knjiga saŽetaka - hfd.hr · 9.45 mirta herak magnetska anizotropija izotropnih heisenbergovih...

Sedmi znanstveni sastanak Hrvatskog fizikalnog društva

13.-16. listopada 2011.Primošten

KNJIGA SAŽETAKA

Organizator:Hrvatsko fizikalno društvo, Zagreb, Hrvatska

Suorganizatori:Fizicki odsjek, Prirodoslovno matematicki fakultet, Sveucilište u ZagrebuInstitut Ruder Boškovic, ZagrebInstitut za fiziku, ZagrebZavod za fiziku, Prirodoslovno matematicki fakultet, Sveucilište u SplituOdjel za fiziku, Sveucilište u RijeciOdjel za fiziku, Sveucilište j. J. Strossmayera, Osijek

ORGANIZACIJSKI ODBOR: ZNANSTVENI ODBOR:Ante Bilušic Vuko BrigljavicIvancica Bogdanovic Radovic Nikola GodinovicTihomir Culig Branko GuberinaŽeljka Drdar Branko GumhalterInes Dukic Amir HamzicAndreja Gajovic (predsjednica) Mile Ivanda (predsjednik)Davor Gracin Milko JakšicVlasta Horvatic Dubravka Kotnik - KaruzaIvana Jelovica Badovinac Matko MilinKrunoslav Juraic Petar PervanIgor Lukacevic Ivica PicekTomislav Marušcak Mladen PresterVanja Novosel Ramir RisticVedrana Tokic Zvjezdana Roller LutzTomislav Vuletic Krešimir SankovicPetar Žuljevic Franjo Sokolic

Cedomil VadlaDario VretenarBranko Vukovic

Skup se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika republikedr. Ive Josipovica, a sufinanciran je sredstvima Ministarstva znanosti obra-zovanja i športa Republike Hrvatske i Hrvatske akademije znanosti i umjet-nosti.

Zahvaljujemo se izlagacima i sponzorima: Zagrebacka banka d.d., Bas-ler osiguranje Zagreb, SCAN,d.o.o.Preddvor, Mikrolux d.o.o., Školska knjiga,Intech, Belmet97, grad Šibenik, grad Primošten.

ISBN: 978-953-7178-20-8Izdavac: Hrvatsko fizikalno društvo, Zagreb, HrvatskaGodina izdanja: 2011.Urednici knjige sažetaka: Andreja Gajovic, Vedrana Tokic, Maja Zoric,Tomislav MarušcakDizajn korica: Vlasta Horvatic

Sadržaj

Predgovor 3

Program skupa 5

Popis postera 13

Plenarna predavanja 27

Pozvana predavanja 33

Usmena izlaganja 41

Usmena izlaganja znanstvenih novaka 65

Posteri 790.1 I. dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 810.2 II. dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139

0.2.1 Studentski posteri . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177

Popis sudionika 195

Indeks 201

1

Predgovor

Drage kolegice i kolege,

Pozdravljamo Vas i veselimo se Vašem sudjelovanju na 7. Znanstvenomsastanku Hrvatskog fizikalnog društva, koji se i ove godine tradicionalnoodržava u prekrasnom gradicu Primoštenu. Sastanak se održava pod viso-kim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, dr. sc. Ive Josipo-vica. Organizator sastanka je Hrvatsko fizikalno društvo, a suorganizatorii pokrovitelji Institut Ruder Boškovic, Institut za fiziku, PMF u Zagrebu-Odsjek Fizika, Sveucilište u Osijeku, Splitu i Rijeci, te MZOŠ i HAZU.

Tijekom sastanka preko predavanja i postera želimo dobiti pregled re-centne domace znanstvene produkcije iz fizike, a uz to su organizirana idva okrugla stola o aktualnim temama vezanim za fiziku i znanost uopce.Prvog dana sastanka održat ce Mini simpozij „Ruder Boškovic“ kako bi seobilježila 2011. kao Godina Rudera Boškovica. Kao novost u znanstvenimsastancima HFD-a, ove godine je uvedena sekcija u kojoj ce biti zastupljenasamo 15 minutna predavanja znanstvenih novaka i asistenata, a ljubaznošcusponzora su osigurana sredstva za nagradu najboljim mladim predavacima.Osim toga znanstvene institucije su osigurale i sredstva za sudjelovanja stu-denata fizike viših godina studija kako bi se upoznali sa širokim spektromistraživanja i pronašli interes za svoj buduci znanstveni rad. Studenti ce ak-tivno sudjelovati uz mogucnost izlaganja postera o istraživanju u kojem su

3

7. znanstveni sastanak HFD-a, Primošten, 2011.

sudjelovali. Za nagradivanje najboljeg postera kojeg je izradio preddiplom-ski student takoder su osigurana sredstva ljubaznošcu sponzora.

Osim napornog rada zamisao nam je da se i što više zajedno družimopa su u planu poludnevni izlet koji ukljucuje posjet Sokolarskom centrupored Šibenika, razgledavanje Šibenika pod vodstvom turistickog vodicate primanje kod gradonacelnika u Gradskoj vijecnici Grada Šibenika uzskromni koktel. Primanje i turistickog vodica nam je, svojom ljubaznošcu,osigurao gradonacelnik šibenika dr. Ante županovic. Nakon izleta slijeditce svecana konferencijska vecera poslije koje ce biti dodijeljene nagradestudentima i mladim znanstvenicima, te ce se nastaviti druženje.

Ocekujemo vas s veseljem na 7. Znanstvenom sastanku gdje cete imatipriliku predstaviti rezultate svog rada te se medusobno družiti u ugodnomambijentu Hotela Zora i grada Primoštena.

U ime Organizacijskog odbora 7. znanstvenog sastanka HFD-aS poštovanjem,

Andreja Gajovic (IRB)Predsjednica Organizacijskog odbora 7. ZS HFDa

4

Program skupa

5


prvi dan - cetvrtak 13. listopada

9.00 - 14.45 Dolazak sudionika12.45 - 14.00 Rucak14.00 - 14.15 Otvaranje

Mini simpozij ”Ruder Boškovic”Predsjedavajuci: Ivo Šlaus

14.15 Ivo Šlaus Zašto je Ruder Boškovic našuzor i u 21.stoljecu 29

15.00 Tomislav Petkovic Boškoviceve apercepcije tocaka (atoma) imoderna fizika cestica 43

15.20 Vladis Vujnovic Kako je Boškovic odredivao visinu polarnesvjetlosti 44

15.40 stanka uz kavu ili sok

Predsjedavajuci: Krešimir Kumericki

16.00 Krešimir Kumericki Rasvjetljavanje trodimenzionalnestrukture protona 35

16.20 Damir Bosnar Koja je velicina protona? - Preciznomjerenje protonskogradijusa u elektronskim raspršenjima na

MAMI 4516.40 Dijana Dominis Prester Odredivanje mase ekstrasolarnih planeta

metodom mikrogravitacijske lece 4617.00 Roko Pleština Potraga za Higgsovim bozonom u CMS

detektoru kroz kanal raspada H→ ZZ(∗)→ 4l 4717.20 stanka uz kavu ili sok

Moderator: Ines Dukic17.30 Okrugli stol: Koliko fizike ce u školama uciti naša djeca?19.00 stanka za veceru

20.30 POSTERI I. dio

7


drugi dan - petak 14. listopada

Predsjedavajuci: Branko Pivac

9.00 László Forró Cijepanje anataze 309.45 Eduard Tutiš Slabo i jako korelirani elektroni na

kagome rešetci 4810.05 Mario Basletic Ekstrinsicni spinski Hallov efekt u

CuIr legurama 4910.25 Ante Bilušic Fazni prijelaz supravodic-izolator u

tankom filmu TiN 5010.45 stanka uz kavu ili sok (10 min komercijalno predavanje

tijekom stanke)

Predsjedavajuci: Ðuro Miljanic

11.15 Suzana Szilner Svojstva nuklearnih reakcija na energijamabliskim kulonskoj barijeri 36

11.45 Ðuro Miljanic "RUÐEROV" NEUTRONSKI: Radanjeeksperimentalne nuklearne fizikeu Hrvatskoj 51

12.05 Zoran Basrak Stalnost udjela termicke energije uteškoionskim sudarima 52

12.25 Tomislav Ivezic Lorentzove transformacije elektricnihi magnetskih polja prema Minkowskom 53

12.25 stanka za rucak

Predavanja mladih znansvenika

Predsjedavajuca: Dijana Dominis Prester

14.00 Marin Petrovic Epitaksijalni grafen na Ir(111) –karakterizacija rasta i strukture 67

14.15 Tomislav Ivek Uredenje naboja u α-(BEDT-TTF)2I3:elektricni transport i dielektricni odziv 68

14.30 Marijan Marciuš Formiranje i utjecaj morfologije naopticka svojstva tankih filmovaželjezovih oksida 69

8


14.45 Nikolina Novosel Utjecaj dopiranja magnetskimnanocesticama na supravodljiva svojstvamagnezij diborida 70

15.00 Robert Peter Karakterizacija tockastih defekata ugalijevom nitridu NEXAFSspektoskopijom i FEFF simulacijama 71

15.15 Mirko Bacani Vezanje spina i naboja u tabletamapolianilina dopiranog s HCl ili s DBSA 72

15.30 Tomislav Jurkic Cirkumstelarna prašina oko simbiotskezvijezde RR Tel u infracrvenompodrucju 1-20 µm 73


Predsjedavajuci: Stjepko Fazinic

16.00 Tomislav Terzic Visokoenergijsko γ-zracenjeiz kvazara PKS 1222+216 74

16.15 Branimir Radovcic Egzoticni teški leptoni, mehanizamnjihalice i LHC 75

16.30 Igor Gašparic Pionska fuzija lakih jezgara 7616.45 Marina Poje Detekcija neutrona u atmosferi 7717.00 Nataša Erceg Strategije rješavanja netradicionalnih

problema iz fizike 7817.15 stanka uz kavu ili sok

Moderator: Davor Gracin17.30 Okrugli stol: Komercijalizacija znanja ili kako do zemlje znanja?19.00 stanka za veceru

20.30 POSTERI II. dio

9


treci dan - subota, 15. listopada

Predsjedavajuca: Silvia Tomic

9.00 Nazif Demoli Holografski koncept: interpretacijei primjene 31

9.45 Mladen Pavicic Superdense coding pomoculinearne optike 54

10.15 Tomislav Vuletic Elektricni transport upolielektrolitima 55

10.35 Matko Gluncic Direktno preslikavanje simbolickesekvence u frekventnu domenu iprimjena na istraživanjekorelacija u genomima eukariota 56


Predsjedavajuci: Antonio Dulcic

11.15 Hrvoje Buljan Optika u materijalima: od temeljnihpitanja do tehnologije 37

11.45 Igor Žutic Magnetsko uredenje u kvantnimtockama 57

12.05 Antonio Dulcic Doseg supravodljivih fluktuacijaiznad kriticne temperatureTc u monokristalima

YBa2Cu3O7-delta 5812.25 Željana Bonacic Lošic Makroskopska dielektricna funkcija

kvazijednodimenzionalnih vodica 5912.25 stanka za rucak

14.00-19.00 izlet20.00-24.00 konferencijska vecera

10


cetvrti dan - nedjelja, 16. listopada

Predsjedavajuci: Igor Žutic

9.00 Goran Senjanovic Razvoj moderne teorijske fizikeelementarnih cestica 32

9.45 Mirta Herak Magnetska anizotropija izotropnihHeisenbergovih antiferomagneta sbakrenim spinom S=1/2 38

10.15 Miroslav Požek Istraživanje heksanuklearnih metalnih kla-stera širokopojasnim NMR-om i NQR-om 60

10.35 Berislav Peric Izracun magnetskog medudjelovanjau paramagnetskim heksanuklearnim

niobijevim i tantalovim spojevima 6110.55 stanka uz kavu ili sok

Predsjedavajuci: Dubravka Kotnik Karuza

11.15 Damir Lelas Fizikalni rezultati izmjereni CMSdetektorom 39

11.45 Ivica Puljak Potraga za Higgsovim bozonomdetektorom CMS 62

12.05 Tihomir Suric Visokoenergijska gama-astronomija 6312.25 Iva Šnidaric Opažanja pulsara Rakove maglice

Cerenkovljevim teleskopima MAGIC 6412.45 zatvaranje 7. ZS HFD-a

11

Popis postera

13


POSTERI I dio

BROJPOSTERA

AUTORI NASLOV POSTERA

P1 – 1 Vladis Vujnović, Inga LisacŠto je predmet aeronomije i dali se u nas istražuje?

P1 – 2 Antun Rubčić, Jasna RubčićPutanje planeta u sunčevom iizvansunčevim sustavima

P1 – 3Danijel Grgičin, Sanja Dolanski Babić,Tomislav Vuletić, Silvia Tomić

Dinamika i struktura vodenihotopina DNA sjednovalentnim idvovalentnim protuionima

P1 – 4 Zoran Basrak, Maja Zorić, PhilippeEudes, François Sébille

Hiperbolična ovisnosttermičke enrgije pobuđenja ienergije sabijanja o jakostirezidualnog raspršenja uteškoionskim sudarima

P1 – 5Tamara Hunjak, Diana Mance, Hans O.Lutz, Zvjezdana Roller-Lutz

Prostorna distribucijavrijednosti δ18O u oborinamana području hrvatske

P1 – 6Diana Mance, Tamara Hunjak, Hans O.Lutz, Zvjezdana Roller-Lutz

δ18O i δ2H signali uoborinama i izvorskoj vodi:proučavanje izvora pitke vodegrada Rijeke

P1 – 7Vaishnavi Ananthanarayanan, NenadPavin, Iva Tolić-Nørrelykke

Life of a single dynein motorduring nuclear oscillations

P1 – 8 Martin Lončarić, Hrvoje Zorc, JordiSancho-Parramon

Optička i strukturna svojstvaultratankih slojeva plemenitihmetala

P1 – 9Milivoj Plodinec, Andreja Gajović,Damir Iveković, Adrián M.T. Silva,Nenad Tomašić, Miran Čeh

Foto-katalitička aktivnost itemperaturna stabilnost Fe-TiNT nanocjevčica

P1 – 10Leandra Vranješ Markić, Ivana Bešlić,Petar Stipanović, Robert E. Zillich

Osnovno stanje klastera 4Headsorbiranih na grafenu

15


P1 – 11Petar Popčević, Neven Barišić, LászlóForró, Eduard Tutiš, Ana Smontara

Mjerenja u ekstremnimuvjetima - visoki tlakovi,visoka magnetska polja, širokitemperaturni opseg

P1 – 12N. Barišić, I. Smiljanić, P. Popčević, A.Bilušić, E. Tutiš, A. Smontara, H. Berger,J. Jačimović, O. Yuli, L. Forró

Mjerenja transportnihsvojstava Co1/3NbS2 uekstremnim uvjetima

P1 – 13 Dario Hrupec, Nikola Strah Monte Carlo simulacijenesavršenih vremenskih uvjetaza Čerenkovljeve teleskope

P1 – 14Ivana Zamboni, Željko Pastuović, MilkoJakšić

Dijamantni detektori –spektroskopska svojstva iotpornost na zračenje

P1 – 15 Davor Gracin

Nano-strukturirani filmovisilicija zaSlijedeću generaciju solarnihćelija

P1 – 16 Tomislav Petković Razvoj hipernuklearneprecizne spektroskopije uHKS–HES pokusu u JLabu

P1 – 17

E. Tafra, J. Heidler, J. Rhensius, D. Ilgaz,J. Nievendick, L. Heyne, D. Backes, T. A.Moore, A. Von Schmidsfeld, A. vonBieren, S. Krzyk, L. J. Heyderman, M.Kläui

Manipuliranje magnetskimdomenskim zidovima pomoćučistih difuzijskih spinskihstruja

P1 – 18Nikolina Novosel, Stipe Galić, DamirPajić, Mislav Mustapić, Krešo Zadro,Emil Babić

Poboljšanje kritičnih struja ipolja MgB2 ko-dopiranjem

P1 – 19Deša Jelavić Malenica, Matko Milin,Ðuro Miljanić, Neven Soić, NatkoSkukan, Saša Blagus, Milivoj Uroić

Bobo eksperiment

P1 – 20Vlasta Mohaček Grošev, AleksandarMaksimović

Modeliranje kristalnihstruktura: teorija i eksperiment

P1 – 21 Ivan Kupčić Trostruko-rezonantno dvo-fononsko ramansko raspršenjeu grafenu

16


P1 – 22Tomislav Jurkić, Mariza Sarta Deković,Dubravka Kotnik-Karuza

Određivanje atmosferskihparametara B superdivaHD198478 iz UV i optičkogspektra

P1 – 23M. Čulo, E. Tafra, M. Basletić, A.Hamzić, B. Korin-Hamzić

Važnost izbora geometrije zapouzdana mjerenja Hallovogefekta visoko-anizotropnihsustava – primjer organskogvodiča TTF-TCNQ

P1 – 24Iva Movre Šapić, Vesna Volovšek,Krešimir Furić, Lahorija Bistričić,Vladimir Dananić

Analiza polimerizacijemolekule APST-aRamanovom spektroskopijom

P1 – 25Petar Popčević, Denis Stanić, KristijanVelebit, Ana Smontara

Porijeklo anizotropijetransportnih svojstavakompleksnihintermetalika iz obiteljiAl 13TM4

P1 – 26 Zvonko Glumac, Katarina UzelacYang - Lee nule 1D q = 3Pottsovog modela sjednimzabranjenim stanjem

P1 – 27

Marko Kralj, Marin Petrović, DanielNiesner, Thomas Fauster, Jerry Dadap,Kevin Knox, Nader Zaki, RichardOsgood

Stanja zrcalnog potencijalagrafena na Ir(111)

P1 – 28Jadranko Gladić, Davorin Lovrić, ZlatkoVučić

Istodobno, in situ, mjerenjeveličine kristala te vertikalnogi lateralnog rasta faceta prirastu monokristala bakarselenida

P1 – 29Petar Stipanović, Leandra VranješMarkić, Ivana Bešlić, Tea Martinić

Adsorpcija klastera 4HeN i4HeN

3He na površini cezija

P1 – 30 Dalibor PaarNMR/NQR istraživanjadistribucije naboja uRFeAsO1-xFx (R=La, Sm)

P1 – 31 Igor LukačevićTermodinačka svojstvametalnih oksida na visokimtlakovima

P1 – 32 Nikolina Novosel, Damir Pajić, MislavMustapić, Stipe Galić, Ernest Jurišić,Emil Babić, Krešo Zadro

Istraživanje magnetskihnanočestica za dopiranjemagnezij diborida

17


P1 – 33 Stipe Galić, Nikolina Novosel, DamirPajić, Emil Babić, Krešo Zadro

Poboljšanje zapinjanjamagnetskih vrtloga u magnezijdiboridu dopiranjemmagnetskim nanočesticamanikla

P1 – 34Velimir Labinac, Marko Jusup, BrankaMiloti ć, Tarzan Legović

Glavne osi i stacionarne točkeenergije vrtnje krutog tijela

P1 – 35Josip Brana, Andrej Mijačank, IvanaIvković

Spontana emisija u okviruklasične teorije polja sasamomeđudjelovanjem

P1 – 36 Gordana ŽauharMjerenje snage ultrazvučnogsnopa primjenompiroelektričnog efekta

P1 – 37

Damir Dominko, Damir Starečinić,Krešimir Salamon, Katica Biljaković,Andrej Tomeljak, Hanjo Schäfer, JureDemšar, Gabriel Socol, Carmen Ristoscu,Ion Mihailescu, Zdravko Siketić, IvančicaBogdanović-Radović, Galja Pletikapi,Vesna Svetličić, Maja Ðekiić, HasnaŠamić

Valovi gustoće naboja unanokristaliničnim tankimfilmovima plave bronceK0.3MoO3

P1 – 38 Gorjana Jerbić-Zorc, Damir BosnarNuklearne tehnike u nastavi –IAEA TC projekti

P1 – 39 Marin-Slobodan Tomaš

Generalizirane rekurzivnerelacije za Fresnelovekoeficijente: Casimirov efektpreko slojevitih medija

P1 – 40 Ivor Krešić, Ivo Batistić, Eduard TutišElektronska struktura čistih iinterkaliranih dihalkogenidaprijelaznih metala

P1 – 41Ivan Bonić, Aleksandar Kiričenko,Vedrana Kralj, Silvio Hrabar, VesnaBorjanović

Eksperimentalna realizacijaumjetnih elektromagnetskihmaterijala na bazi polimera sadodatkom ZnO i OLCnanočestica

18


P1 – 42

Ivana Lončarek, Anđelka Tonejc, AntunTonejc, Nikolina Novosel,Željko Skoko, Emil Babić, Krešo Zadro,Mislav Mustapić

Ispitivanje strukturnihkarakteristika MgB2supravodiča dopiranog NiCoBnanočesticama

P1 – 43 Tihomir CarKorelacije masa i vremenaživota elementarnih čestica

P1 – 44Ozren Gamulin, Maja Balarin, MileIvanda, Marijan Marciuš, Marin Kosović,Kristina Serec, Svetozar Musić

Strukturna i optička svojstvaporoznog silicija na izolatorunastalog jetkanjemistosmjernom i izmjeničnomstrujom

P1 – 45Dubravka Krilov, Jasminka Brnjas-Kraljević, Marin Kosović, Kristina Serec

Interakcija lipozoma s malimmolekulama

P1 – 46Robert Beuc, Mladen Movre, GoranGatalica

Novi doprinosi teoriji optičkihspektara dvoatomskihmolekula

P1 – 47Iva Božičević, Stjepko Fazinić, MilkoJakšić, Luka Mandić, Tonči Tadić

Proučavanje kemijskih efekatavisokorazlučivom PIXEspektroskopijom

P1 – 48 Goran Kovačević, Branko Pivac

Istraživanje međuspojaSi/SiO2 molekulskomdinamikom s reaktivnimpoljem sila

P1 – 49 Ivana Capan, Branko PivacElektrična karakterizacija Si-SiO2 struktura

P1 – 50Željka Milanović, Tihomir Betti, IvanMarasović, Ivan Zulim, Branko Pivac

Model za procjenupouzdanosti dielektričnogsloja u modernim MOStranzistorima

P1 – 51

Nikola Radić, Maja Buljan, PavoDubček1, Marko Jerčinović, IvaBogdanović-Radović, Jordi SanchoParramon, Jovica Ivkov, SigridBernstorff

Struktura, optičke i električneosobine dopiranih ZnO tankihfilmova pripravljenihmagnetronskim rasprašenjem

P1 – 52Krešimir Jakovčić, Budimir Kliček, AnteLjubičić, Mario Stipčević

Potraga za νµ ↔ ντ

oscilacijama pomoćueksperimenta OPERA

19


P1 – 53Domagoj Kuić, Paško Županović, DavorJuretić

Algoritam maksimalneentropije i vremenskaevolucija zatvorenihmakroskopskih sustava sHamiltonovom dinamikom

P1 – 54Ivica Aviani, Mehdi Amara, Rose-MarieGaléra

Nukleacija i rastantiferomagnetske domeneTbB6

P1 – 55 Ivana Jelovica Badovinac, Nada OrlićFotofizikalni i fotokemijskiprocesi u porfirinima

P1 – 56Andrej Dobovišek , Paško Županović,Milan Brumen, Željana Bonačić Lošić,Domagoj Kuić, Davor Juretić

Kinetika enzima i načelonajbržeg nastajanja entropije

P1 – 57Pavo Dubček, Branko Pivac, SlobodanMilošević, Nikša Krstulović,Zlatko Kregar, Sigrid Bernstorff

Laserska ablacija za rasttankih filmova germanija

P1 – 58Krunoslav Juraić, Aleksandra Turković,Pavo Dubček, BožidarEtlinger1, Sigrid Bernstorff

Istraživanje polimernihelektrolita za punjivenanostrukturirane galvanskeZn baterije putem in situSAXS/DSC/WAXD mjerenja

POSTERI II dio

BROJPOSTERA

AUTORI NASLOV POSTERA

P2 – 1Krunoslav Juraić, Davor Gracin, IgorÐerđ, Andrea Lausi, Miran Čeh, DavorBalzar, Krunoslav Juraić

GIXRD analiza tankih filmovaamorfno-nanokristalnogsilicija

P2 – 2Elena Mavrek, Ivana Capan, NikolaRadić, Branko Pivac

Analiza mjerenja i simulacijaI-V karakteristikananostruktura sa Si kvantnimtočkama

P2 – 3 Robert Slunjski, Branko PivacElektronska struktura kvantnihtočaka

P2 – 4Jasna Dasović, Nikola Radić, BrankoPivac

Dinamika fotoluminescentnihprocesa Si nanočestica

20


P2 – 5 Mile IvandaNove silicijske nanostruktureza napredne primjene

P2 – 6Maja Buljan, Nikola Radić, GoranDražić, S. Bernstorff, J. Grenzer

Samoorganizacija Genanočestica u amorfnoj Al2O3

podlozi

P2 – 7

Marko Jerčinović, Nikola Radić, MajaBuljan, Pavo Dubček, Mira Ristić, JordiSancho-Parramon, Krešimir Salamon,Sigrid Bernstorff, Václav Holý

Niklene nanočcesticeformirane metodommagnetronskog rasprašenja

P2 – 8Mirko Stubičar, Miroslav Očko,Dragomir Krumes, Nada Stubičar,Andrijana Milinović

Što je tvrdoća, kako se mjeri iprimjenjuje?

P2 – 9Krešimir Salamon, Ognjen Milat, NikolaRadić, Pavo Dubček, MarkoJerčinović, Sigrid Bernstorff

Istraživanje W/C višeslojnihrentgenskih zrcala pomoćumetoda raspršenjarentgenskog zračenja u malikut

P2 – 10Nataša Vujičić, Gordana Kregar, GoranPichler

Utjecaj rezonantnog optičkogfrekventnog češlja napolarizacijske efekte urubidijevim parama

P2 – 11 Mario Rakić, Goran PichlerAtomski spektar visokotlačnihCs i Na izvora svjetlosti injihove energetske primjene

P2 – 12Planinka Pećina, Maja Balarin, KristinaSerec

Šest lakih komada

P2 – 13

Lovro Palaversa, Željko Ivezić, AndreaKroflin, Sarah Loebman,Martina Mesarić, Petra Munk, DomagojRuždjak, Branimir Sesar,Davor Sudar, Dijana Vrbanec

Otkrivanje i klasifikacijapromjenjivih zvijezda pomoćupregleda neba LINEAR ihrvatsko-austrijskog teleskopa

P2 – 14 Ana Sušac, Selma Supek

Istraživanja elektromagnetskeaktivnosti mozga: od detekcijevidne promjene doproporcionalnog razmišljanja

21


P2 – 15Ida Delač, Sung-Young Hong, JerryDadap, Po-Chun Yeh, RichardOsgood, Marko Kralj

Upotreba SHG metode zaproučavanje nelinearnihoptičkih svojstava grafena nasilicijevoj podlozi

P2 – 16Igor Djerdj, Davor Gracin, KrunoslavJuraić, Daniel Meljanac, Miran Čeh

Strukturna analizamonoslojnih i dvoslojnihtankih filmova SnO2

P2 – 17

Iva Šrut, Marin Petrović, Petar Pervan,Milorad Milun, RadovanBrako, Damir Šokčević, Tonica Valla,Jurek Sadowski, Marko Kralj

Efekti dopiranja epitaksijalnoggrafena na Iridiju (111)

P2 – 18 Ivo Batistić, Avadh Saxena, Alan BishopPolaroni u grafenskim nano-trakama

P2 – 19Denis Stanić, Jovica Ivkov, PetarPopčević, Ana Smontara

Anizotropni Hallov efekt uaproksimantima dekagonalnihkvazikristala

P2 – 20Tea Mijatović, Suzana Szilner,Kolaboracija PRISMA-CLARA-AGATA

Funkcija odgovoramagnetskog spektrometraPRISMA za reakciju40Ar+208Pb

P2 – 21 Radovan Brako, Damir ŠokčevićElektronska struktura grafenana površini Ir(111) ikoadsorpcija alkalija

P2 – 22Andreja Gajović, Juraj Šipušić, MilivojPlodinec, Ana Šantić, Paul McGuiness,Miran Čeh

Ovisnost svojstava BiFeO3 omorfologiji čestica

P2 – 23 Maja Varga Pajtler, Suzana SzilnerReakcije prijenosa nukleona usustavu 90Zr + 208Pb

P2 – 24Nenad Pavin, Iana Kalinina, AmitabhaNandi, Alexander Krull, BenjaminLindner, Iva M. Tolić-Norrelykke

Izgubljene kinetohore hvatajumikrotubuli koji izvodenasumično kutno gibanje

P2 – 25

Kristina Zagar, Francisco Hernandez-Ramirez, Juan Da Prades, JoanRamon Morante, Aleksander Rečnik,Miran Čeh

Template-assisted processing,structural and electricalcharacterization of bariumtitanate nanorods

P2 – 26 Mirko Marušić, Josip SliškoUčenici ne vole fiziku i nežele je studirati: je li mogućeto mijenjati?

22


P2 – 27

Ramir Ristić, Emil Babić, Damir Pajić,Krešo Zadro, Ignacio Figueroa, HywelDavies, Ahmed Kuršumović, MirkoStubičar

Veza između svojstava ilakoće ostakljivanja u Cu55Hf45-xTix legurama

P2 – 28Sanja Josef Golubić, Ana Sušac, SelmaSupek

Prostorno-vremenskalokalizacija neuromagnetskeaktivnosti u ovisnosti oveličini, broju i položajupodražaja u vidnom polju

P2 – 29Ivica Živković, Mirta Herak, DamirStarešinić, Damir Pajić, DominikCinčić

Niskodimenzionalnimagnetski odziv u SeCuO3

sustavu

P2 – 30Vanja Radolić, Igor Miklavčić, DenisStanić, Marina Poje, Branko Vuković,Dalibor Paar

Monitoring radona u špilji„Manita peć“ u NP paklenica

P2 – 31Željka Mioković, Sanja Ganzberger,Vanja Radolić

Konceptualno razumijevanjeelektriciteta i magnetizmakod studenata tehničkihfakulteta Sveučilišta u Osijeku

P2 – 32 Miroslav Očko, Sanja Žonja, Mile IvandaDa li se jako dopiranipolisilicij može primijeniti kaotermoelektrik?

P2 – 33Mirko Stubičar, Nada Stubičar, AndrijanaMilinovi ć, Dragomir Krumes, MiroslavOčko

Priprava i karakterizacijaklatratnih spojeva

P2 – 34Lahorija Bistričić, Vesna Borjanović,Lara Mikac, Ivan Strizić, Antonia Tomas,Vedrana Kralj

Ramanova spektroskopijaZnO nanokompozita inanocijevi

P2 – 35

Vjera Lopac, Stanko Popović, AntunTonejc, Damir Veža, Sanja DolanskiBabić, Dario Hrupec, ZvonimirJakobović, Iva Movre Šapić, NenadNikolić, Tatjana Roginić, MislavCvitković, Veljko Filipan, ZvonimirGlasnović, Ivica Gusić, Jelena Lončarić,Maja Bratanić, Milica Mihaljević, AlenMilkovi ć, Bruno Nahod

Interdisciplinarni znanstveno-terminološki projektSTRUNA o nazivlju u fizici -metode i rezultati

23


P2 – 36Branko Vuković, Marina Poje, MajaVarga Pajtler, Vanja Radolić, IgorMiklavčić, Dario Faj, Josip Planinić

Neutronska dozimetrija

P2 – 37

Saša Blagus, Zoran Basrak, TomislavIvezić, Mladen Koncul, Milorad Korolija,Slobodan Milošević, Ðuro Miljanić,Karlo Nađ, Goran Pichler

Eksperiment Ives-Stilwellovog tipa irelativistička aberacija

STUDENTSKI POSTERI

P2 – 38Damjan Pelc, Sanjin Marion, NatašaŠijaković - Vujičić, Mario Basletić, SašaPetrović

Istraživanje sol-gel prijelazaniskofrekventnomimpedancijskomspektroskopijom

P2 – 39 Sanjin Marion, Branko Gumhalter

Elastično raspršenje elektronana adsorbatima u vrpcipovršinskog zrcalnogpotencijala

P2 – 40Marko Popović, Hrvoje Štefančić, VinkoZlatić

Transportne mreže igeometrijski efekti

P2 – 41 Ivana Levatić, Ivica Živković

Utjecaj transverzalnogmagnetskog polja namagnetsko uređenje kvantnogmagneta Ca3Co2O6

P2 – 42Vinko Šurija, Mladen Prester, IvicaŽivković, Ðuro Drobac, Damir Pajić,Helmuth Berger

Dinamika domenskih zidova ikrivulje histereze uCo7(TeO3)4Br6

P2 – 43Ivan Sudić, Tonči Cvitanić, MiroslavPožek, Marina Kveder

Molekulska dinamika irelaksacije u kristalnom istaklastom etanolu

P2 – 44 Dijana VrbanecLOFAR-EoR kontaminacijaprednjeg plana

24


P2 – 45Petar Popčević, Jovica Ivkov, DenisStanić, Kristijan Velebit, DanijelCmrk, Ana Smontara

Anizotropija transportnihsvojstava monokristaladekagonalnog kvazikristala d-Al 70Co10Ni20

P2 – 46

Antonia Tomas, Slaven Falandys, VesnaBorjanovic, Suzana Jakovljevic, ZdravkoSchauperl, Ivana Capan, LahorijaBistričić, Branko Pivac

Niskotemperaturni rast ZnOnanocijevi na siliciju,aluminiju i polimernoj podlozi

P2 – 47Ivona Ergotić, Igor Lukačević, MarinaVinaj

Pigmenti u koloraciji obrezasrednjevjekovne tiskovine

P2 – 48Klaudija Lončarić, Slaven Jurković, NadaOrlić

Osiguranje i kontrola kvaliteteterapije zračenjem u KBC-uRijeka

P2 – 49 Ivona Matejčić Kroz Zemlju i natrag

P2 – 50 Danijela Birko, Dijana Dominis PresterOtkrivanje ekstrasolarnihplaneta metodommikrogravitacijske leće

P2 – 51Vedran Ðerek, Mile Ivanda, MajaBalarin, Ozren Gamulin, MiraRistić, Svetozar Musić, Krešimir Furić

Priprema i karakterizacijaporoznog P-dopiranogpolikristalnog silicijapripremljenog na podlozi N-dopiranog kristalnog silicija

P2 – 52Dubravko Horvat, Anamarija Kirin,Zoran Narančić, Saša Ilijić

Efekt gravitacijske leće ugravitacijskom poljukompaktnih objekata

P2 – 53Lucija Tikvica, Vuko Brigljević, SrećkoMorović

Mjerenje produkcije parateškihWi Z bozona u protonproton sudarima na velikomhadronskom sudarivaču(LHC) na CERN-u

P2 – 54 Jelena-Kristina ŽeljeznjakOdređivanje atmosfersketransparentnosti pomoćumiona iz kozmičkog zračenja

25

Plenarna predavanja

27


Zašto je Ruder Boškovic naš uzor i u 21.stoljecu

Ivo Šlaus1

1Institut Ruder Boškovic, Zagreb, Hrvatska

Izložen je kratki prikaz djelatnosti Rudera Boškovica i obrazloženo je zašto nam i u21. stoljecu Ruder Boškovic može i treba biti uzorom.

29


Cijepanje anataze

László Forró1

1Laboratory of Physics of Complex Matter, Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne,CH-1015 Lausanne, Switzerland

Predavanje ce biti posveceno anataz fazi TiO2 sintetiziranog na razlicitim skalamadužina u formi: monokristala, kristalnih nanocijevcica/nanožica i nanocestica. Spome-nuti oblici anataze pogodni su kako za fundamentalna istraživanja, tako i za primjene ufotonaponskim celijama, spintronci te u biofizickim istraživanjima.

30


HOLOGRAFSKI KONCEPT: INTERPRETACIJE IPRIMJENE

Nazif Demoli1

1Institut za fiziku

Holografija je metoda bilježenja i rekonstruiranja potpune informacije svjetlosnog val-nog polja. Taj postupak omogucuje, s jedne strane, prostorno vizualiziranje trodimenzi-onalne scene, a s druge strane, mjerenje faznih promjena s brojnim primjenama u gotovosvim sektorima ispitivanja materijala kao i u biomedicinskim znanostima. Holografskikoncept nadilazi podrucje originalne metode, a odnosi se opcenito na nacin kodiranja trodi-menzionalne informacije u dvodimenzionalni prostor pri cemu nositelji informacije mogubiti bilo koje cestice, ne samo fotoni. Ta cinjenica omogucila je još vece prodore, od vrhun-skih znanstvenih kao što je vizualiziranje subnanometarskih struktura do donekle upitnihkao što je tumacenje svojstava crnih rupa. U prvom dijelu predavanja bit ce prezentiranpresjek raznovrsnih interpretacija holografskog koncepta, dok ce drugi dio biti posvecentehnikama i primjenama ostvarenim u okviru rada na Institutu za fiziku u Zagrebu.

31


Razvoj moderne teorijske fizike elementarnih cestica

Goran Senjanovic 1

1International Centre for Theoretical Physics, Trst, Italija

U ovom predavanju probat cu dat prikaz razvoja moderne teorijske fizike elementarnihcestica kroz primjer tzv. slabe sile, odgovorne za radioatktivne raspade. Ova prica jebazirana na vaznim teorijskim sugestijama: postojanju misterioznog neutrina, narusenjulijevo-desne simetrije u prirodi i ideji da neutrino ima malu masu koja moze odigrati velikuulogu u razvoju svemira. Prica kulminira idejom da sile u prirodi imaju svoje glasnike, cijeotkrice je dovelo do Standardnog Modela svih sila u prirodi (osim gravitacije). Centralnapoanta mog predavanja je restauracija lijeve-desne simetrije na visokim energijama, kojaima ozbiljnu priliku da bude potvrdjena na Velikom Hadronskom Rasprsivacu (LHC) naCERN-u.

32

Pozvana predavanja

33


Rasvjetljavanje trodimenzionalne strukture protona

Krešimir Kumericki1

1Zavod za teorijsku fiziku, Fizicki odsjek, PMF, Zagreb

Razumijevanje strukture protona kao vezanog stanja kvarkova i gluona pobuduje velikinteres iz najmanje dva razloga

• Rijec je o standardnom sustavu za proucavanje i testiranje kvantne kromodinamike,njenih perturbativnih i neperturbativnih aspekata.

• Potraga za novom fizikom u sudarivacima protona, poput LHC-a, ima kao jedan odosnovnih preduvjeta dobro poznavanje strukture cestica koje se sudaraju.

Proteklih desetljeca istraživanja su se fokusirala na tzv. partonske distribucijske funk-cije (PDFs) koje opisuju vjerojatnost pronalaženja kvarka ili gluona s odredenim longitu-dinalnim impulsom u protonu koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.

Medutim, za kompletnu sliku protona potrebna je i informacija o njegovoj transver-zalnoj strukturi, zapisana u tzv. generaliziranim partonskim distribucijama (GPDs). Osimpoboljšanja razumijevanja proton-proton sudara, takva informacija bi rasvijetlila i cuveniproblem rastava spina protona na spinove i orbitalne momente impulsa kvarkova i gluona.

Naša istraživanja se bave kako poboljšavanjem perturbativnih kromodinamickih iz-racuna procesa opisanih generaliziranim partonskih distribucijama, tako i ekstrakcijom tihfunkcija iz eksperimentalnih mjerenja na velikim ubrzivacima cestica. Posebno smo razvilii primjenili metodu ekstrakcije GPD funkcija primjenom neuronskih mreža. Ova metoda jejedinstvena po tome što izbjegava neželjenu ovisnost konacnog rezultata o upotrijebljenomteorijskom modelu te što omogucava elegantnu propagaciju neodredenosti eksperimental-nih mjerenja u neodredenosti rezultirajucih partonskih distribucija.

[1] K. Kumericki and D. Müller, Deeply virtual Compton scattering at small xB and the access to the GPD H,Nucl. Phys. B841 (2010) 1-58, arXiv:0904.0458 [hep-ph],

[2] K. Kumericki, D. Müller and K. Passek-Kumericki, Sum rules and dualities for generalized parton distribu-tions: is there a holographic principle?, Eur. Phys. J. C58 (2008) 193-215, arXiv:0805.0152 [hep-ph],

[3] K. Kumericki, D. Müller and K. Passek-Kumericki, Towards a fitting procedure for deeply virtual Comptonscattering at next-to-leading order and beyond, Nucl. Phys. B794 (2007) 244-323, arXiv:hep-ph/0703179,

[4] K. Kumericki, D. Müller and A. Schäfer, Neural network generated parametrizations of deeply virtual Comp-ton form factors, JHEP 07 (2011) 073, arXiv:1106.2808 [hep-ph].

35


Svojstva nuklearnih reakcija na energijama bliskimkulonskoj barijeri

Suzana Szilner1

1Institut Rudjer Boškovic, Zagreb

U prirodi ima svega oko 250 stabilnih jezgara. Do danas ih je u laboratorojima stvo-reno oko 3000, a predvidja se postojanja oko 7000 razlicitih jezgara. Nuklearne reakciju sunajvažniji procesi u stvaranju novih jezgra. Npr. nuklearna fuzija je temeljni proces nuk-leosinteze u kojem se dvije jezgre sljubljuju u jednu, usljed djelovanja snažne privlacnekratkodosežne nuklearne sile. No da bi došlo do dodira atomskih jezgara energija sudaramora biti dovoljno visoka kako bi se savladala kulonska barijera, tj. snažno elektrosta-ticko odbijanje pozitivno nabijenih jezgara. Danas postoji veliki interes za proucavanjeprocesa fuzije na energijama ispod kulonske barijere, proces koji je usko povezan s kvant-nim tuneliranjem, te fuzije vrlo teških jezgara (s vrlo jakim elektrostatickim odbijanjem)ili fuzije teških jezgara s jezgrama specificne strukture (neutronski bogate jezgre, slabovezane jegre, halo jezgre...). Posebno u ovom posljednjem slucaju pokazalo se vrlo bit-nim poznavati ne samo process fuzije nego i sve procese koji se dogadjaju na energijamabliskim kulonskoj barijere: elasticno raspršenje, reakcije prijenosa nukleona, te dubokone-elasticno raspršenje... U ovom seminaru upravo ce se tome posvetiti najveca pažnja:koji sve procesi i koliko doprinose ukupnom udarnom presjeku nuklearne reakcije, te kakose udio odredjenih procesa u ukupnom udarnom presjeku mijenja ovisno o svojstvima su-darajucih atomskih jezgara.

[1] L. Corradi, G. Pollarolo and S. Szilner, J. of Phys. G 36, (2009) 113101.

[2] C.L. Jiang, et al., Phys. Rev. C 82, (2010) 041601(R).

36


Optika u materijalima: od temeljnih pitanja dotehnologije

Hrvoje Buljan1, Davor Capeta1, Marinko Jablan1, Dario Jukic1, MarinSoljacic2

1Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Bijenicka c. 32, 10000 Zagreb, Hrvatska2Department of Physics, Massachusetts Institute of Technology, USA

Propagacija svjetlosti u materijalima ovisi o optickim svojstvima tih materijala. Te-orijski racun optickih svojstava materijala (linerne dielektricne funkcije i/ili nelinearnihkorekcija) spada u domenu fizike kondenzirane materije i atomske fizike. Ukoliko nam jedielektricna funkcija poznata, tada koristeci Maxwellove jednadžbe osnosno modele izve-dene iz istih koristimo za racun elektromagnetskih modova sustava te propagaciju svjetlostiu danom mediju. Svjetlost u fotonickim sustavima pokazuje bogatstvo pojava poput soli-tona ili Andersonove lokalizacije te pokazuje zanimljive analogije s nekim neravnotežnimvišecesticnim sustavima. Od drugih temeljnih pitanja iznimno je zanimljiva evolucija kore-lacija (klasicnih i kvantnih) u tim sustavima. Motivacija za proucavanje fotonickih medija,metamaterijala i sl. proizlazi i iz njihovog potencijala za primjenu. Jedan od novih vrloizglednih materijala u tom smislu je i grafen za koji cemo prikazati svojstva kolektivnihplazmonskih pobudenja i prikazati potencijalne primjene.

37


Magnetska anizotropija izotropnih Heisenbergovihantiferomagneta s bakrenim spinom S=1/2

Mirta Herak1

1Institut za fiziku, Bijenicka c. 46, 10000 Zagreb, HrvatskaInstitut Jožef Stefan, Jamova 39, 1000 Ljubljana, Slovenija

Spojevi bakrenih oksida stekli su popularnost otkricem visokotemperaturne supravod-ljivosti, no danas su iznimno zanimljivi zbog svojih magnetskih svojstava. Za magnetizamtih spojeva odgovoran je ion bakra Cu2+ koji ima jedan nespareni elektron sa spinomS = 1/2. Interakcija superizmjene izmedu spinova ostvarena je najcešce preko kisika kojitvore koordinacijski poliedar oko bakrenog iona. Spinski hamiltonijan koji opisuje domi-nantne interakcije u ovim sustavima je izotropni Heisenbergov hamiltonijan. Usprkos jed-nostavnosti tog hamiltonijana, ovi spojevi imaju iznenadujuce zanimljiva i neocekivana os-novna stanja. Osnovno magnetsko stanje takvog sustava ovisi o simetriji kristalne rešetke,dimenzionalnosti magnetske rešetke koja je odredena dominantnim putevima interakcije,o prisustvu defekata, frustracije i slabe anizotropije energije izmjene. U velikom broju slu-cajeva osnovna stanja sasvim su drukcija od onih koje predvida teorija, a vrlo cesto rezul-tati razlicitih eksperimentalnih metoda nude razlicite interpretacije osnovnog stanja istogsustava. Ovdje ce biti predstavljeni rezultati mjerenja magnetske anizotopije na nekolikospojeva bakrenih oksida s razlicitim osnovnim stanjima. Mjerenja magnetskog momentasile u kombinaciji s mjerenjima magnetske susceptibilnosti u relativno malim magnetskimpoljima pokazala su se kao jedna od vrlo uspješnih metoda za detekciju osnovnih stanjaHeisenbergovih antiferomagneta sa spinom S = 1/2 [1-5]. Mjerenje magnetskog momentasile omogucava direktno opažanje prisustva defekata [1], nemagnetskog stanja [1,3], tipasimetrije uredenog magnetskog stanja [2,4,5] te prisustvo ili odsustvo male anizotropijeenergije izmjene [6]. Velika osjetljivost naše mjerne aparature omogucava mjerenje u re-lativno niskim magnetskim poljima što je vrlo bitno za odredivanje osnovnog stanja He-isenbergovih antiferomagneta s domenama [4,5]. Eksperimentalno odredivanje stvarnogosnovnog stanja ovih sustava bitno je za stvaranje ispravnih teorija koje ce se onda mociprimjenjivati u buducem krojenju materijala sa željenim magnetskim svojstvima. Cilj jepokazati da je, barem u slucaju izotropnih Heisenbergovih hamiltonijana, mjerenje mag-netskog momenta sile jedna od eksperimentalnih tehnika na koju se može racunati.

[1] M. Miljak, M. Herak et al., Europhysics Letters 70, (2005) 369.

[2] Mirta Herak et al., Journal of Physics: Condensed Matter 17, (2005) 7667.

[3] Marko Miljak, Mirta Herak et al., Journal of Physics: Condensed Matter 20, (2008) 505210.

[4] Mirta Herak et al., Journal of Physics: Condensed Matter 22,(2010) 026006.

[5] M. Herak, submitted to Solid State Communications.

[6] M. Herak, radovi u pripremi.

38


Fizikalni rezultati izmjereni CMS detektorom

Damir Lelas3, Vuko Brigljevic1, Senka Ðuric1, Srecko Morovic1, KrešoKadija1, Željko Antunovic2, Ivica Puljak3, Nikola Godinovic3, Roko

Pleština3, Dunja Polic3, Marko Kovac3

1Institut Ruder Boškovic, Zagreb2Sveucilište u Splitu, PMF3Sveucilište u Splitu, FESB

Prezentirati cemo rezultate analize podataka prikupljenih CMS detektorom na LHCsudaracu tijekom 2010. i 2011. godine na energiji centra mase sudara od 7 TeV-a. Nakonkraceg pregleda statusa LHC-a i CMS detektora, iznesene ce biti analize u okviru Stan-dardnog modela elementarnih cestica. Pored presudne uloge u kalibraciji i razumijevanjurada detektora, studiranje ovih fizikalnih procesa je nužan uvjet u potrazi za Higgsovimbozonom i fizikom izvan Standardnog modela. Izvrsno teorijsko i eksperimentalno poz-navanje procesa Standardnog modela omogucava testove razumijevanja s preciznošcu bezpresedana. Prezentirati cemo i neke rezultate potrage za Higgsovim bozonom, te fizikomizvan Standardnog Modela. Do sada prikupljeni podaci omogucavaju osjetljivost potrageza ovim procesima koja u vecini slucajeva nadilazi onu postignutu na LEP i Tevatron su-daracima.

