencijalna statistička analiza..................................................................................23

4.2.1. Parametrijski testovi..............................................................................................24

4.2.1.1. Procedura independent - samples t-test..............................................................24

4.2.1.2. Procedura ANOVA........................................................................................29

4.2.1.3. Procedura Correlate........................................................................................37

4.2.2. Neparametrijski testovi.........................................................................................39

4.2.2.1. Procedura Crosstabs.......................................................................................39

4.2.3. Dodatni odabir metoda..........................................................................................40

5. Preporuke............................................................................................................................45

6. Zaključak............................................................................................................................ 46

Literatura................................................................................................................................ 48

Popis tablica

Tablica 1 Područje znanosti......................................................................................................4Tablica 2 Sveučilište.................................................................................................................6Tablica 3 Dob........................................................................................................................... 7Tablica 4 Očekivana godina završetka studija..........................................................................7Tablica 5 Životni standard........................................................................................................8Tablica 6 Iskustvo roditelja kao poduzetnika............................................................................9Tablica 7 Očekivanje nakon fakulteta (procedura Descriptives).............................................11Tablica 8 Rad preko studentskog servisa (procedura Frequencies).........................................11Tablica 9 Rad u poduzeću (procedura Frequencies)................................................................12Tablica 10 Poznavanje poduzetnika (prodedura Frequencies)................................................12Tablica 11 Osnivanje poduzeća (procedura Frequencies).......................................................13Tablica 12 Planiranje osnivanja poduzeća (procedura Frequencies).......................................13Tablica 13 Poznavanje poduzetnika u zadnje dvije godine (procedura Frequencies)..............14Tablica 14 Važne stavke pri zapošljavanju (procedura Descriptives).....................................14Tablica 15 Rad na projektu s ograničenim vremenom trajanja (procedura Descriptives).......15Tablica 16 Razlog za rad na vremenski ograničenom projektu (procedura Descriptives).......15Tablica 17 Definiranje rada na projetku (procedura Descriptives)..........................................16Tablica 18 Poznavanje projektno zaposlene osobe (procedura Frequencies)..........................16Tablica 19 Plaćeni rad na projektu (procedura Frequencies)...................................................17Tablica 20 Naučeno tijekom obrazovanja...............................................................................17Tablica 21 Interes za zaposlenje u sektorima kreativne industrije...........................................18Tablica 22 Karijerni odabir (procedura Descriptives).............................................................18Tablica 23 Povezanost formalnog obrazovanja sa KI (procedura Frequencies)......................19Tablica 24 Povezanost neformalnog obrazovanja s kreativnom industrijom (procedura Frequencies)............................................................................................................................19Tablica 25 Poslovna iskustva u kreativnoj industriji (procedura Frequencies)........................20Tablica 26 Iskustvo rada (procedura Frequencies)..................................................................20Tablica 27 Poduzetička karijera (procedura Descriptives)......................................................21Tablica 28 Samozapošljavanje u odnosu na spol....................................................................22Tablica 29 Testiranje normalnosti deskriptivnom statistikom.................................................23Tablica 30 rezultati t-testa i pokazatelja..................................................................................24Tablica 31 Rezultati t-testa nezavnisnih uzoraka-Članstvo u udurzi i Projektno zapošljavanje................................................................................................................................................ 25Tablica 32 Rezultati t-testa-Motivacija za rad na vremenski ograničenom projketu...............26Tablica 33 Rezultati provedenog t-testa-Spol i Motivacija za rad na vremenski ograničenom projketu...................................................................................................................................27Tablica 34. Rezultati provednog t-testa - Plaćeni rad na projketui Rad na projektima............28Tablica 35 Rezultati jednosmjerne analize ANOVA - Karijerni odabir; Rad kod poslodavca 29Tablica 36 Test homogenosti varijanci - Karijerni odabir; Rad kod poslodavca.....................30Tablica 37 Analiza Hochbergova GT2 testa - Karijerni odabir i Područje znanosti................30Tablica 38 Analiza Hochbergova GT2 testa - Karijerni odabri i Područje znanosti................32Tablica 39 "Deskriptivna statistika" - Karijerni odabri i Područje znanosti............................32Tablica 40 Rezultati jednosmjerne analize ANOVA - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća. . .34Tablica 41 Test homogenosti varijanci - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća........................34

Tablica 42 Analiza Hochbergova GT2 testa - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća i Ocjena životnog standarda..................................................................................................................35Tablica 43 Analiza Hochbergova GT2 testa - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća i Ocjena životnog standarda..................................................................................................................36Tablica 44 "Deskriptivna statistika" - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća i Ocjena životnog standarda.................................................................................................................................36Tablica 45 Pearsonova korelacijska analiza............................................................................38Tablica 46 Procedura Crosstabs..............................................................................................39Tablica 47 Pokazatelji hi-kvadrat testa...................................................................................40Tablica 48 Naučeno tijekom obrazovanja o radu n a projektu I poznavanje projektno zaposlene osobe......................................................................................................................41Tablica 49 Rezultati provedenog t- testa Naučeno tijekom obrazovanja o radu na projektu i. 41Tablica 50 Chronbachova alfa za Poduzetnicki_potencijal.....................................................43Tablica 51 Pearsonova korelacijska analiza............................................................................44

Popis grafikona

Grafikon 1 Područja znanosti....................................................................................................5Grafikon 2 Dijagram rasipanja................................................................................................43

Popis slika

Slika 1 Survey diagnostics........................................................................................................9

1. Uvod

Kroz rad na projektnom zadatku objašnjena je određena društvenu pojavu odnosno što utječe

na motivaciju studenata za projektnim zapošljavanjem. Predmet ovog istraživanja bila je kako

sama motivacija studenata za projektnim zapošljavanjem, tako i njihov budući karijerni

odabir. Problem ovog istraživanja tiče se mladih visokoobrazovanih osoba koje se nalaze pred

samim završetkom svog formalnog obrazovanja, u ovom slučaju diplomski studij, te odlučuju

o izboru svoje karijere. U Republici Hrvatskoj, ali i izvan, pojam “projektnog zapošljavanja”

nije u dovoljnoj mjeri prepoznat i nije dovoljno objašnjeno što obuhvaća njegov koncept.

Razlog tome je i izraziti nedostatak empirijskih podataka o projektnim zaposlenicima što

objašnjava nedostatak potpore vlade, a ukazuje na to da mlade osobe ne preferiraju takve vrste

karijernog odabira. Identificiranjem varijabla pojašnjavaju se namjere karijernog odabira i

motivacija za projektno zapošljavanje. Također, postavili smo nekoliko istraživačkih pitanja:

Jesu li mlade visokoobrazovane osobe upoznate sa pojmom “projektno zapošljavanje” i

njegovim mogućnostima? Potom, razlikuju li se namjere prema projektnom zapošljavanju kao

vrstom karijernog odabira, s obzirom na upućenost od strane visokog obrazovanja, te jesu li i

u kojoj mjeri mladi visokoobrazovani ljudi motivirani za takvu vrstu karijernog odabira? U

istraživanju je postavljeno tri cilja, a to su: utvrditi razinu motivacije studenata diplomskih

studija za projektno zapošljavanje kao vrstu karijernog odabira, utvrditi upoznatost i namjere

sa projektnim zapošljavanjem nakon završetka formalnog obrazovanja, te ispitati ulogu

visokog obrazovanja pri karijernom odabiru. Jedna od najvažnijih stvari pri istraživanju jest

postavljanje hipoteza. Hipoteze ovog istraživanja su:

H1: Studenti diplomskih studija nisu u velikoj mjeri upoznati s pojmom i konceptom

projektnog zapošljavanja

H2: Studenti koji su tijekom fakulteta imali saznanja o konceptu projektnog zapošljavanja

imat će izraženiju motivaciju prema projektnom zapošljavanja nego ostali studenti.

H3: Studenti koji ima poznanstva s osobama koje su zaposlene preko projektnog

zapošljavanja imat će izraženiju motivaciju prema projektnom zapošljavanja nego ostali

studenti. U idućim poglavljima biti će govora o samom teorijskom okviru teme gdje će se

također navesti i opisati prethodna istraživanja, potom će biti govora o metodama istraživanja

koje su se koristile, opisu uzorka i dijelova upitnika, koje metode su korištene pri analizi

podataka, te će na kraju svi podaci biti potkrijepljeni rezultatima koji se sastoje od različitih

statističkih analiza, procedura i testova.

2. Teorijski okvir teme

Osnovni pojmovi teme ovog istraživanja bile su ključne riječi poput projektnog zapošljavanja,

karijernog odabira, motivacije i visokog obrazovanja studenata diplomske razine ili završnih

godina integriranog studija. Kako bi se došlo do određenih podataka bilo je potrebno prvo

pregledati prethodna istraživanja koja su se bavila određenim temama, sličnim upravo ovom

istraživanju. Znanstveni rad (Hasse, 2010.) bavi se upravo temom motivacija za karijerni

odabir kod studentske populacije. Sažetak autorov upitnika je koncipiran u nekoliko rečenica

“S obzirom na ulogu sveučilišta kao izvora kvalificirane radne snage, rad želi istražiti koliko

motivacija određuje izbor karijere studenata. Stoga smo izradili presjek osnovnih motiva za

karijerni odabir 645 studenata s dva njemačka sveučilišta.” (Hasse, 2010.). Neke od ključnih

riječi tog upitnika bile su karijerni odabir, motivacija, istraživanje preferencija studenata, SR

Njemačka. Jedno od pitanja ispitanika u tom istraživačkom radu koje bismo izdvojili tiče se

motiva studenata za projektno zapošljavanje, a studenti su mogli odgovoriti prema važnosti

(Likertova skala). Ponuđeni odgovori bili su prestiž i socijalni status, rad u okviru vlastite

inicijative, realizacija vlastitih poslovnih ideja ili ideja o proizvodima, bolje korištenje

vlastitih mogućnosti, zabavno kad se bavite prilikama i rizicima, biti vlastiti šef, samostalno

odlučivanje o radnom vremenu i mjestu, trenutna situacija na tržištu rada, nastavak obiteljske

tradicije. Kada se uzmu u obzir socio-demografska obilježja tog istraživanja, došlo se do

rezultata “Među najvažnijim značajkama društveno-demografskih i regionalnih utjecaja dobili

smo rezultate koji upućuju na to muški studenti radije rade u velikim tvrtkama nakon mature i

samozapošljavanja unutar pet godina nakon diplome.

