POKRIVANJE LICA: Obavezno ili pohvalno

POKRIVANJE LICA: Obavezno ili pohvalno

Predgovor

Hvala Allahu Gospodaru svjetova na svakoj blagodati kojom obdari sve to postoji. Hvala Allahu na blagodati razuma kojeg uputi kako da izabere istinu nad neistinom. Hvala Allahu, Jedinom Gospodaru, koji nas uini sljedbenicima ispravne vjere. Neka je salavat i selam na Njegova Poslanika koji svijetu doe sa svjetlom kad su bili u najveoj tami. Neka je salavat i selam na njegovu porodicu i plemenite ashabe, radijallahu anhum. Na poetku, elim naglasiti itaocu da ova studija obrauje samo pitanje pokrivanja lica ene u sklopu hidaba. O hidabu i samom pokrivanju u openitom smislu neemo ovdje govoriti iz razloga to u njemu nema nikakvih nejasnoa i nerjeenih pitanja. Muslimanke itavog svijeta znaju da je pokrivanje glave osim lica i aka farz (obligatna dunost) i da je na njima da ga praktikuju. Ovdje e biti govora, kako rekosmo, o pokrivanju lica i utemeljenosti ovog propisa u dva glavna erijatsko-pravna izvora, Kur'anu i Sunnetu, te da li je ono vadib kao i samo pokrivanje glave, ili mendub ili, pak, neto tree. Nema sumnje da je ovo pitanje diskutabilno meu samom ulemom. Razilaenje meu uenjacima, pogotovo u dananjem vijeku je proizalo iz razliitog shvatanja kur'ansko-hadiskih tekstova i miljenja prvih generacija muslimana, koji govore o ovoj temi. Treba imati na umu da niko od ljudi nije bezgrijean, a miljenja i stavovi mogu biti tani ili netani i u tom kontekstu se mogu prihvatiti ili odbaciti. Samo su rijei Uzvienog Allaha i Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vjeita istina. Zbog toga molim Uzvienog Allaha da mi omogui da uz Njegovu pomo pokuam barem donekle rasvijetliti ovo svakako interesantno i aktuelno pitanje, imajui u vidu da je ono kod nas bilo poznato i da nije neto o emu se prvi put raspravlja.

POKRIVANJE LICA: Pohvalno ili obavezno

Bosansko podneblje je nakon rata postalo poznato i po tome to se na ulicama mogu vidjeti djevojke i ene koje nose crnu odjeu i pokrivaju lica. Pokrivanje lica je svakako posljedica slobodnijeg ispoljavanja vjerskih osjeaja kome je doprinijela sveukupna situacija u toku i poslije rata. Nestankom komunizma i njegovih stega vjera na ovim prostorima je poela slobodnije disati i sve vie biti prisutna na bosanskom tlu. Prije drugog svjetskog rata, kao i nekoliko godina poslije njega Bonjakinje su pokrivale lica i krile se od pogleda tuinaca. Nae majke i nene to dobro pamte. U porodicama se potovao zar, fereda i pea. Nije se sjedilo zajedno sa mukarcima koji su dalji rod enama, a kafir je samo mogao sanjati da vidi lice muslimanke. Zbog toga je jedan od njih, kada je u komunizmu nareeno da Bonjakinje skinu zarove i ferede, ushieno rekao: "Ej, sada i mi krani moemo gledati vae ene." Tada je vladalo potenje, krepost i ugled. Takvim osobinama je svakako, doprinio boravak muslimanke u svojoj kui. A ne kako kae jedan na domai intelektualac u knjizi "Povijest Islama", optuujui muslimanku tadanjeg doba i govorei o obiaju pokrivanja lica, tj. noenja zara i ferede: "Drei se dotadanjih obiaja i naina ivota u svemu, Bonjaci su potpuno povukli svoje ene iz javnog ivota. Tako je pola bonjake populacije bilo eliminisano iz privreivanja, izuzev privreivanja u domainstvima. Zbog toga su Bonjaci trpjeli u ekonomskoj utakmici koju je nametao kapitalistiki poredak." Najvjerovatnije je autor mislio da ene treba uposliti u fabrikama, kao to to ine na Zapadu i kao to su to uinile kod nas za vrijeme komunista. Zbog toga on optuuje nae nane i pranane za ekonomski nazadak. (Jadne nae nane!!) U Islamu je mukarac taj koji je zaduen za opskrbu i brigu o porodici, a ne ena koja ionako ima previe obaveza i bez rada van kue. Komunistiki reim je nasilno skinuo zarove, ferede i pee, a muslimanke (u spoljanosti) poistovjetio sa kranima i ostalim kafirima. Tako je trajalo sve do ovoga rata. Zato dananje vraanje pokrivanju lica treba shvatiti kao vraanje svojoj bonjakoj tradiciji a nikako kao uvoenje novotarija stranih naem narodu kako to pokuavaju okarakterisati zagovarai evropskog islama. Da govor o nikabu (pokrivanju lica) nije novina na ovim prostorima govori i injenica o postojanju velikog broja djela nae uleme napisanih na ovu temu. Sva ova djela mogu se danas nai u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. Ja u ih ovdje spomenuti po abecednom redoslijedu njihovih autora:

1. Begovi Mehmed "O poloaju i dunosti muslimanki prema islamskoj nauci", Beograd 1931.god. str. 94.

2. Buatli Abdullah Ajni "Pitanje muslimanskog napretka u Bosni i Hercegovini" (Povodom poznatih izjava g. Reisul-uleme i drugih. Iskrena i otvorena rije) Sarajevo, 1928. Str. 36.

3. oki Ahmed Lutfi "Prikaz i ocjena rada g. Dr. Mehmeda Begovia o njegovu naziranju na islamsku enu i njen poloaj po islamskoj nauci" Tuzla, 1931. Str. 32.

4. oki Ibrahim Haki "O tesetturu" (pokrivanju muslimanki). Reisul-ulema i njegova izjava". Tuzla, 1929. Str.80.

5. Dizdarevi Abdullatif "O muslimanskoj eni i njenoj emancipaciji. Odgovor gospodinu dr. Mehmedu Begoviu" Sarajevo, 1933. Str. 79.

6. Dafi Ibrahim "Uzroci propadanja muslimanskog enskinja" Banja Luka, 1919. Str. 15.

7. umii Ahmed "Ko smeta napretku i prosvjeivanju muslimana a osobito muslimanki" Banja Luka, 1919. Str. 24.

8. Forto Mustafa "Otkrivanje muslimanskog enskinja" Sarajevo, 1925. Str. 16.

9. Karabeg Ali Riza "Rasprava o hidabu (krivenju muslimanki)" Mostar, 1928.

10. Karamehmedovi Hamdija "Odgovor na pisma "Safija hanume". Sarajevo, 1911. Str. 30.

11. Prohi Ali Riza "ta hoe naa muslimanska inteligencija?" Sarajevo, 1931. Str. 61.

12. Sulejmanpai Devad "Muslimansko ensko pitanje" (Jedan prilog njegovom rjeenju). Sarajevo, 1918. Str. 36.

13. Safija hanuma (Pseud. Sofija Pletikosi) "Pisma u obranu muslimanskog enskinja" Sarajevo, 1911. str. 90.

14. Safija hanuma "Polemika o emancipaciji ene" U obranu muslimanskog enskinja. Opatija, 1911. Str. 90.

15. Alagi ukrija "Pokrivanje ene po Islamu" Narodna uzdanica, kalendar za 1934. Godinu, str. 41-53.

16. ozo Husein "Da li je problem otkrivanja ene vjerskog ili socijalnog karaktera? Gledite Meihatul-Ezhera o tom pitanju" Novi Behar, X/1936-1937, br. 6-9, str. 78-80.

17. Muhammed Ferid Veddi "Muslimanska ena" S arapskog Musa azim ati. Mostar, 1914. Str. 152.

18. Svara Maksim "Emancipacija Muslimanke", Sarajevo, 1931.

Ovo su, dakle, samo neke knjige koje govore o pokrivanju muslimanki i to s aspekta o kome emo mi ovdje govoriti. Jedan dio autora govori u prilog obrane nikaba a drugi dio to opovrgava.

METODA PISANJA STUDIJE

U pristupu ovoj studiji sam se sluio slijedeim metodom:

Prvo: Pitanje sam pokuao obraditi u vidu rasprave, to je od mene zahtijevalo da detaljno prikaem miljenja i jedne i druge grupe uenjaka; onih koji su pri stavu da je pokrivanje lica obavezno, kao i pokrivanje glave i onih koji to stavljaju na razinu pohvalnog, a ne obaveznog.

Drugo: Obuhvatanje svih erijatsko-pravnih dokaza koji vode tanim i plodnim rezultatima i neposmatranje istih parcijalno. Stoga se ova metoda u komparativnom fikhu i zove "sveobuhvatna metoda". Ona zahtijeva detaljno izuavanje tekstova kroz: sve predaje, lance prenosilaca, kontekste reenica, prenosioce predaja (ravije), gramatiku, sintaksu, znaenja manje poznatih rijei itd. Zbog toga bih naglasio da detaljno iznoenje dokaza, koje e pratiti itavu studiju, ne bi trebalo predstavljati za itaoce potekou.

Tree: Navoenje i precizno tumaenje pravne terminologije koja je djelimino dovela do razmimoilaenja u izricanju pravnih stavova.

etvrto: Studija e tei ovim redoslijedom:

1. Prikaz miljenja i stavova uenjaka

2. Tumaenje manje poznatih pravnih termina

3. Iznoenje dokaza svake pravne kole i njihovih stanovita

4. Pojedinana analiza i rasprava dokaza svake kole

5. Odabiranje prioritetnog prihvatljivog miljenja (radih miljenje)

6. Zakljuak

PRVO POGLAVLJE

Stavovi pravnih kola o pokrivanju lica

1. Hanefijska pravna kola: itavo tijelo osim lica i aka kod slobodne ene je avret. Djevojci se zabranjuje da otkriva svoje lice pred mukarcima, ne zbog toga to je avret nego zbog straha od fitne (smutnje).

2. Malikijska pravna kola: itavo ensko tijelo je avret osim lica i aka. Avret slobodne ene pred strancem je cijelo tijelo osim lica i aka. Dozvoljeno je gledati u enu ukoliko pogled nije iz elje za naslaivanjem i pod uslovom da ne postoji strah od smutnje. Ibn Tejmijje je rekao da se sve kod ene smatra avretom, ak i njeni nokti i da je to ustvari miljenje imama Malika.

3. afijska pravna kola: Cijelo tijelo, osim lica i aka, je avret. Na drugom mjestu je rekao: "Cijelo tijelo", bez izuzetka.

