komentar_allahovih_lijepih_imena prof sanel ramić

V elid b. Mahmud b. Hasan, rahimehullah, kazao je: "Kada vidi da ljudi hrle za dunjalukom, ti pohrli ka Allahu. Kada vidi da se drugi bogate dunjalukim blagom, ti se obogati spoznajom Allaha. Kada su drugi bliski sa svojim voljenima, ti budi blizak Allahu. Kada se dodvoravaju svojim vladarima i velikanima, ti se priblii Allahu. Kada se pokore svojim prohtjevima, ti se pokori Allahu. Budi uvijek uz Allaha i idi uvijek ka Allahu!"

~KOMENT AR ALLAH OVIH LIJEPIH IMENA~

KOMENTAR ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA Sanel Rami

Recenzenti:

Lektor: Korektura i DTP: Dizajn:

Izdava: v

Stampa:

mr. Emir D emir mr. Elvedin Huseinbai

Sumeja uri . Saraj Saraj

Unija demata u BiH Amos Graf

Tira: 300 primjeraka Sarajevo, 201l.g. l 1432. h.g.,

ClP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 28-23-254

KOMENTAR Allahovih lijepih imena. Knj. l/ [sastavio] Sanel Ram i. -Sarajevo : Unija demata u BiH, 2011. - 453 str.; 24 cm Bibliografija: str. 445-446; bibliografske i druge biljeke uz tekst. ISBN 978-9958-664-01-4

l. Rami,Sanel

COBISS.BH-ID 18926342

Knjiga l

SARAJEVO, 2011.G. l 1432. H.G.

UVOD

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Zahvala pripada samo Allahu, Njega hvalimo i samo od Njega pomo i oprost traimo. Allahu se utjeemo od zla nas samih i naih loih djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne moe odvesti, a koga u zabludi ostavi, niko ga ne moe uputiti. Svjedoim da nema drugog istinskog boanstva, koje zasluuje ibadet, osim Allaha Jednog, koji sudruga nema. Svjedoim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik. Uzvieni Allah je rekao:

"O vi koji vjerujete, bojte se Allaha istinskom bogobojaznou i ne umirite osim kao muslimani." 1

"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom ijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi."2

., J..,

"O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i samo istinu govorite. On e vam

vaa djela ispravnim uiniti i grijehe vam vae oprostiti. Onaj ko se

1 Ali lmran, 102. 2 En-Nisa', l.

5

Komentar Allahovih lijepih imena

Allahu i Njegovom Poslaniku pokori, on e uistinu pobijediti velikom pobjedom."3

Hvala Allahu, Plemenitom, Dareljivom, Milostivom, koji je olakao da knjiga "Komentar Allahovih lijepih imena" - jedna od prvih knjiga napisanih na bosanskom jeziku koja zasebno obrauje ovu temu - ugleda svjetlo dana na ovim naim prostorima. Knjiga koja je pred vama, cijenjeni

itaoci, je knjiga koja se bavi najvelianstvenijom spoznajom - spoznajom Allaha, Gospodara nebesa i Zemlje. Ovo je djelo koje upotpunjuje potrebu svakog muslimana, jer se tie teme za kojom imaju potrebu sva razumna bia. Vjera islam je sistem koji ureuje cjelokupan ivot kako pojedinca tako i zajednice, vjera koja obuhvata sve segmente i detalje ljudskog ivota, i ini ga sretnim, radosnim i zadovoljnim, pa makar posjedovao malo dunjalukih dobara. Onaj koji ne uredi i ne uskladi svoj ivot po ispravnom vjerovanju koje nalae vjera islam, takav e imati teak i

muan ivot, bit e nesretan i nezadovoljan, pa makar posjedovao mnogo od dunjaluka.

Tevhid-.

Allahova jednoa je najznaajniji temelj islama, na njemu je izgraena kompletna vjera i njeni propisi. Nemogue je da ovjek ue u islam i postane musliman a da ne potvrdi i ostvari tevhid, Allahovu jednou, i to da je samo On, subhanehu ve te'ala, zasluan da se oboava, a u isto vrijeme da negira sva lana boanstva koja se oboavaju mimo Njega, tebareke ve te'ala. U ovaj tevhid Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozivao je stanovnike Mekke trinaest godina. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazivao je na njega, njemu pozivao, na njemu odgajao svoje ashabe, sve do posljednjeg trenutka svoga mubarek ivota. Vanost tevhida ogleda se u tome da je Allah, tebareke ve te'ala, zbog njega stvorio i nebesa i Zemlju, slao poslanike, sputao knjige, stvorio Dennet i Dehennem, ljude i dinne, zbog njega su neki sretni, a neki nesretni. Zato je velika obaveza na pojedincu da traga za nainima koji vode ka postizanju ovog ispravnog vjerovanja i velike spoznaje u ivotu.

Postoje tri vrste tevhida: l.Tevhidur-rububijje, izdvajanje Allaha u stvaranju, odredbi i

odravanju; 2.Tevhidul-uluhijje, da se samo On Allah, oboava;

3 EI-Ahzab, 70-71.

6


3.Tevhidul-esma'i ves-sifat, da On posjeduje lijepa imena i savrena svojstva.

Bitno je napomenuti da su sve tri vrste tevhida meusobno povezane. Svaka vrsta je neodvojiva od druge. Otuda onaj koji potvrdi samo jednu ili dvije vrste tevhida, a ne potvrdi ostale - nije vjernik. Iz navedenog vidimo kolika je obaveza poznavati i vjerovati u ove vrste Allahove jednoe. Postoje mnogi dokazi koji potvruju ove tri vrste tevhida, a za svaku vrstu navest emo po jedan dokaz.

"Upitaj: 'Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije su djelo sluh i vid, ko stvara ivo iz neivog, a pretvara ivo u neivo, i ko upravlja svim'? 'Allah!', rei e oni, a ti reci: 'Pa zato Ga onda ne oboavate?"'4

"Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali a da mu nismo objavili: 'Nema istinskog boga osim Mene, zato Mene oboavajte!"'5

..

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi."6 U toku komentara Allahovih lijepih imena, uz Allahovu pomo,

pojasnit emo ove vrste tevhida, jer je svrha izuavanja Allahovih lijepih imena da se spozna Onaj koji je zasluan da se oboava, na nain kako to On, delle delahu, trai od nas.

Tokom studiranja u Medini, gradu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izuavali smo ovo veliko poglavlje o Allahovim lijepim imenima. Nakon prvih predavanja dobio sam veliku elju da po povratku u svoj rodni grad, Sarajevo, ponem, uz Allahovu pomo, odravati halku i

4 Junus, 31. 5 EI-Enbija, 25. 6 v ...,Es-Sura, ll.

7


tako pokuam prenijeti znanje koje sam stekao iz ovog velikog poglavlja islamskog vjerovanja. Allah je odredio da se to i obistini, tako da sam nakon zavrenog studija imao priliku da na nekoliko mjesta ili mesdida odrim ovaj serijal predavanja o Allahovim lijepim imenima, a jedno od tih mjesta svakako je i damija "Kralj Fahd", gdje su jo uvijek u toku

sedmina predavanja. Molim Allaha, subhanehu ve te'ala, da je uini blagoslovljenom i mjestom gdje e se stjecati znanje i izuavati Allahova vjera. U toku predavanja, i nakon njih, mnoga moja braa izrazila su elju i traila od mene da ova predavanja, koja su snimljena, stavim na papir, odnosno da napiem knjigu, od koje e se prije svega oni okoristiti, a zatim i ire mase koje nisu imale priliku sluati predavanja. Ukaziyali su na veliku potrebu za tim i veliki nedostatak pojanjenja ove tematike na naim prostorima. Lino smatram da je velika potreba za djelom koje obuhvata ovu velianstvenu spoznaju, pojanjavajui je na nain kako su to razumijevale prve, zlatne generacije muslimana, ashabi, radijallahu anhum, i oni koji su ih slijedili u dobru - selefus-salih. Mnogo sam razmiljao o tome, da bih na kraju donio odluku, molei dragog Allaha da ovo djelo uini u Njegovo ime, korisno za sve one koji ga budu itali. Ovaj prvi tom knjige je plod sedminih predavanja koja su odravana u trajanju vie od jedne godine dana. U toku same pripreme predavanja nastojao sam da to bude po konceptu izlaganja moga profesora, da ga Allah nagradi za sav njegov trud, a on je emu predavanja preuzimao iz knjige En-Nehdulesma fi erhi esmaillahil-husna7, koja je na fakultetu bila predviena nastavnim planom i programom, a koja je koncipirana tako da se prvo navodi jezika znaenje imena, zatim koliko se puta ime spominje u Kur'anu, znaenje imena kada se odnosi na Allaha, tebareke ve te'ala, i na kraju plodovi i tragovi ove velike spoznaje koji se manifestira u

ovjekovim rijeima, djelima, postupcima i svakodnevnom ivotu. Navedena knjiga je jedan od osnovnih izvora ovog djela. Literatura koju

v

sam dodatno koristio navedena je na kraju knjige. Zelim napomenuti da sam prilikom prijevoda znaenja kur'anskih ajeta u veini sluajeva koristio prijevod Besima Korkuta, ali i prijevod Ibn Kesirovog Tefsira na bosanski jezik, grupe autora, kao i prijevod Kur'ana od Mustafe Mlive.

Najpoznatija djela iz ove oblasti: l. Tefszru esma'illahil-husna , Ebu Ishak Ibrahim ez-Zeddad. 8 Neke

7 Muhammed el-Mahmud en-Neddi. 8 Ibrahim b. Es-Serijj b. Sehl, poznat kao Ebu lshak ez-Zeddad, roen je 241. h.g. Bio

8


od odlika njegove knjige o Allahovim imenima: -To je prva knjiga koja je napisana kao zasebna knjiga s

komentarom Allahovih lijepih imena, tako da ona ima posebnu vrijednost, posebno za one koji ele pisati nauni rad na ovu temu.

-Autor knjige je veliki poznavalac arapskog jezika, tako da je knjiga znaajna i sa te strane, jer sadri jezika znaenja imena. Njegovi komentari su jezgroviti, jasni, precizni i sveobuhvatni, to jasno ukazuje da je bio veliki poznavalac arapskog jezika. Ono to mu uenjaci prigovaraju jeste to to na poetku knjige nije spomenuo akidu ehli-sunneta po pitanju Allahovih imena. U komentaru Allahovih lijepih imena nije spominjao plodove spoznaje tih imena i njihov utjecaj na stvorenja. Takoer nije naveo i ostale rivajete u kojima se spominju druga imena, koja nisu spomenuta u ovom rivajetu. Obrazlaui ovakvo postupanje, uenjaci navode da razlog tome moe biti to to je Kadi Ismail b. Ishak traio da mu napie samo kratak tefsir tih imena spomenutih u navedenom rivajetu. Takoer, Ez-Zeddad je smatrao da su imena koja su spomenuta u hadisu, govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem - to emo, inallah, detaljno to pojasniti na drugom mjestu - te zbog toga nije navodio, rahimehullah, kur'anske ajete kao dokaze potvrivanja odreenog imena, osim na nekoliko mjesta, ve se zadovoljio tekstom hadisa.

v

2. Serhu esma'illahil-husna, Ebu Kasim Abdul-Kerim el-Kuejrl.9 Koncept njegove knjige je takav da je ponekad prvo spomenuo dokaz za navedeno ime, zatim naveo jezika znaenje, a nakon toga izjave koje je uspio sakupiti o znaenju tih imena kada se odnose na Uzvienog Allaha. Nakon toga navodio je mnoge sufijske prie. Pridravao se redoslijeda imena onako kako su spomenuta u predaji od Velida b. Muslima, rahimehullah, s tim da nije naveo sva imena koja se spominju u toj

je uen i poboan. Meutim, odstupao je od puta selefa u razumijevanju i tumaenju odreenih Alla hovih svojstava. Preneseno je da se pokajao od takvog shvatanja i tumaenja, tako da je na samrti kazao: "Allahu moj, proivi me u drutu imama Ahmeda b. Hanbela!" Vidjeti: lnbahur-ruvati, Alijj b. Jusuf ei-Kaftijj, i Mu'demul-jakut, imama

Sujutija. Preselio je, rahimehullah, 311. h.g.

9 Abdul-Kerim b. Hevazin b. Abdui-Melik b. Talha b. Muham med, Ebui-Kasim ei-Kuejri

en-Nisaburi, veliki poznavalac fikha i tefsira, etike i jezika, s tim to je bio mutekellim.

Objedinio je kod sebe e'arijsku a kid u i pravac sufija, tako to je bio u a kid i e'arija, a u

biti odlikovan kao sufija. (Vidjeti:Tarihu BagdadJ EI-Hatiba ei-Bagdadija) Imam Es-Sujuti,

rahimehullah, za njega je kazao: "Bio je veliki zahid, sufija, mutekellim, e'arija, voa

sufija u svom vremenu i poznati sufijski pjesnik." (Tabakatul-mufessirinJ imama Es

Sujutija) EI-Kuejri je vie poznat kao sufija nego kao e'arija.

