kraŠ +teorija
TRANSCRIPT
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
1/82
SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
DIPLOMSKI RAD
STATISTIKA ANALIZA FINANCIJSKE USPJENOSTIPODUZEA KRA d.d. I USPOREDBA S KONKURENTIMA U
PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI
Mentor: Prof. dr. sc. Snjeana Pivac Student: Anita Glibo, univ. bacc. oec.
Matini broj: 2091038
Split, srpanj 2011. godine
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
2/82
Sadraj:
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. Problem istraivanja........................................................................................................ 1
1.1.1. Istraivake hipoteze ............................................................................................. 2
1.2. Svrha i ciljevi istraivanja............................................................................................... 3
1.3. Metode istraivanja ......................................................................................................... 3
1.4. Struktura i sadraj diplomskog rada................................................................................ 4
2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI ........................................................................ 6
2.1. Podloga za izradu financijskih izvjetaja ........................................................................ 6
2.2. Vrste, sadraj i struktura financijskih izvjetaja ............................................................. 7
2.2.1. Financijska izvjea .............................................................................................. 7
2.2.2. Zakonska regulativa .............................................................................................. 7
2.2.3. Vrste i znaajke temeljnih financijskih izvjetaja ................................................. 9
2.2.3.1. Bilanca ................................................................................................... 10
2.2.3.1.1. Aktiva bilance.................................................................................. 12
2.2.3.1.2. Pasiva bilance.................................................................................. 12
2.2.3.2. Raun dobiti i gubitka............................................................................ 14
2.2.3.2.1. Prihodi ............................................................................................ 14
2.2.3.2.2. Rashodi........................................................................................... 15
2.2.3.3. Izvjetaj o novanom toku ..................................................................... 15
2.2.3.4. Izvjetaj o promjenama kapitala ............................................................ 17
2.2.3.5. Biljeke uz financijske izvjetaje........................................................... 18
3. PODUZEE KRA D.D. ................................................................................................... 19
3.1. Osnovni podaci ............................................................................................................. 19
3.1.1. Poslovanje ........................................................................................................... 20
3.1.2. Organi drutva..................................................................................................... 21
3.2. Povijesni podaci ............................................................................................................ 22
3.2.1. KRAD.D. tradicija i kvaliteta ....................................................................... 23
4. STATISTIKA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEA KRA D.D. ....................... 25
4.1. Horizontalna anliza ....................................................................................................... 25
4.2. Vertikalna anliza ........................................................................................................... 294.3. Analiza poslovanja putem pokazatelja.......................................................................... 32
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
3/82
4.3.1. Pokazatelji likvidnosti......................................................................................... 32
4.3.2. Pokazatelji zaduenosti (solventnosti) ................................................................ 34
4.3.3. Pokazatelji aktivnosti .......................................................................................... 37
4.3.4. Pokazatelji ekonominosti .................................................................................. 39
4.3.5. Pokazatelji profitabilnosti ................................................................................... 41
4.3.6. Pokazatelji investiranja ....................................................................................... 43
4.4. Utjecaj gospodarske krize na poslovanje poduzea Kra d.d. ...................................... 45
5. ANALIZA PREMA GLAVNIM KONKURENTIMA.................................................... 51
5.1. Odabrani konkurenti u prehrambenoj industriji............................................................ 51
5.1.1. Podravka d.d. ...................................................................................................... 52
5.1.2. Franck d.d. .......................................................................................................... 53
5.1.3. Kutjevo d.d.......................................................................................................... 54
5.1.4. Zveevo d.d. ........................................................................................................ 55
5.2. Klasifikacija odabranih poduzea u prehrambenoj industriji ....................................... 56
5.3. Rangiranje odabranih poduzea u prehrambenoj industriji .......................................... 61
5.4. Likvidnost poduzea Kra d.d. u odnosu na odabrane konkurente ............................... 64
5.5. Komparativna analiza klasifikacije i rangiranja promatranih poduzea ....................... 69
6. ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 71
Saetak/Summary................................................................................................................... 74
Literatura ................................................................................................................................ 75
Popis slika................................................................................................................................ 77
Popis tablica ............................................................................................................................ 78
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
4/82
1
1. UVOD
1.1. Problem istraivanja
Financijski izvjetaji postaju sve znaajnija podloga u upravljanju, kao i u procijeni
vrijednosti poduzea u suvremenim gospodarstvima. Koristei se odgovarajuim tehnikama i
postupcima prilikom analize financijskih izvjetaja dobivaju se iznimno relevantne
informacije o analiziranom poduzeu, kako za menadere tako i za vanjske korisnike
(investitore, kreditore, revizore itd.).
Temeljni financijski izvjetaji utvreni Zakonom o raunovodstvu su: bilanca, raun dobiti i
gubitka, izvjee o novanom tijeku, izvjee o promjeni glavnice te biljeke uz financijska
izvjetaja.
Svrha financijskih izvjetaja je pruiti informacije o financijskom poloaju, uspjenosti i
promjenama financijskog poloaja poduzea, to je korisno irokom krugu korisnika pri
donoenju ekonomskih odluka. Pored toga, financijski izvjetaji prikazuju rezultate uprava ili
njihovu odgovornost za resurse koji su im povjereni. Temeljna financijska izvjea moraju
pruiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, promjena
financijskog poloaja poduzea, dobitka ili gubitka.Poduzea se osnivaju radi ostvarivanja to vee dobiti, a sukladno tome maksimizirati dobit
znai teiti postizanju to veih prihoda i to manjih rashoda. Sve relevantne informacije o
kljunim znaajkama poslovanja nekog poduzea su prikazane upravo u njegovim
financijskim izvjetajima.
U vrijeme donoenja godinjih temeljnih financijskih izvjetaja javlja se pojaan interes za
analizom financijskih izvjetaja. Analiza omoguava odgovor na pitanje kako je poduzeeposlovalo u prethodnom razdoblju i kako poboljati rezultat u narednom razdoblju te na taj
nain osigurava i mogunost usporedbe s konkurentima iste industrijske grane.
Jedan od kriterija uspjene analize financijskih izvjea je poznavanje cjelokupnog poslovanja
poduzea, primijenjenih raunovodstvenih politika te postavljene strategije razvoja.
Nadalje, iskustvo u sastavljanju i analiziranju financijskih izvjetaja pozitivno utjee na
kvalitetu tumaenja dobivenih rezultata, a samim time i na odluku donesenu na temelju
analize.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
5/82
2
Svrha ovog rada je statistiki analizirati financijske izvjetaje poduzea Kra d.d., koje
kompanija objavljuje u sklopu svog redovnog funkcioniranja.
U ovom radu biti e provedena vertikalna te horizontalna analiza financijskih izvjetaja koja
prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvjetaja tijekom vie obraunskih razdoblja.
Na temelju kretanja dionice poduzea Kra d.d. analizirat e se i testirati utjecaj krize na
poslovanje.
Zasebno e se analizirati pojedine stavke iz svakog dijela izvjetaja, te e time biti
predstavljeni, odnosno izraunati temeljni pokazatelji poslovanja poduzea Kra d.d.. Tako e
se dobiti uvid u njihovo kretanje kroz odreeni vremenski period, a izvrit e se i usporedba
prema glavnim konkurentima (npr. Podravka, Zveevo, Franck, Ledo,...) iz iste industrijske
grane-prehrambene industrije, kako bi se uoile promjene i tendencija u kvaliteti poslovanja te
trini poloaj u odnosu na konkurente.
Takoer e se istaknuti znaaj koji financijski izvjetaji kao nosioci informacija o
financijskom stanju i uspjehu poslovanja imaju u donoenju poslovnih odluka.
1.1.1. Istraivake hipoteze
Na temelju uoenog i opisanog problema i predmeta istraivanja ovog rada mogu se postaviti
sljedee hipoteze:
H1 temeljni pokazatelji uspjenosti poslovanja u promatranom periodu pokazuju
perspektivno poslovanje poduzea Kra d.d.
H2 ukupna neto dobit poduzea Kra d.d. pokazuje znaajan i kontinuiran rast u
promatranim godinama
H3 likvidnost poduzea Kra d.d. u odnosu na odabrane konkurente nije se mijenjala kroz
promatrano razdoblje
H4 gospodarska kriza znaajno je utjecala na perspektivnost poslovanja poduzea Kra d.d.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
6/82
3
1.2. Svrha i ciljevi istraivanja
Na temelju opisanog problema i predmeta istraivanja, te postavljenih hipoteza, definiraju se
svrha i ciljevi ovoga istraivanja: analiza strukture pozicija u financijskim izvjetajima
poduzea Kra d.d. prema utvrenim kriterijima kako bi se utvrdile znaajke i trendovi kojipokazuju i opisuju financijsko stanje ovog poduzea.
Saeti ciljevi ovoga rada su:
- Definiranje pojma financijskih izvjetaja u skladu sa propisanom zakonskom
regulativom,
- Utvrivanje metoda za analiziranje financijskih izvjetaja,
- Analiziranje financijskih izvjetaja poduzea Kra d.d. putem pokazatelja,
- Utvrivanje uspjenosti poslovanja u predkriznom razdoblju, te utvrditi znaaj i
utjecaj krize na poslovanje,
- Usporedba financijske uspjenosti Kra d.d. s glavnim konkurentima na domaem
tritu.
1.3. Metode istraivanja
U svrhu pronalaenja odgovora na postavljena pitanja i potvrivanja postavljenih hipoteza,provest e se teorijsko i empirijsko istraivanje, pri emu e se koristit brojne znanstvene
metode: metode deskripcije, statistike metode, usporedna analiza (metoda komparacije), te
metode analize i sinteze.
Postupak opisivanja pojava i tijeka razvoja pojava provodit e se metodom deskripcije.
Analiziranje podataka, tako da se pomou grafikona i pokazatelja otkrivaju njihovekarakteristike, zakonitosti i uzrono-posljedine veze meu njima u promatranim
vremenskim intervalima vrit e se statistikim metodama.
Odabranim neparametrijskim testovima testirat e se karakteristike varijabli istraivanja.
Regresijskim modelima utvrdit e se utjecaj nezavisne/ih varijabli na definiranu zavisnu
varijablu.
Uvoenjem nenumerikih dummy varijabli utvrdit e se kvalitativno izraen utjecaj na
numeriku varijablu.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
7/82
4
Uvaavajui vie pokazatelja istovremeno izvrit e se klasifikacija promatranih poduzea
prehrambene industrije pomou multivarijantne Cluster metode. Rangiranje istih poduzea na
temelju jednakih pokazatelja provest e se PROMETHEE metodom viekriterijskog
odluivanja.
Komparativnom analizom sintetizirat e se svi dobiveni rezultati.
Ralanjivanje sloenih pojmova, sudova i zakljuaka na njihove jednostavnije sastavne
dijelove, te izuavanje svakog dijela za sebe i u odnosu na druge dijelove obavit e se uz
primjenu metode analize.
Postupak znanstvenog istraivanja putem spajanja dijelova ili elemenata u cjelinu, sastavljanja
jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenih u jo sloenije provodit e se metodom
sinteze.
