KOMEDIOGRAFIJA FADILA HADZICA

Nasko Frndic

U hrvaJts.kom dramskom sltivam1a.StVlll triju posJjedln.jlih desetljeea nastao jle HadZi6ev opus od 31 kormedije ii rtri satiritne monodrame kao integtralni dio suvremenog k

ne moze zanijekati, jer ju je prihvatilo gledaliste svih s1ojeva i nivoa obr:azovanj•a i kulrture.

Tematsku aktualnost, dru8tvenu azurnost i sadrzajnu spontanost Had2ri

Vlidar: Ima nesto u tome. Grof: U zivotu :ljudi vjeruju u mnogo togJa i vesele se mnogo aemu

sto nikiada nisu v.idjeli i neee vlidjeti i Slto :moZda uop6e ne pootoji ... ali se uvjeraV!alju u sanj

u pamzanirna--, vlildi se koliko je tu au~or Jjudski restwa:lio duse vrlih bornca, i to u blagom, Saljivom tc.rlU, u komedijs:korn dmmatiziranju opet na. pirn,lndelmrski naain tea.tra u ltea!bru, t:aiko uvjerU(jivo i druhovito da je nasmlijao i danas nasmijava ueesnike borbe kao li• mlade generacijeo

Ne samo da je patetiCkog Hitlera i njegove generale uCinio caplinov-ski srni·jesruirn, nego je Hadzic u ovoj komediji lJiltem•mo zivo i humo-ristliCki 7JCUlirnlljivo prikazao nekoliko tipienih lilrow bornca, od kojih svakiil nosi o.bi1jeZja sredine liz koje je potekaoo PaJI"Ttizan Meho je ilustra-tivan predstavnik Bosne u kojoj se i dogada »Hitler u partizanima«o Kada u zapl~ patl1ti7Jalll Mrvioa ode u dklupirani grad da nabavii.· oddeeu i brko-ve za Hitlera, pa ga dugo nema, onda borci o njemu razgovaraju, i sto im najvlise pada napamet, jeste je1o, i tada ljudskii: razum~j[vo proradi . mvist u gladnima, pa se i:lazvije owka•v dijalog:

»Meho: Ne8to sam mislio, ovako sam ma1o mundao u glavi - da se nije on nesto vratio ocuo Ondje ima jesti koliko hoce8, a ovdje mu nista nije osigurano- ni glava, ni trbuho

E>uka: Kako mozes SIUmn,jati u druga Mrvicu? On je zrurotbio dvo·jicu ustaS.a - sam sam cat!

Meho: Dobar je on drug za borbu, ali zna! kako je 0 0 0 Kad ti .reaimo poredaiju sliJ.na jela i pi6a, pa ti neSto mislis - sto Cu ja gore u planini da nosim glavu u torbi, a ovdje kod oca svaki dan ili pecena janjetina, ili sarma, ili bosans:ki lonac 0 0 0 ili tufahije 0 0 0

E>uka : Sto ti je :to. tufahij a? Meho: To ti je doslo ravno iz Turs:ke, lm.d su jos Turci bill ovdje

okupart:ori o o o Kuha.na dabuka u &eceru, sve slatko cud niz usta 0 0 0 E>uka : Bas u se6eru? Meho: Ja! Sva u seceru! Pa onda izvadis drob 0 0 0 E>uka: Kome varlis drob . 0 0 Meho: Jatbuci, bolan, ne gostuo Prvo povadis sjemenke iz nje, onda

staviS u jabuku orahe, sitno mljevene, zalivene u seeeru - tako da je jrabuka sva medena kao smokva 0 0 0

Martiin: Ako nastavis tu prioo o 0 o 0 futa.hli.jama 0 o 0 Meho: T.ufahljoa se kazeo Miairtlin (guta pljuvacku): Alko to nastarvis prioolti iz dana u dan, de-

zertirat 6e rmm borci ku6amao

buduce ddave za koju se bore partizani. U civilu stolar Mladen zamislja da ce ta nova drZava biti kao dobro napravljen ormar od hrastovine, u ~ojem ne smije biti felera u savovirna ill da u strnnlice prodru crv:i, pa da za godinu dode rnusterija i Zali se Il!a lo8u izradu.

