kratka skala religioznosti.pdf

KRATKA LJESTVICARELIGIOZNOSTI:VALIDACIJA NAUZORKU ADOLESCENATAPetar BEZINOVI], Ankica MARINOVI] BOBINAC,Dinka MARINOVI] JEROLIMOVInstitut za dru{tvena istraìvanja, Zagreb

UDK: 159.9:2>-053.6(497.5)Izvorni znanstveni rad

Primljeno: 21. 12. 2004.

Iako su sociolo{ka istraìvanja religioznosti i nereligioznosti uHrvatskoj brojna i provode se od kraja 60-ih godina 20. stolje}a,u na{im je uvjetima religioznost kao psiholo{ki fenomen relativnoslabo istraèna te o njezinim razvojnim aspektima na razinipojedinca, kao i o povezanosti s drugim osobinama li~nosti i spona{anjem pojedinca, u na{oj istraìva~koj praksi nema mnogopodataka. Zamjetno je i to da su u istraìvanjima koja se kodnas provode psihometrijske karakteristike upotrijebljenihinstrumenata uglavnom nepoznate, pa se autori mahomoslanjaju na o~iglednu valjanost primijenjenih postupaka. Uovom radu prikazan je postupak razvoja Kratke ljestvicereligioznosti (KLR). Ljestvica se sastoji od pet tvrdnji, kojima seispituju pone{to razli~iti aspekti religioznih kognicija. Validacijaljestvice provedena je na uzorku od 3678 adolescenata u dobiod 15 do 19 godina, u~enika svih srednjih {kola u Primorsko--goranskoj i Dubrova~ko-neretvanskoj ùpaniji. Unutra{njakonzistencija ljestvice iznosi .88. Valjanost je provjerenausporedbom s postoje}im postupcima te utvr|ivanjemdiskriminativnosti ljestvice na specifi~nim poduzorcima. Po svojimobilje`jima, ova se ljestvica moè rabiti kao pouzdan i valjanindikator religioznosti na hrvatskom govornom podru~ju.

Petar Bezinovi}, Institut za dru{tvena istraìvanja u Zagrebu,Trg kralja Tomislava 21/I, 10000 Zagreb, Hrvatska.E-mail: [email protected]

UVODPromjena politi~kih okolnosti, i s tim u svezi promijenjen po-loàj religije i Crkve u dru{tvu, zamjetno su utjecali na religij-sku situaciju u Hrvatskoj. Povijesno prisutna, i prije promje-135

*

na {iroko rasprostranjena tradicionalna crkvena religioznostu Hrvatskoj, u novim se okolnostima jo{ pove}ala. Uvo|enjemkonfesionalnoga vjeronauka u {kole (institucionalnim podu-piranjem religiozne orijentacije usmjerenim upravo na mla-de), religija je dobila istaknutije zna~enje i u ìvotu djece i a-dolescenata.

Iako dob sama po sebi nije izrazito vaàn ~inilac vezano-sti za religiju i Crkvu te povezanost dobi i odnosa prema religi-ji treba promatrati u sklopu drugih pokazatelja, od kojih sunajva`niji obiteljska atmosfera, odnosno socijalizacija, i pri-padnost raznim dru{tvenim grupama, ipak razlike izme|u po-jedinih dobnih grupa i odnosa prema religiji postoje. U istra-ìvanjima u dru{tvima vladaju}e (stabilne) religijske tradicijeutvr|eno je da se ta vezanost mijenja tijekom ìvota pojedin-ca. U najmla|oj je dobi ja~a, slabi u dobi ìvotne zrelosti i po-novno ja~a u starosti (Bahtijarevi} i Vrcan, 1975.). Dva istraì-vanja mladeì, koja je u Hrvatskoj proveo Institut za dru-{tvena istraìvanja u Zagrebu,1 pokazala su da postoje razlikei unutar pojedinih dobnih grupacija. Kod mladih u Hrvatskojutvr|eno je 1985. godine da su u istraìvanoj populaciji od 15do 27 godina najreligiozniji bili najmla|i ispitanici te da se re-ligioznost smanjivala kako je rasla dob ispitanika (Marinovi},1988.; Vrcan, 1986.). To je pokazalo i istraìvanje iz 1999. go-dine, kada je u mladoj populaciji Hrvatske u dobi od 15 do 29godina najreligioznija bila grupa od 15 do 19 godina (Mari-novi} Jerolimov, 2002.).

Izrazit porast religioznosti utvr|en je istraìvanjima pro-vedenima u 1990-im godinama u Hrvatskoj i u odrasloj popu-laciji i me|u mladima (^rpi} i Ku{ar, 1998.; ^rpi} i Valkovi},2000.; Goja, 2000.; Mandari}, 2000.; Marinovi} Jerolimov, 1999.,2000., 2002.; Zrin{~ak, ^rpi} i Ku{ar, 2000.; Vrcan, 1990.). Pre-ma rezultatima komparativne analize navedenih istraìvanjamladih 1985. i 1999. godine, porast religioznosti zabiljeèn jeu svim istraìvanim dimenzijama: konfesionalnoj i religijskojidentifikaciji, religijskim vjerovanjima i religijskoj praksi. Kojasu obilje`ja religioznosti utvr|ena? Kao i kod odrasle popu-lacije, dominiraju tradicionalni oblici, dok je aktualna religioz-nost manje razvijena. U osjetnom su opsegu religijski socijali-zirani i u obitelji i kroz vjeronauk, pa su tako spremni odgaja-ti (ili ve} odgajaju) i svoju djecu, motivirani najvi{e potrebomodrànja vjere, ali i pozitivnim odgojnim utjecajem koji pre-poznaju u religiji. Me|utim, na razini vrijednosti (kao {to us-poredno prihva}aju i crkvena i izvancrkvena vjerovanja), mla-dima nije nespojivo deklarirati se religioznima, a imati stavo-ve suprotne stavovima svoje religije i Crkve, osobito na podru-~ju seksualnosti i morala. Sekularne ideje i vrijednosti usvaja-ju se i egzistiraju uz religijske vrijednosti, {to upu}uje na svo-jevrstan vrijednosni relativizam, odnosno istodobnu zastu-

DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 14 (2005),BR. 1-2 (75-76),STR. 135-153

BEZINOVI], P.,MARINOVI] BOBINAC, A.,MARINOVI] JEROLIMOV,D.: KRATKA LJESTVICA...

136

pljenost vrijednosnih orijentacija koje na teorijskoj razini mo-gu biti sasvim suprotne itd. (Marinovi} Jerolimov, 2002.).2

Kao dio vrijednosnoga sustava i kao na~in kognitivne in-terpretacije stvarnosti, religioznost je povezana s razvojem li~-nosti, socijalnom prilagodbom, stilom i kvalitetom ìvota vjer-nika, stoga se kao psihosocijalni fenomen mora istraìvati dabismo ga {to bolje razumjeli i objasnili.