Da bi se ovo istraivanje uspjeno provelo koristit e se raunalni programi MS Excel, koji je
ba prilagoen obradama velikih baza podataka, statistiki paket SPSS Statistics 16.0 te
program viekriterijskog odluivanja Decision Lab.
1.4. Struktura i sadraj diplomskog rada
Struktura ovoga rada slijedi prethodno postavljene ciljeve istraivanja te e se izloiti u
ukupnoest cjelina.
Prvi dio-uvodni dio obuhvatit e definiranje problema istraivanja te svrhu i ciljeve koji se
ele postii istraivanjem. U ovome dijelu postavit e se i temeljne hipoteze, koje e bitidokazane istraivanjem. Definirat e se i osnovne metode koje e se primjeniti u istraivanju
te doprinos i sama struktura rada.
U drugome dijelu definirat e se temeljne vrste i sadraj financijskih izvjetaja, kao i
regulativni okvir i podloga za financijsko izvjetavanje.
Trei dio rada dat e ope podatke o poduzeu i uvid u povijest i nastank poduzea Kra d.d.te e se predstaviti njegova misija, vizija i ostale organizacijske vrijednosti.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
8/82
5
U etvrtom dijelu obradit e se statistika analiza poslovanja poduzea Kra d.d., kroz
vertikalnu i horizontalnu analizu, ali i analizu putem pokazatelja. Provest e se i analiza
utjecaja gospodarske krize na poslovanje poduzea Kra d.d.
U petome dijelu rada prikazat e se odabrani konkurenti poduzea Kra d.d. te e se izvriti
klasifikacija i rangiranje odabranih poduzea u prehrambenoj industriji. Komparativnom
analizom utvrdit e se poloaj podua Kra d.d. na tritu u odnosu na odabrane konkurente.
U estom, zakljunom dijelu iznijet e se razmatranja proizala iz teorijskog i empirijskog
dijela rada, a na samom kraju rada se nalazi saetak, popis slika, tablica, grafova, te prilozi i
literatura.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
9/82
6
2. TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI
2.1. Podloga za izradu financijskih izvjetaja
Podloga za izradu financijskih izvjetaja je uredno voenje poslovnih knjiga-glavne knjige idnevnika, u skladu s vaeim zakonima odnosno raunovodstvenim standardima i politikama.
Osnova za voenje financijskog raunovodstava u Republici Hrvatskoj, a unutar toga i za
sastavljanje financijskih izvjetaja je Zakon o raunovodstv- ZOR. Prema l. 18., ZOR-a u
Republici Hrvatskoj u voenju financijskog raunovodstva kao i u izradi financijskih
izvjetaja obveznici primjenjuju:
1. Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja (MSFI) ili
2. Standarde financijskog izvjetavanja (SFI).
Primjena pojedine vrste standarda ovisi o veliini poslovnih subjekata, odnosno specifinosti
njihova poslovanja. Prema lanku 17., ZOR-a izvrena je klasifikacija obveznika na male,
srednje i velike, a u skladu s time im je odreena primjena MSFI odnosno SFI, i to na
slijedei nain1:
Tablica 1: Klasifikacija s obzirom na primjenu MSFI/SFI
Klasifikacija obveznika po veliini Primjena MSFI/SFI
Veliki obveznici ili obveznici
koji se prema svojoj djelatnosti smatraju
velikima neovisno o veliini
MSFI
Ostali obveznici koji sami odaberu da e
primjenjivati MSFIMSFI
Obveznici koji izrauju konsolidiranefinancijske izvjetaje
MSFI
Mali i srednji obveznici SFI
Poduzea koja kotiraju na burzi obvezna su prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja
primjenjivati MSFI.
Pored eksterno nametnutih zakona i propisa, na financijsko izvjetavanje utjeu i interni
propisi, tj. raunovodstvene politike poduzea koje moraju biti u skladu s Zakonom o
1Belak, V.: Profesionalno raunovodstvo, Zgombi & Partneri, Zagreb 2006., str. 39.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
10/82
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
11/82
8
Godinje financijske izvjetaje poduzetnik je duan sastaviti i u sluajevima statusnih
promjena, otvaranja steajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom
i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, danu otvaranja steajnog
postupka ili pokretanja postupka likvidacije.
Temeljne godinje financijske izvjetaje ine:
bilanca,
raun dobiti i gubitka,
izvjetaj o novanom tijeku,
izvjetaj o promjenama kapitala,
biljeke uz financijske izvjetaje.
Konsolidirani godinji financijski izvjetaji su financijski izvjetaji grupe poduzetnika u kojoj
odreeni poduzetnik (matino drutvo) ima nad jednim ili vie poduzetnika (ovisno drutvo)
pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama tako da od njih ostvaruje koristi
(kontrola), a prikazani su kao jedinstveni3. Konsolidirane godinje financijske izvjetaje
duan je sastavljati poduzetnik koji u grupi poduzetnika predstavlja matino drutvo. Godinji
financijski izvjetaji i konsolidirani godinji financijski izvjetaji velikih poduzetnika,
srednjih poduzetnika i poduzetnika ije dionice ili duniki vrijednosni papiri su uvrteni ili se
obavlja priprema za njihovo uvrtenje na organizirano trite vrijednosnih papira, podlijeu
reviziji.
U svrhu potrebe za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i njegova poloaja, poduzetnik
je duan izraditi godinje izvjee koje obuhvaa objektivan prikaz razvoja i rezultata
poslovanja poduzetnika i njegovog poloaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s
kojima se on suoava te obavijesti o zatiti okolia i o radnicima. Isto tako, poduzetnik jeduan godinje financijske izvjetaje, godinje izvjee te revizorsko izvjee ako njegovi
godinji financijski izvjetaji podlijeu reviziji sukladno odredbama lanka 17. ovoga Zakona
te konsolidirane godinje financijske izvjetaje ako ih je duan sastavljati sukladno
odredbama lanka 16. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.
Poduzetnik je izvjetaje duan dostaviti najkasnije u roku od est mjeseci od zadnjeg dana
poslovne godine, a poduzetnik koji sastavlja konsolidirane godinje financijske izvjetaje
3Zakon o raunovodstvu, NN, br.109/07, lanak 16.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
12/82
9
duan ih je dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.
Poduzetnik je takoer duan za statistike i druge potrebe Financijskoj agenciji do 31. oujka
tekue godine dostaviti bilancu, raun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu
kalendarsku godinu.
Financijska agencija vodi Registar godinjih financijskih izvjetaja i on predstavlja sredinji
izvor informacija o financijskom poloaju i uspjenosti poslovanja pravnih i fizikih osoba
koje su obveznici poreza na dobit.
Financijske izvjetaje predaju Registru svi obveznici najkasnije do 31. oujka tekue godine
za prethodnu godinu.
Registar godinjih financijskih izvjetaja vodi se u elektronikom obliku i dostupan je na
internet stranicama, a prikazuje za svakog pojedinog poduzetnika sljedee:
1. godinje financijske izvjetaje,
2. godinje izvjee,
3. podatke o predloenoj raspodjeli dobiti ili pokriu gubitka.
2.2.3. Vrste i znaajke temeljnih financijskih izvjetaja
Osnovni zadatak raunovodstva, kao uslune funkcije neophodne za upravljanje poduzeem,
jest prikupljanje i obrada podataka financijske prirode te prezentiranje tako dobivenih
informacija zainteresiranim korisnicima. Sukladno tome, financijski izvjetaji predstavljaju
zavrnu fazu raunovodstvenog procesiranja podataka i pojavljuju se kao nositelji
raunovodstvenih informacija.
Kako bi financijski izvjetaji bili kvalitetni moraju biti razumljivi, vjerodostojni, vani i
usporedivi.
Pri tome razumljivost zahtijeva odreenu razinu raunovodstvenog znanja od strane korisnikakako bi mogao razumjeti informacije sadrane u izvjetajima.
Vjerodostojnost izvjetaja postie se primjenom opeprihvaenih naela, poput: naela
nabavne vrijednosti, naela objektivnosti, naela realizacije, naela sueljavanja prihoda i
rashoda, naela materijalnosti, naela potpunosti, naela konzistentnosti i naela opreznosti.
Vanost informacije sadrane u financijskim izvjetajima temelj je za donoenje poslovnih
odluka.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
13/82
10
Usporedivost se ogleda u istoj metodologiji i postupcima kod pripreme i sastavljanja
financijskih izvjetaja kako na razini pojedinog drutva, tako i na razini grupe i grane
djelatnosti.
Klasifikacija financijskih izvjetajaprema naem Zakonu o raunovodstvu obuhvaa:
bilancu,
raun dobiti i gubitka,
izvjetaj o novanom tijeku,
izvjetaj o promjenama kapitala te
biljeke uz financijske izvjetaje.
Svi su ti financijski izvjetaji povezanii upueni jedni na druge, a promatrani u meusobnoj
interakciji pokazuju poloaj i poslovno stanje nekog poduzea, a sposobnost njihovog
itanja i razumijevanja omoguuje donoenje primjerenih i racionalnih poslovnih odluka.
2.2.3.1. Bilanca
Pretpostavlja se da rije BILANCA, etimoloki potjee od latinskih rijei bi-dvostruki i lanx
zdjela vage, to upuuje na jednakost izmeu lijeve i desne strane, odnosno aktive i pasive
bilance.
Bilanca je financijski izvjetaj poduzea koja pokazuje pregled imovine, kapitala i obveza
NA ODREENI DAN. S jedne strane bilanca prikazuje imovinu s kojom poduzee raspolae
(AKTIVA), dok s druge strane prikazuje izvore iz kojih je ta imovina financirana (PASIVA).
Aktiva i pasiva uvijekmoraju biti jednake, odnosno u ravnotei. Poto se bilanca sastavlja na
odreeni dan ona imasvojstvo statinostiodnosno pregled imovine i izvora tono na odreeni
dan.Bilanca kao financijski izvjetaj se obino sastavlja na kraju fiskalne godine i pokazuje
financijsku sliku poduzea na kraju obraunskog razdoblja. Neka poduzea sastavljaju svoju
bilancu i ee, za 3, 6, 9 mjeseci ili pak mjeseno. Informativna snaga izvjetaja ovisi o
nainu sistematizacije osnovnih elemenata bilance tj. o sistematizaciji imovine, obveza i
kapitala, dok bilanne sheme mogu biti propisane zakonom ili samo preporuene nekim od
raunovodstvenih propisa.
U oba sluaja postoje smjernice u prezentiranju ovog izvjetaja. One su vezane uz:
a) formalni izgled bilance
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
14/82
11
b) strukturu aktive i pasive bilance.
Formalno gledano bilanca se moe prezentirati u obliku:
jednostranog izvjetaja i
dvostranog izvjetaja.
Kod jednostranog izvjetaja prvo se upisuju pozicije aktive, a ispod toga pozicije pasive. Kod
sistema dvostranog izvjetaja na lijevoj strani se prikazuju pozicije aktive, a na desnoj pasive4.