Nadalje, stariji studenti odmah nakon toga teže zaposlenju u javnoj službi ili samozaposlenju

preko projektnog zapošljavanja odmah nakon diplome i za započinjanje poslovanja unutar pet

godina. Studenti poslovne administracije favoriziraju tvrtke srednje veličine nakon

diplome, a pet godina kasnije biraju veće poduzeće nego malo ili preferiraju

samozapošljavanje.” Istražujući važnost motiva za projektnim zapošljavanjem i

samozapošljavanjem, vrlo opsežno istraživanje izvedeno je 2008. godine u SR Njemačkoj

(Josten, 2008.). Znanstvenici su istraživali više od 15 000 studenata na 37 njemačkih visoko

obrazovnih institucija i otkrili su da su najvažniji motivi za projektno zapošljavanje rad na

vlastitu inicijativu (90,0%), bolje korištenje vlastitih mogućnosti (81,2%), samostalno

odlučivanje o radnom vremenu i mjestu (79,8%), biti vlastiti šef (76,4%) i ostvarivanje

vlastite poslovne ideje ili ideje o proizvodima (74,0%). U njihovom istraživanju motiv šansa

za veći dohodak (55,9%) rangiran je kao manje bitan.

3. Metodologija

3.1. Opis uzorka

Istraživanje je bilo usmjereno na studente diplomske razine ili završnih godina integriranog

studija na području cijele Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno kvalitativnom

metodom. U istraživanju je sudjelovalo 318 ispitanika, od čega je 308 ispitanika korišteno u

daljnjoj analizi. Određene ispitanike morali smo isključiti iz istraživanja iz razloga što nisu

imali odgovarajući uvjet obrazovanja, a to je diplomska razina ili završna godina integriranog

studija. Socio-demografske karakteristike uzorka prikazane su u niže navedenim tablicama.

Tablica 1 Područje znanosti

n % Valjani % Kumulativni %

Prirodne znanosti 14 4,5 4,8 4,8

Tehničke znanosti 35 11,4 12,1 17,0

Biomedicina i zdravstvo 24 7,8 8,3 25,3

Biotehničke znanosti 11 3,6 3,8 29,1

Društvene znanosti 191 62,0 66,1 95,2

Humanističke znanosti 8 2,6 2,8 97,9

Umjetničko područje 5 1,6 1,7 99,7

Interdisciplinarna područja znanosti 1 ,3 ,3 100,0

Ukupno 289 93,8 100,0

Nedostajući odgovori 19 6,2

Ukupno 308 100,

0

Kompozitna Varijabla v_PODZN (scale). U tablici 1 prikazan je broj studenata koji se nalazi

u određenom području znanosti. Nominalna varijabla područje znanosti v_PODZN kodirana

je na način da je svaki fakultet pripao pod određeno području znanosti. Kodiranje se radilo

prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima poljima i granama. Iz tablice se

može zaključiti kako se najviše ispitanika nalazi u području iz društvenih znanosti sa 191

ispitanikom, a najmanje u interdisciplinarnom području sa jednim ispitanikom od ukupnog

broja sa 289 odgovora. Drugim riječima 62% je odgovorilo kako se nalazi u području

društvenih znanosti, 0,3% ispitanika je odgovorilo kako se nalazi u interdisciplinarnom

području. Analizom podataka u tablici uočava se kako se 97,9% ispitanika nalazi u

područjima prirodnih, tehničkih, ,biomedicina i zdravstvo, biotehničkih, društvenih i

humanističkih znanosti, dok je manjina od 2,1% u umjetničkom i interdisciplinarnom

području.

Grafikon 1 Područja znanosti

Prema grafikonu 1. može se uočiti da najviše ispitanika pripada području društvenih znanosti.

Tablica 2 Sveučilište


UNIOS

UNIZG

UNIRI

UNIST

UNIPU

LIBERTAS

UNIZD

ALGEBRA

VERN

Europski univerzitet

MOSTAR

UNIN

Ukupno

198 64,3 69,7 69,7

45 14,6 15,8 85,6

9 2,9 3,2 88,7

4 1,3 1,4 90,1

9 2,9 3,2 93,3

2 ,6 ,7 94,0

10 3,2 3,5 97,5

1 ,3 ,4 97,9

2 ,6 ,7 98,6

1 ,3 ,4 98,9

2 ,6 ,7 99,6

1 ,3 ,4 100,0

284 92,2 100,0


Ukupno 308 100,0

Varijabla v_Sveuc (scale). U tablici 2 prikazan broj studenata po sveučilištima. Prema

podacima iz tablice vidimo kako je 198 studenata na Osječkom sveučilištu, 45 na

Zagrebačkom, a 10 na Zadarskom od ukupnog broja od 284 ispitanika koji su odgovorili.

Drugim riječima 64,3% studenata odgovorilo je da studira na Osječkom sveučilištu, 14,6% na

Zagrebačkom, a 3,2% na Zadarskom od ukupnog broja studenata. Može se uočiti kako po

jedan prema odgovorima po jedan student studira na ALGEBRI, Europskom univerzitetu i

UNIN-u, drugim riječima 0,9%. Od ukupnog broja ispitanika 69,7% ih studira na Osječkom

sveučilištu. Od ukupnog broja ispitanika prevladavaju studenti sa Osječkog i Zagrebačkog

sveučilišta koji čine 85,6%.Tablica 3 Dob

n Minimum Maximum Aritmetičk

a

sredina

Standardna

devijacija

Dob 276 19,00 51,00 24,5942 3,19690

Valjani

N

276

Varijabla dob (scale) je kodirana i napravljena kao prosjek razlike sadašnje godine i godine

rođenja ispitanika (v_God). Iz tablice 3 uočava se kako je prosječna dob ispitanika 24,6

godina (a.s.) od ukupno 276 ispitanika koji su odgovorili.

Tablica 4 Očekivana godina završetka studija


Ove akademske godine

Iduće akademske godine

Za više od dvije akademske godine

Ukupno

98 31,8 32,7 32,7

18

8

61,0 62,7 95,3

14 4,5 4,7 100,0

30

0

97,4 100,0


Ukupno 30

8

100,0

Varijabla v_GZavr - Očekivana godina završetka studija (nominalna). Prema tablici 4, najveći

broj ispitanika od 188 je odgovorilo kako očekuje da će završiti studij iduće akademske

godine, a najmanji broj od14 ispitanika je odgovorio kako će završiti studij za više od dvije

akademske godine od ukupno 300 odgovora. Drugim riječima 61% ispitanika je odgovorilo

kako očekuje da će završiti studij iduće akademske godine, dok je 4,5% ispitanika odgovorilo

kako očekuje da će studij završiti za više od dvije akademske godine. Prema tome 62,7%

ispitanika očekuje da će studij završiti iduće akademske godine. Analizom podataka se može

zaključiti kako je najviše ispitanika očekuje da će završiti studij ove ili iduće akademske

godine (95,3%).

Tablica 5 Životni standard

n % Valjani

%

Kumulativni %

Ispod prosjeka RH

Na razini prosjeka

RH

Iznad prosjeka RH

Ukupno

24 7,8 8,0 8,0

229 74,4 76,1 84,1

48 15,6 15,9 100,0

301 97,7 100,0


Ukupno 308 100,0

Varijabla ZS (ordinalna) Prema tablici 5 vidljivo je kako 229 ispitanika ocjenjuju svoj životni

standard u odnosu na RH na razini prosjeka od ukupnog broja 301 koji su odgovorili. Drugim

riječima od ukupnog broja ispitanika njih 74,4% odgovorilo je kako je njihov životni standard

u odnosu na RH prosječan. Drugim riječima od ukupnog broja odgovora njih 76,1% svoj

životni standard u odnosu na RH doživljava prosječnim. Analizom podataka u tablici 2

uočava se kako 84,1% ispitanika ima ispodprosječan ili prosječan standard.

Tablica 6 Iskustvo roditelja kao poduzetnika


Da, jedno od

roditelja

Da, oba roditelja

Ne

Ukupno

89 28,9 29,6 29,6

25 8,1 8,3 37,9

187 60,7 62,1 100,0

301 97,7 100,0


Ukupno 308 100,

0

Varijabla v_RPod (scale). Prema tablici 6 vidljivo je kako 187 ispitanika odgovorilo kako im

nitko od roditelja nije poduzetnik od ukupnog broja 301 koji su odgovorili. Drugim riječima

od ukupnog broja ispitanika njih 60,7% odgovorilo kako im nitko od roditelja nije poduzetnik.

Drugim riječima od ukupnog broja odgovora njih 62,1% nema roditelja poduzetnika.

Analizom podataka u tablici 6 uočava se kako 37,9% ispitanika ima jednog ili oba roditelja

poduzetnika.

