konferencija hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi ... · javnim dugom tijekom i nakon krize te...

Konferencija Hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta

Zagreb, 8. travnja 2011. http://www.ijf.hr/javni_dug/

Strategije i dobre prakse upravljanja javnim dugom BRIAN OLDEN, Međunarodni monetarni fond; Centar izvrsnosti Ljubljana e-mail: [email protected]

Sažetak:

Globalna financijska kriza naglasila je značaj i potrebu profesionalnog pristupa upravljanju javnim dugom zbog pojave visokih proračunskih deficita, visokih potreba za zaduživanjem i postojećih nepovoljnih kretanja javnog duga u najvećim i najnaprednijim zemljama svijeta. Iako financijska kriza nije u istoj mjeri utjecala na strukturu portfelja javnog duga manje razvijenih zemalja, njene posljedice neizbježno utječu na gospodarstva tih zemalja. Cilj je rada ocijeniti razvoj i inovacije u upravljanju javnim dugom u posljednji dvadeset godina te utvrditi jesu li te promjene dovoljne da stručnjacima za upravljanje javnim dugom osiguraju ispunjavanje financijskih zahtijeva svojih vlada i kvalitetno upravljaju portfeljem javnog duga. U radu se naročito analiziraju inovacije u institucijama, strategije upravljanja javnim dugom u razvijenim i manje razvijenim zemljama, te utjecaj inovacija na poboljšanje upravljanja državnim financijama. U radu se navode dobre prakse upravljanja rizicima koji se primjenjuju u profesionalnom pristupu upravljana financijskom imovinom i obvezama države te značaju cjelovitog pristupa u upravljanju gotovinom i javnim dugom za maksimiziranje učinkovitosti u upravljanju izvorima financiranja.

Ključne riječi: upravljanje dugom, srednjoročna strategija upravljanja dugom, upravljanje rizicima, upravljanje gotovinom, upravljanje financijskom imovinom i obvezama.



Upravljanje javnim dugom prije, tijekom i nakon krize

SANDRA ŠVALJEK, Ekonomski institut Zagreb e-mail: [email protected]

ANA ANDABAKA BADURINA, Ekonomski fakultet Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Upravljanje javnim dugom u većini zemalja Europske Unije, a posebice u zoni eura, snažno se razvijalo u posljednjem desetljeću – zemlje koje su uvele euro zbog odsustva tečajnog rizika postale su izravni konkurenti na tržištu javnog duga, a konkurencija se dodatno zaoštrila smanjivanjem razine deficita i javnog duga. Istodobno, tehnološki je razvoj omogućio brzo i lako trgovanje instrumentima državnog duga. Sve je to utjecalo na promjene u strukturi javnog duga, načinu izdavanja duga i trgovanja dugom, organizaciju upravljanja javnim dugom i njegove ciljeve. Tijekom globalne financijske i ekonomske krize razina javnog duga u Europskoj Uniji naglo je porasla te se upravljanje javnim dugom provodilo u potpuno izmijenjenim okolnostima. Autorice ovog rada proučavaju promjene u načinu upravljanja javnim dugom tijekom i nakon krize te postavljaju pitanje je li, i na koji način, prethodni razvoj upravljanja javnim dugom utjecao na mogućnost i uvjete financiranja država. Također, identificiraju zemlje koje su svoje upravljanje javnim dugom najbolje prilagodile kriznim okolnostima te otkrivaju što je tome doprinijelo. Na kraju, autorice daju kratak osvrt na upravljanje javnim dugom u Hrvatskoj prije i tijekom krize te ga uspoređuju s najboljom europskom praksom.

Ključne riječi: upravljanje javnim dugom, ekonomska i financijska kriza, Europska Unija, Hrvatska.