4. Hanbelijska pravna kola: Cijelo tijelo je avret, ak i nokti. U drugoj predaji od Ahmeda ibn Hanbela se kae: "osim lica i aka". Punoljetna i slobodna ena je cijela avret u namazu, ak i nokti i kosa, osim lica. Jedan dio uenjaka kae "i aka". Lice i ake su avret van namaza i gledanje u njih je kao i gledanje u ostale dijelove tijela.

5. Zahirijska pravna kola: itavo tijelo je avret osim lica i aka. Avret koji treba da se pokrije pred strancem je cijelo tijelo ene osim lica i aka I robinja i slobodna ena podlijeu istom propisu i meu njima nema nikakve razlike.

6. Imam El-Evzai: Cijelo tijelo slobodne ene izuzev lica i aka se smatra avretom.

Objanjenje manje poznatih strunih termina

Himar. Himar ima znaenje svega onoga im se neto pokriva. U tom znaenju je i himar za enu kojim ona pokriva glavu Himar je postao poznat u upotrebi kao dio odjee kojim se pokriva enska glava. Treba napomenuti da je ovo osnovno znaenje rijei himar u kakvoj je upotrebi bio u prvo vrijeme Islama. Danas se himarom naziva odjea kojom se pokriva itava glava bez izuzetka. Takvim se smatra u Jordanu, Siriji, Palestini, Iraku i drugim mjestima.

Dilbab. Ono ime se pokriva itavo, a ne dio tijela. Kae se da je to pokriva, uope. Neki su ga ograniili na odjevni predmet kojim se pokriva tijelo. El-Devheri je rekao da je to ogrta (pokriva). U "Tadul-arusu" se spominje da je on iroka odjea, ali ne ogrta, dok jedni kau da je dilbab "veo-koprena".

Hidab. Odjea kojom ena pokriva svoj avret pred strancima (pred svima onima s kojima moe stupiti u brani odnos).

Nikab. Pokrivanje itavog lica osim oiju. Kae se: 'Pokrila je lice'.

Teberrud. Otkrivanje lica. Kada ena otkrije ukrase svoga tijela i lica. Kae se: "Otkrila je lice i u njenom oku se vidjela ljepota pogleda."

Sufur. "Seferetil-mer'etu" = ena je skinula koprenu sa lica, ili ju je bacila, ili odloila.

Avret. Dijelovi tijela koji se smatraju stidnim i koje obavezno treba pokriti. "Svaki dio tijela koji je eriatom nareen da se mora pokriti."

DRUGO POGLAVLJE

Dokazi obiju strana oko pitanja obaveznosti ili pohvalnosti pokrivanja lica

PRVO: DOKAZI UENJAKA KOJI ZAGOVARAJU OBAVEZNOST (VADIB) POKRIVANJA LICA:

PRVI DOKAZ: Kur'anski ajet: "A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo (bez namjere) ukae, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim, ili oevima svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima mueva svojih, ili brai svojoj, ili sinovima brae svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili mukarcima kojima nisu potrebne ene, ili djeci koja jo ne znaju koja su stidna mjesta ena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono to elite." (Suretun-Nur, ajet 31) U ovom ajetu se nalazi nekoliko dokaza kojima uenjaci, zagovarai obaveznosti pokrivanja lica, pravdaju i podupiru svoje stavove. Prvi takav dokaz ogleda se u rijeima: "i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita (osim onoga to je ionako spoljanje) osim onoga to se samo ukae.." Ono to je "ionako spoljanje" jeste ono to se samo ukae, bez namjere i nijeta. Prihvatimo li ovakvo tumaenje, znaenje ajeta bilo bi ovako: "I neka ne pokazuju ukrase svoje nikako, jer one e biti odgovorne za pokrivanje svojih ukrasa, osim za ono to se samo po sebi vidi i to se ne moe sakriti. To jeste, ije otkrivanje nije prouzrokovano postupkom i namjerom ene. Za ovo otkrivanje one nee biti odgovorne jer se nije desilo njihovom voljom. U tom sluaju lice i ake su od ukrasa koji je zabranjeno otkriti (javno pokazivati). Vanjski ukrasi su oni koji su sami po sebi vidljivi i ije otkrivanje ne uzrokuje pokazivanje ni jednog dijela tijela. Takav je al koji ena nosi preko koulje, ogrtaa i himara. Ovako tumaenje kur'anskog ajeta potvruju okolnosti i indicije navedene u samom ajetu:1.Termin (zineh) "ukras" se mnogo puta pojavljuje u Kur'anu u drugaijem znaenju nego to mu to u osnovi pripada. Ono to je ovdje interesantno jeste to da se pojavljuje upravo u znaenju koje smo gore spomenuli - da se podsjetimo - u znaenju vanjske odjee. Kao takav se pojavljuje u rijeima Uzvienog Allaha: "O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoete da namaz obavite.." (El-E'araf, 31) Ili u drugom ajetu: "Reci: "Ko je zabranio Allahove ukrase koje je On za robove svoje stvorio." (El-E'araf, 32) Ili dio u istom ajetu koji smo gore naveli: "..i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju" Na svim ovim mjestima rije "zinet" - nakit je upotrijebljena u jednom kontekstu i ovako tumaenje je uglavnom zastupljeno u Kur'anu. Iz navedenih kur'anskih ajeta vidimo da rije zinet (ukras) oznaava vanjsku odjeu ili drugu vanjtinu, te se prema tome da zakljuiti da se pod rijeima i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae, misli na odjeu koju ena ne moe sakriti i koja se otkriva prilikom hodanja ili puhanja vjetra. 2. Isto tako rije "zinet" - ukras u arapskom jeziku oznaava predmete kojima se ena uljepava i kiti, kao to su prstenje i drugi nakiti. 3. Izraz "osim onoga to se samo ukae" nije doao u znaenju "osim onoga to one otkriju" . Prema ovome znaenju ono to se samo otkrije moe biti samo neki dio odjee ili sama pojava ene. Drugi dokaz, u istom ajetu, se nalazi u rijeima: i neka vela svoja (himar) spuste na grudi svoje; U obrazloenju ovog ajeta navedimo hadis koji prenosi Buharija od Aie, radijallahu anha, u kome se kae: Allah se smilovao enama prvih muhadira! Nakon to je objavljen ajet: "i neka vela svoja spuste na grudi svoje; razderale su svoje svilene ogrtae, od njih napravile koprene i njima se pokrile. Komentatori hadisa kau da rijei: "i njima se pokrile" znae pokrile su lica svoja. Sputanje vela niz grudi se ovako opisuje; ena stavi himar na glavu a zatim ga prebaci preko desne strane prema lijevoj i na taj nain se sva prekrije. A u predaji koju prenosi Ibnu Ebi Hatem od Safijje bintu ejbe stoji: "Kada je u suri Nur objavljen ovaj ajet: " i neka vela svoja spuste niz grudi svoje " ljudi su se zaputili svojim enama citirajui im to je objavljeno u ovoj suri. Poslije toga nije bilo ni jedne ene a da nije uzela svoj ogrta i stavila ga na glavu, pa su na sabah namazu umotane u alovima izgledale kao da su im crni gavranovi na glavama. Ibnu Hader El-Askalani kae da rijei "umotane alovima" znae da su bile pokrivenih lica. Iz ovih navedenih predaja vidimo da se sputanjem vela niz grudi nije moglo zaobii pokrivanje lica. Veoma je teko izvesti pokrivanje prsa poevi od glave a da se pri tome zaobie lice. Zbog toga veliki broj mufessira, kada opisuje nain sputanja vela, kae da se taj komad platna (velo ili koprena) sputao sa glave prema dolje sve dokle dosee.3. U Allahovim rijeima: " i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju" se nalazi dokaz za one koji vode rauna o analogiji. Poznato je da su ene u doba dahilijjeta a i poslije u Islamu nosile nakit i na nogama. To su bile tzv. halhale. Prilikom hoda ili udaranja nogama taj nakit bi zveao i privlaio panju. Allah, subhanehu ve te'ala, je zabranio da ene udaraju nogama iz razloga da ne bi privukle panju mukarca i time izazvale smutnju jer bi on, kada bi uo zveket, direktno usmjerio svoj pogled prema njenim nogama. Ako zveket nakita na enskim nogama izaziva i privlai mukarca, onda otkrivanje lica pred mukarcem jo vie izaziva njegovu panju i privlai ga. Lice je sredite i izvor ljepote. Prema tome, pree je pokriti lice jer ono vie izaziva mukarce od jednih halhala (halke na nogama).

DRUGI DOKAZ: Allahove rijei: Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje (dilbabe) nizase. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastvovane biti...." Dokaz je u rijeima: "neka spuste haljine (dilbabe) svoje nizase Dilbab je odjea kojom se pokriva cijelo tijelo bez izuzetka. Prema tome naredba obuhvata pokrivanje itavog tijela u to se ubrajaju i lice i ake. Na ovakvo nas tumaenje navode slijedee injenice:1) Ibnu Abbas isti ajet tumai ovako: "Allah je naredio enama vjernika, kada izlaze iz svojih kua radi svojih potreba, da pokriju lice dilbabom, i da otkriju samo jedno oko." 2) Rijei "Tako e se najlake prepoznati" aludiraju na lice, jer prepoznavanje najee biva putem lica.3) Allahove rijei: "Reci svojim enama". Sva se ulema slae po pitanju naredbe pokrivanja lica ena Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i u tome nema nikakve podjele. Zbog toga spominjanje njegovih ena u kontekstu zajedno sa kerkama i enama ostalih vjernika upuuje na potvrdu dunosti pokrivanja lica sputanjem dilbaba preko itavog tijela. 4. Da se pod dilbabom misli na odjeu koja pokriva itavo tijelo govori i "hadis o potvori" u kome se govori o Aii, radijallahu anha, kada je zaostala za karavanom i zaspala. Doao je Safvan ibnu Mu'attal sa drugom karavanom i prepoznao je. Ona kae: ". I poznao me je kad me je ugledao, jer me je viao prije naredbe o hidabu. Probudila sam se u momentu kad me je on prepoznao pa sam pokrila svoje lice dilbabom." Dokaz je u zadnjem dijelu hadisa gdje Aia tano precizira ime se pokriva lice. Ovaj hadis pojanjava pravu upotrebu dilbaba u ondanjem vremenu. Shodno njenim rijeima, govori se o odjei koja pokriva itavo tijelo zajedno sa licem.