39

Usmena izlaganja

41


Boškoviceve apercepcije tocaka (atoma) i moderna fizikacestica. O 300-toj obljetnici Boškoviceva rodenja

Tomislav Petkovic1

1Zavod za primijenjenu fiziku, FER, Sveucilište u Zagrebu, Hrvatska

Na tragu tisucljetnih spekulacija atomista o “konacnim sastojcima materije”, rodenaje sredinom 18. stoljeca Theoria philosophiae naturalis (1758. becko te 1763. mletackoizdanje). Isusovac R. J. Boškovic (1711.–1787.) rodonacelnik je ove teorije nastale uMaxwell-Einsteinovoj pred-epohi fizike, koja bijaše uspon (‘der Aufstieg’ prema Einstein–Infeldovu izricaju) novih pogleda na gradu i fenomenologiju prirode. Predavanje (poster)na 7. sastanku HFD-a u Primoštenu jest pokušaj za renesansom Boškoviceva mišljenjaviše nego li ‘memorial lecture or event’. Stoga smo razvrstali Boškoviceva sabrana djela(fizika, astronomija, optika, matematika,. . . do arheologije) u 8 razreda, dobivši poneštodrukciju razdiobu i broj radova od onih kod drugih istraživaca. Izabrali smo djelo ak.Željka Markovica (Rude Boškovic, dva sveska: 1968. i 1969., JAZU, Zagreb), kao najbo-lji kronološki prikaz Boškoviceva života, djela i mišljenja na hrvatskome jeziku do sada.Najbolja tumacenja Teorije u svijetu, pronašli smo kod uglednog povjesnicara znanostiM. Jammera (1915.–2010.) u Concepts of Force (1957., Harvard; 1999., Dover). Zbogprvih apercepcija o neprotežnim tockama-atomima kao najmanjim ontološkim sastojcimamaterije (puncta ili pointlike particles), Boškovic je tvorac najranije ali i najbliže pre-dodžbe o elementarnim cesticama rodenima u temeljnim pokusima i teoriji fizike u 20.stoljecu. Pojam particulae primigeniae u Teoriji, slican je Heisenbergovim elementarnimcesticama (primariis particulis novimus). Nobelovci Bohr, Heisenberg i Lederman, nje-govu teoriju dinamizma smatrali su modelom mišljenja važnim u evoluciji moderne fizikecestica. Autenticni je eros pokazivao R. P. Feynman, koji je Boškoviceve mentalne slike(Boškoviceva krivulja) prihvacao kao filozofski svoj credo u fizici. Usporedit cemo aper-cepcije genijalnog Boškovica s 200 godina kasnije nadolazecim genijalnim Feynmanom nacrti efektivne povijesti znanosti, sa skladom njegovog partonskog modela i pokusa. Ces-tice i fizici objekti pomocu velikih detektora CMS i ATLAS na Velikome HadronskomeSudarivacu (VHS-u) znace najvecu tehnološku percepciju u povijesti fizike do danas. Pri-kazat cemo, tek, radi usporedbe lukove (grane) Boškoviceve zorne krivulje iz 18. st. nasu-prot jednostavnih rekonstruiranih dogadaja (objekata) na VHS-u naših dana. Boškovicevateorija afirmirala se i kroz Rutherfordov pokus 1911. u Manchesteru, što u 2011. godinislavimo kao stoljece radanja nuklearne fizike. Rezultati raspršenja α–cestica na zlatnojfoliji, ovise o polju sila oko nekih tijela u meti što su fenomenološki baš tocke odnosnojezgre, koje ne možemo protumaciti bez teorije Dubrovcanina Boškovica. U 2005. godinio 100. obljetnici cudesne Einsteinove 1905. godine, ocijenjeno je da je Einstein imao novepercepcije prostor-vremena, fotoefekta te odnosa energije i mase. O 300. obljetnici Boško-viceva rodenja u Hrvatskoj, možemo reci da je Boškovic imao apercepcije tocaka (atoma)i njihove svekolike prirodne sile kao originalni atomist u prirodnim znanostima.

43


KAKO JE BOŠKOVIC ODREÐIVAO VISINUPOLARNE SVJETLOSTI

Vladis Vujnovic1, Inga Lisac1

1Geofizicki odsjek PMF-a, Zagreb

Prema prvi puta prevedenoj raspravi iz godine 1738. «O sjeverenoj zori», pokazujemokako je Boškovic odredivao visinu polarne svjetlosti služeci se postojecim mjerenjima iiznosimo njegova shvacanja o prirodi polarne svjetlosti. Polarnim svjetlostima videnim uEuropi god. 1626. i 1737. nalazi visinu od 1080 km i 1220 km, što se svrstava medunajvece opažene visine. Kao poseban slucaj rješava – i to opci naputcima, bez izvoedenjaformula – geometrijski problem odredivanja visine iz samo jednog položaja na Zemlji, uzuvjet, da je polarna svjetlost dio kružnice okomite na os Zemljine vrtnje i s centrom uosi vrtnje. Provjerili smo ispravnost geometrijskog postupka i izveli formule. O prirodipolarne svjetlosti Boškovic spekulira na temelju opažanja zodijacke svjetlosti pri cemu urazmatranje uvodi Suncevu proširenu i rijetku atmosferu koja se podiže u Zemljinu visokuatmosferu gdje izaziva svijetljenje.

44


Koja je velicina protona? - Precizno mjerenje protonskogradijusa u elektronskim raspršenjima na MAMI

Damir Bosnar1

1Fizicki odsjek, Prirodoslovno-matematicki fakultet, Zagreb

Bit ce prikazano precizno mjerenje udarnih presjeka elektronskog raspršenja na pro-tonu, te odredjivanje elektricnog i magnetskog form-faktora protona ( GE i GM ) i njegovaelektricnog i magnetskog radijusa.

Protonski radijus je predment istraživanja vec više od pola stoljeca, no tek nedavnirazvoj odgovarajucih akceleratorskih i detektorskih sustava omogucuje vrlo precizna mje-renja te velicine, te cak i opažanje eventualne manifestacije utjecaja pionskog oblaka.

Odlika ovog mjerenja je uporaba visko razlucivih magnetskih spektrometara A1 kola-boracije i elektronskog snopa izvanrednih svojstava na MAMI, Mainz. Ekstrakcija form-faktora napravljena je direktnom prilagodbom na nešto više od 1400 izmjerenih udarnihpresjeka u našim eksperimentima [1], te je postignuta dosad najveca preciznost odredi-vanja tih velicina u mjerenjima s elektronskim raspršenjima na protonu, što omogucujekvalitetno ispitivanje teorije jakih interakcija u neperturbativnom podrucju QCD.

Dobiveni rezultati usporedit ce se s postojecim teorijskim predvidjanjima, te nedav-nim preciznim mjerenjem protonskog radijusa metodom Lambovog pomaka u mionskomatomu vodika [2].

[1] J. Bernauer et al., Phys. Rev. Lett. 105 (2010) 242001

[2] R. Pohl et al., Naturet 466 (2010) 213

45


Odredivanje mase ekstrasolarnih planeta metodommikrogravitacijske lece

Dijana Dominis Prester1

1Sveucilište u Rijeci, Odjel za fiziku (u ime kolaboracije PLANET)

Unatoc tome što je dosad razlicitim metodama otkriveno preko 500 ekstrasolarnihplaneta, vecini tih planeta dosad nije odredena masa. Najveci dio tih otkrica nacinjeno jemetodom radijalnih brzina, koja može odrediti samo donju granicu mase, te stoga nije mo-guce sa sigurnošcu tvrditi radi li se uopce o planetu. Metodom tranzita moguce je dodatnopostaviti limit na masu, no obje su spomenute medoe, kao i vecina drugih, ogranicene nauzak parametarski prostor koji opisuje sustav planeta i maticne zvijezde.

Iako je brojcani udio otkrica ekstrasolarnih planeta metodom mikrogravitacijske lecerelativno malen, dosadašnja otkrica ovom metodom, kao i potencijalna, pokrivaju naj-širi parametarski prostor: mase planeta, udaljenosti od maticne zvijezde, i udaljenosti odnas. Kombiniranjem opažanja paralakse, i promjera pozadinske zvijezde prilikom prela-ska kaustika tijekom dogadaja mikrogravitacijske lece, omogucava se mnogo preciznijeodredivanje mase planeta no dosad. Na taj nacin efikasno provjeravamo postojece teorijenastanka i razvoja planetarnih sustava, što izmedu ostalog omogucava i nova predvidanjaraširenosti planeta izvan Suncevog sustava na kojima je moguc život.

[1] Beaulieau, J.P,;...; Dominis, D.;...,Discovery of a Cool Planet of 5.5 Earth Masses Through Gravitational Mi-crolensing, Nature 439 (2006), 437

[2] Batista, V.; ...; Dominis Prester, D.;..., MOA-2009-BLG-387Lb: A massive planet orbiting an M dwarf, As-tronomy and astrophysics 529 (2011) 102

46


Potraga za Higgsovim bozonom u CMS detektoru krozkanal raspada H→ ZZ(∗)→ 4l

Nikola Godinovic1, Damir Lelas1, Karlo Lelas1, Roko Pleština1, DunjaPolic1, Ivica Puljak1

1Sveucilište u Splitu, FESB, Split

Predstavljena je analiza za inkluzivnu produkciju Higgsovog bozona Standardnog Mo-dela korištenjem CMS eksperimenta na CERN-ovom LHC proton-proton sudarivacu. Ana-liza je napravljena za leptonske kanale raspada H→ ZZ(∗)→ 4l (l = e, mu) u rasponu masamH od 115-250 GeV/c2. Korišteni su uzorci signala i pozadine koji prolaze lanac rekons-trukcije s detaljnom Monte Carlo simulacijom odgovora detektora, ogranicenom kalibra-cijom i poravnanjem. Predstavljen je jednostavan skup rezova neovisnih o mH koji dajecisti uzorak dogadaja sa 4 leptona u konacnom stanju uz cuvanje maksimalne efikasnostidetekcije signala. Dogadaji signala koji odgovaraju integriranom luminozitetu od 1 f b−1

analizirani su, a potom usporedeni sa ocekivnim pozadinskim dogadajima u intervalimamase optimiziranim ovisno o hipoteze mase Higgsovog bozona. Ukaz za postojanje Hig-gsovog bozona mase mH sa signifikantnošcu vecom od dvije standardne devijacije maloje vjerojatan u razmatranom podrucju masa. U nedostatku signifikantnih odstupanja odocekivanog broja dogadaja pozadine, postavljene su gornje granice na udarni presjek pro-dukcije Higgsovog bozona u okviru Standardnog Modela.

[1] S. Baffioni, et al., Search for the Higgs boson in the ZZ decay channel with the CMS experiment, CERN-CMS-NOTE-2008-050

47


Slabo i jako korelirani elektroni na kagome rešetci

Eduard Tutiš1, Ivo Batistic2, László Forró 3

1Institut za fiziku, Zagreb, Hrvatska2Prirodoslovno-matematicki fakultet, Zagreb, Hrvatska

3École polytechnique fédérale de Lausanne, Switzerland

Spinski sustavi na kagome rešetci privukli su pažnju radi velike degeneracije stanjaniske energije, te radi mogucnosti pojave spinske tekucine u osnovnom stanju. U zadnjevrijeme postaju zanimljivi i elektronski vodljivi kagome sustavi. Primjer takvog sustavaje nedavno opisani organski kristal (EDT-TTF-CONH2)6 [Re6 Se8 (CN)6] (Ref. [1],[2]).Misli se da koncentracija elektrona u ovom materijalu odgovara Fermijevom nivou na "Di-rakovoj tocki" u elektronskoj disperziji.

Našli smo da se je ova Dirakova tocka otporna na narušenje degeneracije atomskihnivoa u jedinicnoj celiji, za razliku od rešetke kakvu nalazimo kod grafena. To cini kagomerešetku zanimljivom realizacijom polu-metala u granici slabog elektron-elektron vezanja.

Nasuprot tome, da bi reproducirali svojstva spomenutog materijala, bilo je potrebno jepogledati sustav u granici jakih elektron-elektron i elektron-fonon vezanja.[3] U izlaganjupokazujemo kako ta medudjelovanja dovode do pojave Heisenbergovih spinskih lanacau niskotemperaturnoj fazi, te diskutiramo prirodu metalnog stanja visoke otpornosti natemperaturi iznad 200 K.

[1] Baudron et al., J. Am. Chem. Soc. 127, 11785 (2005)

[2] A. Olariu et al., preprint (2011)

[3] UKF projekt 65/10, http://frustrated-electrons.ifs.hr/

48


Ekstrinsicni spinski Hallov efekt u CuIr legurama

M. Basletic1, A. Hamzic1, A. Fert2, C. Deranlot2, Y. Niimi3, M. Morota3,D. H. Wei3, Y. Otani3

1Fizicki odsjek, Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb,Hrvatska

2Unite Mixte de Physique CNRS/Thales, Palaiseau, France3Institute for Solid State Physics, University of Tokyo, Kashiwa, Chiba, Japan

Spinski Hallov efekt (SHE) je pojava kod koje dolazi do akumuliranja/razdvajanja spi-nova u vodicu, uslijed asimetrije u udarnom presjeku raspršenja nosioca naboja razlicitogspina. Osim ovog direktnog SHE-a znacajan je i tzv. inverzni SHE (ISHE) u kojem spinskastruja – struja u kojoj postoji tok spina ali ne i naboja – uslijed spinski ovisnog raspršenjagenerira tok naboja odnosno elektricnu struju. S obzirom da se pomocu (I)SHE može os-tvariti transformacija obicne elektricne struje u spinsku struju i obratno, oba efekta su odvrlo velikog interesa za daljnji razvoj spintronike i uredaja koji se zasnivaju na manipulacijispina elektrona.

U našem radu proucavan je inverzni SHE injektiranjem spinske struje iz NiFe elek-troda u CuIr elektrodu i njegova ovisnost o koncentraciji primjesa iridija [1]. Pokazanoje da se uslijed asimetricnog raspršenja (skew scattering) na nemagnetskim primjesamairidija generira tok naboja (inverzni SHE). Ucinak je proporcionalan koncentraciji iridijai prakticki temperaturno neovisan za 4.2K ≤ T ≤ 200K. Efikasnost pretvorbe ‘spinskastruja’ – ‘elektricna struja’ (tzv. spinski Hallov kut) veca je nego u dosadašnjim mjerenjimaSHE u cistim metalima, i u skladu je s vrijednostima iz literature od prije tridesetak godina[2]. Dobiveni rezultati pokazuju da je raspršenje elektrona na nemagnetskim primjesamajedan od mogucih nacina za ostvarivanje velikog iznosa spinskog Hallovog efekta.

[1] Y. Niimi, M. Morota, D. H. Wei, C. Deranlot, M. Basletic, A. Hamzic, A. Fert and Y. Otani, Phys. Rev. Lett.106 (2011) 126601

[2] A. Fert, A. Friederich and A. Hamzic, J Magn. Magn. Mat. 24 (1981) 231

49


Fazni prijelaz supravodic-izolator u tankom filmu TiN

Ante Bilušic1, David Kalok2, T. I. Baturina3, V. M. Vinokur4, C. Strunk2

1Prirodoslovno-matematicki fakultet u Splitu, Hrvatska2Sveucilište u Regensburgu, Njemacka

3Institut za fiziku poluvodica, Novosibirsk, Rusija4Argonne National Laboratory, Argonne, SAD

Fazni prijelaz supravodic-izolator, koji se javlja u homogeno neuredenim tankim fil-movima poput TiN ili a-InOx je zadnjih nekoliko godina privukao veliku pozornost fizi-cara kondenzirane materije. Prijelaz može biti potaknut vanjskim magnetskim poljem testupnjem neuradenosti sustava koji se, u pravilu, modulira debljinom filma. Po svojimsvojstvima su posebno zanimljivi filmovi koji se nalaze na izolatorskoj strani kriticnogpodrucja prijelaza, a sadrže medusobno odijeljene supravodljive otoke nekoherentnih fazaparametra uredenja. Teorijski model [1] predvida da na vrlo niskim temperaturama filmdospije u superizolatorsko stanje materije karakterizirano vrlo visokim otporom koje je posvojim fizikalnim svojstvima dualno supravodljivom stanju. Nadalje, najznacajniji eks-perimentalni rezultati pokazuju nemonotoni magnetootpor koji dostiže maksimume redavelicine barem GΩ te izražene skokove struje u strujno-naponskim karakteristikama kojidosižu i nekoliko redova velicine [2,3]. U ovome radu [4] pokazujemo da na vrlo niskimtemperaturama tanki film TiN ima nelinearnu strujno-naponsku karakteristiku što pružadokaz da je stanje superizolatora opisano faznim prijelazom nabojnog tipa Berezhinskii-Kosterlitz-Thouless, kako je modelom [1] i predvideno. K tome, naši proracuni ukazuju dana niskim temperaturama skokovi u strujno-naponskim karakteristikama nisu samo poslje-dica pregrijavanja elektrona naspram fonona, kako je pokazano da vrijedi u slucaju a-InOx[5].

[1] Vinokur et al., Nature 452 (2008) 613

[2] Baturina et al., Phys. Rev. Lett. 99 (2007) 257004

[3] Sambandamurthy et al., Phys. Rev. Lett. 94 (2005) 017003

[4] D. Kalok et al., arXiv:1004.5153v3

[5] Ovadia et al., Phys. Rev. Lett. 102 (2009) 176802

50


"RUÐEROV" NEUTRONSKI: Radanje eksperimentalnenuklearne fizike u Hrvatskoj

Ðuro Miljanic1

1Institut "Ruder Boškovic"

Krajem pedesetih prošlog stoljeca u Institutu "Ruder Boškovic" poceo je s radom Ne-utronski generator, koji je izgraden u potpunosti domacim, uglavnom "Ruderovim" sna-gama. Neutroni su se u njemu dobivali pomocu reakcija izmedu jezgara vodikovih izotopadeuterija i tricija. Kad se snopom deuterona energije 200 keV bombardira meta deuterija(tricija) dobivaju se neutroni s energijom od oko 2,7 MeV (14 MeV). Tim neutronima semogu onda izazvati nuklearni procesi na svim dostupnim atomskim jezgrama. Uz upotrebudetektora i pridružene elektronike, takoder izgradenih u "Ruderu", odmah se pristupilo is-traživanju nuklearnih procesa izazvanih neutronima. Vrlo lijepi rezultati tih istraživanjapoceli su se uskoro pojavljivati u clancima objavljenim u uglednim svjetskim casopisima,na pr. u Physical Review Letters vec 1961. U petnaestak godina rada Neutronskog gene-ratora objavljeno je više od sto clanaka u casopisima, izradeno je tridesetak magistarskihi doktorskih radova, a na mnogim znanstvenim skupovima u svijetu prikazani su rezultatiistraživanja zagrebacke neutronske skupine, cesto i kao pozvana predavanja. Ovaj kratkiprikaz ima za cilj u godini stote obljetnice otkrica atomske jezgre podsjetiti na vrlo us-pješno radanje i djetinjstvo eksperimentalne nuklearne fizike u Hrvatskoj.

51


Stalnost udjela termicke energije u teškoionskim sudarima

Z. Basrak1, M. Zoric1, P. Eudes2, F. Sébille2

1Institut "Ruder Boškovic", HR-10001 Zagreb2SUBATECH, EMN-IN2P3/CNRS-Université de Nantes, F-44072 Nantes

Povecavanjem energije jezgre projektila iznad Coulombove barijere se u sudarimateških iona otvaraju nuklearni procesi. Kod centralnih sudara dolazi do fuzije jezgara pro-jektila i mete te se sva energija gibanja projektila utroši na zagrijavanje sustava. Na timniskim energijama disipacija kinetcke energije projektila je potpuna i odgovara ukupnojraspoloživoj energiji sudara. Ta energija termicke pobude ostaje relativno dugo pohranjenau sustavu u odnosu na vrijeme potrebno za prolet projektila i mete. Daljnjim povecanjemenergije sudara otvaraju se brojni drugi reakcijski kanali te se ocekuje da dio energije su-dara koji je pretvoren u termicku energiju pobudenja sustava, premda i dalje u apsolutnomiznosu raste, cini sve manji udio ukupne raspoložive energije sudara. Vec na energiji odoko 10 MeV po nukleonu dio energije sudara se inicijano pohranjuje u tzv. hladnu poten-cijalnu energiju sabijanja sustava zbog viskoznih svojstava nuklearnog medija. (Procesomkompresije-dekompresije ova energijska komponenta u kasnijim fazama sudara doprinosiekspanziji sustava.) Povecavanjem energije projektila iznad Femijeve energije (oko 35MeV po nukleonu) više od 90 % raspoložive energije sudara se kod centralnih sudara u vrlokratkom vremenu konvertira u sabijanje i termicko pobudenje sustava [1]. Suprotno oceki-vanju dinamicke simulacije teškoionskih sudara na srednjim energijama (od oko 30 do 100MeV po nukleonu) semiklasicnom transportnom teorijom [2] predvidaju da maksimalnaenergija pobudenja po nukleonu pohranjena u reakcijski sustav predstavlja nepromjenjividio ukupne raspoložive energije sudara.

Odredivanje ukupne energije pobudenja u teškoionskim sudarima na srednjim ener-gijama je eksperimentalno veoma težak zadatak [3]. Još je delikatnije odrediti energijupobudenja po nukleonu jer reakcijski sustav trpi znatne promjene od inicijalnog sabijanja izagrijavanja (pobudenja) u prvim trenucima sudara i trenutka detekcije mnogobrojnih po-budenih produkata sudara do koje dolazi beskonacno dalje i kasnije u odnosu na prostori vrijeme samog sudara. Za naša razmatranja su posebno interesantna mjerenja istog te-škoionskog sustava mjerenog na više razlicitih energija sudara. Ti eksperimentalni podaciukazuju na postojanost udjela energije pobudenja u ukupnoj raspoloživoj energiji sudarate time potvrduju naša teorijska predvidanja.

Ovo je rezultat od dalekosežnog znacenja. Energija pobudenja je u svojoj suštini ener-gija koja je pri sudaru disipirana i neposredno je povezana za tzv. zaustavnom moci nuk-learne tvari (stopping). Iz cinjenice da je udio termicke energije stalan slijedi da je nasrednjim energijama nuklearna zaustavna moc nepromijenjenog iznosa.

[1] I. Novosel, Z. Basrak et al., Phys. Lett. B 625 (2005) 26.

[2] F. Sébille et al., Nucl. Phys. A 501 (1989) 137.

[3] B. Tamain, Eur. Phys. J. A 30 (2006) 71.

52


Lorentzove transformacije elektricnih i magnetskih poljaprema Minkowskom

Tomislav Ivezic1

1Institut Ruder Boskovic

U fizici je opcenito prihvaceno da je klasicni elektromagnetizam u suglasnosti sa spe-cijalnom relativnosti. Elektricno i magnetsko polje se reprezentiraju pomocu 3-vektoraE(r, t) i B(r, t), koji se transformiraju pomocu transformacija (zvat cu ih Einsteinove tran-sformacije (ET)) danih npr. jedn. (11.148) i (11.149) u J. D. Jackson, “Classical Elec-trodynamics” (JCE) ili jedn. (2) u [1]. Te ET se od 1905. (Einstein) smatraju kao relati-visticki korektne Lorentzove transformacije (LT) od E i B. Prema ET E u jednom sustavuse ‘vidi’ kao E′ i B′ u relativno gibajucem sustavu. U obicnoj kovarijantnoj formulacijiET su izvedene pretpostavljajuci da su šest komponenata od E i B isto što i šest kompo-nenata antisimetricnog tenzora elektromagnetskog polja Fαβ i da se pri LT transformirajukao odgovarajuce komponente od Fαβ, vidi poglavlja 11.9 i 11.10 u JCE.

No, komponente ovise o odabranoj bazi, a odabir baze je konvencija; fizika ne smijeovisiti o konvencijama. Nadalje (vidi [1]), matematicki, ono što je bitno za broj kompone-nata nekog vektorskog polja je broj varijabli o kojima to vektorsko polje ovisi, tj. dimenzijanjegove domene. To znaci da vremenski ovisni E(r, t) i B(r, t) ne mogu biti 3-vektori, jersu definirani na cetvero-dimenzionalnom (4D) prostorvremenu. Stoga su u 4D prostorvre-menu takva vektorska polja reprezentirana apstraktnim 4D geometrijskom velicinama, npr.- vektorima E i B (4-vektorima u obicnoj notaciji), koji kada su predstavljeni u nekoj bazimoraju imati cetiri komponente (neke mogu biti = 0) i bazu. Vektori E i B su definiranipomocu elektromagnetskog polja F i v, vektora brzine opažaca koji mjeri E i B, jedn. (4-5)u [1]. Relativisticki korektne LT transformiraju i F i v, što vodi na fundamentalno razlicitrezultat nego kod ET, tj. vektor E se transformira pri LT opet u vektor E ′ i nema miješa-nja s vektorom B′, jedn. (12-14) u [1]. Ti fundamentalno novi rezultati da ET 3-vektoraE(r, t) i B(r, t) nisu LT su strogo dokazani vec u radu [2]. Interesantno je, vidi [1], da jeMinkowski u poglavlju 11.6 u svom posljednjem radu (1908) prvi uveo vektore (zapravosamo komponente u standardnoj bazi) elektricnog Φ i magnetskog Ψ polja i otkrio da se,npr. vektor Φ korektno transformira pri LT samo u Φ′. Ti njegovi rezultati su ponovnootkriveni i znatno poopceni vec u radu [2].

Nadalje, usporedba s eksperimentima, inducirana elm sila ε [2] i Trouton-Noble eks-periment [3], jasno pokazuje da je formulacija elektromagnetizma s 4D geometrijskimvelicinama koje se pravilno transformiraju s LT u potpunom slaganju s eksperimentima,dok to nije slucaj s obicnom formulacijom s 3-vektorima, koji se transformiraju s ET.

[1] T. Ivezic, Phys. Scr. 82 (2010) 055007

[2] T. Ivezic, Found. Phys. Lett. 18 (2005) 301

[3] T. Ivezic, Found. Phys. 37 (2007) 747

53


Superdense coding pomocu linearne optike

Mladen Pavicic1

1Gradjevinski fakultet u Zagrebu

Superdense coding [1] je protokol koji je inaugurirao kvantnu komunikaciju. Danasje kvantna komunikacija realnost. Boston-Harvard-MIT mreža i Tokyo mreža koja kvant-nom komunikacijom povezuje nekoliko institucija na udaljenostima od 40 do 90 km. [2]No, ipak se sve do ove godine smatralo da se superdense coding ne može ostvariti linear-nom optikom jer se smatralo da bi se protokol u linearnoj optici trebao realizirati pomocupolarizacijskih stanja iz Bellove baze, a Lütkenhaus i Vaidman su još prije više od 10godina pokazali da je to nemoguce. No, ove godine sam pokazao da se protokol mozerealizirati u mješanoj bazi koja se sastoji od dva stanja iz Bellove baze: |HV 〉± |V H〉 idva stanja iz tzv. racunarske baze |HH〉 i |VV 〉, gdje su H i V horizontalna i vertikalnapolarizacija. Dakle, vrlo komplicirani i "slavljeni" hyperentanglement ili vrlo neefikasninelinearni postavi nisu potrebni za implementaciju. Moj prijedlog ukljucuje fiziku spreg-nutih sistema i intezitetnu interferometriju koja se može na vrlo jednostavan, zanimljiv iinspirativan nacin prezentirati svim fizicarima koji vladaju minimalnim osnovama kvantnemehanike; oni se u to mogu brzo uvjeriti prelistavanjem Ref. [1].

[1] M. Pavicic, http://arxiv.org/abs/1104.1802

[2] M. Sasaki et al., http://arxiv.org/abs/1103.3566

54


Elektricni transport u polielektrolitima

Tomislav Vuletic1, Sanja Dolanski Babic2, Danijel Grgicin1, DamirAumiler1, Silvia Tomic1

1Institut za fiziku, Zagreb, Hrvatska2Medicinski fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Svi su biološki relevantni polimeri, poput DNK, proteina i polisaharida polielektro-liti. U otopini polielektrolit se disocira na nabijeni polimerni lanac – poliion i mnoštvoprotuiona. Ti nabijeni polimeri odreduju strukturu i funkciju svih (samo)organiziranihmakromolekularnih sistema, pa tako i žive stanice. Dugodosežna priroda elektrostatskihinterakcija, entropija raspodjele protuiona i mogucih konformacija poliiona u osnovi sunjihove fenomenologije i razlog su nesmanjenog interesa fizicara. Istraživanjem elektric-nog transporta monodisperznih dijelova DNK u vodenoj otopini bez dodane soli[1], uspjelismo potvrditi neke polazne teorijske postavke iz fizike polielektrolita kao što je Manning-ov model kondenzacije protuiona [2,3] i s njim povezan model vodljivosti polielektrolita.Ovo je istraživanje znacajno i stoga što predstavlja poveznicu izmedu ekperimentalnihtehnika mjerenja vodljivosti i dielektricne spektroskopije u vodenoj otopini[4], koje smoranije uspostavili, s tehnikom fluorescencijske korelacijske spektroskopije koju razvijamona Institutu za fiziku.

[1] T. Vuletic, S. Dolanski Babic, D. Grgicin, D. Aumiler, J. Raedler, F.Livolant„ S Tomic, Phys. Rev. E 83,041803 (2011).

[2] G. S. Manning, Eur.Phys.J. E 34, 39 (2011).

[3] U. F. Keyser, B. N. Koeleman, S. Van Dorp, D. Krapf, R. M. M. Smeets, S. G. Lemay, N. H. Dekker, C.Dekker, Nature Phys. 2, 473 (2006).

[4] S Tomic, S. Dolanski Babic, T. Vuletic, S. Krca, D. Ivankovic, L. Griparic, R. Podgornik, Phys. Rev. E 75,021905 (2007).

55


Direktno preslikavanje simbolicke sekvence u frekventnudomenu i primjena na istraživanje korelacija u genomima

eukariota

Matko Gluncic1, Marija Rosandic2, Ines Vlahovic1, Mislav Cvitkovic1,Vladimir Paar1

1Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia2Department of Internal Medicine, University Hospital Rebro, University of Zagreb,

Zagreb, Croatia

Razvili smo novu teorijsku metodu i odgovarajuci kompjutorski softver za direktnopreslikavanje simbolicke sekvence u frekventnu domenu, jedinstvenu u svijetu, što omo-gucuje globalnu identifikaciju repeticija i super-repeticija u genomskoj sekvenci i egzaktnoodredivanje koncenzusnih duljina. Tu metodu primijenili smo na otkrivanje i istraživanjenovih, dosada potpuno nepoznatih korelacija u nizu genoma (covjek, cimpanza, orangutan,makaque, miš, Tribolium Castaneum). Primjerice, u genomima Y kromozoma covjekai cimpanze otkrili smo deset novih konstitutivnih monomera u alfoidnoj super-repeticiji(35/45 bp) (covjek) te 30merne alfoidne super-repeticije (cimpqanza) i veliki broj drugihdosad potpuno nepoznatih korelacija višeg reda. Otkricima novih velikih repetitivnih je-dinica dokazano je da je divergencija izmedu covjeka i cimpanze u Y kromozomu cakdesetak puta veca nego što je dosad smatrano u svjetskoj znanstvenoj literaturi. Uvedenje i pokazan novi evolucijski mehanizam HAHOR (Human accleretaed HOR region) zakoji smo postavili hipotezu da predstavlja mogucu bazu za krupan kognitivni skok izmeducovjeka i drugih viših primata. Ovo je posebno važno u svjetlu novih znanstvenih spoz-naja o mogucoj kljucnoj ulozi nekodirajucih sekvenci kao regulatora gena, ukljucenih uhijerarhijski organiziranu regulatorsko-gensku mrežu, što otvara nove perspektive u teorijinelineranih sustava i mreža, medicini, molekularnoj biologiji, biološkoj evoluciji i genom-skoj bazi kognitivnih sposobnosti covjeka. Time se genomski sustav dovodi u vezu saosjetljivom ovisnošcu nelineranih dinamickih sustava u klasicnoj fizici, što se uvodi kaonova relevantna referenca u molekularnoj biologiji. Pocetkom 2011. na toj problematiciobjavili smo dva velika rada:

V. Paar, M. Gluncic, I.Basar, M. Rosandic, P. Paar, M. Cvitkovic (2010) Large Tan-dem, Higher Order Repeats and Regularly Dispersed Repeat Units Contribute Substanti-ally to Divergence Between Human and Chimpanzee Y Chromosomes. J Mol Evol 72:34-55 doi: 10.1007/s00239-010-9401-8

V. Paar, M. Gluncic, M. Rosandic, I.Basar, I. Vlahovic (2011) Intra-Gene HigherOrder Repeats in Neuroblastoma BreakPoint Family (NBPF) Genes Distinguish Humansfrom Chimpanzees. Mol Biol Evol doi: 10.1093/molbev/msr009

i u postupku je objavljivanje veceg broja dodatnih publikacija.

56


Magnetsko uredenje u kvantnim tockama

Igor Žutic1, Rafal Oszwaldowski1, Andre Petukhov2

1University at Buffalo, State University of New York, USA2South Dakota School of Mines and Technology, USA

Poluvodicke kvantne tocke, poput atoma ili nuklearnih jezgri, isticu se formiranjemstrukture ljuski. Slicnost kvantnih tocki zatvorenih ljuski sa plemenitim plinovima po-drazumijeva njihovu magnetnu inertnost i osnovno stanje ukupnog spina nula. Medjutim,na primjeru Mn-dopiranih kvantnih tocaka sa dva elektrona (ili šupljine) koji formirajuzatvorenu ljusku, predvidjamo formiranje spinskog pseudo-singleta i novo magnetsko ure-djenje [1]. Analizom optickih i elektrostatskih modifikacija (II,Mn)VI kvanthih tocakapokazujemo raznoliku kontrolu njihovog magnetskog uredjenja [2] i primjenu u podrucjuspintronike [3,4].

Rad je financiran projektima DOE-BES, AFOSR, US ONR i NSF-ECCS Career.

[1] R. Oszwaldowski, I. Zutic, A. G. Petukhov, Phys. Rev. Lett. 106 (2010) 177201

[2] I. R. Sellers et al., Phys. Rev. B 82 (2010) 195320, R. M. Abolfath, A. G. Petukhov, I. Zutic, Phys. Rev. Lett.101 (2008) 207202, R. M. Abolfath, P. Hawrylak, I. Zutic, Phys. Rev. Lett. 98 (2007) 207203

[3] I. Zutic, J. Fabian, S. Das Sarma, Rev. Mod. Phys. 76 (2004) 323

[4] Handbook of Spin Transport and Magnetism, E. Y. Tsymbal, I. Zutic (Eds.), Taylor & Francis (2011, in press)

57


Doseg supravodljivih fluktuacija iznad kriticnetemperature Tc u monokristalima YBa2Cu3O7-delta

M. S. Grbic1, M. Požek1, D. Paar1, V. Hinkov2, M. Raichle2, D. Haug2, B.Keimer2, N. Barišic3, A. Dulcic1

1Sveucilište u Zagrebu, PMF, Fizicki odsjek, Zagreb2MPI für Festkörperforschung, Stuttgart

31. Physikalisches Institut, Universität Stuttgart, Stuttgart

Mjerenja mikrovalne površinske impedancije u magnetskim poljima od 0-16 T upotri-jebljena su za utvrdjivanje temperaturnog dosega supravodljivih fluktuacija iznad kriticnetemperature Tc u monokristalima YBa2Cu3O7−δ raznih dopiranja. Primijenjena metodaima posebnu prednost u tome što odredjivanje dosega fluktuacija ne ovisi o nekim pret-postavkama o ponašanju nesupravodljivih doprinosa ukupnome mjerenom signalu, niti opretpostavljenom teorijskom modelu temeljem kojega bi trebalo izvesti nepoznate para-metre. Mjerenjem u razlicitim konfiguracijama uzorka i mikrovalnog polja, odredjene suzasebno fluktuacijske vodljivosti u ravnini ab i duž osi c. Fluktuacijski režim se proteže dotemperature T ′, koja se nalazi oko 7-8 K iznad Tc u naddopiranom uzorku i malo poddopi-ranom uzorku, dok se u jako poddopiranom uzorku (Tc = 57 K) supravodljive fluktuacijeprotežu do najviše 23 K iznad Tc, što je znatno ispod temperature T ∗ na kojoj se otvarapseudoprocjep. Uz to, važno je zapažanje da je eksperimentalno utvrdjena temperatura T ′

jednaka za fluktuacijsku vodljivost u ravnini ab kao i onoj duž osi c, što ukazuje na trodi-menzionalnu osobinu supravodljivih fluktuacija unatoc kvazi-dvodimenzionalne strukturei izrazite anizotropije u normalnoj vodljivosti poddopiranih uzoraka.

[1] M. S. Grbic, M. Požek, D. Paar, V. Hinkov, M. Raichle, D. Haug, B. Keimer, N. Barišic, and A. Dulcic, Phys.Rev. B 83, 144508 (2011).

58


Makroskopska dielektricna funkcijakvazijednodimenzionalnih vodica

Željana Bonacic Lošic1

1Prirodoslovno-matematicki fakultet Sveucilišta u Splitu

Energijski gubici brzih elektrona koji se gibaju kroz kristal proporcionalni su negativ-nom imaginarnom dijelu reciprocne vrijednosti makroskopske dielektricne funkcije. Ko-lektivni modovi prepoznaju se u ovoj funkciji kao oštri maksimumi i imaju bitan utjecajna spektar dobiven kutno-razlucivom fotoemisijom. Teorijski istražujemo makroskopskudielektricnu funkciju kvazijednodimenzionalnog metala koja regulira dinamicko zasjenje-nje Coulombove elektron-elektron interakcije koristeci dielektricni formalizam prikladanza sisteme s više vrpci u aproksimaciji cvrste veze uzimajuci u obzir i utjecaj elektronsko-šupljinskih pobudenja. Posebno proucavamo sisteme s jednom i dvije vrste lanaca, te dvijejednodimenzionalne vrpce po lancu i trodimenzionalnom dugodosežnom Coulombovomelektron-elektron interakcijom. Dobiveni rezultati usporeduju se s eksperimentalnim po-dacima za kvazijednodimenzionalne metale, plavu broncu K0.3MoO3 i TTF-TCNQ.

59


Istraživanje heksanuklearnih metalnih klasteraširokopojasnim NMR-om i NQR-om

Miroslav Požek1, Marko Bosiocic1, Brajesh Pandey1, Berislav Peric2,Mihael Grbic1, Pavica Planinic2, Regis Gautier3

1Fizicki odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu, Bijenicka 32, Zagreb2Zavod za kemiju materijala, Institut Ruder Boškovic, Bijenicka 54, Zagreb

3Sciences Chimiques de Rennes, UMR 6226 CNRS, Université de Rennes, France

Na Fizickom odsjeku PMF-a Sveucilišta u Zagrebu osnovan je prošle godine Labora-torij za nuklearnu magnetsku rezonanciju cvrstog stanja. Sredstva su osigurana u sklopuFP7 projekta SOLeNeMaR uz potporu MZOŠ-a. Otvaranjem Laboratorija zapoceo je radna nizu istraživanja koja se dosad nisu mogla raditi u Hrvatskoj. Ovdje prikazujemo jednutemu istraživanja koja se uspješno provodi nekoliko posljednjih mjeseci.

Heksanuklearni metalni klasteri [(M6Li12)La

6]n+ (n= 2, 3, 4) zanimljivi su za istra-živanja u fizici cvrstog stanja zbog niza svojstava, od supravodljivosti i termoelektricnihsvojstava do antiferomagnetizma. Spomenuti klasteri mogu imati nekoliko oksidacijskihstanja, koja definiraju njihova fizikalna svojstva. Npr. u klasterima s n=3 opažene su jakemagnetske interakcije. U svrhu dobivanja referentnih NMR parametara ispitali smo dvadijamagnetska (n=2) klastera [Nb6Br12(H2O)6][HgBr4]·12H2O i Nb6Cl12(H2O)4(OH)2··4H2O, sintetizirana u Zagrebu, kojima je struktura vec ranije odredena [1,2]. StatickaNMR mjerenja 93Nb i 35Cl u praškastim uzorcima obavljena su u polju 12 T. Osim toga,NQR mjerenja jezgri 93Nb, 79Br i 81Br u nultom polju dala su precizne parametre gra-dijenta elektricnog polja. Radi provjere primjenjivosti ab initio GIPAW-DFT metoda zaovu vrstu materijala, provedeni su nezavisni proracuni NMR i NQR parametara uporabomverzije 4.3 CASTEP-NMR programa [3]. Diskutirat ce se usporedba eksperimentalno do-bivenih i izracunatih NMR parametara.

Na kraju cemo prikazati i preliminarne rezultate niskotemperaturnih ssNMR mjerenjaza n=3spoj [NEt4][Ta6Br12(H2O)6]Br4·4H2O.

[1] M. Vojnovic, S. Antolic, B. Kojic-Prodic, N. Brnicevic, M. Miljak, I. Aviani, Z. Anorg. Allg. Chem. 623,1247 (1997)

[2] N. Brnicevic, P. Planinic, R. E. McCarley, S. Antolic, M. Luic, B. Kojic-Prodic, J. Chem. Soc. Dalton Trans.1995, 1441 (1995)

[3] S. J. Clark, M. D. Segall, C. J. Pickard, P. J. Hasnip, M. J. Probert, K. Refson, M. C. Payne, Z. Kristallogr.5-6, 567 (2005)

60


Izracun magnetskog medudjelovanja u paramagnetskimheksanuklearnim niobijevim i tantalovim spojevima

Berislav Peric1, Pavica Planinic1, Régis Gautier2

1Zavod za kemiju materijala, Institut Ruder Boškovic, Bijenicka cesta 54, 10000 Zagreb,Hrvatska

2Sciences Chimiques de Rennes, UMR 6226 CNRS, ENSC Rennes, Avenue de GénéralLeclerc, 35042 Rennes, France

Precizno odredivanje parametra magnetskog medudjelovanja (J) izmedu dva lokalnaparamagnetska centra spina S=1/2 zahtijeva detaljno poznavanje energije ukupnoga sin-gletnog i tripletnog stanja. Razlika tih energija je vrlo mala, te semiempirijske metodeili jednostavni Hartree-Fockov proracun samo-usuglašenog polja nije dovoljan. Preciz-nije metode zahtijevaju multideterminantne metode koje su racunski jako zahtjevne. No-odleman je u nizu svojih radova predložio alternativan pristup temeljen na spinski neo-granicenom (spin-unrestricted) formalizmu i teoriji funkcionala gustoce (DFT). Taj pris-tup se naziva tehnika slomljene simetrije (broken-symmetry) i postala je standardni nacinizracuna magnetskog medudjelovanja za dimere srednje velicine. U ovom izlaganju bitce prikazani rezultati izracuna magnetskog medudjelovanja u dimerima heksanuklearnihhalo(halko)genidnih klastera niobija ili tantala [1,2], polazeci od pretpostavke da su nes-pareni elektroni lokalizirani (tj. delokalizirani) na cjelokupnim klasterskim jedinkama.Eksperimentalno, interklasterska magnetska medudjelovanja su opažena mjerenjem mag-netske susceptibilnosti od strane raznih autora, te ce se eksperimentalni podaci usporeditis rezultatima teorijskih proracuna.

[1] B. Peric, S. Cordier, J. Cuny, R. Gautier, T. Guizouarn and P. Planinic, Chem. Eur. J. (2011) (DOI:10.1002/chem.201002332)

[2] B. Fontaine, S. Cordier, R. Gautier, F. Gulo, J.-F. Halet, B. Peric and C. Perrin, submitted for publication.

61


Potraga za Higgsovim bozonom detektorom CMS

Željko Antunovic1, Nikola Godinovic2, Marko Kovac2, Damir Lelas2,Dunja Polic2, Roko Pleština2, Ivica Puljak2

1Sveucilište u Splitu, PMF, Split2Sveucilište u Splitu, FESB, Split

Detektor “Kompaktni mionski solenoid” (Compact Muon Solenoid, CMS) [1] na “Ve-likom sudarivacu hadrona” (Large Hadron Collider, LHC) u CERN-u zapoceo je sa stabil-nim radom krajem 2009. godine. Tijekom 2010. godine prikupljeno je podataka iz sudaraprotona koji odgovaraju integriranom luminozitet od 35 pb−1. Analizom podataka nijepronaden Higgsov bozon standardnog modela te su postavljene granice na udarni presjekza njegovu produkciju. Uz pretpostavku o postojanju cetvrte generacije fermiona s vrlovisokim masama iskljuceno je postojanje Higgsovog bozona s vezanjima standardnog mo-dela s masom izmedu 144 i 207 GeV/c2 na razini pouzdanosti od 95% [2]. U 2011. godiniocekuje se prikupljanje podataka iz sudara protona koji odgovaraju integriranom lumino-zitetu od nekoliko fb−1. S ovom kolicinom podataka ocekuje se iskljucivanje postojanjaHiggsovog bozona u okviru standardnog modela u cijelom podrucju dozvoljenih masa ilipronalazak Higgsovog bozona u cijelom podrucju masa osim u malom podrucju od oko115 do 130 GeV/c2. U ovom predavanju prikazat ce se najnoviji rezultati potrage za Hig-gsovim bozonom dobijeni detektorom CMS.

[1] CMS Collaboration, The CMS Experiment at the CERN LHC, 2008 JINST 3 S08004

[2] CMS Collaboration, Measurement of W+W- Production and Search for the Higgs Boson in pp Collisions at√s = 7 TeV, Phys. Lett. B 699 (2011) 25 – 47

62


Visokoenergijska gama-astronomija

Dijana Dominis Prester1, Daniel Ferenc2, Nikola Godinovic3, DarioHrupec4, Damir Lelas3, Ivica Puljak3, Tihomir Suric4, Iva Šnidaric4,

Tomislav Terzic1

1Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci2University of California, Davis, USA

3FESB, Sveucilište u Splitu4Institut Ruder Boškovic, Zagreb

Gama-astronomija proucava svemir opažanjem gama-zraka i predstavlja dio astroces-ticne fizike. Izvori visokoenergijskih gama-zraka koje danas promatramo nalaze se na-šoj galaksiji i izvan galaksije i povezani su s objektima koji sadrže neutronske zvijezde(kao što su pulsari) ili crne rupe (mikrokvazari, aktivne galakticke jezgre i drugi). To sunajenergetskiji izvori zracenja za koje znamo. Gama-teleskopi kojima se opažaju izvorivisokoenergijskih gama-zraka su Cerenkovljevi teleskopi smješteni na površini Zemlje, ajedan od tri vodeca sustava teleskopa je i MAGIC, ciji je clan i Hrvatska. Ovim se telesko-pima opaža Cerenkovljevo zracenje sekundarnih nabijenih cestica u elektromagnetskompljusku kojeg stvara primarna gama-zraka. Intenzitet Cerenkovljevog zracenja povezan jes energijom primarne gama zrake, a smjer Cerenkovljevog zracenja sa smjerom zrake štoomogucava identifikaciju izvora i odredivanje njegovog spektra zracenja iznad nekolikodesetaka GeV-a. U suradnji s gama-teleskopima na satelitima (kao što je FERMI), kojidetektiraju gama zrake nižih energija, moguce je dobiti spektar gama-zracenja izvora uvrlo širokom rasponu energija što je važno za razumijevanje fizike ovih objekata. Zahva-ljujuci znacajnim rezultatima koji su postignuti zahvaljujuci Cerenkovljevim teleskopimate ogromnom znanstvenom potencijalu koji proizlazi iz suradnje s teleskopima na sateli-tima zapocet je 2009 godine europski projekt CTA (Cherenkov Telescope Array), projektgradnje sustava veceg broja Cerenkovljevih teleskopa koji bi imao vecu osjetljivost i nižienergetski prag. Pocetak CTA projekta koordinirala je ASPERA, mreža koja koordiniraulaganja nacionalnih europskih agencija u astrocesticnu fiziku.

Nakon prezentacije znanstvenih rezultata i motivacije koja pokrece razvoj gama as-tronomije opcenito, kratko cemo predstaviti organizaciju i rad hrvatskih znanstvenika uovom podrucju te perspektive razvoja (uzimajuci u obzir da je Zaklada za znanost clanicaASPERA-e). Hrvatska je aktivna u gama astronomiji kroz kolaboracije MAGIC i CTAi to kroz jedinstveni konzorcij triju institucija (Sveucilišta u Rijeci i Splitu i Instituta R.Boškovic). Formirana je jedinstvena znanstvena grupa, s clanovima iz sve tri institucije,koja doprinosi MAGIC i CTA kolaboracijama.

63


Opažanja pulsara Rakove maglice Cerenkovljevimteleskopima MAGIC

Iva Šnidaric 1

1Institut Ruder Boškovic, ZagrebClan hrvatskog konzorcija u kolaboraciji MAGIC

Pulsar je magnetizirana, rotirajuca neutronska zvijezda koja emitira usmjereni snopelektromagnetskog zracenja. Zbog rotacije zvijezde zracenje se sa Zemlje opaža u oblikuperiodicnih pulseva. Prvi pulsar otkriven je 1967. godine u radiopodrucju, a nakon togotkrica pulsari su opaženi u gotovo svim podrucjima elektromagnetskog spektra, od radi-opodrucja do visokoenergijskog gama-podrucja.

Pulsar PSR B0531+21, s periodom pulsacije od 33 milisekunde, nalazi se u središtuRakove maglice i ostatak je supernove koja se dogodila 1054. godine oko 6 000 svjetlos-nih godina daleko od Zemlje. Izvor energije zracenja ovog pulsara je njegova rotacijskaenergija. Zracenje rotirajuceg magnetskog dipola, koje se apsorbira u ioniziranoj mate-riji maglice, je glavni mehanizam gubitka rotacijske energije pulsara i glavni mehanizamnapajanja energijom Rakove maglice. Maglica je jak i razmjerno stabilan izvor kontinuira-nog visokoenergijskog zracenja te je smatran standardnom svijecom u gama-astronomiji.Zracenje iz Rakove maglice opaženo je u najvecem dijelu elektromagnetskog spektra štoomogucuje vrlo detaljno proucavanje tog izvora razlicitim instrumentima: od radiotele-skopa, preko satelita do zamaljskih Cerenkovljevih teleskopa.