3.2. Upitnik

Upitnik provedenog istraživanja sastoji se od 30 pitanja. Od toga se osam pitanja odnosi na

demografske karakteristike. Pitanja vezana za mišljenje ispitanika su koncipirana kao

otvorenog tipa (11 pitanja), zatvorenog tipa (10 pitanja), Likertove skale (8 pitanja) i

višestrukih odgovora (jedno pitanje). Informacije vezane za znanje ispitanika o projektnom

zapošljavanju provjerene su u prvih nekoliko pitanja. Zatim je u sljedećim pitanjima istražena

motivacija istih za rad preko projektnog zapošljavanja, te općenito orijentacija na vlastitu

budućnost. Potom su postavljenja pitanja o poznanstvima ispitanika sa osobama koje su

zaposlene preko projektnog zapošljavanja. Potom su postavljena pitanja vezana za industriju u

kojoj bi ispitanik želio raditi. Iduća pitanja tiču se osobnih karakteristika ispitanika, te njegovo

mišljenje o vlastitim karakteristikama vezanih za zapošljavanje. Nakon toga postavljena su

pitanja o demografskim karakteristikama ispitanika, te jesu li članovi udruga i ako jesu kojih.

Prema dijagnostici upitnika na slici 1. prikazano je kako procijenjena dužina upitnika bila 16

minuta, njegova zamornost kod rješavanja niska, a pristupačnost visoka.

Slika 1 Survey diagnostics

3.3. Metode analize podataka

U statističkoj analizi projektnog zadatka korištene su univarijantne i bivarijatne statističke

metode. U prvom dijelu rada analizirani su parametri deskriptivne statističke analize za scale

varijable kao i tablice frekvencija za nominalne i ordinalne varijable. U analizi rezultata

primijenjene su prikladne bivarijatne statističke metode. Za identificiranje statistički značajnih

razlika korišten je t-test nezavisnih uzoraka (Independent Sapmles T- test) i jednostavna

analiza varijance (One-Way ANOVA). Korelacijska analiza korištena u testiranju povezanosti

dviju varijabla (Correlate), a u analizi ovisnosti između varijabla Hi-kvadrat test (Cross-tabs).

4. Rezultati

4.1. Deskriptivna statistička analiza

Deskriptivnom statistikom opisani su prikupljeni statistički podaci te se pri tome služi sa

brojčanim i grafičkim metodama, a u ovom slučaju su uglavnom brojčane metode. Dobiveni

rezultati su slijedeći:

Tablica 7 Očekivanje nakon fakulteta (procedura Descriptives)

n Minimum Maximum Aritmetičk

a

Sredina

Standardna

devijacija

Želja za ostankom u

regiji

30

1

1 5 3,73 1,255

Ne-očekivanje o

napuštanju Hrvatske

30

0

1 5 3,64 1,325

Ne-očekivanje o

preseljenju u drugi dio

Hrvatske

30

0

1 5 3,30 1,302

Želja za vraćanjem u

rodno mjesto

30

3

1 5 3,20 1,404

Valjani N 29

8

Varijabla v2 (scale). Varijabla je rekodirana (Transform - Recode into same). U tablici 7

prikazano je očekivanje studenata nakon fakulteta. Prema tablici najvišu prosječnu ocjenu ima

stavka želja za ostankom u regiji (3,73 a.s. i 1,255 s.d.), dok najmanju ima želja za vraćanjem

u rodno mjesto (3,20 a.s. i 1,404 s.d.).

Tablica 8 Rad preko studentskog servisa (procedura Frequencies)


Da 24 80,8 81,6 81,6

15

9

Ne 56 18,2 18,4 100,0

Ukupno 30

5

99,0 100,0

Nedostajući odgovori

3 1,0

Ukupno 30

8

100,0

Varijabla v3a (nominalna). U tablici 8 prikazano je koliko je studenata radilo preko

studentskog servisa. Prema podacima iz tablice vidimo kako je 249 studenata radilo preko

studentskog servisa, dok 56 nije radilo od ukupnog broja od 305 ispitanika koji su odgovorili.

Drugim riječima 80,8% studenata odgovorilo je da su radili preko studentskog servisa, a

18,2% nije radilo preko studentskog servisa od ukupnog broja studenata. Od ukupnog broja

ispitanika 81,6% ih je radilo preko studentskog servisa.

Tablica 9 Rad u poduzeću (procedura Frequencies)


Da

Ne

Ukupno

127 41,2 41,6 41,6

178 57,8 58,4 100,0

305 99,0 100,0


Ukupno 308 100,0

Varijabla v3b (nominalna). U tablici 9 prikazano je koliko je studenata radilo u poduzeću.

Prema podacima iz tablice vidimo kako je 127 ispitanika radilo u poduzeću, dok 178

ispitanika nije radilo u poduzeću od ukupnog broja 305 ispitanika koji su odgovorili. Drugim

riječima 41,2% ispitanika je odgovorilo kako su radili u poduzeću, dok je 57,8 ispitanika

odgovorilo kako nije radilo u poduzeću od ukupnog broja. Analizom podataka se uočava kako

više studenata od ukupnog broja nije radilo u poduzeću dosad (58,4%).

Tablica 10 Poznavanje poduzetnika (prodedura Frequencies)

n % Valjani % Kumulativni %Da 221 71,8 72,5 72,5

16

NeUkupno

84 27,3 27,5 100,0305 99,0 100,0

Nedostajući odgovori 3 1,0Ukupno 308 100,0

Varijabla v3c (nominalna). U tablici 10 prikazano je koliko studenata poznaje poduzetnika.

Prema podacima iz tablice uočava se kako 221 ispitanika poznaje poduzetnika, dok 84

ispitanika ne poznaje poduzetnika od ukupnog broja 305 ispitanika koji su odgovorili. Drugim

riječima 71,8% ispitanika je odgovorilo kako poznaje poduzetnika, dok je 27,3% ispitanika

odgovorilo kako ne poznaje poduzetnika od ukupnog broja. Analizom podataka se uočava

kako više studenata od ukupnog broja poznaje poduzetnika (72,5%).

Tablica 11 Osnivanje poduzeća (procedura Frequencies)

n % Valjani % Kumulativni %DaNeUkupno

8 2,6 2,6 2,6297 96,4 97,4 100,0305 99,0 100,0


Varijabla v3d (nominalna). U tablici 11 prikazano je koliko studenata je osnovalo poduzeće.

Prema podacima iz tablice uočava se kako je 8 studenata odgovorilo kako su osnovali

poduzeće, dok su 297 studenata odgovorili kako nisu osnovali poduzeće, od ukupnog broja

305 ispitanika koji su odgovorili. Drugim riječima 2,6% ispitanika je odgovorilo kako su

osnovali poduzeće, dok je 96,4% ispitanika odgovorilo kako nisu osnovali poduzeće od

ukupnog broja. Analizom podataka se uočava kako više studenata od ukupnog broja nisu

osnivali poduzeće (97,4%).

Tablica 12 Planiranje osnivanja poduzeća (procedura Frequencies)


73 23,7 24,0 24,0231 75,0 76,0 100,0304 98,7 100,0


17

Varijabla v3e (nominalna). U tablici 12 prikazano je koliko studenata planiraju osnovati

vlastito poduzeće. Prema podacima iz tablice uočava se kako 73 ispitanika planira osnovati

poduzeće, dok 231 ispitanika ne planira osnovati poduzeće od ukupnog broja 305 ispitanika

koji su odgovorili. Drugim riječima 23,7% ispitanika je odgovorilo kako planiraju osnovati

poduzeće, dok je 75% ispitanika odgovorilo kako ne planiraju osnovati poduzeće od ukupnog

broja. Analizom podataka se uočava kako više studenata od ukupnog broja ne planira osnovati

poduzeće (76%).

Tablica 13 Poznavanje poduzetnika u zadnje dvije godine (procedura Frequencies)


198 64,3 65,1 65,1106 34,4 34,9 100,0304 98,7 100,0


Varijabla v3f (nominalna). U tablici 13 prikazano je koliko studenata poznaje osobu koja je

poduzetnik zadnje dvije godine. Prema podacima iz tablice uočava se kako 198 ispitanika

poznaje poduzetnika u zadnje dvije godine, dok 106 ispitanika ne poznaje poduzetnika u

zadnje dvije godine od ukupnog broja 304 ispitanika koji su odgovorili. Drugim riječima

64,3% ispitanika je odgovorilo kako poznaje poduzetnika u zadnje dvije godine, dok je

34,4% ispitanika odgovorilo kako ne poznaje poduzetnika u zadnje dvije godine od ukupnog

broja. Analizom podataka se uočava kako više studenata od ukupnog broja poznaje

poduzetnika (65,1%).

Tablica 14 Važne stavke pri zapošljavanju (procedura Descriptives)

n Minimum Maximum Aritmetička

sredina

StandardnaDevijacija

Jednostavan, ne kompliciran posao

304

1 5 2,68 1,114

Posao bez puno stresa 303

1 5 3,44 1,122

Fiksno radno vrijeme 304

1 5 3,45 1,095

Imati autoritet 303

1 5 3,64 1,013

18

Moć donošenja odluka 304

1 5 3,89 ,966

Posao koji predstavlja izazov

303

1 5 4,18 ,843

Uzimanje u obzir prilikom zapošljavanja; sigurnost posla

304

1 5 4,29 ,856

Stabilnost posla 303

1 5 4,37 ,791

Samoostvarenje 304

2 5 4,48 ,713

Unaprijeđenje 303

2 5 4,58 ,670

Prilika za napredovanje u karijeri

304

1 5 4,65 ,653

Zanimljiv posao 304

2 5 4,66 ,602

Valjani N 299

Varijabla v4a do v4l (scale). Iz tablice 14 uočava se kako je ispitanicima najvažnija stavka

prilikom zapošljavanja zanimljivost posla (4,66, a.s. i 0,602 s.d.), a najmanje važna stavka da

posao bude jednostavan (2,68 a.s i 1,114 s.d.).