TREI DOKAZ Kur'anski ajet: "A starim enama koje ne ude vie za udajom nije grijeh da odloe ogrtae svoje, ali ne pokazujui ona mjesta na kojima se ukrasi nose; a bolje im je da budu kreposne. A Allah sve uje i sve zna." Pod ogrtaem u spomenutom ajetu se misli na dilbab o kome smo ve govorili. Prema tome, znaenje ajeta bi bilo ovako; "Starim enama je dozvoljeno da skinu dilbabe, i to samo onda kada vie ne ude za udajom". Znai, radi se o izuzetku i olakici prema starim enama. Ako je Kur'an dozvolio staroj eni koja vie ne udi za udajom da moe odloiti dilbab, onda je djevojka obavezna da ga ne odlae i obavezna je njime pokriti cijelo tijelo.

ETVRTI DOKAZ Kur'anski ajet: " A ako od njih (ena) neto traite, traite to od njih iza zastora. To je istije i za vaa i za njihova srca" (Suretul-Ahzab, ajet 53) Ovo je prvi ajet koji je objavljen o hidabu. To se desilo este godine po hidri. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je odmah naredio svojim enama i enama vjernika da se pokriju. Prema velikom broju mufessira Kur'ana ovaj ajet nije vezan samo za Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene kako se to eli rei, ve i za ostale vjernice koje su ivjele zajedno sa Poslanikovim enama a i za sve kasnije generacije. Ovdje se u obzir uzima pravilo iz usuli-fikha (pravne metodologije) koje glasi "El-ibretu li umumil-lafzi, la li hususis-sebeb" - to znai: "Treba uvaiti openito znaenje rijei, a ne samo motive, koji su doveli do stanovitog propisa". Iako ostale vjernice nisu bile razlogom ili povodom silaska ajeta o hidabu, one ulaze pod njegov propis. Prema tome, u ajetu je striktna naredba i ostalim vjernicama da direktni kontakt sa mukarcima ne smije biti licem u lice, ve iza zastora kako je Kur'an i naredio: ". iza zastora" Ako prihvatimo da se ova naredba odnosi i na sve vjernice pored Poslanikovih ena, onda trebamo rei i to da se zastor kod Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ena, a koji se spominje u ovom ajetu, sastojao od pokrivanja itavog tijela zajedno sa rukama i licem.

PETI DOKAZ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "ena je avret, pa kada izae (van kue) ejtan joj je pratilac." Prema vanjskom znaenju hadisa, vidimo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao itavo ensko tijelo avretom. Avret u cijelosti a ne samo strogo intimne dijelove kao to je to uobiajeno. Prema ovome hadisu u iju autentinost nema sumnje (svi njegovi prenosioci su pouzdani) u podruje avreta ulazi i lice, te ga prema pravilu treba pokriti.

ESTI DOKAZ Hadis kojeg prenosi Enes ibnu Malik, radijallahu anhu, u kome se kae: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se oenio i sa svojom enom uao u kuu. Moja majka Ummu Sulejm je napravila jelo od hurmi, mlijeka i masla. Stavila ga je u veliki lonac i rekla mi: "Enese, idi odnesi ovo Poslaniku i reci mu: "Poslala ti je ovo moja mati. Ona ti alje selame i kae da je ovo malo od nas." Otiao sam do Poslanika i rekao mu ono to mi je majka naredila. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je rekao: "Ostavi to i idi i pozovi mi tog i tog, i koga god usput sretne. Imenovao mi je neke ljude i ja sam ih pozvao. Potom je Poslanik naredio da se iznese lonac sa jelom i oni su svi jeli iz njega. Kada bi jedna grupa jela i zasitila se izala bi a druga grupa ljudi bi ulazila i jela. Jedna grupa njih se zadrala u kui Resulullahovoj i priala. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je sjedio, a njegova ena je licem bila okrenuta prema zidu. Njihovo dugako sijelenje je veoma teko palo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa je on izaao i otiao do svojih ena, a potom se vratio i njih zatekao kako priaju. Kao to vidimo iz teksta hadisa dokaz se nalazi u rijeima: "..a njegova ena je licem bila okrenuta prema zidu." Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, ena Zejneb nije rod ashabima i zbog toga je ona okrenula svoje lice od njih. Njeno okretanje lica od mukaraca govori o dunosti skrivanja lica pred strancima. Jer, da nije dunost pokriti lice njegova ena ga ne bi krila pred ashabima (njegovim drugovima), ve bi sjedili zajedno i ona bi bila okrenuta prema njima kao to se to danas kod nas radi.

SEDMI DOKAZ Hadis koji prenosi Hafsa u kome kae: "Zabranjivale smo svojim robinjama da izlaze za vrijeme bajrama. Dola je jedna ena i odsjela u dvorcu Beni Halefa. Priala je o svojoj sestri iji je mu bio u dvanaest vojnih pohoda zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Kae ona: "Moja sestra je bila u est pohoda zajedno sa njim, lijeile smo ranjene i brinule se o bolesnima. Pitala je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Da li smeta ako neka od nas nema dilbaba da izae iz kue (bez njega)?" On joj je odgovorio: "Neka ga pozajmi od svoje prijateljice, i neka prisustvuje dobru i dovama vjernika " Iz spomenutog hadisa vidimo da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije dozvolio ni u kom sluaju da ena izae van kue bez dilbaba. A ona koja nema svoga dilbaba neka ga pozajmi od svoje prijateljice. Ve smo prije spomenuli da dilbab oznaava odjeu kojom se pokriva itavo tijelo u to spada i lice. Prema tome, ovaj nas hadis upuuje na obaveznost pokrivanja lica prilikom izlaska iz kue. Jer da nije dunost pokriti lice, znailo bi da ena moe izai vani i bez dilbaba to se, naravno, kosi i sa kur'anskim i sa hadiskim tekstovima.

OSMI DOKAZ Hadis u kome stoji: Od Ummu Seleme se prenosi da je ona zajedno sa Mejmunom bila kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Dok smo tako sjedile doao je Ibnu Ummi Mektum kod Resulullaha, nakon to nam je nareen hidab. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam se obratio: "Pokrijte se pred njim"! Rekla sam: Zar on nije slijep, Boiji Poslanie? Ne vidi nas niti nas poznaje?" On ree: "A jeste li vi slijepe, zar vi ne vidite njega?" Dokaz je u stavu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema svojim enama prilikom ulaska u kuu slijepog Ibnu Umi Mektuma. Naredio im je da se pokriju upotrijebivi izraz to znai pokrijte svoje glave lice i vrat. Tako nas i ovaj hadis upuuje na obaveznost pokrivanja lica pred strancima. Iako je sluaj vezan za Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene propis se ne moe ograniiti samo na njih ve je i na ostalim vjernicama da ih u tome slijede. Da su kojim sluajem bile neke druge ene pred Ibnu Ummi Mektumom, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi na isti nain reagovao. Ovdje je dokaz pojaan i injenicom da je spomenuti ashab bio slijep. Kako bi tek Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reagovao da on nije bio slijep?

DEVETI DOKAZ Hadis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kome stoji: Od Ibnu Omera, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko pusti svoju odjeu iz oholosti, nee ga Allah na Sudnjem danu ni pogledati. uvi to Ummu Selema je rekla: Boiji Poslanie, pa kako e onda ene uiniti sa krajevima svoje odjee (Poto one svakako nose odjeu duu od lanaka)? On ree: Pustite je za pedalj i nemojte vie." Ona opet upita: "A ako im se otkriju stopala?" On odgovori: "Pustite odjeu za lakat due od lanaka i nemojte vie od toga." Prema vanjskom znaenju hadisa vidimo da je ena duna pokriti stopala kako se ne bi vidjele noge prilikom hodanja, ili kako bi otkrivanje stopala bilo put da se eni otkrije noga. Nema sumnje da je otkrivanje stopala manje izazovno od otkrivanja lica. Pa kako je onda nareeno da se pokrije ono to je manje izazovno a da se ne pokrije ono to je vie izazovno (u ovom sluaju lice) kao sredite ukrasa i ljepote i to vie privlai panju mukarca. Ni jednom mukarcu nee privui i pobuditi mu panju samo stopalo, ali e ga itekako privui lijepo lice. U Allahovom zakonu nema kontradikcije i svaki propis ima svoju svrhu i razlog. Ako postoji naredba o pokrivanju stopala samo zato to je stopalo a ne postoji naredba o pokrivanju neega izazovnijeg od stopala kao to je lice, onda bismo u tom sluaju morali priznati postojanje kontradiktornosti u eriatu - neka nas Allah toga sauva.

DESETI DOKAZ Hadis kojeg prenosi Mugire ibnu u'be: Od Mugire ibnu u'be se prenosi da je rekao: "Doao sam Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i spomenuo mu enu koju sam htio vjeriti. Rekao mi je: "Idi i vidi je, jer je vienje bitno zbog budueg ivota." Dooh Ensarijki koju sam htio vjeriti. Zatraio sam je pred njenim roditeljima i rekao im ono to je meni rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. ini mi se da im nije bilo drago zbog toga. Zatim sam uo djevojku kako iz svoga kutka sobe govori: "Ako ti je Poslanik naredio da pogleda, onda pogledaj, a ako nije onda te zaklinjem Allahom da to ne ini. U tom momentu mu se ona uinila divnom. Kae Mugire: "Pogledao sam u nju i oenio je. Potom je spomenuo njen pristanak." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao Mugiri da pogleda svoju buduu enu prije nego je zarui. Iz hadisa se jasno vidi da nije dozvoljeno da iko vidi ensko lice osim vjerenika (zarunika). Dalje se iz hadisa vidi da je Mugire na osnovu Poslanikove preporuke zahtijevao od roditelja da vidi lice djevojke. Da bi se neto trailo da se vidi, mora prethodno da bude nevidljivo, tj. pokriveno. Znai nema smisla traiti neto da se vidi ako je ono ve samo po sebi vildljivo i otkriveno. Iz toga zakljuujemo da je ova djevojka bila pokrivenog lica, a da je Mugire traio da je vidi jer ima pravo na to s obzirom da je zarunik. Drugo, djevojka je bila u istoj sobi (u jednom dijelu sobe). Da nije bila pokrivena, zahtijev za vienjem, takoer, ne bi imao smisla jer je ona ve vidljiva i otkrivena. Roditeljima djevojke nije bilo drago da je Mugire vidi jer su smatrali da je to protivno njihovim dotadanjim navikama. Djevojka dozvoljava da je Mugire pogleda onda kada je ula da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to naredio: "Ako ti je Poslanik naredio da pogleda, onda pogledaj," Muhaddisi takoer, ovako tumae navedeni hadis, i za potvrdu ovakvog tumaenja navode drugi hadis koji prenosi Muhammed ibnu Mesleme u kome on kae"Zaruio sam jednu djevojku i vrebao priliku da je vidim. Uspio sam na kraju da je vidim ispod njene palme. Neko mu je rekao: "Kako moe initi to (gledati u enu), a ti si ashab Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem? On je odgovorio: "uo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje kae: "Kada Allah u srce ovjeka ubaci elju da zarui neku enu, ne smeta mu da je pogleda." I drugi hadis u kome se kae: Kada se neko od vas zarui, nema nikakve smetnje (nije mu grijeh) da pogleda u zarunicu u sluaju da mu je cilj pogleda zaruka, pa makar to ona i ne znala." Kao to vidimo iz navedenih sahih hadisa, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je potencirao da zarunik pogleda svoju zarunicu koju eli oeniti. ena je prethodno morala biti pokrivena, jer da nije bila pokrivena preporuka o gledanju u njeno lice ne bi imala smisla. A to to je ovjeku, koji hoe da zarui enu, dozvoljeno da je vidi, govori nam da se radi o izuzetku u kojem je dozvoljeno vidjeti ensko lice. Jedan od izuzetaka je zarunik.

