Kompresija podataka

Seminarski rad iz predmeta

Informatika i informatike tehnologije

Kompresija podatakaSadraj:

1. Uvod zato smo odabrali ovu temu ? ................................................... 3

2. Kompresija (saimanje) podataka pojam .............................................. 4

2.1. Svrha i postupci saimanja ............................................................... 4

2.2. Zaboravljivi postupci saimanja (s gubitcima) ................................. 4

2.2.1. JPEG ....................................................................................... 52.2.2. MPEG ..................................................................................... 6

2.2.3. MPEG Audio Layer ................................................................ 6 2.3. Nezaboravljivi postupci saimanja ( bez gubitaka) ......................... 62.3.1. RLE ......................................................................................... 7

2.3.2. Huffmanov postupak .............................................................. 7

2.3.3. Lempel- Ziv postupak ............................................................ 8

3. Programi za saimanje podataka ............................................................ 9

3.1. ARJ .................................................................................................. 9

3.2. WinZIP ............................................................................................ 9

3.2.1. Kreiranje novog Zip. File-a ................................................... 11

3.2.2. Otvaranje .Zip datoteke ......................................................... 12

3.2.3. Pregledavanje .Zip datoteke .................................................. 12

3.3. WINRAR ........................................................................................... 13

4. Zakljuak .............................................................................................. 15

Literatura .................................................................................................. 16

UVOD:

Tema koju smo izabrali za seminarski rad kao to ste ve imali priliku vidjeti zove se '' Kompresija podataka''

Cilj koji elimo postii je da na najjednostavniji mogui nain obradimo ono s ime su se vjerujemo ve mnogi koji koriste raunalo i rade neto na njemu i susreli ali im pojam kompresija nije toliko poznat pa o tome nisu niti previe razmiljali.

Seminar smo podijelili na nekoliko dijelova: uvod, razradu seminara i zakljuak. U razradi smo se nastojali drati na samim injenicama kako nebismo optereivali itatelja s nepotrebnim podacima i omoguili mu lako svaladavanje teksta, pa samim time i cjelokupnog pojma kompresije podataka.

Kako seminar nebi bio suhoparan nastojale smo na slikovit nain i uz pomo primjera to bolje pribliiti nau temu.

2. KOMPRESIJA (SAIMANJE) PODATAKA POJAM

Saimanje podataka ili kompresija (engl. data compression) je proces smanjivanja potrebnog fizikog prostora za pohranu podataka kroz koritenje odreenih metoda za zabiljeavanje podataka. Osnovna jedinica obrade je datoteka i ovisno o tipu datoteke unutar datoteke se pojavljuju odreena ponavljanja koja je mogue na medij za pohranu zapisati samo jednom i onda samo zabiljeiti gdje se ponavljanje jo javlja. Na taj nain mogue je znatno smanjiti potreban prostor za pohranu to ovisi o strukturi i vrsti datoteke.

No ipak najjednostavniji nain kojim bi mi to nekom objasnili moe stati u jednu reenicu, a to je: Kompresija podataka je postupak saimanja jedne ili vie datoteka u jednu, koja bi u pravilu trebala biti manja od poetne odnosno poetnih datoteka. PRIMJER: Kada bi mi niz BBBBBBBBBB koji bi zauzeo 10 bajta u memoriji zapisali kao 10 B to bi zauzimalo samo 3 bajta, za to bi mogli rei da smo saeli podatke. 2.1. SVRHA I POSTUPCI SAIMANJA

SVRHA:

1. Uteda prostora u memoriji

2. Uteda vremena prijenosa velike koliine podataka na daljinu.

ZABORAVLJIVIPOSTUPCI

NEZABORAVLJIVI

2.2. ZABORAVLJIVI POSTUPCI SAIMANJA (S GUBITCIMA)

Saimanje podataka sa gubitcima (eng. lossy compression) je nain saimanja podataka sa stanovitim prihvatljivim gubicima.