Iako su sociolo{ka istraìvanja religioznosti i nereligioz-nosti u Hrvatskoj brojna i provode se od kraja 60-ih godina20. stolje}a, u na{im je uvjetima religioznost kao psiholo{kifenomen relativno slabo istraèna,3 i o njezinim razvojnimaspektima na razini pojedinca, kao i o povezanosti s drugimosobinama li~nosti i s pona{anjem pojedinca u na{oj istraì-va~koj praksi, nema mnogo podataka. Zamjetno je i to da suu istraìvanjima koja se kod nas provode psihometrijske ka-rakteristike upotrijebljenih instrumenata uglavnom nepo-znate, pa se autori mahom oslanjaju na o~iglednu valjanostprimijenjenih postupaka.4 Na~elno, me|utim, zastupamo stavda su upotrebom neprovjerenih instrumenata interpretacijerezultata teè, a zaklju~ci mogu biti upitni.

Na engleskom je govornom podru~ju, na primjer, razvi-jen impresivan instrumentarij za mjerenje razli~itih dimenzi-ja religioznosti. Tako Hill i Hood (1999.) opisuju 126 publicira-nih psihologijskih instrumenata za mjerenje religioznosti. U-glavnom je rije~ o mjerama samoprocjene tipa papir-olovka,koje mjere oblike manifestiranja religioznosti i religijske prak-se. Ispituju vjeru u Boga, prakticiranje vjere, stavove prema re-ligiji, religijsku orijentaciju, razvoj religioznosti, odanost vjeri,religijska iskustva, spiritualnost i misticizam. Tu se mogu na}ii ljestvice koje mjere fundamentalizam, opra{tanje i oprost,shva}anje smrti i ìvota nakon smrti. Dakle, razvijen je niz in-strumenata koji omogu}uju cjelovitije istraìvanje ovoga kom-pleksnog vi{edimenzionalnog fenomena. Analiza radova o ra-zvoju vi{edimenzionalnoga pristupa istraìvanju religiozno-sti upozorila je (izme|u ostaloga) i na dvije va`ne ~injenice: 1)istraìva~i religije sve se vi{e slaù sa zaklju~kom da je feno-men tako kompleksan i promjenjiv da zahtijeva ne samo ana-lizu vi{e aspekata i dimenzija nego i vi{e teorijskih pristupa,tako da na~in na koji }e se "mjeriti" ovisi o teorijskim okvirimakojima se barata i pitanjima na koje se traè odgovori, i 2)danas se vi{e ne propituje jednodimenzionalan pristup nasu-prot vi{edimenzionalnom pristupu, nego uvjeti u kojima jeodre|eni analiti~ki pristup prikladan (Marinovi} Jerolimov, 1995.).

Da bi se pojava religioznosti kod nas mogla kvalitetnijeistraìvati, nu`no je razvijati instrumentarij sa zadovoljava-ju}im psihometrijskim obilje`jima. Stoga je i cilj ovoga radaprikazati kratku ljestvicu za mjerenje religioznosti adolesce-nata koja moè posluìti istraìvanjima na hrvatskom govor-nom podru~ju.137



METODA

IspitaniciPodaci za ovo ispitivanje prikupljeni su na ukupnom uzorkuod 3678 u~enika svih srednjih {kola u Primorsko-goranskoj iDubrova~ko-neretvanskoj ̀ upaniji. U svakoj je {koli ispitan slu-~ajni proporcionalni uzorak od 20% u~enika, odre|en premaukupnom broju u~enika u prvim, drugim, tre}im i ~etvrtimrazredima svake {kole.

Uzorci su za svaku {kolu izabrani primjenom programaResearch Randomizer, koji, na temelju podataka o ukupnombroju potencijalnih ispitanika i predloènoj veli~ini uzorka, pro-ducira slu~ajne brojeve ispitanika. Na temelju ovih slu~ajnihbrojeva, iz {kolskih su imenika po rednim brojevima upisaodre|eni ispitanici koji su pristupili ispunjavanju upitnika.Na taj je na~in obuhva}en reprezentativan broj u~enika s ob-zirom na vrstu {kole i s obzirom na razrednu zastupljenost (atime i na dob). U uzorku je bilo 45,6% mladi}a i 54,4% djevo-jaka.

InstrumentiKratka ljestvica religioznostiAnalizirane su biografsko/demografske varijable i varijable kojemjere religijsku orijentaciju ispitanika. To su sljede}e varijable(tvrdnje): "Vjerujem u Boga", "Imam osje}aj da me Bog ~uva","Bojim se Bo`je kazne", "Vjera mi pomaè da lak{e podnosimìvotne te{ko}e i probleme" i "Puno razmi{ljam o vjeri, religiji,Bogu". Ove bi tvrdnje potencijalno trebale ~initi zbirnu, kratkuljestvicu religioznosti. Procjene u~estalosti javljanja ovih kog-nicija ispitanici su vr{ili na Likertovoj mjernoj skali od petstupnjeva: 1 – nikad, 2 – rijetko, 3 – ponekad, 4 – ~esto, 5 – vrlo~esto. Iz prakti~nih razloga upotrijebljena je jednaka mjernaljestvica od pet stupnjeva za sve ispitivane ~estice. Ljestvica jeformulirana tako da ispitanici procjenjuju u~estalost vlastitareligioznog doìvljavanja ili religioznih kognicija. Iako je zaprocjenu intenziteta vjerovanja na tvrdnji "Vjerujem u Boga"uobi~ajeno o~ekivati odgovore na dihotomnoj kategorijalnojskali (da-ne), zatim "vjerujem, sumnjam, ne vjerujem" ili pakintenzitetnoj skali u rasponu od "potpuno neto~no" do "pot-puno to~no", mogu se na}i i druga~iji formati slaganja s nave-denom tvrdnjom. Tako u europskom istraìvanju Aufbruch(Ara~i}, ^rpi}, Nikodem, 2003.), na pitanje o stavu prema Bo-gu, nalazimo i na jedan od ponu|enih odgovora "ponekadvjerujem u Boga, a ponekad ne", dok su ponu|eni odgovoriza tvrdnju "Da bi se bilo kr{}aninom, mora se (izme|u osta-lih navedenih tvrdnji) vjerovati u Boga" bili "obavezno – djelo-mi~no – uop}e ne – ne znam". Valja, me|utim, istaknuti da na-{i ispitanici nisu iskazivali nikakve pote{ko}e pri procjenjivanjuu upotrijebljenom formatu u~estalosti kognicija vjerovanja.5138

Primijenjene su i dvije varijable koje se kod nas ~esto ra-be za mjerenje religioznosti i njezina prakticiranja (Bahtijare-vi}, 1969., 1975., 1985., 1988., 1991.; Bahtijarevi} i Vrcan, 1975.;Boneta, 2000.; Cifri}, 2000.; ^rpi} i Ku{ar, 1998.; ^rpi} i Rimac,1998.; Dugandìja, 1983., 1989.; Goja, 2000.; Jilek, 2000.; Labus,2000.; Leutar, 2001.; Marinovi} Bobinac, 2000., 2000.a, 2000.b, 2004.;Marinovi}, 1988.; Marinovi} Jerolimov, 1999., 2000., 2001.; Pla-~ko, 1979., 1985., 1989.). Prva se odnosi na skalu religijske sa-moidentifikacije, dakle samoprocjenu odnosa prema religiji,pri ~emu ispitanik sebe svrstava u jednu od ponu|enih kate-gorija. Druga se mjera odnosi na religijsku praksu, odnosnou~estalost odlaènja u crkvu.