Redoslijed unosa pozicija u bilancu, takoer zavisi od odreenih kriterija. Uobiajeno se
pozicije aktive unose prema kriteriju likvidnosti, a pozicije pasive prema kriteriju ronosti.
Kriterij funkcionalnosti nalae da se u aktivu prvo unesu sve pozicije iste funkcionalne
skupine (npr. prvo sve pozicije dugotrajne imovine, a zatim kratkotrajne imovine). Koja eskupina biti prezentirana prvo ovisi o kriteriju likvidnosti.
Prema kriteriju opadajue likvidnosti prvo se unose najlikvidniji oblici (a to je novac) a
kasnije sve manje i manje likvidna imovina.
Prema kriteriju rastue likvidnosti pozicije se unose obrnutim redoslijedom, prvo
najnelikvidniji oblici dugotrajne imovine (nematerijalna, materijalna), a zatim kratkotrajna
imovina (i to prvo zalihe, dok je posljednja pozicija novac).
Prema kriteriju namjene i ronosti unose se pozicije pasive.Kriterij namjene vezan je uz osnovna pravila financiranja imovine (kratkotrajna imovina treba
biti financirana iz kratkoronih izvora i dijela dugoronih izvora, a dugotrajna imovina iz
dugoronih i trajnih izvora).
Kriterij ronosti (opadajue ili rastue), zahtijeva da se pozicije pasive unose prema roku
dospijea.
Kada se radi o usklaenosti kriterija unosa za aktivu i pasivu, znai da ukoliko aktiva poinje
s novcem tj. kratkotrajnom imovinom, tada pasiva mora poeti s kratkoronim obvezama i
obrnuto.
U teoriji i praksi postoje razliite vrste bilanci s obzirom na formu, vrijeme i razloge
sastavljanja kao to su poetna, zavrna, pokusna, bruto, neto, konsolidirana bilanca, bilanca
fuzije, sanacije, likvidacije, razdvajanja, itd.
Najznaajnije su poetna bilanca, koja se sastavlja prilikom osnivanja tvrtke i na poetku
svake poslovne godine, i zavrna bilanca, koja se sastavlja na zadnji dan poslovne godine,
pri emu je najee poetna bilanca ustvari zavrna bilanca prethodnog razdoblja.
4ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 41.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
15/82
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
16/82
13
S druge strane, dugorone obveze obuhvaaju sve one obveze koje dospijevaju na naplatu u
roku duljem od jedne godine te su to najee obveze za primljene dugorone kredite od
banaka ili drugih financijskih institucija te obveze po emitiranim obveznicama6.
Kapital je vlastiti izvor imovine i s aspekta dospijea trajni izvor. U normalnim uvjetima
poslovanja vlasnici ne mogu povui svoj ulog, osim u uvjetima likvidacije kada se ukupna
imovina dijeli izvorima, s time da se prvo podmiruju obveze prema kratkoronim izvorima,
zatim dugoronim izvorima i tek na kraju ostaje onaj dio imovine koji pripada samim
vlasnicima. Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju poduzea, s
time da se on moe poveati kroz dodatna ulaganja vlasnika i zadrane dobitke (zarade), a na
njegovo smanjenje utjeu raspodjele vlasnicima i ostvareni gubici u poslovanju.
Temeljna bilanna, tj. raunovodstvena ravnotea moe se izraziti na slijedee naine i to:
AKTIVA = PASIVA
ili
IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE
6ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 39.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
17/82
14
2.2.3.2. Raun dobiti i gubitka
Raun dobiti i gubitka je financijsko izvjee koje pokazuje profitabilnost poslovnih operacija
tijekom jedne godine. Ono prikazuje prihode i rashode (ukljuivi i poreze) tijekom
izvjetajnog razdoblja te razliku prihoda i rashoda tj. dobitak ili gubitak te se razlikuje u
strukturi pozicija ovisno o djelatnostima ije rezultate poslovnih operacija iskazuje.
Proces priznavanja prihoda i rashoda odvija se prema sljedeim pravilima: prihodi se priznaju
samo onda kad su stvarno izvjesni, sigurni, a rashodi se priznaju i kad su mogui (naelo
opreznosti).
Oblik, odnosno shema rauna dobiti i gubitka, jednako kao i kod bilance, moe biti propisana
zakonom, a moe biti i predloena uz znatnu slobodu u kreiranju forme rauna dobiti i
gubitka.
Njegov prikaz moe biti u obliku jednostranog ili dvostranog rauna. Zbog vee iskazane
moi uobiajeno se u svijetu koristi jednostrani raun. Takav stupnjeviti oblik omoguuje
segmentiranje prihoda i rashoda, odnosno iskazivanje rezultata prema vrstama aktivnosti.
2.2.3.2.1. Prihodi
Prihodi se, ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno,
dijele na redovne i izvanredne.
U sastavu redovnih prihoda pojavljuju se poslovni prihodi koji se ostvaruju prodajom
proizvoda, odnosno njihovom realizacijom na tritu. Oni nastaju i prodajom trgovake robe
ili pruanjem usluga, ovisno o prirodi poslovanja poslovnog subjekta. Zapravo se tu radi o
prihodima iz svakodnevnog poslovanja i u strukturi zauzimaju najvei dio. Osim poslovnih u
redovne prihode ukljuuju se i financijski prihodi koji su rezultat plasiranja vika raspoloiva
novca. (dionice, obveznice, kamate, pozitivne teajne razlike).
Izvanredni prihodi su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se stoga ne mogu ni
planirati ni predvidjeti. Najee se javljaju prilikom prodaje dugotrajne imovine, prodajesirovina, inventurnih vikova, otpisa obveza kao i kod svih drugih izvanrednih oblika
poveanja imovine ili smanjenja obveza7.
7ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 48.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
18/82
15
2.2.3.2.2. Rashodi
Rashodi ine negativnu komponentu financijskog rezultata, te nastaju kao posljedica troenja,
odnosno smanjenja imovine ili poveanja obveza. Kao i prihodi, ukupni rashodi se takoer
ralanjuju i u izvjetajima prikazuju kao redovni i izvanredni.
Redovni rashodi obuhvaaju poslovne i financijske rashode. Poslovni rashodi su posljedica
obavljanja djelatnosti poduzea, redovito se pojavljuju a ine ih trokovi sadrani u prodanim
proizvodima, te ostali trokovi razdoblja, nabavna vrijednost prodane robe i sl. Struktura
poslovnih rashoda ovisi od vrste djelatnosti i metode obrauna trokova.
Financijski rashodi nastaju kao posljedica koritenja tueg novca. Najei oblici ovih
rashoda su kamate za koritena tua sredstva, negativne teajne razlike, smanjenje
financijskih plasmana i sl.
Izvanredni rashodi pak obuhvaaju rashode koji ne nastaju redovito u poslovanju, teko se
predviaju, ali ipak za posljedicu imaju smanjenje imovine ili poveanje obveza. Primjeri tih
rashoda su: otuenja imovine, kazne, korekcije rashoda itd.
2.2.3.3. Izvjetaj o novanom toku
Izvjetaj o novanom tijeku ili izvjetaj o tijeku gotovine sastavni je dio temeljnih financijskihizvjetaja. Duna su ga sastavljati sva poduzea, osim onih koji ulaze u skupinu malih
poduzea, prema Zakonu o raunovodstvu, ali ga i veina malih poduzea ipak sastavlja
upravo zbog koristi koje taj izvjetaj prua. Ovaj izvjetaj pokazuje izvore novanih sredstava
kao i nain njihove uporabe. Izvjetaj o tijeku gotovine treba prezentirati za svako razdoblje
za koje se donosi izvjetaj o dobiti u kojem su iskazana sredstva ostvarena poslovanjem ili se
koriste u poslovanju poduzea odvojeno od drugih izvora ili uporabe sredstava.
Novani tijek sadrava primitke i izdatke gotovine, te novanih ekvivalenata u odreenom
razdoblju, pri emu novani ekvivalenti podrazumijevaju kratkorona visokolikvidna ulaganja
koja se mogu lako i bez rizika unoviti radi plaanja dospjelih obveza. Prihodi i rashodi su
obraunske kategorije koje ne prate odgovarajui primitci i izdaci novanih sredstava, pa je
razlikovanje prihoda i rashoda te primitaka i izdataka kljuno pitanje za razumijevanju
izvjetaja o novanom tijeku. Svaki novani primitak ne mora istovremeno biti i prihod niti
svaki rashod predstavlja novani izdatak. Primici ukljuuju naplaenu realizaciju, naplaenu
prodaju stvarnih materijalnih sredstava i amortizaciju, a u izdatke ulaze plaeni trokovi
realiziranih proizvoda, plaene nabavke stvarnih materijalnih sredstava i otplata anuiteta.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
19/82
16
Izvjetaj o novanom tijeku sastavlja se prema naelu naplate stoga daje puno preciznije
informacije o stanju solventnosti i likvidnosti poduzea.
Izvjetaj o novanom toku prezentira se u nekoliko segmenata, kako bi osigurao to
kvalitetniju informacijsku podlogu.
Primici i izdaci novca selektiraju se i u izvjetaju prikazuju kao primici i izdaci novca iz tri
vrste aktivnosti, i to:
1. poslovne aktivnosti,
2. investicijske aktivnosti i
3. financijske aktivnosti8.
Ovakav nain omoguuje bolju podlogu za procjenjivanje budueg novanog toka.
1. Izvjetaj o novanom toku od operativnih aktivnosti
Izvjetaj o novanom toku od operativnih aktivnosti prezentira priljev novca od naplate
potraivanja za prodanu robu i usluge, odnosno gotovinsku prodaju, primljene predujmove za
robu i usluge, kamate itd; te odljev novca za podmirenje obveza prema dobavljaima robe i
usluga, plae, kamate itd. Dakle iz ovog izvjetaja moemo vidjeti kakav je neto doprinos
tekueg poslovanja na stanje novca i novanih ekvivalenata, tj. kakva je likvidnost osnovnog
poslovanja gospodarskog subjekta.
2. Izvjetaj o novanom toku od investicijskih aktivnosti
Izvjetaj o novanom toku od investicijskih aktivnosti predstavlja kretanje novca od
investiranja i dezinvestiranja u dugoronu imovinu poduzea kao to su zgrade, postrojenja,
dugorona financijska imovina itd.
3. Izvjetaj o novanom toku od financijskih aktivnosti
Izvjetaj o novanom toku od financijskih aktivnosti pokazuje kretanja novca izmeu
dioniara i kreditora s jedne strane te gospodarskog subjekta s druge strane. Izvjetaji onovanom toku od investicijskih i financijskih aktivnosti vie su orijentirani na dugorone
aspekte poslovanja odnosno indikativni su za kretanja novca u duem vremenskom periodu.
Neke primitke i izdatke mogue je sukladno odredbama MRS7 razliito razvrstavati, npr: 9.
- kamate (primljene i plaene) mogu se svrstati u poslovne aktivnosti budui da utjeu na neto
profit ili gubitak ili pak kao investicijska ili financijska aktivnost jer su posljedica prihoda od
ulaganja, odnosno to su trokovi dobivanja resursa.
8ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 58.
9ager K.,ager L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 60.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
20/82
17
- dividende (primljene) uobiajeno se svrstavaju u poslovnu aktivnost jer, kao i kamate, utjeu
na visinu neto dobiti. Dividende koje se iskazuju kao prihod od ulaganja mogu biti prikazane i
u grupi investicijskih aktivnosti. Plaene dividende u pravilu se prikazuju kao financijska
aktivnost, no meutim kao i kamate mogu biti uvrtene i kao element novanog toka od
poslovnih aktivnosti.
Dvije su metode kod izrade izvjetaja o novanom toku:
1. neposredna (direktna ili izravna) i
posredna (indirektna ili metoda izravnanja).
Koritenjem direktne metode, iskazuju se glavne skupine novanih primitaka i izdataka od
poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti na vrlo jednostavan, razumljiv i pregledan
nain.Indirektnom se metodom kree od neto dobiti (ili gubitka) koja se potom usklauje sa
uincima koje su proizvele transakcije nenovane prirode.
Meunarodni raunovodstveni standardi preporuuju uporabu direktne metode budui da
ona prua informacije koje mogu biti korisne pri procjenjivanju buduih novanih tokova i
koje nije mogue vidjeti koritenjem indirektne metode.
2.2.3.4. Izvjetaj o promjenama kapitala
Izrada ovog izvjea postala je obvezna od 1999. Godine te on prikazuje glavne promjene na
raunima vlasnikog kapitala. Na promjene vlasnike glavnice mogu utjecati: dobit ili gubitak
tekueg razdoblja, odluke menadementa o isplatama dividendi, otpisi ili usklaenja
vrijednosti imovine te operacije usklaivanja pri mijenjanju stranih valuta i slino.
Sastavlja se za odreeno obraunsko razdoblje, najee jednu godinu, tj. za isti period kao i
ostali financijski izvjetaji. Po svojoj vanjskoj formi jednostavnog je oblika te iako sadri
malo informacija, one su vrlo znaajne.
Vanost je ovog izvjetaja u tome to daje podlogu upravljakom kadru za voenje strategije
razvoja i politike raspodjele dividendi.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
21/82
18
2.2.3.5. Biljeke uz financijske izvjetaje
Biljeke uz temeljne financijske izvjetaje imaju veliko znaenje za sve korisnike jer bez
biljeaka nije mogue ispravno razumjeti sadraj pozicija i kriterije kojima je iskazano
imovinsko i financijsko stanje te rezultat poslovanja za razdoblja izvjeivanja.
Biljeke uz financijske izvjetaje nisu unificirane nego je ostavljena sloboda glede njihova
sadraja i izgleda biljeaka.
Sastavljaju se s ciljem objanjavanja raunovodstvenih informacija u:
u bilanci
raunu dobiti i gubitka
izvjetaju o novanim tijekovima
ostalim financijsko raunovodstvenim izvjetajima,
tako da se detaljno prikau primijenjene raunovodstvene politike i odstupanja od njih.
Obveza sastavljanja biljeaka propisana je ZOR36 om za sve poduzetnike: male, srednje i
velike.
U biljekama se obvezatno moraju objaviti :
1. primjenjivanje raunovodstvene politike,
2. promjene u raunovodstvenim politikama i razlozi promjena, posebice onih koje imaju
znatan uinak u tekuem bilannom razdoblju ili koje mogu imati znaajan uinak na
budue razdoblje kao i na protekla razdoblja,
3. uinak promjene, ako je bitan, treba i kvantificirati.
Biljeke o financijskim izvjetajima sastavljaju raunovodstveni djelatnici ili osobe koje je
ovlastio menadment poduzetnika.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
22/82
19
3. PODUZEE KRA d.d.
3.1. Osnovni podaci
Kra d.d. je industrijski gigant koji je na hrvatskom tritu upisan kao dioniko drutvo i kaotakav ima upisan i temeljni kapital u iznosu od 549.448.400,00 kuna koji je podijeljen na
1.373.621 dionicu nominalne vrijednosti 400,00 kuna. Dionica Kraa je ukljuena u strukturu
slubenog indeksa Zagrebake burze CROBEX od samog poetka njegova postojanja, tj. od
01. srpnja 1997. godine. Sjedite kompanije je u Zagrebu u ulici Ravnice 48. U sklopu
kompanije nalazi se jo nekoliko specijaliziranih tvrtki proizvoaa koje proizvode pod logom
industrije Kra, a to su: 10
Mira a.d. Prijedor, BiH
Kra- trgovina d.o.o. Zagreb
Kracommerce d.o.o. Ljubljana, Slovenija
Kratrgovina d.o.o.iroki Brijeg, BiH
Krakomerc dooel Skopje, Makedonija
Kra Slovakia s r.o. Bratislava, Slovaka
Kra CZ spol. s r.o. Prag, eka
KraCommerce d.o.o. Beograd, Srbija
Kracentar d.o.o Osijek.
Kra d.d. Zagreb je najvea hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom konditorskih proizvoda
te ujedno jedna od najveih u jugoistonoj Europi ija godinja proizvodnja prelazi 33.000
tona. Kra d.d. kao poslovni subjekt koji djeluje i razvija svoje poslovanje na hrvatskom i
inozemnim tritima, svjesno je vanosti odgovornog i etiki utemeljenog ponaanja
poslovnih subjekata kao nunog preduvjeta za razvijanje kvalitetnih odnosa i lojalne
konkurencije izmeu poslovnih partnera te za uinkovito funkcioniranje trita i integraciju
hrvatskog gospodarstva u meunarodne tokove. U tom smislu, Kra d.d. se razvija i djeluje u
skladu s dobrom praksom korporativnog upravljanja te nastoji svojom poslovnom strategijom,
poslovnom politikom, kljunim internim aktima i poslovnom praksom doprinijeti
transparentnom i uinkovitom poslovanju i kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u
kojoj djeluje.
10http://www.kras.hr/
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
23/82
20
3.1.1. Poslovanje
Kraevi poslovni planovi usmjereni su ka jaanju konkurentnosti na domaem i inozemnom
tritu, kao i jaanju svih poslovnih aktivnosti usmjerenih ka postizanju to veeg
zadovoljstva Kraevih kupaca i potroaa.11 Unato stalnom poveanju strane konkurencije
na domaem tritu, kompanija ostvaruje stabilan organski rast. Bri rast inozemne prodaje u
odnosu na domau rezultat je izvozne orijentacije Kraa. Glavni generator rasta izvozne
prodaje su trita srednje i istone Europe na kojima je kompanija tradicionalno prisutna , te
zadnjih godina sve znaajniji porast izvoza na trita zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a.
Meu znaajnijim obiljejima Kraevog poslovanja je kontinuirano ulaganje u razvoj
asortimana i plasiranje novih i inoviranih proizvoda na trite. Dio te strategije je i otvaranje
Kraevih oko barova, ime je zapoeo marketinki iskorak s ciljem osmiljavanja novog
koncepta komunikacije s tritem, s naglaskom na vrhunskoj kvaliteti.
Drutvo se razvija i djeluje u skladu s dobrom praksom korporativnog upravljanja te nastoji
svojom poslovnom strategijom, poslovnom politikom, kljucnim internim aktima i poslovnom
praksom doprinijeti transparentnom i ucinkovitom poslovanju i kvalitetnijim vezama s
poslovnom sredinom u kojoj djeluje.
Misija Kraa
Stvaramo originalne brandove visoke kvalitete koji svojim okusom povezuju generacije
potroaa. Naa najvea vrijednost su nai zaposlenici i bogato iskustvo stoljetne tradicije.
Svoje poslovanje razvijamo kroz samostalni razvoj kompanije i transparentan odnos s
poslovnim partnerima i zajednicama s kojima poslujemo.
Vizija
Kra d.d. e u srednjoronom razdoblju zadrati vodeu poziciju na tritu regije jaanjemsvojih brandova kroz razvoj i rast kompanije, strateke saveze i akvizicije, te uinkovito
upravljanje ljudskim potencijalima u cilju osiguranja preteno radnikog vlasnitva.
11http://www.kras.hr/
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
24/82
21
3.1.2. Organi drutva
Organi Drutva koji osiguravaju provedbu dobre prakse korporativnog upravljanja su: Glavna
skuptina, Nadzorni odbor i Uprava Drutva.12
Glavna skuptina
Glavna skuptina je organ Drutva putem kojeg dioniari ostvaruju svoja glavna upravljaka
prava odluujui o poslovima Drutva koji su u njihovoj nadlenosti.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor sastoji se od 7 lanova. lanove Nadzornog odbora bira Glavna skuptina
Drutva, osim jednog lana Nadzornog odbora kojeg kao predstavnika radnika imenuje
Radniko vijee sukladno Zakonu o radu.
lanovi Nadzornog odbora potpuno su samostalni te iznose svoja vlastita miljenja i glasuju
po odlukama na vlastitu odgovornost i te nisu vezani niijim uputama.
Upravni odbor
Uprava Drutva sastoji se od 3 lana od kojih se jedan imenuje za predsjednika. Predsjednika
i lanove Uprave bira Nadzorni odbor na razdoblje do 5 godina uz mogunost ponovnog
izbora.
12http://www.kras.hr/
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
25/82
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
26/82
23
3.2.1. KRAd.d. tradicija i kvaliteta
Kraeva proizvodnja irokog asortimana okolada, keksa i bonbona, razvijana kroz gotovo
cijelo stoljee, osigurala je Krau vodeu ulogu hrvatskog proizvoaa konditorskih
proizvoda te ga svrstala uz bok svjetski poznatih proizvoaa slastica. 13
Od samog poetka industrijske konditorske proizvodnje, posebna pozornost poklanjala se
vrhunskoj kvalieti proizvoda.
Dvadesetih godina prolog stoljea zapoela je proizvodnja okolada i deserta, koji su i do
dananjih dana ostali najznaajniji dio i ponos Kraeve proizvodnje.
U ta davna vremena okolada se izraivala iz nekoliko vrsta kakao zrna, a same recepture bile
su strogo uvana tajna. Stari majstori - konditori ubrzo su po poetku proizvodnje razvili
cijelu paletu okolada koja je uz Kraevu mlijenu okoladu i okoladu s ljenjacima
obuhvaala punjene i krem okolade razliitih aroma. Dananji, raznovrsni asortiman
Kraevih okolada, poznat je pod imenom Dorina okolada, a u sebi na najbolji nain
objedinjuje tradiciju proizvodnje, usklaenu sa zahtjevima potroaa.
Kraevi deserti takoer su dio povijesti. Uz poetak proizvodnje okolada vezana je i izrada
najfinijih deserta i nougat proizvoda, meu kojima se posebno istiu Griotte i Bajadera.
Griotte desert originalno je izraivan s pravim konjakom, vinjom i fondanom paljivo
izlivenim u okoladnu ahuru. I danas Griotte sadre sonu mediteransku vinju i omiljeni su
proizvod brojnih potroaa.