Komprimiranje uz gubitak informacijskog sadraja ne jami da komprimirani zapis sadri cjelokupan informacijski sadraj ulaznih podataka nad kojima je izvreno komprimiranje, ali trebao bi sadravati (tj. pohraniti) "bitan dio" izvornog sadraja tih podataka. Dakle, dekomprimiranjem zapisa koji je nastao komprimiranjem uz gubitak informacijskog sadraja, obino se ne dobiva rezultat koji bi bio identian polaznom informacijskom sadraju; ali da bi neka metoda komprimiranja (i dekomprimiranja) bila prihvatljiva, taj proces - usprkos gubitku nekih informacijskih sadraja - mora pohraniti "bitne elemente" polaznog sadraja.

Zaboravljvi postupci saimanja omoguuju djelomino obnavljanje poetnog podatka. Tim postupkom saimanje moe biti i desetak puta bolje. Najee se upotrebljava kod saimanja slika i video zapisa (multimedija). Kompresijom u ove (i sline) formate, dobiva se datoteka manje veliine, ali i manje kvalitete. Upravo ga to ini idealnim za multimediju, ali isto tako i nemoguim kod binarnih datoteka, kod kojih ne smije doi do gubitka informacija.NORME (STANDARDI) za zaboravljivo saimanje su:

1. JPEG ( eng. Joint Photographic Expert Group)

2. MPEG ( eng. Motion Pictures Expert Group)

3. MPEG (eng. Audio Layer 3)

2.2.1. JPEG

JPEG (eng. Joint Photographic Experts Group) je meunarodni standard za kompresiju statikih slika uveden 1992. godine.Predstavlja normu za zaboravljivo saimanje kojom moemo smanjiti veliinu pohranjene slike i do deset puta, bez zamjetnog pogoranja kvalitete slike.

Najee upotrebljavan format za rad sa slikama u boji kao i za crno-bijele slike. Dakle, koristi se za fotografije, naturalno slikarstvo i sline primjene, a nije pogodan za tekstove, jednostavne crtee i tehnike crtee. Zanimljivo je da se crno-bijele slike manje komprimiraju nego slike u boji; crno-bijela slika zauzima samo 25% manje prostora od slike u boji, a ne 66% koliko bi moda oekivali.Potreba za ovim standardom dolazi od injenice da omjer kompresije za metode bez gubitaka (Huffman, LZW, aritmetiki kodovi) nije dovoljna za kompresiju slike i videa, osobito kada je distribucija vrijednosti pixela relativno jednolika.

Jedna od pogodnosti JPEG-a je u tome to se proces kompresije moe fino podesiti ovisno o potrebama, tj. moe se nainiti potrebni kompromis izmeu kvalitete slike i veliine datoteke. Gubitak kvalitete slike odreuje se stupnjem saimanja podataka. Program trai pixsele koji imaju otprilike istu vrijednost boje i svjetline. Nakon toga zapie podatke za prvi piksel i podatke koliko se piksela to ponavlja. Tako se podatak o snimku komprimira i tedi se prostor na memorijskoj kartici. Kada se tako komprimirani zapis otvori na raunalu, program oitava prvi piksel i podatke o ostalim sa istom vrijednou te ih tako slae u sliku. Meutim, prilikom ovakve kompresije dolazi do gubitaka podataka jer svaki piksel nema jednaku vrijednost ve program trai, recimo tako, slinost izmeu njih. Kod rekompresije program vie ne moe oitati originalne podatke te se javljaju zamuenja odnosno "plivajui rubovi". to je stupanj saimanja vei to je vidljiviji gubitak kvalitete slike i obratno.

Najvea prednost je u bitno manjem zauzimanju memorije, to znai da je prikladan za arhiviranje ali i za jednostavniju razmjenu putem informatikih mrea ili mail-ova.

Ne podrava prozirnost i animaciju. Ekstenzija dana JPEG grafiim datotekama dobiva ime .jpg ili .jpeg.