Tablica 15 Rad na projektu s ograničenim vremenom trajanja (procedura Descriptives)

n Minimum

Maximum

Aritmetičkasredina

Standardnadevijacija

Spremnost za rad na projektu sa ograničenim vremenom trajanja

285 0 5 3,62 1,215

Valjani N 285

Varijabla v7 (scale). Iz tablice 15 uočava se da je prosječna ocjena ispitanika za spremnost za

rad na projektu sa ograničenim vremenom trajanja 3,62 a.s. u Likertovoj skali sa ocjenama od

1 do 5.

Tablica 16 Razlog za rad na vremenski ograničenom projektu (procedura Descriptives)

n Minimum Maximum Aritmetičk Standardna

19

asredina

devijacija

Zanimljiv posao 303

1 5 4,56 ,711

Stjecanje iskustva 304

1 5 4,55 ,688

Dobra radna ekipa 304

1 5 4,36 ,849

Rad s poslovnim mentorom

305

1 5 4,33 ,814

Poslovna putovanja 303

1 5 4,13 1,018

Posao u duhu vremena 304

1 5 4,07 ,913

Umrežavanje 305

1 5 4,05 ,878

Preuzimanje odgovornosti

305

1 5 3,98 ,909

Nedostatak boljih ponuda 305

1 5 2,95 1,194

Valjani N 302

Varijable v_8a do v_8f (scale). U tablici 16 uočava se kako ispitanicima prema prosječnoj

ocjeni najvažnije kao razlog za rad na vremenski ograničenom projektu ističu stavku

zanimljiv posao (4,56 a.s. i 0,711 s.d.) i stjecanje iskustva (4,55 a.s. i 0,688 s.d.) , a najmanje

važan razlog predstavlja nedostatak boljih ponuda (2,95 a.s. i 1,194 s.d.) i preuzimanje

odgovornosti (3,98 a.s. i 0,909 s.d.).Tablica 17 Definiranje rada na projetku (procedura Descriptives)


sredina


Daje samopouzdanje 303

1 5 4,35 ,773

U svijetu je česti oblik zapošljavanja

303

1 5 4,04 ,843

Izgrađuje uspješnu karijeru

304

1 5 4,03 ,856

Omogućuje istodobni rad na više projekata

303

1 5 3,96 ,936

Novi je oblik 30 1 5 3,80 1,005

20

zapošljavanja 4Donosi plaću veću od prosječne plaće u Hrvatskoj

303

1 5 3,63 ,951

Stvara zvijezde 304

1 5 3,20 1,052

Valjani N 300

Varijable v_9a do v_9f (scale). U tablici 17 uočava se kako ispitanici prema najvišim

prosječnim ocjenama definiraju kako rad na projektu daje samopouzdanje (4,35 a.s. i 0,773

s.d.), u svijetu je česti oblik zapošljavanja (4,04 a.s. i 0,843 s.d.), te izgrađuje uspješnu

karijeru (4,03 a.s. i 0,856 s.d.). Prema najnižim prosječnim ocjenama definiraju kako donosi

veću plaću od prosječne u RH (3,63 a.s. i 0,951 s.d.), te stvara zvijezde (3,20 a.s. i 1,052 s.d.).

Tablica 18 Poznavanje projektno zaposlene osobe (procedura Frequencies)


183 59,4 60,2 60,2121 39,3 39,8 100,0304 98,7 100,0


Varijabla v_10a (nominalna). U tablici 18 prikazano je koliko studenata poznaje projektno

zaposlenu osobu. Prema podacima iz tablice uočava se kako 183 ispitanika poznaje projektno

zaposlenu osobu, dok 121 ispitanika ne poznaje projektno zaposlenu osobu od ukupnog broja

304 ispitanika koji su odgovorili. Drugim riječima 59,4% ispitanika je odgovorilo kako

poznaje projektno zaposlenu osobu, dok je 39,3% ispitanika odgovorilo kako ne poznaje

projektno zaposlenu osobu od ukupnog broja. Analizom podataka se uočava kako više

studenata od ukupnog broja poznaje projektno zaposlenu osobu (60,2%).

Tablica 19 Plaćeni rad na projektu (procedura Frequencies)


42 13,6 13,8 13,8262 85,1 86,2 100,0304 98,7 100,0


21

Ukupno 308 100,0

Varijabla v_10b (nominalna). U tablici 19 prikazano je koliko studenata bi se zaposlilo preko

plaćenog rada na projektu. Prema podacima iz tablice uočava se kako je 42 ispitanika

odgovorilo kako bi se zaposlili preko plaćenog rada na projektu, dok 262 ispitanika

odgovorilo kako se ne bi zaposlilo preko plaćenog rada na projektu od ukupnog broja 304

ispitanika koji su odgovorili. Drugim riječima 13,6% ispitanika je odgovorilo kako bi se

zaposlili preko plaćenog rada na projektu, dok je 85,1% ispitanika odgovorilo kako se ne bi

zaposlilo preko plaćenog rada na projektu od ukupnog broja. Analizom podataka uočava se

kako se više studenata od ukupnog broja ne želi zaposliti preko plaćenog rada na projektu

(86,2%).

Tablica 20 Naučeno tijekom obrazovanja


sredina


Prepoznavanju prilika

300 1 5 3,44 1,139

Radu na projektima 300 1 5 3,09 1,176Kreativnoj industriji 300 1 5 3,07 1,216Pokretanje posla 300 1 5 2,89 1,293Valjani N 300

Varijable v_12a do v_12d (scale). U tablici 20 uočava se kako ispitanici prema prosječnoj

ocjeni smatraju kako su najviše naučili tijekom obrazovanja o prepoznavanju prilika (3,44 a.s.

i 1,139 s.d.) i radu na projektima (3,09 a.s. i 1,176 s.d.) , a najmanje o pokretanju posla (2,89

a.s. i 1,293 s.d.).

Tablica 21 Interes za zaposlenje u sektorima kreativne industrije

Sektori kreativne industrije Odgovori % ispitanikan %

odgovoraArhitekturaAudiovizualna umjetnost (film, video)

43 6,0% 14,6%51 7,1% 17,3%

22

Baština (muzeji, knjižnice, arhivi)DizajnGlazbaMediji (tv, radio, tiskani mediji i web)Izvedbene umjetnosti (kazalište, balet, ples)Oglašavanje i tržišne komunikacijeKnjiga, nakladništvoPrimijenjene umjetnostiRačunalne igre, novi medijiVizualne umjetnostiNiti jednom

32 4,4% 10,8%102 14,1% 34,6%41 5,7% 13,9%104 14,4% 35,3%29 4,0% 9,8%116 16,1% 39,3%37 5,1% 12,5%21 2,9% 7,1%66 9,2% 22,4%42 5,8% 14,2%37 5,1% 12,5%

Ukupno 721 100,0% 244,4%

Varijabla Sektori_KI (set varijabli koji se sastoji od v_13a do v_13m). U tablici 21 je

prikazan interes studenata za zaposlenje u sektorima kreativne industrije. Analizom

višestrukih mogućih odgovora može se uočiti kako je najviše ispitanika odabralo oglašavanje

i tržišne komunikacije kao sektor KI u kojem imaju interes zaposlenja (39,3% ispitanika). U

analizi odgovora uočava se kako sektor primijenjenih umjetnosti ima najmanji broj odgovora

(2,9%). Većina odgovora (54,2%) ukazuje na popularnost sektora oglašavanja i tržišnih

komunikacija, medija, dizajna i računalnih igara.

Tablica 22 Karijerni odabir (procedura Descriptives)


sredina


Rad kod poslodavca 298

1 5 3,86 ,979

Samozapošljavanje 296

1 5 3,58 1,153

Stručno osposobljavanje 296

1 5 3,53 1,273

Projektno zapošljavanje (rad na projektu/ima)

297

1 5 3,44 1,002

Valjani N 293

Varijable v_16a do v_16d (scale). U tablici 22 uočava se kako ispitanici prema prosječnoj

ocjeni smatraju najboljim karijerni odabir rad kod poslodavca (3,86 a.s. i 0,979 s.d.) i

23

samozapošljavanje (3,58 a.s. i 1,153 s.d.) , a najlošiji projektno zapošljavanje (3,44 a.s. i

1,002 s.d.).

Tablica 23 Povezanost formalnog obrazovanja sa KI (procedura Frequencies)

n % Valjani % Kumulativni %Da, navedite kojim:NeUkupno

57 18,5 20,5 20,5221 71,8 79,5 100,0278 90,3 100,0


Varijabla v_17 (nominalna). U tablici 23 uočava se kako je 221 ispitanika odgovorilo kako ne

smatraju da ima povezanosti između formalnog obrazovanja i kreativne industrije, dok je 57

ispitanika odgovorilo kako postoji povezanost od ukupnog broja 278 ispitanika koji su

odgovorili. Drugim riječima 71,8% ispitanika smatra da ne postoji povezanost, dok 18,5

smatra da postoji povezanost formalnog obrazovanja i KI od ukupnog broja. Analizom

podataka se uočava kako više studenata od ukupnog broja smatra kako ne postoji povezanost

između formalnog obrazovanja i KI (79,5%).

Tablica 24 Povezanost neformalnog obrazovanja s kreativnom industrijom (procedura Frequencies)

n % Valjani %

Kumulativni%

Da, navedite kojim:NeUkupno

75 24,4 27,3 27,3200

64,9 72,7 100,0

275

89,3 100,0

Nedostajući odgovori 33 10,7Ukupno 30

8100,0

Varijabla v_18 (nominalna). U tablici 24 uočava se kako je 200 ispitanika odgovorilo kako ne

smatraju da ima povezanosti između neformalnog obrazovanja i kreativne industrije, dok je

75 ispitanika odgovorilo kako postoji povezanost od ukupnog broja 275 ispitanika koji su

odgovorili. Drugim riječima 64,9% ispitanika smatra da ne postoji povezanost, dok 24,4

smatra da postoji povezanost neformalnog obrazovanja i KI od ukupnog broja. Analizom

24

podataka se uočava kako više studenata od ukupnog broja smatra kako ne postoji povezanost

između neformalnog obrazovanja i KI (72,7%).Tablica 25 Poslovna iskustva u kreativnoj industriji (procedura Frequencies)


9 2,9 25,0 25,027 8,8 75,0 100,036 11,7 100,0


Varijabla v_19 (nominalna). U tablici 25 uočava se kako je 27 ispitanika odgovorilo kako

nemaju poslovna iskustva u KI, dok je 9 ispitanika odgovorilo kako imaju poslovnog iskustva

u KI od ukupnog broja 36ispitanika koji su odgovorili. Drugim riječima 8,8% ispitanika su

odgovorili da nemaju poslovna iskustva u KI, dok su 2,9% ispitanika odgovorili da imaju

poslovna iskustva u KI od ukupnog broja. Analizom podataka se uočava kako više studenata

od ukupnog broja smatra kako nisu imali poslovna iskustva u KI (75%).