Projekcije primarnog proračunskog deficita i održivost javnog duga

PETAR SOPEK, Privredna banka Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Gotovo svi makroekonomski pokazatelji mijenjaju se zbog šokova uzrokovanih globalnom financijskom krizom koja se prelila i na javni sektor ozbiljno ugrožavajući njegovu fiskalnu održivost. Cilj je rada procijeniti kretanje primarnog proračunskog deficita i održivost javnog duga u kriznom i postkriznom razdoblju od 2011. do 2015. Za procjenu kretanja primarnog proračunskog deficita koristit će se iskustva zemalja članica EU, a za kretanja javnog duga obaviti dekompozicija na osnovne tokove koji doprinose njegovoj promjeni. Glavna testirana hipoteza je da u razdoblju do 2015. udio javnog duga u BDP-u ne prelazi granicu od 60% propisanu kriterijima iz Maastrichta.

Ključne riječi: javni dug, fiskalna održivost, primarni proračunski deficit, hrvatsko gospodarstvo.



Utjecaj proračunskog deficita i javnog duga na troškove zaduživanja države

ALAN BOBETKO, Hrvatska narodna banka, Zagreb e-mail: [email protected]

MIRNA DUMIČIĆ, Hrvatska narodna banka, Zagreb e-mail: [email protected]

JOSIP FUNDA, Hrvatska narodna banka, Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Održivost javnih financija usko je povezana s analizom utjecaja akumulacije javnog duga na financijska i makroekonomska kretanja. Postojeća literatura sugerira da povećanje državnog deficita i javnog duga utječe na rast kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa, ali empirijski rezultati nisu jednoznačni. U radu će se analizirati učinci fiskalne politike (fiskalni manjak i javni dug) na kretanje razlike prinosa državnih obveznice Hrvatske i usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe uzimajući u obzir razlike njihovim makroekonomskim fundamentima. Cilj rada je utvrditi utjecaj fiskalnih pokazatelja na rast troškova zaduživanja države.

Ključne riječi: javni dug, fiskalni manjak, razlike prinosa na državne obveznice, Hrvatska, zemlje središnje i istočne Europe.



Razvoj tržišta javnog duga i nebankovni financijski sektor u Hrvatskoj

ANTE SAMODOL, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga e-mail: [email protected]

Sažetak:

Cilj je rada utvrditi stupanj razvoja tržišta javnog duga u okviru nebankovnog financijskog sektora. Za provedbu cilja, u radu se analizira struktura javnog duga i povezanost kretanja unutarnjeg duga središnje države s imovinom investicijskih i mirovinskih fondova. Posebice se analiziraju fiskalni uvjeti s obzirom na politiku oporezivanja i upravljanja javnim dugom u odnosu na mogućnost refinanciranja javnog duga unutar nebankovnog sektora te razvoj tržišta javnog duga unutar novčanog i tržišta kapitala. U radu se testira glavna hipoteza o povezanosti kretanja unutarnjeg duga središnje države i imovine nebankovnih financijskih institucija.

Ključne riječi: javni dug, fiskalni uvjeti, nebankovni sektor, upravljanje imovinom.



Tržište javnog duga u Hrvatskoj – pogled institucionalnih investitora

DUBRAVKO ŠTIMAC, PBZ CO OMF e-mail: [email protected]

Sažetak:

Cilj je rada utvrditi u kojoj mjeri obvezni mirovinski fondovi mogu pomoći daljnjem razvoju tržišta javnog duga u Hrvatskoj. Glavna je hipoteza da su mirovinski fondovi postali glavni sudionik i pokretač razvoja tržišta javnog duga. Mirovinski su fondovi najveći dio svoje aktive usmjerili na investicije u instrumente javnog duga, a daljnja potpora za aktivno sudjelovanje uvelike će ovisiti o povećanju doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, ponuđenih novih instrumenata za ulaganje te institucionalno uređenom tržištu javnog duga s jasno definiranim odgovornostima sudionika u procesu izdavanja i trgovini na sekundarnom tržištu. Na temelju analize u radu će se ukazati na moguće trendove i dileme u sudjelovanju mirovinski fondova na tržištu javnog duga.

Ključne riječi: mirovinski fondovi, investiranje, instrumenti, tržište, javni dug.



