kombinat borovo na listi
TRANSCRIPT
KOMBINAT BOROVO NA LISTI
200 NAJVEĆIH PODUZEĆA U
JUGOSLAVIJI U RAZDOBLJU
OD 1968. DO 1989. GODINE
Dr. sc. Milan Ivanović
Panon – Institut za strateške studije, Osijek
PODRUČNI CENTAR VUKOVAR
BATA-BOROVO (1931. – 2016.) POVIJESNO NASLIJEĐE I PERSPEKTIVE
Vukovar, 9.- 10. lipnja 2016.
Sadržaj - Privredne reforme i plansko-tržišna privreda u Jugoslaviji
- Rangiranje velikih poduzeća u SFRJ
- Slavonske tvrtke na rang listi „200 najvećih“
- Kombinat „Borovo“ na rang listi „200 najvećih“
- Istraživački rad i razvojne službe
- Zaključak
Privredne reforme i plansko-tržišna privreda u Jugoslaviji
Ovdje su naslovnice nekih časopisa - u kojima sam objavio više radova - i knjiga (prije
10, 15, 20, 25, 30 godina) u kojima sam ukazivao na probleme tržišne privrede i/ili
procese tranzicije u nas; to zbog toga da pokažem kako se ne radi o naknadnoj
pameti - a što se ne može kazati za veliki broj "državotvornih ekonomista" u nas....
Mora se uvodno (kratko) ukazati na društveno-političke i upravne okvire vre-
mena u kojem je "Borovo" poslovalo; Naime u našem javnom diskursu mnogi
nekompetentni "državotvorni" političari i politički huškači s nekako_pečenim
doktorskim titulama paušalno i neutemeljeno proglašavaju drugu Jugoslaviju
"tototalitarnom", "komunističkom državom", "tamnicom naroda" itd.....
Bitne odrednice socijalističkog društvenog uređenja su:
1. Jednopartijski politički sistem,
2. Planska privreda s kolektivnim vlasništvom nad sredstvima za proizvodnju,
3. Partijska država,
4. Društveni odnosi jednakosti.
Poslije prekida sa Staljinovim SSSR-om (1948. g.) FNRJ je izvršila ko-
rekcije ruskog modela socijalističkog sistema u bitnim elementima:
a) Prijelaz iz totalitarnog na autoritarni sistem,
b) Privredne reforme i prijelaz s planske na tržišno-plansku privredu,
c) Posebna pažnja na aktualni životni standard stanovništva,
d) Sloboda putovanja i boravka po cijeloj zemlji i inozemstvu.
Ove su reforme načinile vrlo konkretan odmak u odnosu na zemlje SEV-a (tzv.
Istočni blok); što se ogledalo u: privrednom rastu i razvoju, tehnološkim
postignućima, kulturnom stvaralaštvu i ugledu zemlje u svijetu.
Bitne etape privrednog sustava u drugoj Jugoslaviji:
Po završetku II. sv. rata, u prvim godinama postojanja nove
Jugoslavije: Etatistička etapa = ekonomski život je koncipiran
i realiziran po ugledu na SSSR (na osnovu radova klasika mark-
sizma-lenjinizma sa svim karakteristikama državnog socijalizma;. Samo-
upravna etapa počinje (1950.) uvođenjem radničkog samo-
upravljanja (radovi B. Kidriča, Program SKJ, privredne reforme,
konstituiranje dvije teorijske škole o zakonu vrijednosti u socijalizmu);
Etapa Udruženog rada krajem 60-tih -početkom 70-tih godina (radovi E. Kardelja, ustavni amandmani, Ustav 1974.; Zakon o udruženom
radu) i traje do pred kraj 80-tih godina kada je - pod teretom
ekonomske, društvene i političke krize u Jugoslaviji - započeo
proces velikih društvenih reformi, ulazi se u etapu Otvorene
privrede (reforme Ante Markovića).
Graf 1
Indeks cijena na malo u SFRJ (prethodna godina = 100)
0
5
10
15
20
25
19
66
19
68
19
70
19
72
19
74
19
76
19
78
19
80
19
82
19
84
19
86
19
88
Graf 3
Osobe koja traže zaposlenje u SFRJ (000)
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1965
1975
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
Graf 2
Zaduženost SFRJ (mil. US $)
Dakle, u ovim okvirima treba
promatrati razvoj Kombinata "Borovo";
Rangiranje velikih poduzeća u Jugoslaviji
Snažnija orijentacija na tržišno poslovanje i integracijski procesi u Jugosla-
venskoj privredi započinju polovicom 1960-ih godina – nakon promjene Ustava
SFRJ i privredne reforme (1965. g.). U tim uvjetima poslovni tjednik „Ekonomska
politika“ započinje godišnje rangiranje najvećih poduzeća u Jugoslaviji.