Medutim, mehanizam elektromagnetskog zracenja pulsara u širokom spektru ener-gija još je uvijek otvoreno pitanje. Visokoenergijske gama zrake se atenuiraju u jakimmagnetskim poljima. Opažanja Cerenkovljevim teleskopima MAGIC (Major AtmosphericGamma-ray Imaging Cherenkov) otkrivaju da se nagli pad u emitiranom zracenju dogadana razmjerno visokim energijama, što ukazuje da se emisija visokoenergijskih gama-zrakadogada u magnetosferi pulsara daleko od njegove površine [1]. Istovremenim opažanjimau širokom spektru elektromagnetskog zracenja i suradnjom razlicitih eksperimenata poku-šava se dobiti cjelovitije razumijevanje fizike pulsara. Promatranja na najvišim energijamapomocu Cerenkovljevih teleskopa kao što su MAGIC teleskopi je od kljucne važnosti.

[1] E. Aliu et al. (MAGIC collaboration), Science 322 1221 (2008)

64

Usmena izlaganja znanstvenihnovaka

65


Epitaksijalni grafen na Ir(111) – karakterizacija rasta istrukture

Marin Petrovic1, Iva Šrut1, Petar Pervan1, Jurek Sadowski2, Tonica Valla2,Marko Kralj1

1Institut za fiziku, Zagreb, Hrvatska2Brookhaven National Laboratory, Upton, SAD

Posljednjih godina je grafen, atomski tanak sloj ugljikovih atoma, u fokusu interesavelikog broja istraživaca zbog mnogih zanimljivih svojstva koja proizlaze iz njegove spe-cificne strukture [1]. Razvijeno je nekoliko metoda koje se koriste za formaciju grafenamedu kojima su i TPG (Temperature Programmed Growth) i CVD (Chemical Vapour De-position) [2] kod kojih se dekompozicijom ugljikovodika na površini odredenih prijelaznihmetala stvaraju grafenski slojevi visoke strukturne kvalitete. Tako dobiven grafen je ujednozanimljiva polazišna tocka za formiranje kompleksnijih sistema, grafenskih hibrida, kojise mogu dobiti npr. interkalacijom razlicitih atoma izmedu grafena i substrata. Ovdje pre-zentiramo rezultate istraživanja rasta grafena te svojstva cjelovitog grafenskog monoslojana Ir(111). Grafen je formiran pomocu TPG + CVD procedura gdje se kontroliranjemosnovnih fizikalnih parametara (tlak, temperatura) može utjecati na nacin rasta grafena.Osim proucavanja cistog grafena na iridiju, istražena je struktura takvog sustava nakonšto se na njega deponiraju atomi cezija. Korištenjem ARPES (Angle-Resolved Photoemi-ssion Spectroscopy) tehnike dobiven je jasan uvid u elektronsku strukturu grafena i iridijasa fokusom na rub Brillouinove zone grafena gdje nalazimo Diracov konus [3]. Dodatnakarakterizacija u realnom i inverznom prostoru izvedena je pomocu LEEM (Low EnergyElectron Microscopy) i LEED (Low Energy Electron Diffraction) tehnika.

[1] A. K. Geim i K. S. Novoselov, Nature Mat. 6, 183 (2007)

[2] J. Coraux et al., New J. Phys. 11, 023006 (2009)

[3] I. Pletikosic et al., Phys. Rev. Lett. 102, 056808 (2009)

67


Uredenje naboja u α-(BEDT-TTF)2I3: elektricni transporti dielektricni odziv

Tomislav Ivek1, Ivan Kovacevic1, Marko Pinteric2, BojanaKorin-Hamzic1, Silvia Tomic1, Dieter Schweitzer3, Martin Dressel3

1Institut za fiziku, POBox 304, HR-10001 Zagreb, Hrvatska2Fakulteta za gradbeništvo, Univerza v Mariboru, Smetanova 17, SI-2000, Maribor,

Slovenija3Physikalisches Institut, Universitaet Stuttgart, D-70550, Stuttgart, Njemacka

α-(BEDT-TTF)2I3 je kvazidvodimenzionalni organski polumetal kojem na TCO = 136 Knastupa fazni prijelaz u izolator. U izolatorskoj fazi se unutar ravnina molekula BEDT-TTFrazvija dugodosežno sumjerljivo uredenje, tzv. horizontalne pruge uredenog naboja.[1,2,3]Izvršili smo detaljnu karakterizaciju odziva naboja i rešetke s obje strane faznog prije-laza koristeci tehnike istosmjernog transporta i dielektricne spektroskopije,[4,5] te puls-nog mjerenja nelinearne vodljivosti u širokom rasponu elektricnih polja. U izolatorskojse fazi razvija temperaturno ovisna anizotropija istosmjerne vodljivosti i dielektricnog od-ziva unutar vodljivih ravnina. Kroz opis osnovnog stanja horizontalnih pruga uredenognaboja kao 2D vala gustoca naboja i veza [6] opaženu dielektricnu relaksaciju pripisujemozasjenjenom niskofrekventnom fazonskom odzivu, te nezasjenjenoj dinamici domenskihzidova. Buduci da se kod standardnih 1D valova gustoce ocekuje povecana vodljivost us-lijed proklizavanja, diskutiramo nelinearne efekte u vodljivoj ravnini α-(BEDT-TTF)2I3.Naši rezultati ukazuju odredene slicnosti s dobro poznatim jednodimenzionalnim susta-vima, no i na kljucne razlike koje zahtijevaju daljnji teorijski i eksperimentalni napor.

[1] Y. Takano et al., J. Phys. Chem. Solids 62 (2001) 393

[2] Organic Conductors, Special Topics Section, J. Phys. Soc. Jpn. 75, No. 5, May 2006

[3] T. Kakiuchi et al., J. Phys. Soc. Jpn. 76 (2007) 113702

[4] T. Ivek et al., Phys. Rev. Lett. 104 (2010) 206406

[5] T. Ivek et al., prihvaceno u Phys. Rev. B (2011) arXiv:1011.4912v2 [cond-mat.str-el]

[6] R. T. Clay et al., J. Phys. Soc. Jpn. 71 (2002) 1816

68


Formiranje i utjecaj morfologije na opticka svojstvatankih filmova željezovih oksida

Marijan Marciuš1, Mira Ristic1, Svetozar Music1, Mile Ivanda1

1Institut Ruder Boškovic, Bijenicka c. 54, 10000 Zagreb

Proces visokotemperaturne oksidacije cistog željeza važno je poznavati kako akadem-ski, tako i s tehnološkog stanovišta, s obzirom da predstavlja kontrolirani modelni sustavkoji može dati važne informacije o samom odvijanju procesa oksidacije, ali i svojstvima iponašanju željeza u slicnim uvjetima pri stvarnim tehnološkim primjenama. Analiza sin-tetiziranih slojeva željezovih oksida nije jednostavna zbog složenog faznog sastava i mor-fologije oksidacijskih produkata, te stoga zahtijeva primjenu razlicitih eksperimentalnihtehnika. Zbog svoje složenosti ovaj proces je još uvijek vrlo slabo istražen.

U prikazanom eksperimentu, tanki filmovi željezovih oksida sintetizirani su u labora-torijskoj peci oksidacijom površine željezovog lima (99.8%) u temperaturnom podrucju od300C do 800C pri atmosferskim uvjetima te s razlicitim vremenima oksidacije od 6 do 96sati. Sastav i morfološke osobine sintetiziranih filmova analizirane su FE-SEM elektron-skim mikroskopom i EDS spektroskopijom, te je na samoj površini uocena karakteristicnalaticasta struktura tipicna za monokristalne strukture hematita (α-Fe2O3). Porastom tem-perature uocena je agregacija laticastih mikrostruktura, te pojava nanožica i drugih morfo-loških oblika, osobito pri višim temperaturama. Pojava karakteristicnih spektralnih linijau analizi Ramanovom spektroskopijom potvrdila je prisutnost hematita na površini uzo-raka. Analiza rendgenskom difrakcijom pri nižim temperaturama sinteze uzoraka, poka-zala je postojanje debljeg sloja cija struktura odgovara cistom magnetitu (Fe3O4). Ovakvadiskrepancija izmedu rezultata Ramanove spektroskopije i rendgenske difrakcije može sepojasniti postojanjem druge, magnetitne faze, ispod vrlo rahle laticaste strukture hematita,prozirne za rendgensko zracenje.

Opticka svojstva dobivenih tankih filmova ispitana su UV-VIS-NIR spektroskopijomu podrucju od 200 do 2400 nm. Izražena pojava interferencijskih efekata u dobivenimapsorpcijskim spektrima uzoraka sintetiziranih pri nižim temperaturama neobicna je zapovršinski sloj hematita koji ima vrlo velik indeks loma (2.94), što se može pojasniti vrlorahlom strukturom, efektivno nižeg indeksa loma. Porastom temperature iznad 500C, in-terferencijski efekti u snimljenim spektrima išcezavaju, kao posljedica formiranja kompak-tnijih poroznih morfoloških struktura, neprozirnih u promatranom spektralnom podrucju.

69


Utjecaj dopiranja magnetskim nanocesticama nasupravodljiva svojstva magnezij diborida

Nikolina Novosel1, Stipe Galic1, Damir Pajic1, Emil Babic1, Krešo Zadro1

1Fizicki odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu

Proveli smo sveobuhvatno istraživanje utjecaja dopiranja magnetskim nanocesticamana supravodljiva svojstva magnezij diborida MgB2. U tu svrhu sintetizirali smo znacajanbroj razlicitih magnetskih cestica: borida (Fe2B, FeCoB, Co2B, NiCoB) i ferita (Fe3O4,CoFe2O4, NiFe2O4, MnFe2O4) [1]. Magnetske cestice sintetizirane su metodom kopreci-pitacije u otopini metalnih soli, a pripravljene su sa i bez oklopa (kao oklop koristi se SiO2ili dekstrin (C6H10O5)n). Pored novosintetiziranih magnetskih nanocestica za dopiranjeMgB2 koristili smo i cestice metala Ni, Co i Fe stabilizirane ugljikom te okside rijetkih ze-malja Eu2O3 i Dy2O3. Žice MgB2/Fe, nedopirane i dopirane magnetskim nanocesticama urazlicitim udjelima, pripremljene su metodom praha u cijevi i sintetizirane na temperaturi650C ili 750C 1 h u atmosferi argona. Ukupno je napravljena 71 žica dopirana razlicitimkoncentracijama spomenutih nanocestica.

Istraživanje elektromagnetskih svojstava MgB2/Fe žica ukljucuje mjerenje magnetoot-pora R(T,B) i kriticnih struja Ic(T,B) u temperaturnom podrucju 1.5−40 K i primjenjenimmagnetskim poljima do 16 T. Analizom ireverzibilnih polja Birr(T ), gornjeg kriticnog po-lja Bc2(T ) te ovisnosti gustoce kriticne struje o temperaturi i primjenjenom polju Jc(B,T )nastoji se razjasniti utjecaj magnetskih cestica na supravodljiva svojstva MgB2 te pronacioptimalno dopiranje (vrsta i udio nanocestica) za poboljšanje svojstava MgB2. Najboljirezultati postignuti su za MgB2 dopiran Ni cesticama (1.25 tež.%) kod kojeg je opaženopovecanje brzine porasta ireverzibilnog polja sa smanjenjem temperature te vece vrijed-nosti gustoce kriticne struje na visokim temperaturama (20 K) i na niskim temperaturama(5 K) u odnosu na cisti MgB2 [2]. MgB2/Fe žice dopirane NiCoB (neoklopljenim i oklop-ljenim SiO2) cesticama imaju nešto niže Birr(T ) od cistog MgB2, no vrijednosti Jc na 5 Ki poljima vecim od 7 T vece su nego za cisti MgB2. Dopiranje dekstrinom oklopljenimferitima takoder daje obecavajuce rezultate s obzirom da je za odredene dopande dobi-veno povecanje Birr i Bc2 te vece Jc na niskim temperaturama u odnosu na cisti MgB2 [3].Utjecaj dopiranja MgB2 sa Eu2O3 i Dy2O3 nanocesticama do 2.5 tež.% na temperaturusupravodljivog prijelaza i Birr nije znacajan, ali su Jc(20 K) kod odredenih žica i Jc(5 K)svih dopiranih žica vece nego za cisti MgB2. Ovim istraživanjem pokazali smo da je do-piranjem magnetskim nanocesticama moguce ostvariti poboljšanje svojstva supravodicaMgB2 bitna za tehnološku primjenu.

* Rad u okviru projekta UKF 1B No. 01/07 Fonda “Jedinstvo uz pomoc znanja”

[1] D. Pajic i sur., ovaj skup

[2] S. Galic i sur., ovaj skup

[3] N. Novosel i sur., ovaj skup

70


Karakterizacija tockastih defekata u galijevom nitriduNEXAFS spektoskopijom i FEFF simulacijama

Robert Peter1, Mladen Petravic1

1Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, 51 000 Rijeka, Hrvatska

Bombardiranje uzoraka energetskim ionima cesto se koristi u poluvodickoj tehnolo-giji, npr. za kontrolirano unošenje primjesa u poluvodice, jetkanje površina ili cišcenjepovršina od neželjenih necistoca prije epitaksijalnog narastanja tankih filmova. Medutim,ovi procesi mogu unijeti citav niz defekata i promjena u strukturu površine, koji mogunegativno utjecati na svojstva konacnoga poluvodickog uredaja. Zbog toga je proucava-nje formiranja defekata i promjena na površini poluvodica uzrokovanih niskoenergetskimionskim bombardiranjem važno i kao tehnološko, a ne samo bazicno istraživanje. Stvara-nje tockastih defekata u galijevom nitridu (GaN), nastalih ionskim bombardiranjem povr-šina, proucavali smo spektroskopijom fine strukture apsorpcije X-zraka blizu rubova ljuski(Near Edge X-ray Apsorption Fine Structrure - NEXAFS), koristeci sinkrotronsko zrace-nje, i teoretskim proracunima NEXAFS spekara pomocu ab initio koda FEFF. NEXAFS jenerazorna tehnika za karakterizaciju površina i tankih filmova, temeljena na uzbudi unu-trašnjih elektrona iz odredenog atoma prema slobodnim vezanim stanjima. Prijelaz 1s unu-trašnjih elektrona u slobodna stanja defekata može biti direktno odreden pomocu NEXAFSmetode oko odredenog K-ruba. Apsorpcija fotona odgovornih za te prijelaze stvara finustrukturu u apsorpcijskom spektru na energijama karakteristicnim za defekte ukljucene u teprijelaze. S druge strane, racunalnim programom FEFF, koji se temelji na teoriji višestru-kog raspršenja za apsorpcijsku spektroskopiju X-zrakama u realnom prostoru, mogu se us-pješno simulirati eksperimentalni apsorpcijski spektri kristala bez defekata i sa stvorenimdefektima. Same simulacije ukljucuju nekoliko koraka. Prvo se treba utvrditi minimalnavelicina klastera (broj atoma) koja ce simulirati stvarni uzorak. Zatim se treba odreditinajpovoljniji korelacijski potencijal izmjene koji daje dobre rezultate za narasle kristale.Konacno se u zadani klaster atoma rešetke unose odredeni defekti i promatra njihov utje-caj na apsorpcijske spektre i slaganje s eksperimentalnim podacima [1]. EksperimentalniNEXAFS spektri bombardiranih uzoraka GaN oko N K-ruba ukazuju na formiranje ne-koliko vrsta tockastih defekata [2]. Simulirani FEFF spektri sa klasterima od 640 atomau koje su smješteni odredeni tockasti defekti, poput dušikovih intersticijskih atoma, Ni, idušikovih antisite defekata, NGa, (N atom na mjestu Ga atoma), pokazuju visok stupanjpoklapanja s eksperimentalnim NEXAFS spektrima, što potvrduje nastajanje navedenihdefekata u bombardiranim uzorcima.

[1] M.S. Moreno, K. Jorissen and J.J. Rehr, Micron 38 (2007).

[2] Z. Majlinger, A. Bozanic, M. Petravic. K.-J. Kim, B. Kim and Y.-W. Yang, J. Appl. Phys. 104, 063527 (2008).

71


Vezanje spina i naboja u tabletama polianilina dopiranog sHCl ili s DBSA

Mirko Bacani1, Ivan Kokanovic1, Mario Novak1, Dinko Babic2, StjepkoFazinic3

1Sveucilište u Zagrebu, PMF, Fizicki odsjek2Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb

3Institut Ruder Boškovic, Zagreb

Provedeno je komparativno eksperimentalno istarživanje elektricne vodljivosti σ imagnetske susceptibilnosti χ na tabletama polianilina (PANI) dopiranog s HCl ili s do-decilbenzensulfonskom kiselinom (DBSA), koja je dugacka molekula sa surfaktantskimsvojstvima. Premda je mehanizam dopiranja (protonacija) isti za oba dopanta, nadene su islicnosti i razlike u svojstvima ovih dviju vrlo razlicitih vrsta dopiranog PANI. Rentgenskidifraktogrami ukazuju na djelomicnu kristalinicnost PANI-HCl materijala dok je PANI-DBSA potpuno amorfan. Udio dopanta u PANI-HCl je ogranicen brojem raspoloživihmjesta za protonaciju, dok se za PANI-DBSA u procesu dopiranja može stvoriti stabilnidvofazni sustav koji se sastoji od potpuno dopiranog PANI-DBSA i suviška DBSA mo-lekula [1]. Obje vrste dopiranog PANI pokazuju narocite slicnosti u temperaturnim (T )ovisnostima σ i χ, te postoje snažni argumenti za to da je fizika ista u oba dopirana PANIsustava.

Niskotemperaturno ponašanje u svim uzorcima je karakterizirano vodljivošcu presko-kom promjenjivog dosega (VRH) u homogeno neuredenom 3D sustavu vezanih 1D lanaca.Ovisno o dopiranju i posljedicnom stupnju nereda u materijalu, VRH eksponenti su 1/2,2/5 ili 1/4, dok je na višim T u mnogim uzorcima naden eksponent 1, koji ukazuje naredukciju srednje duljine preskoka na prve susjede. Svi ti eksponenti su anticipirani uteoriji Foglera, Tebera i Shklovskiija za transport naboja u vezanim lancastim vodicima[2], a uvjeti za njihovo pojavljivanje ovise o neredu i T . Promjene s jednog eksponentana drugi zbivaju se na temperaturama prijelaza T *, gdje su takoder zamjetne i promjeneu χ(T ) krivuljama, što ukazuje na vezanje naboja i spina. Diskutirano je da je kBT * ter-micka energija koja uzrokuje povecanje gustoce delokaliziranih (Paulijevih) spinova naracun lokaliziranih (Curiejevih) spinova pri porastu T iznad T * [3].

[1] M. Bacani, D. Babic, M. Novak, I. Kokanovic, S. Fazinic, Synth. Met. 159 (2009) 2584

[2] M. M. Fogler, S. Teber, B. I. Shklovskii, Phys. Rev. B 69 (2004) 035413

[3] M. Novak, I. Kokanovic, D. Babic, M. Bacani, J. Non-Cryst. Solids 356 (2010) 1725

72


Cirkumstelarna prašina oko simbiotske zvijezde RR Tel uinfracrvenom podrucju 1-20 µm

Tomislav Jurkic1, Dubravka Kotnik-Karuza1

1Odjel za fiziku Sveucilišta u Rijeci

Simbiotska Mira RR Tel pokazuje znacajan suvišak infracrvenog zracenja što ukazujena prisustvo cirkumstelarne prašine. Opažanja u bliskom infracrvenom podrucju pokazujutri pomracinska perioda ciji nastanak još uvijek nije objašnjen. U ovom radu modeliralismo unutrašnje dijelove prašinaste ovojnice simbiotske Mire i odredili njezina svojstva udugim vremenskim intervalima. Pri tome su korištena dugorocna opažanja u bliskom IRpodrucju te opažanja s ISO satelita u srednjem IR podrucju. Periode pulsacija u bliskomIR u vrijeme i izvan pomrcinskih perioda bitno se ne razlikuju. U cilju pracenja promjenasjaja i evolucije boje u vremenu, na svjetlosnim krivuljama smo uklonili pulzacije Mire.

Uz pomoc simultano raspoloživih JHKL mjerenja i ISO spektra u nekoliko vremen-skih epoha, rekonstruirana je spektralna energijska raspodjela (SED) u bliskom i srednjeminfracrvenom podrucju u pomrcinskim i vanpomrcinskim periodima. Uz pretpostavkusferne raspodjele prašine u neposrednoj okolini hladne Mire, odredene su sublimacijskatemperatura i fizicko-kemijska svojstva prašinaste ovojnice: raspodjela gustoce i velicinezrna, opticka dubina, terminalna brzina zvjezdanog vjetra, te gubitak mase za vrijeme iizvan pomracenja prašinom. Za modeliranje radijativnog prijenosa zracenja kroz prašinukorišten je numericki kod DUSTY. Rezultati pokazuju bitne razlike u svojstvima cirkum-stelarne prašine za vrijeme i izvan pomracenja. Dok je u periodu pomracenja opažanjamoguce objasniti modelom sferne prašinaste ovojnice vece opticke dubine, izvan pomra-cenja raspodjela prašine nije sferno simetricna. Modeliranjem JHKL opažanja provedenihtijekom 30-ak godina, odredeno je i dinamicko ponašanje cirkumstelarne prašine.

[1] Kotnik-Karuza et al. (2006), Astronomy & Astrophysics, 452, 503

[2] Jurkic, T. & Kotnik-Karuza, D. (2007), Baltic Astronomy, 16, 76

73


Visokoenergijsko γ-zracenje iz kvazara PKS 1222+216

Tomislav Terzic1

1Sveucilište u Rijeci — Odjel za fizikuKolaboracija MAGIC

PKS 1222+216 (4C+21.35) je kvazar s crvenim pomakom z = 0.432. Kvazari suaktivne galakticke jezgre — supermasivne crne rupe u središtima galaksija, koje zraceogromne kolicine energije na svim valnim duljinama elektromagnetskog spektra. Jakamagnetska polja u blizini crne rupe djeluju na ioniziranu tvar koja pada prema crnoj rupi.Dio te tvari ubrzava se do ultrarelativistickih brzina i izbacuje u obliku mlaza cestica napolovima crne rupe. Mlaz je izvor γ-zracenja. Mlaz PKS 1222+216 je usmjeren premaZemlji pa ga svrstavamo u skupinu blazara.

FSRQ (Flat Spectrum Radio Quasar) PKS 1222+216 (4C+21.35) otkriven je telesko-pima MAGIC u podrucju visokoenergijskih γ–zraka. PKS 1222+216 je drugi najudaljenijiizvor visokoenergijskog γ-zracenja otkriven zemaljskim atmosferskim Cerenkovljevim te-leskopima (IACT).

Posebnost ovog izvora je relativno "tvrd" spektar (nagib Γ = 2,7±0.3 na energijama70 do 400 GeV), što znaci da tok zracenja sporo opada s porastom energije. Uz to spektarne pokazuje naznake naglog pada toka zracenja na visokim energijama (cut off), a tokzracenja je iznimno brzo promjenjiv (udvostrucenje toka zracenja unutar 10 min). Oveosobitosti predstavljaju izazov za sve postojece modele visokoenergijskog gama zracenjaiz aktivnih galaktickih jezgri (AGN).

U ovom izlaganju bit ce predstavljeni rezultati opažanja PKS 1222+216 teleskopimaMAGIC te usporedba s rezltatima opažanja u ostalim dijelovima spektra. Posebno ce bitiistaknute osobitosti visokoenergijskog gama-zracenja iz PKS 1222+216 i ogranicenja kojeono postavlja na postojece modele zracenja. Predstavit cemo i model koji može objasnitivisokoenergijsko gama-zracenje iz PKS 1222+216.

[1] J. Aleksic et al. (the MAGIC collaboration), Astrophysical Journal Letters 730 (2011) L8

[2] F. Tavecchio et al., arXiv:1104.0048v1

74


Egzoticni teški leptoni, mehanizam njihalice i LHC

Krešimir Kumericki1, Ivica Picek1, Branimir Radovcic1


Otkrice neutrinskih masa predstavlja prvo opipljivo odstupanje od Standardnog Mo-dela. Mase neutrina mogu se realizirati preko efektivnog operatora dimenzije 5, LLHH.Na granastom nivou postoje samo tri realizacije tog operatora: mehanizam njihalice tipaI, tipa II i tipa III koji redom uvode, teški fermionski singlet, teški skalarni triplet i teškifermionski triplet. Male mase neutrina posljedica su velike mase novouvedenih stupnjevaslobode.

Koristeci više multiplete baždarne grupe SUL(2)×UY (1) dolazimo do novog oblikamehanizma njihalice. Uvodimo leptonsko vektorsko Diracovo polje izospina 2 i hiper-naboja 2, te dva skalarna polja izospina 3/2, koji dobivaju malu induciranu vakuumskuocekivajucu vrijednost. Majorana mase za lagane neutrine javljaju se na nivou efektivnogoperatora dimenzije 9, pa vrijedi mν ∼ v6/M5. Empirijske vrijednosti mν ∼ 10−1 eV pos-tižu se za mase novih stanja M ≤ TeV, tako da je njihovu produkciju i raspade mogucetestirati na LHC-u.

Produkcija teških leptona na LHC-u ide preko elektroslabih baždarnih bozona krozDrell-Yan procese. Egzoticni lepton naboja Q = 3, Σ+++, ima zanimljiv raspad Σ+++→W+W+l+ kojim se ovaj model može eksperimentalno razlikovati od ostalih mehanizamanjihalice.

[1] I. Picek and B. Radovcic, Phys. Lett. B687 (2010) 338

[2] I. Picek and B. Radovcic, PoS (ICHEP 2010) 329

75


Pionska fuzija lakih jezgara

Igor Gašparic1, Roman Caplar1, Leila Joulaeizadeh2, Herbert Löhner2

1Institut Ruder Boškovic, Zagreb, Hrvatska2Kernfysisch Versneller Instituut, Groningen, Nizozemska

Reakcija pionske fuzije u kojoj se dvije jezgre fuzioniraju u novu emitirajuci pritompion, zahtijeva veoma koherentni mehanizam i stoga pruža uvid u kolektivno gibanje nuk-leona u jezgri. Reakcija 4He(3He,π0)7Be se eksperimentalno proucavala na energiji snopaod oko 10 MeV iznad praga stvaranja.

Eksperiment je izveden na KVI-u, u Groningenu na akceleratoru AGOR. Stvorenejezgre su detektirane pomocu niza phoswich detektora [1] u fokalnoj ravnini Big-Bitespektrometra [2] u koincidenciji s fotonima nastalim u raspadu neutralnog piona koji sudetektirani u Plastic Ball detektoru [3]. Plastic Ball sadrži 552 phoswich detektora koji po-krivaju laboratorijste polarne kuteve 50<θ<160 u gotovo cijelom azimutalnom rasponu.Da bi se poboljšala efikasnost detekcije fotona unutar Plastic Ball detektora postavljeno je64 kristala CsI [4].

Složena jezgre su identificirane analizom oblika signala i mjerenjem vremena preleta.One su korelirane s dva fotona opažena u Plastic Ball detektoru s velikim kutem izmedunjih što odgovara raspadu piona. Izborom dogadaja dobije se oko 500 dogadaja pionskefuzije bez pozadine. Kutna raspodjela piona je korigirana prema akceptanciji i efikasnostikoje su dobivene iz simulacija i normaliziranih prema struji snopa. Mjereni diferencijalniudarni presjek usporeden je s postojecim teorijskim proracunima. Prilagodba na red Le-gendreovih polinoma daje za ukupni udarni presjek σ=(53±9) nb.

[1] I. Gašparic, et al., Nucl. Instr. and Meth. A631 (2011) 62

[2] A.M. van den Berg, Nucl. Instr. and Meth. B99 (1995) 637

[3] A. Baden, et al., Nucl. Instr. and Meth. A203 (1982) 189

[4] L. Joulaeizadeh et al., Nucl. Instr. and Meth. A622 (2010) 176

76


Detekcija neutrona u atmosferi

Marina Poje1, Branko Vukovic1, Vanja Radolic1, Igor Miklavcic1, JosipPlaninic1

1Odjel za fiziku Sveucilišta u Osijeku

Zemlja je kontinuirano bombardirana visokoenergetskim cesticama koje potjecu izvansuncevog sustava (galakticko zracenje) i sa Sunca (solarno zracenje), što se zajedno nazivakozmickim zracenjem. Nabijene cestice kozmickog zracenja (uglavnom protoni) stupajuu interakciju s jezgrama atoma atmosfere te se njihov intenzitet smanjuje s dubinom uatmosferi; tu nastaju i neutroni u višestrukim reakcijama.

Neutronske brzine doze izmjerene su pomocu detektora nuklearnih tragova CR-39,koji je bio baždaren na Super Proton Synchrotron akceleratoru (SPS) u CERN-u (CERN-EU high-energy reference field (CERF)). Istražena je linearna korelacija izmedu neutron-ske doze i nadmorske visine u razlicitim podrucjima RH i dobiven je signifikantan pozitivnikoeficijent korelacije.

Fotonske brzine doze kozmickog zracenja mjerene su Radiametrom na visini od 1 miznad tla i dobivene su vrijednosti od 50 do 100 nSv/h.

[1] Colgan, P.A., Synnott, H., Fenton, D., 2007. Individual and collective doses from cosmic radiation in Ireland.Radiat. Protec. Dosim. 123, 426-434. (2007.)

[2] Gaisser, T.K., Cosmic Rays and Particle Physics, Cambridge University Press, Cambridge.(1999.)

[3] Mitaroff, A., Silari, M., The CERN-EU high-energy reference field (CERF) facility for dosimetry at commer-cial flight altitudes and in space. Radiat. Protec. Dosim. 102, 7-22. (2002.)

[4] Vukovic, B., Poje, M., Varga, M., Radolic, V., Miklavcic, I., Faj, D., Stanic, D., Planinic, J., Measurements ofneutron radiation in aircraft. Applied Radiation and Isotopes. 68, 2398-2402. (2010.)

[5] Vukovic, B.; Faj, D.; Poje, M.; Varga, M.; Radolic, V.; Miklavcic, I.; Ivkovic, A.; Planinic, J. ; A neutrontrack etch detector for electron linear accelerators in radiotherapy. Radiology and oncology. 44; 62-66 (2010.)

[6] UNSCEAR 2008., United Nations Scientific Committee on the Effects of Atomic Radiation, Sources andEffects of Ionizing Radiation, Volume I, New York (2010.)

77


Strategije rješavanja netradicionalnih problema iz fizike

Nataša Erceg1, Josip Sliško2

1Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Omladinska 14, 51000 Rijeka, Republika Hrvatska2Benemerita Universidad Autonoma de Puebla, Apartado Postal 1152, Puebla, Puebla

C.P. 72000, Meksiko

Posljednjih desetljeca istraživacka zajednica u podrucju edukacijske fizike pridaje ve-liku pozornost razvijanju sposobnosti rješavanja realnih fizikalnih problema kao važnomdijelu poucavanja i usvajanja gradiva fizike. Jedan od pristupa razvija se kroz razlicite na-cine zadavanja fizikalnih problema koji zahtijevaju veci ili manji angažman i predznanjeucenika i studenata za njihovo rješavanje.

Cilj ovog rada je istražiti i teorijski razumjeti strategije koje koriste ucenici i studentiprilikom rješavanja netradicionalnih problema iz fizike kako bi dobili bolji uvid u njihovesposobnosti rješavanja realnih fizikalnih problema. Rijec je o problemima koji imaju ve-liku slobodu parametara, više mogucnosti rješavanja te razlicite kriterije za evaluaciju rje-šenja. Primjer takvih istraživanja dan je u radovima [1] i [2]. U ovom radu prezentiramonove primjere i ideje te njihovu evaluaciju. Smatramo da ovakav nacin rada ucenicimai studentima omogucuje da dobiju bolji uvid u svoje sposobnosti analiziranja, logickogzakljucivanja i djelotvornog priopcavanja ideja, kako bi organizirali svoje znanje na struk-turirani nacin te bili u stanju primjenjivati ga u realnim životnim situacijama. Nastavnicimase nude nove ideje i metode poucavanja koje razvijaju sposobnosti kritickog razmišljanja.

[1] N. Erceg, M. Marušic and J. Sliško, Rev. Mex. Fis., 57 (2011) 44-50

[2] M. Marušic, N. Erceg and J. Sliško, Eur. J. Phys, 32 (2011) 711-722

78

Posteri

79


0.1 I. dio

ŠTO JE PREDMET AERONOMIJE I DA LI SE U NASISTRAŽUJE?

Vladis Vujnovic1, Inga Lisac1

1Geofizicki odsjek PMF-a, Zagreb

Predstavlja se grana znanosti koja istražuje dio Zemljine atmosfere u kojoj su ucin-koviti procesi disocijacije i ionizacije, tj. podrucje stratosfere, mezosfere, termosfere iegzosfere – koja se prakticki proširuje sve do Sunca. Znanost je imenovana tek god. 1954.iako je njezin istraživacki program naznacen vec krajem 19. st. Istraživanja se u Hrvatskojprovode u pojedinim manjim obujmovima inace veoma široke tematike: aktivna je stalnaregistracija ultraljubicastog zracenja u suodnosu s vremenskom promjenom ukupnog at-mosferskog ozona, analiziraju se pojave polarne svjetlosti u podrucju Hrvatske, meteoro-loškim elementima ispituje se atmosferska plima, proucavaju se kvazibijenalne oscilacijestratosferskog vjetra te pojave u elektricnom polju atmosfere. Kao nastavni predmet aero-nomija se realizira na Geofizickom odsjeku PMF-a, danas zajedno s geomagnetizmom, štoodražava stanje procesa u prirodnom okolišu. I organizacijski je oblik tomu prilagoden:Medunarodna udruga za geomagnetizam i aeronomiju (IAGA), jedna je od osam udrugaMedunarodnog saveza za geodeziju i geofiziku (IUGG), ciji je clan i Hrvatska, odnosnoHrvatsko povjerenstva za geodeziju i geofiziku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

81


Putanje planeta u suncevom i izvansuncevim sustavima

Antun Rubcic1, Jasna Rubcic1

1Fizicki odsjek, Prirodoslovno-matematicki fakultet, Zagreb

Analiza astronomskih parametra putanja planeta i glavnih planetarnih satelita u sun-cevom sustavu pokazuje da je specificna kutna kolicina gibanja tijela mase mn (planeta isatelita) oko pripadne centralne mase M kvantizirana sukcesivnim cijelim brojem n. Kvan-tiziranost kutne kolicine gibanja vodi na kvantiziranost radijusa putanja, koja je karakte-rizirana kvadratnom zavisnošcu o broju n. Ovaj kvadratni zakon rn = r1n2 i 3. Keplerovzakon T 2 = const1r3 (T je ophodno vrijeme) vodi na vn = const2/n. Nadalje se pokazujeda je const2 = kvo, gdje je k cijeli broj, a vo je brzina konstantna za sve sustave i iznosipribližno 25kms−1. Broj k definira pakiranje putanja i njegovim porastom putanje su svegušce. Slijedi nvn = kvo, a za dani sustav k je konstantan broj i brzine tijela vn opadaju sbrojem n putanja. Fizicke zakonitosti uocene u suncevom sustavu moraju vrijediti u svimgravitacijskim planarnim sustavima planeta u izvansuncevim sustavima slicnim suncevomkao detaljno istraženom prototipu. Za provjeru ove tvrdnje mogu pomoci jedino astronom-ska opažanja. Do sada je ispitano 11 sustava s tri planete, a svega nekoliko s cetiri, a samodva sustava, jedan s pet (55 Cnc) i jedan sa šest planete (HD 10180). Iz poznatih mjerenihvrijednosti ophodnih vremena Tn može se odrediti broj n putanja, jer je T 1/3

n ∼ n, a brzinavn = 2πrn/Tn. Iz relacije nvn/vo = k, može se odrediti i broj k za dani sustav. Svi detaljivezani uz suncev sustav i oni za planetarne sustave istraživanih zvijezda, bit ce prikazanina posteru. Na osnovi dostupnih podataka o planetima nekih zvijezda gornja tvrdnja jedjelomicno potvrdena, ali za definitivni dokaz potrebna su još dodatna istraživanja. Ovajrad baziran je na clancima u ref. [1].

[1] Antun Rubcic and Jasna Rubcic, FIZIKA, B 7 (1998) 1; A 8 (1999) 2; A 18 (2009) 4; A 19 2010)3;

82


Dinamika i struktura vodenih otopina DNA sjednovalentnim i dvovalentnim protuionima

Danijel Grgicin1, Sanja Dolanski Babic2, Tomislav Vuletic1, Silvia Tomic1

1Institut za fiziku, Zagreb, Hrvatska2Medicinski fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Dinamika i struktura vodenih otopina DNA s jednovalentnim protuionima istražena jedielektricnom spektroskopijom [1]. Naš sljedeci interes su vodene otopine DNA s viševa-lentnim protuionima zbog pojave privlacnog (korelacijskog) režima elektrostatske interak-cije, za razliku od odbojne interakcije koja prevladava u prisustvu monovalentnih protuiona[2]. Naš prvi korak u tom smjeru je proucavanje vodenih otopina DNA s dvovalentnim pro-tuionima, Mg++ [3]. Uzorke Mg-DNA smo pripremili dijalizom Na-DNA (Sigma D1626)uzoraka prema otopini MgCl2. DNA u tim uzorcima je stupnja polimerizacije 2 000-20 000parova baza što odgovara duljini konture Lc = 0.7−7 µm, te su otopine polurazrijedene ucijelom istraživanom rasponu monomernih koncentracija c = 0.01−5 mM. U ovom izla-ganju predstavit cemo rezultate mjerenja UV spektrofotometrije, istosmjerne vodljivosti idielektricnog odgovora Na-DNA i Mg-DNA vodenih otopina niske slanosti te diskutiratislicnosti i razlike u okviru postojecih teorijskih modela [4].

[1] . S Tomic, S. Dolanski Babic, T. Vuletic, S. Krca, D. Ivankovic, L. Griparic, R. Podgornik, Phys. Rev. E 75(2007) 021905

[2] A.Yu.Grosberg et al., Rev. Mod. Phys. 74 (2002) 329

[3] X.Qui et al., Phys.Rev.Lett. 99 (2007) 038104

[4] B.Shklovskii, Phys.Rev.Lett. 82 (1999) 3268

83


Hiperbolicna ovisnost termicke enrgije pobudenja ienergije sabijanja o jakosti rezidualnog raspršenja u

teškoionskim sudarima

Zoran Basrak1, Maja Zoric1, Philippe Eudes2, François Sébille2

1Institut "Ruder Boškovic", HR-10001 Zagreb2SUBATECH, EMN-IN2P3/CNRS-Université de Nantes, F-44072 Nantes

U centralnim sudarima teških iona na srednjim energijama (od oko 30 do oko 150MeV po nukleonu), energija gibanja jezgre projektila se u vrlo kratkom vremenu pretvoriu termicku energiju pobudenja (zagrijavanje sustava) i tzv. hladnu potencijalnu energiju(sabijanja sustava), što je neposredna posljedica viskoznosti nuklearnog medija. Dinamikanuklearnih procesa je u bitnome odredena pocetnom kompaktnom fazom sudara tijekomkoje energije kompresije i pobudenja dosežu svoj maksimum. Valja imati na umu da sedetekcija produkata sudara odvija u suštini beskonacno dalje i kasnije u odnosu na pros-tor i vrijeme samog sudara što u mnogome otežava interpretaciju rezultata mjerenja, ali iukazuje na presudnu važnost razumijevanja i karakterizacije inicijalnog sabijanja i zagri-javanja sustava.

Od osobitog je interesa vremenska ovisnost i iznos ovih energijskih komponenti, kom-presije i pobudenja [1]. U toj ranoj fazi sudara raste gustoca sustava. Time se povecavavjerojatnost elementarnih interakcija medu nukleonima sustava pa je od interesa proucitikako gornje energije ovise o udarnom presjeku za rezidualno raspršenje nukleona.

U ovom radu su nacinjene dinamicke simulacije centralnih teškoionskih sudara nasrednjim energijama semiklasicnom transportnom teorijom [2] za reakcije Ar+Ni, Ni+Nii Au+Au na nizu energija. Korišten je fenomenološki udarni presjek za rezidualno raspr-šenje nukleona σNN sa standardnom ovisnošcu o energiji i izospinu. Apsolutna vrijednostσNN je varirana od iscezavajuce (simulacije u kojima jedino doprinosi srednje polje) dodvostrukog iznosa udarnog presjeka σfree

NN za slobodne nukleone. Pokazuje se da su mak-simumi energije pobudenja po nukleonu EA

exc i maksimumi energije sabijanja po nukleonuEA

compr dostignuti vrlo rano nakon dodira jezgara i gotovo istodobno. Ti maksimumi vrlopravilno ovise o energiji sudara, centralnosti sudara i vrijednosti udarnog presjeka za re-zidualno raspršenje nukleona σNN. Interesantno je da maksimumi EA

exc i EAexc ovise o σNN

kao dvije grane hiperbole.Koristeci krajnje pojednostavljeni model harmonickog oscilatora s trenjem pokazano

je da je opažena ovisnost o σNN vezana uz viskozni karakter nuklearnog medija.

[1] I. Novosel, Z. Basrak et al., Phys. Lett. B 625 (2005) 26.

[2] F. Sébille et al., Nucl. Phys. A 501 (1989) 137.

84


PROSTORNA DISTRIBUCIJA VRIJEDNOSTI δ18O UOBORINAMA NA PODRUCJU HRVATSKE

Tamara Hunjak1, Diana Mance1, Hans O. Lutz2, Zvjezdana Roller-Lutz1

1Laboratorij za spektrometriju stabilnih izotopa, Medicinski fakultet, Sveucilište u Rijeci2Sveucilište u Bielefeldu, SR Njemacka

Poznavanje vrijednosti δ18O oborina u prostoru ima raznovrsne primjene od hidrolo-gije, geologije do pracenja klimatskih promjena i ekologije. Razvojem GLOBE projektaomoguceno je uzorkovanje na razlicitim lokacijama u Hrvatskoj, što je uvelike pridonjelonastanku preliminarne karte stabilnih izotopa Hrvatske. Prvi korak prema razumjevanjuprostorne distribucije vrijednosti δ18O u oborinama je povezivanje vrijednosti δ18O sa ge-ografskim parametrima, visinom i širinom. U slijedecem koraku korišten je empirijskimodel kojeg je razvio Bowen sa suradnicima. Model u kojem su korištene poznate vrijed-nosti δ18O u oborinama i geografskih parametara pokazuje dobru povezanost tih parame-tara. Prikazani su preliminarni rezultati dobiveni temeljem empirijskog modela i podatakadobivenih iz GLOBE projekta, te uljnih kišomjera koji su postavljeni najvecim djelom naKvarnerskom podrucju. Vec iz preliminarnih rezultata vide se glavne karakteristike pro-mjene vrijednosti δ18O sa temperaturom (sezonski efekt) i sa visinom (visinski efekt). Ciljkorištenja ovakvog modela je mogucnost predvidanja vrijednosti δ18O u prostoru obziromna to da postoje ogranicenja pri uzorkovanju, kako financijska tako i geografska. Kaokonacni produkt dobivena je preliminarna karta stabilnih izotopa Hrvatske.

85


δ18O i δ2H signali u oborinama i izvorskoj vodi:proucavanje izvora pitke vode grada Rijeke

Diana Mance1, Tamara Hunjak1, Hans O. Lutz2, Zvjezdana Roller-Lutz1

1Laboratorij za spektrometriju stabilnih izotopa, Medicinski fakultet, Sveucilište u Rijeci2Sveucilište u Bielefeldu, SR Njemacka

Stabilni izotopi kisika i vodika su idealni prirodni obilježivaci: kao sastavni dio mo-lekule vode vec se nalaze u hidrološkom sustavu i mogu se pouzdano mjeriti u njegovimrazlicitim dijelovima. Proucavajuci izotopne signale u oborinama i izvorskoj vodi dolazise do informacija o zalihama i porijeklu vode u vodonosniku, kao i srednjem vremenukoje je potrebno molekuli vode da prode put od oborinskog ulaza do izlaza iz podzemlja[1]. Podrucje prihranjivanja izvora pitke vode koji se koriste za vodoopskrbu grada Rijekepokriva površinu od oko 400 km2, pripada Dinaridskom kršu, a proteže se i na podrucjeRepublike Slovenije [2]. Kako bi se po prvi puta provela karakterizacija izvora pitke vodegrada Rijeke stabilnim izotopima Laboratorij za spektroskopiju stabilnih izotopa pokre-nuo sustavno pracenje δ18O i δ2H signala u oborinama i izvorskoj vodi na navedenompodrucju. U radu su prikazani odabrani rezultati spomenutog projekta.

[1] Clark, I., Fritz, P., Environmental Isotopes in Hydrology, 1997

[2] Horvat, B., Rubinic, J., Hydrological Sciences Journal 51 (2006) 314

86


Life of a single dynein motor during nuclear oscillations

Vaishnavi Ananthanarayanan1, Nenad Pavin2, Iva Tolic-Nørrelykke1

1MPI-CBG, Dresden2Fizicki Odsjek, PMF, Zagreb

Cytoplasmic dynein, with the aid of microtubules (MTs), is responsible for shapinga variety of cellular processes ranging from spindle and chromosome positioning to chro-mosome movement in meiosis. In particular, during the meiotic prophase of S. pombe,cytoplasmic dynein powers the movement of the fused nucleus in an oscillatory motionfrom one cell pole to the other. This oscillatory movement, called horse-tail nuclear move-ment (HNM), is required for proper chromosome pairing. The mechanism behind HNMhas been recently proposed to be the result of asymmetric distribution of dynein on theleading and trailing MTs, which is a consequence of the load-dependent detachment ofdynein from the trailing side [1]. This model requires the continuous redistribution ofdynein within the cell. To study this, we first followed single dynein molecules by usingTotal Internal Reflection Fluorescence microscopy. These single dynein molecules weretracked over time and mean square displacement analysis revealed the diffusive nature ofdynein in the cytoplasm with a diffusion coefficient of 0.64µm2/s. Further, dyneins diffu-sing in the cytoplasm were also found to be able to bind MT. Once on the MT, surprisingly,dynein did not move to either the (+) or (-) end of the microtubule. Instead, dynein on theMT showed very slow diffusion (D = 0.02µm2/s), in addition to the passive movement to-gether with the MT, which was brought about by the pulling of cortically anchored dyneinson the MT. In conclusion, during HNM dynein redistributes in the cytoplasm by diffusion,binds to the MT from the cytoplasm and slowly diffuses on the moving MT. This slowdiffusion of dynein on the MT could help dynein find its cortical anchor.

[1] Vogel SK, Pavin N, Maghelli N, Jülicher F, Tolic-Nørrelykke IM, PLoS Biology 7 (2009)

87


Opticka i strukturna svojstva ultratankih slojevaplemenitih metala

Martin Loncaric1, Hrvoje Zorc1, Jordi Sancho-Parramon1

1Institut "Ruder Boškovic", Bijenicka cesta 54, Zagreb, Hrvatska

Ultratanki slojevi plemenitih metala srebra, bakra i zlata koji nastaju depozicijom napodlogu pri isparavanju u visokom vakuumu predstavljaju nanostrukturiranu tvar. Umjestohomogenog sloja, na podlozi se formiraju nanocestice cija su zanimljiva opticka svojstvaposljedica pojave lokaliziranih površinskih plazmona – koherentnih oscilacija slobodnihelektrona metalnih nanocestica koje nastaju pri interakciji sa svjetlom. Opticke karakte-ristike slojeva nanocestica srebra, bakra i zlata u uskoj su vezi s njihovim strukturnim imorfološkim osobinama (velicinom, oblikom i raspodjelom nanocestica) te dielektricnomokolinom, a istražuju se u okviru podrucja znanosti koje se naziva plazmonika metalnihnanocestica. Razvoj plazmonike metalnih nanocestica potpomognut je pronalaženjem iusavršavanjem eksperimentalnih tehnika za dobivanje plazmonickih struktura, primjenomnaprednih mjernih metoda za njihovu karakterizaciju te pronalaženjem teorijskih modela isimulacijama optickih svojstava kompleksnih nanostruktura.

Opticka svojstva ultratankih slojeva plemenitih metala srebra, bakra i zlata na podlo-gama od optickog stakla mogu se kontrolirati odabirom uvjeta pri postupku naparavanja(temperatura i kolicina naparenog materijala). Za odredivanje veze izmedu strukturnihi optickih svojstava istraživanih uzoraka primijenjeno je nekoliko eksperimentalnih teh-nika: spektrofotometrija i spektroskopska elipsometrija s razlicitim upadnim kutovimasnopa svjetlosti, kao tehnike opticke spektroskopije, te pretražna mikroskopija atomskihsila (AFM) i raspršenje X zracenja pod malim kutom (GISAXS), kao tehnike koje dajuuvid u strukturna svojstva uzoraka. Spektroskopska elipsometrija pod razlicitim kutovimadala je potpunu opticku karakterizaciju uzoraka, a rezultati su poslužili kao prvi korak umodeliranju višeslojnih sustava – slojeva nanocestica zlata izmedu slojeva dielektrika SiO2i TiO2 s ciljem dizajniranja inovativnih optickih komponenata. Ultratanki slojevi zlata us-pješno su upotrijebljeni u dizajnu bijelog, plavog i žutog reflektora.