JEDANAESTI DOKAZ Hadis kojeg prenosi Abdullah ibnu Mes'ud: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Neka ni jedna ena ne opisuje drugu enu pred svojim muem tako da mu doarava njen izgled, kao da on gleda u nju." Na prvi pogled u hadis moemo sebi postaviti pitanje: "U emu je ovdje dokaz i zato smo naveli ovaj hadis?" Da, dokaz imamo. U spomenutom hadisu uoavamo da je skrivanje ene od pogleda mukarca s kojim moe stupiti u brak propisano i legalno. To se vidi iz Poslanikove zabrane upuene svim suprugama da pred svojim muevima opisuju tue ene. Jer, da ne treba biti skrivena ne bi bilo potrebe da im se zabranjuje da ih opisuju. Neposredno gledanje u enu je u svakom sluaju tee nego li njen opis iz usta drugog. Isto tako, ako kaemo da lice ne treba pokriti, ima li onda smisla opis izgleda dotine ene pred muem ako je i on sam u mogunosti da joj vidi lice i da tako spozna je li lijepa ili ne. U veini sluajeva ono to se opisuje pred drugima jeste lice i ono to ga ini lijepim (oi, usta, trepavice itd.)

DVANAESTI DOKAZ Dogaaj koji prenosi Ibnu Hiam u svojoj Siri od Ebi Avna "da je ena Arapka, dola na pijacu Benu Kajnuka'a da proda neku robu. Prodala je robu, a zatim je otila zlataru. Jevreji se okupie oko nje i zatraie da otkrije lice. Ona to odbi, a zlatar prie i jedan joj dio vela zakai preko njenih lea. Kada je ustala, veo se zategnu i otkri joj se dio tijela. Svi joj se nasmijae, a ona vrisnu. Jedan musliman skoi na zlatara i ubi ga. Zatim Jevreji ubie muslimana. Rodbina ubijenog muslimana pozove u pomo ostale muslimane i tako doe do tue sa jevrejima Benu Kajnuka'a." Vidjeli smo da je povod ovog dogaaja namjera Jevreja da otkrije muslimanki lice. To se desilo kada je ona ula u njihovu ariju radi nekog posla Poznato je da mrnja Jevreja prema muslimanima i Islamu nema granica. U to vrijeme murici su izgubili na Bedru na to su Jevreji uputili rijei izazova Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada bi s nama zaratio, znao bi da smo mi pravi ratnici, kakve nisi sreo." (ele rei da su oni hrabriji od Kurejija koji izgubie na Bedru). Znai, ovim dogaajem sa muslimankom situacija je kulminirala i poslije se desila opsada, predaja i iseljenje Benu Kajnuka'a.Ono to je nama ovdje bitno jeste pitanje izgleda hidaba koji je propisan eni muslimanki. Iz teksta se jasno vidi da on obuhvata i pokrivanje lica. Inae ova ena ne bi imala nikakve potrebe da ide putem pokrivenog lica. Da njeno pokrivanje lica nije odaziv propisu vjere koja to od nje zahtijeva, ne bi imalo ta Jevreje navesti da urade ono to su uradili. Oni su htjeli povrijediti vjerske osjeaje koji su se jasno vidjeli na njenom izgledu. Ova muslimanka nije jedna od Poslanikovih ena pa da moemo rei da je pokrivala lice samo zato to je to njegovim enama nareeno. To to je ova ena pokrivala lice i to je Jevrejima upravo to smetalo govori nam da su muslimanke, pored Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ena takoer, pokrivale lice. Sve ovo nas upuuje na zakljuak da je pokrivanje lica vjerska obaveza a ne obiaj jednog naroda.

TRINAESTI DOKAZ Hadis koji prenosi Aia, radijallahu anha: "Od Aie se prenosi da je rekla: "Dok smo bile u ihramima na haddu sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pored nas bi prolazili konjanici. Kada bi nam se pribliili svaka od nas bi pokrila svoje lice dilbabom. A kada bi nas proli, ponovo bi ga otkrile." U ovom hadisu imamo dva elementa na osnovu kojih se moe dokazati obaveznost pokrivanja lica. Prvi se ogleda u injenici da su sa Aiom na haddu bile i druge vjernice a ne samo Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene. Ostale vjernice su, kako se vidi iz hadisa, takoer pokrivale lice kada bi naili konjanici. Za vrijeme hadskih obreda ena treba otkriti lice. Taj propis se spominje u hadisu kojeg prenosi Ibnu Omer: "Neka ena u ihramima ne pokriva lice i neka ne oblai rukavice." Odmah se, fikhskim pravilom o suprotnom shvatanju, da zakljuiti da ena van hadda mora pokriti lice. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, joj je zabranio da ga pokriva u toku hadda, to znai da je ona van hadda naravno pokrivena, tj. da mora biti pokrivena. Inae, Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, zabrana pokrivanja za vrijeme hadda ne bi imala nikakvog smisla.Drugi elemenat spomenut u hadisu na osnovu kojeg zakljuujemo da je pokrivanje lica vjerska obaveza jeste to to je Aia spomenula da su se one pokrile dilbabom, a znamo da dilbab oznaava odjeu kojom se pokriva itavo tijelo. Allah, delle anuhu, je naredio u ajetu, kojeg smo ve spominjali, iz sure El-Ahzab da se pored Poslanikovih ena i kerki dilbabom pokriju i ostale vjernice, i pri tome je upotrijebio izraz 'dilbabi'.

ETRNAESTI DOKAZ Hadis u Buharijinoj zbirci kojeg prenosi Aia, radijallahu anha: "Vjernice bi zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, prisustvovale sabah-namazu. Pri tome su bile u "odjeu koja pokriva itavo tijelo". Po zavretku namaza bi se vraale kuama, a od tame noi ih niko ne bi mogao prepoznati." (U drugom rivajetu: "Jedna drugu nisu mogle prepoznati"). Iz hadisa vidimo slijedee; enama muslimankama je dozvoljeno prisustvovanje namazu u dematu. To pravo ne smije niko da im osporava. Isto tako iz hadisa vidimo da kada idu na namaz u demat trebaju biti pokrivenog lica. Da trebaju biti pokrivenog lica vidimo iz prakse prvih muslimanki u Medini. One su pokrivale svoja lica i takve dolazile na namaz. Prema tome, na ostalim je vjernicama da pokrivaju svoja lica. U hadisu je spomenut izraz . to znai odjeu kojom se pokriva itavo tijelo u to spada i lice. Pogotovo to potvruju i drugi rivajeti u kojima se spominje "da jedna drugu nisu prepoznavale". A nisu se prepoznavale zato to su sve bile pokrivene. A uz to je jo bila i no.

PETNAESTI DOKAZ Hadis u kome je rije himar dola u znaenju pokrivanja itave glave. Biljei ga Ebu Davud od Ummu Seleme, radijallahu anha "Od Ummu Seleme se prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uao kod nje u momentu kada se ona pokrivala. Rekao joj je: "Obavij jednom, nemoj dvaput." Ebu Davud kae: da rijei znae da ena treba da se obavije jedanput (jedan sloj) a ne dvaputa (dva sloja) kao to to ine mukarci." to se tie spomenutog hadisa, hadiski uenjaci kau da u njemu spomenuti himar oznaava odjeu kojom se pokriva glava, kosa i lice. Ummu Selema je u momentu kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ulazio pokrivala glavu, lice i kosu. Rije himar koja je u ovom hadisu dola u znaenju odjee kojom se pokriva itavo tijelo temeljni je dokaz kojim se potvruje dunost pokrivanja lica. Ovaj hadis pojanjava ajete i ostale hadise u kojim je spomenuta rije "himar" (pogledaj 31. Ajet sure En-Nur i hadis Fatime bintu Kajs i druge hadise).

ESNAESTI DOKAZ Fetve koje su zabiljeene od ashaba, kao to su Abdullah ibnu Mes'ud, Ibnu Abbas i Aia, radijallahu anhum.Abdullah ibnu Mes'ud je Allahove rijei "osim onoga to je ionako spoljanje" protumaio "vanjskom odjeom". Rekao je da su lice i ake unutranji ukrasi koji se ne smiju pokazivati osim onima kojima je Allah dozvolio, a koji su spomenuti u suri En-Nur 31. ajet. Abdullah ibnu Abbas, radijallahu anhu, komentariui rijei "Neka spuste svoje dilbabe niza se", kae: "Allah je naredio vjernicama da kada izlaze iz svojih kua radi nekih potreba da pokriju dilbabom svoja lica tako to e ga pustiti od glave preko lica prema dole, i da pri tome otkriju samo jedno oko." Aia, radijallahu anha, kae: "ena e se pokriti tako to e spustiti dilbab niza se, od glave preko lica."