9


predaji. Odlika njegove knjige je da je mnogo panje posvetio jezikom znaenju tih imena i njihovim izvedenicama. Smatrao je da se Allahova imena iskljuivo potvruju iz Kur'ana i sunneta i da tu nema prostora za razum. Meutim, kako smo kazali, navodi mnoge sufijske hikaje, koje u

veini sluajeva zdrav razum nije u stanju prihvatiti. Jedna od takvih hikaje je: "Jedne prilike je jedan ovjek ugledao drugog kako lebdi u zraku, pa ga je upitao: 'Kako si dospio do tog stepena?', pa mu je odgovorio: 'Ja sam ovjek kome je Allah potinio zrak ispod stopala.'" Ovakvih i slinih

pria ima mnogo u njegovoj knjizi. U tumaenju nekog od Allahovih imena navodio je slinu sufijsku priu koja je potvrivala njegov pravac i stav, tako da je prilikom komentara Allahovih lijepih im~na navodio veoma malo ajeta i hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. .

3. El-Maksedul-esma'i fz erhi esma'illahil-husna, Ebu Hamid Muhammed b. Muhammed el-Gazali. 10 U knjizi je komentirao imena koja su spomenuta u predaji Velida b. Muslima, rahimehullah. Tom prilikom bi spomenuo jedno znaenje tog imena, zatim bi spomenuo neka pitanja vezana za znaenje tog imena, a u veini sluajeva bi zavravao ukazujui na udio koji rob ima u tom imenu, ili na trag vjerovanja koji to ime ostavlja na roba. U potvrivanju Allahovih savrenih svojstava odstupao je od puta selefa, pridravajui se pravca e'arija. U njegovoj knjizi zastupljeno je miljenje da se Allahova imena ekscerpiraju iskljuivo iz Kur'ana i sunneta, da nisu pobrojana odreenim brojem, da postoje i druga imena koja nisu spomenuta u predaji Velida b. Muslima. Smatrao je da je

ovjeku dozvoljeno da se opie svim Allahovim imenima izuzev imena Allah. Meutim, ova tvrdnja je pogrena, jer postoje imena koja nije dozvoljeno nadijevati stvorenjima, poput imena El-Halik, El-Kuddus, ErRahman i dr. Imam El-Gazali napisao je ovu knjigu po sufijskim naelima,

10 Muhammed b. Muhammed b. Ahmed et-Tusi e-afiji, Ebu Hamid ei-Gazali. Roen je 450. h.g. Autor je mnogih djela . Smatra se jednim od najveih zagovaraa i branitelja e'arijskog i sufijskog pravca, iako je u toku svoga ivota izmijenio mnoge pravce uenja. Ibn Rud je rekao: "EI-Gazali se nije pridravao odreenog mezheba u svojim knjigama, kada se spomenu e'arije i njihova ubjeenja, on je earija, kada se spomenu sufije i njihova ubjeenja, on je sufija, a kada filozofi, i sam je filozof." (Fas/ul-mekalft ma bej ne e/-hikmeti ve-erf'ati minel-itisal) El-Gazali, rahimehullah, se pred sami kraj svoga ivota u potpunosti odrekao sufizma i krivog uenja, vratio se na put ashaba i onih koji su ih u dobru slijedili. Pred kraj ivota posvetio se druenju s uenjacima hadisa i

itanju zbirke had isa od Buha rije i M usli ma, tako da je preselio na ahi ret u takvom stanju SOS. h.g., rahimehullahu te'ala.

lO


odmah nakon svoje najpoznatije knjige Ihja ulumid-dzn, a prije knjige ElMunkiz mined-dalal. U ovoj knjizi prenio je mnoge stavove istaknutih sufija, njihova miljenja, odreena pravila i smjernice. Takoer ih je mnogo pravdao, posebno one koji su pri sebi imali odreene velike erijatske greke. A i on sam, u knjizi, dijeli ljude na obine i posebne. Tvrdi da -ta posebna skupina posjeduje tajne ibadete, koje nije dozvoljeno spominjati i kazivati drugima.

v4. Se'nu du'a, El-Hattabi. 11 Osnova njegove knjige je knjiga ElEdijetul-me'sure, poznatog imama, muhaddisa, eksperta u hadisu Muhammeda b. Ishaka b. Huzejme, kako to tvrdi jedan od valorizatora knjige Ahmed b. Jusuf ed-Dikak. El-Hattabi, rahimehullah, naveo je rivajete u kojima se spominju Allahova imena ukazujui na slabost prenosilaca i slabost hadisa, ali je ta imena komentirao iz razloga to se veina njih nalazi u Kur'anu. Ova knjiga se ubraja u znaajna djela koja su izvor ove tematike, prije svega zbog toga to je napisana za vrijeme ivota imama El-Hattabija, koji je preselio 388. h.g., a takoer i zbog toga to je El-Hattabi, potvrujui Allahova imena, to dokazivao kur'ansko-hadiskim tekstovima. Knjigu odlikuju jasna i precizna znaenja i zakljuci. Prilikom

tumaenja Allahovih imena pridravao se -riva jeta Velida b. Muslima, rahimehullah, i predaje od Abdul-'Aziza b. El-Husajna, rahimehullah.

Meutim, za neka imena nije naveo dokaz iz Kur'ana, a ni iz sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem .

. 5. El-Emedul-Aksijj, Ebu Bekr, Muhammed b. Abdillah b. El-Arebi El-Maliki.

6. Kitabul-esna fi erhi esma'illahil-husna, Ebu Abdillah Muhammed b. Ahmed el-Ensari el-Kurtubi, autor Tefsira. 12 U ovoj knjizi, on navodi

uenjake e'arijskog shvatanja, poput El-Hattabija, Ebu Bekra b. Fevreka, 11 Muhammed b. Muhammed b. Ibrahim b. Hattab ei-Hattabi ei-Bisti Ebu Sulejman. Bio je mudtehid tj. pravni ekspert, vrsni poznavalac fikha, had isa i etike. Napisao je brojna djela iz razliitih oblasti islama. Roen je 317. h.g., a neki kau 319. -h.g. Pored velikog znanja, bio je e'arijske akide. U akaidskim poglavljima nije pri hvatao ahad had ise, tj. had ise koje prenosi jedna osoba {ravija), tako da je odstupao od puta selefa u

potvrivanju Alla hovih savrenih svojstava. Preselio je 388. h.g., po najispravnijem miljenju. 12 Muhammed b. Ahmed b. Ebi Bekr b~ Ferh ei-Ensari ei-Hazredi el-Anda lusi el-Kurtu bi E bu Abdillah, vrli poznavala e fikha i tefsira, jedan od velikih uenjaka, zahida, pobonjaka. Autor mnogih djela, poput tefsira EI-Dami'u li ahkamii-Kur'an. Odstupao je od puta selefa u potvrivanju Allahovih savrenih osobina, slijedei u tome pravac e'arija.

ll


Ebu Bekra el-Bakalanija, El-Hulejmija, El-Kuejrija, El-Bejhekija, ElGazalija i dr. Navodi mnoge sufijske prie od El-Kuejrija i El-Gazalija. Prilikom spominjanja odreenog imena navodi dokaz iz Kur'ana ili sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, nakon toga spominje jeziko

znaenje, zatim znaenje kada se odnosi na Allaha, a nakon toga spominje tragove koje to ime ostavlja na roba. U toku svog komentara na mnogim mjestima odgovara zalutalim frakcijama, a posebno mu'tezilima.

7. Levami'ul-bejanat, Er-Razi. 13 Njegova knjiga o Allahovim imenima temelji se na sufijskom uenju, tj. u komentaru prvo navodi ime i njegovo

znaenje, a nakon toga stanje odreenih sufijskih ejhova. Navodi odreene dogaaje koji se suprotstavljaju erijatskim principima.

8. Kitabu esma'illahi ves-sifat, Ebu Bekr Ahmed b. Ahmed b. Husejn b. Alijj el-Bejheki en-Nisaburi. 14 U potvrivanju Allahovog imena nastojao je da navede kur'ansko-hadiski dokaz, potkrepljujui to nekada sa vie predaja. T om prilikom koristio je i druge predaje, mimo Velida b. Muslima, u kojima su navedena Allahova lijepa imena.

v v

9. Serhu esma'illahil-husna, Semsuddin Muhammed b. Ebi Bekr b. Kajjim15 (sakupio ejh Muhammed b. Ahmed b. Muhammed b. Isa).

10. A'lamul-husna bi me'ani esma'il-husna, Delaluddin Ebu Fadl Abdur-Rahman b. Kemal es-Sujuti. 16

13 Muhammed b. Omer b. EI-Husejn et-Timi ei-Bekri et-Taberi er-Razi Ebu Abdillah eiFahrur-Razi, roen je 544. h.g. Smatra se jednim od najveih utemeljitelja e'arijskog

uenja. U nekim stavovima je podravao mu'tezile. 14 Ahmed b. EI-Husejn b. Alijj b. Abdillah b. Musa ei-Bejheki, Ebu Bekr, vrli hafiz i vrsni poznavalac fikha, jedan od velikih uenjaka afijskog mezheba. Roen je 384. h.g.Bio je jedan od velikih prijatelja i uenika imama El-Hakima, rahimehullah . Autor je mnogih

znaajnih djela. l pored velikog znanja iz oblasti had isa, bio je pristalica e'arijske akide. 15 Ebu Abdillah emsuddin Muhammed b. Ebi Bekr b. Ejjub b. Sa'd b. Hariz b. Mekki Zejnuddin ez-Zur'i, poznatiji kao Ibn Kajjim ei-Devzijje, imam, fakih, mufessir i

gramatiar. Roen je 691. h.g. Dostigao je visok stepen u fikhu, usuli-fikhu i arapskoj gramatici. Svoje fikhske nazore baz irao je na hanbelijskom mezhebu. U tefsiru nije imao premca , a u usulud-dinu je dostigao vrhunac. Njegova a kida je bila a kida selefus-saliha (dobrih prethodnika iz prvih generacija), koja Allahu priznaje svojstva potvrena u Kur'anu i sun netu, vjeruje da je Allah iznad Ara, a Kur'an objavljeni Allahov govor. Bio je veliki zahid (asketa), poboan i privren islamu, a veliki protivnik novotarija u ibadetima. Preselio je u ezdesetoj godini svoga ivota, 751. h.g. 16 Hafiz Abdur-Rahman b. Kemal Ebu Bekr b. Muhammed b. Sabikuddin ei-Hudajri Delaluddin es-Sujuti, Ebui-Fadl. Roen je poetkom redeba 849. h.g. u Kairu, umro 911. h.g. l pored velikog znanja iz oblasti had isa, fikha, tefsira, bio je pristalica e'arijske akide.

12


Postoje mnoga druga djela, a neka od njih navest emo na kraju knjige u literaturi.

Ovom prilikom elim se zahvaliti svima onima koji su svojim ueem pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana, brai koja su svojim nesebinim trudom pomogla u ovom hairli projektu, neka ih Allah Plemeniti nagradi obilnom nagradom, na Dan kada e se svako djelo vagati! Posebno bih se zahvalio uvaenom mr. Emiru Demiru i mr. Elvedinu Huseinbaiu, na njihovoj erijatskoj recenziji. Ko ne zahvaljuje ljudima, nije zahvalan ni Allahu.

Gospodaru na, uini nas sretnim i zadovoljim Tobom kao Gospodarom, islamom kao vjerom i Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem, kao poslanikom. Uini nas od onih kojima e ukazati Svoju neizmjernu milost, sauvati ih patnje u Ognju, a uvesti u dennetska prostranstva s vjerovjesnicima, uenim, iskrenim, ehidima i svim dobrim ljudima! Gospodaru na, daj da istinu vidimo onakvom kakva ona jeste, i uputi nas da je slijedimo, a daj da nam bude jasno ta je zabluda i daj nam da je se klonimo! Allahu dragi, omili nam istinu i sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, poui nas da ustrajemo u slijeenju istine sve do trenutka naputanja ovoga prolaznog svijeta i vraanja T e bi, Vjenoml Amin!

13

v

VRIJEDNOST IZUCA V ANJA ALLAHOVIH,

v v

DZELLE DZELALUHU, IMENA

"Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima... "17

Allah je poastio i uzdigao uene (ulemu) iznad ostalih stvorenja:

"Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?' Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!" 18

"Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje .. "19

"A Allaha se boje od robova Njegovih- ueni ". 20 Na vrijednost znanja ukazuju i rijei Uzvienog u kojima je

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da trai poveanje znanja:

"I reci: 'Gospodaru moj, Ti znanje moje proiri."' 21 U ovim ajetima Uzvieni Allah ne aludira na ljude obrazovane u

ptofanim naukama, poput ininjera, doktora, jer veina takvih uope ne vjeruje u Allaha, a kamoli da se Njega boje i od Njega strahuju - nego ukazuje na vrijednost islamskih uenjaka (uleme) i znanja sa kojim su doli poslanici kako bi izveli ljude iz tame na svjetlo, znanja koje sadri i obuhvata Allahova Knjiga i sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. U okviru islamskog znanja, najvelianstvenije i najbolje znanje je znanje o

17 EI-A'raf, 180.

18 Ez-Zumer, 9.

19 EI-Mudadele, 11.

2Fatir, 28.