[1] Loncaric, Martin; Sancho-Parramon, Jordi; Zorc, Hrvoje. Optical properties of gold island films - a spectros-copic ellipsometry study. Thin solid films. 519 (2011); 2946-2950

[2] Zorc, Hrvoje; Loncaric, Martin; Sancho-Parramon, Jordi. Use of gold island films in design of reflectors withhigh luminosity. Applied optics. 50 (2011), 9; C364-C367

[3] Loncaric, Martin; Sancho-Paramon, Jordi; Pavlovic, Mladen; Zorc, Hrvoje; Dubcek, Pavo; Turkovic, Alek-sandra; Bernstorff, Sigrid; Jakopic, Georg; Haase, Anja. Optical and structural characterization of silver islandsfilms on glass substrates. Vacuum. 84 (2009), 1; 188-192

88


Foto-kataliticka aktivnost i temperaturna stabilnost Fe-TiNT nanocjevcica

Milivoj Plodinec1, Andreja Gajovic1, Damir Ivekovic2, Adrián M.T.Silva3, Nenad Tomašic4, Miran Ceh5

1Institut Ruder Boškovic2Prehrambeno - tehnološki fakultet

3Laboratório de Catálise e Materiais (LCM), Laboratório Associado LSRE/LCM,Departamento de Engenharia Química, Faculdade de Engenharia, Universidade do

Porto, Porto, Portugal.4Zavod za minerologiju i petrologiju, PMF, Sveucilište u Zagrebu

5Institute Jožef Stefan, Ljubljana, Slovenija

Foto–kataliza je jedna od tehnika koja ima veliki potencijal za razlaganje zagadenevode. Izmedu mnogih poluvodickih foto-katalizatora, TiO2 se dokazao kao jedan od naj-boljih, zbog svoje biološke i kemijske inertnosti, jake oksidacijske snage, niskih troškovaproizvodnje i duge vremenske stabilnosti pod utjecajem foto-korozije i kemijske korozije.Ranija istraživanja TiO2 nanokristalinicog praha su pokazala da uvodenje iona metala: Fe,Cr, Co, Mo i V u njegovu strukturu smanjuje energetski procjep, a samim time povecavaapsorpciju vidljivog dijela suncevog spektra [1, 2].

U ovom radu titanatne nanocjevcice (TiNT - H) sintetizirane su hidrotermalnim pos-tupkom, reakcijom TiO2 anatasa i koncentrirane otopine NaOH. Kako bi se povecala nji-hova fotokataliticna aktivnost, te tako omogucila njihova primjena u fotokatalitickim re-akcijama oksidacije i redukcije, napravljen je proces dopiranja hidrotermalnim procesomdobivenih TiNT –H nanocjevcica s koncetriranom otopinom Fe(OH)3, s razlicitim udje-lima ugradenih Fe iona. Za odredivanje morfologije dobivenih Fe-TiNT i udjela željezakojim su cjevcice midificirane upotrebljene su analiticke tehnike transmisijske elektronskemikroskopije. Struktura nanocjevcica odredena je rendgenskom difrakcijom na prahu, a zaodredivanje temperaturne stabilnosti in situ visokotemperaturna ramanska spektroskopija.Rezultati dobiveni testiranjem foto-kataliticke aktivnosti (foto-Fenton reakcija) su pokazalida Fe-TiNT nanocjevcice imaju vecu fotokataliticku aktivnost od TiNT – H nanocjevcica.

[1] J.C. Yu, J.G. Yu, W.K. Ho, Z.T. Jiang, L.Z. Zhang, Chem. Mater. 14 (2002) 3808.

[2] W. Choi, A. Termin, M.R. Hoffmann, J. Phys. Chem. 98 (1994) 13669

89


Osnovno stanje klastera 4He adsorbiranih na grafenu

Leandra Vranješ Markic1, Ivana Bešlic1, Petar Stipanovic1, Robert E.Zillich2

1Sveucilište u Splitu,Prirodoslovno-matematicki fakultet, HR-2100 Split, Hrvatska2Institut za teorijsku fiziku, Johannes Kepler Sveucilište, Linz, Austrija

Proucavani su klasteri 4HeN adsorbirani na jednoj i obje strane grafena. Interakcijaklastera 4He s grafenom modelirana je korištenjem usrednjenog He-C potencijala koji ovisisamo o udaljenosti od površine grafena te s potencijalom koji je konstruiran kao suma po-jedinacnih He-C interakcija. Na taj nacin je procijenjen utjecaj korugacije na osobinevezanja klastera helija. Takoder je razmotren i utjecaj supstratom meditirane Mclachla-nove interakcije. Svi su proracuni izvršeni korištenjem kvantnih Monte Carlo metoda. Natemperaturi nula Kelvina osobine osnovnog stanja klastera 4HeN , za 2≤ N ≤ 50, odre-dene su varijacijskim i difuzijskim Monte Carlo proracunima. Klasteri adsorbirani na objestrane grafena su korelirani. Takoder, primjecuju se promjene u njihovoj velicini. Za oda-brane vece klastere, proracuni su provedeni i na konacnim temperatura simulacijama pathintegral Monte Carla.

90


Mjerenja u ekstremnim uvjetima - visoki tlakovi, visokamagnetska polja, široki temperaturni opseg

Petar Popcevic1, Neven Barišic1,2, László Forró3, Eduard Tutiš1, AnaSmontara1

1Institut za fiziku, Zagreb, Hrvatska21. Physikalisches Institut, Universität Stuttgart, Germany3École Polytechnique Fédérale de Lausanne, Switzerland

Mogucnost upotrebe tlaka pri istraživanju razlicitih elektronskih faza u materijalima jedobro poznata. Cesto je tu metodu mnogo jednostavnije primijeniti nego proucavati serijumaterijala s razlicitim kemijskim sastavom. Takoder je interpretacija dobivenih rezultatajednostavnija jer su izbjegnuti problemi sa nehomogenostima koji se neizbježno pojavljujuu drugom pristupu. Štoviše, kad se neka nova faza dobije pod hidrostatskim tlakom, slije-deci korak je dobivanje iste faze primjenom kemijskog tlaka, dopiranjem i sl. Ovaj pristupse pokazao posebno pogodnim kod niskodimenzionalnih sustava cija je osjetljivost na tlakdjelomicno povezana i s utjecajem tlaka na njihovu efektivnu dimenzionalnost.

Nedavno smo u okviru UKF projekta 65/10[1] na Institutu za fiziku u Zagrebu uspos-tavili dvije metode za postizanje visokih tlakova. Jedna je tzv. self-clamped piston cellkoja se može koristiti za postizanje tlakova do 3 GPa, a druga koristi dijamantnu celijukojom se postižu za red velicine veci tlakovi. Obje celije su nemagneticne te omogucujumjerenje transportnih svojstava u magnetskom polju do 10 T u magnetu prisutnom u na-šem laboratoriju. Mjerenja se izvode u širokom temperaturnom podrucju od 1.5 K pa dosobne temperature.

U ovom saopcenju ce biti prikazan pregled eksperimentalnih mogucnosti te neki našinoviji rezultati na slojastim materijalima[2].

[1] New electronic states driven by frustration in layered materials, UKF projekt 65/10, http://frustrated-electrons.ifs.hr/

[2] N. Barišic et al., Phys. Rev. B, accepted.

91


Mjerenja transportnih svojstava Co1/3NbS2 u ekstremnimuvjetima

N. Barišic1, I. Smiljanic1, P. Popcevic1, A. Bilušic1, E. Tutiš1, A.Smontara1, H. Berger2, J. Jacimovic2, O. Yuli2, L. Forró2

1Institut za fiziku, Zagreb, Croatia2École polytechnique fédérale de Lausanne, Switzerland

Materijali u kojima se natjece nekoliko razlicitih interakcija posjeduju cesto egzoticnaosnovna stanja te bogate fazne dijagrame. Od posebnog interesa su listicasti materijalijer su u njima efekti korelacija dodatno pojacani sniženom dimenzionalnošcu. Da bi serasplela fizikalna slika i shvatile glavne osobine tih sustava stavlja ih se u što ekstrem-nije vanjske uvjete. Tijekom nekoliko posljednjih godina na IF-u su razvijane nove eks-perimentalne metode za mjerenja transportnih svojstava pod visokim tlakovima, prvo uokviru NZZ projekta[1] da bi se nastavilo s njihovom nadogradnjom u okviru UKF pro-jekta[2]. Cilj je izvoditi kombinirana mjerenja u širokom temperaturnom opsegu (od 1.5 Kdo sobne temperature), u visokim magnetskim poljima (do 10 T) te visokim tlakovima (do30 odnosno 150 kbar, ovisno o tipu tlacne celije). Ovim radom predstavljamo prvu studijuefekta tlaka na neki od interkaliranih dihalkogenida prijelaznih metala u kojima se magnet-ski momenti interkaliranih atoma medusobno ureduju.[3] Co1/3NbS2 je listicast materijals temperaturom magnetskog uredenja TN=26 K. dc-vodljivost (ρ), termoelektricna struja(S) i termalna vodljivost (κ) je detaljno analizirana prvo na sobnom tlaku. Time su jasnoutvrdeni efekti magnetskog prijelaza na te fizikalne velicine. Potom se pratilo promjene tihvelicina u ovisnosti u tlaku i temperaturi. Temperatura magnetskog uredenja sa tlakom jepotisnuta na niže vrijednosti nagibom od dTN /dp= -1.2 K/kbar, razotkrivajuci nemonotonetemperaturne ovisnosti termostruje i otpornosti. Takoder je zamijeceno da na višim tem-peraturama otpornost raste s povecanjem tlaka, što je do sada nezabilježeno u toj obiteljimaterijala. Nekoliko mogucih mikroskopskih objašnjenja opaženih ponašanja je kritickidiskutirano npr. kroz natjecanje super-izmjene i RKKY interakcije, ili pak potiskivanjeuredenja putem Doniachovog mehanizma.

[1] Istraživanje transportnih karakteristika materijala s novim elektronickim svojstvima pod visokim tlakom, NZZprojekt 37, (http : //www.program.nzz.hr/projekti/detalji_projekta/37)

[2] New electronic states driven by frustration in layered materials, UKF projekt 65/10, (frustrated-electrons.ifs.hr)

[3] N. Barišic et al., arXiv:1012.2408

92


Monte Carlo simulacije nesavršenih vremenskih uvjeta zaCerenkovljeve teleskope

Dario Hrupec1, Nikola Strah2

1Institut Ruder Boškovic, Zagreb i Hrvatski konzorcij u kolaboraciji MAGIC2Technische Universität Dortmund

Cerenkovljevi teleskopi su instrumenti kojima se indirektno detektira kozmicko gama-zracenje u visokoenergijskom podrucju (10 GeV do 100 TeV). Njima je moguce opažanjenajenergetskijih izvora u svemiru, redovito povezanih s kompaktnim objektima kao štosu crne rupe i neutronske zvijezde. Brzi razvoj tehnologija i eksperimentalnih tehnika tevažnost opažanja svemirskih objekata na najvišim energijama potice i razvoj novih gene-racija Cerenkovljevih teleskopa. Buduci da je atmosfera (koja je složena i promjenljiva)kljucni dio svakog Cerenkovljevog teleskopa, za promatranja je potrebna dobra atmosfer-ska transparentnost. Cerenkovljeva svjetlost, koju stvaraju sekundarne nabijene cestice uatmosferskom pljusku, atenuira se najviše zbog raspršenja na aerosolima. Oblaci, naku-pine sitnih kapljica vode, mogu se ugrubo tretirati kao aerosoli. Stoga smo simulacijeoblaka (najcešcih uzrocnika nesavršenih vremenskih uvjeta) uveli kroz modifikaciju stan-dardne raspodjele aerosola. Istražili smo utjecaj tipicnih oblaka na kvalitetu podataka zateleskope MAGIC (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov telescope). Konacno,cilj je povezati ove simulacije s mjerenjima atmosferske transparentnosti (pomocu lidara)što bi omogucilo korekciju opažanja provedenih pri nesavršenim vremenskim uvjetima.Jednaka je studija direktno primjenljiva za buduci niz Cerenkovljevih teleskopa CTA (Che-renkov Telescope Array) - kljucni instrument visokoenergijske gama-astronomije u iducemdesetljecu.

[1] N. Strah, D. Hrupec, Tagung der Deutschen Physikalischen Gesellschaft, Karlsruhe (2011)

[2] D. Hrupec, PhD thesis, Zagreb (2008)

[3] S. Nolan, G. Puehlhofer, C. Rulten, Astroparticle Physics 34 (2010) 304-313

93


Dijamantni detektori – spektroskopska svojstva iotpornost na zracenje

Ivana Zamboni1, Željko Pastuovic1, Milko Jakšic1

1Laboratorij za interakcije ionskih snopova, Zavod za eksperimentalnu fiziku, InstitutRuder Boškovic, Bijenicka 54, HR-10000 Zagreb

U zadnjih nekoliko godina monokristalni dijamantni detektori visoke cistoce postalisu komercijalno dostupni. Oni se proizvode metodom depozicije iz parne faze (CVD –Chemical Vapor Deposition) i pokazuju dobru energijsku i vremensku razlucivost zbogodlicne uniformnosti kristalne rešetke. U teškim radnim uvjetima, kao što su visoka tem-peratura i povišena razina zracenja, ocekuje se da dijamantni detektori zadržavaju svojekarakteristike te bi se ubuduce mogli primijeniti u slucajevima kad se silicijski detektorine mogu koristiti ili se njihova spektroskopska svojstva naglo kvare.

Metoda mjerenja induciranog naboja kojeg proizvede pojedinacni ion prolaskom krozpoluvodicki element (IBIC – Ion Beam Induced Charge) veoma je prikladna za proucava-nje efikasnosti sakupljanja naboja (CCE – Charge Collection Efficiency) na mikroskopskojrazini, prije i nakon ozracavanja detektora. Promjene CCE vrijednosti komercijalnog mo-nokristalnog CVD dijamantnog detektora (1 mm2 površine i 500 µm debljine) s ohmskimelektricnim kontaktima proucavane su s fokusiranim ionskim snopovima. Korištenjemrazlicitih iona (protona i ugljika) i energija, postignute su razlicite dubinske raspodjele ko-cenja ionizacijom. Teorija neionizirajuceg gubitka energije (NIEL – Non-Ionizing EnergyLoss) korištena je za mjerenje otpornosti na zracenje, u svrhu cega su razlicita podrucja de-tektora ozracena s 6.5 MeV fokusiranim ugljikovim snopom i to dozama do 1011 iona/cm2.Naknadno je izmjerena energijska razlucivost od 25 keV (1.25 %) za detekciju 2 MeV-skihprotona na cijeloj aktivnoj površini dijamantnog detektora.

U ovom radu po prvi put je korištenjem IBIC metode sistematski proucavano uvode-nje defekata s teškim ionima MeV-skih energija u monokristalni CVD dijamantni detektor.Suprotno ponašanju na visokim energijama (>1 GeV za protone), a usporedujuci rezul-tate sa silicijskim detektorom, za podrucje energija teških iona kratkog dosega (nekolikomikrometara) utvrdena je slabija otpornost na zracenje dijamantnog detektora.

94


NANO-STRUKTURIRANI FILMOVI SILICIJA ZASLIJEDECU GENERACIJU SOLARNIH CELIJA

Davor Gracin1

1Institut Ruder Boškovic

Ocekuje se do 2100. godine udio fotonaponskih solarnih celija u ukupno proizvedenojelektricnoj energiji bude više od 1/3. Da bi se to postiglo, cijena solarnih celija se morasmanjiti gotovo za red velicine u odnosu na današnje vrijednosti. Jedan od nacina na koji bise to moglo postici podrazumijeva tanko-slojne celije, debljina reda velicine dijela mikro-metra i korištenje nano-strukturiranih materijala za aktivne i pasivne dijelove celije. Kaoaktivni materijal jedan od atraktivnih izbora je tanki film silicija koji sadrže nano-metarskekristale uronjene u matricu Si:H, nC-a-Si. Mijenjajuci velicinu nanokristala, moguce jemijenjati elektronska i vibraciona stanja unutar njega. Kad se ovaj efekt kombinira savolumnim udjelom nanokristala i njihovom raspodjelom po velicini, može se mijenjatiefektivni opticki procijep. Nadalje, vibracioni nivoi unutar nanokristala su diskretni paje vrijeme života "vrucih elektrona" i za redove velicina vece od onog u makroskopskomkristalu. Buduci da opticka, elektricna i vibraciona svojstva kvantnih tocaka u tankimfilmovima nisu u potpunosti objašnjena, izmedu ostalog zbog znatnog utjecaja matrice ukoju su kristali uronjeni, rad vece grupe znanstvenika sa Instituta Ruder Boškovic (i uz širudomacu i medunarodnu suradnju) je bio posvecen pronalaženju odgovarajuce metode zaodredivanje strukture na nanoskali i u slijedecem koraku korelaciji izmedu nano-strukturei optickih, elektrickih, vibracionih i drugih svojstava. U istraživanju je korištena elektron-ska mikoskopija visokog razlucivanja, raspršenje x-zraka uz mali upadni kut i Ramanovaspekroskopija. Pokazalo se da nano-kristali Si reda velicine nm u matrici amorfog silicijapokazuju ocekivane efekte vezane za 3D kvantne tocke što ima za posljedicu mogucnostmijenjanja efektivnog optickog procjepa a istovremeno opticki prijelazi ostaju direktni.Ovakva svojstva podrazumijevaju znatno veci apsorpcioni koeficient u podrucju valnihduljina važnom za solarne celije u usporedbi sa makroskopskim kristalom. Nadalje, mo-guce je realizirati strukturu koja ima znatnu vecu vodljivost od amorfne, koristeci efekteperkolacije. Ovakva svojstva otvaraju mogucnost da se nC-a-Si koristi u višeslojnim struk-turama koje obecavaju visoku efikasnost fotonaponske pretvorbe. No za širu primjenu jenužno da se materijal može deponirati na velikoj skali upotrebom konvencionalnih tehnikadepozicije. Zbog toga je razvijena metoda formiranja nano-kristalno-amorfnih filmova Sikonvecionalnom plazmom pojacanom kemijskom depozicijom iz plinovite faze i naprav-ljen odgovarujuci dizajn solarne celije pogodan za primjenu ovakvog materijala. Pilotprozvodnja je realizirana na industrijskoj proizvodnoj liniji a testovi pokazuju da je novo-dizajnirana solarna celija koja koristi nano-kristale Si efikasnija i stabilnija od standardnekoja koristi amorni Si. Na ocekivanoj velikoj efikasnoti se intezivno radi.

95


Razvoj hipernuklearne precizne spektroskopije uHKS–HES pokusu u JLabu

Tomislav Petkovic1

1Zavod za primijenjenu fiziku, FER, Sveucilište u Zagrebu, Hrvatska

Nova precizna istraživanja u hipernuklearnoj spektroskopiji (HIS) u dvorani C (HallC) u Thomas Jefferson akceleratorskome postrojenju (JLab), žele se posterom opisati i pri-kazati sudionicima 7. sastanka HFD-a u Primoštenu, 2011. To ukljucuje skraceni pregledevolucije HIS-tehnike koja se temelji na (e,e′K+) reakciji za srednje-teške jezgre, kroz trikarakteristicne generacije dvaju-koincidentnih spektrometara što ih je provela HKS-HESsuradnja u proteklih 10 godina. Elektro-tvorba Λ-hiperjezgara se zasniva na virtualnomefotonskome toku (elektronski snop visoke luminoznosti u JLab-u) i na dva spektrome-tra visokog razlucivanja: jednog za kaone (HKS) a drugog za raspršene elektrone (HES),optimirana za ispod-MeV razlucivanja. Briljantni razvoj ove hipernuklearne tehnike poka-zujemo velicinom energijske rezolucije u odabranim hipernuklearnim spektrima nedosta-juce mase. Ona je napredovala od 1MeV u 2000. godini [12C(e,e′K+)12

ΛB], potom na oko

0,500MeV u 2005. godini [28Si(e,e′K+)28Λ

Al], do preliminarnih oko 0,250MeV u 2011.godini [7Li(e,e′K+)28

ΛHe]. Usavršenje je teklo približno faktorom 2-pravilom, razvojem i

primjenom svake nove generacije. Unatoc tome, broj dogadaja u prvome sΛ-stanju, u pΛ

kao i povrh p-ljuske stanjima je vrlo mali, zbog uvjeta koincidencije te vrlo velikih slu-cajnih (zakocno zracenje) koincidencija. U mjerenjima 2009. podaci su sakupljeni za 7Li,9Be, 10B, 12C i 52Cr jezgre, te za kalibracijske CH2 i H2O mete. Analiza podataka u 2010.i 2011. godini usmjerena je na precizno utvrdivanje masa odgovarajucih hiperjezgara, štoizviru iz što je moguce preciznijih ugadanja, energijskih umjeravanja i prepoznavanja ces-tica, do konacne najbolje prilagodbe spektara.

96


Manipuliranje magnetskim domenskim zidovima pomocucistih difuzijskih spinskih struja

E. Tafra∗1, J. Heidler1, J. Rhensius2, D. Ilgaz3, J. Nievendick3, L. Heyne3,D. Backes3, T. A. Moore3, A. von Schmidsfeld3, A. von Bieren1, S.

Krzyk3, L. J. Heyderman2, M. Kläui1

1SwissFEL, Paul Scherrer Institut, Villigen, Švicarska& Laboratory for Nanomagnetism and Spin Dynamics, Ecole Polytechnique Fédérale de

Lausanne, Lausanne, Švicarska2Laboratory for Micro- and Nanotechnology, Paul Scherrer Institut, Villigen, Švicarska

3Fachbereich Physik, Universität Konstanz, Konstanz, Njemacka

Današnja informaticka tehnologija je bazirana na poluvodickoj elektronici, koja ce,zbog trenda minijaturizacije, u bliskoj buducnosti doseci svoja ogranicenja. Zbog toga serazvijaju koncepti razlicitih novih uredanja, koji bi u buducnosti mogli zamijeniti klasicnepoluvodicke uredaje. Jedan od tih novih koncepata je i t.z.v. „racetrack“ memorija bazi-rana na gibanju magnetskih domenskih zidova [1]. Domenske zidove je moguce pomicatipomocu magnetskog polja [2] ili korištenjem spinski polariziranih elektricnih struja [3].Oba pristupa imaju odredena ogranicenja (prvi zbog minijaturizacije, a drugi zbog slabeefikasnosti i grijanja), pa je nedavno predloženo i realizirano korištenje cistih difuzijskihspinskih struja za manipulaciju domenskim zidovima [4].

Cista spinska struja (koja ne nosi naboj) nastaje prilikom prolaska elektricne strujekroz spoj feromagnetskog (FM) i neferomagnetskog (NM) metala, jer dolazi do akumula-cije spina u NM, koji potom difundira kroz NM. U našim istraživanjima koristimo speci-jalno dizajnirane nanostrukture (nelokalne spinske ventile) u kojima se cista spinska strujagenerira u jednom FM(Ni80Fe20) -– NM(Cu) spoju, difundira kroz NM element i koristise za manipulaciju magnetizacijom u drugom FM elementu. Zbog spinske struje, u nelo-kalnim spinskim ventilima opaža se razliciti elektricni napon mjeren na jednom FM – NMspoju, dok se elekricna struja pušta kroz drugi FM – NM spoj, u slucaju paralelne odnosnoantiparalelne magnetizacije FM elemenata. Istraživanje ovisnosti te razlike o udaljenostiizmedu feromagnetskih elemenata omogucuje odredivanje važnih parametara kao što suspinska polarizacija u FM elementu i duljina difuzije spina u NM elementu. To omogu-cuje odredivanje omjera dobivene ciste spinske struje i korištene elektricne struje, a time iefikasnosti korištenja cistih spinskih struja za manipuliranje domenskim zidovima.

[1] S. S. P. Parkin, et al., Science 320 (2008) 190

[2] D. Ilgaz, et al., Appl. Phys. Lett. 93 (2008) 132503

[3] L. Heyne, et al., Phys. Rev. Lett. 100 (2008) 066603

[4] D. Ilgaz, et al., Phys. Rev. Lett. 105 (2010) 076601

∗Stalna adresa: Fizicki odsjek, Prirodoslovno-matematicki fakultet Sveucilišta u Zagrebu

97


Poboljšanje kriticnih struja i polja MgB2 ko-dopiranjem

Nikolina Novosel1, Stipe Galic1, Damir Pajic1, Mislav Mustapic1, KrešoZadro1, Emil Babic1


U sklopu sustavnog istraživanja utjecaja magnetskih nanocestica (MNC) na supravod-ljiva svojstva MgB2 [1] zapoceli smo proucavanje ko-dopiranja MgB2 sa MNC i dekstri-nom. Kombiniranjem povoljnih utjecaja ugljika (iz dekstrina [2]) i MNC ocekuje se jakopoboljšanje svojstava MgB2, no to za sada nije postignuto. Dekstrinom oklopljene nano-cestice Fe3O4, CoFe2O4, NiFe2O4 i MnFe2O4 (dimenzija 7–10 nm) dobivene su precipita-cijom iz otopina metalnih soli, dekstrina, NaOH i surfaktanata. Uz nanosfere dobiveni su inanoštapici (oko 5×5×60 nm3) Fe3O4. Sve MNC su na nižim temperaturama pokazivalesuperparamagnetizam [3].

Žice MgB2 dopiranog s oko 2.5 tež.% MNC u dekstrinu (nominalni sastavMg0.99MNC+dekstrin0.01B2) su dobivene postupkom praška u cijevi i sintetizirane 1 h na650C u atmosferi argona. Ireverzibilna polja Birr(T ) uzoraka dopiranih sa Ni- i Co- feri-tima su povišena u odnosu na ono cistog MgB2 i to povišenje je oko 1 T na 8 K, dok je na20 K njihov Birr oko 8 T. Gornje kriticno polje Bc2 žice dopirane Co-feritom je takoder ne-što povišeno što ukazuje na ko-dopiranje. Dopiranje sa MnFe2O4 nije utjecalo na Birr dokje ono s Fe3O4 jako snizilo temperaturu prijelaza i Birr (za 2 T na 8 K). Ponašanje kriticnihstruja Jc(B,T ) bilo je slicno onom Birr(T ): Jc(B,20K) žice dopirane s Ni-feritom bila jeskoro ista onoj s cistim MgB2, dok je na 5 K bila viša u poljima iznad 6.5 T. Jc(5K) ostalihdopiranih žica bile su bliske onoj nedopirane žice. Kako su ovo prvi rezultati kodopiranjaocekuju se još bolji ucinci optimiziranjem postupka.


[1] N. Novosel i sur., ovaj skup i http://www.phy.hr/∼mgb2

[2] O.V. Shcherbakova et al, J. Phys: Conf. Ser. 234 (2010) 010238-1–6

[3] D. Pajic i sur., ovaj skup

98


Bobo eksperiment

Deša Jelavic Malenica1, Matko Milin2, Ðuro Miljanic1, Neven Soic1,Natko Skukan1, Saša Blagus1, Milivoj Uroic1

1Institut Ruder Boškovic, Zagreb, Hrvatska2Sveucilište u Zagrebu, PMF, Fizicki odsjek, Zagreb, Hrvatska

Lake jezgre cesto pokazuju znatna odstupanja od sfernog oblika i ne mogu se dobroopisati unutar modela ljuski. Posebnu klasu medu njima cine stanja kod kojih se pojavljujekovalentni efekt vezanja izmedu sredica (najcešce alfa cestica) i valentnih nukleona. Poanalogiji s atomskom fizikom, takva stanja nazivamo nuklearnim molekulama.

Bobo eksperiment je potraga za stanjima u jezgrama 10B i 10C koja bi odgovarala ne-davno potvrdenim molekulskim stanjima u jezgri 10Be [1,2,3]. Ime Bobo dolazi od „BoronOn BOron“, što znaci da su mjerene nuklearne reakcije 10B + 10B i to na dvije energijesnopa: 50 i 72MeV. Segmentiranim detektorskim sustavom koji se sastoji od cetiri nuk-learna teleskopa i pokriva velik prostorni kut, proucavana su pobudenja i raspadi stanja uA=10 izobarnim jezgrama. Takvo mjerenje vrlo je pogodno za pobudivanje molekulskihstanja visokog spina u izlaznom kanalu, s obzirom da jezgra 10B ima grozdovsku strukturui spin 3+ u osnovnom stanju. Preliminarni rezultati bit ce prikazani.

[1] N. Soic et al., Europhys. Lett. 34 (1996) 7.

[2] M. Milin et al., Nucl. Phys. A 753 (2005) 263.

[3] M. Freer et al., Phys. Rev. Lett. 96 (2006) 042501.

99


Modeliranje kristalnih struktura: teorija i eksperiment

Vlasta Mohacek Grošev1, Aleksandar Maksimovic1

1Institut Ruder Boškovic, Bijenicka cesta 54, 10002 Zagreb

Cesto se susrecemo sa situacijama u kojima umjesto jedne ocekivane kristalne struk-ture spoj koji proucavamo postoji u dvije ili više kristalnih faza. Do polimorfizma je moglodoci tokom sinteze, faznim prijelazom s promjenom temperature, prisustvom vanjskog po-lja ili drugim uzrokom. Pored difrakcijskih metoda (X zraka, neutrona) te spektroskopskihmetoda (vibracijskih, UV-VIS, NMR, EPR) za proucavanje odnosa prisutnih struktura po-trebno je modelirati proucavani sistem. U tu svrhu koristimo numericke programe poputQuantum Espresso1 i Car-Parrinello metodu simulacije molekulske dinamike2, te USPEXprogram kojim se traže optimalne kristalne strukture3.

Odabrani su primjeri organskih i anorganskih polimorfnih kristala na kojima ce seusporediti rezultati modeliranja s eksperimentalno opaženim podacima.

[1] http://www.quantum-espresso.org/

[2] http://www.cpmd.org/

[3] http://han.ess.sunysb.edu/ USPEX/

100


Trostruko-rezonantno dvo-fononsko ramansko raspršenjeu grafenu

Ivan Kupcic1

1Fizicki odsjek, Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Zagrebu

Ramansko raspršenje je danas prihvaceno kao važna nedestruktivna metoda za odre-divanje stupnja nereda u grafenskim uzorcima, za odredivanje broja slojeva grafene te zaodredivanje disperzije optickih fonona s ruba Brillouinove zone. Sve to je neposrednaposljedica rezonantnog pojacanja konstante vezanja izmedu optickih fonona i elektromag-netkog zracenja. U ovom radu teorijski se razmatraju rezonantni procesi u dvo-fononskojG′ vrpci opaženoj u ramanskim spektrima u grafenu te u neredom potpomognutoj jedno-fononskoj D vrpci. Pokazano je da je u oba slucaja dominantni trostruko-rezonantni ka-nal raspršenja, koji daje doprinose konstatni vezanja jedan red velicine vece od rezultatadvostuko-rezonatne teorije, koja je opce prihvacena teorija u grafenskoj zajednici. Analizase temelji na sasvim opcenitom opisu elektronskih i fononskih stupnjeva slobode u grafenu(izvan modela Diracovih elektrona). U racunu se takoder koristi opca teorija rezonantnogfononskog ramanskog raspršenja u modelima s više vrpci koja je razvijena u Ref. [1].

[1] I. Kupcic, J. Raman Spectrosc. 40 (2009) 442.

101


Odredivanje atmosferskih parametara B superdivaHD198478 iz UV i optickog spektra

Tomislav Jurkic1, Mariza Sarta Dekovic1, Dubravka Kotnik-Karuza1

1Odjel za fiziku Sveucilišta u Rijeci

U ovom radu odredeni su atmosferski parametri B superdiva HD198478 pomocu UVi optickih linija silicija iz IUE (1150–1980 A) i optickog (4100-4900 A) spektra viso-kog razlucivanja. Uz pomoc numerickog koda TLUSTY i pripadnih modela zvjezdanihatmosfera odredene su efektivne temperature i površinsko gravitacijsko ubrzanje uz pret-postavku hidrostatske ravnoteže u zvjezdanoj atmosferi u uvjetima narušene lokalne ter-modinamicke ravnoteže uz prisustvo mikroturbulencije. Sintetski spektri su uz pomockoda ROTIN prošireni odgovarajucim instrumentalnim profilom, rotacijskim i makrotubu-lentnim brzinama. Modeliranjem profila linija silicijevih iona Si II i Si III u optickom iUV dijelu spektra odredene su temperatura, površinsko gravitacijsko ubrzanje te rotacij-ske i makroturbulentne brzine. Balmerove linije korištene su za odredivanje gravitacijskogubrzanja.

Naši rezultati pokazuju da se širenje linija ne može objasniti iskljucivo rotacijskimbrzinama vec je potrebno ukljuciti dodatnu makroturbulencijsku komponentu. HD198478pokazuje znacajnu degeneraciju u brzinama, što upucuje na zakljucak da nije moguce razli-kovati pojedinacni doprinos makroturbulencije i rotacije u ukupnom širenju linija. SpektriTLUSTY modela koji uspješno reproduciraju nerezonantne silicijeve linije te usporedbaizmedu atmosferskih parametara dobivenih iz UV i optickog podrucja pokazuju da se nas-tanak ovih linija u optickom i u UV dijelu spektra može objasniti modelom atmosferezvijezde u hidrostatskoj ravnoteži u uvjetima narušene lokalne termodinamicke ravnotežebez doprinosa zvjezdanog vjetra. Slicni rezultati dobiveni su iz HST STIS spektra istezvijede što ukazuje da je IUE spektar, iako bitno lošije kvalitete u odnosu na HST STIS,dovoljno pouzdan za odredivanje fotosferskih parametara B superdivova.

[1] Jurkic, T, Sarta Dekovic, M, Dominis-Prester, D. & Kotnik-Karuza, D. (2011), Astrophysics & Space Science,62

102


Važnost izbora geometrije za pouzdana mjerenja Hallovogefekta visoko-anizotropnih sustava – primjer organskog

vodica TTF-TCNQ

M. Culo1, E. Tafra2, M. Basletic2, A. Hamzic2, B. Korin-Hamzic1

1Institut za fiziku, Zagreb2Fizicki odsjek, Prirodoslovno-matematicki fakultet Sveucilišta u Zagrebu

Hallov koeficijent RH je bitna fizikalna velicina za karakterizaciju materijala, buducida odražava strukturu vrpce, koncentraciju i predznak nosioca naboja. U jako koreliranimsustavima RH pokazuje kompleksnu ovisnost o raznim parametrima (temperatura, mag-netsko polje, dimenzionalnost sustava...). U slucaju reducirane dimenzionalnosti (visoko-anizotropni sustavi), elektronske korelacije postaju još istaknutije, što se jasno pokazuje i uHallovom efektu. Za izotropne sustave mjerenja Hallovog efekta provode se u standardnojgeometriji, dok je u slucaju visoko-anizotropnih sustava nužan uvjet za dobivanje kvali-tetnih i pouzdanih rezultata korištenje adekvatne geometrije mjerenja. U tu svrhu nužnoje koristiti koncept ekvivalentnog izotropnog uzorka (EIS) [1]. Ovaj smo pristup detaljnoprimijenili pri mjerenjima Hallovog efekta kvazi-jednodimenzionalnog organskog vodicaTTF-TCNQ, za koji u literaturi postoje samo dva rezultata iz 1977. g., dobivena u ogranice-nom intervalu visokih temperatura, a koji se medusobno razlikuju i u iznosu i u predznaku[2] [3].

Kristalnu strukturu spoja TTF-TCNQ karakteriziraju odvojeni lanci u koje se slažuplanarne TTF i TCNQ molekule. Uslijed prijenosa naboja s molekule TTF (kation) naTCNQ (anion) oba tipa lanca pokazuju metalno ponašanje: u TTF lancu nosioci nabojasu šupljine, a u TCNQ lancu elektroni. Direktna posljedica ovakve strukture je izrazitaanizotropija vodljivosti: σb > σc > σa pri cemu je σb/σc ≈ 102, σb/σa ≈ 103. Dok je navisokim temperaturama vodljivost za sva tri kristalografska smjera metalnog tipa, ispod60 K dolazi do serije faznih prijelaza te materijal postepeno prelazi u stanje izolatora. Mje-renja Hallovog efekta provedena su u širokom podrucju temperatura 30 K < T < 300 K i umagnetskim poljima do 9 T, te za nekoliko razlicitih geometrija. Naša mjerenja Hallovogefekta za optimalnu geometriju (postignutu primjenom EIS modela) [4] (i) razjasnila suproturjecnosti rezultata iz 1977. godine i pokazala da iscezavanje Hallovog koeficijenta navisokim temperaturama implicira podjednak doprinos transportu TTF i TCNQ lanaca; (ii)dala su jasnu potvrdu prisustva sva tri fazna prijelaza na nižim temperaturama.

[1] H. C. Montgomery, J. Appl. Phys. 42 (1971) 2971

[2] J. R. Cooper et al., J. de Phys. 38 (1977) 1097

[3] N. P. Ong et al, Phys. Rev. B 15 (1977) 1782

[4] rad poslan u casopis

103


Analiza polimerizacije molekule APST-a Ramanovomspektroskopijom

Iva Movre Šapic1, Vesna Volovšek1, Krešimir Furic2, Lahorija Bistricic3,Vladimir Dananic1

1Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveucilište u Zagrebu, Marulicev trg 19,Zagreb, Hrvatska

2Institut Ruder Boškovic, Bijenicka cesta 54, Zagreb, Hrvatska3Fakultet elektrotehnike i racunarstva, Sveucilište u Zagrebu, Unska 3, Zagreb, Hrvatska

Aminopropilsilantriol (APST) pripada skupini organosilana, spojeva koji zbog svojedvostruke reaktivnosti imaju vrlo široku primjenu u industriji. Djeluje kao vezivno sred-stvo izmedu anorganskih spojeva (najcešce su to punila) i organskih polimera. Može po-boljšati mehanicka svojstva, poput modula elasticnosti, te otpornost na vlagu i koroziju.

APST je stabilan samo u vodenoj otopini. Ako dode do isparavanja vode iz otopine,pocinje proces polimerizacije kojim nastaje aminopropilsiloksan (APS).

Ovim istraživanjem željeli smo saznati utjecu li razliciti uvjeti polimerizacije APSTmolekule na nastalu strukturu polimera, i ako utjecu, na koji nacin. Dobivene struktureanalizirane su Ramanovom spektroskopijom. Pri tome je za pobudu korišten argonov ion-ski laser valne duljine 514,5 nm, a spektri su snimljeni pomocu trostrukog monokromatora.

Proucavan je utjecaj temperature, elektromagnetskog zracenja te podloge na kojoj seodvijao proces polimerizacije. Za proucavanje ovisnosti polimerizacije aminopropilsilan-triola o temperaturi procesa, uzorci su ostavljeni da isparavaju na 8 oC, 23 oC i 60 oC. Kakobi se proucio utjecaj elektromagnetskog zracenja na proces polimerizacije, uzorci su poli-merizirali u mraku te pod ultraljubicastim svjetiljkama valnih duljina 254 nm i 365 nm. Uproucavanju utjecaja podloge na strukturu dobivenu polimerizacijom korištene su teflon-ska, PVC, staklena, mjedena i silikatna podloga. Procesi polimerizacije u svim navedenimslucajevima trajali su dva do tri tjedna.

Na temelju naših prethodnih istraživanja molekulskih vibracija APST-a [1] i APS-a[2] u Ramanovim spektrima opažene su karakteristicne vrpce trans i gauche konforma-cija (1050 i 1070 cm−1) molekule APST-a i vrpca karakteristicna za Si-O-Si istezanje uljestvastoj strukturi polimera (1145 cm−1).

Usporedbom svih spektara pokazalo se da je struktura s najboljim uredenjem ona kojaje nastala polimerizacijom uzorka na PVC podlozi, u mraku, na sobnoj temperaturi. Tadase u spektrima opaža samo vrpca koja pripada trans konformeru, a vrpca karakteristicnaza Si-O-Si istezanja ima najveci intenzitet.

[1] L. Bistricic, V. Volovšek, V. Dananic, I. Movre Šapic, Spectrochim. Acta Part A 64 327-337 (2006).

[2] V. Volovšek, L. Bistricic, V. Dananic, I. Movre Šapic, J. Mol. Struct. 834-836 414-418 (2007).

104


Porijeklo anizotropije transportnih svojstava kompleksnihintermetalika iz obitelji Al13TM4

Petar Popcevic1, Denis Stanic1,2, Kristijan Velebit1, Ana Smontara1

1Laboratorij za fiziku transportnih svojstava, Institut za fiziku,Zagreb2Odjel za fiziku, Sveucilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek

Istraživana su transportna svojstva (elektricni otpor, termostruja i toplinska vodljivost)monoklinske Y-Al-Co-Ni[1], ortorompske o-Al13Co4[2] i monoklinskih m-Al13Fe4 i m-Al13(Fe,Ni)4[3] slitina, koje pripadaju Al13TM4 (TM = prijelazni metal) obitelji aproksi-manata dekagonalnih kvazikristala. Ove slitine karakteriziraju velike jedinicne celije testrukturna složenost, a zajednicka im je zamjetna anizotropija transportnih svojstava kva-litativno vrlo slicna onoj u dekagonalnih kvazikristala d-Al-Ni-Co[4]. Dekagonalni kva-zikristali i njihovi aproksimanti imaju vrlo slicne strukturne detalje na atomskoj skali teposjeduju skup atomskih ravnina koje se periodicki slažu s istim duljinama periodicnosti.Rezultati istraživanja govore u prilog toga da je struktura tako složenih atomskih slojevaodgovorna za anizotropiju transportnih svojstava Al13TM4 kompleksnih intermetalika, doksu strukturni detalji u toj ravnini od manje važnosti. Transportna svojstva istraživanihAl13TM4 slitina su usporedena sa svojstivma monokristala strukturno slicne Taylorovefaze T-Al11(Mn,Fe)4[5] kao i monokristala dekagonalnog kvazikristala d-Al77Co6Ni17[6].

Navedena istraživanja provode su u okviru European Integrated Centre for the De-velopement of New Metallic Alloys and Compounds (C-MAC) i MZOS projekata broj035-0352826-2848 i 286-0000000-3212.

[1] A. Smontara et al., Phys. Rev. B 78 (2008) 104204.

[2] J. Dolinšek et al., Phys. Rev. B 79 (2009) 184201.

[3] P. Popcevic et al., Phys. Rev. B 81 (2010) 184203.

[4] S. Martin et al., Phys. Rev. Lett 67 (1991) 719.

[5] M. Heggen et al., Phys. Rev. B 81 (2010) 184204.

[6] P. Popcevic et al., rad u pripremi; D. Cmrk et al., poster na ovom ZS.

105


Yang - Lee nule 1D q = 3 Pottsovog modela s jednimzabranjenim stanjem

Zvonko Glumac1, Katarina Uzelac2

1Odjel za fiziku, Osijek2Institut za fiziku, Zagreb

Proucavanje nula particijske funkcije u kompleksnoj ravnini relevantnih termodina-mickih parametara može pružiti alternativan uvid u analiticka svojstva slobodne energije utermodinamickoj granici i singularitete na faznom prijelazu.Promatrat cemo Yang - Lee nule jednostavnog diskretnog modela faznog prijelaza u prisut-nosti zamrznutog nereda, koji nije zadan putem nehomogene raspodjele medudjelovanja,nego kao nasumicnost u izboru lokalnih stupnjeva slobode.Motivirani sociološkim procesima, definirali smo diskretni model faznog prijelaza kaomodifikaciju Pottsovog modela s q stanja na rešetci s feromagnetskim medudjelovanjimamedu najbližim susjedima. Posebnost je u tome što se svaka cestica može nalaziti samou (q−1) stanja, pri cemu je "zabranjeno" stanje za pojedinu cesticu nasumicno odabranoizmedu raspoloživih q stanja.Razmatrat cemo nekoliko posebnih slucajeva ovog modela kroz analiticka i numerickarješenja na malim sustavima.

106


Stanja zrcalnog potencijala grafena na Ir(111)

Marko Kralj1, Marin Petrovic1, Daniel Niesner2, Thomas Fauster2, JerryDadap3, Kevin Knox3, Nader Zaki3, Richard Osgood3

1Institut za fiziku, Zagreb2Universität Erlanen-Nürnberg, Erlangen

3Columbia University, New York

U blizini vakuumskog nivoa površina formiraju se, tako zvana, stanja zrcalnog po-tencijala (IPS). Iako ta stanja nisu popunjena elektronima, igraju važnu ulogu u svojstvimamaterijala. Na primjer, vjeruje se da IPS stanja grafena igraju kljucnu ulogu u pojavi efektasupervodljivosti u interkaliranom grafitu, koji se sastoji od beskonacnog niza grafenskihravnina [1].

Dobivanje podataka o stanjima zrcalnog potencijala grafena vrlo je izazovni problem.Za intrinsicni grafen predvida se dvostruka serija Rydbergovih stanja [2], ali eksperimentiu tom smislu nisu moguci jer se ne može dobiti dovoljno veliki uzorak izoliranog grafena.S druge strane, veliki i vrlo kvalitetni uzorci grafena mogu se sintetizirati na metalnoj po-vršini i moguce je primijeniti metodu vremenski- i kutno-razlucivu dvo-fotonsku fotoelek-tronsku spektroskopiju (2PPE). Grafen na Ir(111) površini u slabom je medudjelovanjus podlogom [3] i jednako je orijentiran preko cijele površine uzorka. Primjenom 2PPEmetode dobili smo informacije o izlaznom radu uzorka, vezivnim energijama, efektivnimmasama, i vremenima života prva tri stanja zrcalnog potencijala. Vrlo specificna distribu-cija 2PPE intenziteta duž disperzije IPS stanja daje nam informacije o prirodi elektronskihprijelaza u 2PPE eksperimentu.

[1] G. Csányi, et al., Nat. Phys. 1, 42 (2005)

[2] V.M. Silkin, et al., Phys. Rev. B 80, 121408(R) (2009)

[3] I. Pletikosic, et al., Phys. Rev. Lett. 102, 056808 (2009)

107


Istodobno, in situ, mjerenje velicine kristala te vertikalnogi lateralnog rasta faceta pri rastu monokristala bakar

selenida

Jadranko Gladic1, Davorin Lovric1, Zlatko Vucic1

1Institut za fiziku, Bijenicka cesta 46, Zagreb

Tijekom rasta kvaziravnotežnog, kuglastog monokristala bakar selenida modificira-nom Ohachijevom metodom pri konstantnoj temperaturi od oko 800 K (Tm = 1400 K), uzkonstantan dotok atoma bakra i konstantan tlak para selena na površini koegzistiraju (111)facete i zaobljeni dijelovi površine. Primjenom digitalne opticke mikroskopije mjeren je,in situ, promjer rastuceg kristala i promjer facete (uz razlucivost reda mikrometra). Is-todobno metodom digitalne laserske interferometrije, uz niz originalnih unapredjenja, najednoj od faceta (po prvi put na bilo kojem kristalu) izravno je mjeren rast facete u smjeruokomitom na njenu površinu (uz razlucivost reda nanometra).

Ovisnost mjerenih velicina tijekom višednevnog rasta korelirana je s promjenom lo-kalne supersaturacije i usporedjena s modelno predvidjenim ponašanjem.

108


Adsorpcija klastera 4HeN i 4HeN3He na površini cezija

Petar Stipanovic1, Leandra Vranješ Markic1, Ivana Bešlic1, Tea Martinic1

1Prirodoslovno-matematicki fakultet u Splitu

Osobine osnovnog stanja cistih 4HeN i miješanih klastera 4HeN3He, za N≤40, adsor-

biranih na površini cezija, proucene su metodama varijacijskog i difuzijskog Monte Carla.Usporedene su osobine vezanja za dva razlicita He-Cs potencijala. Za najmanje klasterevezanje je jace nego u 2D ili 3D, dok je za N>10 vezanje u 3D jace za oba tipa He-Cspotencijala. Dobiveni su rezultati usporedeni s rezultatima koji su izracunati metodomfunkcionala gustoce. 1,2

Istražene su i strukturne osobine klastera, a posebno formiranje rubnih stanja 3Heduž kontaktne linije kapljice 4He sa supstratom. Tendencija pomicanja atoma 3He premakontaktnoj liniji uocena je vec kod klastera 4He3

3He.