Utjecaj fiskalne politike na razlike u prinosima državnih obveznica na tržištima u nastajanju

ANTE ŽIGMAN, Hrvatska narodna banka e-mail: [email protected]

BORIS COTA, Ekonomski fakultet Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Razlike prinosa državnih obveznica predstavljaju skupni iskaz razlika u razini razvoja, riziku, očekivanim povratima i drugim bitnim obilježjima država odnosno regija čije prinose na obveznice želimo uspoređivati. Kada govorimo o tome da razlika prinosa predstavlja skupni iskaz razlika između dviju država ili regija, mislimo na skupni iskaz čimbenika koji djeluju na strani ponude i potražnje za obveznicama. To su na primjer: političko okruženje (politički rizici), očekivani povrati, ekonomski rizici, očekivana inflacija i očekivana promjena tečaja, likvidnost, način uklapanja obveznica dotične države u portfelje najvažnijih investitora i slično. Rad identificira utjecaj fiskalnih i ne-fiskalnih čimbenika na kretanje razlike u prinosima državnih obveznica na tržištima u nastajanju, s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Mogućnost izolacije fiskalnih od ne-fiskalnih utjecaja na razlike u prinosima i prepoznavanje naravi fiskalnih utjecaja, može biti od velike važnosti za vođenje fiskalne politike. Dobiveni se rezultat može koristiti za optimizaciju fiskalne politike kako bi se izbjegli negativni utjecaji na (rast) razlike u prinosima tj. na rast troška zaduživanja države. U ovom radu proširuje se pravac istraživanja ispitivanjem ima li struktura financiranja deficita (domaće vs. strano) utjecaja na razlike u prinosima državnih obveznica na tržištima u nastajanju, kako se taj utjecaj očituje na ostale determinante fiskalne politike.

Ključne riječi: fiskalna politika, prinosi, obveznice, javni dug.



Trebaju li Hrvatskoj primarni dileri za državne vrijednosnice?

TONČI KORUNIĆ, Intercapital e-mail: [email protected]

DARIO BJELKANOVIĆ, Intercapital e-mail: [email protected]

Sažetak:

Cilj je rada pružiti pregled razvoja tržišta javnog duga u Hrvatskoj, opisati trenutno stanje, sudionike, prakse izdavanja državnih obveznica te utvrditi mogućnosti i ograničenja uvođenja sustava primarnih dilera (kao formalnih market mejkera). Glavni nalazi rada temelje se na dobrim praksama i ulogama primarnih dilera na sekundarnom tržištu državnih vrijednosnica u zemljama Europske unije, na analizi stanja i prinosa na državne vrijednosnice (obveznice i trezorske zapise) na domaćem tržištu kapitala i na osobnim profesionalnim iskustvima višegodišnjeg aktivnog sudjelovanja na tržištu kapitala.

Ključne riječi: tržište javnog duga, obveznice, trezorski zapisi, primarni dileri, market mejkeri, likvidnost, prinosi.



Tržište novca- mjesto organiziranog trgovanja likvidnošću

RADMILA NIŽETIĆ, Tržište novca Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Cilj je rada prikazati stanje hrvatskog novčanom tržišta i ulogu Tržišta novca Zagreb u promicanju organiziranog i javnog trgovanja likvidnošću. U radu se objašnjavaju promjene u strukturi instrumenata trgovanja, načina upravljanja likvidnošću, pitanju referentne kamatne stope, borbi za osvajanjem bankarskog tržišta i položaju sudionika. Analizirat će se utjecaj države na ponudu i potražnju novca i kretanja kamatne stope, raspored likvidnosti financijskog sustava, ukazati na trendove u budućem funkcioniranju Tržišta novca, zakonskom rješenju i sudbini transparentnog trgovanja u uvjetima novog svjetskog ekonomskog poretka u kojem jača nadzor bankarskog i ukupnog financijskog sustava.

Ključne riječi: tržište novca, sudionici, instrumenti, kamatne stopa, organizirano i izravno trgovanje, upravljanje likvidnošću.