Ovim slikama (slika 1.,2.,3.) htjeli smo prikazati ono to smo rekli o JPEG kompresiji. to je stupanj kompresije vei, to je i gubitak na kvaliteti vei.

Slika 1. 2. 3. Oblici kompresije 2.2.2. MPEG MPEG (eng. Motion Pictures Experts Group) predstavlja normu za saimanje pokretnih slika, odnosno videa (''motion picture compression'').

Temelji se na JPEG normi za saimanje nepokretnih slika i postupka usporedbi dviju slika u nizu. Normom je predvieno samo zapisivanje razlika izmeu dviju uzastopnih slika.

Koristi se injenicom da su slike, koje slijede jedna za drugom, a dio su nekog videa, u mnogoemu sline.Nedostaci se sastoje u tome to je potrebno puno prorauna za obnavljanje kompresovane sekvence (filmskih kadrova povezanih u cjelinu), vrlo je teko editovati MPEG sekvencu na nivou pojedine sliice.

Ekstenzija dana MPEG datotekama je .mpg.

2.2.3. MPEG Audio Layer 3

Omoguava saimanje zvunih zapisa. ak do omjera 1:100 mogue uz zadravanje relativno visoke kvalitete zvunog zapisa.

Ekstenzija koji datoteka dobiva u ovom MPEG-u je .mp3.

MP3 format vjerojatno je najraireniji oblik kompresije zvunog zapisa na Internetu. Glazba se komprimira da bi zauzela manje resursa, a posredno da bi je bilo lake i bre prenositi raznim medijima (CD-ima na kojima se nalazi daleko vie glazbe ili putem Interneta), tj. da bi se mogla koristiti u mp3 sviraima.. MP3 kao i svaka druga kompresija radi na principu izostavljanja podataka iz datoteke, ipak ju inei subjektivno identinom - iz njih se uklanjaju dijelovi koje ljudsko uho ne registrira temeljem opsenih istraivanja na polju psihoakustike.2.3. NEZABORAVLJIVI POSTUPCI SAIMANJA ( BEZ GUBITAKA)

Saimanje podataka bez gubitka (eng. lossless compression) nain je saimanja kod kojeg ne dolazi do gubitka podataka i kvalitete informacija, to znai da se u cijelosti pohranjuje polazni informacijski sadraj.

Postupak je u potpunosti reverzibilan, to znai da datoteka komprimirana ovim nainom saimanja, kada se dekomprimira, potpuno odgovara izvoru (originalnoj datoteci).

Komprimiranje bez gubitaka/umanjenja informacijskog sadraja mora se koristiti u onim sluajevima kod kojih je svaki bit polaznog sadraja neophodan da bi taj sadraj bio upotrebljiv.

PRIMJER: Za to su karakteristine datoteke stanja bankovnih rauna, takve su i datoteke koje sadre programe (prevedene/izvodive, ili pak izvorne); jer gubitak makar i jednog bita programa (koji bi se dogodio u procesu komprimiranja), mogao bi uiniti program neupotrebljivim.

NORME ZA NEZABORAVLJIVO SAIMANJE:

1. RLE (eng. Run Length Encoding)

2. Huffmanov postupak

3. Lempel Ziv postupak

2.3.1. RLE

RLE (eng. run lenght encoding)-je vrlo jednostavna metoda koja koristi injenicu da se u mnogim datotekama esto nalazi niz istih znakova koji se pojavljivaju te se nastoji njih zamjeniti specijalnim znakovima ili kodom.

PRIMJER: Ukoliko nam se u datotekama pojavljuje niz AAAAAAAA, kako ih ne bi nepotrebno ispisivali mi koristimo specijalni znak, a to je 8A.

Slika 4. Prikazuje jo jedan primjer Run Length koda. Imamo priliku uoiti kako se u ovom primjeru esto pojavljuju nule, kako one ne bi bespotrebno zauzimale prostor u memoriju, uz pomo koda smanjuje se koliina memorije.