[1] R. Mayol, M. Barranco, E. S. Hernandez, M. Pi and M. Guilleumas, Phys. Rev. Lett. 90, 185301 (2003)

[2] M. Barranco, M. Guilleumas, E. S. Hernandez, R. Mayol, M. Pi, and L. Szybisz, J. Low. Temp. Phys 136,139 (2004)

109


NMR/NQR istraživanja distribucije naboja uRFeAsO1-xFx (R=La, Sm)

Dalibor Paar1

1Fizicki odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu, Bijenicka c. 32, Zagreb

Proucavanja željeznih pnictida dominiraju u podrucju istraživanja supravodljivosti odnjihovog otkrica 2008. godine. Temperature supravodljivog prijelaza tih spojeva su do 55K, što su najviše temperature uz supravodljive kuprate. Sve njih karakterizira antiferomag-netsko uredenje koje prelazi u supravodljivost kada je elektronska gustoca odgovarajuceregulirana njihovim kemijskim sastavom. Nuklearna magnetska rezonancija (NMR) i nuk-learna kvadrupolna rezonancija (NQR) su idealne za proucavanje magnetskih korelacija utim materijalima, jer omogucavaju mjerenje staticke spinske susceptibilnosti kroz Knigh-tov pomak, te dinamicke spinske susceptibilnosti kroz spin-rešetka vrijeme relaksacije. Unašim istraživanjima poucavana je distribucija naboja u željeznim pnictidima pomocu mje-renja 75As NQR, te 139La, 57Fe i 75As NMR. Kod poddopiranih uzraka opažene su dvijeokoline naboja koje koegzistiraju na nanometarskoj skali i ukazuju na lokalno elektronskouredenje u željeznim ravninama. Diskutirana je koegzistencija statickog magnetizma i su-pravodljivosti. Mjerenja su izvedena u Laboratoriju za NMR cvrstog stanja na Fizickomodsjeku PMF-a Sveucilišta u Zagrebu i u NMR laboratoriju Leibnizovog instituta za cvrstostanje u Dresdenu. Financijsku potporu dao je projekt SOLeNeMaR (7. okvirni programEU).

[1] Lang, G; Grafe, H.-J.; Hammerath, F.; Manthey, K.; Paar, Dalibor; Behr, G.; Werner, J.; Hamann- Borrero,J.; Büchner, B. : Probing of the charge distribution in iron pnictides. // Physica. C, Superconductivity. 470 (2010); S454-S455.

[2] Lang, G.; Grafe, H.- J.; Paar, Dalibor; Hammerath, F.; Manthey, K.; Behr, G.; Werner, J.; Buchner, B.: Na-noscale electronic order in iron pnictides. // Physical Review Letters. 104 (2010) , 9; 097001-1-097001-4.

[3] Paar, Dalibor; Grafe, H.-J.; Lang, G.; Hammerath, F.; Manthey, K.; Behr, G.; Werner, J.; Büchner, B.: NMRstudy of the electronic properties of superconducting LaO0.9F0.1FeAs. // Physica. C, Superconductivity. 470(2010) ; S468-S469.

110


Termodinacka svojstva metalnih oksida na visokimtlakovima

Igor Lukacevic1

1Odjel za fiziku, Sveucilište J. J. Strossmayer

Barij oksid (BaO) i stroncij oksid (SrO) su iznimno zanimljivi materijali zbog širokogspektra primjena koje sežu od mikroelektronike, preko katalize do vatrostalne keramike.Zbog tih svojstava postoje mnogobrojni eksperimentalni i teorijski podaci o dinamici re-šetke i termodinamickim svojstvima ova dva oksida. No, dosada ne postoje podaci o timsvojstvima pod utjecajem visokog tlaka.

Naše istraživanje predstavlja pokušaj da na osnovu (perturbacijske) teorije funkcionalagustoce predvidimo ponašanje ovih materijala na visokim tlakovima (do 100 GPa).

Naši rezultati pokazuju da se kod BaO pojavlje anomalno ponašanje koeficijenta to-plinskog širenja u vrlo malenom temperaturnom intervalu (do 10 K) [1]. Nasuprot tome,kod SrO takvo ponašanje se ne pojavljuje. Takoder, naši rezultati ukazuju da su za fazneprijelaze ovih materijala odgovorne nestabilnosti u dinamici rešetke u obliku mekih fonon-skih modova [1,2].

[1] I. Lukacevic, Phys. Status Solidi B 248 (2011) 1

[2] I. Lukacevic, neobjavljeno

111


Istraživanje magnetskih nanocestica za dopiranjemagnezij diborida

Nikolina Novosel1, Damir Pajic1, Mislav Mustapic1, Stipe Galic1, ErnestJurišic1, Emil Babic1, Krešo Zadro1


Magnetske nanocestice predmet su istraživanja kako u fizici cvrstog stanja tako i zna-nosti o materijalima. Pored temeljnih pitanja o magnetskom uredenju u nanometarskimobjektima i ulozi kvantnih efekata na njihovo ponašanje, magnetske nanocestice su zanim-ljive zbog moguce široke primjene: od informacijske tehnologije (magnetsko zapisivanje,..) do biomedicine (ciljana dostava lijekova, hipertermija, ..).

U svrhu proucavanja utjecaja magnetskih nanocestica na supravodljiva svojstva MgB2uspostavljen je laboratorij za sintezu te sintetizirane razlicite vrste nanocestica (boridi –Fe2B, FeCoB, Co2B, NiCoB; feriti – Fe3O4, CoFe2O4, NiFe2O4 i MnFe2O4; . . . ), sa i bezoklopa (SiO2, dekstrin). Sintetizirane su metodom koprecipitacije u otopini metalnih soli.Nakon strukturne napravljena je njihova detaljna magnetska karakterizacija.

Ocekivano, zbog njihove velicine od desetak nanometara, sve cestice pokazuju super-paramagnetsko ponašanje. Na niskim temeperaturama magnetska relaksacija usporava pase krivulje ovisnosti magnetskog momenta o temperaturi razlikuju ako je uzorak hladen umagnetskom polju ili bez njega. Analizirana je ovisnot temperature ukocivanja (TB) o pri-mjenjenom magnetskom polju. Iako jednodomenske, ove nanocestice ispod TB pokazujumagnetsku histerezu koja je kod njih posljedica usporene relaksacije. Mijenjanjem para-metara sinteze nastojalo se dobiti odredene vrijednosti magnetskih parametara prikladneza ocekivani utjecaj na supravodljiva svojstva MgB2 [1].

S istim ciljem pored novosintetiziranih nanocestica anlizirane su i cestice metala Ni,Co i Fe stabilizirane ugljikom te oksida rijetkih zemalja Eu2O3 i Dy2O3.

* Rad u okviru projekta UKF 1B No. 01/07 Fonda ’Jedinstvo uz pomoc znanja’ (UKF)


112


Poboljšanje zapinjanja magnetskih vrtloga u magnezijdiboridu dopiranjem magnetskim nanocesticama nikla

Stipe Galic1, Nikolina Novosel1, Damir Pajic1, Emil Babic1, Krešo Zadro1


U sklopu sustavnog istraživanja utjecaja magnetskih nanocestica (MNC) na supra-vodljiva svojstva MgB2 [1] provedeno je proucavanje ko-dopiranja MgB2 sa MNC niklastabiliziranim ugljikom. Kombiniranjem povoljnih utjecaja ugljika [2] i MNC nikla oce-kivalo se izrazito poboljšanje svojstava MgB2, no za sada je postignuto ograniceno po-boljšanje supravodljivih svojstava. Korištene niklene MNC su kupljene od komercijalnogdobavljaca (NanoAmor Inc., SAD) i provedena je magnetska [3], morfološka i roentgenskaanaliza MNC. Niklena jezgra je kristalna s tankim ugljicnim oklopom, srednjeg ukupnogpromjera od 20 nm.

Proucavane žice MgB2 su dopirane s dvije koncentracije niklenih nanocestica (nomi-nalno, Mg0.99(Ni/C)0.01B2 i Mg0.98(Ni/C)0.02B2, odnosno 1.25 tež.% i 2.5 tež.% respek-tivno), dobivene su postupkom praška u cijevi i sintetizirane su 1 h na 650 u atmosferiargona. Provedena su mjerenja magnetskih i transportnih svojstava uzoraka. Za obje jekoncentracije temperatura supravodljivog prijelaza dopiranog MgB2 snižena. Za uzorakMgB2 dopiran s 1.25 tež.% niklenih MNC uocili smo da je promjena ireverzibilnog poljaBirr(T ) s padom temperature manja nego kod cistog uzorka, što sugerira pojacano za-pinjanje magnetskih vrtloga. Kriticne struje Jc(T,B) za isti uzorak su vece od kriticnihstruja cistog MgB2, konkretnije Jc(20 K,5 T) = 104 Acm−2 i 5.5 · 103 Acm−2, odnosnoJc(5 K,9 T) = 8 ·103 Acm−2 i 2 ·103 Acm−2 za dopirani i nedopirani uzorak respektivno.Dobiveni rezultati su usporedeni s teorijskim modelima kolektivnog zapinjanja magnetskihvrtloga. Predstavljeni rezultati pokazuju da je moguce efikasno poboljšati elektromagnet-ska i transportna svojstva supravodica MgB2 dopiranjem magnetskim nanocesticama.



[2] O.V. Shcherbakova et al, J. Phys: Conf. Ser. 234 (2010) 010238-1–6


113


Glavne osi i stacionarne tocke energije vrtnje krutog tijela

Velimir Labinac1, Marko Jusup2, Branka Milotic1, Tarzan Legovic2

1Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci2Institut “Ruder Boškovic”, Zagreb

Vrtnja krutog tijela je, zasigurno, jedna od najzahtjevnijih tematskih cjelina klasicnemehanike u sveucilišnoj nastavi fizike. Od studenata se traži da povežu znanja iz linearnealgebre, matematicke analize i osnova mehanike te ih primjene na razmatranje vrtnje u la-boratorijskom i sustavu glavnih osi krutog tijela, na racunske operacije s tenzorom tromostiili na vrtnju simetricnog zvrka.

Uobicajeni nacin na koji se glavne osi i glavni momenti tromosti uvode u nastavuklasicne mehanike jest postupak dijagonalizacije tenzora tromosti [1]. Iako efikasan, ovajnacin ne pruža studentima dovoljnu motivaciju i ne daje fizikalni smisao, osim ocitog raz-loga, a taj je jednostavniji racun.

Osmislili smo, zato, alternativni nacin obrade pojmova glavnih osi i glavnih momenatatromosti koji zapocinje pitanjem: oko koje osi moramo zavrtjeti nehomogeno i nesime-tricno kruto tijelo do unaprijed zadane kutne brzine da obavimo najmanji rad [2]. To naspitanje nužno navodi na traženje minimuma kineticke energije vrtnje, odnosno, na traže-nje stacionarnih tocaka i ekstrema iste. Postupak smo ilustrirali na jednostavnom primjeruvrtnje tanke, nesimetricne i nehomogene ploce oko osi koji leži u ravnini ploce. Kine-ticka energija vrtnje ploce dostiže svoj minimum ili maksimum ako se os vrtnje poklapas jednom od glavnih osi ploce, a tada su minimalna i maksimalna energije vrtnje upravorazmjerne glavnim momentima tromosti ploce.

[1] S. T. Thornton and J. B. Marion, Classical Dynamics of Particles and Systems, 5th ed. (Thomson Brooks/Cole,Belmont, CA, 2004).

[2] V. Labinac, M. Jusup and T. Legovic, “Stationary points of rigid body kinetic energy and principal axes ofrotation,” Am. J. Phys. (u recenziji).

114


Spontana emisija u okviru klasicne teorije polja sasamomedudjelovanjem

Josip Brana1, Andrej Mijacank1, Ivana Ivkovic1

1Odjel za fiziku Sveucilišta "J. J. Strossmayera" u Osijeku

Spontana emisija za atom s dva nivoa objašnjena je kao posljedica nelinearnosti inelokalnosti jednadžbi elektrona i elektromagnetskog polja u okviru klasicne teorije poljasa samomedudjelovanjem. Nadena su nestacionarna rješenja za elektron i njegovo vlastitopolje u dipolnoj aproksimaciji. Dobiveni su korektni Einsteinovi koeficijenti i opisan jeproces raspadanja pocetnog stanja. Ukupna izracena energija iznosi upravo hv.

[1] Barut A O and Dowling J P 1987 Phys. Rev. A 36 2550-56

[2] Botric S and Ljolje K 1992 Il Nuovo Cimento 107 51-57

115


Mjerenje snage ultrazvucnog snopa primjenompiroelektricnog efekta

Gordana Žauhar1

1Medicinski fakultet Sveucilišta u Rijeci

Mjerenje ukupne emitirane ultrazvucne snage važno je za procjenu sigurnosti medi-cinskog ultrazvuka. Uobicajena metoda za mjerenje snage ultrazvucnog snopa bazira sena mjerenju sile kojom snop djeluje na savršeno apsorbirajucu ili reflektirajucu površinukoja se nade u snopu i dovoljno je velika da obuhvati cijeli snop. Za tu svrhu koriste setzv. ultrazvucne vage. U ovom radu biti ce prikazana nova alternativna metoda za mjerenjekoja se bazira na piroelektricnom efektu [1]. Za mjerenje se koristi tanka membrana izra-dena od polivinildienfluorida (PVDF) iza koje se nalazi sloj poliuretanske gume koja jakoapsorbira ultrazvuk. Kao posljedica apsorpcije ultrazvuka u poliuretanskoj gumi dolazi doporasta temperature na membrani izradenoj od PVDF-a, što rezultira stvaranjem piroelek-tricnog napona koji se može mjeriti i povezati sa snagom ultrazvucnog snopa. Preliminarnamjerenja pokazala su da nova metoda ima dobru osjetljivost, te da se njome mogu mjeritii vrlo male akusticke snage reda velicine svega nekoliko mW [2].

[1] B.Zeqiri, P.N. Gelat, J. Barrie, C.J. Bickley, A novel Pyroelectric Method of Determining Ultrasonic Tran-sducer Output Power: Device, Concept, Modeling, and Preliminary Studies, IEEE Trans. Ultrason. Ferroelect.Freq. Contr. 54 (2007) 2318-2330.

[2] B.Zeqiri, G. Žauhar, M.Hodnet, J. Barrie, Progress in developing a thermal method for measuring the outputpower of medical ultrasound transducers that exploits the pyroelectric effect, Ultrasonics. 51 (2011) , 4; 420-424

116


Valovi gustoce naboja u nanokristalinicnim tankimfilmovima plave bronce K0.3MoO3

Damir Dominko1, Damir Starecinic1, Krešimir Salamon1, KaticaBiljakovic1, Andrej Tomeljak2, Hanjo Schäfer2, Jure Demšar2, GabrielSocol3, Carmen Ristoscu3, Ion Mihailescu3, Zdravko Siketic4, Ivancica

Bogdanovic-Radovic4, Galja Pletikapic4, Vesna Svetlicic4, Maja Ðekic5,Hasna Šamic5

1Institut za fiziku, Zagreb2Department of Physics and Center for Applied Optics, University of Konstanz, D-78457

Konstanz, Germany3Laser-Surface-Plasma Interactions Laboratory, Lasers Department, National Institutefor Lasers, Plasma and Radiation Physics, PO Box MG-54, Magurele, Ilfov, ROMANIA

4Institut Ruder Boškovi, Bijenicka 54, Zagreb5Prirodoslovno-matematicki fakultet, Zmaja od Bosne 33-35, Sarajevo, Bosna i

Hercegovina

Vremenski razluciva femtosekundna spektroskopija (fsTRS) se posljednjih godina is-kazala kao važna mjerna tehnika za proucavanje pobudenja niskih energija u jako korelira-nim sistemima. Pokazat cemo rezultate primjene fsTRS za utvrdivanje prisutnosti faze valagustoce naboja (VGN) u nanostrukturiranim tankim filmovima pripremljenim pulsnom la-serskom depozicijom VGN sistema plave bronce (K0.3MoO3). Sve ostale primjenjenemjerne tehnike (XRD, transportna mjerenja, TOF-ERDA, AFM i UV-vis spektroskopija)pokazale su samo naznake o postojanju nanokristalinicnih zrna plave bronce, ali nisu sasigurnošcu pokazale postojanje VGN faze unutar tankih filmova.

117


Nuklearne tehnike u nastavi – IAEA TC projekti

Gorjana Jerbic-Zorc1, Damir Bosnar1

1PMF, Fizicki odsjek, Zagreb

Posljednjih godina realizirano je više projekata Medunarodne agencije za atomskuenergiju (IAEA), program tehnicke suradnje (TC), namijenjenih unaprjedenju nastave upodrucju nuklearnih znanosti i primjene nuklearnih metoda:• 2003 – 04 Upgrading Training Laboratory for Nuclear Science (nacionalni projekt,

voditelj prof.dr.sc. Damir Bosnar)• 2005 - 06 Upgrading Training Laboratory for Nuclear Science, Phase II (nacionalni

projekt, voditelj prof.dr.sc. Damir Bosnar)• 2005 - 08 Setting Up of a Demonstration Positron Emission Tomography Model for

Teaching Purposes (nacionalni projekt, voditelj prof.dr.sc. Damir Bosnar)• 2009 -11 Improving Educational and Training Capabilities in Nuclear Science and

Applications (regionalni projekt, koordinator projekta prof.dr.sc. Damir Bosnar)Koristeci financijsku potporu projekata nabavljena je oprema koja se koristi za istra-

živanje i nastavu. Kreirane su laboratorijske vježbe koje upoznaju studente s nuklearnimtehnikama i njihovom primjenom:• Detekcija zracenja• Alfa spektroskopija• Gama spektroskopija sa scintilacijskim detektorima (NaI, CsI)• Gama spektroskopija s HPGe•Mioni – vrijeme života, brzina i angularna distribucija kozmickih miona• Rutherfordovo raspršenje• Comptonovo raspršenje• Pozitronska anihilacija• PET modelRezultati su prezentirani na radionicama održanim u sklopu regionalnog projekta Im-

proving Educational and Training Capabilities in Nuclear Science and Applications.Jednaod radionica održana je u Zagrebu i tom prilikom su sudionicima demonstrirane vježbe.

118


Generalizirane rekurzivne relacije za Fresnelovekoeficijente: Casimirov efekt preko slojevitih medija

Marin-Slobodan Tomaš1

1Rudjer Boškovic Institute, Zagreb, Croatia

Osim korištenjem standardnih rekurzivnih relacija za sukcesivne slojeve, Fresnelovikoeficijenti višeslojnih sistema mogu se racunati i korištenjem generaliziranih rekurzivnihrelacija za grupe slojeva [1-3]. Ova metoda nije široko prepoznata a može se pokazatiprakticnom u nekim slucajevima. U ovom je radu korištenjem generaliziranih rekurzivnihrelacija za Fresnelove koeficijente poopcena teorija Casimirovog efekta medju planarnimobjektima s homogenim interventnim medijem [1,4] na konfiguracije s nehomogenim, op-cenito n-slojnim, interventnim medijem. Teorija korektno reproducira nedavno dobivenerezultate za Casimirovu silu/energiju u jednostavnijim sistemima toga tipa [5,6].

[1] M. S. Tomaš, Phys. Rev. A 66 2002 052103

[2] C. C. Katsidis and D. I. Siapkas, Appl. Opt. 41 2002 3978

[3] M. S. Tomaš, Phys. Rev. A 81 2010 044104

[4] I. E. Dzyaloshinskii, E. M. Lifshitz, and L. P. Pitaevskii, Adv. Phys. 10 1961165

[5] L. P. Teo, Phys. Rev. A 81 2010 032502

[6] F. Kheirandish, M. Soltani and J. Sarabadani, Ann. Phys. 326 2011 657

119


Elektronska struktura cistih i interkaliranihdihalkogenida prijelaznih metala

Ivor Krešic1, Ivo Batistic1, Eduard Tutiš2

1Fizicki odsjek, PMF, Zagreb2Institut za fiziku, Zagreb

Dihalkogenide prijelaznih metala je klasa materijala koja se izražuje eksperimentalnoi teorijski vec nekoliko desetljeca zbog zanimljivih elektronskih struktura koje su u njimaopažene.

U ovom radu, koristeci najmodernije metode proracuna elektronske strukture, najprijesu raspravljena pitanja koja se ticu energije kohezije, anizotropije i ponašanja pod tlakomcistih dihalkogenida. Zatim su izloženi i prvi proracuni elektronske strukture materijalainterkaliranih atomima s magnetskim momentom. Pokazali smo da se eksperimentalneizmjerene vrijednosti magnetskih momenata mogu dobiti samo uzimanjem u obzir jakihlokalnih korelacija u LDA/GGA+U aproksimaciji DFT funkcionala.

Nadalje je istražena i sama priroda dugodosežnog magnetskog uredenja koja je ekpe-rimentalno opažena u ovim spojevima.

[1] UKF project 65/10 , http://frustrated-electrons.ifs.hr

120


Eksperimentalna realizacija umjetnih elektromagnetskihmaterijala na bazi polimera sa dodatkom ZnO i OLC

nanocestica

Ivan Bonic1, Aleksandar Kiricenko1, Vedrana Kralj1, Silvio Hrabar1,Vesna Borjanovic1

1Fakultet elektrotehnike i racunarstva

Apsorpcija elektromagnetske energije bazirana na pretvorbi elektromagnetske ener-gije u toplinu ima raznolike primjene kao što su elektromagnetsko oklapanje, smanjenjemedudjelovanja elektronickih uredaja, potiskivanje parazitnih zracenja i dr. Razvoj zna-nosti o nanomaterijalima i nanotehnologija nam omogucuju da napravimo nove umjetnematerijale sa željenim elektromagnetskim svojstvima. U literaturi se mogu naci materijalibazirani na PDMS (Polydimethylsiloxane) i PU (poly-uretan) kao bazom, koji uz dodataknanocestica imaju povecanu apsorpciju. Nanocestice ZnO i OLC (onion like carbon) po-tencijalni su kandidati za materijale s visokom apsorpcijom koja se postiže vec i uz niskekoncentracije cestica. U ovome radu nacinjeno je preliminarno istraživanje elektromag-netske apsorpcije materijala s dodatkom ZnO i OLC cestica u frekvencijskom podrucju 7do 10 GHz. Za odredivanje svojstava napravljenih materijala korištena je metoda mjerenjapomocu valovoda i vektorskog analizatora mreža. Izmjerena su mikrovalna apsorpcijskasvojstva i kompleksna permitivnost za uzorake s težinskim koncentracijama ZnO i OLCod 10%. Analiza dobivenih rezultata u smislu potencijalne primjene za elektromagnetskeapsorbere je u tijeku.

[1] Carol G. Montgomery. Technique of Microwave Measurements, volume 11 of MIT Radiation LaboratorySeries. McGraw-Hill, New York, 1947.

121


Ispitivanje strukturnih karakteristika MgB2 supravodicadopiranog NiCoB nanocesticama

Ivana Loncarek1, Andelka Tonejc1, Antun Tonejc1, Nikolina Novosel1,Željko Skoko1, Emil Babic1, Krešo Zadro1, Mislav Mustapic1

1Fizicki odsjek, Pririodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Bijenickacesta 32, 10000 Zagreb

Magnezij diborid (MgB2) je supravodic koji se uz razna iznimna svojstva (velika du-ljina koherencije, relativno velike vrijednosti gustoce kriticne struje itd.) [1] odlikuje irelativno visokom temperaturom prijelaza u supravodljivo stanje (39 K) [2], što ga cinijako dobrim kandidatom za široki spektar primjena.

Kako bi se poboljšala elektro-magnetska svojstva tog supravodica isti je dopiran mag-netskim nanocesticama raznih kemijskih sastava pripravljenih metodom kemijske reduk-cije. Buduci da svojstva dopiranog MgB2, osim o kemijskom sastavu, ovise i o morfologiji(tj. obliku i velicini) nanocestica kojima se dopira supravodic, prvi korak u istraživanju jestavljen upravo na strukturnu analizu istih (u ovom slucaju NiCoB nanocestica, buduci sasu one pokazale željena strukturna i magnetska svojstva). Tim je nanocesticama zatim izvr-šeno dopiranje MgB2 supravodica. Za pripremu MgB2/NiCoB uzorka korištena je metodapraha u cijevi (engl. powder in tube method).

NiCoB nanocestice i dopirani MgB2 supravodic su ispitivani metodom rentgenskedifrakcije (engl. XRD), pretražne elektronske mikroskopije (engl. SEM) te energijskedisperzivne mikroskopije (engl. EDS). U SEM modu rada je takoder izvršeno mapiranjeuzorka u svrhu utvrdivanja raspodjele pojedinih kemijskih elemenata koji cine uzorak.

[1] C. Buzea, T. Yamashita, 14 (2001) 115-146

[2] W. Du, Magnesium Diboride (MgB2) Superconductor Research, Nova Publishers (2009) 1-18

122


Korelacije masa i vremena života elementarnih cestica

Tihomir Car1


Uz pretpostavku da je ravnotežno stanje na kvantnom nivou u sustavu trobrida pra-tioca dato sa: ∑F = 0 i L = mvr = αz~ = konstanta (z = a+ b i ∈ C, a ∈ N, b ∈ R),kompleksna ravnina korištena je kao prirodno okruženje kvantizacije. Slijedom date defi-nicije zakretnog momenta impulsa, konstruiran je trodimenzionalni ”vektorski” prostor sakomponentama: x1 = logα(1/τ), x2 = logα (M/me), i x3 = ∆M, gdje je τ vrijeme životacestica (s), M/me je relativna masa cestice u odnosu na masu elektrona i ∆M je defektmase uvjetovan jakošcu interakcije. U konstruiranom prostoru promatrane su Lp-norme:||X || = ∑

Ni=1 (|xi|p)1/p, gdje L1 i L∞ norme omogucavaju uvodenje novih simetrija i racu-

nanje vremena života cestice u ovisnosti o masi i primjenjenoj sili. Definirani L1 prostorcestice primarno razvrstava u oktete (”jedinicna kružnica” prostora je oktaedar). Poznava-nje vektora elektrona e± = (1, 0,±α), uz uvjet D1(e,p) = D∞(e,p) = L1(e)+L1(p) = 24

omogucuje izracunavanje ocekivanog vremena života protona (∼ 1028 s). Vrijeme životaneutrona može se ravnopravno izracunati iz dva uvjeta: D1(e,n) = L1(e)+L1(n) = πx1(n)i/ili (π/2)D1(p,n) = (π/2)D∞(p,n) = L1(p)+L1(n) = 1/

√α sa istim rezultatom τ(n)≈

887.5 s. Definirani prostor takoder omogucuje razlicite geometrijske interpretacije masa ivremena života svih elementarnih cestica samo rotacijama u kompleksnoj ravnini. Jednaod mogucih interpretacija razvrstava cestice relativno prema jakosti elektricne interak-cije (logn/3

αα

2 ) gdje dobivamo: − logα M/me = ϕp1 R(1+α)m/2 logn/3

α α/2, i logα 1/τ =

L1 ·R(1+α)m/2 logn/3α α/2, u datim relacijama ϕ1 = 1.618034 je zlatni rez, dok su vrijed-

nosti koeficjenata: p= (0, 1, 2), R= (1,√

3/2,√

2/2), m= (0,±1,±2,±3,±4,±5,±6)i n = (0,±1,±2,±3).

123


Strukturna i opticka svojstva poroznog silicija na izolatorunastalog jetkanjem istosmjernom i izmjenicnom strujom

Ozren Gamulin1, Maja Balarin1, Mile Ivanda2, Marijan Marciuš2, MarinKosovic1, Kristina Serec1, Svetozar Music2

1Sveucilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zavod za fiziku i biofiziku, Šalata 3, Zagreb2Institut Ruder Boškovic, Bijenicka 54, Zagreb

U ovom radu istraživana su opticka i strukturna svojstva poroznog silicija dobivenogelektrokemijskim jetkanjem silicija na izolatoru. Jetkane su silicijeve plocice sastavljeneod tri sloja. Epitaksijalni sloj je silicij p-tipa debljine (40±1) µm i otpornosti 20 Ωcm,podloga je debljine (460±5) µm i otpornosti 10 Ωcm, a SiO2 izolacijski sloj debljine je1,5 µm±5%. Jetkanje se provodilo u etanolnoj otopini fluorovodicne kiseline u koncen-traciji 1:1 po volumenu pri razlicitim strujama i vremenima jetkanja. Uzorci su analiziranipretražnim elektronskim mikroskopom (SEM), energijskom disperzivnom spektroskopi-jom X-zraka (EDS), optickim mikroskopom te je vizualno promatrana fotoluminiscencija.Uocene su razlike u strukturi kod uzoraka nastalih jetkanjem istosmjernom i izmjenicnomstrujom.

SEM mjerenja uzoraka napravljenih istosmjernom strujom pokazala su da je epitaksi-jalni sloj prekriven pravilnim kružnim udubljenjima razlicitih velicina ciji je sastav premaEDS mjerenjima pretežno SiO2. Kod kraceg vremena jetkanja (30 min) epitaksijalni slojnema izraženu poroznost dok se na rubovima spojenih udubljenja mogu uociti poceci po-rozne strukture. Kod dužeg jetkanja (60 min) pojavljuje se porozna struktura i u epitak-sijalnom sloju. Porijeklo fotoluminiscencije kod uzoraka jetkanih istosmjernom strujompripisano je SiO2 u uocenim udubljenjima[1].

Porozni silicij jetkan izmjenicnom strujom[2] ima drugaciju strukturu. Na slikamadobivenim SEM-om vide se brojne pukotine u epitaksijalnom sloju, a prema rubu jetkanepovršine nastaju otoci poroznog epitaksijalnog sloja. Izgled pora na tim otocima mijenjase u ovisnosti o struji i vremenu jetkanja. Podrucje u kojem nastaju otoci pokazuje izra-zitu fotoluminiscenciju. Izmedu otoka i unutar pukotina može se uociti pocetak nastankapaucinaste porozne strukture.

[1] A. Wellner, R.E. Palmer, J.G. Zheng, C.J. Kiely, K.W. Kolasinski, J. Appl. Phys, 91 (2002) 3294-3298.

[2] M.B.H. Breese, S. Azimi, Y.S. Ow, D. Mangaiyarkarasi, T.K. Chan, S. Jiao, Z.Y. Dang, D.J. Blackwood,Electrochem. Solid St., 13 (2010) H271-H273.

124


Interakcija lipozoma s malim molekulama

Dubravka Krilov1, Jasminka Brnjas-Kraljevic1, Marin Kosovic1, KristinaSerec1

1Sveucilište u Zagrebu Medicinski fakultet

Lipozomi pripremljeni od smjese fosfatidil kolina, sfingomijelina i kolesterola su pos-lužili kao model cestice lipoproteina. Proucavali smo interakciju lipozoma s molekulamanikotina i alfa tokoferola.

Analizom IR spektara cistih lipozoma i lipozoma s dodanim vanjskim molekulama,nadeno je da se oba tipa molekula ugraduju u lipidni dvosloj. Nikotin nema utjecaja navibracije metilnih i metilenskih grupa u lipozomima, dok se utjecaj alfa tokoferola vidi upovecanom udjelu vibracija metilnih grupa iz ugradene molekule. Promjene strukture, po-ložaja i intenziteta vrpci koje potjecu od vibracija u fosfatnoj grupi i kolinskoj glavi lipidavece su u uzorcima s alfa tokoferolom nego s nikotinom. Vrpce koje potjecu od vibracijalanca i deformacijskih vibracija grupa u lancu takoder se mijenjaju zbog ugradnje dodanihmolekula, ali na razliciti nacin. Zbog svog dugog lanca, ugradeni alfa tokoferol uzrokujevece razmicanje lipidnih lanaca, uglavnom smanjujuci vibracije dvostrukih veza u lancu ipovecavajuci vibracije jednostrukih veza i grupa u lancu. Slicno je i djelovanje nikotina,ali slabije izraženo, pogotovo na vibracije kraja lanca. Molekula alfa tokoferola je znatnoduža nego molekula nikotina pa zato unosi vecu promjenu u dinamiku lipidnih lanaca.Može se zakljuciti da se obje molekule ugraduju unutar lipidnog sloja, ali ostajuci u blizinipolarnog dijela fosfolipida. Smještaj nikotina u površinskom lipidnom sloju lipoproteinaje ranije predložen na temelju proucavanja ugradnje nikotina u cesticu lipoproteina velikegustoce [1].

Višegodišnje proucavanje blage oksidacije lipoproteina potaknute malim kolicinamametala, pokazalo je prooksidativno djelovanje alfa tokoferola u lancu lipid peroksidacije[2]. Zbog toga smo odlucili prouciti oksidaciju lipozoma i utjecaj alfa tokoferola na br-zinu oksidacije, upotrebom elektronske paramagnetske rezonancije. Primjenom odredenihspinskih proba moguce je spektroskopski pratiti potrošnju kisika i porast broja radikala,kao parametre oksidacije. Dosadašnji rezultati pokazuju da su lipozomi znatno otpornijiprema oksidaciji od lipoproteina kao i da se oksidacija odvija brže u uzorcima s doda-nim alfa tokoferolom. Ova saznanja bi mogla biti korisna u razjašnjenju uloge proteinskekomponente u mehanizmu oksidacije lipoproteina.

[1] D. Krilov, M. Kosovic, M. Balarin, O. Gamulin and J. Brnjas-Kraljevic, Croat. Chem. Acta 83 (2010) 387

[2] D. Krilov, N. Stojanovic and J.N. Herak, Chem Phys Lipids 129 (2004) 75

125


Novi doprinosi teoriji optickih spektara dvoatomskihmolekula

Robert Beuc1, Mladen Movre1, Goran Gatalica1

1Institut za fiziku, Bijenicka 46, Zagreb

Razraden je puni kvantno mehanicki postupak racunanja emisijskih i apsorpcijskihspektara dvoatomskih molekula na visokim temperaturama, zasnovan na metodi Hamil-tonijana na Fourierovoj rešetci [1]. Na jednak nacin tretirani su diskretni i kontinuiranidoprinosi spektru, koji su posljedica prijelaza medu vezanim, slobodnim i kvazi-vezanimstanjima dvoatomske molekule. Osim punog kvantnog postupka, razvijena je i aprok-simativna metoda simulacije spektra, koja zahvaljujuci nekim poluklasicnim dijelovima,omogucava vremenski efikasan algoritam, pogodan za primjenu u spektroskopskoj anali-tici. Dobiveni teorijski rezultati testirani su usporedbom sa eksperimentalnim spektrimakalijeve molekule [2]. Ustanovljeno je da naš teorijski pristup daje mnogo bolje rezultateod recentnih istraživanja drugih autora [3].

[1] V. Kokoouline et al, Phys. Rev. A 62, 0022504 (2000)

[2] C.Vadla et al, Eur.Phys.J.D37,37(2006)

[3] F. Talbi et al, Eur.Phys.J.D 50,141–151(2008)

126


Proucavanje kemijskih efekata visokorazlucivom PIXEspektroskopijom

Iva Božicevic1, Stjepko Fazinic1, Milko Jakšic1, Luka Mandic2, TonciTadic1

1Institut Ruder Boškovic, Bijenicka 54, 10000 Zagreb2Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Omladinska 14, 51000 Rijeka

Ionima inducirana emisija X-zracenja (PIXE – Particle Induced X-ray Emission) segodinama koristi kao rutinska metoda za dobivanje informacija o elementalnom sastavumaterijala. Upotrebom visoko razlucivih kristalnih spektrometara X-zracenja baziranihna disperziji po valnim duljinama moguce je istraživati finu strukturu karakteristicnog X-zracenja (promjene energije, intenziteta, širenje linija i nastanak satelitskih linija). Siste-matske eksperimentalne studije su pokazale da se valno – disperzivni spektrometri mogukoristiti za kemijsku specijaciju spojeva nekih elemenata poput 3d tranzicijskih metala.

Poster daje pregled eksperimentalnog postava za visokorazlucivu PIXE spektrosko-piju, rezultate mjerenja utjecaja kemijskog okoliša na finu strukturu karakteristicnog X-zracenja 3d prijelaznih elemenata, opis numerickog programa XTRACE koji omogucujesimulaciju i izracun instrumentalne funkcije, prostornih kuteva te utjecaj faktora poput ge-ometrije, vrste kristala, apsorpcije i minijaturizacije na rezoluciju i geometrijske aberacijedetektorskog sustava [4, 5].

Na osnovi iskustava u prijašnjim mjerenjima kemijskih efekata 3d elemenata i na te-melju optimizacije pomocu programa XTRACE, konstruiran je minijaturni valno – dis-perzivni spektrometar X-zracenja. U kombinaciji s protonskom mikroprobom i pozicijskiosjetljivim detektorom s dobrom prostornom rezolucijom, ocekuje se primjena sustava zaanalizu spektara X-zracenja u posebnim slucajevima: u podrucju oko 2.3 keV gdje do-lazi do preklapanja spektralnih linija olova, sumpora, žive i zlata te u kemijskoj specijacijispojeva.

[1] S. Fazinic, M. Jakšic, L. Mandic, J. Dobrinic, Phys. Rev. A 74 (2006) 062501

[2] L. Mandic, S. Fazinic, M. Jakšic, Phys Rev. A 80 (2009) 042519

[3] S. Fazinic, L. Mandic, M. Kavcic, I. Božicevic, Spectrochim. Acta, Part B, u postupku objave

[4] T. Tadic, M. Jakšic, I. Božicevic, X ray Spectrom. 38, 222 (2009)

[5] T. Tadic, M. Jakšic, I. Božicevic, X ray Spectrom. 40, 147 (2011)

127


Istraživanje meduspoja Si/SiO2 molekulskom dinamikoms reaktivnim poljem sila

Goran Kovacevic1, Branko Pivac1


Kvaliteta meduspoja poluvodic/dielektrik je odavno istraživan, no još uvjek nepot-puno istražen problem. Kako je to jedan od kljucnih elemenata koji odreduju kvalitetuMOS strukture sasvim je razumljiva izuzetna važnost ovog problema u modernoj mikro-elektronici pa poslijedicno i izuzetan napor koji se ugalao i dalje kontinuirano ulaže unjegovo potpuno razumijevanje. Nadalje eksplozivnim razvojem nanotehnologije ovaj pro-blem postaje još važniji i kompleksniji, a njegovo razumijevanje još zahtjevnije. U našempristupu simuliralii smo termicku obradu meduspoja Si/SiO2 molekulskom dinamikom,korištenjem reaxFFSiO polja. Dobiveni rezultati nam omogucavaju analizu relaksiranestrukture meduspoja poluvodic/dielektrik.

128


Elektricna karakterizacija Si-SiO2 struktura

Ivana Capan1, Branko Pivac1


U ovom radu cemo prikazati koje su mogucnosti tranzijentne spektroskopije dubokihnivoa u proucavanju Si-SiO2 struktura. Suprotno uobicajenoj primjeni (77 - 300 K), tem-peraturni interval se mora smanjiti. S ciljem uklanjanja mogucih pogreški zbog promjene-pomaka kapaciteta te "zapinjanja" Fermijevog nivoa, kapacitivno-naponska (C-V) karakte-rizacija na razlicitim temperaturama je nužna. Pri proucavanju Si-SiO2 struktura detektiranje nivo na 0.36 eV ispod dna vodljive vrpce. Taj nivo je pridružen Pb-centru [1].

[1] I. Capan, B.Pivac, and R. Slunjski,physica status solidi (c) 8 (2011) 816.

129


Model za procjenu pouzdanosti dielektricnog sloja umodernim MOS tranzistorima

Željka Milanovic1, Tihomir Betti2, Ivan Marasovic2, Ivan Zulim2, BrankoPivac3

1Tehnicki fakultet, Rijeka2Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

3Institut "Ruder Boškovic", Zagreb

U modernim MOS unipolarnim tranzistorima izradenim postupcima visoke integra-cije, znacajno je smanjena ekvivalentna debljina oksidnog sloja. Za pouzdan rad uredaja,ne smije se dogoditi proboj tog tankog dielektricnog sloja ni u uvjetima izloženosti ja-kim elektricnim poljima kroz duži vremenski period. Pouzdanost dielektrika upravljackeelektrode tranzistora postaje posebno važna u uvjetima kad se zbog ogranicenja potrošnjeuredaja nastoji smanjiti radni napon i povecati struja. U ovom radu analizirana je po-java proboja tankog dielektricnog sloja primjenom modela dinamicke perkolacije. Modeluzima u obzir nehomogenu raspodjelu elektricnog polja koja rezultira pojavom lokalnihdefekata, odnosno nastankom vodljivih elemenata u dielektricnoj matrici. To su mjestana kojima se javljaju visoki iznosi lokalnih elektricnih polja koja utjecu na daljnje širenjedefekata. Racunalnim Monte Carlo simulacijama analizirano je širenje defekata i njihovopovezivanje te pojava proboja dielektricnog filma.

[1] A fractal model of dielectric breakdown and prebreakdown in solid dielectrics, J. Appl. Phys. 60 (1986) 5

[2] A Percolation Approach to Dielectric Breakdown Statistics, Jpn. J. Appl. Phys. 36 (1997)

[3] A percolation based dielectric breakdown model with randomic changes in the dielectric constant, Phys. A305 (2002) 3-4

[4] Accurate model for time-dependent dielectric breakdown of high-k metal gate stacks, 2009 IEEE Internati-onal Reliability Physiys Symposium

130


Struktura, opticke i elektricne osobine dopiranih ZnOtankih filmova pripravljenih magnetronskim

rasprašenjem

Nikola Radic1, Maja Buljan1, Pavo Dubcek1, Marko Jercinovic1, IvaBogdanovic-Radovic1, Jordi Sancho Parramon1, Jovica Ivkov2, Sigrid

Bernstorff3

1Institut „Ruder Boškovic“, Bijenicka cesta 54, 10000 Zagreb, Hrvatska2Institut za fiziku, Bijenicka cersta 46, 10000 Zagreb, Hrvatska

3Sincrotrone Trieste, SS 14 km163.5, 34012 Basovizza, Italy

Dopirani ZnO je materijal kojim se nastoji zamijeniti skupi ITO kao prozirni vodljivioksidni sloj u planarnim OLED displayima, displayima sa tekucim kristalima, te solar-nim celijama. Metodom magnetronskog rasprašenja sa cistim argonom ili smjesom ar-gon+kisik pripravljeni su oko 200 nm debeli slojevi cistog ZnO materijala na razlicitimpodlogama (mono-Si, safir, taljeni kvarc, staklo) držanim na sobnoj ili povišenoj (300degC) temperaturi. Slojevi ZnO dopirani aluminijem ili srebrom pripravljeni su kodepozi-cijom pri istim uvjetima. Struktura pripravljenih slojeva ispitana je rentgenskom difrakci-jom odnosno raspršenjem X-zraka pod malim kutem, a topografija je odredena mikroskop-skim (AFM, SEM) metodama. Kemijski sastav dopiranih slojeva odreden je nuklearnommikroanalizom (RBS). Opticka karakterizacija provedena je mjerenjem transmisije i foto-luminiscencije, a opticke konstante odredene su metodom spektroskopske elipsometrije.Konacno, elektricna vodljivost izmjerena je u van der Pauw geometriji. Preliminarni re-zultati poslužiti ce za optimalizaciju parametara depozicije dopiranih ZnO slojeva.

131


Potraga za νµ↔ ντ oscilacijama pomocu eksperimentaOPERA

Krešimir Jakovcic1, Budimir Klicek1, Ante Ljubicic1, Mario Stipcevic1

1Institut Ruder Boškovic, Zagreb

Neutrinske oscilacije su pojave u kojima neutrino neke vrste (νe, νµ ili ντ) tijekomsvog puta od mjesta nastanka do mjesta gdje ga se detektira promijeni vrstu. EksperimentOPERA (Oscillation Project with Emulsion Tracking Apparatus) je osmišljen s namjeromda se po prvi puta izravno istraže νµ↔ ντ oscilacije opažanjem pojave ντ u snopu koji po-cetno sadrži samo νµ. Izvor neutrinskog snopa nalazi se u CERN-u (Švicarska), a detektorOPERA je udaljen 730 km od izvora i smješten je u podzemnom laboratoriju Gran Sassou Italiji. Opažanje pojave ντ temelji se na detekciji raspada τ leptona koji bi nastao inte-rakcijom ντ u detektoru. Takvi dogadaji mogu se identificirati putem njihove specificnetopologije koja se može utvrditi analizom tragova cestica zabilježenih u emulzijskim fil-movima postavljenim u detektoru. Eksperiment je 2008. godine zapoceo s prikupljanjempodataka koje je još uvijek u tijeku. Dosadašnjom analizom podataka pronaden je jedandogadaj koji se smatra kandidatom za ντ dogadaj što daje 2.01 σ statisticku signifikantnostda su opažene νµ↔ ντ oscilacije.

[1] R. Acquafredda et al., New J. Phys. 8 (2006) 303

[2] R. Acquafredda et al., JINST 4 (2009) P04018

[3] N. Agafonova et al., JINST 4 (2009) P06020

[4] N. Agafonova et al., Phys. Lett. B 691 (2010) 138

[5] N. Agafonova et al., New J. Phys. 13 (2011) 053051

132


Algoritam maksimalne entropije i vremenska evolucijazatvorenih makroskopskih sustava s Hamiltonovom

dinamikom

Domagoj Kuic1, Paško Županovic1, Davor Juretic1

1Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Splitu

Algoritam maksimalne entropije i teorija informacije relevantni su za vremensku evo-luciju makroskopskih sustava promatranu kao problem nepotpune informacije. Primje-njujuci algoritam maksimalne entropije [1, 2] na predikciju vremenske evolucije zatvore-nih sustava s Hamiltonovom dinamikom detaljno smo razmotrili dva razlicita pristupa [3].Oba pristupa su zasnovana na Liouvilleovoj jednadžbi za uvjetnu distribuciju vjerojatnosti,definiranu za skup mikrostanja koji je pridružen skupu putanja odredenih Hamiltonovimjednadžbama. Uz korištenje Shannonovog [4] koncepta uvjetne informacijske entropije,algoritam maksimalne entropije daje predikciju vremenske evolucije sustava konzistentnus Liouvilleovom jednadžbom za uvjetnu distribuciju vjerojatnosti. U prvom pristupu pre-dikcija vremenske evolucije je u potpunosti konzistentna s opisanim mikroskopskim ogra-nicenjem u faznom prostoru. U drugom pristupu razmatrali smo nepotpunost informacije omikroskopskoj dinamici sustava, na nacin koji je konzistentan s Jaynesovom formulacijomprediktivne statisticke mehanike i konceptom makroskopske reproducibilnosti za vremen-ski ovisne procese [5]. Maksimizacija uvjetne informacijske entropije uz Liouvilleovujednadžbu uvedenu kao makroskopsko ogranicenje, odnosno prosjek po faznom prostoru,vodi do gubitka korelacije izmedu pocetnih putanja i konacnih mikrostanja. Informacijskaentropija je teorijska gornja granica za uvjetnu informacijsku entropiju koja se dosiže je-dino uz potpuni gubitak korelacije. U drugom pristupu, maksimizacija uvjetne informacij-ske entropije ekvivalentna je opisanom gubitku korelacije i vodi do odgovarajuceg gubitkainformacije o mogucim mikrostanjima sustava. U skladu s izvornom idejom Jaynesa [2]ireverzibilnost je posljedica postupnog gubitka informacije o stanju sustava, što se danasrazmatra kao moguci temeljni princip iza drugog zakona termodinamike [6, 7].

[1] Jaynes, E.T.: Information Theory and Statistical Mechanics. Phys. Rev. 106, 620-630 (1957)

[2] Jaynes, E.T.: Information Theory and Statistical Mechanics. II. Phys. Rev. 108, 171-190 (1957)

[3] Kuic, D., Županovic, P., Juretic D.: Macroscopic time evolution and MaxEnt inference for closed systemswith Hamiltonian dynamics. Submitted to Found. Phys.

[4] Shannon C.E., Weaver, W.: The Mathematical Theory of Communication. University of Illinois Press, Ur-bana (1949)

[5] Jaynes, E.T.: The Minimum Entropy Production Principle. Ann. Rev. Phys. Chem. 31, 579-601 (1980)

[6] Duncan, T.L., Semura, J.S.: The Deep Physics Behind the Second Law: Information and Energy As Indepen-dent Forms of Bookkeeping. Entropy 6, 21-29 (2004)

[7] Duncan, T.L., Semura, J.S.: Information Loss as a Foundational Principle for the Second Law of Thermodyna-mics. Found. Phys. 37, 1767-1773 (2007)

133


Nukleacija i rast antiferomagnetske domene TbB6

Ivica Aviani1, Mehdi Amara2, Rose-Marie Galéra2

1Institut za fiziku, Zagreb, Hrvatska2Institut Néel, CNRS i Sveucilište Joseph-Fourier, Grenoble, Francuska

Antiferomagnetsko stanje kubicnog TbB6, ispod temperature prijelaza TN = 21 K i umagnetskim poljima do 6 T, istraživano je na monokristalu pomocu magnetske susceptibil-nosti, magnetostrikcije i difrakcije x-zraka. Magnetska susceptibilnost i magnetostrikcijapokazuju tetragonalnu simetriju antiferomagnetske faze [1]. U njoj nastaju staticki pomaciatoma u obliku valova, kao kompromis medudjelovanja izmjene i elasticnih sila [2]. Pos-toje tri ekvivalentne domene koje nastaju uz tetragonalnu deformaciju jedinicne celije dužjedne od triju glavnih osi kubicnog kristala. U magnetskom polju domene poprimaju raz-licite energije. To omogucuje da primjenom magnetskog polja duž jedne od glavnih osiodaberemo domenu s najmanjom energijom cime kristal postaje jednodomenski. Potrebnajakost polja ovisi o temperaturi što daje liniju selekcije domena u magnetskom faznomdijagramu. Naglom promjenom smjera polja u drugu os zapocinje nukleacija i rast drugedomene. Brzina ovog procesa ovisi o jakosti polja i o temperaturi. U ovom radu istražu-jemo dinamiku rasta antiferomagnetske domene promatranjem vremenske promjene mag-netostrikcije. Prikazani su rezultati mjerenja magnetostrikcije kao funkcije vremena nakonnagle promjene smjera magnetskog polja, za razne jakosti polja i temperature. Diskutiranje oblik linije selekcije domene u magnetskom faznom dijagramu i vremenska ovisnostmagnetostrikcije.