SEDAMNAESTI DOKAZ Analogija i razum Ovaj dokaz se ogleda u vie poddokaza koje emo ovdje redom iznijeti: 1) Znamo da je Uzvieni Allah naredio eni da pokrije stopala. Kako je mogue da joj je naredio da pokrije stopala a da joj nije naredio pokrivanje lica? Kada bismo vrili usporedbu ova dva dijela tijela, doli bismo do zakljuka da je lice izazovnije i da je ono sredite ljepote. Na njemu se sve ogleda i ono, za razliku od stopala, privlai ili odbija mukarca. Svakodnevni ivot potvruje ovakvo rezonovanje. Naime, kada mukarac eli da se oeni i krene zagledati djevojke, prvo u to gleda jeste lice. Ako je ono lijepo svidjet e mu se mlada, a ako je pak malo manje lijepo otii e i nee je oeniti. Nijedan mukarac ne gleda u stopala prilikom izbora branog druga, osim ako je, ne daj Boe, na stopalu kakva tjelesna mahana. Poto je lice ono u to se najvie gleda, po logici, pree je da ono bude pokriveno. 2) Fikhsko pravilo glasi: "Otklanjanje tete i puteva koji vode njoj je pree od pribavljanja koristi". U smislu navedenog pravila moemo postaviti pitanje: "Da li je vea teta ako ena otkrije lice ili ako ga pokrije?" Ukoliko ga otkrije, na sebe direktno privlai poglede mukaraca i postaje predmetom "zurenja" i polemike meu mukim spolom. Poslije toga slijede komentari i opisivanje iste enske osobe meu mukarcima. Potom dolazi do izraaja simpatije ili nesimpatije prisutnih prema opisanoj eni. Zatim se javljaju razne neeljene posljedice koje se vie ne mogu kontrolisati. U jednom arapskom stihu, kada se govori o ovakvim stvarima, stoji:"Prvo letimini pogled, pa onda dui, potom osmijeh, pa nekoliko rijei, zatim selam pa izlazak a onda susret, i ondaU ovome i jeste mudrost naredbe o pokrivanju lica. 3) ena koja se otkrije ne ostavlja nita to bi privuklo mukarca. Kada pokrije glavu i vrat a otkrije lice, pobuuje elju da se vidi njen vrat. Ako sve pokrije, mukarac gori od elje da je vidi. Zato je u arapskom svijetu (Saudiji, Jemenu, Kuvajtu idr.) dovoljno da ena pokae ruku ili oko pa da mukarca obuzme unutranji osjeaj privlanosti koji mu je Allah usadio prema enskom biu. Kaite mi ta jo na jednoj goloj Evropljanki moe privui mukarca? 4) Skriveni biser u koljci je biser koji vrijedi. Ono to je otkriveno nema potrebe da se udi za njegovim otkrivanjem. A ono to je skriveno, ostaje vjeitom tenjom i zanimanjem.

DRUGO: DOKAZI I MILJENJA UENJAKA KOJI TVRDE DA JE POKRIVANJE LICA MENDUB - NEOBAVEZNO

Rekli smo na poetku ove knjige da je jedan dio uenjaka na osnovu kur'anskih ajeta i hadisa doao do zakljuka da pokrivanje lica nije obavezno ali je mendub - pohvalno onome ko hoe. Ko to radi imae nagradu kod Allaha, delle anuhu, i sevab za svoje djelo. I ni u kom sluaju ena koja ne stavlja nikab na svoje lice nije grijena. Sad emo iznijeti i njihove dokaze po redu kao to smo iznijeli i dokaze prve grupe. Uz dokaze emo iznijeti komentar i prigovore (zamjerke istim dokazima). Ponimo ovim redom:

PRVI DOKAZ Isti kur'anski ajet koji smo naveli i kod prve grupe: Uzvieni Allah kae: "A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim, ili oevima svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima mueva svojih, ili brai svojoj, ili sinovima brae svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili mukarcima kojima nisu potrebne ene, ili djeci koja jo ne znaju koja su stidna mjesta ena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono to elite." (Suretun-Nur, ajet 31) Dokaz je u Allahovim rijeima: i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae, Uzvieni Allah je naredio enama da ne pokazuju svoje ukrase. Od svih ukrasa mogu pokazati i javno istai samo one koje je On izuzeo u ajetu, a to su lice i ake. Da se radi o licu i akama ova grupa uenjaka to dokazuje izgledom ene u namazu i na haddu. Oni kau da ono to je u namazu otkriveno jesu lice i ake, te tako odgovara da se u ovom ajetu takoer pod tim izuzetkom ukrasa misli na lice i ake. Ili na prsten i surmu. Kao potporu svome miljenju navode miljenja jednog dijela mufessira koji su isti dio ajeta protumaili licem i akama. Oni kau da se pod onim to se samo ukae i vidi jesu lice i ake. Postoji drugo miljenje kod Ibnu Abbasa koji kae da osim onoga to se samo ukae, jesu lice i ake. b) Allahove rijei: i neka vela svoja spuste na grudi svoje; U ovom ajetu je upotrijebljen termin "himar" - velo. Himar u jeziku oznaava odjeu kojom se pokriva glava ene. A rije "dujub" oznaava otvor na prsima. Prema tome, Allah je naredio enama da himarom pokriju vrat kao dio glave i prsa. To nas upuuje na zakljuak da je vadib pokriti prsa i vrat jer su oni avret, dok se nigdje ne spominje da se tim himarom pokriva lice to govori o neobaveznosti njegova pokrivanja te da ono nije avret. Da je vadib pokriti lice Allah bi naredio eni da ga pokrije kao to je naredio da pokrije prsa.

DRUGI DOKAZ Allah, delle anuhu, kae: "Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to rade.Iz ajeta se vidi da na eni postoji neto otkriveno to se moe vidjeti. Zbog toga je Allah naredio da se pogledi obore kako se ne bi moglo vidjeti to otkriveno. Ono to je otkriveno i radi ega je nareeno mukarcima obaranje pogleda ne moe biti nita drugo do lice i ake. Potvrda ovome je i hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Garantujte mi est stvari, ja u vama garantovati ulazak u dennet; Garantujte mi da ete biti iskreni kada govorite, da ete ispuniti obeanje kada obeate, da ete biti povjerljivi kada vam se neto povjeri, da ete uvati svoja stidna mjesta, da ete obarati poglede.. " Ako su sve ene pokrivene i njihova lica zastrta u emu je onda smisao obaranja pogleda? Komentar: Nita ne upuuje na to da je obaranje pogleda nareeno zbog injenice da su lica otkrivena. Ova naredba ima svoj smisao i u sluaju pokrivenih lica. Zuriti u pokriveno i otkriveno lice, istina, nije isto, ali ni jedno ni drugo nije dozvoljeno.

TREI DOKAZ Hadis koji se prenosi od Abdullah ibnu Abbasa, radijallahu anhu. Od Abdullaha ibnu Abbasa se prenosi da je ena iz Plemena Has'am na oprosnom haddu dola pitati neto Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Iza lea Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na istoj jahalici sjedio je Fadl ibnu Abbas. Rekla je: "Allahov Poslanie: "Obaveza hadda je zatekla moga oca u poodmaklim godinama. On ne moe da uspravno sjedi na jahalici. Da li e mu se brojati ako ja obavim za njega hadd? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, joj odgovori: "Da." Fadl ibnu Abbas je u tom momentu gledao u enu (a bila je lijepa). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je uzeo Fadla za rame i okrenuo mu lice na drugu stranu." Ovaj dogaaj prenosi i Ali ibnu Ebi Talib i kae da je pitanje uslijedilo nakon to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bacao na demreta prvog jutra bajrama. Ali je dodao i ovaj dio: "Abbas upita Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Zato si okrenuo Fadlovo lice?" On odgovori: "Vidio sam momka i djevojku. ejtan se nije smirio nad njima." Zagovarai otkrivanja lica vele: "Ako kaemo da je lice avret, onda bi bilo obavezno da se ono pokrije i da se ne pokazuje pred svijetom. Meutim, ovdje vidimo da je ova ena bila otkrivenog lica, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je to vidio i nije joj naredio da ga pokrije. Da je bila otkrivenog lica vidimo iz rijei Ibnu Abbasa koji kae da je ena bila lijepa. Kako je mogao znati da je lijepa ili runa ako je bila pokrivenog lica? Prema tome, da je pokrivanje lica vadib, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi ovoj eni naredio da se pokrije. 7Komentar U tome to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, okrenuo lice Fadla zapaamo zabranu gledanja u lice. Zabrana gledanja u lice ene iziskuje zabranu otkrivanja lica. Kad ve ena nije bila pokrivena, zato to na haddu treba da otkrije lice, onda Poslanik i nije mogao nita drugo uraditi do okrenuti Fadlovo lice, radi spreavanja smutnje o kojoj govori i Ali ibnu Ebi Talib.

ETVRTI DOKAZ Hadis koji prenosi Dabir ibnu Abdullah: Od Dabir ibnu Abdullaha se prenosi da je rekao: "Prisustvovao sam sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, bajram-namazu. Klanjao je namaz prije hutbe bez ezana i ikameta. Potom je ustao oslanjajui se na Bilala. Nareivao je bogobojaznost i podsticao na poslunost Allahu. Potom je u vazu podsjetio ljude na Ahiret. Nakon to je zavrio, otiao je enama, i njima odrao vaz i podsjeao ih na Ahiret. Rekao je: "Udijelite sadaku, veina vas e biti dehennemsko loivo na Sudnjem danu." Jedna ena nieg stalea ije lice je promjenilo boju od napora i teine ivota ree: "Zato, Poslanie?" Zato to se puno alite i u la ugonite svog branog druga. Pa su poele bacati u Bilalovu odjeu svoj nakit." Dokaz se nalazi u opisu ene koja je ustala i pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Prenosilac hadisa tano i precizno opisuje dotinu enu i kae: (ije je lice promjenilo boju od napora i teine ivota). Da je pokrivanje lica vadib prenosilac hadisa (Dabir) ne bi mogao opisati lice te ene, jer bi ona u tom sluaju morala biti pokrivena. A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, joj nije naredio da se pokrije pred njim i Bilalom. To nas upuuje na zakljuak da pokrivanje lica nije obavezno.Komentar: ena je, kako sam ravija ree, bila iz nieg stalea to nam govori da je moda bila robinja, a one nisu ni dune pokrivati lice dok ne postanu slobodne.

PETI DOKAZ Hadis koji se prenosi od Sehl ibnu Sa'da: Od Sehl ibnu Sa'da se prenosi da je neka ena dola Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: "Allahov Poslanie dola sam da ti poklonim sebe. (Nudim ti se da me oeni). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pogledao u nju. Zatim je podigao i spustio pogled, a onda okrenuo glavu. Kad je primjetila da on nema potrebe za njom, sjela je. U tom je ustao jedan od prisutnih ashaba i rekao: "Allahov Poslanie, ako je ti ne eli, oeni mene njome. Pitao ga je: "Ima li ita za mehr?" " Hadis govori o dozvoljenosti otkrivanja lica pred mukarcima koji nisu blii rod. U protivnom, ako kaemo da nije dozvoljeno, onda nije dozvoljeno ni pred Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, ni pred ashabima koji su bili u njegovom drutvu, kao to je ovdje sluaj. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je gledao u ovu enu to znai da je ona bila otkrivenog lica, a i prisutnost ashaba u tom trenutku potvruje da je lice bilo otkriveno.Komentar: Kada se radi o zagledanju tj. o ponudi braka i zaruivanju onda je eni dozvoljeno da bude otkrivenog lica da bi je vidio onaj koji joj nudi brak ili kome ona nudi brak. ak i kada bismo rekli da se ovdje ne radi o zaruivanju, odakle zakljuak da je ena bila otkrivenog lica? Iz teksta hadisa se to ne vidi jer se nigdje ne spominje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, gledao direktno u lice.