Koordinacija monetarne politike i politike upravljanja javnim dugom

ZORICA RASPUDIĆ GOLOMEJIĆ, Hrvatska narodna banka, Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Hrvatska narodna banka je mjerama i instrumentima monetarne politika dosljedno davala svoj doprinos unaprjeđenju koordinacije s politikom upravljanja javnim dugom. Ostaje zadatak da Vlada i Ministarstvo financija svojim mjerama i instrumentima ostvare značajnije fiskalne prilagodbe i potom zajedno s Hrvatskom narodnom bankom definiraju buduću optimalnu kombinaciju fiskalne i monetarne politike koja će osigurati stabilan gospodarski rast. Cilj je rada pojasniti glavna obilježja i preduvjete koordinacije mjera i instrumenata monetarne politike i politike upravljanja javnim dugom u Hrvatskoj te ocijeniti dosadašnju praksu koordinacije, a posebice u posljednje dvije recesijske godine. U radu se pruža pregled glavnih mjera Hrvatske narodne banke poduzetih u cilju boljeg i lakšeg upravljanja javnim dugom i poboljšanja koordinacije s Ministarstvom financija. Posebice se analiziraju operacije na otvorenom tržištu te ukazuje na potrebu daljnjeg razvoja tržišta državnih vrijednosnica i uvođenja sustava primarnih dilera državnih vrijednosnih papira koji je brojnim zemljama donio značajna poboljšanja i uštede u upravljanju javnim dugom.

Ključne riječi: monetarna politika, politika upravljanja javnim dugom, operacije na otvorenom tržištu, tržište državnih vrijednosnica.



Državna jamstva i javni dug

ANTO BAJO, Institut za javne financije, Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

U Hrvatskoj se od 1996. izdaju državna financijska i činidbena jamstva kao potpora financiranju i povoljnijem zaduživanju trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države. Međutim, državna jamstva rijetko su sastavni dio utvrđenih strategija i ciljeva upravljanja javnim dugom i rizicima. Unatoč stalnom rastu, nepoznata je struktura aktivnih jamstava i njihov utjecaj na javni dug Republike Hrvatske. Glavni je cilj rada utvrditi utjecaj državnih jamstava na rast javnog duga. U radu se naročito analizira visina i struktura izdanih državnih jamstava, dospijeća, ovlasti i odgovornosti za njihovu upravljanje, te uspoređuje struktura jamstava po gospodarskim sektorima sa stanjem njihovih obveza.

Ključne riječi: državna jamstva, dospijeća, upravljanje, javni dug.



Kreditna sposobnost društava od posebnog javnog interesa

MAJA ČULO, Privredna banka Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Cilj je rada analizirati kreditnu sposobnosti trgovačkih društava od posebnog državnog interesa. U radu su testirane hipoteze da su društva prezadužena i kreditno nesposobna. Jedinstvena definicija javnih poduzeća ne postoji, no u praksi zakonom se javnim poduzećima smatraju društva u kojima je država većinski vlasnik ili ima kontrolu, a djelatnost im je pružanje javnih usluga. Društva se u poslovanju trebaju pridržavati načela po kojem su granični troškovi poslovanja jednaki graničnim koristima pruženih usluga i dobara. Procjena kreditne sposobnosti obavit će se metodom horizontalne i vertikalne analize financijskih izvještaja i pomoću financijskih pokazatelja. Korišteni su javno dostupni revidirani i nerevidirani financijski izvještaji objavljeni su na internetskim stranicama Financijske agencije (FINA) i Zagrebačke burze. Sva društva osnovana su kao dionička ili društva s ograničenom odgovornošću. Među glavnim ograničenjima analize je nedostupnost određenih kvalitativnih podataka i nedosljednost u načinu financijskog izvještavanja. Provedenom analizom odbačene su testirane hipoteze.

Ključne riječi: kreditna sposobnost, javna poduzeća, kreditna sposobnost, financijski izvještaji, procjena rizika, financijska analiza, financijski pokazatelji.