Prvi broj tjednika „Ekonomska politika“ izašao je 4.
4.1952. g. EP je utemeljena na prijedlog B. Kidriča,
visokog državnog i partijskog funkcionara toga doba,
u nastojanju da se pronađu nova rješenja za aktu-
alne ekonomske probleme. EP je bila neka vrsta
javne tribine na kojoj se raspravljalo o problemima
razvoja te razmatrane, testirane i promovirane ideje i
rješenja tržišnog gospodarstva. Od tada EP postaje
avangarda reformi i glasni zagovornik tržišne eko-
nomije te stječe veliki ugled u zemlji, i inozemstvu,
posebno na zapadu. Krajem 90-tih godina prošlog
stoljeća, zbog sukoba s tadašnjim režimom, veći dio
redakcije dobiva otkaz; to je praktično bio kraj EP -
koja se tiho ugasila 2000. godine.
Specijalno izdanje "Ekonomske politike" -
"200 najvećih"
Po ugledu na svjetske poslovne magazine „Ekonomska politika“
objavila je 1969. g. listu „100 najvećih“ poduzeća u Jugoslaviji za
1968. g. Od 1970. rangira se 200 največih poduzeća i to u poseb-
nom izdanju EP (cca 200 str.), a sadrži pet rang lista najvećih
poduzeća u SFRJ u sektorima: - proizvodnja, - trgovina, - pro-
met, - osiguranja i - banke. Za naša razmatranja bitna je prva lista
– 140 najvećih poduzeća u industriji, rudarstvu, građevinarstvu,
poljoprivredi i šumarstvu.
Kriteriji za rangiranje bili su:
1) ukupni prihod,
2) dohodak uvećan za amortizaciju,
3) prosječno korištena poslovna sredstva i
4) broj zaposlenih;
a na temelju izvještaja SDK (danas FINA).
Mada se metodologiji i kriterijima ovakvog rangiranju mogu postaviti
određene zamjerke - ipak ove su rang liste bile više nego indi-
kativna slika razvoja i snage velikih poslovnih sustava u zemlji. .
Slavonske tvrtke na rang listi „200 najvećih“
Rb Poduzeće Sjedište Godina_mjesto na rang listi
1968. 1973. 1983. 1989.
1 Kombinat Borovo Vukovar 10 14 16 35
2 IPK Osijek Osijek 25 31 33 22
3 PIK Belje Darda 30 44 57 -
4 „Đuro Đaković“ Sl. Brod 51 69 76 -
5 PPK Županja Županja 56 135 - -
6 PIK Vinkovci Vinkovci 86 83 87 102
7 Kombinat Belišće Belišće - - 121 -
8 „Elektroslavonija“ Osijek - - - 89
9 „Saponia“ Osijek 117 101 - 104
10 PPK „Đuro Salaj“ Valpovo - - 121 126
11 PIK Đakovo Đakovo 124 121 - 131
12 PPK Kutjevo Kutjevo - - - 135
Source: [14]
Kombinat „Borovo“ na rang listi „200 najvećih“
Kombinat Borovo više od 20 godina najveća slavonska tvrtka 1968.-1988.
među 20 najvećih poduzeća u Jugoslaviji. Borovo nastavlja poslovnu
politiku tvornica BATA (ut. 1931. g.) i proizvodi: kožnu i gumenu obuću,
autogume i GTR (gumena tehnička roba - klinasto remenje, gumeni potplati,
auto-podnice, gumene potpetice, gumene ploče, razne gumene dijelove za
automobile i kućanstvo te razna brtvila); pogon energetika s elektra-
nom; građevinski pogon, pomoćne pro-
izvodnje (kartonaža, tiskara, itd.); vlastita
maloprodajna mreža 620 prodavaonica.
Borovo je najveći proizvođač obuće, auto-
guma i GTR-a u Jugoslaviji (među 10
proizvođača u Europi), značajan izvoz;
razvoj tehnologije. Kombinat je 70-tih i
80-tih godina izgradio 7 novih tvornica.