Slika 4. Run-length kod

Znaajne karakteristike RLE-a su: lako se implementira, software-ski ili hardware-ski, vrlo je brzo, lako se provjerava, ali ima ograniene mogunosti kompresije,jer postoji vrlo malo uzastopnih ponavljanja istog znaka u podacima, dakle nije ba djelotvoran.

2.3.2. HUFFMANOV POSTUPAK

Ovaj algoritam je razvio D.A.Huffman i temelji se na injenici da se neki znakovi pojavljuju ee nego neki drugi. To je najstariji postupak saimanja.Njemu se pripisuju kodovi razliite duljine razliitim znakovima. Time znak koji se pojavljuje esto kodiramo jednim ili s dva bita, a onaj koji se rijetko pojavljuje s vie od dva bita. Nedostatak je to to kodiramo znakove, a ne skupine znakova.

Algoritam se temelji na osnovi izgradnje binarnog stabla, gdje se svakom elementu tog stabla pridruuje nova kodna rije odreena pozicijom znaka u stablu. Najee ponavljani znak postaje korjen stabla i njemu se pridruuje najkraa kodna rije, dok kodna rije najrjee ponavljanog znaka moe biti i dvostruko dua od samog znaka.

Primjer saimanja podataka pomou Huffmanovog postupka moete vidjeti na slici 5.

Slika 5. Huffmanovo kodovanje

2.3.3. LEMPEL ZIV POSTUPAK

Lempel-Ziv postupak pripisuje kodove itavim nizovima znakova pa dugaki niz znakova zamjenimo jednim kodom, pri emu imamo tablicu ili rijenik kodova. S obzirom da kodira skupine znakova, moemo za njega rei da je djelotvornost poveana u odnosu na ostale postupke.

On spada pod entropijsko kodovanje.

Slika 6. prikazuje kako se uz pomo kodne tablice daje odreenim znakovima samo jedan njima prikladan kod.

Slika 6. Kodovanje kodnom tablicom Navedeni postupci saimanja su nezaboravljivi tj. bez gubitka podataka. Iz saetog oblika uvijek moemo obnoviti izvorni podatak. 3. PROGRAMI ZA SAIMANJE PODATAKA

Najpoznatiji programi koji se koriste za saimanje podataka kod osobnih raunala su: ARJ, GZ, LHARC, LZS, LZSS, LZW, PAK, PKZIP, RAR...

Iako su ovo najpoznatiji programi, mi smatramo kako su ipak u ove prethodno nabrojane veini korisnika raunala najpoznatiji ARJ, WinZIP i RAR. Stoga smo odluile kako emo u daljnjem dijelu seminar objasniti upravo njih i itateljima dobliiti ono njima pomalo poznato.

Kreemo

3.1. ARJ

Omoguava korisniku pohranjivanje jedne ili vie datoteka u kompresiranom formatu. Osobito dobar za kompresiju baza podataka, grafickih datoteka i velikih dokumenata. Nazvan po Americkom programeru Robertu Jungu. Ekstenzija koju imaju datoteke je .arj.3.2. WinZIP

Slika 7. WinZIP Za sve one koji jo ne znaju za WinZip program,slijedi zanimljivo objanjenje, saznat e te emu slui, zato, kako i odgovore na mnoga druga pitanja.Zip datoteke su "arhive" koje se koriste za distribuiranje i pohranjivanje datoteka. Zip datoteke sadre jednu ili vie datoteka. Obino su datoteke koje su "arhivirane" u Zip su komprimirane da bi zauzimale manje prostora. Zip datoteke omoguavaju laki prijenos grupe datoteka i korigranje ovih datoteka je mnogo bre. WinZip omoguava korisnicima rad s arhivama.

WinZip je najjednostavniji i najpopularniji program za komprimiranje datoteka. Pomou ovog programa moe se velika datoteka komprimirat u datoteku manjeg kapaciteta ili se vise datoteka moe komprimirati u jednu. Najvea pogodnost programa Winzip je ta da se omogui bri prijenos podataka (npr. download s interneta, FTP-a, slanje e-maila...) i arhiviranje podataka koji se vie ne koriste, a moda e nam katkad zatrebati. Kada bismo mi slali svaku datoteku pojedinano izgubili bismo puno online vremena, a ovo je ipak bolji nain.

