KOMEDIJE XVII. I XVIII. STOLJEA

Pet stoljea hrvatske knjievnosti , knjiga br.20

-zaeci hr. dramske knj. su u crkvenim prikazanjima koja su kao liturgike igre francuskog podrijetla izvoene najprije u Zagrebu jo u 12.st., da bi se 3 stoljea kasnije pod talijanskim utjecajem naroito razvila u dalmatinskim gradovima

-komediografija kao grana prvenstveno svjetovnog teatra dostigla je vrhunac u Dubrovniku, u stvaralatvu M. Dria- nakon njega, Naljekovia i Benetovia komedija je opet zamrla do slijedeeg stoljea i prijevoda Moliera

-dok su u Dalmaciji, posebice u Dubrovakoj Republici, u vrijeme renesanse postignuti rezultati reprezentativni i u europskim razmjerima, u sjevernoj je Hrvatskoj kazalini ivot ostao ostao do preporoda u 19.st. domena crkvenih kola i podvrgavao se religiozno-moralistikim i politiko-germanizatorskim tendencijama

-17.st.= doba velikih previranja

-predvoditelji protureformacije bili su isusovci- 1607. otvaraju u Zagrebu svoju gimnaziju- u tim kolama aci i klerici prireuju kazaline predstave- do ukinua reda 1773. izvedeno je oko 400 dramskih djela pri emu je komedija bilo vrlo malo

-isusovci su djelovali i u Dubrovniku, ali je tu njihovo djelovanje bilo mnogo razbuenije zbog jake i mone tradicije- prikazivale su se mitoloke igre i pastorale koje su svojim melodramskim karakterom bile sline opernim libretima- za razliku od Italije, ovdje se nije razvila opera iako su ti oblici sadravali muzike i koreografske komponente- podaci o muzikim pratnjama nisu sauvani

-Gunduli i Palmoti (i njihovi sljedbenici) su grau pronalazili kod Ovidija, Tassa, Ariosta, ali i u naoj prolosti

-druine Orlovi, Smeteni i Isprazni

-druga polovica 17.st.- dezorijentiranost Dalmacije i Dubrovnika u novim europskim politikim i kulturnim zbivanjima, potres u Dubrovniku

-razvoj komedije dell' arte u Italiji- to je puki oblik renesansne komedije plautovskog tipa, istrgnuta je iz ruku akademiara i oivljena elementima pukog ivota, uvijek je odraz suvremenog ivota

-da krajem 17.st. oivljava i komedija u nas tek se odnedavna otkriva

-anonimne komedije s kraja17.st.- brojne su pripisivane Kanaveliu ili barem njegovu utjecaju

-komedije su to situacija i komedije karaktera

-odraavaju ljude i nain ivota onog vremena i gardova u kojima su bile prikazivane

-po scensko-dramaturkoj strukturi su stereotipna i ablonska djela- fabule su gotovo uvijek identine: zaljubljenici, stari i mladi, povjeravaju svoje jade slugama koji posredujui stvaraju zaplete, esto lakrdijske, burleskne i drastine da na kraju sve sretno zavri- mladi skapaju brakove, stari ih blagoslivljaju

-krti starci, lakoumni sinovi, razni doktori, hvalisavi kapetani, arlatani, ene- beskrvne djevice, rogobatne gospoe, uspaljene usidjelice, iskusne kurtizane ili spretne svodilje

-presvaenja, nesretno okonane serenade, uvlaenja uspaljenih staraca u bave da se lake uvuku k eljenoj gospoi, zamjene linosti, nepoznati srodnici...

-groteskni sukobi, masni izrazi, opscene aluzije, grube geste...