Dug lokalnih jedinica i komunalnih društava

MARKO PRIMORAC, Ekonomski fakultet Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Globalna financijska kriza odrazila se na poslovanje lokalnog javnog sektora u Hrvatskoj. U takvim okolnostima, dugu i zaduživanju lokalnih jedinica treba pristupati s posebnim oprezom. Isprepleteno financijsko poslovanje lokalnih jedinica i njihovih komunalnih društava upućuje na potrebu analize konsolidiranih financijskih izvještaja lokalnih jedinica i komunalnih društava s ciljem dobivanja uvida u stvarno financijsko „zdravlje“ lokalnih jedinica. Sukladno tome, osnovni cilj rada je analizirati veličinu i strukturu konsolidiranog lokalnog javnog duga (lokalnih jedinica i komunalnih društava) u Hrvatskoj. U radu se tako prikazuje financijska pozicija lokalnih jedinica upotpunjena informacijama o financijskom poslovanju komunalnih društava, s posebnim osvrtom na veličinu i strukturu njihovih obveza, te bruto i neto duga. Iako postojeći Zakon o proračunu formalno ne predviđa sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja lokalnih jedinica i komunalnih društava, konsolidacija je propisana Međunarodnim računovodstvenim standardima javnog sektora (IPSAS). Primjena navedenih propisa bila bi korisna za dobivanje uvida u ukupnu izloženost lokalnih jedinica izravnim, ali i neizravnim obvezama koje proizlaze iz financijskog poslovanja komunalnih društava.

Ključne riječi: dug lokalnih jedinica, dug komunalnih društava, konsolidacija financijskih izvještaja lokalnih jedinica i komunalnih društava.



Funkcije prijeboja i namire te upravljanje rizicima kao potpora razvoju tržišta kapitala

VESNA ŽIVKOVIĆ, Središnje klirinško i depozitarno društvo d.d. e-mail: [email protected]

Sažetak:

Središnje klirinško depozitarno društvo razvojem sustava poravnanja i namire te upravljanja rizicima postalo je značajan dio infrastrukture tržišta kapitala kojem osigurava stabilan razvoj, integritet i sigurnost. Od 2004. transparentno trgovanje na tržištu kapitala uvelike je rezultat poboljšanja temeljnih funkcija društva. U radu se objašnjavaju usluge društva i njihov utjecaj na razvoj tržišta kapitala, a naročito se obrazlažu poslovi društva vezani uz upravljanje rizicima.

Ključne riječi: depozitorij, nematerijalizirani vrijednosni papiri, poravnanje i namira, korporativne akcije, sustav upravljanja rizicima.



Upravljanje državnom imovinom

GORANA ROJE, Ekonomski institut Zagreb e-mail: [email protected]

Sažetak:

Na temelju dobrih praksi, u radu se analiziraju mogućnosti i ograničenja za upravljanje državnom financijskom i nefinancijskom imovinom u Hrvatskoj. Glavni je cilj rada utvrditi ključne preduvjete u upravljanju državnom imovinom, stanje i dileme u procjeni njene vrijednost i ukazati na mogućnosti i ograničenja njene utrživosti i korištenja za financiranje javnih usluga i otplate javnog duga. U posljednjih petnaest godina u Hrvatskoj se nije dovoljno pozornosti posvetilo institucionalnoj organizaciji, računovodstvenoj evidenciji i utvrđivanju procijenjene vrijednosti nefinancijske i financijske imovine u vlasništvu države. Upravljanje i odgovornost za upravljanje državnom imovinom, ostalo je u sjeni privatizacija i vlasničkog utvrđivanja imovine. Osnivanjem ureda a zatim i Agencije za upravljanje državnom imovinom stvorene su ključne institucionalne pretpostavke za kvalitetno upravljanje. Međutim, otvaraju se nove dileme u pogledu organizacije upravljanja, računovodstvenog priznavanja i procjene vrijednosti imovine, odlučivanja o uporabi i mogućnosti njene utrživosti.

Ključne riječi: državna imovina, vrednovanje, upravljanje, financijski učinak.

konferencija hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi ... · javnim dugom tijekom i nakon krize te...

Documents