Ukoliko nemate WinZip, spojite se na Internet i skinite ga sa bilo koje shareware download stranice.

Slika 8. prikazuje prozor WinZIP-a u kojem se nalaze naredbe za sve operacije koje ovaj program moe napraviti. Prozor se sastoji od trake izbornika, trake sa alatima, prozora u kome vidimo spisak svih datoteka datog programa ili mape i na samom dnu statusne trake u kojoj vidimo aktivnost koja se upravo odvija.

Slika 8. Prozor WinZIP-a

Ukratko emo objasniti to koji alat prozora znai:

Je dugme kojim pokrecemo proces komprimiranja /zipovanja/ i pohranjivanja datoteke u vlastitu arhivu. Proces saimanja moemo pokrenuti na dva naina, i to tako sto na ikonu datoteka kliknemo desnim dugmetom mia te odaberemo neku od varijanti koje dobijemo na otvoru za dijalog ili otvorimo neki od datoteka u prozoru WinZip-a te proces zipovanja pokrenemo ovim dugmetom.Je dugme kojim pokrecemo proces dekomprimiranja /zipovanja/ datoteka koje imamo vec pohranjene u vlastitoj arhivi. Naravno dekomprimirati mozemo vec ranije komprimirane datoteke. Znati emo ih po njihovoj ikoni ali i po tome to imaju ekstenziju .zip.Dugme Wizard /vodic/ koristimo ako nismo sigurni u ono to radimo onda imamo mogunost raditi to uz pomo jednog vodia koji nam u nekoliko koraka obavi sav potreban posao dok je nasa zadaa samo da izvrimo odabir datoteke i mjesto pohranjivanja.

Pomou ovoga dugmeta mozemo kreirati pristupni put prema nekoj datoteci koju smo ranije dekomprimirali te pohranili na neki od kataloga ili mapa.Dugme Open slui nam da otvorimo vlastitu arhivu te u njoj pronaemo datoteku koju smo odlucili koristiti.Postoji jo jedan nain objanjenja to se dogaa ukoliko elimo kreirati,otvoriti ili pregledati zip-ovanu datoteku.

3.2.1. KREIRANJE NOVOG .ZIP FILE-A

Novu .zip datoteku moemo kreirati tako da kliknemo na gumb ili odemo u izbornik File > New archive. Pojavit e nam se ovakav prozor:

Slika 9. Prozor u kojem kreiramo novu datoteku

U "File name" upisujemo ime arhive koju elimo kreirati a ne ime datoteke koju zelimo kompresirati. Kada to napravimo otvorit e nam se slijedeci prozor.

Slika 10. Prozor za izbor datoteke za kompresiranje U ovom prozoru izabiremo datoteke koje elimo kompresirati. Tu jo moemo podesiti jainu kompresije i jo neke postavke. Kada smo sve datoteke dodali naoj arhivi, arhiva je ve gotova, vraamo se u poetni prozor gdje e te datoteke biti prikazane u prozoru programa. Jednostavniji nain da stvorimo arhivu je da u Exploreru oznaimo eljene datoteke te da desnim klikom mia odaberemo opciju "Add to archive".3.2.2. OTVARANJE .ZIP DATOTEKE

Novu .zip datoteku moemo otvoriti tako da kliknemo na gumb ili odemo u izbornik File > Open archive. Pojavit e nam se isti prozor kao kad stvaramo novu arhivu ali sad emo u File Name upisivati ime .zip datoteke koju elimo pogledati detaljnije ili raspakirati.