Tablica 26 Iskustvo rada (procedura Frequencies)

n % Valjani % Kumulativni %Pozitivna 7 2,3 100,0 100,0Nedostajući odgovori 301 97,7Ukupno 308 100,0

Varijabla v_20 – Iskustvo rada (nominalna). Prema tablici 26 od ukupnog broja 308

ispitanika, samo 7 je odgovorilo, te su se svi odgovori odnosili na pozitivna iskustva.

25

Tablica 27 Poduzetička karijera (procedura Descriptives)


sredina


Uz priliku i potrebne resurse postoji mogućnost vlastitog posla

303

1 5 4,00 1,122

Biti poduzetnik ima više prednosti nego nedostataka

303

1 5 3,51 1,029

Dostupnost informacija o zapošljavanju nakon fakulteta

302

1 5 3,45 1,130

Odabir poduzetničke karijere između različitih mogućnosti

302

1 5 3,19 1,225

Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća

302

1 5 3,14 1,045

Spremanost na pokretanje održivog poduzetničkog pothvata

303

1 5 2,98 1,179

Otpočinjanje vlastitog posla u idućih pet godina

302

1 5 2,68 1,275

Procjena kompleksnosti osnivanja poduzeća i upravljanja njime

303

1 5 2,67 1,018

Valjani N 300

Varijable v_22a do v_22h – Tvrdnje vezane za poduzetničku karijeru (scale).

U tablici 27 uočava se kako ispitanici prema prosječnoj ocjeni smatraju da uz priliku i

potrebne resurse postoji mogućnost vlastitog posla (4,00 a.s. i 1,122 s.d.), niske prosječne

ocjene ispitanici su dodijelili tvrdnji da će započeti vlastiti posao u idućih pet godina (2,68 a.s.

i 1,275 s.d.).

26

Tablica 28 Samozapošljavanje u odnosu na spol

Spol Pokazatelji

Standardna

pogreškaSamozapošljavanje Muški Aritmetička sredina 3,81 ,129

Interval 95% pouzdanosti aritmetičke sredine

Donja granica

3,55

Gornja granica

4,06

5% sječena aritmetička sredina 3,89Medijan 4,00Varijanca 1,201Standardna devijacija 1,096Minimum 1Maximum 5Raspon varijacija 4Interkvartil 2Skewness -,723 ,283Kurtosis -,014 ,559

Ženski Aritmetička sredina 3,51 ,078Interval 95% pouzdanosti aritmetičke sredine

Donja granica

3,36

Gornja granica

3,67


Usporedba varijabli v16_b (scale) – Samozapošljavanje (scale) i Spol (nominalna). Iz tablice

28 može se uočiti kako su samozapošljavanju skloniji muškarci sa prosječnom ocjenom od

3,81 a.s.

27

Tablica 29 Testiranje normalnosti deskriptivnom statistikom

Pokazatelji Standardnapogreška

Samozapošljavanje

Aritmetička sredina 3,58 ,067Interval 95% pouzdanosti aritmetičke sredine

Donja granica

3,45

Gornja granica

3,71


Varijabla v16_b – Samozapošljavanje (scale). S obzirom na rezultate omjera pokazatelja

Skewness-a i Kurtosisa, te njihovih standardnih pogrešaka (rezultati su manji od 1,96) prema

tablici 29 moguće je utvrditi kako je varijabla v16_b - Samozapošljavanje normalno

distribuirana, no potrebno je provesti niz drugih testova i prikazati grafikone.

4.2. Inferencijalna statistička analiza

Inferencijalna statistika se temelji na analizi jednog ili više uzoraka, a njeni testovi su

usmjereni na zaključivanje o populaciji iz koje su izabrani uzorci. Zadatak statističkih testova

inferencijalne statistike koji se provode jest odgovoriti na pitanja postoji li statistički značajna

povezanost/razlika/utjecaj između promatranih varijabli, zaključivanje rezultata odluke o (ne)

odbacivanju postavljene nul-hipoteze i ako postoji povezanost/razlika/ utjecaj, koliko ona

iznosi?

28

4.2.1. Parametrijski testovi

4.2.1.1. Procedura independent - samples t-test

Inferencijalni statistički t-testovi usmjereni su na testiranje statistički značajnih razlika između

parametara populacije i pokazatelja uzorka. Testovi ove statističke analize testiraju razlike

između aritmetičkih sredina. Provedenom statističkom analizom dobiveni su slijedeći rezultati

i zaključci o (ne) odbacivanju postavljene nul-hipoteze u tri skupine;

1. Skupina testiranih hipoteza:

H0… Ne postoji razlika u interesu studenata za projektno zapošljavanje s obzirom na članstvo

u udruzi.

H1… Postoji razlika u interesu studenata za projektno zapošljavanje s obzirom na članstvo u

udruzi.

Odabrane varijable su v_Udr i v_16c

S obzirom na veličinu uzorka (n=308) možemo zaključiti kako sve scale varijable

aproksimiraju obliku normalne distribucije (Pallant, 2015.)

Tablica 30 rezultati t-testa i pokazatelja

Članstvo u udruzi

n Aritmetička sredina

Standardna devijacija

Standardna pogreška

aritmetičke sredine


Da, navedite:

55 3,84 ,918 ,124

Ne 237

3,34 ,998 ,065

29

Tablica 31 Rezultati t-testa nezavnisnih uzoraka-Članstvo u udurzi i Projektno zapošljavanje

Leveneov test o jednakosti varijanci

t-test o jednakosti aritmetičkih sredina

F Sig.

t df Sig. (dvostrani test)

Razlika aritmetičkih sredina

St. pogreška razlike a. s.

Interval 95% pouzdanosti za razlike a. sredinaDonja granica

Gornja granica


Jednake varijance

3,173

,076

3,389

290 ,001 ,499 ,147 ,209 ,789

Varijance nisu jednake

3,569

86,176

,001 ,499 ,140 ,221 ,777

H0… Varijance skupina su jednake (homogene).

H1… Varijance skupina nisu jednake (heterogene).

Donošenje odluke o postavljenoj hipotezi:

P-vrijednost Leveneovog testa iznosi 0,076 i taj broj je veći od 0,05 što znači da H0 hipotezu

ne odbacujemo. Odnosno, varijance su homogene.

ZAKLJUČAK

Na razini 5% značajnosti, izneseno je dovoljno dokaza za odbacivanje H0 hipoteze (t=3,389,

df=290, p<0,05). Drugim riječima, postoji statistički značajna razlika u interesu za projektno

zapošljavanje između studenata koji imaju status člana neke udruge (prosječna ocjena = 3,84)

i studenata koji nisu članovi neke udruge (prosječna ocjena = 3,34).

30


H0… Ne postoji razlika u motivaciji za rad na vremenski ograničenom projektu između

muškaraca i žena.

H1… Postoji razlika u motivaciji za rad na vremenski ograničenom projektu između

muškaraca i žena.

Odabrane varijable su V8_motivacija_op i v_Spol


aproksimiraju obliku normalne distribucije (Pallant, 2015).

Tablica 32 Rezultati t-testa-Motivacija za rad na vremenski ograničenom projketu



F Sig.





Gornja granica er

Motivacija za rad na vremenski ograničenom projketu

Jednake varijance

,279

,598

-2,055

300 ,041 -,139 ,068 -,273

-,006


-2,015

122,379

,046 -,139 ,069 -,276

-,002

31






Tablica 33 Rezultati provedenog t-testa-Spol i Motivacija za rad na vremenski ograničenom projketu

Spol n Aritmetičkasredin

a


Standardna pogreška a.

sredine

Motivacija za rad na vremenski ograničenom projektu

Muški 75 4,01 ,524 ,061Ženski 227 4,15 ,504 ,033

ZAKLJUČAK


df=300, p<0,05). Drugim riječima, postoji statistički značajna razlika u motivaciji za rad na

vremenski ograničenom projektu između između muškaraca (prosječna ocjena 4,01) i žena

(prosječna ocjena 4,15)


H0… Ne postoji razlika s obzirom na naučeno tijekom obrazovanja o radu na projektima

između studenata koji su radili na plaćenom projektu i onih koji to nisu.

H1…Postoji razlika s obzirom na naučeno tijekom obrazovanja o radu na projektima između

studenata koji su radili na plaćenom projektu i onih koji to nisu.

Odabrane varijable su v_12c i v_10b



32

Tablica 34. Rezultati provednog t-testa - Plaćeni rad na projketui Rad na projektima

Plaćeni rad na projektu

n Aritmetičkasredina

Standardna

devijacija


a. sredineRadu na projektima

Da 42 3,57 1,151 ,178Ne 258 3,01 1,164 ,072



F Sig.





Gornja granica

Radu na projektima

Jednake varijance

,597

,440

2,916

298 ,004 ,564 ,193 ,183 ,944


2,939

55,542

,005 ,564 ,192 ,179 ,948






33

ZAKLJUČAK


df=298, p<0,05). Drugim riječima, postoji statistički značajna razlika u ocjeni naučenog

tijekom obrazovanja o radu na projektima između studenata koji su bili plaćeni za rad na

projektu (prosječna ocjena= 3,57) i onih koji nisu (prosječna ocjena= 3,01).