21 Taha1 114.

15


Allahovim imenima i svojstvima. Ovo znanje vezano je za najvelianstveniju spoznaju - spoznaju Allaha, tebareke ve te'ala. U Kur'anu se u skoro svakom ajetu spominje Allahovo ime ili neko od Njegovih uzvienih, savrenih svojstava. Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "U Kur'anu se spominju Allahova lijepa imena i uzviena svojstva Njegovog Bia (Zat) i svojstva Njegovih radnji (tj. svojstva upravljanja) vie nego to se spominje ono to e biti u Dennetu u pogledu hrane, pia i branih odnosa (tj. vie od onoga to se spominje o Dennetu). Ajeti koji sadre Allahova lijepa imena i savrena svojstva vaniji su i znaajniji od ajeta koji sadre i obuhvataju deavanja Sudnjeg dana." Najvelianstveniji ajet u Kur'anu je Ajetul-Kursijja, koji sadri Allahova lijepa imena i uzviena svojstva, kao to je potvreno u Buharijinom hadisu. Naime, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je Ubejja b. Ka'ba: "Koji je najvelianstveniji ajet u Allahovoj Knjizi?", a on je odgovorio:

v

"Allah je- nema istinskog boga osim Njega- Zivi i Vjeni!"22 Na to ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potapao po ramenu

v

i rekao: "Cestitam na znanju, Ebu Munzire!" 23 Najvrednija sura u Kur'anu je sura Ummul-Kitab, kako se navodi u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, radij allahu anhu. Poslanik, sallallahu ale j hi v e sellem, rekao je: "T ako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot! Allah nije objavio ni u Tevratu ni u Indilu, ni u Zeburu ni u Furkanu, suru kao to je ova (El-Fatiha) l To je sedam ajeta koji se ponavljaju!" 24 U suri El-Fatiha vie se spominju Allahova lijepa imena i savrena svojstva nego to se spominju deavanja na Sudnjem danu. U hadisu koji biljee imam Buhari i Muslim potvreno je da sura Ihlas

v

odgovara treini Kur'ana. Sejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, komentirajui hadis o vrijednosti sure Ihlas, rekao je: "Najprikladnije objanjenje ovoga hadisa jeste da Kur'an govori o tri nauke, i to: vjerovanju ( tevhid), drevnim narodima i propisima. Ova sura, kao nijedna u Kur'anu, govori samo o svojstvima i jednoi Milostivoga, te zbog toga vrijedi kao treina Kur'ana." 25

U hadisu je potvreno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 22 EI-Bekare, 255.

23 Buhari i Muslim.

24 Hakim i EI-Bejheki. ejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim.

25 Opirnije u Devabu ehlil-'ilmi vel-iman.

16


obradovao ashaba koji je volio da ui suru Ihlas. Naime, ovaj ashab esto je uio suru Ihlas, a na pitanje zato tako postupa, rekao je: "Zaista je ja volim, jer ona opisuje svojstva Milostivog." Na to mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da ga Allah voli. 26

Ibn Tejmijje, rahimehullah, smatra da ovaj hadis ukazuje na to da Allah voli onoga koji voli da spominje Allahova, subhanehu ve te'ala, svojstva. 27 Znanje o Allahovim imenima i savrenim svojstvima i njihovom

znaenju uzrokuje strahopotovanje u srcu vjernika. Onaj ko spozna i vrsto vjeruje da Allah, tebareke ve te'ala, sve zna, da Mu nijedno ljudsko djelo nije skriveno, takav e se vie bojati i plaiti Allaha od onoga koji to nije spoznao. Ko je spoznao da je Allah, delle anuhu, u mogunosti da uradi to god poeli i da nema nita to Ga moe u tome sprijeiti, takav e biti bogobojazniji od onoga koji to nije spoznao, a tako je i sa svim drugim Allahovim, subhanehu ve te' ala, savrenim svojstvima i lijepim imenima:

"A Allaha se boje od robova Njegovih- ueni."28 Spoznaja i znanje o Allahu, subhanehu ve te'ala, upuuju nas na

ljubav prema Uzvienom, strah od Njegove kazne, nadu u Njegovu milost, oslanjanje na Njega i preputanje Njemu u svim segmentima ivota ... , to vjernika vodi do uspjeha i sree i na dunjaluku i na ahiretu. Na vanost. ispravnog znanja o Allahu ukazuje i injenica da je ovo znanje jedan od sastavnih dijelova (ruknova) imana. Dakle, pod imanom se ne podrazumijeva samo verbalno potvrivanje vjerovanja u Allaha, tebareke ve te'ala, odnosno iman podrazumijeva i spoznaju i znanje o Allahu. Sutina vjere u Allaha krije se u spoznaji Jedinog Gospodara kojeg vjernik oboava. Otuda je vjerniku obaveza potruditi se da naui Allahova lijepa imena i savrena svojstva kako bi dostigao stepen jekina (vrstog

ubjeenja). Koliko vjernik bude spoznao Allaha, toliki e imati stepen v

imana. Sto vie spozna Allaha, toliko e osjetiti poveanje imana.

v

Serijatski ispravan put spoznaje Allaha, subhanehu ve te'ala, i Njegovih imena i svojstava jeste razmiljanje o Kur'anu i sunnetu i ispravno razumijevanje kur'ansko-sunnetskih smjernica. Dakle, posveenost

izuavanju i spoznaji Allahovih, tebareke ve te'ala, imena i svojstava,

26 B h .u an. 27 Deru te'arudil-'akli ven-nakl. 28 Fatir, 28.

17


jedan je od osnovnih razloga stvaranja ljudi. S druge strane, nemarnost u pogledu spoznaje Allahovih imena i svojstava predstavlja nezahvalnost na Allahovim neizmjernim blagodatima i udaljavanje od puta spoznaje Gospodara svjetova i Njegovih lijepih imena i svojstava savrenstva.

Pojanjavajui vanost spoznaje Allahovih, subhanehu ve te'ala, imena i svojstava, Ebu Kasim el-Asbehani, rahimehullah, rekao je: "Neki uenjaci su rekli: 'Prvo to je Allah naredio Svojim robovima - jeste spoznaja Allaha. Kada ljudi spoznaju Allaha, oboavat e Ga. Uzvieni Allah je rekao:

"Znaj da nema istinskog boga osim Allaha!" 29

Stoga je potrebno da muslimani znaju Allahova imena i njihova znaenja, kako bi Allaha, delle ve 'ala, veliali onako kako Mu dolikuje." Takoer je rekao: "Kada ovjek eli da se oeni, ili da nekog oeni, ili da obavi neki posao, prvo to trai jeste da zna kako se zove, kakav nadimak ima, ime oca, djeda ... On se tada raspita i o najmanjim detaljima. Allah je Taj koji nas je stvorio, koji nas opskrbljuje, a mi smo oni koji se nadaju Njegovoj milosti i plaimo se Njegove kazne - zato je najpree da spoznamo i znamo Njegova imena i njihovo znaenje."30 Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Klju boanskog poziva (da've) je spoznaja Gospodara."31

Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem - kada je poslao Muaza, radijallahu anhu, u Jemen - rekao: "Ti ide sljedbenicima Knjige. Prvo u to e ih pozivati jeste oboavanje jedinog Allaha, pa kada spoznaju (priznaju) Allaha, obavijesti ih da im je Allah stavio u dunost pet dnevnih namaza u toku dana i

noi. Ako se tome pokore, poui ih da je Allah, tebareke ve te'ala, uinio obaveznim i davanje zekata iz njihovih imetaka. Ako se odazovu ovoj dunosti, uzmi od njihovih imetaka zekat i podijeli ga siromanima, ali vodi rauna o tome da ne dira njihov najdragocjeniji imetak. "32

29 Muhammed, 19.

30 EI-Huddetu fi bejanii-Mehadeti, Ebu-Kasim (407.- 535.) je hafiz, ejhul-islam, Ismail

ibn Muhammed ibn Fadl el-Asbehani, imao je nadimak Kavamu sunne. Ovo djelo nosi jo

i naziv Es-Sunne i De/ai/u en-Nubuvve.

31 Ibn Kajjim, Sevaikul-mursele. 32 Buhari, Muslim, a hadis na arapskom glasi:

18


Temelj vjerovjesnike misije svih poslanika je spoznaja Uzvienog Allaha putem Njegovih lijepih imena i savrenih svojstava, a to se moe

postii na dva naina: Prvi: Spoznaja puta koji vodi do toga - a to je Allahov erijat koji

obuhvata Njegove naredbe i zabrane; Drugi: Spoznaja vjernika koji su tim putem hodili i spoznaja

blagodati i nagrada koje su im obeane, a koje nee ieznuti niti prestati. Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Ko spozna Allaha s Njegovim

lijepim imenima, savrenim svojstvima, zavoljet e Ga."33 Malik ibn Dinar, rahimehullah, rekao je: "Stanovnici dunjaluka napustili su dunjaluk a da nisu osjetili ono to je najljepe na njemu." Prisutni su upitali: "O Ebu Jahja, a ta je to najljepe na njemu?" Rekao je: "Spoznaja Allaha, azze ve delle. "34

Svi poslanici pozivali su i pojanjavali tri osnovne stvari: l . pozivali su Allahu, subhanehu ve te'ala, 2. pojasnili su put koji vodi ka Allahu, 3. pojasnili su dunosti i obaveze vjernika koji su se sklonili u

Allahovo, tebareke ve te'ala, okrilje. Dakle, poziv svih poslanika zasnivao se na ova tri osnovna naela. Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Poziv (da'va) poslanika

obuhvata tri stvari: -/spoznaju Gospodara kojeg dozi vamo Njegovim lijepih imenima,

:A ~t;. , . , -; j ;&l ~ t o} :t! ,~\ l {, , ISt! ,~\ ~.S\..Jc ~l . } } ~ ~ ~ t ~~ 0Slls ,uljs ~i o :O t;. ,.ili ~lo ~~_;9 U fA _;p. .J!.JC , . , , .. . ~ .JC UJ .. ,.. , ('.J!


savrenim svojstvima i Njegovim djelima (radnje); ~spoznaju puta koji nas vodi k Njemu - a to je spominjanje, velianje, zahvalnost, robovanje iskljuivo Njemu, tj. robovanje koje sadri vrhunac ljubavi i poniznosti prema Njemu;

~spoznaju onoga to im je obeano u Kui uivanja. Najvrednije i najbolje to vjernike oekuje u toj kui jeste Allahovo zadovoljstvo, njihovo gledanje u Njegovo plemenito lice, Njegov mir i spas prema njima, i razgovor s njima."35

U okviru svoje poslanike misije, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pouavao je ljude o Onome koga trebaju oboavati, ukazao je na Gospodara ljudi na najbolji nain, pri emu je esto spominjao Allahova imena i savrena svojstva, sve dok se ta spoznaja nije ustalila u srcima, izbrisavi i najmanju sumnju.

Allah, tebareke ve te' ala, rekao je:

"A zar im nije dosta to to Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje. U njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje."36

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ostavljam vas na jasnom putu na kojem je no jasna poput dana i sa njega nee zalutati osim onaj ko je ve propao. "37

Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Duama nita nije potrebnije od spoznaje, spominjanja i velianja Gospodara i Stvoritelja, enje za Njim i traganja za nainom koji vodi do Njegove blizine. Jedini put koji vodi do postizanja ovakvih osjeanja prema Uzvienom jeste put spoznaje Njegovih savrenih osobina i lijepih imena. Svaki put kada vjernik vie spozna sutinu Allahovih imena i svojstava, postat e znaniji o Allahu, vie e se posvetiti spoznaji Allaha i bit e Mu blii. Svaki put kada negira neko od znaenja Njegovih imena i svojstava, bit e vea neznalica o

35 Savaikul-mursele.

36 EI-Ankebut, Sl.

37 Ahmed i Ibn Made. ejh Albani kae da je ovaj hadis vjerodostojan. 37 EI-Kafijetu es-sofije.

20


Allahu, omraeniji kod Allaha i udaljeniji od Njega. Allah, subhanehu ve

te'ala, udalji roba od Sebe onoga trenutka kada se rob udalji od Allaha."38

U komentaru ajeta " ... a Allaha se boje od robova Njegovih- ueni", Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "Tj. istinski Ga se boje uenjaci - oni koji Ga poznaju. Jer to je poznavanje Velianstvenog, Monog,

Sveznajueg, opisanog svojstvitp.a savrenstva i lijepim imenima potpunije i znanje o Njemu vee, vee je i strahopotovanje prema Njemu. Spoznaji Allaha, putem Njegovih lijepih imena i savrenih svojstava, treba teiti svaki pojedinac. Rob nee osjetiti ljepotu ovosvjetskog ivota izuzev uz spoznaju Uzvienog Stvoritelja."

v

Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Zivot ovjeka jeste ivot n.jegovog srca i due. Nema ivota za njegovo srce osim uz spoznaju Stvoritelja srca, pri emu Ga srca robova oboavaju i vole, oslanjajui se na Njega Jedinog. Ona osjeaju smirenost i spokojstvo prilikom Njegovog spominjanja, zadovoljstvo Njegovom blizinom. Ko izgubi ovaj nain ivota, izgubio je svako dobro, makar pokuao nadoknaditi to svim onim to se nalazi na dunjaluku, jer cijeli dunjaluk sa svojim dobrima ne moe to zamijeniti. Allahu, to

v

Svaka zamjena je prolazna. nije u stanju niim nadoknaditi

Kada ."