Tijekom vie od 50 godina proizvodnje nougat proizvoda, Bajadera je zadrala svoj izvorni
nain proizvodnje i kvalitetu te je postala najpoznatije ime Kraevog asortimana. Bajadera je
irom svijeta stekla status vrhunskog, ekskluzivnog deserta i prepoznatljivog Kraevog
proizvoda.
Pedesetih godina prolog stoljea zapoinje i proizvodnja jednog od najstarijih proizvoda
djejeg asortimana okolade ivotinjsko carstvo. Ve od tog vremena djeca su prva
saznanja o svijetu ivotinja stjecala ispunjavajui istoimeni album sliicama zapakiranim u
okoladice, a i danas, u svom suvremenom i novim generacijama prilagoenom obliku,
ivotinjsko carstvo pobuuje nesmanjeni interes djece u brojnim zemljama irom svijeta.
Proizvodnja Kraevih keksa i ajnih peciva takoer se razvila na najboljoj tradiciji majstorske
13http://www.kras.hr/
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
27/82
24
proizvodnje. Od prvih mjeavina keksa za koju se izraivalo ak 82 artikla, uz lager
proizvodnje keks Petit Beurre, tijekom godina razvio se bogati asortiman keksa i ajnih
peciva. Meu njima poseban status zauzima Domaica, danas sinonim za okoladirano ajno
pecivo, na tritu prisutno ve pola stoljea. Jedan od najveih hitova meu novijim Kraevim
proizvodima su Krauljci, Kraotice i Kraopisi, proizvodi koji su u iznimno kratkom
vremenu odlino prihvaeni od strane potroaa.
Govorei o tradiciji Kraeve proizvodnje, spomenimo i Napolitanke, jo jedan od svjetski
priznatih Kraevih brandova. Ovaj tradicionalni proizvod, zahvaljujui vrhunskoj kombinaciji
prhkih vafl listova i raznovrsnih ukusnih krema, postao je sinonim za cijelu kategoriju
proizvoda.
U bogatoj ponudi Kraevih bonbona posebno mjesto zauzimaju karamele KIKI i Bronhi. U
cjeniku iz 1935. godine poznata Kraeva karamela KIKI ve se reklamira sloganom Bilo
kuda Kiki svuda, dok je slogan za karamelu Bronhi glasio Kaalj manji ili vei Bronhi
uspjeno lijei.
Tridesetih godina prolog stoljea zapoinje proizvodnja bonbona 505 sa crtom za to su
nabavljeni i specijalni strojevi koji su mogli izraivati bombone s tamnom crtom. Prema
promidbenom sloganu, samo proizvod s crtom bio je garancija originalne europske kvalitete.
Poput ostalih proizvoda i asortiman bonbona se tijekom godina sustavno nadopunjuje
novitetima meu kojima je posebno zapaena Slatka tajna, bonbon punjen razliitim vonim
okusima.
Tradicionalni brandovi razvijaju se sukladno svjetskom trendovima konditorske proizvodnje
te se danas na tritu nude s dodatcima vitamina i minerala, obogaeni prirodnim aromama i u
svojim bezeernim inaicama.Od svojih uspjenih poetaka do danas, Kra brino njeguje i razvija tradiciju proizvodnje
temeljenu na vrhunskoj kvaliteti bogatog asortimana proizvoda. Osim na domaem tritu,
brojni brandovi poput Griotte i Bajadere, Dorina okolada i ivotinjskog carstva, Napolitanki,
Domaice i Petit Beurre keksa, KIKI i Bronhi bombona, omiljena su slastica brojnih
potroaa irom svijeta.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
28/82
25
4. STATISTIKA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEA KRA D.D.
Analizom financijskih izvjetaja vri se pretvaranje kvantitativnih podataka, predoenih u
financijskim izvjetajima, u prilagoene izvjetaje odnosno pokazatelje koji omoguuju briuvid u financijsko stanje promatranog poduzea. Obino se smatra da postoje tri aktivnosti
koje odreuju postanak i razvoj financijske analize (analize financijskih izvjetaja):
financijsko upravljanje, upravljako raunovodstvo i financijsko raunovodstvo14.
Analiza financijskih izvjetaja je vr ena na konsolidiranim financijskim izvjetajima
kompanije Kra d.d., objavljenim u sklopu godinjih izvjetaja na Internet stranici Zagrebake
burze za razdoblje 2006. 2009.
4.1. Horizontalna anliza
Horizontalna analiza je usporedni prikaz apsolutnih svota najvanijih pozicija bilance i rauna
dobitka/gubitka i promjena tih svota tijekom vremena (za vie uzastopnih godinjih
izvjea)15. Vanost horizontalne analize za menadere ogleda se u tome da se na eventualna
negativna kretanja pravovremeno intervenira i tako izbjegnu eventualni gubitci odnosno
maksimizira korist za poduzee. Takoer i investitori kompariraju financijske izvjetaje izvie razdoblja te zapaena kretanja usporeuju s kretanjima drugih poduzea da bi na taj
nain minimizirali rizik prilikom odabira u koje e poduzee ulagati, tj. da odaberu
investiciju koja e im donijeti najvei povrat. Prilikom provoenja horizontalne analize
najee se koriste indeksi (bazni, verini) te linijski grafikoni za analizu smjera kretanja
performansi.
Kao
to se mo
e vidjeti iz tablice 3 horizontalnog prikaza bilance stavka ukupne imovine palaje u 2008. godini za priblino 2% u odnosu na 2006. godinu te od te godine nastavila blagi
trend rasta. Slino se kretala i dugotrajna imovina, s tim da se biljee vee oscilacije, odnosno
stopa rasta dugotrajne imovine u 2007. godini iznosila je cca 5%, dok je u iduoj 2008. godini
zabiljeen pad u odnosu na prethodnu godinu od 9%. Kratkotrajna imovina je imala neto
drugaiji trend kretanja, njezin pad dogodio se u 2009. godini, to pokazuje verini indeks
koji je u toj godini iznosio 100,1, a prethodne godine isti indeks je iznosio ak 108,4.
14ager, K, ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 156.
15 Belak, V. : Menadersko raunovodstvo, RRiF, Zagreb 1995. , str. 93.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
29/82
26
Tablica 3: Horizontalni prikaz skraene bilance Kra d.d. (u 000 kn)
aktiva 2006 2007 2008 2009 2010
vt
2007
vt
2008
vt
2009
vt
2010
dugotranja
imovina 700.749 735.026 669.460 636.710 636.132 104,9 91,1 95,1 99,9
kratkotrajna
imovina 459.489 465.021 503.990 504.230 487.487 101,2 108,4 100,1 96,7
ukupna
imovina 1.160.238 1.200.047 1.173.450 1.140.940 1.123.619 103,4 97,8 97,2 98,5
pasiva 2006 2007 2008 2009 2010
vt
2007
vt
2008
vt
2009
vt
2010
ukupnaglavnica
708.788 687.029 639.576 657.417 648.563 96,9 93,1 102,8 98,7
dugoroeneobveze
109.929 105.842 198.973 166.892 145.581 96,3 188,0 83,9 87,2
kratkoroneobveze
341.521 407.176 334.901 316.631 329.475 119,2 82,3 94,5 104,0
ukupna
pasiva 1.160.238 1.200.047 1.173.450 1.140.940 1.123.619 103,4 97,8 97,2 98,5
Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
Ukupna glavnica u 2008. pada za cca 7% u odnosu na prethodnu 2007. te raste u iduoj
godini za cca 3%. Kratkorone obveze su u 2008. pale drastino, za cca 18%, dok je s druge
strane pokazan rast kratkotrajne imovine, to poveava razliku izmeu kratkotrajne imovine i
kratkoronih obveza u korist poduzea, te pozitivno utjee na njegovu likvidnost u 2008.
godini.
Tablica 4: Horizontalni prikaz skraenog rauna dobiti i gubitka Kra d.d. (u 000 kn)
stavke 2006 2007 2008 2009 2010vt vt vt vt
2007 2008 2009 2010
prihodi iz
poslovanja 961.930 1.001.832 1.035.722 1.050.302 1.013.802 104,15 103,4 101,4 96,5
rashodi iz
poslovanja 922.431 950.268 1.006.599 988.240 977.167 103,02 105,9 98,2 98,9
dobit izposlovanja-
EBIT
39.499 51.564 29.123 62.062 36.635 130,55 56,5 213,1 59,0
neto financijski
troak 14.772 6.381 5.797 9.846 8.376 43,20 90,9 169,9 85,1
dobit prijeoporezivanja
54.271 45.183 23.326 52.216 28.259 83,25 51,6 223,9 54,1
porez na dobit 11.332 10.867 7.874 12.379 8.789 95,90 725 157,2 71,0
dobit nakon
oporezivanja 42.939 34.316 15.452 39.837 19.470 79,92 45,0 257,8 48,9
neto dobit 42.553 32.417 14.022 37.943 18.810 76,18 43,3 270,6 49,6
Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
30/82
27
Iz tabilice 4 horizontalnog prikaza RDG-a vidljivo je da prihodi iz poslovanja padaju svake
godine, po prosjenoj stopi od cca 2%. Rashodi iz poslovanja su se neto poveali u 2008.
godini te nastavili tendenciju pada, to je rezultiralo i smanjenju EBIT-a u istoj godini kao i
dobiti tekue godine, a sve vjerojatno radi utjecaja gospodarske krize u promatranoj godini.
Stanje se u iduoj 2009. godini popravilo, te su EBIT, kao i dobit nakon oporezivanja
drastino porasli, za 67%, odnosno 213%, da bi se opet u iduoj godini 2010. pokazao nagli
padto je prikazano verinim indeksima, EBIT 59 te dobit nakon oporezivanja 48,9.
U tablici 5 prikazana je neto dobit, verini indeksi te udio neto dobiti u ukupnim prihodima za
Krad.d.
Tablica 5: Neto dobit, verini indeksi te udio neto dobiti u ukupnom prihodu Krad.d.
(u 000 kn)
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Neto dobit 42.553 32.417 14.022 37.943 18.810
Verini indeks (Vt) - 76,18 43,26 270,6 49,57
Udio neto dobiti u ukupnim ph 4,30% 3,16% 1,33% 3,54% 1,82%
Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
Posljednji redak tablice 5 pokazuje kako se kretala neto dobit prikazana kao dio ukupnog
prihoda. Tu se moe vidjeti kako udio neto dobiti u ukupnom prihodu pokazuje pad u prve tri
godine, da bi od 2007. godine taj trend bio obrnut, odnosno neto dobit je u toj godini
zauzimala sve vei udio u prihodima. Kra d.d. ostvario je 2007. godine neto dobit od 37.943
milijuna kuna,to je 170,6% vie nego u 2008.
Uz rast ukupnih prihoda na poveanje neto dobiti znaajno je utjecalo smanjenje poslovnih
rashoda u iznosu od 5.6 milijuna kuna te smanjenje financijskih rashoda.