ESTI DOKAZ Hadis Esme bintu Ebi Bekr: Od Aie, radijallahu anha, se prenosi da je Esma bintu Ebi Bekr ula kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u prozirnoj odjei. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je okrenuo lice u stranu i rekao: "O Esma, kada ena polno sazri nije dozvoljeno da joj se vidi ita osim ovoga i ovoga (pokazao je na lice i ake). I drugi hadis koji takoer prenosi Ebu Davud u Murselima (hadisima prekinutog lanca) stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada robinja dostigne polnu zrelost nije dozvoljeno da joj se vidi ita drugo osim lica i aka." Dokaz je u rijeima gdje Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objanjava Esmi ta je dozvoljeno da se vidi od tijela punoljetne ene. Rekao je da je avret sve osim lica i aka. Izdvajanje lica i aka od ostalog dijela tijela govori o neobaveznosti pokrivanja lica i aka. Da je vadib pokriti lice Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi rekao Esmi da polno zrela ena ne smije otkriti ni lice ni ake.Komentar: Hadis kojim dokazuju neobaveznost pokrivanja lica je slab zato to se u njegovom lancu nalazi Seid ibnu Bir koga su svi hadiski uenjaci ocijenili kao slabog i nepouzdanog prenosioca hadisa. Prema tome ovim hadisom se ne moe dokazati obaveznost ili neobaveznost jednog eriatskog propisa. U hadisu se takoer nalaze i druge ravije koji su ocjenjeni slabim i nepouzdanim kao Katade ibnu Muslim i Muemmel ibnul-Fadl El-Haranijj. Da je ovaj hadis sahih, bio bi veoma jak dokaz protiv pokrivanja lica i aka.

SEDMI DOKAZ Hadis Fatime bintu Kajs: "Od Fatime bintu Kajs se prenosi da joj je Ebu Amr ibnu Hafs u odsutnosti dao razvod braka... Dola je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i spomenula mu to joj se desilo. On joj je naredio da provede iddet (obavezni priek poslije razvoda ili smrti mua) u kui Ummu erik. Poslije joj je rekao: "Kuu te ene posjeuju moji ashabi pa se ti premjesti u kuu Abdullah ibni Ummi Mektuma, on je slijep ovjek i ti moe odloiti svoju odjeu. Kada upotpuni iddet obavijesti me." U drugom rivajetu stoji: "Prei u kuu Ummu erik, ona je bogata Ensarijka, puno troi na Allahovom putu i kod nje odsjedaju gosti. Ona je rekla: "Dobro, uinit u tako." Meutim, on joj se ponovo obrati: "Ne, ne idi u njenu kuu. Ummu erik esto posjeuju gosti. Ja se bojim da ti ne padne himar ili da se ne otkrije dio odjee sa tvojih nogu pa da ljudi vide ono to ti ne bi eljela. Zato idi u kuu svoga amidia Abdullaha ibni Ummi Mektuma (slijepca). (U drugom rivajetu "I kada odloi svoju odjeu on te ne moe vidjeti"). Prela sam u njegovu kuu. A kada se zavrilo vrijeme iddeta ula sam muezzina kako poziva na namaz. Izala sam na namaz i klanjala za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Kada je zavrio namaz sjeo je na minber i rekao: "Nisam vas pozvao niti radi zaplaivanja niti radi podsticanja na dobro, ve sam vas sakupio da vam kaem.. Iz hadisa se vidi da lice nije avret (stidno mjesto). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je potvrdio da e Bintu Kajs viati mukarci dok je pokrivena himarom, a himarom se pokriva glava. To navodi na zakljuak da nije vadib pokriti lice kao to je vadib pokriti glavu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se pobojao da joj spadne himar sa glave i da mukarci ugledaju ono to je zabranjeno da se vidi pa joj je zato predloio da pree u Ibni Ummi Mektumovu kuu. Znai, spomenuti himar je glavni dokaz u ovom hadisu.

OSMI DOKAZ Hadis koji prenosi Aia, radijallahu anha: "Vjernice bi zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, prisustvovale sabah-namazu. Pri tome su bile umotane u svoje ogrtae. Po zavretku namaza bi se vraale kuama, a od tame noi ih niko ne bi mogao prepoznati. (U drugom rivajetu: "Jedna drugu nisu mogle prepoznati"). A u treem rivajetu stoji: "pa ih zbog toga (zbog tame) niko nije mogao poznati." Dokaz je u rijeima: "a od tame noi ih niko ne bi mogao prepoznati" Da nije bilo tame mogle bi prepoznati jedna drugu. Ljudi se, inae, prepoznaju po licima. Ako je lice otkriveno dotina osoba moe biti identifikovana a ako nije onda se ne moe poznati. Poto je ovdje razlog nepoznavanja tama zadnjeg dijela noi to nas navodi na zakljuak da pokrivenost lica nije bila smetnja prepoznavanju i da su im lica bila otkrivena. Komentar: Ve smo iznijeli komentar ovoga hadisa kada smo govorili o obaveznosti pokrivanja lica navodei isti hadis kao dokaz.

DEVETI DOKAZ Kur'anski ajet: "Odsada ti nisu doputene druge ene, ni da umjesto njih neke druge uzme, makar te i zadivila ljepota njihova, osim onih koje postanu robinje tvoje. A Allah sve motri. Da bi nekoga mogla zadiviti ljepota odreene ene, ta ena mora prethodno biti otkrivenog lica. Na licu se vidi njena ljepota koja zadivljuje ili ne zadivljuje. Kako je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mogla zadiviti njihova ljepota ako su bile pokrivenog lica? Zbog toga se zakljuuje da ene nisu bile pokrivenog lica, i da njihova lica nisu avret. Prema tome, ovo je dokaz da pokrivanje lica nije vadib.

DESETI DOKAZ Hadis u kome stoji: "Od Dabir ibnu Abdullaha, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio enu koja mu se svidjela. Doao je svojoj suprugi Zajnebi i priao joj. Potom je izaao i rekao: "Kada ena prilazi, prilazi u liku ejtana, pa kada neko od vas vidi enu i ona mu se svidi, neka prie svojoj supruzi. Kod nje ima isto to ima i kod te ene." Iz hadisa vidimo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio enu koja mu se svidjela, kao to se inae svidi mukarcu ensko ili obrnuto. To je u prirodi svakog ovjeka. Da ju je Poslanik vidio i da mu se ona svidjela nije moglo nikako biti bez otkrivenog lica dotine ene. Jer, da je bila pokrivenog lica kako bi je poznao i kako bi mu se svidjela? Pogled u lice je taj koji budi ljudsku strast. Kao to poetak hadisa i govori: "pa kada neko od vas vidi enu i svidi mu se", zapaa se da je lice prirodno i lahko vidjeti. Prema tome, pokrivanje lica nije vadib, a to nam govori ovaj dogaaj sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Da je pokrivanje vadib, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi naredio da se ova ena pokrije.Komentar: I oni koji zagovaraju pokrivanje lica potvruju da je lice izvor smutnje i zbog toga kau da mora biti pokriveno. Upravo se moe vidjeti koliko je lice opasno. Ako se kae da ga nije izazvalo lice onda moe biti da ga je izazvalo tijelo ene. Tada bi znailo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio enu privlanog tijela, i po pogrenoj logici bi ene trebale istai i svoja tijela.

TREE POGLAVLJEANALIZA I JEDNIH I DRUGIH DOKAZA

U sluaju da su u odreenom pitanju dokazi i jedne i druge grupe autentini i sami po sebi dovoljno jaki, prilazimo detaljnijoj analizi i usporedbi dokaza. Pri tome se gledaju sve okolnosti i porijeklo dokaza te prilike u kojima su tekstovi (dokazi) nastali. Nakon toga se prilazi odabiranju prioritetnog miljenja do koga smo doli putem iznoenja dokaza. Odabir prioritetnog miljenja je rezultat jaeg dokaza.

ANALIZA ZAJEDNIKIH DOKAZA

Prvi dokaz: I jedna i druga grupa uenjaka izvela je zakljuak (eriatski propis) na osnovu kur'anskog ajeta u kome stoji: "i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae (osim onoga to je ionako spoljanje).." U tefsirima se navode tri tumaenja rijei (osim onoga to se samo ukae): 1) Vanjska odjea i dio tijela koji se sluajno ukae. 2) Ono to se samo otkrije bez namjere (spontano ili samo od sebe) 3) Lice i ruke do zglobova. Oni koji kau da je vadib pokriti lice, kao najispravnije, uzimaju drugo tumaenje iz razloga to ono u sebi sadri i prvo, ali i zbog jaine dokaza koje u sebi sadri drugo tumaenje. Oni koji tvrde da lice ne treba pokriti uzimaju za ispravnije tree miljenje, kojeg dokazuju analogijom na namaz kada kau da je ena u namazu otkrivenog lica i aka. U ovoj analogiji se nalazi potvrda da lice i ake nisu avret, a sve to je avret treba pokriti i u namazu i van namaza. Pa ako joj je dozvoljeno da u namazu otkrije lice i ake to je onda dovoljan dokaz da ih je Allah izuzeo od pokrivanja, van namaza, u ajetu: osim onoga to se samo ukae. Meutim, postavlja se pitanje da li se moe analogijom na izgled ene u namazu dokazati da je dozvoljeno otkriti lice i u svim drugim situacijama kada ena nije u namazu, kada je na ulici, u drutvu i drugo? U namazu je ena ili sama ili u drutvu ena pa je i shvatljivo zato je otkrivenog lica, jer ga pred enama i ne treba pokrivati. Drugo, ona je pred Allahom Uzvienim. On nas uvijek vidi i kada smo pokriveni i kada nemamo niega na sebi. Velika je razlika izmeu namaza i ulice. Stoga se ne moe uporeivati namaz i ulica, i ovakvoj analogiji nema mjesta. Zato je drugo tumaenje rijei: osim onoga to se samo ukae blie istini, jer ono u sebi sadri i prvo koje kae da se pod ukrasima misli na ensku odjeu ili samu njenu pojavu. A Allah najbolje zna.