[1] R. M. Galéra, M. Amara, I. Aviani, F. Givord, F. Zontone, and S. Kunii, Phys. Stat. Sol. (c) 3 (2006) 3184

[2] M. Amara, R.-M. Galéra, I. Aviani, and F. Givord, Phys. Rev. B 82 (2010) 214414

134


Fotofizikalni i fotokemijski procesi u porfirinima

Ivana Jelovica Badovinac1, Nada Orlic1

1Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci

Porfirini su organske heterociklicke molekule koje imaju veliki interdisciplinarni zna-caj i predmet su intenzivnih spektroskopskih i strukturnih istraživanja. Ovi aromatski pr-stenovi su medju najinteresantnijim fotoaktivnim molekulama u biologiji. Kao sastavnidio proteina imaju važnu ulogu u raznim biološkim procesima, djeluju kao katalizatori,prijenosnici kisika, komponente su molekulskih elektronickih naprava, a u medicini suprikladni za tretmane u fotodinamickoj terapiji tumora, porfirijama, malariji, te kao antitu-morski lijekovi. Široko su rasprostranjeni u prirodi te se nazivaju pigmenti života.

Prijelazna apsorpcijska spektroskopija daje i spektralne i dinamicke informacije o po-budjenim elektronskim stanjima molekula i jedna je od najpouzdanijih vremenski razluci-vih tehnika, a predstavlja i dobru alternativu vremenski razlucivoj fluorescenciji.

Relaksacijska dinamika protoporfirina IX i hemina proucavana je u femtosekundnojvremenskoj domeni, fotopobudjenjem u Soret liniju femtosekundnim laserskim pulsevima.Cilj rada je ostvarenje dubljeg uvida u brze/ultrabrze procese koji se odvijaju u spomenu-tim molekulama. Protoporfirin IX zauzima posebno mjesto medju porfirinskim sustavimabuduci da upravo on predstavlja osnovnu strukturu velike grupe prirodnih tetrapirola od-govornih za vitalne funkcije aerobnih organizama, a usporedba njegove relaksacijske dina-mike sa onom odgovarajuceg metaloporfirina omogucit ce bolje poznavanje svojstava tihmolekula, a time i olakšati daljnja istraživanja odgovarajucih proteina. Provedena istraži-vanja nadovezuju se na rezultate navedene u literaturi.

[1] I. Jelovica, L. Moroni, C. Gellini, P. R. Salvi, N. Orlic, J. Phys. Chem. A, 109 (2005) 9935

[2] A. Marcelli, P. Foggi, L. Moroni, C. Gellini, P.R. Salvi, I. Jelovica Badovinac, J. Phys. Chem. A, 111 (2007)2276

[3] A. Marcelli, P. Foggi, L. Moroni, C. Gellini, P.R. Salvi, J. Phys. Chem. A, 112 (2008) 1864

135


Kinetika enzima i nacelo najbržeg nastajanja entropije

Andrej Dobovišek 1, Paško Županovic2, Milan Brumen1, Željana BonacicLošic2, Domagoj Kuic2, Davor Juretic2

1Univerza v Mariboru, Fakulteta za naravoslovje in matematiko, Koroška cesta 160Sl-2000 Maribor Slovenija

Medicinska fakulteta, Slomškov trg 15, SI-2000 Maribor, Slovenija2Sveucilište u Splitu Prirodoslovno-matematicki fakultet, Teslina 12 21000 Split

Pokazano je da postoji maksimum najbržeg nastajanja entropije [1,2] kao funkcije ki-neticke konstante u bilo kojem prijelazu bioloških makromolekula poput enzima izmedufunkcionalno važnih stanja. Ovom se metodom provjerila pretpostavka da je biološka evo-lucija enzima popracena s povecanjem brzine nastajanja entropije u unutarnjem prijelazu,te da se porast brzine nastajanja entropije može uzeti kao mjera evolucije enzima. Stanjenajbržeg nastajanja entropije tada odgovara konacnoj fazi u evoluciji enzima. Analizi-ran je unutarnji prijelaz u enzimatskoj povratnoj reakciji, ES↔ EP, koristeci Michaelis-Mentenovu shemu. Nadeno je dobro slaganje izmedu eksperimentalno odredenih kinetic-kih konstanti za tri vrste β-Lactamaze [3] i njihovih optimalnih vrijednosti racunatih po-mocu nacela najbržeg nastajanja entropije [4]. Optimiziranje kinetickih konstanti pomocunacela najbržeg nastajanja entropije [5,6] je bitno drukciji pristup problemu evolucije en-zima od nacela najveceg metabolickog fluksa [7-9] ili od nacela najsporijeg nastajanjaentropije [10], koji se takoder predlažu kao moguce mjere evolucije enzima.

[1] R.C. Dewar, Information theory explanation of the fluctuation theorem, maximum entropy production andself-organized criticality in non-equilibrium stationary states, J. Phys. A: Math. Gen. 36 (2003) 631

[2] L.M. Martyushev and V.D. Seleznev, Maximum entropy production principle in physics, chemistry and bi-ology, Phys. Rep. 426 (2006) 1

[3] H. Christensen, M.T. Martin and G. Waley, -lactamases as fully efficient enzymes. Determination of all therate constants in the acyl-enzyme mechanism, Biochem. J. 266 (1990) 853

[4] A. Dobovišek, P. Županovic, M. Brumen; Ž. Bonacic-Lošic, D. Kuic, D. Juretic, Enzyme kinetics and themaximum entropy production principle, Biophysical Chemistry, 154 (2011) 49

[5] D. Juretic and P. Županovic, Photosynthetic models with maximum entropy production in irreversible chargetransfer steps, J. Comp. Biol. Chem.27 (2003) 541

[6] R.C. Dewar, D. Juretic and P. Županovic, The functional design of the rotary enzyme ATP synthase is consis-tent with maximum entropy production, Chem. Phys. Lett. 430 (2006) 177

[7] J.J. Burbaum, R.T. Raines, W.J. Albery and J.R. Knowles, Evolutionary optimization of the catalytic effecti-veness of an enzyme, Biochemistry 28 (1989) 9293

[8] R. Heinrich and E. Hoffmann, Kinetic parameters of enzymatic reactions in states of maximal activity; anevolutionary approach, J. Theor. Biol. 151 (1991) 249

[9] G. Pettersson, Effect of evolution on the kinetic properties of enzymes, Eur. J. Biochem. 184 (1989) 561

[10] J.W. Stucki, The optimal efficiency and the economic degrees of coupling of oxidative phosphorylation, Eur.J. Biochem. 109 (1980) 269

136


Laserska ablacija za rast tankih filmova germanija

Pavo Dubcek1, Branko Pivac1, Slobodan Miloševic2, Nikša Krstulovic2,Zlatko Kregar2, Sigrid Bernstorff3

1Institut Ruder Boškovic, Zagreb2Institut za Fiziku, Zagreb

3Sincrotrone Trieste, Trst, Italija

Laserska ablacija kratkim pulsevima postala je pouzdana metoda rasta tankih slojevadobro kontroliranih svojstava. Primjenjena je za rast tankih filmova germanija, poluvodicapresudnog za razvoj elektronike u ranim danima, ali materijala koji ce potencijalno igrativažnu ulogu u buducnosti, ukoliko dode do pune kontrole efekata kvantnog ogranicavanja.U ovom istraživanje koristeni su 4ns pulsevi, deponirani film proucavan je raspršenjemrendgenskih zraka pod malim kutem (SAXS), te mikroskopom atomskih sila (AFM). Na-glasak je na utjecaju radnog plina: korišteni su helij, argon i vakuum. Pokazalo se davelicinu nanocestica, kao i širinu distribucije po velicini možemo u odredenom rasponukontrolirati odairom radnog plina. Slaganje rezultata dobijenih dvima metodama je dobro,a razlike se mogu pripisati razlicitim dimenzijama probe.

137


Istraživanje polimernih elektrolita za punjivenanostrukturirane galvanske Zn baterije putem in situ

SAXS/DSC/WAXD mjerenja

Krunoslav Juraic1, Aleksandra Turkovic1, Pavo Dubcek1, BožidarEtlinger1, Sigrid Bernstorff1

1Institut Ruder Boškovic, P.O. Box 180, HR-10002 Zagreb, Hrvatska2Sincrotrone Trieste, ss. 14, km 163,5 Basovizza, 34012 Trieste, Italy

Eksperimenti raspršenja X-zraka pod malim kutom (SAXS) prikladni su za odredi-vanje mikrostrukture nanokompozitnih polimernih elektrolita. Elektrolit polietilen oksid(PEO) je jedan od vrlo intenzivno proucavanih sustava zbog relativno nisko tališta, sposob-nosti da se u njegovu strukturu ugraduju razlicite metalne soli u širokom rasponu koncen-tracija te da djeluju kao vezivo za druge faze. Cilj ovog istraživanja je prouciti morfologijui kinetiku kristalizacije u ovisnosti o temperaturi za polimernih elektrolit (PEO)8ZnCl2 ko-risteci kombinaciju DSC, SAXS i WAXD tehnika u temperaturnom rasponu od 20C do100C.

Namjera je poboljšati elektricnu vodljivost elektrolita polimera (PEO)8ZnCl2 uvode-njem nano-cestica TiO2, ZnO, Al2O3, MgO2 i V2O5. Alternativni pristup je medulancanopovezivanjem putem izlaganja polimera visoko-energetskom zracenju. Buduci da je po-limer spoj amorfnog i kristalnog dijela i da je za vodljivost odgovoran amorfni dio, obaspomenuta pristupa su usmjerena prema inhibiciji kristalne faze u polimernoj matrici.

SAXS/DSC/WAXD mjerenja su provedena kako bi se odredile i razjasnile kristalo-grafske promjene nano-zrna kroz superionski fazni prijelaz polimernih elektrolita. To cenam omoguciti da dobijemo uvid u mikroskopski mehanizam ionskih prijelaza u nanokom-pozitnim polimernim elektrolitima. To postaje još važnije sada, kada je opažen transportnaboja i visoka vodljivost u kristalnoj morfologiji PEO polimernih elektrolita , te objašnjen„hopping“ mehanizmom iona kroz slobodna kristalografski dopuštena mjesta.

Sinhrotronsko zracenje visokog intenziteta presudno je za uspjeh eksperimenta, i nužnoza dobivanja informacija o detaljima pozicioniranja nanocestica uvedenih u polime. Rela-tivno niski kontrast zahtijeva korištenje kolimirane zrake, kao što je na SAXS liniji sinhro-trona Elettra.

138


0.2 II. dio

GIXRD analiza tankih filmova amorfno-nanokristalnogsilicija

Krunoslav Juraic1, Davor Gracin1, Igor Ðerd1, Andrea Lausi2, MiranCeh3, Davor Balzar4, Krunoslav Juraic2

1Institut Ruder Boškovic, Bijenicka c. 54, 10000 Zagreb, Hrvatska2Sincrotrone Trieste, Strada Statale 14, km 163.5, 34012 Basovizza (TS), Italy

3Jožef Stefan Institute, Jamova 39, 1000 Ljubljana, Slovenia4University of Denver, 2112 E Wesley Ave, Denver, CO 80208 USA

Amorfno-nanokristalni silicij u obliku tankih filmova je potencijalno interesantan ma-terijal za primjenu u fotonaponskoj pretvorbi u solarnim celijama nove generacije. Dobraopticka svojstva su posljedica strukture na nanometarskoj skali: uredenih domena kristal-nog silicija nanonematarskih dimenzija uronjenih u matricu amorfnog silicija.

Tanki filmovi amorfno-nanokristalnog silicija sa vodikom (a-nc-Si:H) debljina 50-300nm su pripravljeni metodom PECVD (eng. Plasma Enhanced Chemical Vapor Deposition)koristeci kao radni plin smjesu silana i vodika. Uzorci amorfno-nanokristalnog slicija supripremljeni na staklenoj podlozi na kojoj je predhodno nanesen sloj amorfnog silicija savodikom (a-Si:H).

Struktura a-nc-Si:H je istraživana koristeci metodu raspršenja X-zraka pod malim ku-tom (eng. Grazing Incidence X-ray Diffraction - GIXRD). GIXRD eksperiment je naprav-ljen na MCX (Materials Characterisation by X-ray diffraction)eksperimentalnoj liniji sin-hrotrona Elettra koristeci X-zracenje energije 8 keV. Intenzitet raspršenog zracenja snim-ljen je za nekoliko razlicitih vrijednosti upadnog kuta, pocevši od kriticnog kuta potpunevanjske refleksije za silicij,te povecavajuci upadni kut u malim koracima. Na taj nacin sapromjenom upadnog kuta dobivena je informacija o strukturi sloja na razlicitim udaljenos-tima od površine uzorka.

Na dobivenim difraktogramima isticu se Braggovi difrakcijski maksimumi karakte-risticni za kristalni silicij (c-Si) superponirani na široke maksimume karakteristicne zaamorfni silicij.

Analizom profila difrakcijskih maksimua kristalnog silicija dobivene su informacijeo raspodjeli velicine uredenih nanokristalnih domena, volumni udjeli amorfne i kristalnefaze te procijenjene vrste kristalnih defekata.

Ovi rezultati su usporedeni sa rezultatima dobivenim transmisijskom elektronskommikroskopijom visokog razlucivanja (HRTEM) i sa optickim mjerenjima u spektralnomintervalu karakteristicnom za funkcioniranje solarnih celija.

Takoder je razmotrena i moguca primjena u solarnim celijama nove generacije.

139


Analiza mjerenja i simulacija I-V karakteristikananostruktura sa Si kvantnim tockama

Elena Mavrek1, Ivana Capan1, Nikola Radic1, Branko Pivac1


U radu su predstavljene i istražene MOSFET-strukture sa Si kvantnim tockama uko-panima u SiO2 matricu. Ovakve strukture su dobivene magnetronskom depozicijom SiOxi SiO2 slojeva te njihovim naknadnim odgrijavanjem. Dekompozicijom SiOx slojeva nas-taju Si kvantne tocke ukopane u dielektricnu matricu. Strukture se medusobno razlikujuu gustoci kvantnih tocaka, njihovoj velicini i medusobnoj udaljenosti. Provedene su si-mulacije i mjerenja I-V karakteristika na niskim temperaturama. Rezultati su usporedenii razmatrani u svjetlu modela struje omedene prostornim nabojem kao i razlicitim mode-lima tuneliranja, a s ciljem boljeg razumijevanja mehanizma prijenosa naboja u njima tedobivanja optimalnih struktura za primjenu u solarnim celijama.

140


Elektronska struktura kvantnih tocaka

Robert Slunjski1, Branko Pivac1


Kvantne tocke i njihove strukture imaju veliki potencijal u mogucoj primjeni kao sen-zori memorije, tranzistori, solarne celije i dr. Velika primjena kvantnih tocaka moguca jezato što se po volji može mijenjati elektronska struktura (energija i valne funkcije) u skladusa fizickim karakteristikama kvantnih tocaka. Da bi se bolje razumjelo kakvu elektronskustrukturu imaju neke zanimljive ili tipicne (za provjeru eksperimenta) geometrije kvantnihtocaka, napravljeni su razliciti modeli iz kojih je izracunata elektronska struktura.

141


Dinamika fotoluminescentnih procesa Si nanocestica

Jasna Dasovic1, Nikola Radic1, Branko Pivac1


Metode opticke karakterizacije, kao što je fotoluminescentna spektroskopija, korisnesu metode za karakterizaciju nanomaterijala. Tehnikom vremenski razlucive fotolumines-cencije i staticke fotoluminescencije možemo promatrati dinamiku raspada i dobiti sazna-nja o podrijetlu luminescencije.U ovom radu istraživana je fotoluminescencija i dinamika njenih procesa kod silicijevih(Si) nanocestica. Nanocestice silicija nastale su magnetronskim rasprašivanjem pri raz-licitim atmosferama i razlicitim temperaturama zagrijavanja uzorka. Rezultati mjerenjapokazuju nekoliko razlicitih vremena života, prema tome i nekoliko razlicitih mehanizamarekombinacije [1].

[1] L.V. Dao et al., J. Appl. Phy. D 97 (2005) 013501

142


Nove silicijske nanostrukture za napredne primjene

Mile Ivanda1

1Ruder Boškovic Institute, Bijenicka cesta 54, Zagreb, Craotia

U okviru posterske prezentacije predstaviti cemo slijedeca istraživanja silicijskih na-nostruktura za moguce napredne primjene: 1) Funkcionalne silicijske nanostrukture kaonovi termoelektricni materijali: Termoelektricni (TE) uredaji pretvaraju otpadnu toplinumotora sa unutrašnjim izgaranjem, toplinsku solarnu energiju ili toplinu radioaktivnih iz-vora u elektricnu energiju na ekološki cist nacin. Nedavno smo izmjerili visoku vrijed-nosti Seebeck koeficijent od 200 microV/K (glavni fizikalno svojstvo TE materijala), uvisoko-dopiranim polisilicijskim uzorcima dobivenim kemijskom depozicijom iz pare si-lana pod niskim tlakom (LPCVD metodom) [1,2]. Ovom metodom i elektrokemijskimjetkanjem pripremamo razne vrste dopiranih silicijskih nanostruktura (nanokristali i na-nožice) u svrhu dobivanja povoljnih TE svojstava. 2) Nove silicijske nanostrukture zafotoniku: Metodom LPCVD pripremamo tanke filmovima nanokristalnog i amorfnog sili-cija, silicija obogacenog kisikom odnosno dušikom, silicijog oksida [3,4], te ih dopiramoatomima rijetkih zemalja (Eu, Er). Planira se i deponiranje ovakovih slojeva na kvarcnemikrosfere (sferni mikrorezonatori) kako bi se istražila razlicita opticka svojstava poputstimuliranog Ramanovog efekta i laserske emisije preko elektronskih stanja atoma rijetkihzemalja. Projekt ukljucuje suradnju Instituta Ruder Boškovic u Zagrebu i Instituta za fo-toniku i nanostrukture IFN-CNR u Trentu u okviru 150,000 eura vrijednog istraživackogprojekta (2010-13). 3) Porozni silicij za biološko/kemijske detektore: Iako je silicij polu-vodic s tzv. indirektnim energetskim procjepom koji onemogucava fotoluminescenciju itime njegovu primjenu u optoelektronici, nanostrukturni silicij je opticki vrlo aktivan ma-terijal. Porozni silicij pripremamo elektrokemijskom metodom na razlicitim podlogamakao što su silicij na izolatoru (SOI), epitaksijalni silicij, polikristalni silicij na izolatoru.Ovakove podloge omogucavaju dobivanje raznolikih nanostrukturnih morfologija s razli-citim optickim svojstvim [5,6]. Biti ce prikazani razni aspekti pripreme kao i strukturne iopticke analize dobivenih slojeva poroznog silicija.

[1] S. Žonja, M. Ocko, M. Ivanda, P. Biljanovic, J. Phys. D: Appl. Phys., 41, 162002 (2008).

[2] M. Ocko, S. Žonja and M. Ivanda, Proc. of MIPRO Rijeka, Croatia, pp. 38 (2010).

[3] D. Ristic, M. Ivanda, et al., J. Appl. Phys. 104, 073519 (2008).

[4] D. Ristic, V. Holy, M. Ivanda, et al., J. Mol. Struct. 993 , 214 (2011).

[5] M. Balarin, O. Gamulin, M. Ivanda, et. al., J. Mol. Struct., 993, 208 (2011).

[6] M. Balarin, O. Gamulin, M. Ivanda, et. al., J. Mol. Struct. 924-926, 285 (2009).

143


Samoorganizacija Ge nanocestica u amorfnoj Al2O3podlozi

Maja Buljan1, Nikola Radic2, Goran Dražic1, S. Bernstorff1, j. Grenzer1

1Institut Ruder Boškovic, 10000 Zagreb, Croatia2Institut Jožef Stefan, 1000 Ljubljana, Slovenia

3Sincrotrone Trieste, Basovizza, Italy4Research Center Dresden-Rossendorf, Germany

Nanocesticni materijali se u današnje vrijeme opsežno istražuju zbog interesantnih fi-zickih svojstava te zbog raznolikih mogucnosti primjene. Predmet našeg istraživanja jepriprava prostorno uredenih Ge nanocestica u amorfnim podlogama. U prezentaciji pri-kazujemo rezultate istraživanja svojstava spontanog uredenja Ge nanocestica u amorfnojAl2O3 podlozi pripremljenih rasprašenjem iz magnetronskom izvora cestica. Rezultatipokazuju pravilnu prostornu uredenost pripremljenih nanocestica, te vrlo važan utjecajmorfologije površine tijekom rasta filma na pravilnost u prostornom uredenju. U prezenta-ciji analiziramo svojstva velicina i prostornog razmještaja nanocestica i dobivene rezultateusporedujemo sa dosadašnjim istraživanja Ge nanocestica u SiO2 podlozi.

144


Niklene nanocestice formirane metodom magnetronskograsprašenja

Marko Jercinovic1, Nikola Radic1, Maja Buljan1, Pavo Dubcek1, MiraRistic1, Jordi Sancho-Parramon1, Krešimir Salamon2, Sigrid Bernstorff3,

Václav Holý4

1Institut ’Ruder Boškovic’, Bijenicka cesta 54, 10000 Zagreb, Hrvatska2Institut za fiziku, Bijenicka cesta 46, 10000 Zagreb, Hrvatska

3Sincrotrone Trieste, SS 14 km163.5, 34012 Basovizza, Italy4Charles University in Prague, Ke Karlovu 5, 121 16 Prague, Czech Republic

Niklene nanocestice pokazuju jedinstvenu elektronsku strukturu, kataliticku aktivnostovisnu o velicini te posebna magnetska i optoelektronicka svojstva. Ovdje cemo predsta-viti formiranje niklenih nanogrozdova, odnosno nanocestica, depozicijom magnetronskimrasprašenjem na razne ravne podloge, odnosno unutar SiO2 i Al2O3 matrica. Tanki fil-movi nikla deponirani su na monokristalne (silicij, safir) i amorfne (taljeni kvarc, staklo)podloge, pri sobnoj temperaturi, 300C i 450C. Niklene nanocestice nastale su istovre-menim deponiranjem nikla i SiO2 (ili Al2O3) u jednom miješanom sloju, ili kao višesloj(10 ili 20 slojeva), a zatim su neki naknadno žareni kako bi se poboljšala kristalinicnosti 3D uredenje nanocestica. Udio nikla u miješanim slojevima, debljina dielektricnog raz-dvojnog medusloja te temperatura podloge varirani su u tim depozicijama, respektivno.Pripravljeni uzorci karakterizirani su odgovarajucim metodama: prosjecna debljina cistihNi filmova te periodicnost višeslojeva odredena je pomocu XRR, dok je topografija povr-šine filma promatrana pomocu AFM i SEM. GISAXS mjerenja obavljena su u SincrotroneTrieste, pri 8 keV s 2D detektorom. Opticka i magnetska svojstva površinskih Ni nano-grozdova te Ni nanocestica u dielektricnoj matrici takoder su ispitana. Rezultati pokazujuda cisti Ni deponiran pri sobnoj temperaturi stvara kontinuiran (premda hrapav) sloj. Me-dutim, pri povišenim temperaturama podloge nastaju zasebni nanogrozdovi nikla. Vrstapodloge igra ulogu kod manjih detalja u raspodjeli velicine i prosjecnom razmaku medunanogrozdovima, što je uoceno iz GISAXS slika. Niklene nanocestice formirane u višes-lojnim uzorcima prilicno su male te razdvojni medusloj treba biti dovoljno tanak kako bise omogucila "komunikacija" medu susjednim slojevima koji sadrže nikal, radi prostornekorelacije položaja Ni nanocestica. Ipak, male dimenzije nanocestica povoljne su za mag-netska svojstva trodimenzionalnih rešetki Ni nanocestica. U zakljucku, magnetronskimrasprašenjem moguce je formirati nanocestice i nanogrozdove nikla u znatnom rasponuvelicina radi poboljšanja željenog fizikalnog svojstva.

145


ŠTO JE TVRDOCA, KAKO SE MJERI IPRIMJENJUJE?

Mirko Stubicar1, Miroslav Ocko2, Dragomir Krumes3, Nada Stubicar4,Andrijana Milinovic5

1Fizicki odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu; Institut za fiziku, Zagreb; Strojarski fakultet,Slavonski Brod, Sveucilište u Osijeku

2Institut za fiziku, Zagreb3Strojarski fakultet, Slavonski Brod, Sveucilište u Osijeku

4Kemijski odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu; Institut za fiziku, Zagreb; Strojarskifakultet, Slavonski Brod, Sveucilište u Osijeku

5Strojarski fakultet, Slavonski Brod, Sveucilište u Osijeku

Tvrdoca je kompleksno svojstvo materijala ovisno o brojnim faktorima, no njeno mje-renje je relativno jednostavno. Mjerenje tvrdoce najcešce se sastoji u utiskivanju (pozna-tom silom) predmeta (poznatog oblika) u uzorak materijala cija se tvrdoca mjeri i na krajumjerenja velicine traga utiskivanja. Do sada izuzetno važno otkrice izvršio je A. Wilm još1904.- 1905. godine, mjerenjem tvrdoce tijekom duljeg vremena na uzorcima duralumi-nija, slitina Al-Cu, koji su bili odloženi u skladištu. U priopcenju ce biti izloženi i ras-pravljeni naši najvažniji dosadašnji rezultati mjerenja tvrdoce u laboratorijima Instituta zafiziku (laboratorij osnovan 1966- g. ), Fizickog odsjeka PMF-a (laboratorij osnovan 1992.g) i Instituta Ðure Ðakovica (laboratorij osnovan 1965. g.) na uzorcima metastabilnih sli-tina dobivenih primjenom neravnotežnih postupaka priprave, kao što su na pr.: ultra-brzokaljenje, magnetronska depozicija i druge metode. Medutim, pravilno tumacenje (inter-pretacija) rezultata mjerenja nije jednostavno i zahtjeva poznavanje rezultata istraživanjana istim uzorcima dobivenih primjenom drugih, najcešce strukturnih i mikrostrukturnihmetoda.

146


Istraživanje W/C višeslojnih rentgenskih zrcala pomocumetoda raspršenja rentgenskog zracenja u mali kut

Krešimir Salamon1, Ognjen Milat1, Nikola Radic2, Pavo Dubcek2, MarkoJercinovic2, Sigrid Bernstorff3

1Institut za fiziku, Bijenicka 46, Zagreb, Hrvatska2Institut Ruder Boškovic, Bijenicka 52, Zagreb, Hrvatska

3Sinkrotron Elettra, Trieste, Italija

Periodicki višeslojevi W/C, perioda d=2-10 nm, napravljeni su magnetronskim ras-prašenjem uz razlicite uvijete nanosa slojeva. Istraživana je struktura višeslojeva i njihovaucinkovitost kao zrcalo za tvrdo rentgensko zracenje. Korištene su rentgenske mjerne teh-nike: spekularna refleksija upadnog zracenja i dvo-dimenzijsko difuzno raspršenje u malikut. Rezultati pokazuju da amorfni slojevi volframa, koji su napravljeni tanji od 1-1.3 nm,nisu kontinuirani nego imaju odvojene nakupine volframa ili poroznu strukturu, ovisno odebljini sloja volframa. Naparavanje volframa s manjom brzinom depozicije potice stvara-nje diskontinuiteta, dok naparavanje pri višem tlaku argona kvari periodicnost višeslojeva.Uzrok tomu je pripisan smanjenoj površinskoj mobilnosti adsorbiranih atoma, što spri-jecava stvaranje kontinuiranog sloja volfram s glatkom granicom prema slijedecem slojuugljika. Usporedena je ucinkovitost zrcaljenja rentgeskog zracenja razlicitih W/C višeslo-jeva i raspravljena u kontekstu parametara depozicije.

147


Utjecaj rezonantnog optickog frekventnog cešlja napolarizacijske efekte u rubidijevim parama

Nataša Vujicic1, Gordana Kregar1, Goran Pichler1

1Institut za fiziku, Bijenicka 46, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Uslijed neravnotežnog optickog pumpanja Zeemanovih nivoa osnovnog stanja, kojinastaju rezonantnom pobudom rubidijevih atoma sa spektrom frekventog cešlja, dolazi dostvaranja anizotropije u mediju koja vodi do promjene indeksa loma medija, elektricnesusceptibilnosti i inducirane polarizabilnosti medija. Navedeni procesi imaju za poslje-dicu zakretanje ravnine polarizacije probnog cw lasera kontinuirane emisije uslijed pojavecirkularne dvolomnosti (zbog promjene disperzije medija) i cirkularnog dihroizma (zbogpromjene apsorpcije medija).

Metodom modificirane direktne spektroskopije frekventnim cešljem (modified DFCS),mjeri se utjecaj spektra frekventnog cešlja i njegovog heliciteta (σ+, σ-) na raspodjelu na-seljenosti Zeemanovih nivoa atoma u osnovnom stanju. Zakretanje ravnine polarizacijelinearno polarizirane laserske svjetlosti slabog cw lasera (proba) mjeri se uredajem za po-larizacijski osjetljivu detekciju (polarimetar). Ispituje se utjecaj snage kontrolnog polja fslasera, njegovog heliciteta te jakosti vanjskog magnetskog polja na polarizacijske spek-tre atomskih para rubidija. Teorijski model temelji se na modelu atoma s više nivoa, pricemu je interakcija dana preko optickih Blochovih jednadžbi gdje se uracunava dipolna in-terakcija atoma s elektricnim poljem lasera, u prisutnosti vanjskog magnetskog polja kaoperturbera.

148


Atomski spektar visokotlacnih Cs i Na izvora svjetlosti injihove energetske primjene

Mario Rakic1, Goran Pichler1

1Institut za fiziku, Bijenicka cesta 46, 10000 Zagreb

Natrijev visokotlacni izboj gotovo da je u potpunosti osvojio nocno nebo gradova isela, no tipicno žuckasto svjetlo ima dosta nedostataka, premda je kao izvor svjetlosti vrloefikasan. Pojava cezijevog visokotlacnog izvora svjetlosti sa znatno kvalitetnijom bijelombojom dalo je odredene nade, ali je smanjena efikasnost prekinula daljnji razvoj tog izvorasvjetlosti.

Mi smo usporedivali vidljivi i infracrveni spektar cezijeve i natrijeve visoko tlacnelampe od 70 W, na razlicitim naponima od 180 do 240 V. Iako cezijeva lampa pokazujuizvanrednu bijelu svjetlost u vidljivom spektru, ona je takoder vrlo intenzivan izvor infracr-venog zracenja, koje zapravo predstavlja gubitak. Prihvatljivi novi izvori svjetlosti morajubiti visoke efikasnosti, ne sadržavati toksicne materijale i imati izvrstan CRI index (colorrendering index), koji oznacava kvalitetu reprodukcije boja. Ucinkovitost od oko 100 do150 lm/W za visokotlacne natrijeve lampe zadovoljava sa energetskog gledišta trenutnusituaciju, medutim CRI indeks boja nije zadovoljavajuci.

Mi smo izvršili niz mjerenja na nekoliko razlicitih cezijevih lampi s namjerom da istra-žimo optimalne uvjete za eventualno poboljšanje rasvjete [1]. Koristili smo cezijeve visokotlacne lampe gdje je žižak bio od razlicitih materijala i oblika. Prvi žižak je napravljen odcistog safirnog kristala s 5 mm promjerom baze valjka, a drugi žižak je napravljen od alu-mine s 3 mm promjerom. Koristili smo pulsirajuce napajanje za oba žiška. Uži žižak dajerekombinacijski spektar s nekoliko atomskih linija i nekoliko molekularnih apsorpcijskihvrpci. Relevantne plazme imaju vrlo visoku temperaturu u centru žiška i visoku atomskugustocu cezija na stijenkama safira ili alumine. Spektar cezija u 5 mm žišku pokazuje nižutemperaturu plazme i ima mnogo atomskih emisijskih linija, te mnogo slabiji kontinuiranispektar, koji dolazi od elektron-ion rekombinacijskih procesa. Vidljivi spektri mjereni sudigitalnim spektrometrom (silicijski detektor), a bliski infracrveni spektri mjereni su In-GaAs digitalnim detektorom. Preliminarni rezultati su objavljeni u literaturi [2]. Našiostali eksperimenti takoder ukljucuju razlicite vrste izvora napajanja, te neke dodatne mo-difikacije žižaka poput aluminijskih omotaca ili mrežica od nehrdajuceg celika. U planu sui neki novi eksperimenti koji bi ukljucivali lasersko poboljšanje efikasnosti izboja, kontinu-iranim ili pulsnim laserom fokusiranim u razne dijelove žiška. Svi eksperimenti ukljucujuelektricna i dakako spektralna mjerenja.

[1] G. Pichler, V. Živcec, R. Beuc, Z. Mrzljak, T. Ban, H. Skenderovic, K. Günther, J. Liu, UV, Physica ScriptaT105, 98 (2003).

[2] M. Rakic and G. Pichler, Optics Communications 284 2881–2885 (2011).

149


Šest lakih komada

Planinka Pecina1, Maja Balarin2, Kristina Serec2

1Sveucilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematicki fakultet, Fizicki odsjek, Bijenicka c.32, Zagreb

2Sveucilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zavod za fiziku i biofiziku, Šalata 3, Zagreb

Test konceptualnog razumijevanja „Šest lakih komada“ sastoji se od 36 pitanja iz 6 fi-zikalnih podrucja koja se obraduju u srednjim školama, a primijenjen je na studentima prvegodine koji su upisali FER, FKIT te Medicinski i Stomatološki fakultet. Test je obuhva-tio približno 1300 ucenika iz cijele Hrvatske koji su prethodno uspješno položili prijamniispit i upisali se na spomenute fakultete. Testom smo htjeli provjeriti postoji li sklad iz-medu konceptualnog razumijevanja i deklarativnog znanja fizike koje se cesto provjeravaprijamnim ispitima.

Obrada rezultata standardnim statistickim metodama obuhvaca postotak tocnih odgo-vora po pitanjima, ukupan postotak tocnih odgovora, uspješnost pojedinih fakulteta, ge-neracije itd. PCA analizom pokušali smo provjeriti kvalitetu samog testa, ali doci i dopodataka postoji li korelacija izmedu uspješnosti studenata u pojedinim fizikalnim podru-cjima i fakulteta koji upisuju. Takoder, htjeli smo vidjeti postoji li razlika u konceptualnomrazumijevanju izmedu generacija 2001., 2002., 2003. i 2004. , te generacije 2011.

I naše i druga istraživanja ovakvog tipa pokazala su da kod studenata postoje intuitivnekonceptualne slike neuskladene s korpusom znanja iz fizike te da studenti nekonzistentnoprimjenjuju fizikalne zakone . Vecina studenata barata smo deklarativnim znanjem fizikal-nih pojmova te ih ne zna primijeniti u životnim situacijama i konceptualnim problemima.Cilj ovog istraživanja je provjeriti konceptualno razumijevanje na velikom broju studenatakroz nekoliko godina i usporediti s dosadašnjim istraživanjima.

150


Otkrivanje i klasifikacija promjenjivih zvijezda pomocupregleda neba LINEAR i hrvatsko-austrijskog teleskopa

Lovro Palaversa1, Željko Ivezic2, Andrea Kroflin3, Sarah Loebman2,Martina Mesaric3, Petra Munk3, Domagoj Ruždjak4, Branimir Sesar2,

Davor Sudar4, Dijana Vrbanec3

1Observatoire de Genève, 51 chemin des Maillettes, CH-1290 Sauverny, Švicarska2Department of Astronomy, University of Washington, Box 351580, Seattle, WA 98195,

SAD3Fizicki odsjek Prirodoslovno-matematickog fakulteta Sveucilišta u Zagrebu, Bijenicka

cesta 32, 10000 Zagreb, Hrvatska4Opservatorij Hvar Geodetskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, Kaciceva 26, 10000

Zagreb, Hrvatska

Pregled neba LINEAR (MIT/Lincoln Lab) napravio je nekoliko stotina fotometrijskihmjerenja za dvadesetak milijuna zvijezda u cetvrtini neba promatranoj Sloanovim digi-talnim pregledom neba (Sloan Digital Sky Survey). Koristeci te dvije fotometrijske bazepodataka (SDSS za boje te LINEAR za vremensku komponentu) razvili smo i testirali me-tode za pronalaženje periodicki promjenjivih zvijezda. Vecina od oko 7,000 pronadenihzvijezda originalna su otkrica i omoguciti ce nove statisticke studije strukture MlijecnogPuta (pomocu RR Lira), te fizike dvojnih zvijezda (pomrcinske promjenjive zvijezde). De-taljne promatracke studije pomocu austrijsko-hrvatskog teleskopa na Hvaru su vec polucileprve rezultate.

151


Istraživanja elektromagnetske aktivnosti mozga: oddetekcije vidne promjene do proporcionalnog razmišljanja

Ana Sušac1, Selma Supek1


Magnetoencefalografija (MEG) i elektroencefalografija (EEG) omogucuju mjerenjeelektromagnetske aktivnosti mozga s milisekundnom vremenskom rezolucijom. Koristilismo ove metode za istraživanje prostorno-vremenske dinamike neuronskih mreža uklju-cenih u senzorno i kognitivno procesiranje. Detekcija promjene u okolišu je evolucijskivrlo važna sposobnost. U nizu MEG istraživanja smo proucavali rane odgovore mozga napromjenu u vidnom podražaju [1-3]. Mjerenja su provedena pomocu 306-kanalnog MEGsustava u BioMag laboratoriju u Helsinkiju i Biomagnetskom centru u Jeni na odraslimzdravim ispitanicima. Prostorno-vremenska lokalizacija neuromagnetskih izvora je po-kazala da se najranija detekcija promjene javlja vec oko 100 ms nakon pocetka prikazavidnog podražaja, u okcipitalnom korteksu.

Proporcionalno razmišljanje je vrlo važno u matematici i fizici, ali i u svakodnevnomživotu. U našem EEG istraživanju proporcionalnog istraživanja, odrasli ispitanici su rješa-vali jednostavne zadatke s polugom. Trebali su odgovoriti na koju stranu ce se pomaknutipoluga ako na nju stavimo odredenu kombinaciju utega. Mjerenja su provedena pomocu60-kanalnog EEG sustava na Sveucilištu „Sapienza“ u Rimu. Ispitanici su postali bržii tocniji tijekom eksperimenta. Kortikalne mape pokazuju povecanu spektralnu gustocusnage (PSD, Power Spectral Density) u parijetalnom korteksu u alfa frekventnom podru-cju (8–12 Hz) i smanjenje aktivnosti za više frekvencije, posebno u gama podrucju (25–40Hz). Preliminarni rezultati upucuju na važnost rane vidne percepcije i u višim kognitivnimprocesima.

[1] Sušac A, Ilmoniemi RJ, Pihko E, Ranken D, Supek S. Early cortical responses are sensitive to changes in facestimuli. Brain Research (2010) 1346:155-164.

[2] Sušac A, Ilmoniemi RJ, Supek S. Sensory memory-based change detection in face stimuli. Translationalneuroscience (2010) 1:286-291.

[3] Sušac A, Ilmoniemi RJ, Ranken D, Supek S. Face activated neurodynamic cortical networks. Medical andBiological Engineering and Computing (2011) u tisku.

152


Upotreba SHG metode za proucavanje nelinearnihoptickih svojstava grafena na silicijevoj podlozi

Ida Delac1, Sung-Young Hong2, Jerry Dadap2, Po-Chun Yeh2, RichardOsgood2, Marko Kralj1

1Institut za fiziku, Zagreb2Columbia University, New York

Generiranje sekundarnog harmonika (eng. second-harmonic generation - SHG) [1] jemetoda stara preko 50 godina široke primjenjivosti. Desetak godina nakon samog otkricatehnike uoceno je da je metoda izuzetno osjetljiva na simetriju površine promatranih uzo-raka, sve do samog površinskog atomskog sloja. Ta karakteristika omogucila je raznolikuupotrebu ove metode, kako u eksperimentalnoj površinskoj fizici, tako i u drugim granamaznanosti koje proucavaju granice izmedu dva medija. Prednost ove metode je, što za raz-liku od brojnih tehnika površinske fizike, nije ogranicena na eksperimente u ultra-visokomvakuumu. Tako se ova metoda koristi za proucavanje metalnih i poluvodickih površina,tankih filmova, bioloških sistema i slicno.

U ovom radu, SHG metoda je korištena za proucavanje tankih grafitnih listica (deb-ljine od jednog atomskog sloja, tj. grafena, do nekoliko desetaka slojeva). Uzorci sudobiveni metodom ljepljive trake (eng. scotch-tape technique) [2] i kvaliteta i debljina imje karakterizirana pomocu Ramanske spektroskopije. U eksperimentu je korištena crvenalaserska svjetlost (valne duljine 800 nm, pulsne širine 100 fs i snage 50-100 mW). Sig-nal je detektiran pomocu fotomultiplikatorske cijevi Hamamatsu R4220P cije je osjetljivopodrucje od 180 do 710 nm, s maksimumom osjetljivosti na 410 nm. Rezultati pokazujuvrlo specificne "SHG slike", koje su uvjetovane prisutnošcu grafitnih uzoraka. Vidljiva jeovisnost signala o promjeni temperature i debljine uzoraka.

[1] Y. R. Shen, Nature 337 (1989) 519

[2] K. S. Novoselov et al., Science 306 (2004) 666

153


Strukturna analiza monoslojnih i dvoslojnih tankihfilmova SnO2

Igor Djerdj1, Davor Gracin1, Krunoslav Juraic1, Daniel Meljanac1, MiranCeh2

1Institut Ruder Boškovic2Institut Jožef Štefan

Tipicna tankoslojna silicijeva solarna celija se sastoji od legura Si u p-i-n strukturi kojisu formirani na staklenoj podlozi prekrivenoj slojem SnO2 koji služi kao transparentnavodljiva elektroda. Da bi se postigla visoka efikasnost solarne celije, svjetlo koje prolazikroz sloj SnO2 se treba raspršiti na nacin da se poveca svjetlosna putanja kroz celiju i pos-ljedicno apsorpcija. Da bi se to postiglo površina celije mora biti hrapava, s vrijednostimaod 30-80 nm što podrazumjeva mikrokristalnu strukturu. U ovom radu vršena je teme-ljita strukturna karakterizacija jednoslojnih i dvoslojnih tankih filmova SnO2 deponiranihna staklenoj podlozi metodom kemijskog naparavanja pri atmosferskom tlaku (APCVD).Dvoslojni filmovi su formirani na nacin da se na netom nanešeni prvi sloj SnO2 dodajesloj istog sastava uz primjese fluora. Fluor ima funkciju donorskog dopanda a ugraduje seu rešetku SnO2 cassiterita zamjenom kisikovog aniona i pri tome daje 1 elektron u vod-ljivu vrpcu što konacno rezultira povecanjem vodljivosti. Dobiveni tanki filmovi detaljnosu karakterizirani s rentgenskom difrakcijom, a dobiveni difraktogrami su analizirani Ri-etveldovom metodom. Opažene su odredene ovisnosti parametara rešetke SnO2, velicinekristalita, prosjecne deformacije i preferirane orijentacije o parametrima depozicije kao štosu brzina rasta, nivo dopiranja i temperatura podloge. Strukturna svojstva su korelirana sapovršinskom hrapavošcu, optickim svojstvima i elektricnim otporom.

154


Efekti dopiranja epitaksijalnog grafena na Iridiju (111)

Iva Šrut1, Marin Petrovic1, Petar Pervan1, Milorad Milun1, RadovanBrako2, Damir Šokcevic2, Tonica Valla3, Jurek Sadowski3, Marko Kralj1

1Institut za Fiziku, Zagreb, Hrvatska2Institut Ruder Boškovic, Zagreb, Hrvatska

3Brookhaven National Laboratory, Upton, SAD

Jedinstvena elektronska svojstva grafena izvor su velikih ocekivanja za primjenu ovognovog materijala, na primjer u buducim elektronickim uredajima i spintronici. Za tu svrhupoželjna je mogucnost manipulacije strukturom njegovih elektronskih vrpci. Pokazali smoda je moguce raditi tzv. inženjering elektronske strukture finim podešavanjem Diracovogkonusa epitaksijalnog grafena na Ir(111), koji se pokazao kao dobar modelni sistem zagotovo neutralni grafen izuzetne strukturne kvalitete na makroskopskim skalama [1]. In-terkalirali smo dva alkalijska metala, Li i Cs, što je dovelo do dopiranja grafena n-tipomnosioca naboja. Dopiranje razlicitim alkalijskim metalima vodilo je na razlicite fine efekte,kao što su: (a) kontinuirano ili diskretno dopiranje, (b) otvaranje procijepa u Diracovojtocki i (c) promjenu grupne brzine. Proucavali smo te efekte direktnom usporedbom struk-ture vrpci, mjerene kutno razlucivom fotoemisijskom spektroskopijom (ARPES). ARPESpodaci upotpunjeni su karakterizacijom procesa interkalacije u realnom prostoru i vre-menu pomocu elektronskog mikroskopa niskih energija (LEEM). Razumijevanje promjenau elektronskoj strukturi u dobrom su slaganju i sa provedenim racunima funkcionala gus-toce (DFT), koji su dobiveni pomocu VASP paketa.

[1] Pletikosic et al, PRL 102, 056808 (2009)

155


Polaroni u grafenskim nano-trakama

Ivo Batistic1, Avadh Saxena2, Alan Bishop2

1Fizicki odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu2LANL, Los Alamos, USA

Su-Schrieffer-Heeger model cvrste veze je nadograden kako bi se istražila polaro-ska pobudenja u grafenskim nano-trakama. Ustanovljeno je da polaroni mogu postojati ugrafenskim trakama s arnchair rubom. Širina polarona/bipolarona ovisna je o velicini pro-cijepa jednoelektronskih pobudenja, a koji pak ovise o širini grafenske trake. Postojanjepolarona moguce je eksperimentalno otkriti u optickoj vodljivosti ili kroz NMR mjerenja.Lokalizirani elektroni modificiraju lokalna fononska pobudenja pa ih je moguce detektiratiu rezonantnom Ramanskim raspršenjima.

156


Anizotropni Hallov efekt u aproksimantima dekagonalnihkvazikristala

Denis Stanic1,2, Jovica Ivkov1, Petar Popcevic1, Ana Smontara1

1Laboratorij za fiziku transportnih svojstava, Institut za fiziku, Zagreb2Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Proucavan je Hallov efekt u monokristalima monoklinskog Y-Al-Ni-Co [1], ortorom-pskog o-Al13Co4 [2] i monoklinskih m-Al13Fe4 i m-Al13(Fe, Ni)4 [3] aproksimanata de-kagonalnih kvazikristala za sve kombinacije smjerova elektricne struje i magnetskog poljaduž glavnih kristalnih osi u temperaturnom intervalu od 90 do 370 K. U sva cetiri spo-menuta intermetalna spoja, koji pripadaju Al13TM4 (TM = prijelazni metal) klasi aprok-simanata dekagonalnih (d) kvazikristala, Hallov koeficijent RH pokazuje dobro definiranuanizotropiju. RH je pozitivan (šupljinskog karaktera) ili nula za magnetsko polje para-lelno s ravninom koja odgovara kvaziperiodicnoj ravnini kod dekagonalnih kvazikristala,a negativan (elektronskog karaktera) ili nula za magnetsko polje okomito na tu ravninu.Jedini izuzetak je RH kod Al13Fe4, za polje usmjereno okomito na ravninu, gdje RH mije-nja predznak od pozitivnog u negativni s porastom temperature. Rezultati anizotropije zaRH korelirani su s anizotropijom RH u d-Al-Ni-Co [4] kvazikristalu i dan je kratak pregledteorijskih rezultata. Navedena istraživanja provode se u okviru European Integrated Centrefor the Development of New Metallic Alloys and Compounds (C-MAC) i MZOS projekatabroj 035-0352826-2848 i 286-0000000-3212.

[1] A. Smontara, et al., Phys. Rev. B 78 (2008) 104204.

[2] J. Dolinšek, et al., Phys. Rev. B 79 (2009) 184201.

[3] P. Popcevic, et al., Phys. Rev. B 81 (2010) 184203.

[4] P. Popcevic, et al., rad u pripremi; D. Cmrk et al., poster na ovom ZS

157


Funkcija odgovora magnetskog spektrometra PRISMA zareakciju 40Ar+208Pb

Tea Mijatovic1, Suzana Szilner1, KolaboracijaPRISMA-CLARA-AGATA2

1Institut Ruder Boškovic, Bijenicka 54, Zagreb2INFN, Laboratori Nazionali di Legnaro, Legnaro, Italy

Reakcija prijenosa mnogo nukleona 40Ar+208Pb mjerena je na energiji snopa 255MeVa s PRISMA-CLARA detektorskim sustavom u Laboratori Nazionali di Legnaro, Ita-lija. Magnetski spektrometar PRISMA zbog svog velikog prostornog kuta detektira cesticeslicne projektilu u širokom rasponu mase i kineticke energije. Koincidentne γ zrake zabi-lježene su HPGe γ detektorima CLARA [1]. Kutna raspodjela je mjerena s tri razlicitepostavke PRISMA spektrometra, s preklapajucim kutnim rasponom. Njihova normaliza-cija je napravljena sa silicijskim detektorom na prednjim kutevima i dobiveno je odlicnoslaganje. Ipak, mala odstupanja su i dalje prisutna na rubovima raspodjele zbog cega jenužno poznavati funkciju odgovora spektrometra [2]. Nju dobivamo pomocu Monte Carlosimulacije, te je možemo primijeniti, osim za korekciju kutne raspodjele, i za dobivanjepotpunog udarnog presjeka.