Religijska samoidentifikacijaU istraìvanjima koja Institut za dru{tvena istraìvanja u Za-grebu provodi od kraja 60-ih godina 20. stolje}a, za ispitiva-nje religijske samoidentifikacije rabile su se dvije skale samo-procjene, od kojih je ovdje primijenjena tzv. pro{irena skala re-ligioznosti6 sa sljede}im ponu|enim kategorijama: 1. Uvjerensam vjernik i prihva}am sve {to moja vjera u~i; 2. Religiozansam, premda ne prihva}am sve {to moja vjera u~i; 3. Dostarazmi{ljam o tome, ali nisam na~istu vjerujem li ili ne; 4. Premareligiji sam ravnodu{an; 5. Nisam religiozan, iako nemam ni-{ta protiv religije; 6. Nisam religiozan i protivnik sam religije.

S obzirom na to da je gotovo od samih po~etaka istraì-vanja religijskoga fenomena u nas uo~ena nedostatnost upo-rabe religijske identifikacijske dihotomije religiozni – ateisti,shva}anje odnosa prema religiji kao kontinuuma koji ima vi{eprijelaznih stupnjeva rezultiralo je uporabom ove skale od 6stupnjeva, koju su, u prvom istraìvanju religioznosti u za-greba~koj regiji 1968. godine, iz komparativnih razloga B. Bo-{njak i [. Bahtijarevi} preuzeli od Centra za prou~avanje reli-gije pri "Visoki {oli za sociologijo, politi~ne vede in novinarstvo"u Ljubljani. Ona je omogu}ila razlikovanje i unutar religioz-nih i unutar nereligioznih ispitanika, kao i onih koji se nalazeizme|u ova dva tipa odnosa prema religiji (nesigurnih i in-diferentnih). Skala podrazumijeva mogu}nost da svaki stu-panj sadrì obilje`ja nekoga drugog stupnja, ~ak i suprotno-ga predznaka – kada se mije{aju neke komponente religioz-nosti s nekim komponentama nereligioznosti (Bahtijarevi}, 1969.).

Religijska praksa – odlasci u crkvuDruga, u na{im istraìvanjima ~esta, mjera odnosi se na religij-sku praksu, odnosno u~estalost odlaènja u crkvu. Ispitaniksebe svrstava u jednu od sljede}ih kategorija: 1. Ne idem ucrkvu; 2. Idem samo prigodno (vjen~anje, kr{tenje, sprovod,misa zadu{nica); 3. Idem samo o ve}im blagdanima; 4. Idemjednom do dvaput na mjesec; 5. Idem jednom na tjedan; 6. I-dem vi{e puta na tjedan.139



PostupakIstraìvanje je provedeno u {kolama u manjim skupinama u-~enika. Upitnik se primjenjivao grupno. Ispitivanje je bilo a-nonimno. Ispitiva~i su bili dobro pripremljeni studenti i apsol-venti psihologije. Pokazuje se da je zbog generacijske bliskostiizme|u ispitiva~a i ispitanika ostvarena motiviraju}a komuni-kacija, koja je pomogla da prikupljeni podaci budu valjani ipouzdani.

REZULTATI

Odabir tvrdnjiTvrdnje koje su uvr{tene u ljestvicu odabrane su zbog toga{to se vrlo ~esto rabe u svakodnevnom jeziku, semanti~ki sujasne, jednozna~ne i lako razumljive. U odabiranju tvrdnji po-{lo se od multidimenzionalnoga pristupa (Glock, 1962.; Glocki Stark, 1969.; Hay, 1979.; Whutnow, 1979.), koji se vrlo ~estorabi u istraìvanjima religije i religioznosti. Multidimenzio-nalne skale religioznosti mjere razne aspekte religioznosti o-sobe: vjerovanje, iskustvo, praksu, znanje i utjecaj religioz-nosti na svakodnevni ìvot te upu}uju na kognitivnu, emo-cionalnu, moralnu i socijalnu kompleksnost religioznosti. Po-stoje}e skale referiraju se i na Glock-Starkov multidimenzio-nalni pristup religiji i religioznosti i na brojne rasprave o tompristupu (Marinovi} Jerolimov, 1995.).

Tvrdnja "Vjerujem u Boga" eksplicitan je iskaz i glavna o-znaka religijskog opredjeljenja i religioznog stava, pa je te-meljna odrednica dimenzije vjerovanja. U empirijskim je is-traìvanjima (inozemnim i doma}im) upotrijebljena kao os-novni indikator religioznosti unutar te dimenzije. Naime, uvelikom broju istraìvanja dimenzija religioznosti utvr|ena jecentralnost vjerovanja na interdimenzionalnoj razini. Tako-|er je u tom smislu izdvojeno i vjerovanje u Boga kao cen-tralna kategorija. U prilog toj tvrdnji idu i rezultati za Hr-vatsku iz istraìvanja European Value Study iz 1999. godine:metodom modeliranja strukturalnim jednad`bama izdvojenje koherentan model vjerovanja, koji kao faktor vjerovanja u-vjetuje sve varijable, a pri tome se vjerovanje u Boga izdvoji-lo i kao zasebna varijabla kauzalno povezana s nekim drugimvjerovanjima (Zrin{~ak, ^rpi}, Ku{ar, 2000.).

Tvrdnja "Imam osje}aj da me Bog ~uva" odraàva pro-tektivnu funkciju religijskoga vjerovanja i ulazi u podru~jedimenzije religijskog iskustva, iskustva kontakta s Bogom. Sobzirom na intenzitet religijskog iskustva, rije~ je o pozitiv-nom iskustvu s Bogom, blaèg intenziteta. Smatra se pasiv-nim tipom religioznog iskustva, u kojem je osoba objekt, i kojise ~e{}e pojavljuje od aktivnoga tipa, koji podrazumijeva od-140

nos uzajamnosti, osobito na podru~jima gdje dominira tradi-cionalni tip religioznosti (Marinovi} Bobinac, 2000.b).