Ova usporedba ovrste drZHistoriju SKB (b)«. HadZi.c Prtkia.Oev ntz.vjes.taj naikon povmtka iz grada prikiazuje dramatskim napetim unutarnjim humor om:

-.Seljak: Te va8e knjige koju popusih, nigdje nema. Isao sam prvo na onu adresu koju mi dade komandir, ali taj covjek vi5e nije ondje. KaZu kOrnSiije - odveden je u zaJtvor. Onda sam Jsao u du6an gdje se prodaju knjige ...

Dok>tJoriaa: Nis!i.• valjda u kinjiZalri trazio >>Historij.u SKP (b)«?

Seljaik: Jesam, sto ne bi, ni je knjtirgju, a on kaze - da nikrad nije 0uo za takvu knjigu. To reee pa nesrtade medu knji.gaana - k•ao 00 ga je pro6erailo na :zahod.

Doktor!ilaa: Sre6a tvoja! Seljaik: ... Onda sam na'VTaJtio kod uCirt:eilda u se1o ... Pi tao sam ga

ima li on ovu popusenu, a on kaze- sto ee ti to, Franjo? Ja mu velim-treba mi ueo, :za duhan, 0uo sam da je lijep, tanatk papfur - a on veLi -dobatr de to papir, Franjo, atlrl. opasatn po zdra·vlje ... Onda mi dade jednu drugu knjigu i sapnu - odnesi to onima kojdi te poslase i I1eci im - neka budalu ne salju u politicke akcije, jer ee ostati bez glave«.

Knjiga koju je Prkac donli.o iz grada u :.>Jamjenu, bio je To1stojev ~RaJt i mir«.

Komedij:a >+Hiltler u pa.nti2latnima« ob![uje tatkvim hUiffiorom apsurda i lbo u naSolj puokoj, natrodil!Oj Viarijanti. Na ivlici z;bivanj•a prozimaju se !l;omi•ka ~· 1Jra.g,i.!l;a lmo bitno obHjetje tog herojskog vremena. HadZic nei!U-

169

bjeznu patert;iku borbe zarrnjenJUJe hum01rom situaci~e, ne umanJUJUCI emocije koje su bile dominantne u spontanim reakcijama partizana.

Hadzic .se j.os jednom v11art:ruo partizanskoj tema.tici komedijom -.Spijun« (1977), pundj prave krimina]jsticke n!Cllpetosti sa humorisrtiokim retuilom 'l!iikoVIa i dogadaja, sa obiJljem zrelih ocamskih sirtuacij•a, u attnws-feri seaske rudrilmentatrnosti, u koSm.aru mtne opasnosti, ali sa sltalino pri-sutnim opa.Zanjima humoriste, koji ce makar prigu.Senlim smij.ehom i op-timistiOkom vedriJnom pronaOi izla•z prema razgaljujucem zavriletku.

I pored uspjeilnih izleta u parti2lansku rtemalliiku u seoskim arrnbijen.ti-ma, HadZJic je ipak dominantno urbani k·omediograf koji je stvorio svoj stil i svoj nacin humoristickog otkrivanja suvremenih individualnih i di1US.1Jvenih deviljacij.a u sferi kulture i umjetnosti, poro.dlice i sire racine 7.ajednice, od Siltnih Cinovn.iJka, do Vlisolkih dr2avnih sluibenika li rulro-vodi1aoa. HadZieu se ponekad pi"igovara da je suviSe b1ag humorista, da se bavi komikom Zivota m alih ljudi. U Hadzi6evu brojnom opusu ima i takvlih dje1a, ali ima vise on~rh u kojima je k!rug saJtiriOke temartlike prosi-ren i preko g~ranioa direk'bo·rske juvisdilkcije. U >>Drzavnom ilopo.vu« (1977) Haidzic je energijom pravog sartirlieam doveo na poilarnicu savjetni.ka minfi;srtlarstva koji je dosao u sukob sa zakonom. I•aJko je dospio u pravl zatVIor, prema savjetnik'U se zCI!tvorski cuVIar pon:a.Sa kao pvema uva.Zenom clanu drustvene zajednioe koji je, eto, za neko vrijeme smjeilten iza brave. Ritlllalom ponailanja prema ltom izuzetnom uhiapseniku satirtica:r nas podsjeca da hijenai"llij'a postoji i u zatvoru.