4.2.1.2. Procedura ANOVA

Analiza varijance (ANOVA) upotrebljava se kod testiranja razlika između aritmetičkih

sredina tri ili više skupina uzoraka, a testira se varijabilitet između i unutar skupina ispitanika.

Pretpostavke provođenja analize varijance jednake su kao i za t-testove koji testiraju razliku

između dva nezavisna uzorka, ali se kod ANOVA-e drugačije odabire nezavisna varijabla.

Provedenom analizom dobiveni su slijedeći rezultati i zaključci o (ne) odbacivanju

postavljene nul-hipoteze u dvije skupine.


H0… Studenti svih područja znanosti u jednakoj mjeri imaju interes za karijerni odabir rada

kod poslodavca.

H1… Studenti svih područja znanosti u jednakoj mjeri nemaju interes za karijerni odabir rada

kod poslodavca.

Odabrane varijable su v_16a i v_podZNTablica 35 Rezultati jednosmjerne analize ANOVA - Karijerni odabir; Rad kod poslodavca

ANOVAKarijerni odabir; Rad kod poslodavca

Zbroj kvadrata

df-stupnjevi slobode

Sredina kvadrata

F-omjer Sig.

Između skupina

24,339 6 4,056 4,554 ,000

Unutar skupina

246,742 277 ,891

Ukupno 271,081 283

34

Tablica 36 Test homogenosti varijanci - Karijerni odabir; Rad kod poslodavca

Leveneov test

pokazatelj

df1 df2 Sig.

Karijerni odabir; Rad kod poslodavca

1,607 6 277 ,1456 277 ,2246 249,056 ,2256 277 ,159



P vrijednost (0,145) veća je od 0,05 čime nismo odbacili hipotezu (H0) o jednakosti varijanci.Na temelju donošene odluke o hipotezi(H0) o jednakosti varijanci, odabiremo Hochbergov GT2 test.

Tablica 37 Analiza Hochbergova GT2 testa - Karijerni odabir i Područje znanosti

Višestruke usporedbeZavisna varijabla: Karijerni odabir; Rad kod poslodavca Hochberg Područje znanosti Područje znanosti Razlika artimtičkih

sredina (I-J)Standardna pogreška

Sig. 95% pouzdanosti razlika a.s.Donja granica

Gornja granica

Prirodne znanosti Tehničke znanosti

,547 ,307 ,800 -,39 1,48

Biomedicina i zdravstvo

,712 ,325 ,460 -,28 1,71

Biotehničke znanosti

1,280* ,387 ,022 ,10 2,46

Društvene znanosti

,536 ,271 ,642 -,29 1,36

Humanističke znanosti

1,587* ,424 ,005 ,29 2,88

Umjetničko područje

1,662* ,497 ,019 ,14 3,18

Tehničke znanosti

Prirodne znanosti -,547 ,307 ,800 -1,48 ,39Biomedicina i zdravstvo

,164 ,250 1,000 -,60 ,93


,732 ,326 ,414 -,26 1,73

Društvene znanosti

-,011 ,174 1,000 -,54 ,52


1,039 ,370 ,105 -,09 2,17


1,114 ,451 ,256 -,27 2,49

35


Prirodne znanosti -,712 ,325 ,460 -1,71 ,28Tehničke znanosti

-,164 ,250 1,000 -,93 ,60


,568 ,344 ,883 -,48 1,62

Društvene znanosti

-,176 ,205 1,000 -,80 ,45


,875 ,385 ,394 -,30 2,05


,950 ,464 ,583 -,47 2,37


Prirodne znanosti -1,280* ,387 ,022 -2,46 -,10Tehničke znanosti

-,732 ,326 ,414 -1,73 ,26


-,568 ,344 ,883 -1,62 ,48

Društvene znanosti

-,744 ,293 ,216 -1,64 ,15


,307 ,439 1,000 -1,03 1,65


,382 ,509 1,000 -1,17 1,94

Društvene znanosti

Prirodne znanosti -,536 ,271 ,642 -1,36 ,29Tehničke znanosti

,011 ,174 1,000 -,52 ,54


,176 ,205 1,000 -,45 ,80


,744 ,293 ,216 -,15 1,64


1,051* ,341 ,046 ,01 2,09


1,126 ,428 ,171 -,18 2,43



-1,039 ,370 ,105 -2,17 ,09


-,875 ,385 ,394 -2,05 ,30


-,307 ,439 1,000 -1,65 1,03

Društvene znanosti

-1,051* ,341 ,046 -2,09 -,01


,075 ,538 1,000 -1,57 1,72



-1,114 ,451 ,256 -2,49 ,27


-,950 ,464 ,583 -2,37 ,47


-,382 ,509 1,000 -1,94 1,17

Društvene znanosti

-1,126 ,428 ,171 -2,43 ,18


-,075 ,538 1,000 -1,72 1,57

*razlika aritmetičkih sredina statistički značajna na razini značajnosti od 5%

36

Tablica 38 Analiza Hochbergova GT2 testa - Karijerni odabri i Područje znanosti

Karijerni odabir; Rad kod poslodavcaHochberga,b

Područje znanosti n Podskupine za α = 0.05

1 2Umjetničko područje 5 2,80Humanističke znanosti 8 2,88Biotehničke znanosti 11 3,18Biomedicina i zdravstvo

24 3,75 3,75

Tehničke znanosti 35 3,91 3,91Društvene znanosti 188 3,93 3,93Prirodne znanosti 13 4,46Sig. ,068 ,734Prikaz aritmetičkih sredina u homogenim skupinamaa. Primijenjena harmonijska sredina uzorka = 12,316.b. Veličine skupina nisu jednake. Primijenjena harmonijska sredina. Razina pogreške tipa I. nije zajamčena.

Tablica 39 "Deskriptivna statistika" - Karijerni odabri i Područje znanosti

Deskriptivna statistikaKarijerni odabir; Rad kod poslodavca

n Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Standardna

pogreška

Interval 95% Pouzdanosti

a.s.

Minimum

Maximum

Donja

granica

Gornja

graninca

Prirodne znanosti

13 4,46 ,660 ,183 4,06 4,86 3 5

Tehničke znanosti

35 3,91 1,067 ,180 3,55 4,28 1 5


24 3,75 ,737 ,150 3,44 4,06 2 5

Biotehnič 11 3,18 ,982 ,296 2,52 3,84 1 4

37

ke znanostiDruštvene znanosti

188

3,93 ,922 ,067 3,79 4,06 1 5


8 2,88 1,458 ,515 1,66 4,09 1 5


5 2,80 1,304 ,583 1,18 4,42 2 5

Ukupno 284

3,86 ,979 ,058 3,74 3,97 1 5

ZAKLJUČAK

Postavljena nul-hipoteza o jednakosti odabira karijernog odabira (kod poslodavca) s obzirom

studijsko područje znanosti se odbacuje. (F(6,277)=4,554; p<0,001) temeljem rezultata

provedene ONE-WAY ANOVA procedure. Rezultati F omjera statistički su značajni te je

moguće zaključiti kako postoji razlika između promatranih skupina s obzirom na karijerni

odabir rada kod poslodavca. Post-hoc Hochbergov GT2 test višestruke usporedbe ukazuje

kako postoji razlika između studenata prirodnih znanosti i studenata biotehničkih,

humanističkih i umjetničkih. Primjerice, prosječna ocjena za karijerni odabir rada kod

poslodavca za studente prirodnih znanosti iznosi 4,46 (s.d.=0,660), a prosječna ocjena

studenata umjetničkog područja 2,80 (s.d.=1,304)


H0… Neovisno o životnom standardu, studenti u jednakoj mjeri ocjenjuju šansu za uspjeh

vlastitog poduzeća.

H1… Ovisno o životnom standardu, studenti u jednakoj mjeri ocjenjuju šansu za uspjeh

vlastitog poduzeća.

Odabrane varijable su v_22g i v_ZS

38

Tablica 40 Rezultati jednosmjerne analize ANOVA - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća

ANOVAPozitivne šanse za uspjeh poduzeća

Zbroj kvadrata

df – Stupnjevi slobode

Sredina kvadrata

F-omjeri Sig.

Između grupa

12,456 2 6,228 5,924 ,003

Unutar skupina

309,106 294 1,051

Ukupno 321,562 296

Tablica 41 Test homogenosti varijanci - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća

Leveneov pokazatelj

df1 df2 Sig.

Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća

,691 2 294 ,5022 294 ,5512 293,744 ,5512 294 ,526



P vrijednost (0,502) veća je od 0,05 čime nismo odbacili hipotezu (H0) o jednakosti varijanci.

Na temelju donošene odluke o hipotezi (H0) o jednakosti varijanci, odabiremo Hochbergov

GT2 test.