Tvrdnja "Bojim se Bo`je kazne" odraz je emocije straha,~ija je potencijalna funkcija eksternalna kontrola pona{anja ikognitivnoga funkcioniranja osobe. Tijesno je povezana s o-sje}ajem krivnje zbog neadekvatnih postupaka ili mi{ljenja.Tvrdnja tako|er ulazi u podru~je dimenzije religijskog isku-stva, a svjedo~i o negativnom religijskom iskustvu blaèg in-tenziteta (bojim se, a ne iskusio sam) i, kao takva, tako|er jeindikator tradicionalne religioznosti (Edwards, 1975.; King,1967.; Marinovi} Bobinac, 2000.a).

Ideja koju prenosi tvrdnja "Vjera mi pomaè da lak{epodnosim ìvotne te{ko}e i probleme" ima funkciju ekster-nalne podr{ke u neizvjesnim ili traumatskim ìvotnim situa-cijama i javlja se kao indikator posljedi~ne dimenzije religioz-nosti – utjecaja religioznosti na svakodnevni ìvot osobe (Ma-rinovi} Bobinac, 2000.a).

Tvrdnja "Puno razmi{ljam o vjeri, religiji, Bogu" odraà-va bitnu zna~ajku "zrele religioznosti", kako to isti~e GordonAllport u svom djelu "Pojedinac i njegova religija" (1950.). Pre-ma Allportovu mi{ljenju, karakteristika je zrele religioznostiupravo kompleksnost mi{ljenja o religijsko-egzistencijalnimpitanjima, sa spremno{}u na sumnju. Kao takva ulazi u po-dru~je intelektualne dimenzije religioznosti, dimenzije znanja(Marinovi} Bobinac, 2000.).

Jasno je da bi ovaj sklop tvrdnji mogao biti pro{iren do-datnim varijablama koje odraàvaju i pone{to druga~ije mani-festacije religijskoga vjerovanja i stava, no smatramo da ovihpet tvrdnji zajedno mogu posluìti kao valjana, kratka suma-tivna mjera, koja pouzdano odraàva stupanj religioznosti.

Distribucije u~estalosti odgovora na svim ~esticama

141



Ü SLIKA 1Vjerujem u BogaM=4.04, sd=1.23Kolmogorov-SmirnovZ=18.38; p<.001

142

Ü SLIKA 2Imam osje}ajda me Bog ~uvaM=3.77, sd=1.31Kolmogorov-SmirnovZ=14.40; p<.001

Ü SLIKA 3Bojim se Bo`je kazneM=2.59, sd=1.29Kolmogorov-SmirnovZ=10.09; p<.001

Ü SLIKA 4Vjera mi poma`e dalak{e podnosim `ivot-ne te{ko}e i problemeM=2.97, sd=1.31Kolmogorov-SmirnovZ=8.68; p<.001

Raspodjele odgovora na svim se ~esticama zna~ajno raz-likuju od normalne raspodjele, na {to upu}uje Kolmogorov--Smirnov Z-test. Ove su distribucije rezultata odraz prirode ispi-tivane pojave. Izrazito su asimetri~ne distribucije odgovora na~esticama "Vjerujem u Boga" i "Imam osje}aj da me Bog ~uva",jer ve}ina ispitanika iskazuje visoku razinu takvih stavova.Strah od Bo`je kazne iskazuje zna~ajno manje ispitanika, dokse distribucije preostalih dviju ~estica – "Vjera mi pomaè da lak-{e podnosim ìvotne te{ko}e i probleme" i "Puno razmi{ljam ovjeri, religiji, Bogu" gotovo pribliàvaju normalnoj raspodjeli.

Analiza unutra{nje konzistencije ljestviceProvedena je analiza unutra{nje konzistencije iznesenih tvrd-nji. U Tablici 1 prikazani su deskriptivni podaci za sve ~esticei cijelu ljestvicu, korelacije me|u ~esticama, kao i korigiranekorelacije svake tvrdnje s ukupnim rezultatom.

Matrica korelacijaêstice (tvrdnje) M SD 1. 2. 3. 4. 5. rit

1. Vjerujem u Boga 4.04 1.23 1.00 .82 .50 .66 .48 .752. Imam osje}aj da me Bog ~uva 3.77 1.31 1.00 .52 .71 .51 .793. Bojim se Bo`je kazne 2.59 1.29 1.00 .59 .46 .614. Vjera mi pomaè da lakše podnosimìvotne teško}e i probleme 2.97 1.31 1.00 .61 .795. Puno razmišljam o vjeri, religiji, Bogu 2.87 1.18 1.00 .61

Ukupan rezultat, zbroj tvrdnji 16.25 5.15 Cronbach alfa = .88

Koeficijent unutra{nje konzistencije Cronbach alfa iznosi.88, {to, uz podatak o prosje~noj korelaciji me|u ~esticamakoja iznosi .59, svjedo~i o visokoj homogenosti ovoga skupa~estica. Korelacije me|u tvrdnjama kre}u se u rasponu od .46do .82. Najvi{e su korelacije izme|u tvrdnji "Vjerujem u Bo-



Ý TABLICA 1Deskriptivni podaci svihvarijabli, interkorelaci-je me|u ~esticama injihove korelacije s u-kupnim rezultatom (rit )

Ü SLIKA 5Puno razmi{ljam ovjeri, religiji, BoguM=2.87, sd=1.18Kolmogorov-SmirnovZ=10.60; p<.001

ga" ,"Imam osje}aj da me Bog ~uva" i "Vjera mi pomaè da lak-{e podnosim ìvotne te{ko}e i probleme" (.82; .66; .71). Viso-ke korelacije upu}uju na semanti~ku bliskost ovih kognicija.Vjera u Boga u svojoj biti ima, dakle, najizraènije protektiv-no i podràvaju}e zna~enje, tj. pruà osje}aj eksternalne za-{tite i emocionalne podr{ke. Te tri ~estice imaju i vi{e korela-cije s ukupnim rezultatom cijele ljestvice od ~estica koje odra-àvaju strah od Bo`je kazne, odnosno preokupiranost razmi-{ljanjem o vjeri, religiji, Bogu. Unato~ tome, i ove se dvije ~esticeposve zadovoljavaju}e uklapaju u set ispitanih kognicija i svezajedno ~ine homogen skup varijabli za ispitivanje srodnogalatentnog konstrukta.

Na osnovi ovih podataka pokazuje se opravdanim treti-rati pet ~estica kao sumativnu ljestvicu religioznosti. Ukupanrezultat ~ini neponderirani zbroj procjena na svim ~esticama.Raspon mogu}ih rezultata kre}e se od 5 do 25, pri ~emu vi{irezultat odraàva ve}u religioznost. Aritmeti~ka sredina re-zultata u ovom uzorku ispitanika iznosi 16.25 uz standardnudevijaciju od 5.15.