Na toj •razlici tr•anja dvaju osudenika koji su u ist.oj sobi, HadZic humoristi&li . .osvjetljaVIa dva dabro odabrana likia, lr'azliCiJta po statusu u druStivu, kiao i po godinama i Zi·votnom iskustvu:

>>Cuvar: Cuo sam neku svadu? (Kikiju) Sigurno si ti neilto vrijedao gospodina?

Kiki: Ne petljaj se ti u nase stvari! Cuva:r: Nlisi •ovdje u holtelu da imas neke privartne stvalri, aiko jos

jednom naljutis gospodina, ides na t:avan! Kiki: A ako je gospodin, odnoono drug savjetnik naljutio mene -

ide lli• on rua ta.vam.? · Cuv:a:r (d. }Qpmnu): Joote li ga euli. Najgore su ove zenidbene Vla!I'allice,

zene ih razmaze pa im udari u glavu. D. Jopov: Rust:hte ga, nije on kriirv! Ja imam malo lioil>e Zirvce, prvi

pwt.a sam u ovak.VIOj s:iltuaciji ...

170

KtiJkJi: Kad sarrn ja prvi plllt uSa.o u zari;V()[', mislio sam da 6e propasti svijert: . . . (ironirno) a sad karl vi dim mog cuvara - kato da mi sunce gfla!I1e ...

Cuvar: Je 1' ti to mene zajebavas, da izvine gospodin? Kiki: Ne dao bog, tli si meni i sunce !i mJ:esec - tli tlrnes i pa.Lis ovu

zarulju! Cuva,r: Malo cu j:a rtebe sredilti (uzima. porcije od vecere i vidi da je

jedna puna) Vii· niste deli, z:ar varrn ne vaJja? D. lopov: Mlilrlise nra tutkralo. Cuvar (poglleda Kitkija): To vam je sigurno on reikao da vam ogadi

hramu i_' -pojede obje porcije ... Govorit eu ja sutra s direk.torom da vas preb:aci u drugu sobu ...

D. Lopov: Nemojte, meni je o·vdje dobro ... « A najnr01vijra HadZi6eva sa:t.irva »Zmija« na jo6 b:iza.rnijli :i otvo.reniji

nabn .govori o nrasim defuruniJram.im mentali\tetli:ma i ruiniraruim medul·jud-sklilm odnosima. Sativicka altmos'fera raffie do groteske k:ada u drugom dijelu »Zm!ije« odbjegli robijas s p!i.S1Jo[jem u ruci u priSUJStvu dozvanih nov!inar;a i [ienosrti Jmje su se nas•le u advokrutskoj kanceliariji, drZi kon-ferenciju dijeleCii lekcide stampi i drustvu. lVIedutim, gJavnli satirl.Cki slag ovog teksta je ~azvod druga iz najviseg foruma, koji uzima mladu sekre-t:aricu, a preko svog sefa kabineta advokatskim pUitem otp:ooma svoju dosadailnju drugaricu.

Ovdje se manama zaustavirti na bi!tnoj Cinjeniei za prihva6atn.je i stv.art"'lo usvactan.je HadZri.ceve komediografije. On je imoo mnogo povjere-nja u redlartlelj·e i gllumce, pa nije vodio mauna koja ee mu ekipa pred-staviti djelo glledaoc!ima. A pokaza1o se da je to :i 1te lk:ako va.Zan fakrtor. lVInogo se redart;elja okuS:avalo nra k,omedijamra i srutirtlima Fadliila Hadziea u pr®eklih trideset g1odinra, a najvtise uspjeha kod publike i krittike Hadzic je imao u redateljskoj postavi Georgija Para. Cak je i ansambl >>Komedige« bio podesan da dosegJne maksdrnum svdih mogu.6noSiti. Tako se diogodilo sa ,po!iJti&,im vj·enCa.njem«, »Naruee:rJJOm komedijom«, >>Ce8-Ijem«, a t:alen:tLro..ni lVIiro lVIedimorec prvi je ortkr!io !imlzert:ne komediograf-ske V'Ilid•eclirmslti »Riitlero. u partizamima>+

Prema tome, nije dovoljno samo napisa·ti doh&" tekst, jos je vazniJe imellti praVIU umjetniclru ekipu :koj:a ce ga moCi na o~varnjuci na.Cin predstaviti gledalistu.