39

Tablica 42 Analiza Hochbergova GT2 testa - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća i Ocjena životnog standarda

Višestruke usporedbeZavisna varijabla: Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća Hochberg Ocjena životnog standarda

Ocjena životnog standarda

Razlika aritemtičkih sredina (I-J)


Sig. Interval 95% pouzdanosti razlika

a.s.Donja granica

Gornja granica

Standard je ispod prosjeka Hrvatske

Standard je na razini prosjeka Hrvatske

-,416 ,220 ,169 -,94 ,11

Standard je iznad prosjeka Hrvatske

-,845* ,257 ,003 -1,46 -,23



,416 ,220 ,169 -,11 ,94


-,429* ,164 ,028 -,82 -,03



,845* ,257 ,003 ,23 1,46


,429* ,164 ,028 ,03 ,82

*. Razlika aritmetičkih sredina statistički značajna na razini značajnosti od 5%

40

Tablica 43 Analiza Hochbergova GT2 testa - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća i Ocjena životnog standarda

Pozitivne šanse za uspjeh poduzećaHochberga,b Ocjena životnog standarda

n Podskupine za α = 0.05

1 2Standard je ispod prosjeka Hrvatske

24 2,71


226 3,12 3,12


47 3,55

Sig. ,161 ,140Prikaz aritmetičkih sredina u homogenim skupinama a. Primijenjena harmonijska sredina uzroka = 44,532.b. Veličina skupina nisu jednake. Primijenjena harmonijska sredina. Razina pogreške tipa I. nije zajamčena

Tablica 44 "Deskriptivna statistika" - Pozitivne šanse za uspjeh poduzeća i Ocjena životnog standarda

Deskriptivna statistikaPozitivne šanse za uspjeh poduzeća

n Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Standardn

a

pogreška

Interval 95%

pouzdanosti a.s.

Minimum Maximum

Donja

granica

Gornja

granica

Standard

je ispod

prosjeka

Hrvatske

24 2,71 1,083 ,221 2,25 3,17 1 5

Standard

je na

razini

prosjeka

Hrvatske

226 3,12 1,021 ,068 2,99 3,26 1 5

Standard

je iznad

prosjeka

Hrvatske

47 3,55 1,017 ,148 3,25 3,85 1 5

Ukupno 297 3,16 1,042 ,060 3,04 3,28 1 5

41

ZAKLJUČAK

Postavljena nul-hipoteza o neovisnosti životnog standarda i šanse za uspjeh vlastitog

poduzeća odbacuje se (F(2,294)=5,924; p<0,05) temeljem rezultata provedene ONE-WAY

ANOVA procedure. Rezultati F omjera statistički su značajni te je moguće zaključiti kako

postoji razlika između promatranih skupina s obzirom na procjenu šanse uspjeha vlastitog

poduzeća. Post-hoc Hochbergov GT2 test višestruke usporedbe ukazuje kako postoji razlika

između studenata višeg životnog standarda od svih ostalih skupna. Primjerice, prosječna

ocjena za studente sa životnim standardom koji je veći od prosjeka u Republici Hrvatskoj

iznosi 3,55 (s.d. = 1,017), a prosječna ocjena za studente sa životnim standardom koji je ispod

prosjeka u Republici Hrvatskoj iznosi 2,71 (s.d. = 1,083)

4.2.1.3. Procedura Correlate

Procedura Correlate, odnosno korelacijska analiza koristi se za utvrđivanje i opisivanje

stupnja povezanosti dviju varijabla. Analizom se također mjeri smjer i snaga linearne

povezanosti dviju varijabla, ali ne i njihov međusobni utjecaj. Postavljanjem hipoteza o

povezanosti između varijabli su dobiveni sljedeći rezultati.

Ispituje se postoji li povezanost između projektnog zapošljavanja kao karijernog odabira i

motiva za zapošljavanje.

Odabrane varijable su v_16c (zavisna) i 8b, 8f, 8g, te 8h (nezavisne)

H0… Ne postoji povezanost projektnog zapošljavanja kao karijernog odabira sa

zanimljivošću posla kao motivom zapošljavanja.

H1… Postoji povezanost projektnog zapošljavanja kao karijernog odabira sa zanimljivošću

posla kao motivom zapošljavanja.

H0… Ne postoji povezanost projektnog zapošljavanja kao karijernog odabira sa stavom kako

je projektno zapošljavanje posao u duhu vremena, kao motivom zapošljavanja.

H1… Postoji povezanost projektnog zapošljavanja kao karijernog odabira sa stavom kako je

projektno zapošljavanje posao u duhu vremena, kao motivom zapošljavanja.

42


umrežavanjem na poslu kao motivom zapošljavanja.

H1… Postoji povezanost projektnog zapošljavanja kao karijernog odabira sa umrežavanjem

na poslu kao motivom zapošljavanja.


preuzimanjem odgovornosti kao motivom zapošljavanja.

H1… Postoji povezanost projektnog zapošljavanja kao karijernog odabira sa preuzimanjem

odgovornosti kao motivom zapošljavanja.

Tablica 45 Pearsonova korelacijska analiza

(1) (2) (3) (4) (5)(1) Projektno zapošljavanje r 1

pn 297

(2) zanimljiv posao r ,266** 1p ,000n 296 303

(3) posao u duhu vremena r ,264** ,522** 1p ,000 ,000n 297 303 304

(4) umrežavanje r ,298** ,338** ,350** 1p ,000 ,000 ,000n 297 303 304 305

(5) preuzimanje odgovornosti r ,204** ,405** ,328** ,364** 1p ,000 ,000 ,000 ,000n 297 303 304 305 305

**. Statistički značajna povezanost na razini značajnosti 0,01

Na razini značajnosti od 1% donosi se odluka o odbacivanju nul hipoteze i tvrdi se kako

postoji statistički značajna, pozitivna povezanost projektnog zapošljavanja kao karijernog

odabira sa motivima za zapošljavanje poput umrežavanje (r=0,298, n=297, p<0,001),

zanimljivosti posla (r=0,266, n=296, p<0,001), posao u duhu vremena (r=0,264, n=297,

p<0,001), preuzimanje odgovornosti (r=0,204, n=297, p<0,001). Svi koeficijenti korelacije

ukazuju na slabe povezanosti između zavisne i nezavisnih varijabli.

43

4.2.2. Neparametrijski testovi

4.2.2.1. Procedura Crosstabs

Pokazatelj testa daje odgovor na pitanje je li utvrđena razlika između frekvencija statistički

značajna. Odnosno, je li dovoljno mala da bi se mogla smatrati slučajnom. Provedenom

analizom dobiveni su sljedeći rezultati.

H0… Ne postoji povezanost između poznavanja osobe koja je poduzetnik u zadnje dvije

godine i planiranja poduzetničkog poduhvata od strane ispitanika.

H1… Postoji povezanost između poznavanja osobe koja je poduzetnik u zadnje dvije godine i

planiranja poduzetničkog poduhvata od strane ispitanika.

Odabrane varijable su v_3e Planiranje osnivanja poduzeća i v_3f Poznanstvo osobe koja je

poduzetnik u zadnje dvije godine (nominalne)

Tablica 46 Procedura Crosstabs

Poznanstvo osobe koja je poduzetnik u zadnje dvije godine

Ukupno

Da NePlaniranje osnivanja poduzeća

Da n 55 18 73% Planiranje osnivanja poduzeća

75,3% 24,7% 100,0%

Ne n 142 88 230% Planiranje osnivanja poduzeća

61,7% 38,3% 100,0%

Ukupno n 197 106 303% Planiranje osnivanja poduzeća

65,0% 35,0% 100,0%

44

Tablica 47 Pokazatelji hi-kvadrat testa

Pokazateljitesta

df AsymptoticSignificance(dvosmjerno)

Pearson Chi-Square

4,508a 1 ,034

Continuity Correctionb

3,930 1 ,047

Likelihood Ratio 4,693 1 ,030Linear-by-Linear Association

4,493 1 ,034

n valjanih podataka

303

a. 0 polja tablice (0,0%) ima očekivanu vrijednost manju od 5. Minimalna je vrijednost očekivanih frekvencija provedenog testa 25,54.

ZAKLJUČAK

Na razini značajnosti od 5% odbacuje se nul-hipoteza o ne postojanju povezanosti između

poznavanja osobe koja je poduzetnik u zadnje dvije godine i planiranja poduzetničkog

poduhvata od strane ispitanika. (χ²= 4,508, df=1, p=0,034). Drugim riječima, moguće je

zaključiti kako su ispitanici koji imaju poznanstvo sa osobom koja je poduzetnik u zadnje

dvije godine iskazali veću vjerojatnost za planiranjem osnivanja poduzeća (75,3%), dok

ispitanici koji nemaju poznanstvo sa osobom koja je poduzetnik u zadnje dvije godine iskazali

manju vjerojatnost za planiranjem osnivanja poduzeća (38,3%).

4.2.3. Dodatni odabir metoda

1. metoda

H0… Ne postoji razlika između studenata u naučenom tijekom obrazovanja o radu na

projektima s obzirom na poznanstvo projektno zaposlene osobe.

H1… Postoji razlika između studenata u naučenom tijekom obrazovanja o radu na projektima

s obzirom na poznanstvo projektno zaposlene osobe.

45



Odabrane varijable su v_12c Naučeno tijekom obrazovanja o rad na projektima (scale) i

v_10a Poznavanje projektno zaposlene osobe (nominalna)

Tablica 48 Naučeno tijekom obrazovanja o radu n a projektu I poznavanje projektno zaposlene osobe

Poznavanje projektno zaposlene osobe

n Aritmetičkasredina

Standardna

devijacija

Standardnapogreška

Naučeno o radu na projektima

Da 180

3,32 1,137 ,085

Ne 120

2,73 1,150 ,105

Tablica 49 Rezultati provedenog t- testa Naučeno tijekom obrazovanja o radu na projektu i

Poznavanje projektno zaposlene osobe


t-test o jednokosti aritmetičkih sredina

F Sig.

t df Sig. (dvostrani test))




Gornja granica

Rad na projektima

Jednake varijance

,000

,995

4,375

298 ,000 ,589 ,135 ,324 ,854

Varijance nisu

4,364

253,075

,000 ,589 ,135 ,323 ,855

46

jednake



p-Vrijednost Leveneovog testa iznosi 0,995 i taj broj je veći od 0,05 što znači da H0 hipotezu


ZAKLJUČAK


df=298, p<0,01). Drugim riječima, postoji statistički značajna razlika u ocjeni naučenog

tijekom obrazovanja o radu na projektima između studenata koji poznaju projektno zaposlenu

osobu (3,32) i onih koji ne poznaju projektno zaposlenu osobu (2,71).