Ako elimo tu .zip datoteku koju smo otvorili i prebaciti na nae raunalo napraviti emo slijedee. U glavnom prozoru ne smije biti oznaen niti jedna datoteka jer u protivnom e samo ta datoteka biti prebaena na nae raunalo. Znai otvorili smo .zip datoteku kako je gore navedeno i kliknemo na gumb Extract ili odemo u izbornik Actions > Extract. Pojavit e nam se slijedei prozor:

Slika 11. Prozor za odabiranje datoteke 3.2.3. PREGLEDAVANJE .ZIP DATOTEKE

Datoteke unutar .zip datoteke moemo i pregledavati tako da uope nemamo potrebu raspakirati cijelu .zip datoteku kako bi vidjeli npr. neki tekst koji se nalazi unutar .zip datoteke. To se radi na slijedei nain. Na primjer imamo datoteku Example.zip (slika.1) i unutar nje se nalazi file ReadMe.txt kojeg bi htjeli proitati a ne elimo raspakirati cijelu .zip datoteku na nae osobno raunalo. Tada kliknemo jedanput na taj file i kliknemo na gumb ili odemo u izbornik Actions > View. Pojavit e nam se slijedei izbornik:

Slika 12. Prozor za izabir datoteke koju elimo pregledati To je bilo sve o najjednostavnijem nainu kako upotrebljavati program WinZip.

3.3. WINRAR

Slika 13. WinRAR Firma win.rar GmbH osnovana je 2002. godine kao zvanini predstavnik za RARLAB proizvode i od tada se obavezala na pozicioniranje RAR-a kao standardnog alata za kompresiju. Svoju misiju, ova firma je definirala kroz tenju da svakom od korisnika prui mogunost svakodnevnog koritenja ekspertskog znanja koje je ugraeno u WinRAR. Intenzivno irenje baze korisnika proizvoda win.rar GmbH zasniva na predanom i konstantnom radu na poboljanju softvera i pruanju podrke visoke kvalitete. WinRAR je shareware, koji predstavlja vrlo moan alat za kompresiju, pri emu u sebi ima integrirane dodatne funkcije koje pomau pri organiziranju kompresiranih datoteka.

Jedna od prednosti koju ima RAR format je u tome to u prosjeku ima od 8 do 15 posto veu kompresiju od ARJ i ZIP formata, to znai da u arhivu iste veliine moete staviti vie kompresiranih podataka. Nije to neka prednost ako dobijate sve podatke arhivirane na CD diskovima, meutim ako uglavnom skidate kompresirane datoteke sa interneta, tada je jako koristan. to znai da kreiranjem manjih arhiva, WinRAR dobija na brzini to pored utede prostora na disku i trokova prenosa, stvara veliku utedu i u vremenu.

WinRAR podrava sve najpoznatije kompresijske formate koje bez problema moe otpakirati a to su: RAR, ZIP, CAB, ARJ, LZH, ACE, TAR, GZip, UUE, ISO, BZIP2, Z i 7-Zip. to znai da je jako moan, jer moe otpakirati i ARJ i ZIP.

WinRAR dozvoljava lako dijeljenje arhiva, omoguavajui njihovo uvanje na nekoliko razliitih diskova.

A to je najbitnije da omoguava sigurnost podataka koje se alju putem web-a, jer ima 128- bitnu enkripciju lozinke i tehnologiju putem autentikacije potpisa.

Jo neto to nismo navele je i to da prije objanjeni WinZIP i sada WinRAR su jedini alati za kompresiju koji posjeduju svoj vlastiti algoritam za kompresiju, jer veinu ostalih alata koristi neiji tui algoritam. (kao na primjer UHARC).

Slika 14. prikazuje izgled prozora programa WINRAR-a u kojem moete obavljati razliite naredbe pomou njegovih alata, kao npr:

Command Prompt linija (koju slobodno moemo upotrijebiti uz suglasnost autora WinRAR-a za izradu alata za kompresiju u nekom programskom jeziku). WinRAR Command Prompt, posjeduje podosta opcija za kompresiju datoteka, direktorija, volumena

Wizard (arobnjak za kompresiju) Skeniranje datoteka unutar arhiva u potrazi za virusom.