Drugi zajedniki dokaz jesu rijei Uzvienog Allaha: i neka vela svoja spuste na grudi svoje; Razlog razilaenju jeste razliito tumaenje rijei "himar" (veo-koprena). Prva grupa kae da himar oznaava pokriva kojim ena pokriva glavu i lice. A druga kae da se njime pokriva samo glava, ali ne i lice. Kada pogledamo jeziko znaenje himara vidjet emo da se u veini rijenika spominje da je to odijevni predmet kojim se pokriva glava. Zbog toga, ako shvatimo pojam glave bez lica onda tumaenje ajeta i ovih rijei ide u prilog onima koji zastupaju miljenje da je pokrivanje lica mendub i da nije obavezno. Meutim, ako shvatimo da glava znai sve to se na njoj nalazi u to ulazi i lice, onda himar obuhvata i lice, te se tada ima zakljuiti da je pokrivanje lica vadib jer je nareeno ovim ajetom. Drugo, iz samog naina "sputanja vela na grudi" d? se zakljuiti da u njega ulazi i pokrivanje lica. Jer, sputanje himara ide sa glave preko lica i time se pokriva otvor na prsima radi koga je i objavljen ovaj dio ajeta. Sve ovo ini jedan komad odjee (pokrivanje glave, lica i prsa).

Trei zajedniki dokaz jeste hadis o Fatimi bintu Kajs u kome se spominje himar. Razlog razliitog shvatanja hadisa je takoer u rijei himar; U hadisu se kae: ". Ako ti spadne himar on te nee vidjeti" Ve smo rekli da su blie istini oni koji kau da himar oznaava odjeu kojom se pokriva glava. Meutim, kao to smo ve spomenuli, glava je pojam koji obuhvata dio tijela od vrata pa navie, to znai, da ak kada bismo i rekli da se himarom pokriva glava, opet lice ulazi u pokrivanje. A ako bismo rekli u samom poetku da se himarom pokriva lice onda smo jo blii zakljuku koji nas vodi ka obaveznosti pokrivanja lica.

etvrti dokaz: Hadis Aie, radijallahu anha, u kome se spominju vjernice koje su klanjale sabah-namaz zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Oni koji zagovaraju obaveznost pokrivanja lica uzeli su vanjsko znaenje hadisa kao najjai argument. Kau da je razlog meusobnog neraspoznavanja to to su im lica bila pokrivena, jer da su im lica bila otkrivena one bi mogle jedne druge poznati, pa ak i ako se radi o tami. Tama nije dovoljan dokaz da se kae da je bila razlogom neraspoznavanja. U svakoj tami pa i onoj mrkloj lice se moe poznati ako je osoba blizu jedna druge.

ANALIZA DRUGE VRSTE DOKAZA - ONI KOJI KAU DA JE NIKAB OBAVEZAN

Kur'anski ajet: "..neka spuste svoja vela (dilbab) nizase.." (El-Ahzab: 59) Ovo je jedan od najjaih dokaza grupe uenjaka koja zagovara pokrivanje lica. Znaenje dilbaba kao odjee kojom se pokriva itavo tijelo su naveli gotovo svi mufessiri Kur'ana. ak i Ibnu Hazm koji kae da pokrivanje lica nije farz, kae da je dilbab odjea kojom se pokriva itavo tijelo a ne dio tijela. Ovako tumaenje dilbaba nam potvruje hadis od Aie, radijallahu anha, iz dogaaja o potvori, kada je ona zaostala za karavanom u kojoj je bio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i drugi ashabi. Aia naglaava u hadisu da je pokrila svoje lice dilbabom nakon to joj se pribliio Safvan. Dilbab nije posebna odjea kojom se pokriva lice ve odjea kojom se sve pokriva pa i lice.

Drugi dokaz jeste ajet: "A starim enama koje ne ude vie za udajom nije grijeh da odloe ogrtae svoje,. U ajetu je spomenuta rije to oznaava ili dilbab ili himar. Prihvatljivije je miljenje onih koji kau da sijab oznaava dilbab. Takvo miljenje zastupaju El-Kurtubi i El-Dessas . Na osnovu ega zakljuujemo da se ovdje radi o dilbabu? Poznato je da je kosa starice avret i nije dozvoljeno onome ko joj nije rod da vidi njenu kosu. Ako iskljuimo mogunost da se radi o kosi onda starica nema ta drugo odloiti osim dilbaba kojim pokriva lice. Himarom se pokriva kosa, a rekli smo da se ovdje o njemu ne radi. Prema tome, starici je dozvoljeno da otkrije svoje lice pred tuincima (svi koji joj nisu rod). Ovo je jasan dokaz za one koji zagovaraju pokrivanje lica. Ovaj dokaz ne trpi nikakve zamjerke zato to i oni koji drugaije misle o pokrivanju lica kau da se pod u ovom ajetu misli na dilbab.

Trei dokaz jeste kur'anski ajet: "A kada neto od njih traite, traite to iza zastora" (El-Ahzab:) Postoji miljenje da se ovaj ajet odnosi samo na Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene. Meutim, istina je da on ima openito znaenje i da vai za sve prostore i vremena, a tim i za sve ene. Zbog toga je ovaj dokaz u prilog onih koji zagovaraju obaveznost pokrivanja. Tako da ajet ima slijedee znaenje: "Kada kontaktirate sa enama koje vam nisu rod i s kojima moete stupiti u brani odnos, onda razgovarajte sa njima iza zastora, tj. neka izmeu vas i njih bude pregrada".

etvrti dokaz jeste hadis "ena je avret." Hadis je sahih i sa strane vjerodostojnosti mu se ne moe nita prigovoriti. to se tie znaenja i ono je jasno. Ako je ena u cijelosti avret onda je duna pokriti itavo tijelo. Ovo je dokaz onih koji zastupaju miljenje o obaveznosti pokrivanja lica.

ANALIZA DOKAZA UENJAKA KOJI ZASTUPAJU NEOBAVEZNOST POKRIVANJA LICA

Prvi dokaz kur'anski ajet: "Reci vjernicima neka obore poglede svoje neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to rade." Iz ovog ajeta uenjaci fikha svaki na svoj nain podupiru miljenja do kojih su doli. Jedni njime dokazuju da je vadib pokriti lice zbog toga to se pod naredbom o obaranju pogleda misli na obaranje pogleda od itave ene. Dok drugi iz njega zakljuuju dozvoljenost otkrivanja lica s obzirom na to da je vjernicima nareeno da obaraju pogled zato to su lice i ake kod ene otkriveni. Naredba nema smisla ukoliko se razlogom naredbe ne smatra gledanje u lice i ake. Meutim, ovakvu pogrenu analogiju smo ve prije odbacili zbog nesigurnosti dokaza. Kako vidimo, mogunost dvosmislena tumaenja nam ne daje za pravo da kategoriki dokaemo obaveznost ili neobaveznost pokrivanja lica. On se moe tumaiti i ovako i onako. Zbog toga tumaenje gubi svoju teinu.

Drugi dokaz jeste hadis koji govori o eni iz plemena Has'am u sluaju sa Fadlom ibnu Abbasom na oprosnom haddu. O tome moemo kazati slijedee; Ovaj sluaj se desio na haddu. To je bio Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, oprosni hadd. Pravilo je da ene na haddu ne pokrivaju lice zbog Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, naredbe u slijedeem hadisu: "Neka ena u ihramima ne pokriva lice i neka ne oblai rukavice." n U vrijeme dok se jo obredi hadda nisu zavrili dolazi spomenuta ena i postavlja pitanje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Sa njim je bio Fadl koji je zbog toga to je ena bila otkrivenog lica pogledao u nju. I to je sasvim prirodno. n Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primjetio Fadlov pogled odmah je reagovao i okrenuo mu lice u stranu, a eni nije rekao da pokrije lice. Zbog ega joj nije naredio da ga pokrije ako je pokrivanje vadib? Odgovor je jasan. Zato to je ona bila na haddu kada joj je dozvoljeno da ga otkrije. Prema tome, da bi se sprijeio izliv strasti i s jedne i s druge strane Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rijeio problem time to je okrenuo Fadlovo lice. n Dokle god postoje ovakve mogunosti tumaenja navedenog hadisa, ne moe se izriito tvrditi da je dozvoljeno otkrivanje lica.

Trei dokaz jeste hadis Dabir ibni Abdullaha koji govori o Bajram namazu. Kljuni dio hadisa oko koga je nastao spor u tumaenju jeste: "Jedna ena nieg stalea ije je izborano lice promjenilo boju od napora i teine ivota ree: "Zato, Poslanie?"." Postoji vie naina i mogunosti shvatanja navedenog hadisa: n ena koja je ustala je moda bila i ropkinja (nieg stalea), a njima nije nareeno da pokrivaju lica. Takvo tumaenje nam potvruju rivajeti Ahmeda ibnu Hanbela i En-Nesaija u kojima stoji: "...Ree jedna od najnieg sloja ena." n Drugo, postoji mogunost da je ova ena bila starica a staricama je takoer dozvoljeno otkriti lice. Na to nas upuuju rijei ije je izborano lice promjenilo boju od napora i teine ivota to govori da je ena bila stara, jer izborano lice imaju stare a ne mlade ene. n Prema navedenom, ne moe se kazati da je ovaj hadis dovoljno jak dokaz zagovaraima otkrivanja enskog lica. A Allah najbolje zna pravu istinu.

etvrti dokaz jeste hadis koji prenosi Sehl ibnu Sa'd u kome stoji da je neka ena dola Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i ponudila mu da je on oeni. Ako paljivo posmatramo hadis vidjet emo da u njemu ne postoji jasan dokaz da je ena bila otkrivenog lica. Postoji samo mogunost da je bila otkrivena kao to postoji mogunost da je bila i neotkrivena. Pogled ne mora uvijek biti upuen prema licu. Nekada je on upuen prema samom tijelu. Ali ak i da pretpostavimo da je bila otkrivenog lica, sluaj se desio zbog zaruke i enidbe. Postoji jasan dokaz iz hadisa da je iz elje za zarukom dozvoljeno vidjeti ensko lice. Hadis glasi: "Kada Allah u srce ovjeka ubaci elju da zarui neku enu, ne smeta mu da je pogleda." Tada je dozvoljeno da se vidi lice. Meutim, i ovome ovakvom rezonovanju se moe prigovoriti. Neko e rei: "Da, ali je otkriti lice dozvoljeno samo pred zarunikom tj. onim koji ima namjeru zaruiti odreenu enu." I pored toga dokaz je nejasan i zbog toga se ne moe rei da je dovoljan oslonac u dokazivanju otkrivanja lica. Ako Poslanik njoj nije nudio brak jeste ona njemu to takoer upuuje na zakljuak da se radilo o situaciji kada je dozvoljeno vidjeti lice. Meutim, ono to jaa ovaj dokaz i ini ga vaeim za onu grupu koja zagovara neobaveznost pokrivanja lica jeste prisustvo ashaba u momentu dok je ena nudila sebe Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Ako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao pravo da je vidi kao budui "zarunik", to pravo nisu imali i ashabi. Iako se i ovdje moe prigovoriti i rei da nemamo jasan dokaz da je ena uope bila otkrivenog lica.

