koriŠĆenje standarda u
TRANSCRIPT
KORIŠĆENJE STANDARDA U
PLANIRANJU NEGE
Vesna Jovanović, spec. farm.
Standardi (definisanje pojma)
“ Standard je svaka zakonom utvrđena mera, prosečna mera, nešto što važi za
uzor” (Vujaklija)
Prema birou za sestrinstvo SZO “Standard je profesionalno dogovoreni nivo pružanja nege, primeren populaciji na koju se odnosi, može se posmatrati,
meriti, ostvariti...”
Šta se utvrđuje standardima?
kvalitet
kvantitet
metoda rada
vrsta nege primerena potrebama
određene populacije
Standardi se mogu odnositi na:
medicinske usluge
dijetu
terapijske procedure
organizaciju ZN
rukovođenje u ZN, SD, intervencije
Komponente standarda:
- struktura - odnosi se na uslove
(kadrove, prostor...)
- proces – na elemente rada(ko, šta,
kako, kada)
- ishod – postizanje ciljeva kod bolesnika
Uvođenje standarada
Složen i dugotrajan proces (nekad traje i 2
do 3 godine)
Iziskuje ne samo znanja i veštine u struci
već i :
- poznavanje metodologije istraživačkog rada
- strpljenje, poverenje, saradnja sa
lekarima..., predstavnicima društvene
zajednice, Biroom za sestre pri SZO (naročito
na nacionalnom, regionalnom nivou)
Način izrade standarda:
na osnovu mišljenja predloga eksperata
na osnovu istraživanja
modifikovanjem postojećih, iz drugih
institucija
kombinovanjem dva ili više načina
Pristupi pri izradi:
- “odozgo” deluju kao naređenje
- “odozdo” prave ga neposredni realizatori nege
Pokretač na uvođenje:
Kolegijum glavnih medicinskih sestara
na čelu sa direktorom sestrinske službe
Upravni odbor ustanove poverava
grupi medicinskih sestara izradu
Vođa grupe: pojašnjava i ističe značaj,
sačinjava vodič o radu, postavlja ciljeve i
prati rezultate rada pravi raspored rada
grupe...
Kriterijumi
- Kriterijumi su merljivi elementi od kojih
se konstruišu standardi
- Mogu predstavljati pokazatelje (nivo
obrazovanja, znanja, veština...)
- Pokazuju relevantne indikatore kvaliteta,
delovanja i ponašanja u ZN (reagovanje
bolesnika na intervencije, aktivnosti MS)
Za svaki standard kriterijumi
preciziraju:
- šta je potrebno, koji uslovi, da bi se nega izvela
- ko će da obavi potrebne intervencije, aktivnosti
- šta sve treba da se uradi da bi se postigao kvalitet
- šta bolesnik očekuje od nege
Prilikom izrade kriterijuma u zdravstvenoj
nezi treba voditi računa da budu :
-primereni snagama/ograničenjima korisnika ZZ
- da se mogu posmatrati i meriti (vrsta intervencije,
reagovanje bolesnika...)
- realistični u odnosu na mogućnosti bolesnika,
kadrovske, vremenske, materijalne i druge uslove u
kojima se nega sprovodi
- jasno postavljeni u vezi sa željenim rezultatom u
odnosu na strukturu, proces ili ishod
- konkretni, usmereni na jednu aktivnost ili pojavu u
okviru koje se očekuju rezultati
STANDARDI PROFESIONALNE
SESTRINSKE PRAKSE (ISTORIJAT) I
Prvi standardi PSP smatraju se principi F. Najtingel (sredina 19. veka) -u vezi sa negom bolesnika -U vezi sa načinom života i rada medicinske sestre -Formulisala stav: - “Negom se ne tretira bolest, već oboleo čovek”, - “Bolje sprečiti nego lečiti” Standardi postaju predmet interesovanja zdravstvene nege 70-tih godina XX veka
Standardi profesionalne sestrinske
prakse (istorijat) II
Društvo MS Amerike 1973 godine je objavilo Standarde sestrinske prakse (prate korake PZN) Uvođenje standarda u Evropi početkom 80-tih godina XX veka (RB za sestrinstvo SZO) Primenjuju se u Americi, Kanadi, Novom Zelandu, Velioj Britaniji, Finskoj...
