KNJIGE I ČASOPISI

MLADI UOČI TREĆEG MILENIJA

Vlasta Ilišin i Furio Radin (ur.)

Zagreb: Institut za društvenaistraživanja; Zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži, 2002., 355 str.

Knjiga Mladi uoči trećegmilenija u iz-danju Instituta za društvena istraživanja iZavoda za zaštitu obitelji, materinstva imladeži integralni je izvještaj empirijskogistraživanja Vrijednosni sustav mladih idruštvene promjene u Hrvatskoj što ga jerealizirala grupa istraživača u Institutu zadruštvena istraživanja u Zagrebu. Knjigasadrži 12 priloga na 355 stranica. Predgo-vor je napisao prof. dr. Josip Županov, aurednici su Vlasta Ilišin i Furio Radin.

U prvom prilogu autori Vlasta Ilišin iFurio Radin uvodno govore o fenomenumladih i značajkama njihova položaja utranzicijskom društvu, o općim ciljevimaistraživanja i njegovoj metodologiji: pred-metu, ciljevima i hipotezama, instrumen-tu, uzorku (1.700 ispitanika) i tehnikamaobrade podataka, napominjući da će serezultati, kada god to bude moguće,komparirati s rezultatima istraživanja iz1986. godine.

"Mladost, odraslost i budućnost"pri-log je Vlaste Ilišin. Nakon uvoda, autori-ca određuje osnovne pojmove i koncepte.Osnovni nalaz jest da je hrvatska mladežpolarizirana na one koji zastupaju mlado-centrični koncept (kojem teže mlađi, ur-banog domicil a, nastanjeni u razvijenimregijama, prosječno obrazovaniji, oni kojinisu u braku i nereligiozni su), i one koji-ma je bliži odraslocentrični koncept mla-dosti (oni koji su na izmaku omladinskedobi, ruralnog rezidencijalnog statusa, iznerazvijenih regija, nižeg obrazovanja,koji su u braku i koji se smatraju religioz-nima). Budući da je težnja mladocen-tričnosti povezana s razinom razvijenostidruštva, autorica ustvrđuje da je hrvatsko

društvo još u znatnoj mjeri obilježenotradicionalizmom (osobito patrijarhalno-šću i paternalistički m odnosom premamladima) te da znatnija modernizacija utom pogledu tek slijedi.

Furio Radin u tekstu "Vrijednosne hi-jerarhije i strukture", uspoređujući rezul-tate iz 1986. i 1999. g., pokazuje da jeunatoč bitnim društvenim promjenamajoš izrazitije zastupanje vrijednosti privat-nosti i individualne afirmacije, s jasnomporukom da mladi sve više svoju bu-dućnost vide kao cilj koji se može postićiisključivo oslanjajući se na svoje vlastitesnage, te podršku obitelji i bližnjih, uz ve-liko nepovjerenje prema institucijamadruštva, posebno političkim. U porastu jeznačenje sljedećih vrijednosti: materijal-nog položaja, samosvojnosti, profesional-nog uspjeha, a velik uspon pokazuju i vri-jednosti vezane za tradiciju, posebno na-cionalnost i vjeru. Raste i vrijednost vla-sti, vjerojatno shvaćena kao jedna od re-alnih mogućnosti da se poboljša materi-jalni i društveni položaj pojedinca.

U tekstu "Religioznost i nereligioz-nost i neke vrijednosti mladih" DinkaMarinović Jerolimov analizira rasprostra-njenost pojedinih dimenzija religioznostimeđu religioznima, manje religioznim inereligioznim ispitanicima, razlike kojepostoje među tim grupama s obzirom naneke sociodemografske korelate religioz-nosti i nereligioznosti i neke vrijednosneaspekte - ulogu religije u životu mladih,utjecaj Crkve na njihovo mišljenje, tesukladnost stavova ispitanika sa stavovi-ma Crkve o nekim značajnim pitanjima spodručja seksualnosti, te izvanbračnog ibračnog života. Rezultati pokazuju da jemeđu mladom populacijom, komparativ-no gledajući, porasla religioznost u svimistraživanim dimenzijama, da dominirajuoblici tradicionalne religioznosti (konfe-sionalna samoidentifikacija, vjerovanje uBoga, religijska samoidentifikacija), a dasu oblici aktualne religioznosti manje pri-

101

Rev. soc. polit., god. 10, br. l, str. 101-120, Zagreb 2003.

sutni (religijska praksa). Analiza sociode-mografskih pokazatelja religioznih i ne-religioznih, praktikanata i nepraktikana-ta, pokazala je da su odrednice veće reli-gioznosti prije svega ambijentalne i soci-jalizacijske. Na razini vrijednosti, mladine doživljavaju nespojivim smatrati se re-ligioznima, a imati stavove suprotne sta-vovima religije i Crkve u području sek-sualnosti i morala, što ukazuje na svoje-vrsni vrijednosni relativizam, na mogućestanje interiorizacije objektivne konfuzi-je, ili pak na začetke postmoderne eklek-tičke svijesti.