-sluge nadmudruju i iskoritavaju gospodare, pobjedu odnosi mladost

-imena protagonista su uglavnom iz domaeg kraja, a njihovi su nadimci esto komini i otkrivaju karakter onoga koji ga nosi (Intrigalo)

-nisu bile toliko namijenjene itanju koliko izvoenju, uivale su veliku popularnost emu svjedoi i postojanje akademija u Dubrovniku i Splitu te Zadru

-u 18. se stoljeu dezorijentacija dalmatinskih gradova nastavlja, a na sjeveru jaa austrijski apsolutizam i germanski imperijalizam, meutim, to je i razdoblje prosvjetiteljstva i vraanje hr. pokrajna koje su bile pod Turcima, buenje Slavonije i Bosne

-teatar je u sjevernoj Hrvatskoj ostajao domena crkvenih kola u ijem nabono-pedagokom repertoaru nije bilo mjesta za izvornu komediografiju- tek ponekad preraivala su se treerazredna strana djela

-u prvoj polovini stoljea u Dalmaciji literarni i kazalini ivot posveen je prijevodima, posebno Moliera- u Dubrovniku su prevedena gotovo sva njegova djela

-ta su djela redovito lokalizirana, ak i u toj mjeri da aludiraju na neke aktualne dogaaje toga vremena, i nazivaju se franezarije

-svi su prijevodi u prozi osim Sorkoevievog prijevoda Psyhe u stihu kao i u originalu

-to je odraz da je Dubrovnik bio u kontaktu s Europom i onodobnim kulturnim zbivanjima

-smanjen je poticaj za originalno stvaranje

-zbog mode stvara se sve vie na talijanskom, latinskom i francuskom

-u drugoj polovini stoljea adaptirane su za kazalite melodrame Metastasija, tragedije Scipiona Maffeija i Goldonijeve komedije

-posjeti talijanskih glumakih druina, smanjen interes za stavranje na hr.jeziku

-posljednih godina 18.st. etiri je komedije napisao Antun Ferdinand Putica- dvije su poznate po naslovima, a druge dvije su sauvane u rukopisima- izvedbe su bile na hrv., usprkos talijanskim naslovima

-komedije brae Stulli i Marka Bruerovia- prikazivane poetkom 19.st.- posljedni trzaji zavrenog razdoblja, a ne vjesnici novog

-najzanajniji je dokument tih posljenjih napora komedija 18.st. djelo Vlahe Stullija Kate Kapuralica- zgode jedne dubrovake obitelji s dna ivota, drastina grubost uliarskog govora, naturalistike slike, utjecaj francuskih enciklopedista

-gornjohrvatski komediografi se nisu mogli ni umjeli izvui iz ablonskih koordinata jezuitskog akog teatra dok se poetkom 19.st. nije pojavio najznaajniji kajkavski komediograf- Titu Brezovaki

-jedina ondje poznata franezarija bila je Baron Tamburlano nepoznatog autora smjetena u Dubrovnik

temeljne karakteristike hr.komedija 17. i 18.st.:

lokaliziranou se umanjuje strani utjecaj

vrijedan dio kulturnog nasljedstva

uglavnom plejbejskog karaktera- spomenik ivog, pukog duha

nisu literarna remek-djela, ali su odraz razvijenog, posebice u Dubrovniku i dalmatinskim gradovima, teatarskog i kulturnog ivota u tim davnim vremenima

LJUBOVNICI

-3 ina, proza

-starac Lovre Kalebi, ne mnogo mlai dotur Prokupio i mladi Fabricio Pisoglavi zaljubljeni su u istu gospou- vladiku Lukreciju koja je svjesna da se mora udati, ali nitko joj od brojnih prosaca nije osobito prirastao

[odlina je 4. scena 1. ina u kojoj ravnoduna, ali analitina Lukrecija s Ankom pretresa potencijalne enike=)]

-sva se trojica povjeravaju sluzi Intrigalu koji im svoj trojici obea pomoi, za novanu naknadu naravno

-on se dogovori s Lukrecijinom slukinjom Anicom, a poslje i s njenim slugom Prodorom i tako upravlja dogaajima

-scena u kojoj joj dolaze pjevati i svirati pod prozorom- u vragove zamaskirani Intrigalo i Prodor s njima rade komediju

-ima i scena presvlaenja- doktor se pokua u enskim haljinama uvui u Lukrecijinu kuu, ali je prepozant i zastraen batinama

-na kraju se Lukrecija odlui za Fabricija- starac i doktor prihvate njen izbor, unakrsne zaruke- Intrigalo i Anica, Prodor i Lovrina slubenica Vesela