Standardi predstavljaju bitan uslov za: - uvođenje Sistema kvaliteta u ZN - sigurniji i ravnomerniji razvoj sestrinstva
Prvi standardi sestrinske prakse
Američkog društva sestara: 1. Podaci o zdravstvenom stanju korisnika
prikupljaju se sistematski i kontinuirano
2. Sestrinska dijagnoza proističe iz potataka o
zdravstvenom stanju
3. Plan zdravstvene nege obuhvata ciljeve
proistekle iz SD
4. Plan zdravstvene nege obuhvata prioritete i
propisane sestrinske pristupe da bi se postigli
ciljevi proistekli iz SD
5. Sestrinske aktivnosti omogućavaju participaciju
bolesnika u unapređenju , očuvanu i restauraciji
zdravlja...
ZNAČAJ PRIMENE STANDARDA I
1. predstavljaju predpostavku za razvijanje kvalitetne ZZ (pozitivan uticaj na sve učesnike ZZ)
2. deluju na unapređenje nege svakog pojedinca u sistemu ZZ
3. Pokazuju očekivani kvalitet nege (bolesnik zna šta može da očekuje od ZN
4. povećava odgovornost MS za kvalitet nege
5. Omogućava bolesniku da u okviru svojih mogućnosti izabere instituciju čiji standardi nege i drugih usluga mu najviše odgovaraju
Značaj primene standarda II
6. bolju organizaciju rada uspešniju
kontrolu, manje grešaka u radu
7. objektivno vrednovanje sopstvenog
rada
8. pravilniju i bolju podelu rada na
odeljenju
9. zaštitu od neosnovanih optužbi
10. olakšava Instituciji dobijanje sredstava
u skladu sa planiranim nivoom kvaliteta
usluga
Značaj primene standarda III
11. olakšava finansijerima u okviru ZZ i
ZN i društvenoj zajednici da
racionalnije i u skladu sa kvalitetom
usluga raspoređuju sredstva
namenjena ZZ i ličnom zdravlju
pojedinca
12. razvoju sestrinske teorije i prakse
13. stvaranje baze podataka za
istraživanje
Standardizovana nega ne
treba da bude rigidna i da
ugrožava individualizaciju
nege, jer bi u tom slučaju
standardi gubili svoju humanu
komponentu bez koje se ne
može zamisliti kvalitetna
zdravstvena nega
Vrste standarda (u odnosu na
područje, populaciju)
3. na lokalnom nivou (konkretni, specifični,
za instituciju, oblast, SD ili intervencije
a) standard
negovanja(svi
koraci PZN)
b) standard
profesionalnog
delovanja
1. na nacionalnom
nivou
2. na regionalnom
nivou
STANDARDI NEGOVANJA I
Odnose se na negu koju treba pružiti
svima kojima je potrebna stručna
sestrinska pomoć i obuhvataju sve
faze PZN (utvrđivanje potreba za
negom, DN i KP, planiranje,
realizaciju nege i evaluaciju
PZN kao istraživačka metoda, metoda
organizovanja i sprovođenja zdravstvene
nege je standardizovan (što znači da su sve
faze procesa standardizovane)
Njegova primena u našoj zemlji ne zahteva
ponovnu standardizaciju, već zahteva
potrebu da se implementiranje ovog metoda
zakonski reguliše!