U tekstu "Mladi u Hrvatskoj - izmeđunacionalnog identiteta i europske inte-gracije" Branislava Baranović, u kontek-stu tranzicijskih i integracijskih procesa uEuropi, istražuje kako se formirao odnosmladih prema vlastitoj naciji, integracij-skim procesima u Europi i pojedinačnimeuropskim nacijama. Analiza je ukazalana heterogenu strukturu nacionalne svi-jesti mladih, te da se odnos prema vlasti-toj naciji, komparativno gledajući, djelo-mično promijenio u smjeru veće raspro-stranjenosti nacionalnoobojenih tvrdnji,pa i onih čiji sadržaj implicira glorifikaci-ju i nekritički odnos prema vlastitoj naciji.(istovremeno je došlo do pada atraktiv-nosti kozmopolitski konotiranih tvrdnji),ali još uvijek, i uz takve stavove, prevla-dava otvorenost prema svijetu i utjecaji-ma drugih kultura. Što se tiče stavova ko-ji se odnose na uključivanje Hrvatske ueuropske integracijske procese, takođerse javlja heterogeno mišljenje. Uz proeu-ropske javljaju se i antieuropski stavovi,kritički, ali i nekritički stavovi mladihprema osposobljenosti Hrvatske za eu-ropsku integraciju. Veći dio mladih imakritički odnos prema osposobljenosti Hr-vatske da udovolji kriterijima ulaska uEuropu, osobito prema nedovoljnoj de-mokratiziranosti političkog i društvenogživota, uključujući i poštivanje ljudskih imanjinskih prava, što upućuje da je ve-

102

Knjige i časopisi

ćina njih interiorizirala demokratske dru-štvene vrijednosti i pluralizaciju društva.Analiza varijance pokazala je da na nave-dene razlike (u odnosu prema naciji iprema europskim integracijskim procesi-ma) utječu sociodemografska obilježja,osobito modernizacijske varijable - obra-zovanost ispitanika i roditelja, njihov re-zidencijalni status, teritorijalna pripad-nost i političke preferencije. Njihova većazastupljenost veže se uz labaviju nacio-nalnu vezanost i kozmopolitizam. Autori-ca zaključuje da je većina mladih, unatočrazdoblju snažne nacionalne homogeni-zacije, očuvala tipično generacijska obi-lježja: kritičnost i otvorenost za pluraliza-ciju društvenog prostora i svijet oko sebe.

U prilogu "Mladi i politika" VlastaIlišin nastoji odgovoriti na nekoliko pi-tanja: kakve su stranačke preferencije da-našnje generacije mladih u Hrvatskoj, ka-ko mladi percipiraju društvenu stvarnost,kakve su političke vrijednosti i stavovimladih, kakva je politička participacija ipotencijal mladih. Cilj analize bio je usta-noviti distribuciju i strukturiranost ispiti-vanih pojava te njihovu povezanost sa so-ciodemografskim, sociostrukturnim i so-ciokulturnim obilježjima mladih. Autori-ca je pošla od hipoteze da je odnos mla-dih spram politike u značajnoj mjeri od-ređen njihovim sociostrukturnim obilje-žjima i promjenama koje su se zbivale nadruštvenoj i političkoj razini. Rezultatipokazuju da mladi nisu monolitno poli-tičko tijelo, a da na doživljaj politike iprihvaćanje političkih stavova utječe ob-razovanje, socioprofesionalni status, dobi stranačka preferencija; manje utječuspol, regionalna pripadnost, stupanj ob-razovanja oca i religiozna samoidentifi-kacija ispitanika. Kada se povežu svi do-biveni nalazi, moguće je mlade polarizi-rati u dvije velike skupine. Na jednom supolu najobrazovaniji i najstariji omladin-ci, studenti (i ponekad zaposleni), iz ve-ćih urbanih središta i pristaše LS-a i

Rev. soc. polit., god. 10, br. 1, str. 101-120, Zagreb 2003.