[1] L. Corradi, G. Pollarolo, S. Szilner, Multinucleon transfer processes in heavy-ion reactions, J. Phys. G: Nucl.Part. Phys. 36 (2009) 11

[2] D. Montanari et al., Eur. Phys. J., A47 (2011) 4

158


Elektronska struktura grafena na površini Ir(111) ikoadsorpcija alkalija

Radovan Brako1, Damir Šokcevic1

1Institut “R. Boškovic”, Bijenicka 54, 10000 Zagreb

Grafen, dvodimenzionalni sloj atoma ugljika rasporedenih u obliku pcelinjeg saca, jekandidat za novu generaciju elektronickih uredaja nanometarskih velicina. Interakcija gra-fena s metalnim površinama je jedan od od najznacajnijih problema koje treba istražiti zaostvarenje takvih primjena. Na površini Ir(111) je moguce dobiti sloj grafena s gotovosavršenom orijentacijom i strukturnom kvalitetom na makroskopskim skalama, što potvr-duju mjerenja tunelirajucom mikroskopijom (STM) i elektronskom difrakcijom (LEED).Fotoemisijska spektroskopija (ARPES) pokazuje da je elektronska struktura grafena naIr(111) vrlo slicna strukturi slobodnostojeceg grafena, ali mala razlika u periodicnosti gra-fena i iridijeve površine dovodi do moiré strukture u STM slikama i do “replika” Diraco-vih fermiona oko svake K-tocke dvodimenzionalne Brillouinove zone. Ab-initio proracunelektronske strukture grafena na Ir(111) metodom funkcionala gustoce (DFT) je numerickizahtjevno, jer postojanje moiré strukture zahtijeva veliku superceliju od nekoliko stotinaatoma. Moguce je umjesto toga površinu Ir(111) opisati stisnutom strukturom koja imaistu periodicnost kao grafen, što daje dobre kvalitativne rezultate za strukturu, jakost inte-rakcije grafena i iridija i za elektronske vrpce. Takav racun objašnjava prirodu interakcije,koja je pretežno van der Waals karaktera, s malom ali važnom komponentom kemijskeveze. Kod dopiranja atomima alkalija oni interkaliraju izmedu iridija i grafena, do maksi-malne koncentracije koja ovisi o velicini atoma. Tako se smatra da litij tvori 1×1 medusloja znatno veci cezij 2×2 medusloj. Naši racuni za dopirane sisteme se dobro slažu s mje-renim ARPES spektrima. Interkalirani atomi alkalija su jako pozitivno nabijeni, a grafenje n-dopiran pa je Diracova tocka preko 1 eV ispod Fermijevog nivoa. Površinsko stanjena Ir(111), koje na cistoj površini postoji oko K-tocke neposredno ispod Fermijevog nivoa,pod utjecajem jakih polja se spušta znatno ispod Fermijevog nivoa i jasno je vidljivo uARPES spektrima.

159


Efekt gravitacijske lece u gravitacijskom poljukompaktnih objekata

Dubravko Horvat1, Anamarija Kirin1, Zoran Narancic1, Saša Ilijic1

1Fakultet elektrotehnike i racunarstva, Zavod za fiziku, Unska 3, 10000 Zagreb

Istražen je efekt gravitacijske lece u polju kompaktnih objekata. Kompaktni objekti(crne rupe, neutronske zvijezde, bozonske zvijezde, gravastari, crvotocine) su strukturenastale gravitacijskim kolapsom, a cija unutrašnjost nosi stupnjeve slobode (tlak, gustoca,naboj) koji razlikuju taj segment prostorvremena od (klasicnog) vakuuma. Rješenja Eins-teinovih jednadžbi uz specificne uvjete nametnute na gustocu i opcenito anizotropne tla-kove omogucuju racun kuta otklona geodetske linije fotona. Razmatran je i slucaj otklonafotonske geodetske linije za slucaj prozirnog kompaktnog objekta.

[1] S. Mollerach, E. Roulet, Gravitational Lensing and Microlensing, World Scientific, Singapore, 2002.

[2] A. DeBenedictis et al. Class. Quantum Grav. 23 (2006) 2303

160


Ovisnost svojstava BiFeO3 o morfologiji cestica

Andreja Gajovic1, Juraj Šipušic2, Milivoj Plodinec1, Ana Šantic1, PaulMcGuiness3, Miran Ceh3

1Institut Ruder Boškovic, Zagreb, Hrvatska2FKIT, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb

3Institut Jožef Stefan, Ljubljana, Slovenija

BiFeO3 (BFO) je multiferoicni materijal, odnosno pokazuje feroelektricna i antifero-magnetska svojstva na sobnoj temperaturi [1]. Buduci da su spinovi u ovom materijaluporedani u obliku spirale valne duljine 62 nm, linearni magnetoelectricni ucinak je u pro-sjeku nula. Jedan od nacina da se oporavi ovaj linearni ucinak je epitaksijalno ogranicenjeu tankom filmu [1]. Stoga, ocekujemo da ce isti ucinak biti opažen kod nanostrukturiranogBiFeO3.

Bizmutove i željezne nitratne soli su kompleksirane uz pomoc etilendiamintetraoc-tene kiseline (EDTA), dok se HNO3 koristio za podešavanje kiselosti te su tako dobivenepocetne homogene smjese. Masa pocetnih spojeva su izabrane tako da se na kraju sin-teze dobije 0,5 g, 1 g, ili 2 g uzorka BFO i to u teflonskom autoklavu volumena 100ml. BFO je pripremljen u kiseloj sredini, na relativno niskoj temperaturi od 1200C u hi-drotermalnim uvjetima za 24 sata. Talog je nakon sinteze amorfan, dok je kristalizacijapostignuta nakon kratkog kalciniranja (6 min) na 400, 500 i 6000C. Kristalna struktura jeanalizirana rendgenskom difrakcijom i Ramanovom spektroskopijom. Morfologija i na-nostruktura odredeni su pomocu visoko rezolucijske transmisijske elektronske mikrosko-pije (HRTEM), dok je kemijski sastav odreden energetski disperzivnom X-ray analizom(EDXS). Magnetska svojstva pri sobnoj temperaturi su izvedena pomocu magneto-metra,dok su dielektricna svojstva analizirana impendancijskom spektroskopijom.

Cisti BFO je dobiven u slucaju sinteze gdje je ciljana masa bila 1 g, dok su u os-talim uzorcima uz BiFeO3 bile prisutne i male kolicine bizmut-feritnih faza kao što suBi24Fe2O39 i Bi25FeO40. Pojava ovih faze se objašnjava pocetnim nestehiometrijskim sas-tavom zbog nekontrolirane hidratacije soli i preferiranom dekompozicijom Bi-EDTA kom-pleksa zbog niže konstante stabilnosti u odnosu na Fe-EDTA compleks. HRTEM mjerenjasu pokazala dobro kristalizirane nano-plocice BFO. Magnetska mjerenja BFO ove morfo-logije pokazuju vrlo nisku koercitivnosti i odsustvo zasicenja što sugerira da je materijal jeu velikoj mjeri superparamagnetski. Za razliku od nano-plocica cisti mikro-kristalni BFOdobiven na visokim pH vrijednostim [2] pokazuje paramagnetska svojstva. Morfologija,magnetska i elektricna svojstva nanocesticnog BTO usporedeni su sa svojstvima mikroces-ticnog BFO pripremljenog u hidrotermalnim uvjetima i bez mineralizatora ali uz visokupH vrijednost otopine [2].

[1] W. Eerenstein, N. D. Mathur and J. F. Scott, Nature, 442, 759 (2006) i radovi citirani u tom radu.

[2] A. Gajovic, S. Šturm, B. Jancar, A. Šantic, K. Žagar, M. Ceh, J. Amer. Ceram. Soc. 93[10] (2010) 3173-3179.

161


Reakcije prijenosa nukleona u sustavu 90Zr + 208Pb

Maja Varga Pajtler1, Suzana Szilner2

1Odjel za fiziku, Sveucilište J. J. Strossmayera u Osijeku2Institut Ruder Boškovic

Proucavali smo prijenose mnogo nukleona u reakciji 90Zr + 208Pb na energijama bli-skim kulonskoj barijeri. Reakcija je mjerena koristeci složeni detektorski sustav koji sesastoji od magnetskog spektrometra velikog prostornog kuta, Prisma, vezanog uz detek-tore gama zracenja, Clara. Rekonstrukcijom putanji u magnetskom spektrometru dobivenisu podaci o naboju, nukleranoj masi te kinetickoj energiji produkata reakcije. Dobivenipodaci o vektoru brzine korišteni su za Doppler korekciju spektra elektromagnetskog zra-cenja.

U kanalima prijenosa neutrona zapaženo je znacajno pobudenje stanja najveceg mogu-ceg spina za danu energiju (tzv. stanja yrasta) kod parnih izotopa, te stanja jednocesticnogkaraktera kod neparnih izotopa. Uz to, znacajno je i pobudenje stanja cija struktura odgo-vara „rastegnutoj“ konfiguraciji valentnog neutrona vezanog na vibracijska stanja.

U ovom radu pokazujemo eksperimentalne udarne presjeke kanala prijenosa neutrona,te pobudena stanja za izotope Zr i Pb. Posebno raspravljamo o karakteru najsnažnije po-budenih stanja nastalih jezgara preko njihove jednocesticne prirode i preko vezanih stanjacestica i fonona.

[1] L. Corradi, G. Pollarolo and S. Szilner, J. of Phys. G 36 (2009) 113101

[2] S. Szilner et al, Phys. Rev. C 76 (2007) 024604

162


Izgubljene kinetohore hvataju mikrotubuli koji izvodenasumicno kutno gibanje

Nenad Pavin1, Iana Kalinina2, Amitabha Nandi3, Alexander Krull2,Benjamin Lindner3, Iva M. Tolic-Norrelykke2

1Fizicki odsjek, Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb2Max Planck institut za molekularnu stanicnu biologiju i genetiku, Drezden, Njemacka

3Max Planck institut za fiziku kompleksnih sustava, Drezden, Njemacka

U živim je stanicama ispravna raspodjela genetskog materijala izmedju dvije stanice-kceri moguca ukoliko su svi kromosomi mikrotubulima vezani za diobeno vreteno. Vezaizmedju mikrotubula i kromosoma su kinetohore, proteinski kompleksi koji se nalaze nakromosomima. U stanicama se kvasca kinetohore nalaze na centrosomu, što pospješujenjihovo vezivanje na mikrotubule koji rastu iz centrosoma. Ukoliko se diobeno vretenorazgradi, ono ima svojstvo da se ponovo formira što ukljucuje hvatanje izgubljenih kine-tohora koje su sada izgubljene negdje unutar jezgre, ali daleko od centrosoma. Nepoznatje, medjutim, mehanisam kojim mikrotubuli pronalaze ove izgubljene kinetohore. Pronašlismo da izgubljene kinetohore hvataju mikrotubuli koji izvode nasumicmo kutno gibanje.Snimanjem dogadjanja unutar žive stanice opazili smo da astralni mikrotubuli rotiraju okocentrosoma u stanicama u kojima je bilo izgubljenih kinetohora, kao i u stanicama bezizgubljenih kinetohora. Proucavanjem odnosa izmedju kutnog gibanja mikrotubula te du-ljine tih mikrotubla pronašli smo da je ovo gibanje najvjerojatnije posljedica termalnihfluktuacija. Takodjer smo pronašli da kinetohora izvodi slucajno gibanje pomocu kojegprelazi dio prostora usporediv s prostorom kojeg je prešao mikrotubul. Konacno, uvodje-njem stohastickog modela pokazali smo da se proces hvatanja kinetohore može objasnitiizmjerenim nasumicnim kretanjem astralnih mikrotubula i kinetohore.

163


Template-assisted processing, structural and electricalcharacterization of barium titanate nanorods

Kristina Zagar1, Francisco Hernandez-Ramirez2, Juan Da Prades3, JoanRamon Morante2, Aleksander Recnik1, Miran Ceh1

1Jožef Stefan Institute, Jamova cesta 39, 1000 Ljubljana, Slovenia2Catalonia Institute for Energy Research (IREC), Jardins de les Dones de Negre 1, 08930

Sant Adrià de Besòs, Barcelona, Spain3Department of Electronics, University of Barcelona, Marti i Franquès 1, 08028

Barcelona, Spain

1-D BaTiO3 nanostructures in the form of nanorods are a potential candidate forenergy-harvester systems and sensors. In order to explore possible potential applicati-ons of BaTiO3 nanostructures, we report on the processing of BaTiO3 nanorods by sol-geltemplate-assisted electrophoretic deposition method (EPD), and on structural and electricalcharacterization of processed BaTiO3 nanorods.

For the EPD of a BaTiO3 sol into the anodic aluminium oxide (AAO) template, po-tentials between 5 to 50 V were applied between the AAO-Al working electrode and Ptcounter electrode. Afterwards samples were annealed at 700 degrees for 1 h with subsequ-ent AAO template removal. Resulting BaTiO3 nanorods were characterized by electronmicroscopy techniques. To study electrical properties, BaTiO3 nanorod devices were fabri-cated by focused ion beam (FIB) nanolithography techniques using ((CH3)3CH3C5H4Pt)injector to deposit platinum.

Obtained BaTiO3 nanorods had diameters ranging from 150 to 200 nm, with an ave-rage length of 10 to 25 micrometers. The BaTiO3 nanorods were always polycrystallineand composed of well-crystallized and pseudo-cubic BaTiO3 grains, ranging from 10 to30 nm. A high-temperature hexagonal BaTiO3 polymorph, that was observed as inter-growth of more or less ordered sequences of (111) twins with the perovskite matrix, wasalso present as a minor phase. Its formation was triggered by reduction of Ti4+ to Ti3+ asa consequence of the local reducing atmosphere during annealing process.

Electrical measurements performed on single BaTiO3 nanorod showed resistivity va-lues between 10 and 100 ohmcm, which corresponds to typical values for oxygen-deficientBaTiO3. Single BaTiO3 nanorods were tested as proof-of-concept humidity sensors. Themeasurements of electrical resistivity of single nanorods in varying humidity environmentshowed reproducible response, thus demonstrating that BaTiO3 nanorods can be integratedin more complex circuit architectures with functional capacities of a humidity nano-sensor.

164


UCENICI NE VOLE FIZIKU I NE ŽELE JESTUDIRATI: JE LI MOGUCE TO MIJENJATI?

Mirko Marušic1, Josip Sliško2

1I. gimnazija, Split, Republika Hrvatska2Facultad de Ciencias Fisico Matemáticas, Benemérita Universidad Autónoma de

Puebla, México

Posljednjih desetljeca istraživacka zajednica u podrucju edukacijske fizike izucava pri-mjenu niza nastavnih intervencija koje imaju za cilj poboljšati ucenicki interes [1, 2], stavprema fizici [3, 4, 5], te povecati broj ucenika zainteresiranih za fizikalne znanstvene kari-jere [6, 7]. U radu se promatraju dvije nove nastavne metode u ucenju fizike: (1) "Citanje,prezentiranje i propitivanje" (RPQ); (2) "Eksperimentiranje i rasprava" (ED); te njihovutjecaj na promjenu ucenickog stava prema fizici kao školskom predmetu i fizici kao mo-gucoj profesiji. Istraživanje je napravljeno na populaciji od 176 ucenika IV razreda gim-nazije u Splitu. Jednosemestralni rezultati istraživanja [8] pokazuju da u grupi RPQ, prijenastavne intervencije, 12,1% ucenika smatra fiziku omiljenim predmetom, dok je nakonprojekta postotak povecan na 23,1%. Postotak ucenika koji razmišljaju o fizici kao profe-siji porastao je s 13,2% (prije) na 16,5% (nakon intervencije). U ED grupi, prije nastavneintervencije, 15,3% ucenika smatra fiziku omiljenim predmetom, dok je nakon projektapostotak povecan na 51,8%. Ovo znatno poboljšanje ima za posljedicu i povecanje pos-totaka ucenika koji bi odabrali fiziku kao profesiju, i to s 16,5% (prije) na 28,2% (poslijenastavne intervencije). Metoda ucenja "Eksperimentiranje i rasprava" i kod djevojaka ikod mladica znacajno pozitivno mijenja pogled na fiziku kao školski predmet, što je va-žan preduvjet za kvalitetno ucenje fizike kao i povecanje broja ucenika zainteresiranih zaznanstvene karijere u fizici.

[1] R. Trumper, Journal of Science Education and Technology, 15 (2006) 47-58.

[2] C. Williams, M. Stanisstreet, K. Spall, E. Boyes and D. Dickson, Physics Education, 38 (2003) 324 -329.

[3] Naki Erdemir, Asia-Pacific Forum on Science Learning and Teaching, 10 (2009) 1 – 19.

[4] H. Kaya and U. Böyük, European J of Physics Education, 2 (2011) 38 – 49.

[5] J. Zahorecand, A. Haškova, and M. Munk, Informatics in Education, 9 (2010) 261–281.

[6] R. Mamlok-Naaman, Science Education International, 22 (2011) 5-17.

[7] P. Laws, P. Rosborough, and F. Poodry, American Journal of Physics, 67 (1999) S32 – S37.

[8] M. Marušic and J. Sliško, International Journal of Science Education, prihvaceno za tisak (2011).

165


Veza izmedu svojstava i lakoce ostakljivanja uCu55H f45−xTix legurama

Ramir Ristic, 1, Emil Babic, 2, Damir Pajic, 2, Krešo Zadro2, IgnacioFigueroa3, Hywel Davies3, Ahmed Kuršumovic 4, Mirko Stubicar2

1Odjel za fiziku, Sveucilište Josipa Jurja Strossmayera, Trg Ljudevita Gaja 6, 31000Osijek, Croatia

2Fizicki odsjek,Prirodoslovno-matematicki fakultet, Bijenicka cesta 32,10002 Zagreb,Croatia

3Department of Engineering Materials, University of Sheffield, Mappin St.,Sheffield S13JD, UK

4Department of Materials Science, Cambridge University, Pembroke Street, CambridgeCB2 3QZ, UK

Nedavne studije Cu55H f45−xTix metalnih stakala (0<x<45) [1] pokazuju formiranjemasivnih metalnih stakala (BMG) za 15<x<30. U istom kompozicijskom podrucju omjertemperature ostakljivanja Tg i temperature tekuceg stanja Tl pokazuje blagi maksimum uodnosu na najvecu sposobnost ostakljivanja (GFA). Prikazat cemo rezultate za neka meha-nicka svojstva (Youngovi moduli i mikrotvroca) i magnetska svojstva (magnetska suscep-tibilnost) ovih slitina i usporediti njihove promjene s x s onima za Tg i temperaturu krista-lizacije Tx. Sva izmjerena svojstva pokazuju jednoliku promjenu s x bez ikakvih posebnihsvojstava u kompozicijskom podrucju gdje se formira BMG. Slicno ponašanje je uocenoza binarne CuxH f1−x i CuxZr1−x staklaste slitine [2]. U binarnim slitinama elasticna jakosti termalna stabilnost (Tx) slijede isti trend, dok u ternarnim slitinama porast jakosti pratismanjena termicka stabilnost. Takoder, u ternarnim slitinama porast magnetske suscepti-bilnosti s x prati povecanje jakosti, dok je u binarnim slitinama suprotan trend. Diskutiranje moguci uzrok uocenog ponašanja, te primjenjivosti razlicitih kriterija za procjenu GFAza promatrane sustave.

[1] I. A. Figueroa, H. A. Davies, I. Todd, I.A. Verduzco, P.A. Hawksworth, Adv. In Tech. of Met. and Mat. Proc.J. 8 (2006) 146

[2] ] R. Ristic, E. Babic, D. Pajic, K. Zadro, A.Kuršumovic, I.A. Figueroa, H.A. Davies, I. Todd, L.K. Varga, I.Bakonyi, J. Alloys Compd. 504S (2010) S194

166


Prostorno-vremenska lokalizacija neuromagnetskeaktivnosti u ovisnosti o velicini, broju i položaju podražaja

u vidnom polju

Sanja Josef Golubic1, Ana Sušac1, Selma Supek1


Milisekundna vremenska rezolucija i mogucnost lokalizacije neuromagnetskih izvoracine magnetoencefalografiju metodom izbora za pracenje dinamike senzornog i kognitiv-nog procesiranja. Retinotopska organizacija vidnih podrucja aktiviranih tijekom rane ak-tivnosti uz poznavanje kortikalnog magnifikacijskog faktora omogucuje procjenu i ispiti-vanje ucinaka porasta aktivirane površine korteksa vezane uz rast dimenzija vidnog podra-žaja. Analizom evociranih vidnih odgovora i numerickim simulacijama ispitani su ucinciporasta aktiviranog korteksa na izracun vremenske dinamike, lokalizaciju te razlucivanjeneuromagnetskih izvora. Zdrave ispitanice (n=6; 25-35 godina starosti) stimulirane supodražajima oblika cirkularnih sinusoida rastuceg promjera (0.3, 0.9 i 2 stupnja) u central-nom, fovijalnom (donjem lijevom i gornjem desnom vidnom kvadrantu) te periferalnom(donji lijevi vidni kvadrant) vidnom polju u trajanju od 300 ms. Mjerenja su izvedena306-kanalnim Elekta Neuromag Oy sistemom u magnetski zasjenjenoj sobi Biomagnet-skog Centra Jena, Njemacka. Za numericke simulacije i inverzni izracun korišteni su alatiMRVIEW-CSST programa [1]. Numericke simulacije demonstrirale su minimalnu pogre-šku (do 2 mm) u lokalizaciji izvora proširene površine modeliranog tockastim dipolomkao i doprinos velicine simulirane površine rezoluciji istovremeno aktivnih izvora. Empi-rijski rezultati su pokazali znacajan utjecaj velicine podražaja i njegova položaja u vidnompolju na amplitude i latencije najranijih odgovora okcipitalnih izvora te na rezoluciju is-tovremeno evociranih izvora neovisno o individualnoj kortikalnoj geometriji ispitanica.Najraniji okcipitalni izvor aktiviran podražajem najmanje velicine lokaliziran je najdubjeu korteksu kod svih ispitanica. Uocene su znatne intraindividualne (13-15 mm za donje li-jevo vidno polje, 11-34 mm za centralnu stimulaciju kod ispitanice S1) i interindividualne(3-15 mm za donje lijevo vidno polje, 11–34 mm za centralnu stimulaciju) razlike u lokali-zaciji izvora aktiviranih podražajima razlicitih velicina prezentiranih u istom dijelu vidnogpolja [2]. Nastavak analize ce biti usmjeren na identificiranje kortikalnih izvora evociranihparom istovremeno prikazanih bliskih i udaljenih podražaja te njihovom usporedbom sasignalima evociranim jednostrukim podražajima na istim položajima u vidnom polju.

[1] Ranken DM et al. (2002) MEG/EEG forward and inverse modeling using MRIVIEW. Proceedings of the 13thinternational conference on biomagnetism: pp 85-787

[2] Josef Golubic S et al. (2011) Size matters: MEG empirical and simulation study on source localization of theearliest visual activity in the occipital cortex. Med Biol Eng Comput: (in press)

167


Niskodimenzionalni magnetski odziv u SeCuO3 sustavu

Ivica Živkovic1, Mirta Herak1, Damir Starešinic1, Damir Pajic2, DominikCincic3

1Institut za fiziku, Zagreb2Fizicki odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb

3Kemijski odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb

Istražili smo magnetski odziv sustava SeCuO3, 3D materijala koji pokazuje karakte-ristike niskodimenzionalnih magneta. SeCuO3 kristalizira u P21/n prostornoj grupi i imadva razlicita okruženja bakrenih iona koji su nosioci magnetskih svojstava. Ono što ga cinispecificnim jest mali broj prvih susjeda u magnetskoj podrešetci, samo 4, što je uobicajenoza kvazi-2D magnete. Medjutim, detaljnija analiza aktivnih orbitala pokazuje da je najvje-rojatniji element niskodimenzionalnog odziva tetramer, tako da je sustav ustvari kvazi-0D.Dugodosežno uredjenje se javlja na 8K (kolinearni antiferomagnet), ali se odstupanje odCurie-Weiss ponašanja može uociti vec na 200 K. Iz kutne ovisnosti susceptibilnosti možese uociti da sa snižavanjem temperature dolazi do promjene lokalnog okruženja bakrenihiona što rezultira i promjenom magnetskih interakcija u sustavu.

168


MONITORING RADONA U ŠPILJI „MANITA PEC“ UNP PAKLENICA

Vanja Radolic1, Igor Miklavcic1, Denis Stanic1, Marina Poje1, BrankoVukovic1, Dalibor Paar2

1Odjel za fiziku Sveucilišta u Osijeku, Trg Ljudevita Gaja 6, 31000 Osijek2Prirodoslovno-matematicki fakultet Sveucilišta u Zagrebu, Fizicki odsjek, Bijenicka

cesta 32, 10000 Zagreb

Mjerenja koncentracije radona u odabranim hrvatskim špiljama koja se provode od2004. godine, pokazuju da su moguce znatno više vrijednosti od 1000 Bq m−3. Zbog togaje u svim turistickim špiljama, sukladno svjetskim standardima, potrebno napraviti pro-cjenu rizika za posjetitelje, turisticke vodice i istraživace. Manita pec je, trenutno, jedinašpilja unutar Nacionalnog parka Paklenica s organiziranim turistickim obilaskom. Nalazise u donjem dijelu Velike Paklenice na 570 m.n.v. Duljina kanala je 175 m, a karakterizi-raju je dvije dvorane vecih dimenzija, brojne vrste siga te endemna podzemna fauna. Špiljaje horizontalno strukturirana pa se ocekuju povišene koncentracije radona ljeti jer je tem-peraturna razlika izmedu vanjskog zraka i zraka unutar špilje vodeci mehanizam izmjenezraka u takvim špiljama. U skladu s Akcijskim planom NP Paklenica za špilju Manita pec,u lipnju 2010. zapocet je petnaestomjesecni monitoring prirodne radioaktivnosti koja po-tjece od radona i njegovih kratkoživucih potomaka, a s ciljem procjene doze koju primajukako posjetitelji špilje tako i turisticki vodici.

Mjerenje radona obavljeno je detektorima nuklearnih tragova LR-115 tip II te Alp-haGUARD mjernim sustavom. Detektori nuklearnih tragova su izlagani u razdobljimaklimatoloških godišnjih doba u svrhu monitoringa sezonske varijacije radona dok su nje-gove dnevne varijacije pracene kontinuiranim mjerenjem AlphaGUARD mjernim ureda-jem. Srednje koncentracije radona u ljetnom, jesenskom i zimskom razdoblju su bile1115,1, 270,0 i 32,6 Bq m−3. Ove vrijednosti svrstavaju špilju Manita pec medu špi-lje u kršu s ispodprosjecnom koncentracijom radona, a ujedno pokazuju da su sezonskevarijacije radona posljedica temperaturnih razlika izmedu špilje i okoline. Nisu uocenednevne varijacije radona i njegovih kratkoživucih potomaka koje bi bile posljedica ljudskeaktivnosti za vrijeme ili nakon turistickih obilazaka. Pritom su koncentracije radona kao injegovih kratkoživucih potomaka bile uniformne u cijeloj špilji jer njihove varijacije nisustatisticki signifikantne, što je i potvrdeno odgovarajucim statistickim t – testom.

U 2010. godini špilju je posjetilo 11500 posjetitelja od cega je njih 75% to ucinilo uljetnom periodu (lipanj-kolovoz). Prosjecna efektivna doza od radona i njegovih kratkoži-vucih potomaka koju je posjetitelj primio za vrijeme polusatnog obilaska špilje u ljetnomrazdoblju iznosi 1,855 µSv. Izloženost srednjoj brzini doze od 3,7 µSv/h u u klimatolo-škom ljetu, znaci da su turisticki vodici na radnom mjestu primili maksimalnu dozu od0,416 mSv što je oko 50 puta niže od maksimalno dozvoljene doze za zaposlenike naradnim mjestima.

169


Konceptualno razumijevanje elektriciteta i magnetizmakod studenata tehnickih fakulteta Sveucilišta u Osijeku

Željka Miokovic1, Sanja Ganzberger2, Vanja Radolic2

1Elektrotehnicki fakultet Sveucilišta u Osijeku, K- Trpimira 2B, 31 000 Osijek2Odjel nza fiziku Sveucilišta u Osijeku, Trg Ljudevita Gaja 6, 31 000 Osijek

Istraživanje konceptualnog razumijevanja elektriciteta i magnetizma provedeno je napopulaciji studenata tehnickih fakulteta Sveucilišta u Osijeku. Kao dijagnosticki instru-ment korišten je opcepoznati americki CSEM (Conceptual Survey of Electricity and Mag-netism) [1] test višestrukog izbora pomocu kojeg se može provjeriti razumijevanje nekihtemeljnih fizikalnih koncepata iz elektriciteta i magnetizma te dijagnosticirati poteškocekoje ucenici/studenti imaju pri njihovom usvajanju. Razumijevanje ovih koncepata provje-reno je na Sveucilištu u Osijeku kod studenata prvih godina elektrotehnike, racunarstva,prehrambene tehnologije [2] i gradevinarstva podijeljenih u nekoliko skupina. Isto takou istraživanju su sudjelovali studenti fizike s Odjela za fiziku osjeckog sveucilišta. Dobi-veni rezultati su analizirani statistickim postupcima u okviru klasicne test-teorije kojimaje odredena pouzdanost i diskriminacija cjelokupnog testa (parametri KR-20 (rtest ) i δ -Ferguson (δ)) kao i odnos pojedinih zadataka prema cjelokupnom testu (point-biserijalnikoeficijenti (rpbk), težina zadatka (P) i indeks diskriminacije zadatka (D)). Srednja uspješ-nost rješavanja CSEM testa je u dobrom slaganju kako s izvornim istraživanjem [1] tako is ranije provedenim testiranjem studenata u Hrvatskoj [3]. Izracunati statisticki parametripokazuju da se test može primjenjivati kao dijagnosticki alat za procjenu razumijevanjatemeljnih fizikalnih koncepata u elektromagnetizmu. Identificirane su i neke studentskepretkoncepcije povezane s poteškocama u razumijevanju pojedinih koncepata unutar kon-ceptualnog podrucja elektromagnetske indukcije te primjene Newtonovih zakona u kon-tekstu elektromagnetizma.

[1] Maloney, D.P., O‘Kuma, T.L., Hieggelke, C.J., Van Heuvelen, A., Phys. Educ. Res., Am. J. Phys. Suppl. 69(7) (2001) S12-S23

[2] Miokovic, Ž. Ganzberger, S., Radolic, V., Zbornik radova X. hrvatskog simpozija o nastavi fizike Hrvtskogfizikalnog društva, Zadar, 27.-29. 4. 2011. (u tisku)

[3] Planinic, M., Am. J. Phys. 74 (12) (2006), 1143-1148

170


Da li se jako dopirani polisilicij može primijeniti kaotermoelektrik?

Miroslav Ocko1, Sanja Žonja2, Mile Ivanda3

1Institut za Fiziku, Bijenicka cesta 46, HR-10002 Zagreb, Hrvatska2Fakultet Elektrotehnike i Racunarstva, Sveucilišta u Zagrebu, Unska 3, HR-10000

Zagreb, Hrvatska3Ruder Boškovic Institut, Bijenicka cesta 54, HR-10002 Zagreb, Hrvatska

Iako jako dopirani silicij cak i u metalnom režimu ima znatnu termostruju, zbog velikeelektricne otpornosti i znatne toplinske vodljivosti nije se do nedavno razmatrao kao mo-guci termoelektricni materijal. Medutim, razliciti razlozi, od društvenih do znanstvenih,inicirali su istraživanja dopiranog polisilicija u cilju poboljšanja njegovih termoelektricnihsvojstava. U radu navodimo i diskutiramo te razloge i dajemo kratak pregled dosadaš-njeg rada iz tog podrucja. Prikazujemo i naš rad na uzorcima polisilicijskih tankih filmovajako dopiranih borom ili fosforom dobivenih LPCVD metodom te aniliranih na razlicitenacine. Najvažniji rezultat koji smo dobili u našim prethodnim istraživanja je visoka ter-mostruja jednog uzorka borom dopiranog silicija: +200 mikroV/K na sobnoj temperaturi.To je mnogo veca termostruja od termostruje uobicajenih metala a jednaka je termostrujibizmutov telurid; materijala koji se jedini primjenjuje danas u komercijalnim termoelek-tricnim uredajima.

171


PRIPRAVA I KARAKTERIZACIJA KLATRATNIHSPOJEVA

Mirko Stubicar1, Nada Stubicar2, Andrijana Milinovic2, DragomirKrumes2, Miroslav Ocko1

1Institut za fiziku, Zagreb2Strojarski fakultet, Slavonski Brod, Sveucilište u Osijeku

H. M. Powell istražio je veci broj kompleksnih spojeva u kojima su bile molekule jednevrste s vlastitom strukturom (kavezom) ugradene u strukturu (kavez) izgraden od molekuladruge vrste. On je takvu vrstu spojeva 1948 nazvao klatratnim spojevima (clathrate com-pounds). Istraživanja klatratnih spojeva izazovna su ne samo s fundamentalnog stanovištavec i njihove tehnološke primjene s obzirom na njihova izuzetno povoljna termoelektricnasvojstva. U ovom radu pripravljeni su uzorci tri-komponentnih sistema: Ba-Ag-Si, Ba-Au-Si i Ba-Au-Ge elektrolucnim taljenjem u cistom argonu. Nakon metalografske obradeizvršena je karakterizacija mehanickih svojstava pripravljenih uzoraka mjerenjem mikro-tvrdoce Vickersovom metodom. Rezultati mjerenja mogu se objasniti razmatranjem veli-cine atoma usporedujuci atome Si i Ge, kao i atome Ag i Au elemenata. Takodjer, poznatoje iz literature da su Si-Si veze jace od Ge-Ge veza. Zbog sigurnijeg zakljucka u daljnjimistraživanjima namjeravamo koristiti i druge dostupne tehnike karakterizacije.

172


Ramanova spektroskopija ZnO nanokompozita inanocijevi

Lahorija Bistricic1, Vesna Borjanovic1, Lara Mikac2, Ivan Strizic1,Antonia Tomas1, Vedrana Kralj1

1Sveucilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i racunarstva, Zagreb2Institut Ruder Boškovic, Zagreb

Istraživanje ZnO nanocesticnih materijala interesantno je zbog mogucnosti njihoveprimjene kao detektora, emitera, optoelektronickih uredaja, elektroda kod solarnih celijaitd. Polimerni nanokompoziti dobiveni dodavanjem nanocestica u polimernu matricu po-kazuju promijenjena ili nova fizikalna svojstva (toplinska, mehanicka, elektricna, mag-netska). Svojstva nanokompozita ovise o obliku, velicini i kolicini dodanih nanocestica,svojstvima polimerne matrice, te interakciji izmedu nanocestica i polimera. U formi nano-cijevi ZnO privlaci pažnju i kao materijal koji pokazuje lasersku emisiju.

U ovom radu pomocu Ramanove spektroskopije istraživana je struktura i vibracijskadinamika polidimetilsiloksan (PDMS) ZnO nanokompozita, te ZnO nanocijevi. Sintetizi-rani su PDMS nanokompoziti s 1, 5, 10 i 20 posto ZnO nanocestica. Vibracijski spektrianalizirani su pomocu DFT racuna korištenjem B3LYP funkcionala i 6-311G(d,p) baznogseta funkcija. Promjene u vibracijskim spektrima PDMS-ZnO nanokompozita zbog do-davanja razlicite kolicine ZnO nanocestica omogucavaju objašnjenje interakcije izmedunanocestica i polimera.

ZnO nanocijevi dobivene su kemijskom metodom rasta pri niskim temperaturama.Upravo mogucnost dobivanja ZnO nanocijevi niskotemperaturnom metodom daje u odre-denim promjenama prednost ZnO pred ostalim materijalima npr. GaN. Važnost tehnikeje takoder u mogucnosti rasta nanocijevi na substratima koji nisu strukturno slicni ZnO.Podloge na kojima smo rasli nanocijevi su silicij, te polimerni materijal PDMS.

[1] L. Bistricic, G. Baranovic, M. Leskovac, E. Govorcin Bajsic, Eur. Polym. J. 46 (2010) 1975

[2] ,V. Borjanovic, L. Bistricic, I. Vlasov, K. Furic, I. Zamboni, M. Jakšic, O.Olga, J. Vac. Sci. Technol. B 27(2009) 2396

173


Interdisciplinarni znanstveno-terminološki projektSTRUNA o nazivlju u fizici - metode i rezultati

Vjera Lopac1, Stanko Popovic2, Antun Tonejc3, Damir Veža3, SanjaDolanski Babic4, Dario Hrupec5, Zvonimir Jakobovic6, Iva Movre Šapic1,

Nenad Nikolic7, Tatjana Roginic8, Mislav Cvitkovic3, Veljko Filipan1,Zvonimir Glasnovic1, Ivica Gusic1, Jelena Loncaric9, Maja Bratanic10,

Milica Mihaljevic10, Alen Milkovic10, Bruno Nahod10

1Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveucilište u Zagrebu2Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

3Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Zagrebu4Medicinski fakultet, Sveucilište u Zagrebu

5Institut Ruder Boškovic, Zagreb6Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

7Hrvatski zavod za norme, Zagreb8Zdravstveno ucilište, Zagreb

9Školska knjiga, Zagreb10Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

U izlaganju ce biti predoceni podaci o metodama i rezultatima rada na interdiscipli-narnom projektu "Izgradnja, odabir i usuglašavanje hrvatskoga nazivlja u fizici". To je dioširega projekta "STRUkovno NAzivlje" Hrvatske zaklade za znanost (HZZ) u kojem se,u suradnji s terminolozima i jezikoslovcima iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,prikupljaju i analiziraju postojeci i predloženi hrvatski nazivi i definicije pojmova iz raznihstruka te se unose u bazu podataka STRUNA. Na projektu nazivlja u fizici radi dvadesetaksuradnika medu kojima vecinu cine fizicari s bogatim iskustvom u znanosti, sveucilišnoji školskoj nastavi te pisanju i izdavanju leksikografskih djela i udžbenika iz fizike. Pre-dvideni rezultat projekta je terminološka baza od preko 3000 pojmova iz svih podrucjafizike, s definicijama i nazivima preporucenima za obvezatnu upotrebu u svim hrvatskimznanstvenim i strucnim tekstovima o fizici.

Posebna ce pozornost biti posvecena sljedecim temama: terminološka nacela; kriterijiodabira preporucenih, predloženih i dopuštenih naziva u fizici; uloga medunarodnih mjeri-teljskih norma u izgradnji nazivlja i definicija pojmova u fizici; terminološki i mjeriteljskiproblemi u nastavi fizike; prevoditeljski aspekti izgradnje hrvatskoga nazivlja u fizici; ana-liza terminološke obradbe za neke karakteristicne primjere pojmova u fizici; rasprava ianketa o uskladivanju i prihvacanju predloženog i preporucenog nazivlja.

174


Neutronska dozimetrija

Branko Vukovic1, Marina Poje1, Maja Varga Pajtler1, Vanja Radolic1, IgorMiklavcic1, Dario Faj2, Josip Planinic1

1Odjel za fiziku, Sveucilište J.J.Strossmayera u Osijeku, Trg Ljudevita Gaja 6, 31000Osijek

2Klinicka bolnica Osijek, Josipa Huttlera 4, 31000 Osijek

Odjel za fiziku ima višegodišnje iskustvo mjerenja radona s detektorima nuklearnihtragova LR-115 tip II i CR-39. Posljednjih nekoliko godina radimo na konstrukciji po-uzdanog detektora neutrona u okolišu; detektore koristimo u kombinaciji s borom kaokonvertorom te bilježimo tragove nuklearne reakcije 10B(n, alfa)7Li.

Metodu neutronske detekcije primjenjujemo u dozimetriji kozmickog zracenja za po-sade zrakoplova na visinama leta od oko 10 km, gdje neutroni doprinose približno s polaod ukupne brzine doze zracenja. Rezultati mjerenja brzina neutronskih doza (2 -3 µSv/h)na više od 20 letova iz Srednje Europe u Srednju i Južnu Ameriku te u Japan i Južnu Ko-reju, pokazuju da putnici u zrakoplovu primaju desetak puta vecu dozu zracenja nego štoje prime stanovnici Zagreba u isto vrijeme.

Detektore nuklearnih tragova primjenjujemo takoder u neutronskoj dozimetriji kodfotonske radioterapije linearnog akceleratora; u snopu linearnog akceleratora izmjerena jebrzina doze od 1,96 Sv/h, dok je u cekaonici brzina doze iznosila 0,62 µSv/h.

Neutronske brzine doze izmjerene su s CR-39 detektorima u 36 glavnih meteorološkihpostaja širom Hrvatske; istražena je linearna korelacija izmedu neutronske doze i nadmor-ske visine postaje, i dobiven je signifikantan pozitivni koeficijent korelacije.

[1] Vukovic, Branko; Poje, Marina; Varga, Maja; Radolic, Vanja; Miklavcic, Igor; Faj, Dario; Stanic, Denis;Planinic, Josip.Measurements of neutron radiation in aircraft. Applied Radiation and Isotopes. 68 (2010); 2398-2402.

[2] Vukovic, Branko; Faj, Dario; Poje, Marina;Varga, Maja; Radolic, Vanja; Miklavcic, Igor; Ivkovic, Ana; Plani-nic, Josip.A neutron track etch detector for electron linear accelerators in radiotherapy. Radiology and oncology.44 (2010),1; 62-66.

[3] Poje, Marina; Vukovic, Branko; Varga, Maja; Radolic, Vanja; Miklavcic, Igor; Faj, Dario; Planinic, Josip.Relation between galactic and solar cosmic radiation at aviation altitude. Advances in Space Research. 42 (2008),12; 1913-1916.

[4] Vukovic, Branko; Radolic, Vanja; Lisjak, Ivan; Vekic, Branko; Poje, Marina; Planinic, Josip. Some cosmicradiation dose measurements aboard flights connecting Zagreb Airport. Applied Radiation and Isotopes. 66(2008), 2; 247-251.

[5] Vukovic, Branko; Radolic, Vanja; Miklavcic, Igor; Poje, Marina; Varga, Maja; Planinic, Josip. Cosmic ra-diation dose in aircraft - a neutron track etch detector. Journal of Environmental Radioactivity. 98 (2007) 3;264-273.

[6] Vukovic, Branko; Lisjak, Ivan; Radolic, Vanja; Vekic, Branko; Planinic, Josip. Measurements of the dose dueto cosmic rays in aircraft. Nuclear instruments and methods in physics research. Section A, 562 (2006); 517-520.

175


Eksperiment Ives-Stilwellovog tipa i relativistickaaberacija

Saša Blagus1, Zoran Basrak1, Tomislav Ivezic1, Mladen Koncul1, MiloradKorolija1, Slobodan Miloševic2, Ðuro Miljanic1, Karlo Nad1, Goran

Pichler2

1Institut Ruder Boškovic, Bijenicka 54, 10000 Zagreb2Institut za fiziku, Bijenicka 46, 10000 Zagreb

Eksperimenti Ives-Stilwellovog tipa (IS) spadaju u klasu bazicnih eksperimenata zakinematicku provjeru Lorentzovih transformacija (LT), a usmjereni su na provjeru efekatadilatacije vremena. U skladu s pojmom prostorvremena Minkowskog fizikalne velicinesu reprezentirane geometrijskim objektima 4D prostorvremena, a LT djeluje na kompletnugeometrijsku velicinu (u ovom slucaju valni cetverovektor), a ne samo na njenu vremen-sku komponentu. Sva dosadašnja IS mjerenja relativistickog Dopplerovog efekta su vršenana nasuprotnim kutevima od 0 i 180 na kojima se relativisticka aberacija ne pojavljuje.Takva mjerenja su nekompletna, jer se prostorne komponente valnog cetverovektora zane-maruju. Zbog toga relativisticki efekti nisu u eksperimentalnom smislu u cijelosti istraženi.Neka mjerenja na nasuprotnim kutevima razlicitim od 0 i 180 nisu pokazala relativistickuasimetriju u Dopplerovom pomaku. Cilj ovog eksperimenta je razjasniti tu diskrepancijumjerenjima na nasuprotnim kutevima razlicitim od 0 i 180 sa i bez korekcije za kut abe-racije. Na korigiranim kutevima se ocekuje opažanje relativisticke asimetrije, cime bi seeksperimentalno potvrdilo da su relativisticki Dopplerov efekt i aberacija manifestacije je-dinstvenog fizikalnog procesa: Lorentzove transformacije potpune geometrijske velicine -valnog cetverovektora iz jednog Lorentzovog sustava u drugi. U opcem slucaju (npr. nes-tandardna sinhronizacija) te efekte nije moguce razdvojiti, odnosno nije ih moguce smatratifizikalno dobro definiranima u 4D prostorvremenu.

Kao gibajuci izvor svjetlosti u našem eksperimentu služe pobudeni neutralni vodikoviatomi dobiveni sudarima H+

2 i H+3 iona ubrzanih u CW akceleratoru s molekularnim vodi-

kom u niskotlacnoj, plinskoj vodikovoj meti, s dvostupanjskim sistemom za diferencijalnopumpanje. Emitirana svjetlost se analizira optickim spektrometrom s dvije sonde, kojese pomocu goniometra postavljaju na nasuprotne kuteve korigirane za relativisticku abe-raciju. Iznos kuteva aberacije u intervalu energija od 150-275 keV je izmedu 0.71 i 0.96stupnjeva.

Preliminarna spektroskopska mjerenja radena su spektrometrom Avaspec-3648 FiberOptics Spectrometer efektivnog spektralnog razlucivanja 0.6 nm. Mjereni su emisijskispektri pobudenih vodikovih atoma transverzalno na smjer gibanja i pod kutem od 45 sobzirom na smjer gibanja vodikovih atoma. Ustanovljeno je da su dobro vidljive Balme-rove Hα, Hβ, i Hγ emisione linije, kao i pomak spektralnih linija zbog Dopplerovog efekta.

176


0.2.1 Studentski posteri

Istraživanje sol-gel prijelaza niskofrekventnomimpedancijskom spektroskopijom

Damjan Pelc1, Sanjin Marion1, Nataša Šijakovic - Vujicic2, MarioBasletic1, Saša Petrovic3

1Sveucilište u Zagrebu, Prirodoslovno - matematicki fakultet, Fizicki odsjek2Institut "Ruder Boškovic", Zagreb

3Sveucilište u Zagrebu, Prirodoslovno - matematicki fakultet, Biološki odsjek

Unatoc više od pedeset godina istraživanja, sol-gel prijelaz lancastih (bio)polimera idalje ostaje zanimljiv problem kako za fundamentalnu znanost tako i u brojnim primje-nama. U ovom radu predstavit cemo rezultate niskofrekventne impedancijske spektrosko-pije na uzorcima vodenih otopina želatine, u širokom rasponu koncentracija i temperatura.Mjerenja su dobivena pomocu posebno izradene cetverokontaktne impedancijske celijedizajnirane tako da omogucuje rad na niskim frekvencijama (< 1 Hz) [1]. U spektrimavodljivosti javljaju se dvije do sada neopažene relaksacije s karakteristicnim vremenimareda 100 ms (spori proces) i 1 ms (brzi proces), koje smo usporedbom s prijašnjim rezulta-tima drugih tehnika [2, 3] uspjeli povezati s difuzijskim procesima na razini pojedinacnihpolimernih lanaca. Mjerenja parametara relaksacija zbog toga daju uvid u mezoskopskudinamiku tokom sol-gel prijelaza. Da bismo vidjeli kako ona nastaje iz mikroskopskihefekata na nano-skali (nastanak zavojitih struktura) i kako vodi do makroskopske pojave– nastanka gela – usporedit cemo podatke iz impedancijske spektroskopije s mjerenjimaopticke aktivnosti i reoloških svojstava [4]. Takva usporedba daje sliku samoorganizacijemolekula želatine u velikom rasponu prostornih i vremenskih skala.

[1] D. Pelc, S. Marion, M. Basletic, poslano u Rev. Sci. Instrum.

[2] S. Z. Ren, W. Shi, W. B. Zhand, C. M. Sorensen, Phys. Rev. A 45, 2416 (1992)

[3] T. Brand, S. Richter, S. Berger, J. Phys. Chem. B 110, 15853 (2006)

[4] L. Guo, R. H. Colby, C. P. Lusignan, A. M. Howe, Macromolecules 36 , 10009 (2003)

177


Elasticno raspršenje elektrona na adsorbatima u vrpcipovršinskog zrcalnog potencijala

Sanjin Marion1, Branko Gumhalter1

1Institut za fiziku, Zagreb

U ovom radu preispitujemo procese raspršenja elektrona u prvoj vrpci površinskogzrcalnog potencijala na Cu(100). Promatrana raspršenja su inducirana nasumicno raspore-denim adsorbatima te prucavana dvo-fotonskom fotoemisijom[1]. Primjenom infracrvenerenormalizacije na prijašnje rezultate dobivene racunom smetnje do drugog reda[2] do-bivamo znatno bolje slaganje izracunatog i izmjerenog udarnog presjeka za raspršenje teucestalosti raspada kvazicestice. Diskutiraju se implikacije tih rezultata na dinamiku elek-trona izmedu dva pulsa u dvo-fotonskoj fotoemisiji.