39 ga mimoie spoznaja o

"Cudno je stanje mnogih ljudi: vrijeme prolazi, a njihovo srce obavijeno je velom i nije u stanju da osjeti ovaj miris. Takav pojedinac naputa dunjaluk onako kako je na njega doao - ne osjetivi ono

v

najljepe na njemu. Zivio je na dunjaluku onako kako ive ivotinje i napustio ga je poput onoga koji je bankrotirao: njegov ivot je olien u slabost, njegova smrt je tuga, njegov povratak Allahu je propast."40

Potpuna srea i radost dunjalukog ivota krije se u spoznaji Allaha, tebareke ve te'ala, i elji za susretom s Njim. Neki dobri prethodnici kazali su: "Jadni su stanovnici dunjaluka koji su napustili dunjaluk ne osjetivi ono najljepe na njemu." Reeno je: "A ta je to najljepe na njemu?" Rekli su: "Spoznaja Allaha i ljubav prema Njemu, zadovoljstvo Njegovom blizinom i elja za susretom s Njim."41

39 Devabul-kafi. 'T" ..k l h .d ...40 :an u- 1 z rete] n.

40 Devabul-kafi.

21 l

i


Spoznaja Allaha postie se ispravnim razumijevanjem sutinskog znaenja Njegovih imena i savrenih svojstava. Ispravno razumijevanje zatim se duboko usauje u srca, to poluuje istinsku spoznaju Allahovih imena .i svojstava. Naprimjer, Allahova, subhanehu ve te'ala, imena koja govore o Njegovoj veliini, snazi i ponosu, ispunit e srca slavljenjem i

velianjem Allaha, a imena koja ukazuju na Allahovu milost, dobroinstvo, ljepotu i plemenitost, ispunjavaju srca zahvalnou ljubavlju prema Allahu i velikom eljom za susretom s Njim. Imena koja ukazuju na potpunu Allahovu mudrost, znanje, snagu i mo, ispunjavaju srce strahopotovanjem i potpunom predanou i poniznou prema Allahu. Imena koja imaju znaenje Allahovog znanja o svim stvarima koja iskazuju da Mu nita nije skriveno, da je On taj koji na sve motri pruaju smiraj i ispunjavaju srce svijeu da Allah motri na svaki na pokret. Ovakvu spoznaju Allaha mogue je ostvariti jedino uenjem i

izuavanjem Njegovih imena i savrenih svojstava, to je istovremeno i najvredniji i najbolji dar koji Allah daje kome hoe od Svojih robova. Kome se otvore ova vrata, otvorila su mu se vrata istog tevhida i potpunog imana.

Shodno tome, spoznaja Allaha postie se na dva naina: "Potvrivanjem: U ovom segmentu spoznaje uestvuje i vjernik i

grjenik, i dobar i lo, i pokorni i nepokorni. ,/Spoznajom koja obavezuje na stid od Allaha i ljubav prema

Allahu, spoznajom kojom se vjerniko srce vee za Allaha, eznui za susretom s Njim, strahujui od Njega, traei oprost od Njega, osjeajui zadovoljstvo zbog Njegove blizine i utjeui se Njemu, subhanehu ve te'ala, od stvorenja.

Kada Allah, azze ve delle, u Kur'anu podstie vjernike da ine dobra djela i da se u tome natjeu, kada ih zastrauje i izdaje naredbe ili zabrane, On spominje Svoja imena i savrena svojstva, kako bi se vjernici to ozbiljnije i sa velikim strahopotovanjem odazvali Njegovim naredbama i udaljili od zabrana.

Malo je ajeta u kojima se navodi neka naredba ili zabrana a da se pritom na poetku, u sredini ili na kraju ajeta ne spomene neko od Allahovih svojstava. Takav je primjer spomenut u ajetu:

22


"Allah je uo rijei one koja se s tobom o muu svome raspravljala, i

Allahu se jadala - a Allah uje razgovor va meusobni - jer Allah,

uistinu, sve uje i sve vidi. "42

v

PLODOVI IZUCA V ANJA ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA I

v

SAVRSENIH SVOJSTAVA SU MNOGOBROJNI:

~to je jedan od uzroka ulaska u Dennet, ~ na taj nain upoznajemo svoga Stvoritelja, ..-} to je temelj robovanja Allahu,

~ najvei je uzrok primanja dove,

~ Allah voli onoga koji voli Njegova lijepa imena,


stotinu manje jedno. Ko ih naui, ui e u Dennet. "43 Meutim, nikada nije potvreno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u jednom hadisu odredio i pobrojao ta imena. Stoga se postavlja pitanje: Kako je dolo do spominjanja ovih Allahovih imena koje mnogi ljudi ue napamet od davnina pa sve do dan-danas?

Naime, krajem drugog stoljea po Hidri, trojica ravija (prenosilaca) potrudila su se da pobroje Al~ahova imena, ekscipiranjem iz Kur'ana ili

l sunneta, ili prenoenjem od nekog svog savremenika mudtehida:44

o Velid b. Muslim, sluga Beni Umejje, koji je ujedno prvi i najpoznatiji od njih. Umro je 195. godine po Hidri. Ulemi derha i ta'dila45 bio je poznat po tedlisu46 u hadisima.

o Abdul-Melik es-San'ani kojeg su uenjaci ocijenili kao prenosioca izmiljenih predaja47 , tako da se njegove predaje ne mogu koristiti u svrhe dokazivanja1erijatskih pitanja.

o Abdul-'Aziz b. Husajn, koji je ocijenjen kao slab prenosilac (daif), kao to je to rekao imam Muslim. 48

Svaki od njih trojice je idtihadom sakupio otprilike devedeset i devet Allahovih, tebareke ve te'ala, imena, kojim su pojanjavali navedeni hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Dakle, jo prije hiljadu godina, Velid b. Muslim pobrojao je devedeset i osam Allahovih, subhanehu ve te'ala, imena koja se dodaju Allahovom imenu - Allah.

Na koji je nain pobrojao ova Allahova, delle anuhu, imena?

Prvo: Velid b. Muslim, rahimehullah, tokom svojih predavanja

mnogo je priao o hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojim se navodi da Allah ima devedeset i devet imena, a pritom je navodio neka od Allahovih, tebareke ve te'ala, imena, bazirajui to na svom miljenju, to se poslije zapisivala kao njegov lini komentar hadisa,

l

a zatim se kao dodatak prenosila uz Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem,

hadis. Vremenom se kod mnogih ljudi uvrijeilo miljenje da je taj dodatak

dio Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa, tako da su poeli uiti

43 B h u an..1Mus11m. 44 Mudtehid je onaj uenjak koji, ne povodei se za drugim, nastoji linim

prouavanjem glavnih izvora doi do pravilne erijatske odredbe o nekom pitanju. 45 Nauka koja se bavi pojanjenjem maha na prenosi laca had isa, zbog kojih gube legitimitet za prenoenje usljed ega se njihovi hadisi ubrajaju u slabe hadise. 46 Skrivanje nekih mahana u had isu. 47 Ez-Zehebi, El-Kai/. 48 En-Nesai" Duafa ve metr kin.

24


i prenositi drugima navedena Allahova imena.

Imam Et-Tirmizi, koji je ova imena za iljeio u svom Sunenu uz

hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uk zao je na neutemeljenost i slabost ovog dodatka hadisa, a njegovo m1fjenje potvrdio je i ejh Albani, rahimehullah.

Drugo: Velid b. Muslim nije naveo sva Allahova imena na jednom predavanju, nego je to spominjao tokom razliitih predavanja, odnosno na jednom predavanju iznosio je miljenje o jednom Allahovom imenu, dok je na drugim predavanjima u istom kontekstu navodio druga imena. U rivajetu Et-Taberanija, koji biljei ova imena od Velida b. Muslima, postoje promjene u odnosu na rivajet Et-Tirmizija, koji je poznat. Naprimjer, spominju se imena El-Ka'im i Ed-Da'im umjesto El-Kabid i ElBasit, koja su zabiljeena u rivajetu Et-Tirmizija, a takoer se ime Er-Raid

v

zamijenilo sa E-Sedid, a El-A'la, El-Muhit, El-Malik u El-Vedud, El-Medid i El-Hakim. Takoer, imena koja je zabiljeio Ibn Hibban od Velida b. Muslima imaju razliitosti u odnosu na rivajet Et-Tirmizija, odnosno Ibn Hibban je dodao Er-Rafi' u zamjenu za ime El-Mani' koje navodi EtTirmizi. Ibn Huzejme biljei imena El-Hakim i El-Karib u zamjenu za ErRakib; zatim El-Mevla za El-Vali i El-Ehad za El-Mugni. U rivajetu Bejhekija, Velid je ime El-Mukit naveo umjesto imena El-Mugis . Takoer se prenose jo neki riva jeti koji se razlikuju od rivajeta Et-Tirmizija u dvadeset i tri imena. 49

U svemu tome udno je to da je samo riva jet od Et-Tirmizija postao

/

opcepoznat. Uenjaci su sloni da imena koja su postala opepoznata nisu

zabiljeena u vjerodostojnim (sahih) hadisima, nego su zabiljeena u dodatku hadisa.

Ibn Hader, rahimehullah, rekao je: "Ispravno je da je to dodatak koji su dodali prenosioci (ravije) ."50

Es-San'ani je kazao: "Hafizi hadisa sloili su se da je to dodatak (koji se prenosi) od nekih prenosilaca hadisa."51

v

Sejhul-islam Ibn Tejmijje, za rivajet imama Et-Tirmizija i Ibn Made, rekao je: "Uenjaci su sloni da ta dva rivajeta nisu Poslanikove, sallallahu

49 Ibn Hader, Fethui-Bari. so Bulugul-meram. 51 Subu/us-selam.

25


alejhi ve sellem, rijei, nego rijei nekog od prethodnika (selefa) ."52

KOLIKO ALLAH, SUBHANEHU YE TE'ALA, IMA IMENA?

S obzirom na to, namee se pitanje: Koji je taan broj Allahovih, tebareke ve te'ala, imena? Da li je to broj koji se spominje u hadisu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, gdje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah ima devedeset i devet imena - stotinu manje jedno. Ko god ih naui, ui e u Dennet"53 ?

Kada je rije o ovom pitanju, postoje dva miljenja: Prvo: Allahova, subhanehu ve te'ala, imena nisu pobrojana, niti su ograniena brojem. Njihov broj niko ne zna, pa ni najblii Allahov melek (Dibril), niti ih zna najodabraniji Allahov Poslanik, sallallahu alejhi .v e sellem. Znanje o tome posjeduje samo Uzvieni Allah. Ovo je miljenje veine uenjaka. Meutim, ovo miljenje ne potvruje Ibn Hazm, rahimehullah, i jo jedna grupa uenjaka.

Uenjaci koji smatraju da Allahova imena nisu ograniena hadisom na devedeset i devet imena navode sljedee dokaze:

Prvi dokaz: Prenosi se od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, da je rekao:

"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Koji god rob, u trenutku brige i tuge, izgovori sljedee rijei, Allah od njega odagna brigu i tugu zamijeni radou:

Allahumme inni 'abduke ve ibnu 'abdike ve ibnu emetike, nasijeti bi jedike, madin fijje hukmuke, 'adlun fijje kadauke, es'eluke bi kulli-smin huve leke semmejte bihi nefseke ev enzeltehu fi kitabike ev allemtehu ehaden min halkike evi-ste'serte bihi fi 'ilmil-gajbi 'indeke en ted'alelKur'anel-'azime rebi'a kalbi, ve nure sadri, ve delae huzni, ve zehab~ h emmi.

Allahu moj! ]a sam, doista, rob Tvoj, sin roba Tvoga, sin robinje Tvoje. Pod Tvojim sam upravljanjem, moj status je ve prije kod Tebe odreen, Tvoja presuda o meni je pravedna. Zato, prizivam Te svim Tvojim imenima kojima si Sebe nazvao ili ih u Svojoj Knjizi objavio, ili ih nekom od Svojih stvorenja saopio, ili ih pak zadrao kod Sebe kao znanje nedokuivog, prizivam T e da mi

velianstveni Kur'an uini preporodom srca mog, svjetlom grudi mojih, razgaljenjem tuge moje i otklonom brige moje.'