Zaposleno 23 tisuća radnika.
Završena I. smjena - radnici "Borova"
Tablica 1
Mjesto Kombinata Borovo na rang listi
200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji
Year
Kombinat
BOROVO
Borovo
„ĐURO
ĐAKOVIĆ“
Sl. Brod
„SAPONIA“
Osijek
Kombinat
BELIŠĆE
Belišće
„ELEKTRO-
SLAVONIJA“
Osijek
1968 10 51 117 - -
1969 10 49 96 - -
1970 15 49 97 - -
1971 11 42 : 99 - -
1972 14 56 105 - 111
1973 14 53 101 - -
1974 15 49 101
1975 15 53 111 - -
1976 15 82 103 - -
1977 16 72 102 - -
1978 17 63 123 - -
1979 17 58 - - -
1980 18 69 - -
1981 17 71 - 120
1982 19 67 - 138 -
1983 16 76 - - -
1984 10 96 - 136 122
1985 13 79 - 122 -
1986 14 80 - 121 -
1987 18 87 - 113 139
1988 34 88 - 95 137
1989 35 104 - 89
Source: [14]
Kombinat Borovo
Serijska proizvodnja remenja
započela je u Borovu 1970. g.
Kombinat Borovo
- poslovni sustav SOUR-a
sredinom 1980--tih
God. Br. zap.
1932. 510
1935. 3.040
1939. 6.290
1945. 1.810
1950. 4.732
1955. 5.215
1960. 6.565
1964. 7.800
1969. 13.359
1973. 15.184
1979. 21.527
1983. 21.458
1986. 23.213
1989. 21.557
Tablica 4
Bata - Kombinat Borovo
- broj zaposlenih
Proizvodnja
obuće u
Borovu
1960-tih
Proizvodnja
gumenih
čizama u
Borovu
1960-tih
Pogon "Borovo" izgrađen je u - tada nerazvijenoj - općini Donji
Miholjac (1980-tih)
Proizvodnja pneumatika u Borovu 1960-tih
Istraživački rad i razvojne službe u velikim slavonskim poduzećima
Vrlo dobra poslovna i tehnološka pos-
tignuća te razvoj velikih poslovnih sus-
tava u Slavoniji rezultati su primjene
znanstveno-istraživačkog i razvojnog
rada u ovim poduzećima. Kombinat
"Borovo", „Saponia“, Osijek i SOUR Đu-
ro Đaković“, Sl. Brod - imali su u svo-
jem sastavu i znanstvene institute.
U drugim poduzećima postojale su raz-
vojne službe i instituti - koji, iako nisu
imali znanstveni status (prema Zakonu o
znanstvenom radu SRH), provode istra-
živanja i razvijaju nove proizvode i teh-
nologije. Takve su službe 1970./ 80-tih
godina imali: IPK Osijek, PIK „Belje”,
Kombinat Belišće, OLT Osijek, „Slavon-
ska šuma” Vinkovci i „Elektroslavonija” Osijek
God. 1971. 1981. 1986.
Dr. sc. - 2 4
Mr. sc. - 2 4
VSS 15 23 21
VšS - 5 4
SSS 13 33 41
NSS 5 9 6
KV - 55 9
PkV - - 1
Ukupno 33 82 95
Tablica 5
Zaposleni u
Institutu Borovo
Zaključak
- Razvoj Kombinata "Borovo" - nastavak poslovanja tvornica "BATA"
(utemeljene 1931. godine);
- Poteškoće poslovanja u uvjetima socijalističke privrede (cijene, devize);
- Oslonac na vlastiti kadar i znanstveno-istraživački rad;
- Rast i razvoj postojećih proizvodnji;
- Usvajanje i razvoj novih tehnologija;
- Rast i razvoj Kombinata u nepovoljnim makroekonomskim uvjetima;
- Preko 20 godina među najvećim proizvodnim tvrtkama u Jugoslaviji;
- Izgradnja novih tvornica i značajan činitelj gospodarskog razvoja
Slavonske regije;
- Značajni doprinosi socijalnoj koheziji Vukovarske regije;
- Značajni doprinosi urbanitetu Vukovara;
- Značajno materijalno i tradicijsko naslijeđe "Borova" koje može biti
temelj za novi razvojni ciklus hrvatske industrije.