Popravak oteenih arhiva

Konvertiranje arhiva u SFX format (vrlo moan alat) Pronalazak odreenih datoteka u arhivi Razne informacije o odreenoj arhivi Detaljno kreiranje izvjetaja Zatita arhiva od raznih teta (izvrstan alat) Postavljanje lozinke na odreenu arhivu Zakljuavanje i komentiranje arhive

Slika 14. Prozor WINRAR-a

Program e vam omoguiti podeavanje svih vie-manje standardnih opcija. Izgled glavnog prozora (odnosno liste arhiva i datoteka unutar arhiva, koja zauzima najvei dio glavnog prozora), tipovi arhiva koje treba asocirati sa WinRAR-om, toolbar i dugmie koji e biti prikazani, tipove datoteka koje e interni pregled prikazivati, odnosno koje e se otvarati u posebnim programima

ZAKLJUAK:

Ovu temu iz informatike smo izabrali kako bi se jo bolje upoznali s programima koje koristimo skoro pa svakodnevno ali im ne pridajemu preveliku vanost iako bez njih sluenje naim raunalom nebi bilo jednostavno kao to je to danas.

Moemo se usuditi pa otvoreno rei da veina ljudi koja se slui raunalom ne zna to je kompresija iako se, ako ne ostalim kompresijskim programima onda barem winzipom i winrarom uestalo slui. To je ta naa ljudska glupost niti malo se ne trudimo saznati kako to radi ( funkcionira), bilo da je to nekakav raunalni program ili bilo to drugo.

U dananjem vremenu svi tee za poveanjem slobodnog vremena i veom plaom. Rjeenje za taj problem je INFORMATIKA tj. SLUENJE RAUNALOM, jer ako se znamo sluiti raunalom to nam uvelike skrauje nae radno vrijeme, a kako ivimo i u informatikom vremenu to nam donosi i veu kvalifikaciju za nekakav eljeni, dobro plaeni posao.

S obzirom da ljudi prate trendove bilo to modne ili trend nove tehnologije tako bi trebale pratiti i trend budunosti,odnosno trebali bi svi sve vie i vie proirivati svoje informatiko znanje pa makar i onima nama na prvi pogled nebitnim programima jer ulaganje u znanje je ulaganje u nau bolju budunost.

Nadamo se da smo uspjeli naim seminarskim radom ostvariti zacrtani nam cilj i jo bolje objasniti ono to je ve poznato, ali se ipak o tome malo zna.

Literatura: .Saimanje podataka ,http://bs.wikipedia.org/wiki/Sa%C5%BEivanje_podataka, 01.04.2008

Multimedijalni sistemi Lossless image compression. Elektrotehniki fakultet. Banja Luka http://dsp.etfbl.net/multimedia/studenti/2006/micic_males_ciganovic.doc, 19.03.2008

Novak, N., Mesari, J., Zeki-Suac, M., Duki, B. Nastavni materijali za kolegij

Informatika, Ekonomski fakultet u Osijeku,

http://www.efos.hr/informatika/preddipl/p5_7i8.pdf -, 10.03.2008.

Ani Amii, Branko itko, Uvod u raunarstvo htttp://www.pmfst.hr/~bzitko/nastava/ur/ur_05_komprimiranje.ppt, 31.03.2008

http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/MP3/kompresija/kompresija.htm www.eudict.com/indexHr.php?lang=croeng&word=saimanje%20(kompresija)%20podataka

28k Tehniki izvjetaj, Toni Ani i Eugen Gervais, Zagreb, 1999. http://dosl.zesoi.fer.hr/seminari/1998_1999/anic-gervais/jpeg.htm http://www.eurekais.com/tutorials/aazip/aazip.htm#intro Winrar,Franjo Boras - http://zekoservisi.blog.hr/2007/04/1622462016/winrar-370.html http://www.info.ba/tekst.aspx?id=220 http://www.recenzije.hr/program-tjedna/program-tjedna/winrar-3.70/

PAGE 16