52 ejhul-islam Ibn Tejmijje, Medmu 'u fetava. 53 Buhari, Muslim.

26


Ashabi su upitali: 'O Allahov Poslanie! Da li trebamo svi da nauimo ove rijei?' 'Da, svako ko ih uje treba da ih naui' , odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem."54 1

Dokaz su rijei: "... ili ih pak zadrao kod Sebe kao znanje nedokuivog... "

Dakle, ono to je Allah, tebareke ve te'ala, zadrao kao skriveno,

niko nije u stanju dokuiti i pojmiti.

Drugi dokaz:

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je obiaj uiti dovu na

seddi (koju biljei imam Muslim): "Allahu moj! Utjeem se Tvome zadovoljstvu od Tvoje srdbe, Tvome oprostu od Tvoje kazne, utjeem se Tebi od Tebe. Nisam u stanju ispoljiti Tebi zahvalu. Ti si onakav kako si o Sebi (pohvalno) rekao." 55

Trei dokaz:

U hadisu o efatu spominje se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellem, rekao: " ... zatim e mi se otvoriti mogunost i dati sposobnost da Allaha pohvaljujem i da Mu se zahvaljujem onako kako nisam u mogunosti sada. "56

Zahvala i pohvala Allaha, subhanehu ve te'ala, iskazuje se spominjanjem Njegovih imena i savrenih svojstava.

v

Cetvrti dokaz:

Broj Allahovih, tebareke ve te'ala, imena koja su prenesena u

Kur'anu i sunnetu vei je od devedeset i devet. Ovo miljenje zastupa i ejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, u svojim Fetvama. Hafiz Ibn Hader el-Askalani, rahimehullah, rekao je: "Veina uenjaka smatra da je broj Allahovih imena vei od devedeset i devet. Imam En-Nevevi, rahimehullah, prenosi da su se uenjaci sloili u vezi s tim."57

Onima koji tvrde da Allah, azze ve delle, ima samo devedeset i devet imena, kako je spomenuto u hadisu, mogu se navesti sljedei primjeri: Reenica "Abdullah ima 100 dinara koje je pripremio za sadaku", ne upuuje na to da Abdullah ima samo tih 100 dinara i nita vie, ili

v reenica: "Covjek ima 100 robova koje je pripremio da poalje u borbu na

Allahovom putu", ne dokazuje da taj ovjek nema jo nekog roba, koji

obavlja neku drugu dunost. Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je:

s4 Ahmed. Hakim u svom Mustedreku i Ibn Hibban u svom Sahihu.

ss Mus11m..

sG B h .. M 1u an 1 us 1m. s

7 Ibn Hader el-Askalani, Fethul-bari.

27


l l

"Ispravno je ono to smatra veina uenjaka, tj. da Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: 'Allah ima devedeset i devet imena - stotinu manje jedno. Ko god ih naui, ui e u Dennet'58 - znae: 'Onaj ko naui devedeset i devet Allahovih imena, ui e u Dennet.' Dakle, ovdje se ne misli na to da Allah ima samo devedeset i devet lijepih imena."

Drugo: Allahova imena pobrojana su i ograniena odreenim brojem. Meutim, uenjaci koji to tvrde razili su se u vezi sa pitanjem koliki je to odreeni broj, odnosno postoji vie njihovih miljenja:

Allah ima 99 imena, to tvrdi Ibn Hazm, rahimehullah, i jedan dio uenjaka,

Allah ima 300 imena,

Allah ima 1.000 imena,

Allah ima 1.001 ime, Allah ima 4.000 imena, Allah ima 124.000 imena. 59

r

l

58 Buhari, Muslim.

59 Fethul-bari.

28

TA ZNAI: lALa;\~ -"KO IH POBROJI?" U Kur'anu se spominje termin ahsa koji znai: pobrojati, zapamtiti, dokuiti sutinu neega. Tako Uzvieni Allah kae:

"Na Dan kada ih Allah sve oivi, pa ih obavijesti o onome to su radili. Allah je to sabrao (zbrojao), a oni su to zaboravili - Allah je svemu svjedok."60

"I postavit e se Knjiga. Tako e vidjeti prijestupnike zabrinute zbog onoga ta je u njoj, a govorit e: 'O teko nama! Kakva je ovo knjiga? Ne ostavlja malo, a ni veliko, da ga nije pobrojala!' I nai e ta su radili prisutno- a Gospodar tvoj nee uiniti nepravdu nikome."61

U navedenim ajetima uoava se da se pod rijeju ahsa podrazumijeva pobrojavanje djela, zatim pamenje, razumijevanje, odnosno poimanje djela, tj. razluivanje dobrih djela od loih, potom razliku izmeu djela, odnosno velike i male grijehe, djela mnogobotva (irka), djela nevjerstva (kufra) itd. Takoer, znaenje ove rijei je i nagrada, od~osno kazna za uinjeno djelo. Zato je najispravnije miljenje da izraz ahsa obuhvata sve ono to je naveo imam Ibn Kajjim, rahimehullah, a o emu e biti rijei kasnije.

U arapskom jeziku ahsa i 'adde su dva glagola koja se koriste u znaenju brojanja neega ili odreivanja neega brojem i brojanjem. Meutim, uenjaci objanjavaju razliku izmeu ova dva glagola primjerom: Ako u razredu ima trideset uenika, glagol 'adde znai: "pobrojati ih tako da zna njihov broj ili ih samo pobrojati po imenima i

60 EI-Mudadele, 6. 61 EI-Kehf, 49.

29


zapamtiti njihova imena", a s druge strane, glagol ahsa znai: "poznavati

svakog uenika ponaosob, znati njegovo zdravstveno i psihiko stanje,

porodicu, socijalni status, navike i ostalo". Upravo ovaj drugi glagol (ahsa)

'

spomenut je u hadisu o vrijednosti uenja Allahovih imena, a isto tako i u navedenim ajetima. .

Kada je rije o ovom znaenju, biljei se nekoliko razliitih miljenja uenjaka:

Prvo miljenje: Pod izrazom men ahsaha misli se na pobrojavanje i uenje tih imena. Stoga, ko ih pobroji i naui napamet, ui e u Dennet. Ovo dokazuju hadisom koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Zaista Allah ima devedeset i devet imena. (. ..) Ko god ih naui napamet, ui e u Dennet." 62

Dakle, u hadisu se koristi glagol hafize, to znai sauvati, zapamtiti. Ovog su miljenja imam En-Nevevi i imam El-Hattabi.

Imam Ibnul-Devzi, rahimehullah, rekao je: "Poto je u nekim predajama (rivajetima) potvreno: ' ... ko ih naui napamet .. .' umjesto: ' ... ko ih .Pobroji. .. ', odabrali smo da se misli na onoga ko ih pobroji napamet." Na ovu tvrdnju odgovorili su mnogi uenjaci:

Ibn Hader, rahimehullah, rekao je: "Nije obavezujue da se pod izrazom men ahsaha misli samo na pamenje, ve postoji mogunost da ovaj izraz oznaava i mogunost kako pamenja tako i razumijevanja njihovog znaenja."

El-Asili, rahimehullah, rekao je: "Pod izrazom men ahsaha ne misli se na to 'ko ih samo pobroji', jer postoji mogunost da e ih pobrojati i veliki grjenik (razvratnik). Zato se ovdje misli na spoznaju (ovih imena)."

Takoer, ovo je miljenje i Ebu Nuajma el-Asbehanija i Ibn Atije.63 Drugo miljenje: Izraz men ahsaha znai: "Ko sazna, spozna i

povjeruje u ta imena, ui e u Dennet". Tree miljenje: "Onaj ko naui, shvati i razumije sutinsko znaenje .ovih imena i postupa po tome".

Ibn Kajjim, rahimehullah, spominje tri stepena onih koji e pobrojavanjem Allahovih imena ui u Dennet:

l.ko naui i pobroji Allahova, subhanehu ve te'ala, imena, 2.ko razumije njihovo znaenje i ono na to upuuju,

62 B h . . M 1 u an 1 us 1m. 63 Fethul-bari.

30


3.ko upuuje dove Allahu, tebareke ve te'ala, uz spominjanje Njegovih imena. Ovo upuivanje dove dijeli se na dvije vrste:

- dova pohvale i ibadeta i - dova kojom se neto moli i trai od Allaha. Allah, delle ve 'ala, pohvaljuje se samo Svojim uzvienim imenima i

savrenim svojstvima, a takoer od Njega se trai i moli samo njima. 64 v

Cetvrto miljenje je miljenje imama Kurtubija, rahimehullah: "Nadati se da e svakog onog ko postupi po jednom od ovih miljenja

uenjaka, sa iskrenim nijjetom, Allah, subhanehu ve te'ala, Svojom milou i dobrotom, uvesti u Dennet."

Peto miljenje: Onaj ko proui Kur'an, ili ga naui napamet, i na taj nain pobroji Allahova imena, zasluio je ulazak u Dennet. 65 Na ovakvu tvrdnju moe se dati sljedei odgovor: Kada bi ovjek nauio Kur'an napamet, ali bez poznavanja njegovog znaenja, to mu ne bi bilo dovoljno. Ovakav ovjek ne moe se okoristiti Kur'anom jer ne razumije njegovo znaenje, ali e ipak biti nagraen za svoje uenje. S druge strane, ko naui Kur'an napamet, uz poznavanje znaenja, a ipak ne postupa po kur'anskim smjernicama, nee mu koristiti ni pamenje ni razumijevanje, naprotiv, to e biti dokaz protiv njega. Navedeni propisi podjednako se odnose i na pitanje Allahovih lijepih imena. Hafiz Ibn Hader, rahimehullah, rekao je: "Spomenuti uvjet nije jedini razlog ulaska u Dennet, jer se ulazak u Dennet moe postii i na drugi nain, odnosno mnogo je djela iji su poinioci obradovani vijeu o ulasku u Dennet."66 Ibn Bettal, rahimehullah, rekao je: "Ovo pobrojavanje (el-ihsa) manifestira

v

se i rijeima i djelima. Sto se tie manifestiranja Allahovih imena djelima, treba istai da postoje Allahova imena koja su specifina samo za Allaha, teb.areke ve te'ala, odnosno imena koja nije dozvoljeno naditi nekom drugom osim Njemu, poput imena El-Ehad ili El-Kadir. Takva imena obaveza je potvrditi i u pogledu njih iskazati poniznost i strahopotovanje. Takoer postoje Allahova uzviena imena koja treba potvrditi, a zatim prihvatiti znaenje na koje ukazuju i takvim se osobinama okititi. U ovu kategoriju imena spadaju imena poput El-Kerim (Plemeniti), ili El-'Afuvv (Onaj koji oprata). Shodno tome, ovjek koji nosi takvo ime treba da se okiti i postupa u skladu sa znaenjima tih imena, ime uspostavlja el-ihsa

64 Bedaiul1evaid.

65 Ez-Zeddad, Tefsirul-esma '; Er-Razi, erhul-esma'.

66 Fethu/-bari.

31


v

djelom. Sto se tie el-ihsa rijeima, to se postie pobrojavanjem Allahovih uzvienih imena, njihovim uenje napamet, dozivanjem i moljenjem Allaha, delle anuhu. Ako bi se kojim sluajem dogodilo da u pobrojavanju Allahovih imena uee uzme i neko iz reda nevjernika (to mu nita nee koristiti), dok se vjernik odlikuje vjerovanjem u ta imena i njihova znaenja te postupa u skladu sa njima."67

Dakle, znaenje "pobrojavanja" nije svedeno na pisanje Allahovih imena po levhama, a zatim uenje napamet, jer u tome moe uestvovati i dobar i lo ovjek, vjernik (mu'min) i licemjer (munafik). Onima koji zastupaju ovakvo znaenje hadisa: "Ko ih naui napamet (tj. pobroji, razumije ili spozna)", kaemo da takav navodi samo jedno od znaenja na koja upuuje hadis. U vezi s tim, na ispravno i prihvatljivo znaenje ovog hadisa upuuju rijei Ibn Kajjima i Ibn Bettala, rahimehumullah. A Allah najbolje zna.

v

Sejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Postoje dvije vrste znanja o Allahu:

Prva vrsta znanja je znanje o Allahu, o Njegovom Biu (Zat), ostvareno spoznajom velianstvenih i plemenitih svojstava kojima je Sebe opisao, te onoga na to ona upuuju. Kada ova spoznaja ue u srce

ovjeka, takvo srce e biti bogobojazno i ubijeeno da je Allah, delle ve 'ala, Taj koji e za pokornost nagraditi, a za nepokornost kazniti, kako to potvruje i Kur'an. Ebu Hibban, rahimehullah, jedan od tabi-tabiina, rekao je: 'Tri su vrste uenjaka (alima):

l.uenjak koji je spoznao Allaha, subhanehu ve te'ala, ali ne i Njegove naredbe,

2.uenjak koji je spoznao Allahove naredbe, ali nije spoznao Allaha, subhanehu ve te'ala, .