Prosjena godinja stopa promjene neto dobiti Kra d.d. u navedenome razdoblju izraunata je
pomou geometrijske sredine verinih indeksa predstavljenih u tablici 5:
54,8157,496,27026,4318,76412
nn
t
VtG
%46,1810054,81100 GS
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
31/82
Na temelju prethodno predst
pada neto dobiti poduzea
godinje.
Izvor:
Slika 1: Gr
Na temelju provedene horizo
se zakljuiti kako je neto
kontinuiran rast. Ovime se do
H2 ukupna neto dobit p
promatranim godinama, jer n
d.d. u promatranom razdoblju
prosjenoj godinjoj stopi od
0
5.000
10.00015.000
20.000
25.000
30.000
35.000
40.000
45.000
2006
28
avljenih izrauna, moe se zakljuiti kako
Kra d.d. u navedenom periodu promatran
Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
fiki prikaz neto dobiti poduzea Kra d.
talne analize te horizontalnog prikaza RDG
obit oscilirala kroz promatranih 5 godin
lo do zakljuka da se ne prihvaaznanstve
oduzea Kra d.d. pokazuje znaajan i
ma kontinuiranog i znaajnog rasta neto d
2006.-2010. Upravo suprotno, zabiljeen je
8,46%.
2007 2008 2009 2010
Neto dobit
je prosjena stopa
ja iznosila 18,46%
.
a i grafikona moe
te nije pokazala
a hipoteza:
kontinuiran rast u
biti poduzea Kra
pad neto dobiti po
neto dobit
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
32/82
29
4.2. Vertikalna anliza
Predmet vertikalne analize je prikazivanje pojedinanih stavki, bilance i rauna dobiti i
gubitka, u relativnom iznosu u odnosu na ukupnu vrijednosti (npr. udio vlastite glavnice u
ukupnoj pasivi), tj.vertikalna analiza omoguava uvid u strukturu navedenih izvjetaja.Uvidom u strukturu bilance/rauna dobiti i gubitka moemo utvrditi politiku investiranja i
poslovanja promatranog poduzea, odnosno menadment moe utvrditi odreena odstupanja
od planiranih rezultata poduzetih poslovnih akcija.
Iz strukture rauna dobiti i gubitka prikazanog u tablici 6 i grafikonu na slici 2 vidljivo je da
rashodi iz poslovanja predstavljaju najznaajniju stavku u udjelu u ukunim prihodima iz
poslovanja, sa udjelom cca 95% svake godine uz blage oscilacije, naime rashodi s udjelom od
95,89% u ukupnim prihodima u 2006 godini padaju na 94,85% u 2007., nakon ega se u
2009. ponovno poveavaju na 95,96%. U 2010. godini se njihov udio poveao s 94,09% na
96,39%. Jednako kao i ova, ni ostale stavke RDG, odnosno njihovi udjeli u ukupnim
prihodima od poslovanja nisu se znaajno mijenjali.
Tablica 6: Vertikalni prikaz skraenog rauna dobiti i gubitka (u 000 kn)
stavke 2006 udio u
PH 2007
udio u
PH 2008
udio u
PH 2009
udio u
PH 2010
udio u
PH
prihodi iz
poslovanja 961.930 100,00 1.001.832 100,00 1.035.722 100,00 1.050.302 100,00 1.013.802 100,00
rashodi iz
poslovanja 922.431 95,89 950.268 94,85 993.828 95,96 988.240 94,09 977.167 96,39
dobit iz
poslovanja-
EBIT
39.499 4,11 51.564 5,15 41.894 4,04 62.062 5,91 36.635 3,61
netofinancijski
troak
14.772 1,54 6.381 0,64 18.568 1,79 9.846 0,94 8.376 0,83
dobit prije
oporezivanja
54.271 5,64 45.183 4,51 23.326 2,25 52.216 4,97 28.259 2,79
porez na
dobit 11.332 1,18 10.867 1,08 7.874 0,76 12.379 1,18 8.789 0,87
dobit nakon
oporezivanja 42.939 4,46 34.316 3,43 15.452 1,49 39.837 3,79 19.470 1,92
neto dobit 42.553 4,42 32.417 3,24 14.022 1,35 37.943 3,61 18.810 1,86
Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
33/82
Izvor:
Slika 2: Grafiki
Iz tablice 7 i grafikona na slik
se struktura aktive i pasiveprikazano i grafikonima.
Tablica 7: Verti
aktiva 2006 % uk.
Imov. 20
dugotrajna imovina
700.749 60,40 735.
kratkotraj
na
imovina
459.489 39,60 465.
ukupnaimovina 1.160.238 100 1.200
pasiva 2006 % uk.
Imov. 20
ukupna
glavnica 708.788 61,09 687.
dugoroene obveze
109.929 9,47 105.
kratkorone obveze
341.521 29,44 407.
ukupna
pasiva 1.160.238 100 1.200
Izvor:
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2006 2007
Str
30
Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
rikaz skraene strukture rauna dobiti i
ma 3 i 4 vertikalnog prikaza bilance moe s
ije bitno mijenjala kroz promatrano razdobl
alni prikaz skraene bilance Kra d.d. (u
7 % uk.
Imov. 2008
% uk.
Imov. 2009
026 61,25 669.460 57,05 636.132
021 38,75 503.990 42,95 504.808
.047 100 1.173.450 100 1.140.940
7 % uk.
Imov. 2008
% uk.Imov.
2009
029 57,25 639.576 54,50 657.417
842 8,82 198.973 16,96 166.892
176 33,93 334.901 28,54 316.631
.047 100 1.173.450 100 1.140.940
zraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
2008 2009 2010
uktura rauna dobiti i gubitka
neto do
dobit n
porez n
dobit p
neto fi
dobit iz
rashodi
gubitka
e jasno vidjeti kako
je, to je pregledno
00 kn)
% uk.
Imov. 2010
% uk.
Imov.
55,76 636.132 56,61
44,24 487.487 43,39
100 1.123.619 100
% uk.Imov.
2010 % uk.
Imov.
57,62 648.563 57,72
14,63 145.581 12,96
27,75 329.475 29,32
100 1.123.619 100
bit
kon oporezivanja
a dobit
ije oporezivanja
ancijski troak
poslovanja-EBIT
iz poslovanja
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
34/82
Izvor:
Slik
Iz tablice 7 i iz grafikog pri
imovine u ukupnoj imovini iz
Slino je i s kratkotrajnom i
udio kroz promatrano razdobl
Izvor:
Slik
Na temelju tablice 7 i grafi
udio obveza blago poveava
ukupnoj pasivi poveao na c
porastu obveza je blago smanj
dobrih 58% u ukupnoj pasivi.
0102030405060708090
100
kratkotrajna imo
dugotrajna imovi
0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%100%
kratkorone obvez
dugoroene obvez
ukupna glavnica
31
Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
3: Grafiki prikaz strukture aktive
kaza na slici 3 strukture aktive vidljivo je
osi cca 60% i nije se bitno mijenjao kroz pr
ovinom iji udio u ukupnoj imovini iznosi
e priblino zadrao.
Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
4: Grafiki prikaz strukture pasive
og prikaza na slici 4 strukture pasive moe
roz promatranorazdoblje, primjerice u 201
ca 42%, dok je udio istih u 2006. iznosio
enje glavnice, no glavnica i dalje ostaje neu
%%%%%%%%%%%
2006 2007 2008 2009 201
ina 459.489 465.021 503.990 504.808 487.4
a 700.749 735.026 669.460 636.132 636.1
Struktura aktive
2006 2007 2008 2009 2010
341.521 407.176 334.901 316.631 329.47
109.929 105.842 198.973 166.892 145.58
708.788 687.029 639.576 657.417 648.56
Struktura pasive
da udio dugotrajne
matrano razdoblje.
oko 40% te se i taj
se zakljuiti da se
. se udio obveza u
cca 39% . Razlog
roena jer zauzima
0
87
32
5
1
3
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
35/82
32
4.3. Analiza poslovanja putem pokazatelja
Stavljanje u odnos dvaju, logiki povezanih, elementa iz financijskih izvjetaja rezultira
financijskim pokazateljem koji omoguuje analizu financijskog stanje promatranog poduzea
te pojedinih segmenata poslovanja kao
to su profitabilnost, likvidnost, efikasnost poslovanja,aktivnost te dr. Osnovna svrha provoenja analize je u injenici to analiza i interpretacija
raznih omjera trebalju dati iskusnim i vjetim analitiarima bolje razumijevanje financijskog
stanja i poslovanja poduzea, nego analiza samih podataka16. Analiza putem pokazatelja se
koristi za usporedbu performansi:
Promatranog poduzea kroz vie razdoblje
Pojedinih dijelova istog poduzea
Planiranih rezultata s ostvarenim rezultatima
Pokazatelja jednog poduzea s drugim poduzeima
Pokazatelja jednog poduzea sa sektorskim prosjecima itd.
Poduzee Kra d.d. e se analizirati putem sljedeih skupina financijskih pokazatelja:
1. Pokazatelji likvidnosti
2. Pokazatelji zaduenosti (solventnosti)3. Pokazatelji aktivnosti
4. Pokazatelji ekonominosti
5. Pokazatelji profitabilnosti
6. Pokazatelji investiranja
4.3.1. Pokazatelji likvidnosti
Likvidnost je svojstvo imovine ili njezinih dijelova da se mogu brzo i bez gubitka
transformirati u novac te su usmjereni na analizu sposobnosti promatranog poduzea da
podmiri svoje obveze u roku i tako izbjegne blokadu iro-rauna, odnosno privremen prekid
poslovanja. Pokazatelji likvidnosti u odnos stavljaju karakteristine dijelove aktive i pasive
poduzetnika s obzirom na rokove imobilizacije sredstava i rokove dospijea obveza prema
izvorima.
16Van Horne, J. C., Financijsko upravljanje i politika , 9. izdanje, Mate d.o.o, Zagreb 1997., str. 767.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
36/82
33
Analiza likvidnosti obuhvaa slijedee pokazatelje: 17.
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIKGRANINAVRIJEDNOST
Koeficijent trenutnelikvidnosti novac kratkorone obveze nema (uglavnomispod 1)
Koeficijent ubrzane
likvidnosti
kratkotrajna
imovina -
zalihe
kratkorone obveze vie od 1
Koeficijent tekue likvidnostikratkotrajna
imovinakratkorone obveze oko 2 i vie
Koeficijent financijske
stabilnosti
dugotrajna
imovina
kapital + dugoroneobveze
nema (ispod 1 je)
Neto radni kapital = Tekua aktiva Tekua pasiva
U tablici 8 su prikazani pokazatelji likvidnosti poduzea Kra d.d.
Tablica 8: Pokazatelji likvidnosti Krad.d.
NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Koeficijent trenutne likvidnosti 0,176 0,109 0,087 0,092 0,09
Koeficijent ubrzane likvidnosti 1,003 0,852 1,111 1,129 1,066
Koeficijent tekue likvidnosti 1,392 1,18 1,574 1,594 1,482Koeficijent financijske stabilnosti 0,856 0,927 0,798 0,772 0,801
Neto radni kapital 129.383 71.042 183.771 187.904 158.438
Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
Koeficijent ubrzane likvidnosti Kra d.d. u promatranom periodu iznosi vie od 1, to se
smatra zadovoljavajuom vrijednosti. Ovaj pokazatelj je samo u 2007. godini imao pad ispod
zadane vrijednosti te je iznosio 0,852, to znai da je kratkorona imovina umanjena za zalihe
bila manja od kratkoronih obveza. Pokazatelj je u 2008. godini iznosio 1,111, to znai da je
kratkorona imovina umanjena za zalihe 1,111 puta premaivala iznos kratkoronih obveza,
to je pozitivno.
Koeficijent tekue likvidnosti Kra d.d. se kretao u intervalu od 1,18 do 1,594. Poto je
optimalni odnos 2:1 moe se zakljuiti da se radi o iznosima dosta manjim od optimalnog, ali
poto ovaj pokazatelj mjeri statiko stanje i prikazuje poslovanje pod pretpostavkom
likvidacije, nije u pitanje dovedena njegova stabilnost.
17 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
37/82
34
Prosjena stopa rasta koeficijenta tekue likvidnosti u promatranom periodu izraunata je na
temelju originalnih podataka i iznosi 1,58% na godinjoj razini:
0158,1392,1
482,141
1
n n
Y
YG %58,1100)10158,1(100)1( GS
.
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
Slika 5: Grafiki prikaz polazatelja likvidnosti
Izraunati pokazatelji likvidnosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani su na
grafikonu slike 5.
4.3.2. Pokazatelji zaduenosti (solventnosti)
Pokazatelji zaduenosti ukazuju na odnos zaduenosti i udjela vlastitog financiranja
poslovanja poduzea. Oni mjere koliko se poduzee financira iz vlastitih sredstava, odnosno
koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala, a koliko iz tueg. Za procjenu zaduenosti
poduzea su pored managera zainteresirani i kreditori i investitori jer pomou ove grupe
poduzea ocjenjuju sposobnost poduzea da im vrati uloena sredstva.
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
1,8
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Pokazatelji likvidnosti
Koeficijent trenutne
likvidnosti
Koeficijent ubrzane
likvidnosti
Koeficijent tekuelikvidnosti
Koeficijent financijske
stabilnosti
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
38/82
35
Analiza zaduenosti obuhvaa slijedee pokazatelje18:
NAZIV
POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK
GRANINAVRIJEDNOST
Koeficijent zadu
enosti ukupne obveze ukupna imovina
manje od 50%
ukupne imovineKoeficijent vlastitog
financiranja glavnica ukupna imovina
najmanje 50% uk.
izvora financ.
Koeficijent financiranja ukupne obveze glavnica najvie 1
Pokrie trokova kamatadobit prije poreza
i kamata kamate nema
Faktor zaduenosti ukupne obveze zadrana dobit +
amortizacija nema
Stupanj pokria I glavnica dugotrajna imovina nema
Stupanj pokria IIglavnica +
dugorone obveze
dugotrajna imovina nema
U tablici 9 prikazani su pokazatelji zaduenosti Krad.d.
Tablica 9: Pokazatelji zaduenosti Krad.d.
NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Koeficijent zaduenosti 0,379 0,417 0,443 0,43 0,429
Koeficijent vlastitog financiranja 0,611 0,573 0,545 0,576 0,577
Koeficijent financiranja 0,621 0,728 0,812 0,735 0,732
Pokrie trokova kamata 3,515 3,14 2,415 1,964 1,323Faktor zaduenosti 4,12 5,506 7,324 6,712 10,021
Stupanj pokria I 1,011 0,935 0,955 1,033 1,019
Stupanj pokria II 1,168 1,079 1,253 1,295 1,248Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
Koeficijent zaduenosti prikazuje stupanj udjela obveza u ukupnoj imovini tvrtke te je
sukladno tome poeljna to manja zaduenost, odnosnoto manji iznos ovoga pokazatelja.
Koeficijent zadu
enosti se kroz promatrano razdoblje kretao u intervalu od 37,9% do 44%,to je pozitivno jer je zaduenost manja od optimalne vrijednosti koja iznosi maksimalno
50%. U 2006. godini vrijednost ovog pokazatelja iznosila je 0,379 to znai da obveze
predstavljaju 37,9% ukupne imovine tvrtke.
Prosjena stopa rasta koeficijenta zaduenosti u navedenim godinama iznosila je 3,15%
godinje:
18 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
39/82
36
0315,1379,0
429,041
1
n n
Y
YG %15,3100)10315,1(100)1( GS .
Koeficijent vlastitog financiranja prikazuje udio vlastitih sredstava u ukupnoj imovini
tvrtke, te je poeljna njegova to vea vrijednost. Kroz promatrano razdoblje pokazatelj jeiznosio cca 58%, to je velika prednost u odnosu na optmalnih 50% koji se smatraju
minimalnom vrijednosti. Do 2008. Godine je blago padao te je nastavio pozitivan trend
rasta. U 2006. godini pokazatelj je iznosio 0,595, to znai da vlastiti kapital predstavlja
ak 59,5% ukupne imovine, to se ujedno pokazalo kao najvei iznos u promatranim
godinama.
Prosjena stopa pada pokazatelja vlastitog financiranja iznosila je 1,42% na godinjoj
razini:
9858,0611,0
577,041
1
n n
Y
YG %42,1100)19858,0(100)1( GS .
Koeficijent financiranja pokazuju koliki je udio ukupnih obveza u vlastitom kapitalu, te
je njegova maksimalna vrijednost 1. U promatranom razdoblju koeficijent financiranja se
kretao u intervalu od 0,637 do 0,794, to je u skladu s zadanim iznosom. Koeficijent
financiranja u 2008. godini iznosio je maksimalnih 0,794 u promatranom razdoblju, to
znai da ukupne obveze predstavljaju 79,4% vlastitog kapitala.
Prosjena stopa rasta pokazatelja financiranja iznosila je 4,2% na godinjoj razini:
042,1621,0
732,041
1
n n
Y
YG %2,4100)1042,1(100)1( GS .
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
Slika 6: Grafiki prikaz polazatelja zaduenosti
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Pokazatelji zaduenosti
Koeficijent vlastitog
financiranja
Koeficijent
financiranja
Koeficijent
zaduenosti
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
40/82
37
Odabrani pokazatelji zaduenosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani su
na grafikonu slike 6.
4.3.3. Pokazatelji aktivnosti
Ova grupa pokazatelja mjere efikasnost kojom poduzee koristi vlastite resurse te kojom
brzinom imovina cirkulira u poslovnom procesu. Zbog toga se esto ovi pokazatelji nazivaju
koeficijentima obrtaja, koji se raunaju iz odnosa prihoda i prosjenih stanja imovine. to su
ovi iznosi pokazatelja vei, vea je efikasnost poslovanja i manje su potrebe za radnim
kapitalom.
Analiza aktivnosti obuhvaa slijedee pokazatelje19:
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK GRANINAVRIJEDNOST
Koeficijent obrtaja ukupneimovine
ukupni prihod ukupna imovina to vei iznos
Koeficijent obrtaja
kratkotrajne imovineukupni prihod kratkotrajna imovina to vei iznos
Koeficijent obrtaja
potraivanja
prihodi od
prodajepotraivanja to vei iznos
Trajanje naplate
potraivanja u danima
broj dana u
godini (365)
koeficijent obrtaja
potraivanjato krai rok
U tablici 10 su prikazani pokazatelji aktivnosti.
Tablice 10: Pokazatelji aktivnosti Krad.d.
NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,853 0,855 0,896 0,94 0,92
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2,154 2,206 2,087 2,127 2,12
Koeficijent obrtaja potraivanja 4,121 4,121 3,42 3,773 3,895
Trajanje naplate potraivanja u danima 88,57 88,57 106,725 96,74 93,71
Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
Koeficijent obrtaja ukupne imovine pokazuje uinkovitost upotrebe ukupne imovine u
ostvarivanju prihoda te je poeljna njegova to vea vrijednost. Vrijednost ovog pokazatelja
rasla je u promatranom razdoblju. U 2006. godini koeficijent obrtaja ukupne imovine iznosio
je 0,853, to znai da ukupna imovina predstavlja 85,3% ukupnih godinjih prihoda te se na
taj nain iskoritava racionalno.
19 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
41/82
38
Prosjena stopa rasta koeficijenta obrtaja ukupne imovine iznosila je 1,91% na godinjoj
razini:
0191,1853,0
92,041
1
n n
Y
YG %91,1100)10191,1(100)1( GS .
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine prikazuje uinkovitost upotrebe kratkotrajne
imovine u ostvarivanju prihoda te je poeljna njegova to vea vrijednost. Iznos pokazatelja u
2007. godini je 2,206 i to znai da iznos jednogodinjih prihoda premauje vrijednost
kratkotrajne imovine za 120,6% to ukazuje na to da se kratkotrajna imovina koristi veoma
racionalno i produktivno.
Prosjena stopa pada koeficijenta obrtaja kratkotrajne imovine iznosila je 0,40% nagodinjoj razini:
9960,0154,2
12,241
1
n n
Y
YG %40,0100)19960,0(100)1( GS .
Koeficijent obrtaja potraivanja ima kroz cijelo promatrano razdoblje velike vrijednostito
upuuje na visok stupanj uinkovitosti. Trend kretanja ovog pokazatelja je negativan, to ima
za posljedicu poveanje broja dana naplate potraivanja, koja su u 2008. godini iznosila ak
107 dana nakon ega se nastavio trend pada dana. Moe se rei da ovo poduzee ipak ima
prihvatljivo vrijeme naplate potraivanja, s obzirom da ono u Hrvatskoj iznosi cca 130 dana.
Prosjena stopa pada koeficijenta obrtaja potraivanja iznosila je 1,41% na godinjoj
razini:
9859,0121,4
895,341
1
n n
Y
YG %41,1100)19859,0(100)1( GS ;
dok je s druge strane trajanje dana naplate potraivanja raslo po prosjenoj godinjoj stopi od
1,42%:
0142,157,88
71,9341
1
n n
Y
YG %42,1100)10142,1(100)1( GS
.
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
42/82
39
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
Slika 7: Grafiki prikaz polazatelja aktivnosti
Odabrani pokazatelji aktivnosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani su na
grafikonu slike 7.
4.3.4. Pokazatelji ekonominosti
Pod pojmom ekonominosti podrazumjeva se stupanj tedljivosti u ostvarivanju uinaka, a
predstavljena je odnosom prihoda i rashoda tj. koliko prihoda ostvarujemo po jedinici
rashoda. Dakako da je poeljno da koeficijent bude to vei jer to je znak vee apsolutnerazlike izmeu prihod i rashoda odnosno dobiti. Ako je koeficijent manji od 1 poduzee je u
promatranom razdoblju ostvarilo gubitak.