SDP-a, te u nešto manjoj mjeri ispitaniciiz Zagreba, Istre i Primorja, oni čiji jeotac akademski obrazovan i koji se izja-šnjavaju kao nereligiazni. Na temelju tihnalaza može se reći da se radi o socijalnokompetentnijoj omladini, nasuprot dru-štveno inferiornoj mladeži koja se nalazina drugom polu, a čine je najmlađi i naj-niže obrazovani ispitanici, učenici, rural-na mladež, simpatizeri HDZ-a i HSP-a,te u nekim slučajevima mladi iz istočne isjeverne Hrvatske, porijeklom iz obiteljigdje je otac niže obrazovan, te oni koji sedeklariraju kao religiozni.

U tekstu "Što mladi misle o obrazo-vanju" Branislava Baranović polazi od te-ze da je obrazovanje za mlade obveza, alii vrijednost čije postignuće omogućujeostvarenje njihovih individualnih životnihciljeva. Nastojao se ustanoviti odnos mla-dih u Hrvatskoj prema očekivanoj koristiod školovanja u različitim životnim situa-cijama - kako mladi ocjenjuju ulogu ško-le u njihovu pripremanju za život u odra-sloj dobi. Rezultati su pokazali da mladiimaju relativno visoka očekivanja odškolskog obrazovanja, u kojemu prije sve-ga vide sredstvo koje pridonosi njihovuosobnom razvoju, zatim da im pomogneda riješe (po završetku školovanja) osno-vne egzistencijalne probleme, da se osa-mostale. Značaj obrazovanja kao sred-stva socijalne promocije je u drugom pla-nu. Najmanje im je značajna funkcijaškole kao sredstva općedruštvene i poli-tičke socijalizacije, što nije karakteristikasamo mladih u Hrvatskoj. Analiza je po-kazala da se odnos mladih prema obrazo-vanju razlikuje ovisno o njihovim socio-demografskim osobinama, ponajprije so-cioprofesionalnom statusu, obrazovanjuroditelja i ruralno-urbanom rezidencijal-nom statusu. Tako su mladi s visokimobrazovanjem koji žive u razvijenim i ur-banim sredinama, s visokoobrazovanimroditeljima, kritičniji prema obrazovanjui rezerviraniji u pogledu njegova značaja

.....

Knjige i časopisi

za njihovu profesionalnu i društvenu in-tegraciju i promociju.

Helena Štimac Radin u prilogu "Rad-ne vrijednosti mladih" analizira raspro-stranjenost i strukturu pojedinih radnihvrijednosti te komparira dobivena temelj-na obilježja odnosa prema radu generaci-je s kraja devedesetih s vrijednosnim pre-ferencijama generacije iz sredine osam-desetih, u svrhu detekcije utjecaja dru-štvenih promjena na stajališta prema ra-du. U radu je potvrđena pretpostavka daće u mladeži jačati ekstrinzična motivaci-ja uslijed sve nepovoljnijega društvenogapoložaja i posljedica dugoročne nezapo-slenosti. Visoka pozicioniranost značenjarada, uz visoke aspiracije s jedne strane, iisključenje mladih iz svijeta rada s drugestrane, jasan su izraz proturječja izmeđurazine očekivanja i nemogućnosti ostvari-vanja ne samo intrinzičnih nagnuća već iosnovnih egzistencijalnih potreba mladegeneracije.

"Rizici nezaposlenosti" još je jedanrad Helene Štimac Radin. Na razini cje-lokupnog uzorka ispitanika detektirala sepercepcija odnosa društva prema nezapo-slenima, ali i percepcija glavnih razlogavisoke nezaposlenosti u Hrvatskoj. Osimtoga, u upitnik je uvršten poseban sepa-rat koji je sadržavao instrumente za mje-renje stavova i ponašanja samo nezapo-slene mladeži, koja je činila blizu 20% odukupnog uzorka. Iako je od sredineosamdesetih do danas došlo do bitnepromjene u strukturi nezaposlenih, s ob-zirom na opadanje udjela osoba mlađedobi, i dalje je nezaposlenost najizrazitijiproblem današnje mlade generacije. Ispi-tanici su precizno detektirali ne samonajveće probleme hrvatskog društva već ineprimjerenu reakciju države i društvana masovnu nezaposlenost i socijalne isociopsihološke posljedice koje iz togaproizlaze. Stoga je primjetna frustracija iapatija mladih, a manifestira se u zaobi-laženju društvenog i političkog angažma-