Distribucija ukupnih rezultata negativno je asimetri~na.Zastupljene su sve skalne vrijednosti, i to s manje od 10% od-govora.

Provjera valjanosti 1: Odnos ljestvice religioznostiprema ve} primijenjenim postupcima

U istraìvanjima religioznosti u Hrvatskoj primjenjuju se broj-ni indikatori religijske identifikacije i prakse, me|u kojima sui procjena vlastita odnosa prema religiji i u~estalost odlazakau crkvu. Od prvog istraìvanja religioznosti u zagreba~koj re-giji 1968. godine pa do danas Skala pro{irene religijske samo-identifikacije primjenjivala se u brojnim istraìvanjima kaojedan od prvih indikatora. Ovdje primijenjene dvije mjere



144

Ü SLIKA 6Distribucija rezultatana ljestvici religioznosti(zbroj pet ~estica)M=16.25, sd=5.15Kolmogorov-SmirnovZ=5.5; p<.001

upotrijebljene su u ve}em broju istraìvanja i dokazana je nji-hova konceptualna upotrebljivost (Bahtijarevi}, 1969., 1975.,1975.a, 1985., 1988., 1991.; Cifri}, 2000.; Dugandìja, 1983., 1989.;Goja, 2000.; Jilek, 2000.; Labus, 2000.; Marinovi} Bobinac, 2000.,2000.a, 2004.; Marinovi} Jerolimov, 1988., 1999., 2000., 2001.; Pla-~ko, 1979., 1985., 1989.; Vrcan, 2001.).7 Zbog ordinalne razinemjerenja, ove mjere ne omogu}uju analiziranje rezultata sta-tisti~kim postupcima koji zahtijevaju intervalnu razinu mje-renja (to su manje-vi{e svi postupci koji se temelje na Pearso-novu koeficijentu korelacije).

Kategorijalne procjene religijske samoidentifikacijei rezultati na Kratkoj ljestvici religioznostiDa bi se provjerio odnos ovih dviju mjera religioznosti, pro-vedena je jednosmjerna analiza varijance, pri ~emu su kate-gorije vlastita odnosa prema religiji posluìle kao diskrimini-raju}a, nezavisna varijabla, a rezultati na novokonstruiranojljestvici religioznosti kao zavisna varijabla. Rezultati upu}ujuna zna~ajne razlike me|u rezultatima u ispitivanim kategori-jama, F(5,3585)= 350,79, p<.01). Newman-Keulsov post-hoc po-stupak (Tablica 2) svjedo~i o vrlo finoj diskriminativnosti noveKratke ljestvice religioznosti, jer se sve kategorije me|usobnostatisti~ki zna~ajno razlikuju.

Kada bi te netko pitao o tvom M rezultata na KLRodnosu prema religiji, u podskupinama koje sekamo bi sam sebe svrstao? zna~ajno razlikuju (p<.05)

N 1 2 3 4 5 6

6 Nisam religiozan i protivnik sam religije 49 7.75 Nisam religiozan, iako nemam ništa protiv religije 324 10.34 Prema religiji sam ravnodušan 233 12.53 Dosta razmišljam o tome, ali nisam na~istu vjerujem li ili ne 645 14.32 Religiozan sam, premda ne prihva}am sve što moja vjera u~i 968 16.91 Uvjeren sam vjernik i prihva}am sve što moja vjera u~i 1333 19.1

Kategorijalne procjene vlastita prakticiranja religijei rezultati na Kratkoj ljestvici religioznostiIspitan je i odnos kategorijalnih procjena prakticiranja religije,tj. odlaènja u crkvu, i rezultata na Kratkoj ljestvici religiozno-sti. I ova jednosmjerna analiza varijance pokazuje statisti~ki zna-~ajne razlike me|u ispitivanim kategorijama, F(5, 3585)=223,66,p<.01. Newman-Keulsov post-hoc postupak (Tablica 3) svje-do~i o tome da nova Kratka ljestvica religioznosti fino diskri-minira i prakticiranje religioznosti, jer se sve ispitane kate-gorije me|usobno statisti~ki zna~ajno razlikuju.145



Þ TABLICA 2 Razlike me|uispitivanimkategorijama vlastitaodnosa prema religiji– Newman-Keulspost-hoc postupak

M rezultata na KLRu podskupinama koje se

Koliko ~esto ide{ u crkvu? zna~ajno razlikuju (p<.05)N 1 2 3 4 5 6

1 Ne idem u crkvu 491 11.72 Idem samo prigodno 723 14.33 Idem samo o ve}im blagdanima 962 16.44 Idem jednom do dvaput na mjesec 522 17.75 Idem jednom na tjedan 807 19.36 Idem više puta na tjedan 81 20.7

Fino diskriminiranje kategorijalnih procjena opravdavaupotrebu Kratke ljestvice religioznosti umjesto ~esto rabljenihkategorijalnih procjena. Primarna prednost nove ljestvice leìu tome {to se, za razliku od kategorijalnih procjena, ona moèrabiti za sve multivarijatne postupke analiza koje iziskuju kon-tinuiranu mjernu skalu.

Provjera valjanosti 2: Utjecaj spolai povijesno-kulturnog okruènja na religioznost adolescenata

Da bi mjerni instrument bio valjan, on mora razlikovati speci-fi~ne uzorke ispitanika. Ovdje su provjerene razlike rezultataostvarenih na Kratkoj ljestvici religioznosti u uzorcima djevo-jaka i mladi}a u dvije kulturno pone{to razli~ite hrvatske regi-je, Primorsko-goranskoj i Dubrova~ko-neretvanskoj ùpaniji.

Ve}a religioznost djevojaka i èna dokazana je brojnimistraìvanjima (prema Miller i Hoffman, 1995.). U skladu sovim pokazateljima, Kratka ljestvica religioznosti dokazuje svo-ju valjanost ukoliko razlikuje djevojke i mladi}e s obzirom nastupanj religioznosti.

Istodobno je provjereno i postoji li razlika u religioznostiadolescenata u Primorsko-goranskoj i Dubrova~ko-neretvan-skoj ùpaniji. Naime, na regionalne razlike u religioznosti u-pozorili su rezultati nekoliko istraìvanja provedenih na po-dru~ju cijele Hrvatske. Prema ovim istraìvanjima, najreligio-zniji dijelovi jesu isto~na Hrvatska i Dalmacija, dok je najma-nje religiozno podru~je Istre i Primorja (Marinovi} Jerolimov,2000.b, 2002.; Vrcan, 2001.). U skladu s ovim nalazima, Kratkaskala religioznosti dokazuje svoju valjanost ako razlikuje regi-je s obzirom na stupanj religioznosti.

Kako objasniti ~injenicu da unutar istoga dru{tva, tj. jed-nog (dominantnog i ve}inskog) nacionalnog i konfesionalnogprostora, postoje regionalne razlike u stupnju religioznosti?