3.uenjak koji je spoznao Allaha, subhanehu ve te'ala, i Njegove naredbe.

Onaj koji je spoznao Allaha, delle anuhu, Njega se boji, a onaj koji je spoznao Allahove naredbe, taj zna ta je halal, a ta haram. Jedan

v ovjek je rekao poznatom uenjaku Sabiju, rahimehullah: 'O uenjae!', pa je ovaj odgovorio: 'Uenjak je onaj koji se Allaha boji.'

Druga vrsta znanja je znanje o Allahu, delle ve 'ala, izraeno kroz znanje o Njegovim propisima, Njegovom erijatu."

67 Fethul-bari.

32

PRAVILA VEZANA ZA ALLAHOV A IMENA

Nakon prve, zlatne generacije ashaba, nastale su mnoge sekte koje su u vjeru poele uvoditi razne inovacije, ili negirati temeljne stvari islamskog vjerovanja, poput poglavlja o Allahovim, delle anuhu, lijepim imenima i savrenim svojstvima. Ovo je posebno bilo izraeno u vremenu pojave mu'attila68 , koji su negirali Allahova lijepa imena i savrene atribute, poput dehmija69, zatim onih koji su potvrdili Allahova imena, ali su negirali svojstva, poput mu'tezila70, ili onih koji su potvrdili Allahova lijepa imena i neka od Njegovih savrenih osobina, poput e'arija71 i maturidija72 Zato je dolo do velike potrebe da uenjaci ehli-sunneta (sljedbenici ispravne tradicije i metodologije na kojoj su bili Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi, radijallahu anhum) odgovore ovim zalutalim frakcijama na adekvatan nain, navodei kur'ansko-sunnetske dokaze o neispravnosti njihovog pravca i shvatanja. Jedan od naina da se sauva ispravno shvatanje Allahovih, subhanehu ve te'ala, imena i svojstava, i

68 Mu~attili su frakcija u islamu koja negira eljeno kur'ansko-hadisko znaenje teksta, odnosno negiraju Allahova lijepa imena i savrena svojstva. Prvi koji se pojavio sa ovakvim miljenjem je Dad b. Dirhem. Dehmijje su najpoznatija sekta koja pripada mu'attilama, zatim ih slijede mu'atezili i e~arije. 69 Dehmijje su sekta koja se pripisuje D_ehmu b. Safvanu, koji je ubijen 128. h.g. Oni negiraju Allahova lijepa imena i sva Allahova svojstva, za Kur'an kau da je stvoren, tvrde da je iman samo spoznaja srcem itd. 70 Mu'tezili su frakcija koja se pripisuje islamu. Pojavili su se pred sami kraj emevijske dinastije. Dobili su ime mu'tezili zbog toga to je Vasil b. Ata napustio (i'tezele) haiku

uenja imama Hasana ei-Basrija. Mu'tezili negiraju sva Allahova svojstva i smatraju da poinilac velikog grijeha nije ni vjernik (mu'min) ni nevjernik (kafir). Osim toga, smatraju da je Kur'an stvoren. Pored ovih navedenih tvrdnji, oni su nosioci i nekih drugih vjerovanja koja su suprotna tvrdnjama ehli-sunneta. 71 E'arije su islamska kelamistika (racionalistika) sekta iji je osniva Alijj b. Ismail eiE'arijj, poznat kao Ebui-Hasen ei-E'ari, koji je roen u Basri 250. godine po Hidri, a preselio 324. godine u Bagdadu. Jedan je od potomaka poznatog ashaba E bu Musaa eiE'arije, radijallahu anhu. Jedan je od islamskih uenjaka treeg stoljea. Pred kraj ivota vratio se na put (mezheb) selefa u potvrivanju svih Allahovih svojstava. U ovoj fazi napisao je knjigu El-/bane, u kojoj je dao prednost a kid i i metodologiji selefa (ispravnih pret hodnika) ovog ummeta. 72 Maturidije su islamska kelamistika (racionalistika) frakcija koja se pripisuje Muhammedu b. Muhammedu b. Mahmudu, poznatom kao Ebu Mensur Maturidi. Umro je 332. h.g. Bio je jedan od velikih uenjaka hanefijskog mezheba.

33


ujedno odgovori ovim zastranjenjima, bilo je i postavljanje pravila i principa vezanih za Allahova lijepa imena i savrena svojstva. Akaidska pitanja zahtijevaju bezuvjetno povinovanje ovim pravilima i principima, jer svako skretanje sa puta ispravnih

.

prethodnika u ovoj oblasti islamske doktrine oznaava udaljavanje od Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, pravca.

PRVO PRAVILO: Sva Allahova imena su najljepa imena

Allahova imena su vrhunac onoga to je dobro i lijepo. El-husna je

mnoina od husn, a to je ono to je najljepe, najbolje. Uzvieni Allah kae:

be

tr ~_;~ij

-- --- - -- --~ ~


oznaava potpuni ivot - ivot kojem nije prethodilo beivotno stanje, niti

v

mu slijedi zavretak. Zivot koji nuno povlai za sobom savreno znanje,

mo, vid, sluh itd. El-'Alim (Allahovo ime koje oznaava potpuno znanje)

je ime kojem nije prethodilo neznanje, niti ga prati zaborav. Uzvieni kae:

~ ~ / / / ~ / ~ / / "-;. / /

..,-,.. ' t/ .;1 / 't ~ . l 1 ~ t t ...: .;1 / m ,~~ lJ uu ". .. l ~ .. ~~eJ uu -t.~ g~ ul!' ." / ." ."

"O njima zna sve Gospodar moj - u Knjizi je. Gospodaru mome nita nije skriveno i On nita ne zaboravlja."77

"On je Allah, Tvorac, Onaj koji iz niega stvara, Onaj koji svemu daje

oblik, On ima najljepa imena."78

T o je sveobuhvatno znanje, ono koje obuhvata sve stvari, ope i pojedinane, bilo da su vezane za Njegova djela ili djela Njegovih stvorenja.

"U Njega su kljuevi svih tajni - samo On ih zna. On jedini zna ta je na kopnu i ta je u moru. I nijedan list ne opadne a da On za njega ne zna. I nema zrna u tminama Zemlje ni ieg svjeeg niti ima ieg suhog, niti ima bilo ega to nije u jasnoj Knjizi." 79

Ovo savrenstvo ljepote odnosi se kako na svako Allahovo ime pojedinano, tako i na ime povezano s drugim imenom - a u ovom sluaju se postie jo vee savrenstvo, kao naprimjer:

"On je, uistinu, silan i mudar."80

Ime El-'Aziz ukazuje na 'izzet (ponos, gordost, silu), a El-Hakim ukazuje na mudrost. Spoj ova dva imena je jedna nova savrenost, a to je

77 Taha, 52. 78 EI-Har, 24. 79 El-En'am, 59.

80 EI-Ankebut, 26.

35


da uz Njegovu gordost dolazi mudrost. Njegova mo ne povlai za sobom nepravdu (zulm) ni runa djela, kao to je to sluaj kod monika, vladara

meu stvorenjima (kojeg njegova gordost moe obuzeti prilikom grijeenja, pa da tako ini nepravdu i radi runa djela). Takoer, uz mudrost dolazi i Njegova mo, za razliku od mudrosti stvorenja, koja za sobom moe

povlaiti ponienje i potlaenost. Nekada je ovjek mudar, ali je u isto vrijeme potlaen i ponien, i tada nije u stanju svoju mudrost prenijeti na druge, niti drugi imaju korist od njegove mudrosti. Nekada vladar moe posjedovati odreeni vid moi i snage, ali da u isto vrijeme nije mudar. Na taj nain, njegovi postupci postaju vid tiranskog postupanja naspram podanika. Spoj ove dvije osobine, moi i mudrosti, vrijedna je vrlina za stvorenje, a ta onda rei kada se ovim savrenim osobinama opie Gospodar svjetova, subhanehu ve te'ala, onako kako to dolikuje Njegovom velianstvenom Biu.

DRUGO PRAVILO: Allahova imena su vlastita i opisna

Stvorenja imaju samo vlastita imena, a znaenje imena nije uvijek i osobina onoga koji je njime nazvan. Jedan je pjesnik tako rekao nekom

ovjeku: "Uinili su ti nepravdu kada su te nazvali N ur (svjetlost). Pree je bilo da te nazovu Zalam (tama)."

Allahova imena su vlastita zbog toga to se odnose na Allahovo Bie (Zat), a opisna zbog svog savrenog znaenja. Ona su, s jedne strane, sinonimi za Allaha, subhanehu ve te'ala, a s druge strane razlikuju se po svojim posebnim znaenjima. Tako su imena: El-Hajj, El-'Alim, Al-Basir, El-Kadir, Es-Semi', Er-Rahman, El-'Aziz, El-Hakim u cijelosti Allahova, tebareke ve te'ala, imena, koja se meusobno razlikuju po znaenju, tj. znaenje imena El-Hajj razlikuje se od znaenja imena El-'Alim ili El-Kadir itd. Mnogi kur'anski dokazi potvruju ovo pravilo:

"On je Onaj koji prata, Samilosni."81 ., _J ,JI J. J./ .,,JI / J ~,,J~~ .. '~..Jj

"Gospodar tvoj mnogo prata i neizmjerno je milostiv."82

81 Junus, 107. 82 Kehf, 58.

36


U drugom ajetu Uzvieni je nazvan Er-Rahim (Samilosni) i opisan svojstvom milosti (zur-rahme). Dakle, Allahova imena neodvojiva su od svojih znaenja i u vezi s tim postoji konsenzus (idma') lingvista, tj. 'alimom (znalcem) se naziva iskljuivo onaj koji posjeduje znanje, a semi'(onaj koji uje) se kae za onoga koji ima sluh i uje. Meutim, postoje i zabludjele skupine, kao to su mu'atili, koje su odvojile Allahova imena od njihovih znaenja, odnosno oni smatraju da je Allah, azze ve delle, Es-Semi' - ali bez sluha, El-Basir - ali bez vida, El-'Aziz (Gordi,

Moni) - ali bez moi itd., te da potvrda svojstava nuno vodi u brojnost onih koji se njima opisuju. Kur'ansko-sunnetski tekstovi i zdrav razum opvrgavaju ovo pogreno razumijevanje Allahovih imena i svojstava. Naime, u Kur'anu i sunnetu, Allah, subhanehu ve te'ala, opisao je Sebe sa puno osobina, iako je On Jedan i Jedini:

"Odmazda Gospodara tvoga e, zaista, uasna biti! On iz niega stvara, i ponovo e to uiniti; On prata, i pun je ljubavi- Gospodar Ara (tj. Velikog prijestolja koji je visoko iznad stvorenja). On radi ta je Njemu volja."83

"Hvali ime Gospodara svoga Svevinjeg, Koji sve stvara i ini skladnim, i Koji sve s mjerom odreuje i nadahnjuje, i Koji ini da rastu panjaci, i potom ini da postanu suhi, potamnjeli. "84

U ovim ajetima navodi se dosta osobina za samo Jednoga kojeg v

opisujemo. Sto se tie razumskih dokaza, dovoljno je istai da osobine ne predstavljaju linosti (u mnoini), ve su to osobine onoga koji ih posjeduje, tj. sve to postoji ima vie razliitih osobina.

83 EI-Burud, 12-16. 84 EI-A'Ia, 1-5.

37 /


/

TRECE PRAVILO: Allahova imena koja ukazuju na osobine prijelazne prirode (mute'addije85) obuhvataju tri stvari:

l. Potvrivanje tog imena Allahu, subhanehu ve te'ala, 2. Potvrivanje osobine koju podrazumijeva to ime, 3. Potvrivanje propisa koji za sobom povlai to ime. Kao dokaz za ova pravila, uenjaci navode izostanak kazne

drumskim razbojnicima ako se pokaju, zbog rijei Allaha, delle ve 'ala: be/ / ..;.: ",

", J / ~ ~ ", ~ o J/ ,.ll/ / o , / ~ / o J / "'""' Oji - JJ Oji JJ /.J \ \ l Oji l ' , l :.. , , / l J .. .. ' l , 4 ' l .. ,.".., , t ' " t l ~~ J _)J o e ~ 1 , J J - ~ .. 'JJ~ o > u e..)-:-' ~ Y. u ~~ l~

/ / /

"Ali ne i za one koji se pokaju prije nego to ih se domognete! I znajte da je Allah Onaj koji prata i Samilosni."86

Dakle, ova dva imena u ajetu ukazuju na to da je Allah njima oprostio (jer je Onaj koji prata), a smilovao im se time to je izostavio kaznu za to djelo (jer je Samilosni).