Analiza ekonominosti obuhvaa slijedee pokazatelje20:
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIKGRANINA
VRIJEDNOST
Ekonominost ukupnog
poslovanja
ukupni prihodi ukupni rashodi to vei
Ekonominost poslovanja(prodaje)
prihodi od
prodaje
rashodi od
prodajeto vei
Ekonominost financiranjafinancijski
prihodi
financijski
rashodito vei
Ekonominost izvanrednihaktivnosti
izvanredni
prihodi
izvanredni
rashodito vei
20 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
4,5
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Pokazatelji aktivnosti
Koeficijent obrtajaukupne imovine
Koeficijent obrtaja
kratkotrajne imovine
Koeficijent obrtaja
potraivanja
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
43/82
40
U tablici 11 su prikazani pokazatelji ekonominosti.
Tablica 11: Pokazatelji ekonominosti Kra d.d.
NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Ekonominost ukupnog poslovanja 1,058 1,046 1,023 1,051 1,028Ekonominost poslovanja (prodaje) 1,731 1,691 1,627 1,666 1,645Ekonominost financiranja 1,46 0,969 0,462 0,69 0,688
Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
Pokazatelj ekonominosti ukupnog poslovanjaprikazuje odnos izmeu ukupnih prihoda i
ukupnih rashoda te je poeljna njegova to vea vrijednost odnosno minimalno 1 jer to
oznaava jednaku vrijednost prihoda i rashoda poslovanje s nulom. U 2006. godini
pokazatelj ekonominosti ukupnog poslovanja iznosio je 1,058, to pokazuje da ukupniprihodi premauju ukupne rashode za 5,8% i to predstavlja pozitivno poslovanje tvrtke.
Vrijednost pokazatelja je padala do 2008. godine te je u 2009. porasla za 2,73% u odnosu na
iznos iz 2008 godine.
Prosjena stopa pada pokazatelja ekonominosti ukupnog poslovanja u promatranom
periodu iznosila je 0,72% na godinjoj razini:
9928,0
058,1
028,141
1
n n
Y
YG %72,0100)19928,0(100)1( GS .
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
Slika 8: Grafiki prikaz polazatelja ekonominosti
Odabrani pokazatelji ekonominosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani
su na grafikonu slike 8.
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
1,8
2
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Pokazatelji ekonominosti
Ekonominostukupnog poslovanja
Ekonominostposlovanja (prodaje)
Ekonominostfinanciranja
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
44/82
41
4.3.5. Pokazatelji profitabilnosti
Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvareivanjem zarade poduzea, a iztaavaju veliinu
dobiti u odnosu na angairanu imovinu. Ova grupa pokazatelja slui i kao mjerilo za
donoenje odluke o ocjeni uspjenosti rada uprave. Kljune mjere profitabilnosti koje se
uobiajeno naglaavaju su: rentabilnost imovine, rentabilnost kapitala te rentabilnost prodaje.
Analiza profitabilnosti obuhvaa slijedee pokazatelje21:
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK
Operatvna profitna mara operativna dobit ukupni prihodi
Profitna mara prije oporezivanja dobit prije poreza ukupni prihodi
Neto profitna mara neto dobit ukupni prihodi
Neto rentabilnost imovine (ROA) neto dobit ukupna imovina
Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) neto dobit vlastiti kapital (glavnica)
U tablici 12 su prikazani pokazatelji profitabilnosti.
Tablica 12: Pokazatelji profitabilnosti Krad.d.
NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Operatvna profitna mara 4,60 4,48 3,98 5,79 3,55
Profitna mara prije oporezivanja 5,48 4,41 2,22 4,87 2,74
Neto profitna mara 4,30 3,35 1,47 3,54 1,82
Neto rentabilnost imovine (ROA) 3,67 2,71 1,20 3,33 1,67
Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) 6,06 4,73 2,19 5,77 2,90Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
Neto profitna mara pokazuje koliko jedinica neto dobiti se preostaje od jedne jedinice
ostvarenog prihoda te je poeljna njegova to vea vrijednost. U 2006. Godini neto profitna
mara iznosila je 4,3, to znai da se 4,3% ukupnih prihoda pretvara u neto dobit tvrtke, to
upuuje na racionalno i profitabilno poslovanje.
Prosjena stopa pada pokazatelja neto profitne mare u promatranom periodu iznosila je
ak 19,34% na godinjoj razini:
8066,030,4
82,141
1
n n
Y
YG %34,19100)18066,0(100)1( GS .
Neto rentabilnost imovine (ROA) pokazuje produktivnost ukupne imovine te je poeljna
njegova vrijednost to vea. Iznos pokazatelja od 3,67 u 2006. godini pokazuje da je stopa
21 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
45/82
42
povrata na ukupnu imovinu koju tvrtka posjeduje 3,67% to upuuje na profitabilno
poslovanje.
Prosjena stopa pada pokazatelja neto rentabilnosti imovine u promatranom periodu
iznosila je 17,87% na godinjoj razini:
8213,067,3
67,141
1
n n
Y
YG %87,17100)18213,0(100)1( GS .
Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE)pokazujr koeficijent prinosa koji dioniari ostvaruju
na svoj iznos financijskog uloga te je poeljna njegova to vea vrijednost. Iznos pokazatelja
u 2006. godini bio je 6,16, to znai da je stopa povrata na kapital 6,16% te upuuje na
profitabilno poslovanje. Pokazatelj odraava tendenciju pada kroz prve tri godine, do 2009.
godine. Kako je stopa rentabilnosti kapitala via od rentabilnosti imovine, znai da se u
svakom sluaju vie isplati koristiti tuim kapitalom.
Prosjena stopa pada pokazatelja neto rentabilnosti vlastitog kapitala u promatranom
periodu iznosila je 16,83% na godinjoj razini:
8317,006,6
9,241
1
n n
Y
YG %83,16100)18317,0(100)1( GS .
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
Slika 9: Grafiki prikaz polazatelja profitabilnosti
Odabrani pokazatelji profitabilnosti poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazani su
na grafikonu slike 9.
0
1
2
3
4
5
6
7
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Pokazatelji profitabilnosti
Operatvna profitna mara
Profitna mara prije
oporezivanja
Neto profitna mara
Neto rentabilnost imovine(ROA)
Rentabilnost vlastitog
kapitala (ROE)
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
46/82
43
4.3.6. Pokazatelji investiranja
Pokazatelji investiranja (pokazatelji prinosa ulagaima) pokazuju mogunost poduzea kao
investicije te se pomou njih mjeri uspjenost odnosno isplativost ulaganja u dionice
poduzea. Informacije koje prua ova grupa pokazatelja najznaajnije su za investitore
(ulagae) i dioniare te su za njihovo izraunavanje potrebni i podaci o dionicama, posebice o
broju dionica i njihovoj trinoj vrijednosti.
Analiza investiranja obuhvaa slijedee pokazatelje22:
NAZIV POKAZATELJA BROJNIK NAZIVNIK
Zarada po dionici (EPS) dobit poslije oporezivanja -
povlatene dividendebroj obinih dionica
Dividende po dionici
(DPS)
dobit poslije oporezivanja -
povlatene dividende - zadranadobit
broj redovnih dionica
Povrat na dionikuglavnicu redovnih dionica
dobit poslije oporezivanja -
povlatene dividende
prosjeno stanje dionikeglavnice redovnih dionica
Prinos od dividendi dividenda po dionici tr ina cijena dionice
Cijena / zarada po dionici
(P/E) trina cijena po dionici zarada po dionici
Trina / knjigovodstvena
vrijednost poduzea (M/B)trina vrijednost knjigovodstvena vrijednost
U tablici 13 su prikazani pokazatelji investiranja.
Tablica 13: Pokazatelji investiranja Krad.d.
NAZIV POKAZATELJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Zarada po dionici (EPS) 31,78 24,15 12,86 30,19 14,25
Izvor: Izraun autora prema podacima sa http://zse.hr/
Zarada po dionici (EPS)pokazuje ostvarenu neto zaradu po izdanoj dionici te je po
eljna
tovea cijena. Iznos pokazatelja od 31,78 u 2006. godini pokazuje da je tvrtka zaradila 31,78
kunu po izdanoj dionici. Cijena dionice je kroz prve tri godine promatranog razdoblja padala
te je u 2009. godini porasla za 135% u odnosu na cijenu iz 2008. godine. Ovaj pokaztelj
snano utjee na potranju i vrijednost dionica pojedinih tvrtki na tritima kapitala.
Prosjena stopa pada zarade po dionici u promatranom periodu iznosila je 18,17% na
godinjoj razini:
22 ager L.: Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja. // Raunovodstvo i financije. - 55(2009), 3
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
47/82
44
8183,078,31
25,1441
1
n n
Y
YG %17,18100)18183,0(100)1( GS .
Izvor: Izrada autora prema podacima sa http://zse.hr/
Slika 10: Grafiki prikaz zarade po dionici
Pokazatelj zarade po dionici poduzea Kra d.d. u promatranim godinama prikazan je na
grafikonu slike 10.
Na temelju provede analize putem pokazatelja moe se zakljuiti da je kod nekih pokazatelja
poduzea Kra d.d. zabiljeen trend pada u promatranom periodu. Ipak unato tomu blagom
padu pojedinih pokazatelja, oni su se nastavili kretati unutar optimalnih granica u
promatranom periodu i nisu ugrozili poslovanje poduzea.
Pokazatelji ubrzane likvidnosti su dobri jer su u skladu s optimalnim vrijednostima.
Pokazatelji tekue likvidnosti se nalaze ispod optimalnog odnosa 2:1, dok bi za pokazateljetrenutne likvidnosti bilo poeljnije da su malo vei. Pokazatelji financijske stabilnosti u
promatranom periodu nalaze se ispod 1 to znai da se dugotrajna imovina financira iz
dugoronih izvora financiranja.
Pokazatelji zaduenosti se takoer kreu unutar optimalnih vrijednosti, to upuuje na
injenicu da poduzee nije prezadueno.
Pokazatelji aktivnosti su iznimno dobri u promatranom periodu te pored toga koeficijent
obrtaja ukupne imovine pokazuje tendenciju rasta.
0
5
10
15
20
25
30
35
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Zarada po dionici (EPS)
Zarada po dionici
(EPS)
-
8/10/2019 KRA +TEORIJA
48/82
45
Pokazatelji ekonominosti ukupnog poslovanja i prodaje su pozitivni, dok je ekonominost
financiranja manja od 1 od 2007. godine, to upuuje na injenicu da su u tom periodu
financijski prihodi bili manji od financijskih rashoda. Pokazatelj ukupne ekonominosti, iako
se kree u optimalnim granicama, pokazuje blagu tendenciju pada kroz promatrani period po
prosjenoj godinjoj stopi od 0,72%.
Pokazatelji rentabilnosti su u promatranim godinama dobri te, iako su pokazali tendenciju
blagog pada kroz godine, ukazuju da je tvrtka ipak profitabilna.
Zarada po dionici ima negativan trend kretanja u promatranom periodu promatranja, s tim da
je svoju najmanju cijenu ostvarila u 2008. godini, vjerojatno zbog utjecaja gospodarske krize.
Na temelju svega iznesenog moe se rei kako poduzee Kra d.d. u promatranom periodu
posluje perspektivno, iako bi bi