Bez sustavnih i kompleksnih povijesnih, sociokulturnih iantropolo{kih istraìvanja, koja bi uklju~ivala i konfesional-no-religijsku komponentu, nedostaje kompetentna osnovicaza obja{njenje i razumijevanje ove pojave. No mogu}e je, o-slanjaju}i se na rezultate sli~nog istraìvanja u dvije razli~ite

Ý TABLICA 3Razlike me|u ispitiva-nim kategorijamaprakticiranja religioz-nosti – odlasci u crkvu– Newman-Keulspost-hoc postupak

146

regije (Vrcan, 2001.), na razini interpretativnih hipoteza nave-sti bar sljede}e:

– ove dvije regije zemljopisno se nalaze na krajnjim su-protnim granicama Hrvatske (zapad i jugoistok) te su, povije-sno gledano, politi~ki i kulturno bile uklju~ene u razli~ita zbiva-nja i procese, pa su u tom smislu bile izloène raznim utjecajima

– jedna je regija bila i jest okruèna susjednim zemljama(Slovenija, Italija) iste konfesionalne pripadnosti katoli~anstvu,dok je druga ~inila zapravo granicu katoli~anstva s islamom ipravoslavljem u neposrednom susjedstvu

– razli~it stupanj modernizacije (industrijalizacije i urba-nizacije) i njegovi razli~iti dru{tveni u~inci povezani su i sastupnjem sekularizacije, odnosno desekularizacije.

Ovomu u prilog idu i nalazi iz istraìvanja provedenog1998. godine o slabijoj religioznosti u istarskoj regiji u odnosuna hrvatski prosjek, a na temelju indikatora religijske identi-fikacije, vjerovanja i prakse (Boneta, 2000.). Autor ovaj nalazpovezuje sa sna`nijim endogenim modernizacijskim procesi-ma u istarskoj regiji te druga~ijom ulogom konfesionalnog uoblikovanju nacionalnih identiteta.

Provjera pretpostavki o razlikama u religioznosti djevo-jaka i mladi}a u spomenute dvije regije provedena je pomo}udvosmjerne analize varijance, pri ~emu su kao nezavisne va-rijable tretirani spol i regionalna pripadnost, a kao zavisna va-rijabla tretiran je rezultat na Kratkoj ljestvici religioznosti.Utvr|eno je da postoji statisti~ki zna~ajan efekt spola na reli-gioznost, F(1,3698)=46,28, p<.001, pri ~emu su djevojke zna-~ajno religioznije. Tako|er postoji jo{ izraèniji efekt regio-nalne pripadnosti na religioznost, F(1,3698)=113,15, p<.001,pri ~emu su mladi u Dubrova~ko-neretvanskoj ùpaniji zna-~ajno religiozniji od mladih u Primorsko-goranskoj ùpaniji.Nije utvr|en zna~ajan interakcijski efekt nezavisnih varijabli,F(1,3698)=,16; p=,688. Ovi se rezultati vide na Slici 7.

147



Ü SLIKA 7Prikaz razlika uprosje~nim vrijednosti-ma i varijabilitetimarezultata u uzorkudjevojaka i mladi}au Primorsko-goranskoji Dubrova~ko-nere-tvanskoj ùpaniji

RE

LIG

IOZ

NO

ST

(KL

R)

Ovi rezultati dakle, govore u prilog diskriminativnoj va-ljanosti Kratke ljestvice religioznosti, jer potvr|uju teorijskepretpostavke i dosada{nje znanstvene spoznaje.

ZAKLJUÂKSuvremene religijske promjene u Hrvatskoj, osobito one utvr-|ene u tranzicijskom razdoblju, upu}uju na potrebu svestra-nijeg istraìvanja ovoga kompleksnog fenomena – i sadràjnoi metodologijski. To podrazumijeva i uklju~ivanje novih in-strumenata i provjeravanje postoje}ih. Unapre|ivanjem kva-litete njihovih metrijskih karakteristika postiè se i ve}a va-ljanost rezultata istraìvanja.

Na{a analiza metrijskih karakteristika ljestvice, uspored-ba s postoje}im postupcima, kao i provjera diskriminativno-sti na uzorku djevojaka i mladi}a iz dviju razli~itih makro-re-gija u Hrvatskoj upu}uje na zaklju~ak da prikazana "Kratkaljestvica religioznosti" moè posluìti kao prakti~na, kratka,visoko pouzdana i valjana mjera za istraìvanje religioznostina hrvatskom jezi~nom podru~ju. Razli~it pak stupanj reli-gioznosti me|u mladima ovih dviju regija upu}uje bar nasljede}a dva zaklju~ka: 1) za razumijevanje i utemeljeno obja-{njenje utvr|enih razlika potrebna su sustavna i kompleksnapovijesna, sociokulturna i antropolo{ka istraìvanja koja bi u-klju~ivala i konfesionalno-religijsku komponentu i 2) ova raz-lika, uz upotrebu adekvatnoga {ireg sklopa indikatora, moèposluìti za testiranje hipoteze o povezanosti stupnja moder-nizacije i sekularizacije.

BILJE[KE1 Rije~ je o istraìvanjima Poloàj, svijest i pona{anje mlade generacije Hr-vatske (1985.) i Vrijednosni sustav mladih i dru{tvene promjene u Hrvat-skoj (1999.) – voditelj projekata bio je dr. sc. Furio Radin.2 Istraìvanje "Religijske promjene i vrijednosti u hrvatskom dru-{tvu", koje je proveo Institut za dru{tvena istraìvanja u Zagrebu napodru~ju Zagreba i Zagreba~ke ùpanije na reprezentativnom uzor-ku odrasle populacije (705 ispitanika), pokazalo je jo{ jednu zani-mljivu ~injenicu o dimenziji religijskoga znanja: unato~ visoko de-klariranoj religioznosti, velik postotak ispitanika u stvarnosti pokazujenepoznavanje onoga {to prihva}a (Marinovi} Bobinac, 2000.).3 Neki socijalno-psiholo{ki i psiholo{ki aspekti religioznosti mogu sena}i u radovima [tefice Bahtijarevi} (1969., 1975., 1985.) i GoranaMilasa (1991.).4 [to nije bez osnove, kada instrumenti osiguraju prikupljene podat-ke smislene (ili heuristi~ki plodne) za interpretaciju.5 Procjene ispitanika radile su se na cijelom rasponu upotrijebljeneljestvice. Izra~unana Spearmanova rang-korelacija izme|u procjenana ovoj ~estici ("Vjerujem u Boga") i kategorijalnih procjena na upo-trijebljenoj skali religijske samoidentifikacije (koja ispituje stupanj148