Evo jo jednog primjera: ime Es-Semi' (Onaj koji sve uje) podrazumijeva:

l. potvrdu imena Es-Semi', 2. potvrdu osobine sluanja, tj. da Allah, azze ve delle, sve uje, i 3. potvrdu onoga to za sobom povlai, a to je da uje i tajno

doaptavanje: r. e J "." ~ "." rJ "." "." ~ ""' ~ -r "." ~ J .. J .... "." J~""' o~ ...... ~~ul ~jJ~ c4-=~ ~lj

"A Allah uje razgovor va meusobni. Jer Allah uistinu sve uje i sve vidi."87

v

CETVRTO PRAVILO: Allahova imena u potpunosti su svojim . znaenjem istovjetna sa Allahovim Biem i Njegovim osobinama:, onim to sadre (tedammun) i onim to iz njih obavezno proizlazi (iltizam)

. Naprimjer: ime El-Halik (Stvoritelj) upuuje na:

85 Mute'adijje, osobine prijelazne prirode, tj. osobine koje se odraavaju na druge. Npr.

Allahova imena: EI-GafurJ Er-Rezzak, Er-Rahman odraavaju se na stvorenja, prenose se

na druge. Allah je Taj koji prata robovima, opskrbljuje stvorenja, koji je milostiv prema

njima itd. Gajri muet'adijje su osobine neprijelazne prirode, tj. ne prenose se na drugog,

npr. Allahova imena: EI-Hajj (ivi), El-Vahid (Jedini).

86 EI-Maide, 34.

87 EI-Mudadele, l.

38


l. Allahovo Bie (mutabeka- istovjetnost), 2. na Allahovu, azze ve delle, osobinu stvaranja (tedammun

sadrajnost), 3. obavezno znanje i mo (iltizam- nunoproizlazei zakljuak). Jer

Stvoritelj mora znati stvoriti i mora imati mo da stvori. Naprimjer, kada kaemo "automobil", to upuuje da je pojam

automobila u cjelini istovjetan njegovom izgledu (mutabeka) i upuuje da sadri dijelove poput: vrata, motor, tokove... (tedammun). Ono upuuje

takoer na injenicu nunoproizlazeeg zakljuka da je morao biti proizveden, te podrazumijeva postojanje njegovog proizvoaa (iltizam). Ovaj iltizam (princip nunoproizlazeeg zakljuka) veoma je bitan i koristan za onoga koji trai znanje, i koga Allah, subhanehu ve te'ala,

poasti razumijevanjem obavezujuih stvari. Takav pojedinac moi e jednim dokazom rijeiti nekoliko erijatskih pitanja (mes'ela).

Da bismo bolje shvatili iltizam - nunoproizlazei zakljuak, navest "" . .

cemo primJer: Da li je postau dozvoljeno da otpone post u stanju dunupluka,

nakon spolnog snoaja? U sljedeem ajetu iltizamom se dokazuje da je to dozvoljeno:

"Zato se sada sastajte sa njima (tj. dozvoljava vam se da u noima posta imate odnos sa enama vaim) u elji da dobijete ono to vam je Allah ve odredio. I jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od eme niti zore; od tada postite sve do noi."88

Ajet jasno ukazuje da je dozvoljeno imati spolni odnos sa enom sve do samog nastupa imsaka. Dakle, iltizamom - nunoproizlazeim

zakljukom, automatski se podrazumijeva da e onaj koji ima spolni odnos do samog poetka imsaka (nastupa posta) ui u imsak (poetak posta) dunup, to ukazuje da je takav postupak dozvoljen.

PETO PRAVILO: Allahova imena su tevkifijje, tj. ekscerpiraju se samo iz Kur'ana i sunneta. U njima nema mjesta za razum ('akl).

88 El-Beka re, 187.

39


Sve to je objavljeno u Kur'anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, obaveza je potvrditi, bez ikakvog dodavanja ili oduzimanja. Allah, tebareke ve te'ala, na vie mjesta u Kur'anu pojanjava da je jedan od najveih grijeha kazati neto o Allahu, tebareke ve te' ala, bez znanja:

"Reci: 'Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i neopravdanu primjenu sile, i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono to ne znate."89

Znai, mi potvrujemo sva imena kojima je Allah, subhanehu ve te'ala, nazvao Sebe i kojma Ga je nazvao Njegov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem. Jednoglasno miljenje islamskih uenjaka jeste da Allaha nije dozvoljeno nazvati nekim imenom kojim On nije nazvao Sebe, niti je o njemu obavijestio u Kur'anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jer, Allahova imena su tevkifijje (tj. ekscerpiraju se samo iz Kur'ana i sunneta, bez dodavanja i oduzimanja). Na tom mjestu nema prostora za razum, jer sam razum nije u stanju da spozna imena koja odgovaraju Allahu, subhanehu ve te'ala, niti je u stanju da dokui sutinu uzvienih svojstava i lijepih imena koja pripadaju Allahu, tebareke ve te'ala. Zato nazivanje Allaha nekim od imena kojim nije Sebe nazvao predstavlja govor o Allahu bez znanja, a to je Allah, subhanehu ve te'ala, strogo zabranio Svojim robovima. Ibn Hazm je rekao: "Nije dozvoljeno da se Allah naziva nekim drugim imenom osim onim kojim je On Sebe nazyao ili obavijestio u Svojoj Knjizi ili u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili je dolo konsenzusom uenjaka, pa makar imalo tano znaenje; i nije dozvoljeno da se ono pripisuje Allahu."90 Imam Nevevi, rahimehullah, kazao je: "Allahova imena su tevkifijje. Njemu se ne pripisuju imena osim sa jasnim, vjerodostojnim dokazom."

Ebu Kasim el-Kuejri, rahimehullah, rekao je: "Allahova imena se ekscerpiraju iz Kur'ana, sunneta i konsenzusa uenjaka. Obaveza je da se svako ime koje je se nalazi u Kur'anu i sunnetu, pripie Allahu, delle ve

89 EI-A'raf, 33. 9Faslu fil-mile/i vel-ehva'i ven-ni he/.

40


'ala, u Njegovom opisu. A ono to nije preneseno valjanim dokazom ostavlja se, pa makar njegovo znaenje bilo ispravno."91 Dakle, sve ove i mnoge druge izreke uenjaka potvruju da razum nije u stanju dokuiti Allahovo pravo u tim imenima. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Nisam u stanju ispoljiti Tebi zahvalu. Ti si Onakav kako si o Sebi pohvalu iznio." 92 Takoer, u navedenom ajetu jasno se zabranjuje da se govori o Allahu bez znanja. Nazvati Allaha imenom kojim Sebe nije nazvao, veliki je grijeh i zloin naspram Allahovog prava. Svi znamo da osoba koja je sebi odabrala odreeno ime i eli da je drugi tim imenom oslovljavaju, nije zadovoljna da se zove i doziva nekim drugim imenom, naprimjer, da joj se kae: "Od danas se zove tako i tako". Kada s ovim nije zadovoljno obino stvorenje, kako tek da bude zadovoljan Uzvieni Stvoritelj?!

S v

ESTO PRAVILO: Allahova imena nisu ograniena odreenim brojem,

v

Sto znai da njihov broj poznaje samo Allah Uzvieni, to smo detaljno pojasnili.

SEDMO PRAVILO: Zabrana patvorenja Allahovih, subhanehu ve te'ala, imena (ilhad).

Ilhad ima znaenje: patvorenje, iskretanje, izvrtanje, negiranje, poricanje Allahovih imena i ajeta. Sva navedena znaenja ukazuju na odstupanje od onoga to je obaveza spram njih.

Allah, delle delaluhu, kae: (_ t ., ~" / be "/ ., " 'f. .,"0

t " " ., " ., J " - ,; ., ' - "".",., J l J ,; , l ' ' J ,; l" J J ., l :0. l : ., J ' !t,;-~. '-t ' .l l\~ ~ 0Jf.'L~ ~~~~ 4-~ ~ ...._ Jj~'--:! (t~ J.)~J ~ oy~~ ,~l ~J

/ ~ /

,; J,_.," o' J,;;0 .. yo

"Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima. A klonite se onih koji iskreu Njegova imena- kako budu radili, onako e biti kanjeni!"93

Allah, tebareke ve te'ala, kae u ovom ajetu: "a klonite se onih koji iskreu Njegova imena." Katade, rahimehullah, kae: "Tj. koji Mu pripisuju svakakva imena." Rije spomenuta u ajetu u svojoj osnovi u

91 Subulus-selam. 92 Musl.1m.

93 EI-A'raf, 180.

41


arapskom jeziku znai devijaciju, odstupanje. Ibn Tejmijje, rahimehullah, u svom djelu Akidetul-vasitijje, rekao je:

"Ne inimo ilhad u pogledu Allahovih imena, niti u pogledu kur'anskih ajeta."

Znai da ilhad (izvrtanje, iskretanje) moe biti u Allahovim, tebareke ve te'ala, lijepim imenima, ali i u Njegovim ajetima, kao to i Kur'an na to ukazuje:

(.. "., ~ /. ~ . l ....... / ~ / ~ J / - / ., J:.' - . ,..,." J l J / , .J, o' J -: / Lr- J J ~ l~ l ~ ., J"' l !~~ ;.J, l \~/.J \..A l.' Q :>e.~ ~"--' \ ~..AJ . ~ ) A J :>eJ . \J ._.lJ JI \.) A o A e~Ul l ,.. l ~

V -l../ .. ,.., J:. U ......._ , - 'J ""' .. U ..""' 'J J ..T

/ ~ /

"A Allahova imena su najljepa - zato Ga zovite njima. A klonite se onih koji iskreu Njegova imena - kako budu radili, onako e biti kanjeni!"94

94 EI-A' raf, 180.

42

ISKRIVLJIVANJE (ILt-f ~) ALLAHOVIH IMENA . Iskrivljivanje Allahovih imena podrazumijeva mijenjanje ili

negiranje njihovog stvarnog i Objavom potvrenog znaenja. Postoji pet vrsta devijacija u pogledu Allahovih imena i svojstava:

l. Nazivati Svevinjeg Allaha imenima kojima On nije Sebe nazvao

Kao naprimjer nazvati Uzvienog Allaha imenom "Otac", kojim su Ga nazvali krani, ili za Isaa rei da je "sin Boiji", ili rei "Uzrok" ili

v

"Cinilac", kako su Ga nazvali filozofi. Ovo sve spada u ilhad (izvrtanje i

iskrivljivanje) Allahovih, azze ve delle, imena. Na poetku smo

spomenuli da su Allahova imena tevkifijje, odnosno da se ekscerpiraju

iskljuivo iz Kur'ana i sunneta i zato Allahu, delle ve 'ala, ne moemo

pripisati ime koje se ne nalazi u Kur'anu i sunnetu. _U sluaju da se Allah,

. delle v e 'ala, nazove nekim imenom koje se ne nalazi ni u Kur'anu ni u

sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, to ukazuje na ilhad, tj.

iskrivljivanje Allahovih lijepih imena. Nazvati Allaha, subhanehu ve

te'ala, imenom kojim On Sebe nije nazvao, predstavlja ruan odnos i

ponaanje naspram Uzvienog Allaha i veliku nepravdu i neprijateljstvo

prema pravu koje On ima kod nas. Shodno tome, niko nema pravo

nazivati Allaha, delle ve 'ala, imenom kojim On, subhanehu ve te'ala,

nije Sebe nazvao, jer takvo postupanje strogo je zabranjeno i odvodi

v. poc1n1oca na put nevJerstva. 2. Negirati neka od Allahovih lijepih imena kojima je On Sebe

nazvao

Druga vrsta je suprotna prvoj, tj. negirati sva Allahova, tebareke ve te'ala, imena ili neka od njih. Postavljamo pitanje: Kako dolazi do ove vrste ilhada?

Kada Allah, subhanehu ve te'ala, u Kur'anu ili sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdi neko ime za Sebe, i vjernici su obavezni potvrditi to ime. U sluaju da negiramo ili se udaljimo od sutinskog i stvarnog znaenja nekog Allahovog imena, to se smatra iskrivljivanjem Allahovih, delle anuhu, imena. Neke sekte poznate su po ovoj vrsti ilhada, kao to su dehmije, koji negiraju sva Allahova lijepa imena. Naime, dehmije smatraju da potvrivanjem imena Allahu, tebareke ve te'ala, Njega poistovjeujemo sa stvorenjima. Naravno, ovakva tvrdnja je

ne1spravna. 3. Negirati neko od svojstava na koje ukazuje Allahovo ime, tj.