Standardi negovanja II
Standard 1. Utvrđivanje potreba za negom: MS prikuplja podatke o bolesniku i njegovim potrebama za negom
Kriterijumi za Utvrđivanje potreba za negom su: - prioritet u prikupljanju podataka određeni su trenutnim stanjem i potrebama bolesnika
- primena odgovarajućih metoda i tehnika u prikupljanju podataka
- podaci se prikupljaju od primarnih, tercijarnih i sekundarnih izvora
- podaci se prikupljaju kontinuirano u skladu sa promenom stanja pacijenta
- relevantni podaci se dokumentuju
Standardi negovanja III
Standard 2. Postavljanje DN: MS postavlja DN na osnovu analize prikupljenih podataka Kriterijumi za Postavljanje DN su: - DN se postavljaju na osnovu relevantnih podataka - podaci se obrađuju analitičko-sintetičkim putem - u postavljanju DN učestvuju i sestra, bolesnik i njegova porodica kada je to moguće - DN se dokumentuje
Standardi negovanja IV
Standard 3. Postavljanje ciljeva: MS postavlja
očekivane ciljeve za konkretnog bolesnika
Kriterijumi za Postavljanje ciljeva su:
- formulišu se za svaku DN
- treba da su usklađeni sa mogućnostima
bolesnika
- treba da sadržr vremensku odrednicu za
ostvarenje
- ciljevi se dokumentuju
Standardi negovanja V
Standard 4. Planiranje: MS pravi plan nege u
koji unosi intervencije za postizanje
očekivanog ishoda
Kriterijumi za Planiranje nege su:
- plan nege se individualizuje
- u planiranju nege učestvuje bolesnik i
porodica kada je to moguće
- plan odražava savremenu sestrinsku praksu
- plan se dokumentuje
Standardi negovanja VI
Standard 5. Realizacija nege: MS izvodi intervencije predviđene planom nege Kriterijumi za Realizaciju nege su: - intervencije se izvode u skladu sa planom nege - neophodno obezbediti sigurnost bolesnika - dokumentovanje intervencija - dokumentovanje reagovanja bolesnika na intervencije
Standardi negovanja VII
Standard 6. Evaluacija: MS evaluira
napredovanje bolesnika u postizanju ciljeva
Kriterijumi za Evaluaciju su: - sprovodi se tokom i nakon negovanja
- evoluira se efikasnost u vezi sa ishodom
- naknadno prikupljeni podaci se koriste u
svrhu revizije dijagnoza, ciljeva i plana nege
- evaluacija i izvršene korekcije se
dokumentuju
STANDARDI
PROFESIONALNOG DELOVANJA I
Odnose se na dodatna očekivanja od
medicinskih sestara kao profesionalaca koje
ona ostvaruje u skladu sa svojim
mogućnostima (obrazovanjem, položajem,
ulogom u društvu i situacijom) i po potrebi
Najveći doprinos u primeni ovih standarada
treba i mogu da ostvare: dobro obrazovane
vodeće MS u praksi, MS nastavnici, MS koje
vode profesionalne organizacije
Standardi
profesionalnog delovanja II
Sadrže sve bitne elemente ličnih standarda MS
Obuhvataju uglavnom lični doprinos MS u:
1. Unapređenju kvaliteta nege
2. Obrazovanju i usavršavanju osoblja za negu
3. Saradnji sa kolegama i drugim stručnjacima
4. Primeni etičkih normi
5. Istraživanju i ekonomskom aspektu ZN
Standardi
profesionalnog delovanja III
Standard 1. Kvalitet nege: MS sistematski evaluira kvalitet i efikasnost sestrinske prakse
Standard 2. Procena sopstvenog delovanja: MS vrednuje svoju stručnu delatnost u odnosu na standarde profesionalne prakse
Standard 3. Obrazovanje: MS stiče i primenjuje savremena znanja u sestrinskoj praksi
Standardi
profesionalnog delovanja IV
Standard 4. Kolegijalnost: MS neguje
saradnički odnos sa svojim kolegama i
drugim učesnicima u nezi i daje svoj
doprinos profesionalnom razvoju
Standard 5. Etika: Sestrinske odluke i
aktivnosti u odnosu na bolesnika etički
su determinisane
Standardi
profesionalnog delovanja V
Standard 6. Saradnja: MS sarađuje sa
bolesnikom, članovima porodice i zdravstvenim
radnicima u obezbeđivanju zdravstvene zaštite
Standard 7. Istraživanje: MS primenjuje u
praksi rezultate istraživanja
Standard 8. Korišćenje izvora: MS prilikom
planiranja i izvođenja nege razmatra i uvažava
faktore koji se odnose na obezbeđenje
sigurnosti bolesnika, na efikasnost i cenu
koštanja nege
I standardi negovanja i
standardi profesionalnog
delovanja MS sadrže merljive
kriterijume za definisanje
aktivnosti koje treba izvesti i
koji će pokazati da li su i koliko
standardi ispunjeni
Hvala na pažnji!