[1] K. Boger, T. Fauster and M. Weinelt, New J. Phys. 7 (2005) 110

[2] B. Gumhalter, A. Šiber, H. Buljan and T. Fauster, Phys. Rev. B 78 (2008) 155410

178


Transportne mreže i geometrijski efekti

Marko Popovic1, Hrvoje Štefancic2, Vinko Zlatic3

1Fizicki odsjek, Prirodoslovno matematicki fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zavod zateorijsku fiziku, Institut Ruder Boškovic

2Zavod za teorijsku fiziku, Institut Ruder Boškovic3Zavod za teorijsku fiziku, Institut Ruder Boškovic, INFM-CNR Centro SMC

Dipartimento di Fisica, Sapienza Universita di Roma

Poznavanje transportnih mreža poput globalne avionske ili brodske mreže bitno jezbog njihove uloge u ekonomiji, širenju epidemija i invazivnih vrsta. U ovom radu predlo-žen je jednostavan model transportnih mreža, temeljen na optimizaciji zarade, koji objaš-njava skaliranje snage i stupnja, prosjecne udaljenosti i stupnja te težine veze i umnoškastupnjeva cvorova koje povezuje. Eksponenti skaliranja dani su kao funkcija samo jednogparametra - dimenzije prostora na kojem se mreža nalazi. Robustnost modela na nepo-štivanje restriktivnijih pretpostavki (beskonacan euklidski prostor na kojem leži mreža ihomogenost raspodjele cvorova) provjerena je simulacijama.

179


Utjecaj transverzalnog magnetskog polja na magnetskouredenje kvantnog magneta Ca3Co2O6

Ivana Levatic1, Ivica Živkovic2

1PMF - FO, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb2Institut za fiziku, Zagreb

Ca3Co2O6 je niskodimenzionalni kvantni magnet u kojem ioni kobalta nose magnetskimoment paralelan s c-osi. Ioni kobalta tvore lance usmjerene duž c-osi s feromagnetskimunutarlancanim i mnogo slabijim antiferomagnetskim medulancanim vezanjem [1]. Lanciformiraju heksagonalnu rešetku u ab-ravnini što vodi na frustraciju i veoma bogat faznidijagram [2]. Dugodosežno uredenje javlja se ispod 24 K, iako se utjecaj unutarlanca-nog feromagnetskog vezanja može vidjeti vec ispod 100 K [3]. Uredenje je djelomicnoneuredeno antiferomagnetsko (PDA) s 2/3 spinova koji sudjeluju u uredenju i ostalimakoji fluktuiraju i pokazuju superparamagnetske karakteristike [4]. Primjenom statickogmagnetskog polja ispod 12 K moguce je uociti platoe u magnetizaciji koji predstavljajuferimagnetsko i feromagnetsko uredenje spinova [2,3]. Magnetski moment na kobaltu po-kazuje karakteristike Isingovog sustava s kvantnim stanjima spin-up i spin-down. Prematome, magnetski se moment ne može opisati kao klasican vektor te je utjecaj transverzal-nog magnetskog polja (polja okomitog na c-os) potrebno opažati kroz miješanje kvant-nih stanja. Tema je ovog postera eksperimentalno proucavanje utjecaja transverzalnogmagnetskog polja na magnetsko uredenje ovog sustava. Bit ce pokazani rezultati mjere-nja dinamicke magnetske susceptibilnosti koja je posebno pogodna za proucavanje faznihprijelaza. U tu svrhu koriste se posebno izradene zavojnice koje omogucavaju mjerenjesusceptibilnosti duž c-osi, dok je staticko magnetsko polje okomito na c-os.

[1] H. Fjellvag, E. Gulbrandsen, S. Aasland, A. Olsen, B.C. Hauback, J. Solid State Chem 124 (1996)

[2] A. Maignan, C. Michel, A.C. Masset, C. Martin, B. Raveau, Eur. Phys. J. B 15 (2000)

[3] S. Aasland, H. Fjellvag, B. Hauback, Solid State Commun. 101 (1997)

[4] H. Kageyama, K. Yoshimura, K. Kosuge, H. Mitamura, T. Goto, J. Phys. Soc. Jpn. 66 (1997)

180


Dinamika domenskih zidova i krivulje histereze uCo7(TeO3)4Br6

Vinko Šurija1, Mladen Prester2, Ivica Živkovic2, Ðuro Drobac2, DamirPajic1, Helmuth Berger3

1Fizicki odsjek, Prirodoslovno matematicki fakultet, Bijenicka cesta 32, 10000 Zagreb2Institut za fiziku, PP 304, 10000 Zagreb

3Institute of Physics of Complex Matter, EPFL, 1015 Lausanne, Švicarska

Co7(Te03)4Br6 je spoj s izraženom anizotropijom magnetskih svojstava i sa slože-nim magnetskim uredenjem koje potjece od anizotropnih svojstava oktaedarske posloženejedno-ionske anizotropije Co2+ iona. Kristalna struktura Co7 se može opisati kao slojevitau bc ravnini. Slojevi su izgradeni od tri vrste CoO4Br2 iskrivljenih oktaedra i TeO3E tetra-edra, dok su slojevi medusobno povezani duž a osi sa cetvrtom vrstom CoO4Br2 oktaedra,gdje E predstavlja stereokemijski aktivan usamljen elektronski par. Ovakva kristalna struk-tura rezultira savijenim antiferomagnetskim uredenjem u a i c smjeru, te feromagnetskimduž b osi. Nesumjerljivo antiferomagnetsko uredenje se javlja na TN = 34 K. Prijelaz u fe-romagnetsko uredenje se javlja na TC = 27 K. Magnetski uredena faza je karakterizirana sneobicnom anizotropijom: mjerenje M(H) duž b osi javljaju se pravokutne ali i standardneferomagnetske krivulje histereze, dok duž ostale dvije osi vrlo oštar spin-flop (ili spin-flip)prijelaz, kao u standardnim antiferomagnetima. Magnetski fenomeni se interpretiraju kaokompeticija magnetskih interakcija duž sistema, poput jedno-ionske energije anizotropijei interakcija izmjene. Tema ovog postera je proucavanje dinamike domenskih zidova i kri-vulja histereze primjenom izmjenicnog polja i izravnim mjerenjem magnetizacije. Bit cepokazana ovisnost koercitivnog polja o amplitudi i frekvenciji primjenjenog polja.

[1] R. Becker, M. Johnsson, H. Berger, M. Prester, I. Živkovic, Ð. Drobac, M. Miljak, and M. Herak Crystalstructure and magnetic properties of Co7(TeO3)4Br6—a new cobalt tellurite bromide. Solid State Sciences,8(7):836–842, July 2006.

[2] M. Prester, I. Živkovic, O. Zaharko, D. Pajic, P. Tregenna-Piggott, and H. Berger. Ferromagnetism inCo7(TeO3)4Br6: A byproduct of complex antiferromagnetic order and single-ion anisotropy. Physical ReviewB, 79(14):1–12, Apr. 2009.

181


Molekulska dinamika i relaksacije u kristalnom istaklastom etanolu

Ivan Sudic1, Tonci Cvitanic1, Miroslav Požek1, Marina Kveder2

1Fizicki odsjek, PMF, Sveucilište u Zagrebu, Bijenicka 32, Zagreb2ZFK, Institut Ruder Boškovic, Bijenicka 54, Zagreb

Korištenjem širokopojasne nuklearne magnetske rezonancije na magnetskim poljimado 12 T proucavali smo kruta stanja deuteriranog etanola (C2D5OD). Varirajuci tempe-raturu (30 K - 160 K) i termalnu povijest uzorka, postigli smo dva stabilna kruta stanja:kristal i staklo. Razlicitost stanja potvrdena je mjerenjima vremena relaksacije T1, kojasu u kristalu barem red velicine duža nego u staklu. Mjerenja relaksacijskih vremena uskladu su s poznatim rezultatima [1], ali su mjerena u širem rasponu temperatura i po prviput na višim frekvencijama. NMR spektri ne pokazuju razliku izmedu kristalnog i stak-lastog stanja, no daju nam uvid u dinamiku metilnih skupina. Naša mjerenja pokazuju dasu rotacije metilnih skupina onemogucene ispod 120 K, dok se iznad 125 K aktiviraju islobodno rotiraju. Relativno visoka temperatura aktivacije rotacijskih stupnjeva slobodeupucuje na zatocenost metilnih skupina u kristalnoj strukturi etanola.

Rad je izraden na opremi nabavljenoj u sklopu FP7 projekta # 229390 SOLeNeMaR.

[1] T. Eguchi, G. Soda, and H. Chihara, Molecular Physics 40, 681 (1980).

182


LOFAR-EoR kontaminacija prednjeg plana

Dijana Vrbanec1

1Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb

Low Frequency Array (LOFAR) je radio teleskop sacinjen od 15 000 malih antenai 77 vecih stanica. Vecina stanica su rasporedene u Nizozemskoj, te ih je nekolicina i uNjemackoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Švedskoj. LOFAR-ova misija je skenirati sve-mir na frekvencijama od 10− 240 MHz, odnosno na valnim duljinama od 1.2− 30 m.Ukupna efektivna sakupljacka površina je otprilike 1 km2. Jedan od kljucnih projekataje istraživanje epohe reionizacije (eng. Epoch of Reionization - EoR) mjerenjem kolicineneutralnog plina u svemiru kao funkciju crvenog pomaka i kutne pozicije kroz vodikovu21 cm liniju hiperfinog spinskog prijelaza. 21 cm linija je, vjerojatno, jedini opažljivi tragplina tokom EoR-a, te omogucuje detaljno mapiranje EoR-a kako napreduje kroz vrijemei prostor. Signal kozmološke 21 cm linije je vrlo zagaden astofizickim prednjim planom,te ne-astrofizickim i instrumentalnim efektima. Stoga, da bi se detektirao taj kozmolo-ški signal, neophodno je dobro razumjeti sve komponente podataka te njihov utjecaj napriželjkovani signal. Astrofizicki prednji plan je dominiran difuznom sinhrotonom emi-sijom iz naše galaksije. U ovom radu bit ce prikazana analiza jednog LOFAR-EoR setapodataka, od kalibracije, efekta zrake, modeliranja izvora u polju do ekstrakcija izvora, teodredivanje svojstva šuma.

183


Anizotropija transportnih svojstava monokristaladekagonalnog kvazikristala d−Al70Co10Ni20

Petar Popcevic1, Jovica Ivkov1, Denis Stanic1,2, Kristijan Velebit1, DanijelCmrk1,3, Ana Smontara1

1Laboratorij za fiziku transportnih svojstava, Institut za fiziku, Zagreb2Odjel za fiziku, Sveucilište J. J. Strossmayer u Osijeku


Prikazani su rezultati mjerenja transportnih svojstava (elektricne otpornosti (ρ), ter-mostruje (S), toplinske vodljivosti (κ) i Hallovog koeficijenta (RH)) za tri razlicita kris-talografska smjera na viskokvalitetnom (po našem saznanju prvom takvom) monokristaludekagonalnog kvazikristala d−Al70Co10Ni20 [1]. Mjerenja su napravljena duž tri medu-sobno okomita smjera: periodicnog smjera P (smjer duž osi deseterostruke simetrije), tedva smjera QP1 i QP2 unutar kvaziperiodicne ravnine. Unutar kvaziperiodicne ravnine,anizotropija elektricne otpornosti, toplinske vodljivosti i termostruje je mala, dok je onaza Hallov koeficijent za magnetsko polje unutar kvaziperiodicne ravnine zanemariva. Isto-vremeno utvrdena je velika anizotropija ρ, κ i S izmedu smjerova P i QP1/QP2. Za Hallovefekt ova anizotropija odgovara anizotropiji RH za polje paralelno s P i za polje paralelno sQP1/QP2. Dani rezultati su prvi u smislu da su mjerenja sva cetiri transportna koeficijentaprovedena na istom monokristalu te da su provedena za dva smjera unutar kvazikristalneravnine. Potvrdena je korelacija anizotropije transportnih koeficijenata dekagonalnih kva-zikristala i anizotropije u Al13TM4 (TM-prijelazni metal) klasi aproksimanata dekagonal-nih kvazikristala [2-4].

[1] P. Popcevic et. al, rad u pripremi.; D. Cmrk, Diplomski rad (2011)

[2] A. Smontara et al., Phys. Rev. B 78 (2008) 104204

[3] J. Dolinšek et al., Phys. Rev. B 79 (2009) 184201

[4] P. Popcevic, et al., Phys. Rev B 81 (2010) 184203

184


Niskotemperaturni rast ZnO nanocijevi na siliciju,aluminiju i polimernoj podlozi

Antonia Tomas1, Slaven Falandys1, Vesna Borjanovic1, SuzanaJakovljevic2, Zdravko Schauperl2, Ivana Capan3, Lahorija Bistricic1,

Branko Pivac3

1Fakultet Elektrotehinke i Racunarstva, Unska 3, 10 000 Zagreb2Fakultet Strojarstva i Brodogradnje

3Institut Ruder Boškovic, Bijenicka cesta, 10000 Zagreb

Cink oksid je materijal široke primjene; dodaje se kao aditiv u brojne materijale po-boljšavajuci njihova svojstva (plastika, lubrikanti, boje, ljepila, hrana, kozmetika, baterijeitd.) dok se zbog pogodnih osobina kao sto su dobra transparencija, visoka pokretljivostelektrona, razlika izmedu energijskih nivoa od 3.37 eV, jaka luminescencija na sobnojtemperaturi itd. koristi u proizvodnji transparentnih elektroda u displejima sa tekucimkristalima, solarnim celijama, tranzistorima, LED diodama itd. Uredaji bazirani na ZnOnanostrukturama (ZnO nanocijevi, kvantne tocke itd.) imaju dodatne prednost u odnosu natanke filmove [1], te je dobivanje ZnO nanostruktura/nanocijevi postalo od nedavno inten-zivno polje istraživanja. U ovom radu provedena je sinteza i rast ZnO nanostruktura nisko-temperaturnom kemijskom hidrotermalnom metodom. ZnO nanostrukture/nanocijevi raslismo direktno na siliciju, aluminiju i polimernoj podlozi, materijalima koji nemaju kristalnurešetku srodnu strukturi ZnO. Dobivene ZnO strukture karakterizirane su elektronskim mi-kroskopom, te Raman mjerenjima. Mogucnost niskotemperaturnog rasta može potenciratiprimjenu ZnO nanostruktura u organsko anorganiskim diodama (izvori UV ili bijele svje-tlosti). Provedena je i Raman te PL studija PDMS-ZnO nanokompozitnog materijala, mo-guceg emisivnog sloja u novom tipu hibridne diode. Prototipovi dioda baziranih na ZnOnanostrukturama karakterizirani su IV, CV mjerenjima.

[1] ] J.P. Liu, S.C. Qu, X.B. Zeng, Y. Xu, X.F. Gou, Z.J. Wang, H.Y. Zhou, Z.G. Wang Applied Surface Science253 (2007) 7506–7509

[2] V. Borjanovic, L. Bistricic, I. Vlasov, K. Furic, I. Zamboni, M. Jakšic, O.Shenderova, J. Vac. Sci. Technol. B27(2009) 2396

185


Pigmenti u koloraciji obreza srednjevjekovne tiskovine

Ivona Ergotic1, Igor Lukacevic1, Marina Vinaj2

1Odjel za fiziku, Sveucilište J. J. Strossmayer2Muzej Slavonije, Osijek

Ispitivanje pigmenata je jedno od najaktivnijih domena istraživanja u analizi umjetninakoristeci spektroskopske metode. Identifikacija pigmenata u umjetnickim djelima možepružiti informacije o datumu proizvodnje objekta ili može pomoci pri buducim restaura-cijama. Mogu se uspostaviti i veze izmedu ilustratora i skriptorija ili pokušati razlikovatiilustratore, te dati pregled upotrebe odredenih klasa pigmenata kroz duži vremenski periodili regiju. Takoder, može biti korisna pri otkrivanju krivotvorina.

"Osorio" je srednjevjekovna tiskovina koja potjece iz 16. stoljeca, a odlikuje se poobrezu koji je fascinantno koloriran bogatim detaljima iz biblijskog života na zlatnoj pod-lozi. Sadržaj knjige još uvijek nije poznat u potpunosti, i trebao bi tek uslijediti iz iscitava-nja sadržaja. Informacije o pigmentima korištenim pri koloraciji obreza dale bi novi okvirkroz koji bi se mogla promatrati knjiga, kao muzejski objekt.

U našem istraživanju koristili smo Ramanovu (IRB, Zagreb), PIXE (IRB, Zagreb),te UV-VIS refleksijsku spektroskopiju, koje su sve nedestruktivne (neinvazivne) spektro-skopske metode, što je vrlo bitna cinjenica u ispitivanjima dragocjenih muzejskih objekata.

Pri istraživanju smo naišli na mnogobrojne poteškoce, kao što su pojava fluorescencije,rukovanje objektom tijekom same spektroskopske analize, te iznimno mala debljina slojevaboje. Sve te poteškoce cine ovakav pristup istraživanju knjige kao muzejskog objekta, nesamo korisnim za knjižnjicare i povjesnicare umjetnosti, nego i vrlo zanimljivim za fizicarekoji se bave primjenjenom spektroskopijom.

186


Osiguranje i kontrola kvalitete terapije zracenjem uKBC-u Rijeka

Klaudija Loncaric1, Slaven Jurkovic2, Nada Orlic1

1Sveucilište u Rijeci, Odjel za fiziku, Omladinska 14, Rijeka2Klinicki bolnicki centar Rijeka, Klinika za radioterapiju i onkologiju, Odsjek za

radiofiziku i dozimetriju, Krešimirova 42, Rijeka

Moderne tehnike zracenja omogucavaju bolju kontrolu tumora i zaštitu zdravog tkiva.U tu svrhu koristi se sofisticirana oprema, kako za planiranje, tako i za izvodenje terapijezracenjem.

U Klinickom bolnickom centru Rijeka (KBC Rijeka) postoje dva linearna akcelera-tora, oba od istog proizvodaca (Siemens), a to su: Oncor Impression i Oncor Expression.Opremljena su višelamelarnim kolimatorima s osamdeset i dvije, odnosno sa sto šezdesetlamela. U sklopu projekata CRO6008 i RER9093, financiranih od strane Medunarodneagencije za atomsku energiju (IAEA), na Odsjeku za radiofiziku i dozimetriju KBC-a Ri-jeka razvijeni su protokoli za osiguranje i kontrolu kvalitete terapije zracenjem, koji seredovito provode. Dio protokola odnosi se na kontrolu kvalitete linearnih akceleratora isadrži niz testova kojima se provjeravaju mehanicki i radijacijski parametri uredaja. Sobzirom na razlicitu zahtjevnost izvodenja, testovi se provode u razlicitim vremenskimintervalima.

U suradnji s fizicarima sa Odsjeka za radiofiziku i dozimetriju KBC-a Rijeka, provestce se dio testova na linearnom akceleratoru, a opis i analiza tih rezultata bit ce prikazani uovome radu.

[1] Report of AAPM Radiation Therapy Committee Task Group 45, AAPM code of practice for radiotherapyaccelerators, Medical Physics 21 (1994)

187


Kroz Zemlju i natrag

Ivona Matejcic1

1Odjel za fiziku pri Sveucilištu u Rijeci

Medu mnogim zanimljivim pitanjima, proizašlima iz covjekove mašte i znatiželje,postoji i jedno koje se cesto pojavljuje, a i problematizirano je kroz povijest u književnosti,umjetnosti, kao i u znanosti: «Što bi se dogodilo kada bismo pokušali iskopati tunel dodruge strane Zemlje i krenuli na put tim tunelom?». Tako je i mene zaintrigiralo kako bise tocno odvijalo to putovanje. Kako se i Alisa u Zemlji Cudesa zapitala jednom: «Pitamse hocu li propasti ravno kroza Zemlju!»

Tunel kroz središte, realno razmatrajuci, trenutno je na Zemlji nemoguc. No, zabavnoje dati priliku mašti i razmisliti o tome!

Nakon nekoliko aproksimacija u pocetku, kao što je, medu ostalima, pretpostavljanjeda je Zemlja pravilnog oblika kugle homogene grade, prvi tocni odgovor na pitanje daoje Galileo Galilei u svojoj knjizi «Dialogue Concerning the Two Chief World Systems »iz 1632. godine. Galilei je shvatio da bi se tijelo baceno kroz tunel ubrzavalo do središtaZemlje, doputovalo do druge strane te nakon toga nastavilo oscilirati. Koristeci znanja oNewtonovim zakonima, gravitacijskoj sili naše Zemlje i o harmonijskom gibanju, u ovomsam radu htjela racunski opisati problem putovanja tunelom kroz središte Zemlje. Uz tosam, u procesu racunanja, uspjela doci i do nekih dodatnih zanimljivih informacija vezanihza ovu temu.

[1] Henc-Bartolic, V., Kulišic, P. : Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb

[2] Pereljman, J.I. : Zanimljiva fizika, Tehnicka Knjiga, Beograd 1949.

[3] Serway, Raymond A. : Physics For Scientists and Engineers, Saunders College Publishing

188


Otkrivanje ekstrasolarnih planeta metodommikrogravitacijske lece

Danijela Birko1, Dijana Dominis Prester1

1Sveucilište u Rijeci, Odjel za fiziku, Omladinska 14, 51000 Rijeka

90-ih godina prošlog stoljeca zapocela je era otkrivanja ekstrasolarnih planeta, što namje omogucilo proucavanje planetnih sustava u raznim fazama razvoja. Jedna od metoda ko-jom se otkrivaju ekstrasolarni planeti je metoda mikrogravitacijske lece. Promatra se fiksnazvijezda i njen sjaj, a ucinak mikrogravitacijske lece se javlja kada izmedu te zvijezde i de-tektora postoji druga zvijezda koja djeluje kao leca i pojacava svjetlost pozadinske fiksnezvijezde. Dobivena svjetlosna krivulja pojacanja u tom slucaju je simetricna. U slucajukada oko zvijezde (lece) kruži planet, on takoder svojom gravitacijom doprinosi pojacanjusjaja pozadinske fiksne zvijezde, što se u svjetlosnoj krivulji ocituje kao anomalija.

Možemo li sa sigurnošcu reci da se radi o planetu koji kruži oko zvijezde lece? Moželi se provjeriti je li rijec o dvojnom sustavu izvora ili lece? Kako nam u tome može pomociupotreba fotometrijskih filtera?

[1] Beaulieu, J. P.;...;Dominis, D.;..., Discovery of a Cool Planet of 5.5 Earth Masses Through Gravitational Mi-crolensing, Nature 439 (2006) 436-440

[2] Gould, A.;...; Dominis Prester, D.;..., Frequency of Solar-like Systems and of Ice and Gas Giants Beyond theSnow Line from High-magnification Microlensing Events in 2005-2008, Astrophys. J. 720 (2010) 1073-1089

189


Priprema i karakterizacija poroznog P-dopiranogpolikristalnog silicija pripremljenog na podlozi

N-dopiranog kristalnog silicija

Vedran Ðerek1, Mile Ivanda1, Maja Balarin2, Ozren Gamulin2, MiraRistic3, Svetozar Music3, Krešimir Furic1

1Institut Ruder Boškovic, Zavod za fiziku materijala2Medicinski fakultet u Zagrebu, Katedra za fiziku i biofiziku

3Institut Ruder Boškovic, Zavod za kemiju materijala

Fotoluminiscentni porozni silicij (PS) pripremljen je galvanostatskom elekrokemij-skom anodizacijom filmova P-dopiranog polikristalnog silicija (poly-Si) u etanolskoj oto-pini fluorovodicne kiseline (HF). Filmovi poly-Si pripremljeni su i in-situ delta-dopiraniborom na silicijskim podlogama N-tipa LPCVD metodom. Tijekom galvanostatske anodi-zacije opažen je naponski šiljak, što je objašnjeno procesom jetkanja kroz sloj osiromaše-nja P-N spoja. Dobivene su razlicite morfologije površine poroznog poly-Si u ovisnostio vremenu anodizacije. SEM je pokazao preferencijalno jetkanje i formiranje makro-poroznog silicija duž granica (poli)kristalnih zrna. Izmjerena je slaba fotoluminiscencijas-vrpce u svim uzorcima, dok su ramanskim mjerenjima opaženi minimalni ucinci fonon-skog zatocenja.

190


Efekt gravitacijske lece u gravitacijskom poljukompaktnih objekata

Dubravko Horvat1, Anamarija Kirin1, Zoran Narancic1, Saša Ilijic1

1Fakultet elektrotehnike i racunarstva, Zavod za fiziku, Unska 3, 10000 Zagreb

Istražen je efekt gravitacijske lece u polju kompaktnih objekata. Kompaktni objekti(crne rupe, neutronske zvijezde, bozonske zvijezde, gravastari, crvotocine) su strukturenastale gravitacijskim kolapsom, a cija unutrašnjost nosi stupnjeve slobode (tlak, gustoca,naboj) koji razlikuju taj segment prostorvremena od (klasicnog) vakuuma. Rješenja Eins-teinovih jednadžbi uz specificne uvjete nametnute na gustocu i opcenito anizotropne tla-kove omogucuju racun kuta otklona geodetske linije fotona. Razmatran je i slucaj otklonafotonske geodetske linije za slucaj prozirnog kompaktnog objekta.

[1] S. Mollerach, E. Roulet, Gravitational Lensing and Microlensing, World Scientific, Singapore, 2002.

[2] A. DeBenedictis et al. Class. Quantum Grav. 23 (2006) 2303

191


Mjerenje produkcije para teških W i Z bozona u protonproton sudarima na velikom hadronskom sudarivacu

(LHC) na CERN-u

Lucija Tikvica1, Vuko Brigljevic2, Srecko Morovic2

1Prirodoslovno-matematicki fakultet, Fizicki odsjek2Institut Ruder Boškovic

Mjerenje produkcije para teskih W i Z bozona u proton proton sudarima na velikomhadronskom sudarivacu (LHC) na CERN-u je važan test Standardnog Modela elementar-nih cestica. Takvi su procesi naime osjetljivi na do sada najslabije istraženi dio standardnogmodela, tzv. baždarni sektor, i posebno na vezanja izmedu samih teških bozona. Dobrorazumijevanje produkcije para teških bozona je takoder važno jer takvi procesi predstav-ljaju važnu pozadinu u potrazi za higgsovim bozonom i u brojnim drugim scenarijamanove fizike. Zahvaljujuci odlicnom radu LHC akceleratora eksperimenti CMS i ATLAS suvec prikupili preko 200 pb−1 luminoziteta i do ljeta se ocekuje najmanje još dodatnih 500pb−1. Time se otvara mogucnost za prvo mjerenje svih dibozonskih procesa na LHC-u:Wgamma, Zgamma, WW, WZ i ZZ. Predstavljamo prvo mjerenje procesa proton proton ->WZ + X radeno s CMS eksperimentom. W i Z bozoni su identificirani kroz njihov raspadu leptone: elektrone ili mione. U ovom radu posebnu pozornost obracamo na W raspadu mion i neutrino i odredivanje svih pozadina u kojima identificirani mion ne dolazi iz Wraspada.

[1] CMS Collaboration, "CMS technical design report, volume II: Physics performance.", CERN-LHCC-2006-021, CMS-TDR-008-2, 2007. 585pp., Published in J.Phys.G34:995-1579,2007.

[2] CMS Collaboration, “The CMS experiment at the CERN LHC”, JINST 3 (2008) S08004.

[3] CMS Collaboration, "Measurement of W+W- Production and Search for the Higgs Boson in pp Collisions atsqrt(s) = 7 TeV", Phys.Lett.B699:25-47,2011.

[4] CMS Collaboration, “Study of the process pp→WZ→l+l-l+-nu (l=e,mu) at CMS”, CMS Physics AnalysisSummary CMS-PAS-EWK-08-003 (2008).

192


Odredivanje atmosferske transparentnosti pomocu mionaiz kozmickog zracenja

Jelena-Kristina Željeznjak1

1Prirodoslovno-matematicki fakultet, Zagreb, Fizicki odsjek

Kolaboracija MAGIC1, koja je zapocela je s opažanjima 2004. godine, ima za ciljproucavati daleke visokoenergijske kozmicke izvore gama-zracenja. Gama-zracenje cinisamo 0.1% zracenja koje do nas dolazi iz svemira, dok vecinu predstavlja kozmicko zra-cenje (nabijene cestice, najcešce protoni).

Kozmicko zracenje medudjeluje s molekulama atmosfere, a ti procesi imaju razliciteprodukte, medu ostalima mione (koji nastaju u raspadima nabijenih piona) i elektrone. Ovelagane, nabijene cestice obicno se gibaju brže od svjetlosti u zraku pa emitiraju Cerenkov-ljevo zracenje.

Razliciti uvjeti atmosfere utjecu na atenuaciju Cerenkovljevog zracenja. TeleskopiMAGIC opažaju Cerenkovljevo zracenje koje stvaraju gama-zrake (što je signal) te koz-micke zrake i atmosferski mioni (to je šum). No, informacije koje donose mioni mogu seiskoristiti za kalibraciju opažanja gama-zracenja.

U ovom radu pokazujem rezultate vlastitih numerickih simulacija svojstava mionskihslika u kameri Cerenkovljevog teleskopa. Ti se rezultati mogu koristiti za korekciju opa-žanja u slucaju nesavršenih vremenskih uvjeta.

1Major Atmospheric Gamma Ray Imaging Cherenkov Telescope

193

Popis sudionika

195


Aviani, Ivica Institut za fiziku„ Zagreb, HrvatskaBabic, Emil Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBacani, Mirko Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBalarin, Maja Medicinski fakultet,Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBarišic, Neven Institut za fiziku„ Zagreb, HrvatskaBasletic, Mario Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBasrak, Zoran Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaBatistic, Ivo Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBetti, Tihomir Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaBeuc, Robert Institut za fiziku„ Zagreb, HrvatskaBilušic, Ante Prirodoslovno-matematicki fakultet u Splitu, HrvatskaBirko, Danijela studentBistricic, Lahorija Zavod za primijenjenu fiziku, FER, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBlagus, Saa Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaBonacic - Lošic, Željana Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaBorjanovic, Vesna Zavod za primijenjenu fiziku, FER, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBosnar, Damir Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBonic, Ivan Zavod za primijenjenu fiziku, FER, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBrako, Radovan Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaBrana, Josip Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaBuljan, Hrvoje Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaBuljan, Maja Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaCapan, Ivan Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaCar, Tihomir Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaCeh, Miran Jožef Stefan Institute, Ljubljana, SlovenijaCmrk, Danijel studentCaplar, Roman Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaCulo, Matija Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaDasovic, Jasna Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaDelac, Ida Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaDemoli, Nazif Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaDolanski - Babic, Sanja Institut za fiziku„ Zagreb, HrvatskaDominis Prester, Dijana Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaDominko, Damir Institut za fiziku„ Zagreb, HrvatskaDubcek, Pavo Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaDulcic, Antonio Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaDjerdj, Igor Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaErceg, Nataša Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaErgotic, Ivona studentEtlinger, Božidar Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaFazinic, Stjepko Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaForró, László Laboratory of Physics of Complex Matter,

Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne, Lausanne,Švicarska

197


Gajovic, Andreja Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaGamulin, Ozren Medicinski fakultet,Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaGalic, Stipe Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaGašparic, Igor Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaGatalica, Goran Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaGladic, Jadranko Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaGlumac, Zvonko Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaGluncic, Matko Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaGracin, Davor Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaGrbic, M.S. Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaGrgicin, Danijel Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaHamzic, Amir Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaHamzic, Bojana Institut za fiziku„ Zagreb, HrvatskaHerak, Mirta Institut za fiziku„ Zagreb, HrvatskaHorvat, Dubravko Zavod za primijenjenu fiziku, FER, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaHrupec, Dario Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaHunjak, Tamara Medicinski fakultet, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaIvanda, Mile Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaIvek, Tomislav Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaIvezic, Tomislav Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaIvkovic, Ivana Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaJakovcic, Krešimir Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaJelavic - Malenica, Deša Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaJelovica - Badovinac, Ivana Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaJerbic - Zorc, Gorjana Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaJercinovic, Marko Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaJosef - Golubic, Sanja Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaJuraic, Krunoslav Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaJurkic, Tomislav Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaKralj, Marko Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaKrcmar, Milica Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaKrilov, Dubravka Medicinski fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaKrešic, Ivor Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaKosovic, Marin Medicinski fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaKotnik-Karuza, Dubravka Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaKuic, Domagoj Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaKumericki, Krešimir Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaKupcic, Ivan Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaLabinac, Velimir Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaLelas, Damir FESB, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaLevatic, Ivana studentLoncarek, Ivana Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaLoncaric, Ivona studentLoncaric, Martina Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaLopac, Vjera FKIT, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaLovric, Davorin Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaLukacevic, Igor Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, Hrvatska

198


Majstorovc - Stanic, Sanja Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaMance, Diana Medicinski fakultet, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaMarciuš, Marijan Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaMarion, Sanjin studentMarušic, Mirko I. gimnazija, Split, HrvatskaMatejcic, Ivona studentMavrek, Elena Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaMeljanac, Danijel Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaMijatovic, Tea Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaMiklavcic, Igor Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaMiljanic, Ðuro Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaMiokovic, Željka Elektrotehnicki fakultet, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaMovre Šapic, Iva FKIT, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaNovosel, Nikolina Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaOcko, Miroslav Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaPaar, Dalibor Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaPalaversa, Lovro Observatoire de Genève, Sauverny, ŠvicarskaPanovic, Paško Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaPavicic, Mladen Gradjevinski fakultet,Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaPavin, Nenad Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaPelc, Damjan studentPeric, Berislav Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaPeter, Robert Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaPetkovic, Tomislav Zavod za primijenjenu fiziku, FER, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaPetravic, Mladen Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaPetrovic, Marin Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaPezer, Robert Metalurški fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Sisak, HrvatskaPicek, Ivica Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaPichler, Goran Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaPivac, Branko Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaPleština, Roko FESB, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaPlodinec, Milivoj Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaPoje, Marina Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaPopcevic, Petar Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaPopovic, Marko studentPožek, Miroslav Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaPuljak, Ivica FESB, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaRadic, Nikola Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaRadolic, Vanja Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaRadovcic, Branimir Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaRakic, Mario Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaRistic, Ramir Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaRoller - Lutz, Zvjezdana Medicinski fakultet, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaRubcic, Antun Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

199


Salamon, Krešimir Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaSenjanovic, Goran International Centre for Theoretical Physics, Trst, ItalijaSerec, Kristina Medicinski fakultet, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaSimatovic, Goran Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaSlunjski, Robert Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaStanic, Denis Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaStarešinic, Damir Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaStipanovic, Petar Prirodoslovno-matematicki fakultet, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaStubicar, Mirko Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaStubicar, Nada Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaSudic, Ivan studentSupek, Selma Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaSuric, Tihomir Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaSušac, Ana Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaSzilner, Suzana Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaŠegota, Doris Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaŠlaus, Ivo Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaŠnidaric, Iva Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaŠokcevic, Damir Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaŠrut, Iva Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaŠurija, Vinko studentTafra, Emil Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaTerzic, Tomislav Odjel za fiziku, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaTisaj, Krešo Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaTolic - Norrelykke, Iva MPI-CBG, DresdenTomas, Antonia studentTomaš, Marin - Slobodan Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaTomic, Silvia Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaTutiš, Eduard Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaVarga - Pajtler, Maja Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaVlahovic, Ines Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaVojkovic, Marin studentVolovšek, Vesna FKIT, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaVranješ - Markic, Leandra textslFESB, Sveucilište u Splitu, Split, HrvatskaVrbanec, Dijana studentVucic, Zlatko Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaVujicic, Nataša Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaVujnovic, Vladis Geofizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaVukovic, Branko Odjel za fiziku, Sveucilište J.J. Strossmayer, Osijek, HrvatskaVuletic, Tomislav Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaZadro, Krešo Fizicki odsjek, Sveucilište u Zagrebu, Zagreb, HrvatskaZagar, Kristina Jožef Stefan Institute, Ljubljana, SlovenijaZamboni, Ivana Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaZauhar, Gordana Medicinski fakultet, Sveucilište u Rijeci, Rijeka, HrvatskaZorc, Hrvoje Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaZoric, Maja Institut Ruder Boškovic, Zagreb, HrvatskaŽivkovic, Ivica Institut za fiziku, Zagreb, HrvatskaŽeljeznjak, Jelena-Kristina studentŽutic, Igor University at Buffalo, State University of New York, USA

200

Indeks

201


Amara, Mehdi 134 Ananthanarayanan, Vaishnavi 87Antunović, Željko 39, 62Aumiler, Damir 55Aviani, Ivica 134

Babić, Dinko 72Babić, Emil 70, 98, 112, 113, 122, 166Baćani, Mirko 72Backes, D. 97Balarin, Maja 124, 150, 190Balzar, Davor 139Barišić, Neven 58, 91, 92Basletić, Mario 49, 103, 177Basrak, Zoran 52, 84, 176Batistić, Ivo 48, 120, 156Baturina, T. I. 50Berger, Helmuth 92, 181Bernstorff, Sigrid 131, 137, 138, 144, 145, 147Bešlić, Ivana 90, 109Betti, Tihomir 130Beuc, Robert 126Bieren, A., von 97Biljaković, Katica 117Bilušić, Ante 50, 92Birko, Danijela 189Bishop, Alan 156Bistricic, Lahorija 104, 173, 185Blagus, Saša 99, 176Bogdanović-Radović, Ivančica 117, 131Bonačić, Željana 59, 136Bonić, Ivan 121Borjanović, Vesna 121, 173, 185Bosiočić, Marko 60Bosnar, Damir 45, 118Božičević, Iva 127Brako, Radovan 155, 159Brana, Josip 115Bratanić, Maja 174Brigljević, Vuko 39, 152Brnjas-Kraljević, Jasminka 125Brumen, Milan 136Buljan, Hrvoje 37Buljan, Maja 131, 144, 145

Capan, Ivana 129, 140, 185Car, Tihomir 123Cinčić, Dominik 168Cmrk, Danijel 184Cvitanić, Tonči 182Cvitković, Mislav 56, 174

Čapeta, Davor 37Čaplar, Roman 197Čeh, Miran 89, 139, 154, 161, 164Čulo, M. 103

Dadap, Jerry 107, 153Da Predes, Juan 164Dananić, Vladimir 104Dasović, Jasna 142Davies, Hywel 166Delač, Ida 153Demoli, Nazif 31Demšar, Jure 117Deranlot, C. 49Dobovišek, Andrej 136Dolanski Babić, Sanja 55, 83, 174 Dominis Prester, Dijana 46, 63, 189Dominko, Damir 117Dražić, Goran 144Dressel, Martin 68 Drobac, Đuro 181Dubček, Pavo 131, 137, 138, 145, 147 Dulčić, A. 158

Đekić, Maja 117Đerđ, Igor 154, 139 Đerek, Vedran 190Đurić, Senka 39

Erceg, Nataša, 78Ergotić, Ivona 186Etlinger, Božidar 138Eudes, Philippe 52, 84

Faj, Dario 175Falandys, Slaven 185Fauster, Thomas 107Fazinić, Stjepko 72, 127

203


Ferenc, Daniel 63Fert, A. 49Figueroa, Ignacio 166Filipan, Veljko 174 Forró, László 30, 48, 91, 92Furić, Krešimir 104, 190

Gajović, Andreja 89, 161Galéra, Rose-Marie 134Galić, Stipe70, 98, 112, 113Gamulin, Ozren 124, 190Ganzberger, Sanja 170Gatalica, Goran 126Gautier, Regis 60, 61Gašparić, Igor 76Gladić, Jadranko 108Glasnović, Zvonimir 174Glumac, Zvonko 106Glunčić, Matko 56Godinović, Nikola 39, 47, 62, 63Gracin, Davor 95, 139, 154Grbić, Mihael 58, 60Grenzer, J. 144Grgičin, Danijel 55, 83Gumhalter, Branko 178Gusić, Ivica 174

Hamzić, Amir 49, 103Haug, D. 58Heyderman, L. J. 97Heidler, J. 97Herak, Mirta 38, 168Hernandez-Ramirez, Francisco 164Heyne, L. 97Hinkov, V. 58Holý, Václav 145Hong, Sung-Young 153Horvat, Dubravko 191Hrabar, Silvio 121Hrupec, Dario 63, 93, 174Hunjak, Tamara 85, 86

Ilgaz, D. 97Ilijić, Saša 191Ivanda, Mile 69, 124, 143, 171, 190

Iveković, Damir 89Ivek, Tomislav 68Ivezić, Tomislav 53, 176Ivezić, Željko 151Ivković, Ivana 115Ivkov, Jovica 131, 157, 184

Jablan, Marinko 37Jaćimović, J. 92Jakobović, Zvonimir 174Jakovljevic, Suzana 175Jakšić, Milko 94, 127Jelavić, Deša 99Jelovica Badovinac, Ivana 135Jerbić-Zorc, Gorjana 118Jerčinović, Marko 131, 145, 147Josef, Sanja 167Joulaeizadeh, Leila 76Jukić, Dario 37Juraić, Krunoslav 138, 139, 154Juretić, Davor 133, 136, Jurišić, Ernest 112Jurkić, Tomislav 73, 102 Jurković, Slaven 187Jusup, Marko 114

Kadija, Krešo 39Kalinina, Iana 163Kalok, David 50Keimer, B. 58Kiričenko, Aleksandar 121Kirin, Anamarija 191Kläui, M. 97Kliček, Budimir 132Knox, Kevin 107Kokanović, Ivan 72Koncul, Mladen 176Korin-Hamzić, B.Korin-Hamzić, Bojana 68, 103Korolija, Milorad 176Kosović, Marin 124, 125Kotnik-Karuza, Dubravka 73, 102Kovačević, Goran 128Kovačević, Ivan 68Kovač, Marko 39, 62

204


Kralj, Marko 67, 107, 153, 155Kralj, Vedrana 121, 173 Kregar, Gordana 148Kregar, Zlatko 137Krešić, Ivor 120Krilov, Dubravka 125Kroflin, Andrea 151Krstulović, Nikša 137Krull, Alexander 163Krumes, Dragomir 146, 172Krzyk, S. 97Kuić, Domagoj 133, 136Kumerički, Krešimir 35, 75Kupčić, Ivan 101Kuršumović, Ahmed 166Kveder, Marina 182

Labinac, Velimir 114Lausi, Andrea 139Legović, Tarzan 114Lelas, Damir 39, 47, 62, 63Lelas, Karlo 47Levatić, Ivana 180Lindner, Benjamin 163Lisac, Inga 44, 81Ljubičić, Ante 132Loebman, Sarah 151Löhner, Herbert 76Lončarek, Ivana 122Lončarić, Jelena 174Lončarić, Klaudija 187Lončarić, Martin 88Lopac, Vjera 174Lovrić, Davorin 108Lukačević, Igor 111, 186Lutz, Hans O. 85, 86

Maksimović, Aleksandar 100Mance, Diana 85, 86Mandić, Luka 127Marasović, Ivan 130Marciuš, Marijan 69, 124Marion, Sanjin 177, 178Martinić, Tea 109Marušić, Mirko 165

Matejčić, Ivona 188Mavrek, Elena 140McGuiness, Paul 161Meljanac, Daniel 154Mesarić, Martina 151Mihailescu, Ion 117Mihaljević, Milica 174Mijaćank, Andrej 115Mijatović, Tea 158Mikac, Lara 173Miklavčić, Igor 175Miklavčić, Igor 77Miklavčić, Igor 169Milanović, Željka 130Milat, Ognjen 147Milin, Matko 99Milinović, Andrijana 146Milinović, Andrijana 172Miljanić, Đuro 51,99,176Milković, Alen 174Milošević, Slobodan 137,176Milotić, Branka 114Milun, Milorad 155Mioković, Željka 170Moore, T. A. 97Mohaček Grošev, Vlasta 100Morota, M. 49 Morović, Srećko 39, 192Movre Šapić, Iva 104, 174Movre, Mladen 126Munk, Petra 151Musić, Svetozar 69, 124, 190Mustapić, Mislav 98, 112, 122

Nađ, Karlo 176Nahod, Bruno 174Nandi, Amitabha 164Narančić, Zoran 191Niesner, Daniel 107Nievendick, J. 97Niimi, Y. 49Nikolić, Nenad 174Novak, Mario 72Novosel, Nikolina 70, 98, 112, 113, 122

205


Očko, Miroslav 146, 171, 172Orlić, Nada 135, 187Osgood, Richard 107, 153Oszwaldowski, Rafal 57Otani, Y. 49

Paar, Dalibor 58, 110, 169Paar, Vladimir 56Pajić,, Damir 70, 98, 112, 113, 166, 168, 181Palaversa, Lovro 151Pandey, Brajesh 60Pastuović, Željko 94Pavičić, Mladen 87Pavin, Nenad 87, 163Pećina, Planinka 150Pelc, Damjan 177Perić, Berislav 60, 61Pervan, Petar 67, 155Peter, Robert 71Petković, Tomislav 43, 96Petravić, Mladen 71Petrović, Marin 67, 107, 155Petrović, Saša 177Petukhov, Andre 57Picek, Ivica 75Pichler, Goran 148, 149, 176Pinterić, Marko 68Pivac, Branko 128, 129, 130, 137, 140, 141, 142, 185Planinić, Josip 77, 175Planinić, Pavica 60, 61Pleština, Roko 39, 47, 62Pletikapić, Galja 117Plodinec, Milivoj 89, 161Poje, Marina 77, 169, 175Polić, Dunja 39, 47, 62Popčević, Petar 91, 92, 105, 157, 184Popović, Marko 179Popović, Stanko 174Požek, Miroslav 58, 60, 182Prester, Mladen 181PRISMA-CLARA-AGATA, Kolaboracija 158Puljak, Ivica 39, 47, 62, 63

Radić, Nikola 131, 140, 142, 144, 145, 147Radolić, Vanja 77, 169, 170, 175

Radovčić, Branimir 75Raichle, M. 58Rakić, Mario 149Ramon Morante, Joan 164Rečnik, Aleksander 164Rhensius, J. 97Ristić, Mira 69, 145, 190Ristić, Ramir 166Ristoscu, Carmen 117Roginić, Tatjana 174Roller-Lutz, Zvjezdana 85, 86Rosandić, Marija 56Rubčić, Antun 82Rubčić, Jasna 82Ruždjak, Domagoj 151

Sadowski, Jurek 67, 155Salamon, Krešimir 117, 145, 147Sancho-Parramon, Jordi 88, 131, 145Šantić, Ana 161Sarta Deković, Mariza 102Saxena, Avadh 156Schäfer, Hanjo 117Schauperl, Zdravko 185Schmidsfeld, A., von 97Schweitzer, Dieter 68Sébille, François 52, 84Senjanović, Goran 32Serec, Kristina 124, 125, 150Sesar, Branimir 151Šijaković - Vujčić, Nataša 148, 177Siketić, Zdravko 117Silva, Adrian M. T. 89Skoko, Željko 122Skukan, Natko 99Sliško, Josip 78, 165Slunjski, Robert 141Smiljanić, I. 92Smontara, Ana 91, 92, 105, 157, 184Socol, Gabriel 117Soić, Neven 99Soljačić, Marin 37Stanić, Denis 105, 157, 169, 184Starečinić, Damir 117, 168Stipanović, Petar 90, 109

206


Stipčević, Mario 132Strah, Nikola 93Strizić, Ivan 173Strunk, C. 50Stubičar, Mirko 146, 166, 172Stubičar, Nada 146, 172Sudar, Davor 151Sudić, Ivan 182Supek, Selma 152, 167Surić, Tihomir 63Sušac, Ana 152, 167Svetličić, Vesna 117Szilner, Suzana 36, 158, 162

Šamić, Hasna 117Šipušić, Juraj 161Šlaus, Ivo 29Šnidarić, Iva 63, 64Šokčević, Damir 155, 159Šrut, Iva 67, 155Štefančić, Hrvoje 179Šurija, Vinko 181

Tadić, Tonči 127Tafra, Emil 97, 103Terzić, Tomislav 63Tikvica, Lucija 192Tolić-Norrelykke, Iva M. 163Tomas, Antonia 173, 185Tomašić, Nenad 89Tomaš, Marin-Slobodan 119Tomeljak, Andrej 117Tomić, Silvia 55, 68, 83Tonejc, Anđelka 122Tonejc, Antun 122, 174Turković, Aleksandra 138Tutiš, Eduard 48, 91, 92, 120Uroić, Milivoj 99Uzelac, Katarina 106

Valla, Tonica 67, 155Varga Pajtler, Maja 162Velebit, Kristijan 105, 184Veža, Damir 174Vinaj, Marina 186

Vinokur, V. M. 50Vlahović, Ines 56Volovšek, Vesna 104

Vranješ Markić, Leandra 90, 109Vrbanec, Dijana 151, 183Vujnović, Vladis 44, 81Vuković, Branko 77, 169, 175Vuletić, Tomislav 55, 83Vučić, Zlatko 108

Wei, D. H. 49

Yeh, Po-Chun 153Yuli, O. 92

Zadro, Krešo 70, 98, 112, 113, 122, 166Zagar, Kristina 164Zaki, Nader 107Zamboni, Ivana 94Zillich, Robert E. 90Zlatić, Vinko 179Zorc, Hrvoje 88Zorić, Maja 52, 84Zulim, Ivan 130

Žauhar, Gordana 116Željeznjak, Jelena-Kristina 193Živković, Ivica 168, 180, 181Žonja, Sanja 171Županović, Paško 133, 136Žutić, Igor 57

207

knjiga saŽetaka - hfd.hr · 9.45 mirta herak magnetska anizotropija izotropnih heisenbergovih...

Documents