religioznosti u rasponu od "Nisam religiozan i protivnik sam religi-je" do "Uvjereni sam vjernik i prihva}am sve {to moja vjera u~i") iz-nosi rho=.55. Ovako visoka korelacija na tako velikom uzorku ispi-tanika svjedo~i o zna~ajnom kovarijabilitetu, odnosno sukladnostiispitivanih koncepata. Podaci, dakle, potkrepljuju mogu}nost da pro-cjene u~estalosti doìvljaja na tvrdnji "Vjerujem u Boga" ipak valjanoodraàvaju stupanj religijskog opredjeljenja ispitanika.6 Tzv. skra}ena skala religioznosti sadràvala je 4 kategorije: vjernik, ne-opredijeljeni, nereligiozan, ateist.7 Sli~ne skale samoidentifikacije i u~estalost posje}ivanja crkve rabilesu se i rabe se u svim istraìvanjima tradicionalne crkvene religio-znosti u svijetu i u nas. Nemogu}e ih je sve citirati, pa smo, uz ve}neke navedene, ovdje citirali radove proiza{le iz istraìvanja Institu-ta za dru{tvena istraìvanja u Zagrebu, gdje se skala u istom oblikuiz komparativnih razloga rabi ve} desetlje}ima.

LITERATURAAllport, G. (1950.), Individual and his religion, New York, Macmillan.Ara~i}, P., ^rpi}, G. i Nikodem, K. (2003.), Postkomunisti~ki horizonti,\akovo, Teologija.Bahtijarevi}, [. (1969.), Rasprostranjenost religioznosti na podru~ju za-greba~ke regije, Zagreb, Institut za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta uZagrebu.Bahtijarevi}, [. (1975.), Religijsko pripadanje, Zagreb, Narodno sveu-~ili{te grada Zagreba, Centar za aktualni politi~ki studij.Bahtijarevi}, [. (1985.), Religijska situacija na podru~ju zagreba~ke regije,Zagreb, Institut za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta u Zagrebu.Bahtijarevi}, [. (1988.), Integrira li nas religija?, Sociologija, 2/3: 285-302.Bahtijarevi}, [. (1991.), Religija i nacija u svakodnevnom ìvotu. U:M. Lazi} (ur.), Poloàj naroda i me|unacionalni odnosi u Hrvatskoj (str.141-164), Zagreb, Institut za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta u Zagrebu.Bahtijarevi}, [. i Vrcan, S. (1975.), Religiozno pona{anje I, Zagreb, In-stitut za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta u Zagrebu.Boneta, @. (2000.), Stabilizacija vjerni~ke strukture i/ili njihanje klat-na – Religioznost u Istri – Prilog socio-religijskoj karti Hrvatske, Re-vija za sociologiju, 3/4: 133-151.Cifri}, I. (2000.), Percepcija nekih odnosa crkve i dràve i uloga crkvei religije u dru{tvu, Sociologija sela, 1/2 (147/148), supplement, 227-269.^rpi}, G. i Ku{ar, S. (1998.), Neki aspekti religioznosti u Hrvatskoj,Bogoslovska smotra, 4: 513-563.^rpi}, G. i Rimac, I. (1998.), Pregled postotaka i aritmeti~kih sredina(mean) istraìvanja "Vjera i moral u Hrvatskoj", Bogoslovska smotra,68 (4): 483-511.^rpi}, G. i Valkovi}, M. (2000.), Moral u Hrvatskoj u sociologijskoj per-spektivi, Bogoslovska smotra, 70 (1): 1-63.Dugandìja, N. (1983.), Religija i nacija, Zagreb, Centar za kulturnudjelatnost.Dugandìja, N. (1989.), Kriza i religija, Zagreb, [kolske novine.149



Edwards, K. J. (1977.), Religious Experience as a Factor of Self-concept andInter-personal Behaviour. Lamirade: Biola University, California.Glock, C. Y. (1962.), Study of Religious Commitment, Berkley: SurveyResearch Center, University of California.Glock. C. Y. & Stark, W. (1969.), Religion and Society in Tension, Chi-cago, Rand McNally.Goja, J. (2000.), Neki aspekti religioznosti hrvatske mladeì 1986. i 1999.godine, Politi~ka misao, 1: 148-159.Hay, D. (1979.), Religious Experience Amongs a Group of Post-gradu-ate Students, Journal for the Scientific Study of Religion, 19 (2): 164-182.Hill, P. C. & Hood, R. W., Jr. (ur.) (1999.), Measures of religiosity, Bir-mingham, AL, Religious Education Press.Jilek, M. (2000.), Vi{erazinska analiza vrednota, Sociologija sela, 1/2,(147/148), supplement: 205-215.King, M. (1967.), Measurinf the Religious Variable: a Proposed Di-mension, Journal for the Scientific Study of Religion, 6: 173-190.Labus, M. (2000.), Vrijednosne orijentacije u hrvatskom dru{tvu, So-ciologija sela, 1/2 (147/148), supplement: 169-203.Leutar, Z. (2001.), Religioznost obitelji u Hrvatskoj, Austriji i Poljskoj,Bogoslovska smotra, 71 (1): 85-107.Mandari}, V. (2000.), Religiozni identitet zagreba~kih adolescenata, Stu-dija 3, Zagreb, Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar.Marinovi} Bobinac, A. (2000.), Dimenzija religijskog znanja, Sociolo-gija sela, 1/2 (147/148), suppl.: 81-94.Marinovi} Bobinac, A. (2000.a), Posljedi~na dimenzija religioznosti,Sociologija sela, 1/2 (147/148), suppl.: 111-124.Marinovi} Bobinac, A. (2000.b), Dimenzija religioznog iskustva, So-ciologija sela, 1/2 (147/148), suppl.: 95-110.Marinovi} Bobinac, A. (2004.), Dimension of Religious Knowledgeamong Adult Population in Croatia. U: D. Marinovi} Jerolimov, S.Zrin{~ak i I. Borowik (ur.), Religion and Patterns of Social Transformation(str. 187-206). Zagreb, Institut za dru{tvena istraìvanja u Zagrebu.Marinovi}, D. (1988.), Mladi i religija. U: F. Radin (ur.), Fragmenti o-mladine (str. 183-198). Zagreb, RZ RK SSOH i Institut za dru{tvenaistraìvanja Sveu~ili{ta u Zagrebu.Marinovi} Jerolimov, D. (1993.), Nereligioznost u Hrvatskoj 1968-1990.U: [. Bahtijarevi} (ur.), Prilozi izu~avanju nereligioznosti i ateizma 2 (str.87-136.). Zagreb, Institut za dru{tvena istraìvanja u Zagrebu.Marinovi} Jerolimov, D. (1995.), Vi{edimenzionalni pristup u istra-ìvanju religioznosti: Smjernice za istraìvanja u Hrvatskoj, Dru{tve-na istraìvanja, 20: 837-852.Marinovi} Jerolimov, D. (1999.), Religijske promjene u Hrvatskoj od1989. do 1996. godine. U: I. Grubi{i} i S. Zrin{~ak (ur.), Religija i inte-gracija (str. 187-203). Zagreb, Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar.Marinovi} Jerolimov, D. (2000.), Religijske promjene u tranzicijskimuvjetima u Hrvatskoj: promjene u dimenzijama religijske identifika-cije i prakse, Sociologija sela, 1/2 (147/148), suppl.: 43-80.Marinovi} Jerolimov, D. (2000.a), Religijske vrijednosti u Hrvatskoj,Sociologija sela, 1/2 (147/148), suppl.: 125-138.