2. metoda

Promatra se odnos dviju scale varijabli: zavisna varijabla - poduzetnicki_potencijal i

nezavisna varijabla - v_21 Procjena vjerojatnosti samozaposlenja. Varijabla

poduzetnicki_potencijal je kodirana i napravljen je konstrukt od varijabli (v_22a do v_22h)

H0…ne postoji povezanost između poduzetničkog potencijala i procjene vjerojatnosti

samozaposlenja ispitanika

H1… postoji povezanost između poduzetničkog potencijala i procjene vjerojatnosti

samozaposlenja ispitanika

47

Grafikon 2 Dijagram rasipanja

Dijagram rasipanja pokazuje nam kako su podatci približno linearno povezani.

Tablica 50 Chronbachova alfa za Poduzetnicki_potencijal

Cronbachova

alfa

n

,886 8

Prema Cronbachovoj alfi (0,886) konstrukt Poduzetnicki_ potencijal je pouzdan.

Tablica 51 Pearsonova korelacijska analiza

Procjena Poduzetnicki_potencijal

48

vjerojatnosti samozaposlenja

Procjena vjerojatnosti samozaposlenja

Pearsonov koeficijent korelacije (r)

1 ,673**

p ,000n 307 302

Poduzetnicki_potencijal Pearsonov koeficijent korelacije (r)

,673** 1

p ,000n 302 303

**. Statistički značajna povezanost na razini značajnosti 0,01 (2-smjera).

Između analiziranih varijabli Poduzetnicki_potencijal i procjena vjerojatnosti samozaposlenja

postoji statistički značajna povezanost (r=0,673, p<0,001). Utvrđena povezanost snažna je i

pozitivnog smjera.

5. Preporuke

49

Nakon provedenog istraživanja može se zaključiti kako ispitanici imaju interes za samim

projektnim zapošljavanjem, međutim također istraživanje je pokazalo kako bi bili zadovoljniji

kada bi imali bolju podlogu, odnosno kada bi tijekom formalnog i neformalnog obrazovanja

više učili o samom projektnom zapošljavanju. Najviše ispitanika iz područja prirodnih

znanosti želi raditi za poslodavca i nemaju toliki interes za projektnim zapošljavanjem, dok

ispitanici iz područja umjetničkih i društvenih znanosti imaju veći interes za

samozapošljavanjem i projektnim zapošljavanjem.

Ono što bi se moglo promijeniti kada bi se ponovno provodilo istraživanje jest da se kao

ispitanici uključe također studenti sveučilišnih studija svih razina poput preddiplomskog

studija kako bi studenti počeli razmišljati o vlastitom karijernom odabiru ranije. Ispitanici

ovog istraživanja najviše su bili sa Osječkog sveučilišta, te iako je to očekivano, istraživanje

bi se moglo pomoću različitih komunikacijskih kanala proširiti potom i na sveučilišta iz

drugih područja. Također bi se moglo uključiti više ispitanika iz više različitih područja

znanosti, kako u ovom radu najviše ispitanika pripada društvenim znanostima. Što se tiče

samog provođenja istraživanja, upitnik je u cijelosti proveden online. Postoje također neke

prednosti i nedostaci online provođenja upitnika. Prednosti su bile to što se moglo doći do

više ispitanika i što je samim ispitanicima bilo olakšano ispunjavanje samog upitnika. Kao

nedostaci bi se mogli navesti što upitnik nije proveden i fizički na samim mjestima fakulteta

jer bi se time studentima bolje mogle prenijeti informacije o samom istraživanju, te pojasniti

određena pitanja ukoliko bi bilo potrebno. Šte se tiče samih varijabli u upitniku mogle bi se

učiniti izmijene. Određena pitanja poput želje za ostankom u regiji ili odlaskom, te s obzirom

na uzorak i pouzdanost mogla bi s izmijeniti dodajući također određene varijable čiji bi

konstrukt bio pouzdaniji. Provedeno istraživanje moglo bi se također koristiti za profesije

poput novinarstva i medijske kulture, te osoba iz područja IT-a. Projektno zapošljavanje je

vrsta zaposlenja koje pogoduje zaposlenima u njihovoj kreativnosti, slobodi i novim načinima

promišljanja.

50

6. Zaključak

Provedeni istraživački rad bavio se ispitivanjem motivacije studenata diplomskih razina

studija, te viših godina integriranog. Bilo je potrebno utvrditi razinu motivacije za projektno

zapošljavanje, te jesu li studenti i u kojoj mjeri upoznati sa pojmom projektnog zapošljavanja.

Također ispitana je uloga formalnog obrazovanja pri karijernom odabiru, te količina naučenog

tijekom obrazovanja o projektnom zapošljavanju, pokretanju poduzetničkog poduhvata i

samozapošljavanju. Prva procedura koja je provedena je t-test nezavisnih uzoraka. U prvoj

skupini hipoteza ispitivana je razlika u interesu studenata za projektno zapošljavanje s

obzirom na članstvo u nekoj udruzi. U drugoj skupini hipoteza ispitivana je razlika u

motivaciji za rad na vremenski ograničenom projektu prema spolu. U trećoj skupini hipoteza

ispitivana je razlika u naučenom tijekom obrazovanja o radu na projektima između studenata

koji su radili na plaćenom projektu i onih koji to nisu. U četvrtoj skupini ispitivana je razlika

između studenata o naučenom tijekom obrazovanja o radu na projektima s obzirom na

poznanstvo projektno zaposlene osobe. U sva četiri slučaja utvrđena je statistički značajna

razlika na razini značajnosti od 5%. Slijedeća procedura koja je provedena bila je ANOVA.

Prva skupina hipoteza odnosila se na razliku između studenata u interesu za karijerni odabir s

obzirom na područje znanosti. Utvrđena je homogenost varijanci i proveden je Hochbergov

post-hoc test koji je pokazao statistički značajnu razliku između studenata prirodnih znanosti i

studenata biotehničkih, humanističkih i umjetničkih područja. Najveću prosječnu ocjenu radu

kod poslodavca su dali studenti prirodnih znanosti, dok su najmanju ocjenu dali studenti

umjetničkih područja. Druga skupina hipoteza odnosila se na ocjenu šanse za uspjeh vlastitog

poduzeća u ovisnosti od životnog standarda ispitanika. Utvrđena je homogenost varijanci i

proveden je Hochbergov post-hoc test koji je pokazao statistički značajnu razliku studenata

višeg životnog standarda od svih ostalih skupina, gdje su studenti višeg životnog standarda

dali najveću ocjenu za uspjeh poduzeća. Potom je provedena procedura korelacije. U

proceduri correlate ispitana je povezanost interesa za projektno zapošljavanje sa motivima za

isto (zanimljiv posao, posao u duhu vremena, umrežavanje i preuzimanje odgovornosti).

Utvrđena je statistički značajna pozitivna povezanost na razini značajnosti od 1%. U drugoj

skupini ispitana je povezanost između poduzetničkog potencijala i procjene vjerojatnosti

samozaposlenja ispitanika. Utvrđena je linearnost i jaka statistički značajna pozitivna

povezanost na razini značajnosti od 1%. Od neparametrijskih testova provedena je procedura

crosstabs. Promatra se povezanost između poznanstva osobe koja je poduzetnik u zadnje dvije

godine i planiranja poduzetničkog poduhvata od strane ispitanika. Ispitanici koji imaju

51

poznanstvo sa osobom koja je poduzetnik u zadnje dvije godine iskazali veću vjerojatnost za

planiranjem osnivanja poduzeća. S obzirom na utvrđene statistički značajne razlike i

povezanosti među podacima isti se mogu pripisati cijeloj populaciji studenata diplomskih i

viših godina integriranih studija u Republici Hrvatskoj.

52

Literatura

Bögenhold, D., Bonnet, J., Dejardin, M., & de Lema, D. G. P. (2016). Contemporary

Entrepreneurship. Springer. E-knjiga (pristupljeno 29.3.2020.,

https://www.researchgate.net/profile/Nardo_E_Vries/publication/301671812_Competi

tive_Strategies_Perceived_Competition_and_Firm_Performance_of_Micro_Firms_Th

e_Case_of_Trento/links/57759c0208ae4645d60bae55/Competitive-Strategies-

Perceived-Competition-and-Firm-Performance-of-Micro-Firms-The-Case-of-

Trento.pdf)

Hermans , H. J. M (1970). A Guestionnaire Measure of Achievement Motivation.

Journal of Applied Psychology 54(4):353-63

J. Horvat, J. Mijoč (2019). Istraživački SPaSS. Ljevak. Zagreb

Lo Presti, A, Pluviano, S., Briscoe, J.P. (2016.) Are freelancers a breed apart? The role

of protean and boundaryless career attitudes in employability and career success.

Human Resource Management Journal, 28, 432-433

Van den Born, A., & Van Witteloostuijn, A. (2013). Drivers of freelance career

success. Journal of Organizational Behavior, 34(1), 24-46.

53

https://www.researchgate.net/journal/0021-9010_Journal_of_Applied_Psychology

https://www.researchgate.net/profile/Hubert_Hermans

https://www.researchgate.net/profile/Nardo_E_Vries/publication/301671812_Competitive_Strategies_Perceived_Competition_and_Firm_Performance_of_Micro_Firms_The_Case_of_Trento/links/57759c0208ae4645d60bae55/Competitive-Strategies-Perceived-Competition-and-Firm-Performance-of-Micro-Firms-The-Case-of-Trento.pdf?fbclid=IwAR06RAmz0ICsmqMuE0ZTwTTA6kqZ5ci9GiPZWNffzTMKvVHVtfBDO1emWJ4



kreativna-riznica.com · web viewtablica 1 područje znanosti4. tablica 2 sveučilište6. tablica 3...

Documents