Preobilan je kvanturn djela Fadila HadZica i daleko bi nas odvelo ras-c1anjli.IVICllnje SVIalkoig pojedJi.niCIIOno. Medutlim, moramo SVII'Iattrilti pozornJOSt na. ne-koliko tekstova u kojima se autor bavi meduljudskim i ostalim problemi-ma u radnim kdleMiirvl!ma. To je podruCje osobiito privlaano za Siroku karzJaJl.isnu publ!i.JkJu, lroju prepo:zmavanje vlastirte situacije neodoiLjivo tjera na smijeh. Tu je prije svega »Muholovka«, pa »Piramida«, a posebno je naiSa.-o na ve1ilk 10.daziN gledailaoa »CeSallj«, komedi•ja u kojoj se preplecu privaltndl [ drus:Oveni problemi. I u »Ceslju« je ilustrativan primjer kiako se u Hadziea struktura djela poistovjeeuje sa intenzitetom i ritmom fabuJe, koja o~dde :ima po(\etak Imrakteristi6an za grad.anske porodicne teme, ali se tolrom zapleba krug dogad!ad:a si!ri, sukob se prenosi iz obiltelj-ske atmosfere u dramatiku radnog kolektiva, u kojem je doticni muz diPekltor. Taiko oVJa obittrujlska komedija p-ostepeno prerasta u komienu dramu jednog poduzeea sa vrlo izraienim incllivildualnim interesima i ambiaijama u borbi za kljuene poziaiije.

Pa i dallje, u druStve!liQj sferi ski se fam.a o skaJildailu koji se poja.vio:

>>Skok (zeni): Ti res, vidim, nap1sat:i knjigu o toj temi. Ana Skok: Te su ilmjige vee napisane, dragti mojd Bogart:i starkelja i

mlada. ze:rua zeljna visokog dnistva. lijepih haljm i skupog naikJi,ta ... samo i te zenske nisu sve jednake i Steta je sto si ti odabrao najjeftiniju od njih koja nem:a para ni da sO., kupi posten eeSailj! PogJ.eda,j ga, molim te! . . . Izvor zaraznih bolesti! Ako vee nisi i ti zarazen i onaj sto mu sad ukazuju visoke poCasti u Krlni . ..

Skok: Po tebi ee, na koneu, zbog tog idiotskog eeslja iizbiirti treCi svjetski rat ...

Ana Skiok: Neka izbije! Toiliiko da :m.Cl~S, ovo je ftvod i Tomieev * Wa.-tergla!te

Iako se ralilije moglo nad izvjesnih utjecaja, nusicevskih r:Jesenja u fabuliranju i oblikovanju likova, Hadzic se u posljednjem desetljeeu raz-vtio u samo:oodnog ktomed1ografa vlastiltoga stila. On je stvorio komunika-tiVlan jezik hurn.oristi&o.ga nerva, vrlo efekrtm.iih suvremenih asoai(j1acija. U oje.!Ji:ni zxjegov kiomed:iog.I'aifskd :i,zraQ: b1izak je graidskom modernom covjeku na svilm jugosiavenskim re1aoi~ama, ~er se ovruj •autor s.luZi prepo-znarhljivom govornQITl leksikom i humorom civili.wcijs~e uniiverzalnosti. Hadzi6eva jeziOka spontanost obiluje svakidasnjim dosjetkama koje na predstaNiama pobuduju sm!ijeh u svim slojevima i uzras;tima gledaJ.aca.

Ova) awtor sve Vlise stjeee popu1aJrnost jer hez d1ake na jeziku ismi-java i satirizira sve sto je nazadno i nakaradno u nasem drustvu: beskic-menjastvo, karijerizam, dvolicnost, poltronstvo, samozivost, frazerstvo, dVIOS1Jr!uki moral, privredni "lcrtimin!ail, zloupotTebu polofuga; oo u svojim djelima demaskri.ra Lazne veliCine, umjetnicki snobizam, ideoloski fanati-zarrn, lmo li· razne varija cije ljh.ldske gluposti, primitivne agresivnosti i ostapbenderovske smicalice radi ostvarivanja lione koristi i lagodnog zivo,'ta.