150

Marinovi} Jerolimov, D. (2000.b), Komparativna analiza dru{tvenih obi-lje`ja religioznosti i nereligioznosti, Disertacija.Marinovi} Jerolimov, D. (2001.), Religious Changes in Croatia: Someempirical Data from 1972, 1982 and 1999 in the Zagreb Region. U: I.Borowik, M. Tomka (ur.), Religion and Social Change in Post-CommunistEurope (str. 163-180), Krakow, Zaklad Wydawniczy "Nomos".Marinovi} Jerolimov, D. (2002.), Religioznost, nereligioznost i nekevrijednosti mladih. U: V. Ili{in i F. Radin (ur.), Mladi uo~i tre}eg mileni-ja (str. 79-124), Zagreb, Institut za dru{tvena istraìvanja u Zagrebu iDràvni zavod za za{titu obitelji, materinstva i mladeì.Milas, G. (1991.), Religioznost u prostoru konativnih dimenzija li~-nosti. U: [. Bahtijarevi} (ur.), Prilozi izu~avanju nereligioznosti i ateizma(str. 195-210), Zagreb, Institut za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta uZagrebu.Miller, A. S., Hoffman, J. P. (1995.), Risk and religion: An explanationof gender differences in religiosity, Journal for the Scientific Study ofReligion, 43: 63-75.Pla~ko, Lj. (1979.), Religija i tradicionalni svijet urbanog i agrarnog suvre-menog dru{tva, Zagreb, Centar za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta uZagrebu.Pla~ko, Lj. (1985.), Djelovanje crkve i prihva}anje religijsko-crkvene doktrine,Zagreb, Institut za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta u Zagrebu.Pla~ko, Lj. (1989.), Religija i odgoj, Zagreb, [kolske novine.Vrcan, S. (1986.), Omladina osamdesetih godina, religija i crkva. U: F.Radin (ur.), Poloàj, svest i pona{anje mlade generacije Jugoslavije, Za-greb, Beograd, CIDID i Institut za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{tau Zagrebu.Vrcan, S. (1990.), Omladina, religija, crkva. U: V. Ili{in, F. Radin, H.[timac, S. Vrcan, Ogledi o omladini osamdesetih (str. 111-150), Zagreb,Institut za dru{tvena istraìvanja Sveu~ili{ta u Zagrebu.Vrcan, S. (2001.), Vjera u vrtlozima tranzicije, Split, Dalmatinska akcija.Wuthnow, R. (ur.) (1979.), The Religious Dimension, New York, Acade-mic Press.Zrin{~ak, S., ^rpi}, G., Ku{ar, S. (2000.), Vjerovanje i religioznost, Bo-goslovska smotra, 70 (2): 233-235.

A Short Scale of Religiousness:Validation on a Sample of AdolescentsPetar BEZINOVI], Ankica MARINOVI] BOBINAC,Dinka MARINOVI] JEROLIMOVInstitute for Social Research, Zagreb

Although there have been many examples of sociologicalresearch of religiousness and unreligiousness in Croatiaconducted since the late 1960s, religiousness as apsychological phenomenon in Croatian circumstances hasnot been particularly explored. As a result, there is not much151



data in such research about the developmental aspects ofreligiousness on the level of the individual, nor about theconnection with other personality traits and individualbehaviour. Furthermore, in research carried out in Croatia,psychometric characteristics of the instruments used aremostly unknown, thus making the authors rely on theobvious validity of the applied procedure. In this paper theauthors present the procedure of developing a short scale ofreligiousness (KLR). The scale consists of five statements withthe help of which somewhat different aspects of religiouscognition are examined. Validation of the scale has beencarried out on a sample of 3678 adolescents aged 15 to 19- students of all secondary schools in the Primorsko-Goranska and Dubrova~ko-Neretvanska counties. Internalconsistency of the scale is .88. Its validity has been checkedby comparison with the existing procedures and bydetermining the scale's discriminativeness on specificsubsamples. With regard to its characteristics, this scale canbe used as a reliable and valid indicator of religiousness inCroatian language circumstances.

Kleine Religiositätsskala – Validierunganhand einer Umfrage unterJugendlichenPetar BEZINOVI], Ankica MARINOVI] BOBINAC,Dinka MARINOVI] JEROLIMOVInstitut für Gesellschaftsforschung, Zagreb

Trotz der zahlreichen soziologischen Untersuchungen zurReligiosität, die seit Ende der 60er-Jahre in Kroatiendurchgeführt wurden, ist dieses psychologische Phänomen inden hiesigen Verhältnissen relativ wenig durchleuchtetworden, sodass zu seinen Entwicklungsaspekten aufindividueller Ebene sowie zu seiner Verbundenheit mitanderen Persönlichkeitsmerkmalen und Verhaltensweisen desEinzelnen in der kroatischen Forschung nicht viele Angabenvorliegen. Zudem ist auffallend, dass in den hierzulandedurchgeführten Untersuchungen die psychometrischenCharakteristiken der eingesetzten Instrumente meistunbekannt sind und die Autoren sich überwiegend auf dieoffensichtliche Gültigkeit der angewandten Verfahrenverlassen. In diesem Artikel wird dargestellt, wie die KleineReligiositätsskala entwickelt wurde. Diese umfasst fünfBehauptungen, anhand deren verschiedene Aspektereligiöser Erkenntnis hinterfragt werden sollen. DieValidierung dieser Skala wurde unter 3678 Adoleszenten imAlter von 15 bis 19 Jahren durchgeführt, den Schülernsämtlicher Mittelschulen in den Gespanschaften Primorje-Gorski Kotar und Dubrovnik-Neretva. Die innere Konsistenzder Skala beträgt .88. Durch Vergleich mit bereits



152

bestehenden Verfahren sowie durch Ermittlung ihrerdiskriminativen Eigenschaften innerhalb spezifischerUntergruppen von Befragten wurde die Religiositätsskala aufihre Gültigkeit hin geprüft. Wie sich zeigte, kann diese Skaladank ihrer Merkmale als verlässlicher und gültiger Indikatorvon Religiosität im kroatischen Sprachraum angewandtwerden.

153



kratka skala religioznosti.pdf

Documents