103

Rev. sac. polit., god. 10, br. 1, str. 101-120, Zagreb 2003.

na i gubljenja povjerenja u važne institu-cije sustava, ali i povećanoj spremnosti zanapuštanjem zemlje u potrazi za zapo-slenjem. Promjene danas, u odnosu naosamdesete, vidljive su i u smanjenju ud-jela mladih koje izdržava obitelj te pora-sta broja onih koji su prinuđeni snalazitise na bilo koji način da bi osigurali os-novna sredstva za život. Procjene radnihperspektiva i dalje su izrazito negativne.

"Crna boja posla" treći je tekst Hele-ne Štimac Radin, čija je tema participaci-ja mladeži na neformalnom tržištu rada.Ova je tema zanimljiva bar iz dva razlo-ga: alarmantno visoke stope registriranenezaposlenosti koja dovodi do stalnogporasta sive ekonomije i nepostojanja em-pirijskih podataka na temelju kojih semogu donositi pouzdani zaključci o za-stupljenosti mladih u tzv. neslužbenomgospodarstvu. Cilj je bio utvrditi u kojemobujmu mlada generacija sudjeluje u tomneslužbenom gospodarstvu i utvrditi tkosu mladi ljudi koji rade "na crno", koji surazlozi prihvaćanja rada na crno, u kojimje djelatnostima ova pojava dominantnoprisutna te kakav je stav prema nezapo-slenosti ovoga dijela mladeži. Na temeljuanalize dobivenih rezultata skiciran jeprofil tipičnog pripadnika mlade genera-cije koji najčešće sudjeluje u nekom odoblika sive ekonomije. Radi se o urba-nim, zaposlenim ali i nezaposlenim mla-dićima starije dobne skupine, sa završe-nom srednjom školom (što je ujedno inajprisutnija obrazovna skupina unutarnezaposlene mladeži).

"Interesi i slobodno vrijeme mladih"prilog je Vlaste Ilišin u kojemu je nasto-jala ustanoviti distribuciju, hijerarhiju istrukturiranost promatranih interesa iaktivnosti u slobodnom vremenu, utjecajsociodemografskih, sociostrukturnih i so-ciokulturnih obilježja mladih na interesei slobodno vrijeme te promjene u ispitiva-nim područjima koje su se zbile u promi-jenjenim društvenim okolnostima. Auto-

104

Knjige i časopisi

rica polazi od hipoteze da su promjeneviše zahvatile hijerarhiju nego strukturuinteresa i slobodnog vremena te da na in-terese i slobodno vrijeme značajno utječusociokulturna i sociostrukturna obilježjamladih. Dobiveni rezultati pokazuju dasu mladi danas primarno zainteresiraniza fenomene iz sfere privatnosti (prija-teljstva, poznanstva, zabava, razonoda,seks, ljubav, putovanja), dok je istodobnointeres za sferu javnosti i tzv. velike ideo-loške teme (politika, vojska, nacija) jošmanji ako se komparativno gleda. I uobrascima provođenja slobodnog vreme-na nema bitnih promjena: najrašireniji jeurbani kulturni obrazac (izlasci u kafiće idiskoklubove, druženja, tulumi, ljenčare-nje i odlasci na koncerte), dok se pravapolarizacija zbiva između onih koji zastu-paju elitni i ruralni kulturni obrazac. Da-kle, dominantna funkcija slobodnog vre-mena i nadalje je zabava i razonoda, doksu sadržaji koji potencijalno pridonoserazvoju ličnosti u drugom planu. I intere-sne orijentacije i obrasci provođenja slo-bodnog vremena mladih u određenojmjeri koincidiraju i po svom sadržaju i posocijalnom profilu mladih - tako su, sjedne strane, spoznajna i socijabilna inte-resna orijentacija zajedno s elitnim i ur-banim kulturnim obrascem, dok su nadrugoj strani tradicionalistička i kompeti-cijska interesna orijentacija i ruralni kul-turni obrazac provođenja vremena. Što setiče obilježja koja najviše diskriminirajumlade, i ovoga su puta to socioprofesio-nalni i obrazovni status ispitanika, rezi-dencijalni status te stupanj obrazovanjaoca, što upućuje na dominantan utjecajsocijalizacijskih agensa i procesa.