43

Komentar Allahovih lijepih in1ena

potvrditi ime, ali negirati svojstvo koje proizlazi iz tog imena Kao naprimjer tvrditi da je Allah, tebareke ve te'ala, Onaj koji sve uje, ali da ne posjeduje svojsto sluha, ili da je On taj koji sve vidi, ali ne posjeduje svojstvo vida, ili da je On taj koji stvara, ali ne posjeduje svojstvo stvaranja, ili da je On taj koji sve moe, ali ne posjeduje svojstvo snage. Ovakvo miljenje zastupaju mu'tezili. Jedna skupina mu'tezila smatra da su to imena bez sutinskog znaenja i da kao takva ne upuuju na neko od svojih znaenja, dok drugi smatraju da su ta imena jedno, naprimjer imena: Es-Semi', El-Basir, El-'Alim i dr., ulaze u okvir jednog imena, razlikujui se samo u harfovima. Sve ove tvrdnje su netane, jer nije mogue vjerovati u Allahova lijepa imena bez vjerovanja u njihovo

znaenje, odnosno svojstvo na koje to ime upuuje. 4. Potvrditi Allahova lijepa imena i savrena svojstva, ali

poistovjetiti osobine Stvoritelja sa osobinama stvorenja (temsil) Pod ovim ilhadom podrazumijeva se udaljavanje od pravog znaenja

Allahovih lijepih imena i svojstava, u smislu da se svojstvo Allahovog, delle ve 'ala, vida, koje proizlazi iz imena El-Basir (Onaj koji sve vidi), poistovjeti sa vidom stvorenja, da se svojstvo Allahovog znanja poistovjeti sa znanjem stvorenja, da se svojstvo Allahovog oprosta poistovjeti sa naim oprostom i sl. Obaveza je potvrditi Allahova lijepa imena i savrene atribute kojima se On, subhanehu ve te'ala, opisao i kojima Ga je opisao Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i to bez izmjene (tahrifa), poricanja (ta'tila), zalaenja u kakvou (tekjifa) i poreenja (temsila).

5. Allahovim lijepim imenima nazvati lana boanstva Naprimjer, kada neko lana boanstva nazove imenom el-ilah ili da iz

Allahovog imena izvede jedno od imena za lana boanstva, primjerice ime Lat, koje su mnogoboci izveli iz imena El-Ilah, ili 'Uzza od El-'Azi~, ili Menat od imena El-Mennan.

Allahova, subhanehu ve te'ala, imena pripadaju samo Njemu, azze ve delle, i nije dozvoljeno iz Njegovih imena izvoditi imena za lana boanstva.

Pripadnici ehli-sunneta ne ine ilhad u Allahovim imenima, naprotiv, oni potvruju sva imena koja je Allah, tebareke ve te'ala, potvrdio za Sebe i ono na ta ta imena upuuju, tj. ono to ona iziskuju, onako kako to eli Allah, subhanehu ve te'ala, tvrdei da je u oitoj zabludi svaki onaj koji postupi drugaije u tome.

44

------

~ .


ISKRIVLJIVANJE (ILHAD) U ALLAHOVIM AJETIMA

(ZNAKOVIMA, DOKAZIMA)

Dvije su vrste Allahovih ajeta (znakova):

\j ~\jj~.J\j :1J' ~'J'; ~j

Prva vrsta: kosmiki ajeti, tj. ajeti koji su vezani za Allahovo stvaranje i ureenje, kao to Uzvieni Allah kae:

J ,., ,., .,", J /.., ~ ,., ,., ~ ,., J /.., ~,., ,., .,

~..

"l od znakova Njegovih je no i dan, i Sunce i Mjesec ..."95

,., J ,., t - ", .,\~ u' ~~ ';'; ~j

"Jedan od znakova Njegovih je to to vas od zemlje stvara, i odjednom vas, ljudi, svuda ima razasutih; i jedan od znakova Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost - to su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju; i jedan od znakova Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaih i boja vaih - to su, zaista, pouke za one koji znaju; i jedan od znakova Njegovih je san va nou i po danu, i nastojanje vae da steknete neto iz obilja Njegova - to su, zaista, pouke za ljude koji uju; i od znakova Njegovih je to to vam On pokazuje munju da biste osjetili strah i nadu, i sputa vam s neba

95 EI-Fussilet, 37.

45


vodu, pa oivljava -njome zemlju nakon mrtvila njenog. - Uistinu, u tome su znaci za ljude koji razumiju! I od znakova Njegovih je to postoji nebo i Zemlja po naredbi Njegovoj. Zatim, kad vas pozove zovom iz Zemlje - gledajte! Vi izlazite!"96

Ovo su kosmiki ajeti (znakovi, dokazi) ija se vanost ogleda u tome to niko od stvorenja nije u stanju da stvori Sunce ili Mjesec, ili da donese dan poslije noi, i obrnuto. Ilhad u ovakvim ajetima odnosi se na pripisivanje stvaranja i odreivanja nekom drugom mimo Allaha, subhanehu ve te'ala, bez obzira da li se to pripisalo samostalnom biu ili dovelo u vezu sauesnitva sa Uzvienim Allahom, kao sudrug ili

pomaga. Uzvieni Allah je rekao:

"Reci: 'Zovite one koje, pored Allaha, bogovima smatrate. Oni nita nemaju, ni koliko trun jedan, ni na nebesima ni na Zemlji; oni u njima nemaju nikakva udjela i On nema od njih nikakve pomoi."97

U ovom ajetu Uzvieni Allah negirao je sva lana boanstva za koja su se murici Mekke vezivali, negirao je da ima sudruga ili pomagaa u vlasti. Zatim je Allah, delle ve 'ala, poslije toga ukazao na etvrtu stvar:

"Kod Njega e se moi zauzimati za nekoga samo onaj kome On dopusti"98

N aime, murici e potvrditi da njihovi kipovi, boanstva uistinu nemaju vlast . i ne uestvuju u stvaranju sa Uzvienim Allahom, niti Mu pruaju bilo kakvu pomo u tome. Meutim, murici uporno tvrde da se njihova boanstva zauzimaju za njih kod Allaha. Ovim ajetom Allah, delle ve 'ala, prekinuo je svaku nit vezivanja za neto ili nekoga drugog mimo Allaha, tebareke ve te'ala.

Druga vrsta: zakonodavni ajeti, to su ajeti Objave - ajeti sa kojima su doli poslanici, poput Kur'ana.

96 Er-Rum, 20-25. 97 Saba, 22. 98 Saba, 23.

46


Uzvieni Allah je rekao:

"To su Allahove pouke koje Mi tebi istinito kazujemo - a ti si, zaista, posianik! "99

"l govore: 'Zato mu od Gospodara njegova nisu neka uda poslana?'

v

Reci: 'Cuda su jedino u Allaha - a ja samo jasno opominjem!' A zar im nije dosta to to Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje. U njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje." 100

Ovdje se pod ilhadom podrazumijeva poricanje ajeta mijenjanjem njihovog znaenja ili odstupanjem od onoga to ajeti nalau. U ovom smislu poricanje se odnosi na tvrdnju da navedeni ajeti nisu objava od Allaha, odnosno pojedinac porie osnovu ovih ajeta ili porie samo neku od njihovih obavijesti u isto vrijeme potvrujui njihovu osnovu. Primjer za poricanje ajeta u osnovi jeste neija tvrdnja da kazivanje o vlasnicima slona nije istinito i da Allah, delle ve 'ala, na njih nije poslao ptice. Mijenjanje znaenja odnosi se na mijenjanje rijei ajeta, izbjegavanje ili negiranje njihovog sutinskog, pravog znaenja. Npr, da se u ajetima:

"Milostivi se iznad Ara uzvisio" 101 ,

"Zatim se uzvisio iznad Ara" 102,

umjesto termina tS~\ -"isteva" (uzdignue iznad), koji se navodi u

99 EI-Bekare, 252. 100 EI-Ankebut, 50-51. 101 Taha, 5. 102 Furkan, 59.

47


ajetu - upotrijebi termin J.".:-.\ -"istevla", to znai "zagospodariti", ime se

mijenja rije u ajetu. Ili, primjer mijenjanja znaenja Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: "Na Gospodar se sputa 0enzilu) na dunjaluko nebo...", oni koji iskrivljuju znaenje kau: "Sputa se Njegova naredba".

Svako mijenjanje pravog znaenja ajeta i hadisa predstavlja neizvravanje naredbi i krenje zabrana objavljenih u njima.

Uzvieni Allah kae:

"I onome ko u njemu bilo kakvo nasilje uini (ilhad), dat emo da patnju nesnosnu iskusi." 103

Svako grijeenje u Allahovim zakonodavnim ajetima predstavlja ilhad, jer je to odstupanje od onoga na to ajeti obavezuju. Vjernicima je stavljeno u obavezu da postupaju u skladu sa Allahovim, subhanehu ve te'ala, naredbama i da se klone Njegovih zabrana. Svako odstupanje od ovog principa predstavlja vrstu ilhada, koji nekada poinioca moe odvesti u irk (mnogobotvo), a nekada u kufr (nevjerstvo), zavisno od toga u

emu se nae. Uzvieni Allah prijeti svima onima koji iskrivljuju i negiraju (ilhad) bilo koji od Allahovih ajeta:

"A klonite se onih koji iskreu Njegova imena - kako budu radili, onako e biti kanjeni!" 104

103 EI-Hadd, 25.

104 El-A' raf, 180.

48

v

NAJVELICANS'I'VENIJE ALLAHOVO,

SUBHANEHU VE TE'ALA, IME

Pripadnici ehli-sunneta vel-demata smatraju da Kur'an i sunnet ukazuju na odabranost nekih Allahovih, subhanehu ve te'ala, imena u odnosu na Njegova druga imena, odnosno da imaju jaa znaenja, isto kao to je sluaj i sa odreenim surama i ajetima u Kur'anu. Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "Nije poznato da je postojalo razilaenje kod selefa - ashaba i onih koji su ih u dobru slijedili - kada je rije o ovom pitanju.

v

Cak je njihov govor prenesen mutevatir105 putem. Miljenja onih koji su smatrali da je nemogue da je jedan dio Kur'ana bolji od drugoga, kao i Allahova lijepa imena, pojavio se poslije drugog stoljea, i to onoga trenutka kada se pojavilo uenje dehmija o stvorenosti Kur'ana." 106 Takoer je Ibn Tejmijje, rahimehullah, kazao: "Za tvrdnju onih koji kau da je nemogue da su neka Allahova imena vrednija od drugih - ne postoji nikakav dokaz." 107

U prilog odabranosti nekih Allahovih imena govore mnogi Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, hadisi:

Prenosi se od Ubejja b. Ka'ba, radijallahu anhu, da ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: "Koji je najvelianstveniji ajet u Allahovoj Knjizi?", a on je rekao: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju", ponovivi to vie puta, da bi na kraju rekao: "AjetulKursijja (ajet Pijedestala, Prijestolja)."

"estitam na znanju, Ebu Munzire!" 108 Na to mu je Poslanik rekao:

Od Ebu Zerra, Dunduba b. Dunade prenosi se da je upitao: "Allahov Poslanie, ta je najvee od onoga to je tebi objavljeno?" Odgovorio je: "Ajetul-Kursijja:

105 Mutevatir-hadis je onaj h adis koji prenosi velika skupina u svakoj generaciji seneda

od druge skupine (ranije), gdje se obiajima ne daje prostor (da na bilo koji nain utjeu

na mutevatir). Svi oni su sloni i jedinstveni u odbacivanju svake lai (od koje je

mutevatir-hadis ist), jer se oslanjaju na posebno sigurne izvore.

106 Medmu~ul-fetava; Devabu eh/il- 'ilmi vel-imani.

107 Devabu eh/il- 'il mi vel-imani.

108 B h . . M 1u an 1 us 1m.

49


v

'Allah, osim Kojeg drugog istinskog boga nema, Zivi je i Vjeni Odrava telj!"' 109

Prema miljenju islamskih uenjaka, Ajetul-Kursijja je najvredniji ajet zbog toga to obuhvata sve vrste tevhida. T evhid er-rububijje (izdvajanje Allaha u stvaranju, odredbi i odravanju), i tevhid el-uluhijje (da se samo On, Allah, oboava), i tevhid esma-illahil-husna (da On posjeduje lijepa imena i savrena svojstva). Ovaj ajet ukazuje na savrene osobine Allaha, tebareke ve te'ala, i na propise koji proizlaze iz tih savrenih osobina, a negira bilo koji vid manjkavosti u Njegovim savrenim osobinama.

Neki uenjaci smatraju da se imena i zamjenice koje se odnose na Allaha, subhanehu ve te'ala, u ovom ajetu spominju esnaest puta, a sve one upuuju na Allahovu veliinu, pa je iz tog razloga ovo najuzvieniji ajet u Kur'anu, a Allah najbolje zna.

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, doao je jednom prilikom kod Ubejja b. Ka'ba, dok je ovaj klanjao namaz, i rekao mu: 'O Ubejje!' Ubejj se okrenuo, ne odazvavi se, a on mu je ponovio: 'O Ubejje!' Ubejj je tada zavrio namaz i odazvao se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekavi: 'Mir s tobom, Allahov Poslanie!' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

v

rekao je: 'I s tobom mir! Sta te navelo da se ne odazove kada sam te pozvao?' On je odgovorio: 'Allahov Poslanie, klanjao sam.' Na to mu je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Zar ti u onome to je Allah meni objavio nije poznato:

be J. .,J / J / / / J /. ~ o J / ,JI o J. / ~,JI J ~ /

.,

komentar_allahovih_lijepih_imena prof sanel ramić

Documents