Obveznice predstavljaju tipičan kreditni vrijednosni papir koji svom vlasniku garantuje vraćanje uloženih sredstava po čvrsto definisanim rokovima uz isplatu odgovarajućih kamata. Izdaju ih nacionalne organizacije, državne vlasti te korporacijski emitenti. Ono što je karakteristično za obveznice je činjenica da se isplata glavnice i kamata reguliše ugovorom o kreditu pri čemu se isplate vrše po tačno utvrđenom redoslijedu. Kamata na obveznice je fiksna što znači da ne zavise od promjene kamatnih stopa na tržištu. Cijena obveznice u principu zavisi od kamatne stope koja se isplaćuje po obveznici, od inflacije i ukupnih privrednih kretanja. Obveznica kao način finansiranja emitenta nosi u sebi pozitivne ali i negativne osobine. U nizu pozitivnih osobina možemo izdvojiti:

niže troškove finansiranja u odnosu na klasične kredite banaka i drugih finansijskih institucija

plaćanje kamate na obveznicu te vraćanje preuzetog duga u poslovnim knjigama predzeća se vodi kao trošak koji je oslobođen poreskih plaćanja

obveznica je u odnosu na prikupljanje sredstava putem emisije vlasničkih hartija od vrijednosti takođet povoljnije sredstvo jer se na ovaj način ne remeti vlasnička struktura firme emitenta

obveznica u sebi često sadrži klauzulu o opozivu, što emitentu omogućava raniji povrat obveznice te vezano sa tim i smanjenje kamatnih troškova koje bi emitent plaćao do krajnjeg isteka emitovane obveznice.

Negativni elementi koje nosi ovaj vid finansiranja mogu se svesti na sljedeće:

- dugoročna obveznica sa sobom nosi veći rizik promjene tržišnih uslova poslovanja. Emitenti se uglavnom osiguravaju na način da ove obveznice u sebi imaju klauzulu opoziva – reotkupa.

- Pošto je emitovanje hartija od vrijednosti regulisano veoma strogim propisima, ono sa sobom nosi značajan rizik po emitenta u slučaju da ne može izvršiti garantovane obaveze u momentu dospijeća plaćanja glavnice i kamata. Ovakve situacije često završe stečajem ili likvidacijom izdavatelja.

Glavni izdavatelji obveznica su javni sektor te privatne kompanije koje na ovaj način brže, lakše i jeftinije dolaze do neophodnih finansijskih sredstava. Učesnici na strani kuplje su opet javni sektor, privatne kompanije te fizička lica koja na ovaj način žele zaraditi.

TRŽIŠTE KAPITALA U BOSNI I HERCEGOVINI

Tržište kapitala BiH je organizovano i regulisano na dva tržišta kapitala, od kojih je jedno u Federaciji BiH, a drugo u RS. Vrijednosnim papirima se takođe trguje na dvije berze, SASE (sarajevska berza) i BLSE (banjalučka berza). Ove dvije berze su organizovane na istim regulatornim principima. U skladu s pravnim propisima koji regulišu upravljanje na tržištima kapitala u BiH, berze su "mjesta na kojima se susreću ponuda i potražnja za vrijednosnim

papirima i trgovanje vrijednosnim papirima, u skladu s prethodno definisanim pravilima." Povezivanje ponude i potražnje za vrijednosnim papirima, proizvodi stope (ili cijene) za vrijednosne papire kojima se trguje. Treća funkcija berze je da osigura informacije o ponudi i potražnji, tako da se trguje tržišnom vrijednošću vrijednosnih papira.

Sarajevsku berzu (SASE) je osnovalo osam brokerskih kuća 13. septembra 2001. Trgovanje je zvanično počelo s prvom aukcijom, u ukupnoj vrijednosti od 3.099,00 KM, 12. aprila 2002. SASE ima tri segmenta sa odvojenim pravilima:

Zvanično kotiranje Kotiranje fonda (kao podsegment zvanične kotacije) Slobodno tržište

U 2014. godini na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 618.943.522,61 KM , što čini 51,38% od ukupnog prometa koji je ostvaren na BH berzama. U sklopu 7.717 transakcija prometovano je 53.568.873 vrijednosnih papira.U ovoj godini putem Sarajevske berze-burze, uspješno je okončano 16 primarnih emisija u ukupnom iznosu od 379.168.193,57 KM

Banjalučka berza (BLSE) ima dva tržišta berzi: zvanično tržište dionica (kotacija) i slobodno tržište dionica. Banjalučku berzu je osnovalo 9. maja 2001. osam banaka i jedna kompanija za obavljanje trgovine vrijednosnim papirima. Komisija za vrijednosne papire RS je izdala operativnu dozvolu Banjalučkoj berzi 9. augusta 2001. Zvanično tržište dionicama ima sljedeće elemente:

Dionice - lista A Dionice - lista B Zatvoreni investicioni fondovi Otvoreni investicioni fondovi Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri, Kratkoročni vrijednosni papiri i Drugi vrijednosni papiri.

Banjalučka berza ostvarila je u 2014. godini promet od 586,8 miliona KM, što je povećanje za 56 % u odnosu na 2013. godinu kada je promet iznosio 375,8 miliona KM. Na rast prometa najvećim dijelom uticalo je povećanje trgovanja obveznicama, koje su činile gotovo polovinu prometa u prošloj godini. Učešće obveznica je u 2014. godini iznosilo 48 %, u odnosu na 21% u 2013. godini.