U zaključnim razmatranjima naglaša-vaju se i društveni kontekst i promjenekoje su se dogodile u Hrvatskoj u razdob-lju između dvaju komparirana istraživa-nja. Nakon toga se daje rekapitulacija re-zultata koji upućuju na osnovne promje-ne koje su se u promatranom razdoblju

Rev. soc. polit., god. 10, br. 1, str. 101-120, Zagreb 2003.

dogodile među mladima. Dobiveni su ja-sni indikatori koji upućuju da se ukupandruštveni položaj mladih krajem devede-setih znatno promijenio u odnosu nakomparabilno razdoblje (1986. i 1999.), au nekim segmentima i pogoršao: porastnezaposlenosti, opadanje kvalitete svako-dnevnog života i širenje potencijalno de-vijantnog ponašanja, što ukazuje da setranzicijsko društvo pokazalo kao društvonaglašenog rizika i socijalne nesigurnosti.Postojeća individualizacija (povlačenje uprivatnost i distanciranje od društvenih ipolitičkih poslova) nije plod samo nepo-voljnih društvenih okolnosti nego i poka-zatelj procesa modernizacije znatnog di-jela hrvatske mladeži, ali istodobno je nadjelu i proces retradicionalizacije kodznatnog dijela hrvatske mladeži. Isto ta-ko, pokazano je da mladi nisu homogenadruštvena grupa, što je inače osobina isvih većih društvenih grupa. Oni se znat-no razlikuju s obzirom na pojedina socio-demografska obilježja, osobito s obziromna stupanj obrazovanja, socioprofesional-ni status, stupanj zrelosti, socijalno pori-jeklo, tip socijalizacije s obzirom na spol-nu pripadnost, socijalni status, urbanizi-ranost uže sredine i razvijenost regije ukojoj žive. Ta ih sociokulturna i socio-strukturna obilježja jasno diskriminiraju,što rezultira i njihovim diferenciranjem uprihvaćanju različitih vrijednosti i formi-ranja različitih sustava vrednota, kao iusvajanju različitih obrazaca ponašanja.

Knjiga grupe autora Mladi uoči trećegmilenija nastala je u kontekstu projektaDruštvene promjene i vrijednosti u Hrvat-skoj rađenoga u Institutu za društvena is-traživanja u Zagrebu. Knjiga je vrijedandoprinos boljem razumijevanju hrvatskedruštvene situacije, a osobito razumijeva-nju značajnog segmenta društva mladih.Ona daje sustavan uvid u hijerarhije istrukture vrijednosti mladih, koje su pra-tile društvene promjene što su se doga-đale u Hrvatskoj. Od osobite je važnosti

Knjige i časopisi

primijenjeni komparativni pristup koji jeomogućio da se utvrde razmjeri i prepoz-na trend promjena koje su se u vezi smladima dogodile u dva različita društve-na konteksta - onoga iz sredine osamde-setih godina i ovoga tranzicijskog kontek-sta.

Ankica Marinović Bobinac

SOCIJALNA BUDUĆNOSTHRVATSKE: KRŠĆANI, NACIJA,POLITIKA, EUROPA

Stjepan Baloban (ur.)

Zagreb: Centar za promicanjesocijalnog nauka Crkve/Glas Koncila,2002., 228 str.

Ova knjiga sadrži: Predgovor (StjepanBaloban), Prigodom otvaranja socijalnihtribina Centra za promicanje socijalnognauka Crkve HBK (Josip Bozanić), Soci-jalna budućnost Hrvatske: o budućnosti izperspektive socijalnih nesigurnosti (SinišaZrinščak), Socijalna budućnost Hrvatske:rad - supsidijarnost - solidarnost (StjepanBaloban), Hrvatski katolički seniorat i "na-rodno jedinstvo" Srba, Hrvata i Slovenaca1912-1918. (Zlatko Matijević), Odnoskršćana prema naciji: Crkva i nacionalniidentitet 1941-2001. (Franjo Šanjek),Kršćanski identitet i politički angažman(Špiro Marasović), Može li se kršćanin ba-viti politikom? (Anđelko Milardović), Hr-vatska na putu u europske integracije (IvanDevčić), Nacionalni identitet i europske in-tegracije (Josip Jurčević), Podaci o autori-ma, Popis korisnih knjiga i članaka o soci-jalnom nauku Crkve.

U Predgovoru Stjepan Baloban govorio izazovima s kojima se Hrvatska suočavau 21. stoljeću i koji, osim naslijeđa rata,

105