I znaeajno je da HadZic nije satiricar koji pretjeranim koliCinama poliltlicke fum d!zazi.va mueninu u zellueu ci1lal:aaa. ili gledailaoa, negJO je humorista koji svojim komedijama prije svega pobuduje smijeh, tu bLa-gotvomu l>judsku osobinu. Cesto jre taj kolekti,vni gliO.hOit u tl;eart;ru i na racun gledalaca, a na taj nacrn se najlakse istjeruje mrak iz ogrubjelih iii samoZiVlih du5a. Koliko se ~judi smliju, toliko su Slobodni, rtoliko su zadroiVIoljni i samosvoljni i toliko. su skilani da budu solida.rni i humani. Tu vrstu smijeha Hadzic n(jeguje u s·vojoj kiomed!iografilji, li· onli. koj:L tra.Ze jos viSe zestine, j!Os vise satiriOke ubojitos1:i, u njegovi;m tekstovima, ugro-iavaju ravnote:lu koju je Hadzic pronasao u svom humoristii!Ckom i kri-tickom proma

Ovom spisku dodalitmo jos dvojicu mladih - Mi:Lana Grgi6a i Hrvoj.a Hitreca, i time je popis zamen.

U kontekstu ovog malobrojnog spiska komediografa, opus Fadi:La Hadii6a dobiVIa posebno znaoenje. On je sam napisao dvostruku kvotu dje1a kolilro. svli hrvaltski llromediografi poslije Mta. Pa. ip:ak u novinskoj kritici i tea)troloSk:i.tm sintezlama joo nije wednovan pra,vom mj.erom. To je, zna se, roadiciona.lnJa. bo,ljka naSe dmrnske Vialorizacide. Dr Bra.nko HeCimovic u eseju o Hadzicevo:j lmmediogJrafujii. u Pet s1Jo:lje6a. hrva:tske knjiZevnosti, knjiga 146, na str. 250, pita se: >>Nije li napokon vrijeme da se odnos prema komediji, od11eden povi:j-esno i djelomice vezan uz njenu narav, promijenli, i ZJar se uosta:J.om i ne mijenja k.ato Mo se mijenja i sama ~omedij:a kioja i ni.je vtiiSe, kao Sto pokazuje i HadZicev p:rimjer, to sto se obicno rniiStli i 'tvrdi da jest.«

Ovakav Heeimovieev pristrup nasoj suvrernenoj komediografiji poti-cajan je za temeljitije preispitivanje mjesta komedije u suvremenom dramskom $V>a.Tal:astvu. Trebalo bi na osnovu postoje6ih Cinjenioa u su-vremenoj kazali:Snoj praksi - a za to je ilustrativan primjer Fadila Had-zi6a - izvrsiti reviziju dosadasnjih misljenja u kojima je prisutno mino-riziranje komediografije.

Ne bli dobra bilo da se u nasem vremenu replicira s!Udbma NliSiea kojeg je meduratna meritorna kritika nazivala >>piskaralom saljivih kome-d!ida«, a pok1~0 se da su to dje1a trajne vrijednosti.

Fadil Hadzic je komediograf i satiriear kogli. tezi promijeni'ti neke tradiiciOIIllalne natvike grad·aaltSkog mentali.teta i ugosati deforrnacije u sistemu, .ali ll1e kiao zucni opoziaionar neg>o kao satid&i raspoloZeni drfll.St-veni psihij>atar. U tome mu je neophodna podrSka ohjektivne kaza,1isne krti'1lllke i teatrolOOke periodiike.

Potrebu za novim pristupom suvremenoj komediogJraiiij~ pa i kome-diografidi uop6e, namece Cinjenica da humor postaje nasusnom potrebom dana.Snjeg oovjeka koji zeli smijati se da mu se ovaj lteski Zivo.t uOini lakSim, vedrijim, ljepsim. ·

Beaumarchais je rekao da se svemu smije, da ne bi od straha zbog svega morao pLakati. A njemacki romano.pisac Witlhelm R:aJaJbe je srnwtrao smideh jednom od n:ajozbil'jnij1h stvari. Prezimenjalk velikog filozofa, sli-kar Feuerbach Anselm je mpisao: ... Humor prenosi dusu prekio poorora i urn je da se igra sa vJtastitom boli«.

174