Peti dokaz jeste hadis Esme bintu Ebi Bekr, radijallahu anhuma, sa sve tri predaje: to se tie prvog rivajeta njemu postoje etiri elementa koji ovaj hadis ine slabim: 1. Velid ibnu Muslim je poznat kao osoba koja je sklona laima. 2. Seid ibnu Beir nije pouzdan. 3. Katade ima istu osobinu kao i Velid ibnu Muslim i 4. Prekinut je lanac prenosilaca izmeu Aie i Halida. to se tie drugog rivajeta kojeg prenosi El-Bejheki u svome djelu "Sunenul-Kubra" .. u njemu postoje tri slabosti: 1. Ibnu Lehi'a je kod hadiskih uenjaka ocijenjen nepouzdanim, 2. Ajjad ibnu Abdillah El-Fehri je takoer nepouzdan zbog svoje popustljivosti i blagosti u prihvatanju hadisa. to se tie treeg rivajeta kojeg Ebu Davud prenosi u "Merasil", samo mjesto navoenja hadisa govori o tome kakav je. Rivajet od Katade je mursel, a mursel je daif hadis, te se prema tome ne moe dokazivati ovim hadisom.Kau da je Katadina predaja u kontradiktornosti sa rijeima ashaba, sa fetvama veine uenjaka i u kontradikciji sa drugim hadisom slabog seneda. Meutim, kao to se i vidi iz samog objanjenja, ovo je veoma diskutabilno pitanje. Veliki broj uenjaka pokuavaju na sve mogue naine da ojaaju spomenuti hadis jer je on jedan od najjaih dokaza uenjaka koji zastupaju miljenje o neobaveznosti pokrivanja lica.

PRIORITETNO (RADIH) MILJENJE

Nakon detaljnog iznoenja dokaza i jedne i druge strane primjeujemo da su sahih dokazi prve grupe mnogobrojni. Neki od njih su potpuno jasni i nedvosmisleni, neki su jaki ali se mogu i drugaije shvatiti. U svakom sluaju, jaki dokazi na koje se moe osloniti su:

Kur'anski ajet: "i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae, i neka vela svoja spuste na grudi svoje;" i tumaenje Ibnu Abbasa i Ibnu Mes'uda istog dijela ajeta.

Ajet: "neka spuste haljine svoje nizase" i tumaenje rijei "dilbab".

Ajet: "A starim enama koje ne ude vie za udajom nije grijeh da odloe ogrtae svoje, gdje se pod ogrtaima misli na dilbabe.

Hadis "ena je avret".

Dio Hadisa u kome neka ena pita Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,: "Da li smeta ako neka od nas nema dilbaba da izae iz kue bez njega?" On joj je odgovorio: "Neka pozajmi od svoje prijateljice ako ga nema ona "

Hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Neka ena u ihramima ne pokriva lice i neka ne oblai rukavice. , to znai da je van hadda i ihrama pokrivenog lica. Ovaj sluaj pojanjava i reagovanje Aie i ostalih ena kada su bile na haddu i kada su spustile svoje ogrtae na lica u momentu kada su pored njih naili konjanici.

Jak dokaz je i ajet u kome Allah, delle anuhu, kae: " A ako od njih (ena) neto traite, traite to od njih iza zastora. Ukoliko se shvati u openitom smislu i da vai za sve a ne samo za Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene.

Primjeujemo da je dokaza kod druge grupe (onih koji kau da pokrivanje lica nije vadib) manje. Veliki dio njih je dvosmislen i moe se shvatiti as u prilog jednoj grupi, as u prilog drugoj grupi. Radi se uglavnom o ovim dokazima:

Kur'anski ajet: i neka vela svoja (himare) spuste na grudi svoje; gdje upotrebljena rije himar kojom se pokriva glava bez lica. Ukoliko se shvati da je himar odjea kojom se pokriva glava bez lica kao to kau gotovo svi lingvisti, onda je ovaj ajet dokaz da ne treba pokrivati lice. Meutim, problem je to se ovdje nareuje da se himarom pokriju prsa a ne glava. Kako sada shvatiti znaenje himara za koga kau da se sa njim pokriva samo glava i nita drugo? ak i pored toga, sputanje himara na prsa ne znai da lice treba otkriti.

Kur'anski ajet: "i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae,." Ako se pod vanjskim ukrasima koji su ionako spoljanji i koji se sami ukazuju bez uticaja sa strane misli na lice i ake, onda je ovo veoma jak dokaz za grupu koja kae da je pokrivanje lica neobavezno.

Hadis Fatime bintu Kajs u kojem je spomenuta rije himar koja je kljuni dokaz za ili protiv pokrivanja lica. Naravno, ovaj dokaz je u njihov prilog ako se himar shvati u znaenju odijevnog predmeta kojim se pokriva samo glava bez lica.

Hadis u kome se govori o vjernicama koje su zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjale sabah namaz. U njemu se izmeu ostalog kae: "a od tame noi ih niko ne bi mogao prepoznati." (U drugom rivajetu: "Jedna drugu nisu mogle prepoznati"). A u treem rivajetu stoji: "pa ih zbog toga (zbog tame) niko nije mogao poznati."

ZAKLJUAK

To su bili dokazi i jedne i druge grupe. Analizirali smo jainu dokaza i vidjeli na koje se moe osloniti a na koje ne moe. Ono to e itaoci sigurno primjetiti jeste injenica da pokrivanje lica ima svoje uporite u eriatu i da su vjernice pokrivale lica od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa do dvadesetog stoljea. Treba znati da je istinsko znanje jedino kod Allaha, delle anuhu. Zbog toga, ne mogu kategoriki tvrditi da je vadib pokriti lice kao to ne mogu kategoriki rei da nije vadib, pogotovu nakon ovih lijepih i jasnih dokaza koji govore da je nikab (pokrivanje lica) imao svoju osnovu u praksi ashaba, radijallahu anhum, i onih poslije njih. Mi se u svemu ugledamo na njih. Mogu kazati da je mome srcu blie miljenje onih koji zagovaraju obaveznost pokrivanja lica zbog brojnih razloga koje sam ve navodio i zbog toga to smatram da je to najbolji nain da se nae sestre muslimanke sauvaju od postojee smutnje, od koje pate i insani i sve ivo na dunjaluku. Time e sauvati sebe, a i sve nas. Ako su pokrivenih lica sprijeit e nas da u njih gledamo i time emo zatvoriti put ejtanu koji sigurno nee zadovoljiti jednim pogledom. Ono to mi jo daje prava da teim miljenju koje govori da je pokrivanje lica pree jeste i naa bosanska tradicija. Muslimanke u Bosni su pokrivale lica od dolaska Islama u nae krajeve i taj "obiaj" je bio prisutan sve do pedesetih godina ovog vijeka. Ako volimo svoje djedove i pradjedove i svoju prolost onda nas to podstie i na potovanje njihovog naina oblaenja, pogotovo, ako je ono utemeljeno eriatom. U isto vrijeme se moramo zapitati zbog ega su oni tako radili s obzirom da smo sljedbenici hanefijskog mezheba? Sigurno je i meu njima bilo uleme koji su im govorili da je pokrivanje lica obligatna dunost kojom se sprovodi u djelo Allahova naredba i uva autoritet muslimanke. Pitajmo svoje djedove i nane zato su nosile zarove i ta je razlog njihova skidanja? Jer kako kae Ibrahim oki u svojoj knjizi u odgovoru Reisul-ulemi aueviu: "Nije mogue da su nae muslimanke bile tolike neznalice da nose etrnaest vjekova peu i zar pa da im doe danas jedan reis auevi u dvadesetom vijeku i da im objasni tu njihovu zabludu." Dananje jako opiranje nae savremene uleme u Bosni zaista nema smisla. Ako se u svemu pozivaju na tradiciju (radi ouvanja hanefijskog mezheba) neka se pozivaju i na uvanje ovog naeg lijepog obiaja, a ne da se uputaju u otvoreni napad na njega. Time se lino dovode u protivrjenost. Allah nas je zaduio da uimo, istraujemo i tako Mu robujemo. Ova studija je izraz robovanja mome Gospodaru. Allah mi je za to najbolji svjedok. Srce mi je poptuno smireno kod ovoga izbora a do njega sam doao putem Allahovih ajeta i hadisa Njegova asnog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Najvanije je da u vjeri odbacimo svoje strasti i da na njima ne gradimo stavove koji e nas obavezivati ili neobavezivati na pokornost Jednom i Jedinom.Za kraj jedan stih sestri muslimanki: "Sestro, nada je u tebi.ak i ako nisi ubijeena u ove rijei bogobojaznost te zove i apue ti u ui tvoje. On je ednost i on ti prua zatitu Sve drugo je protiv tebe i eli samo tebe."O Ti koji upravlja srcima, uvrsti naa srca u vjeri Tvojoj. Posljednja moja dova je "Hvala Allahu Gospodaru Svjetova."

LITERATURA:

Knjige iz hadisa:

1 Irvaul-galil, Nasiruddin El-Albani, El-Mektebul-islami, Bejrut - 1985

2 Tuhfetul-ahvezi, El-Mubarekfuri, El-mektebus-selefijje 1986

3 Damiut-Tirmizi, Ebu Isa Et-Tirmizi, Darul-kutubil-'ilmijje

4 Sunenul-Bejheki el-kubra, El-Bejheki, Dairetul-mearif el-usmanijje - Indija 1353h.

5 Sunen Ebu Davud, Ebu Davud Es-Sidistani, Darul-Hadis, Bejrut - 1969

6 Sunen Ibnu Made, Ibnu Made El-Kazvini, El-mektebul-'ilmijje, Bejrut

7 Sunen en-Nesai, En-Nesai Darul-beair el-islamijje, Bejrut - 1986

8 Sahih Muslim, Muslim ibnul-Haddad, Darul-Fikr (Abdul-Baki), 1978

9 Fethul-Bari bi erhi Sahihil-Buhari, Ibnu Hader El-Askalani, Darul-fikr (Abdul-Baki)

10 Musned Ahmed ibnu Hanbel, Ahmed ibnu Hanbel El-mektebul-islami.

11 Musned Ebi Ja'la, Ebu Ja'la El-Museli, Darul me'mun lit-turas, Damask - 1985

12 El-Muvetta', Imam Malik, Ihjaut-turasul-arebi, Bejrut - 1985

Knjige iz tefsira

13 Edvau'l-bejan, Muhamed enkiti, Alemul-kutub, Bejrut

14 Tefsirul-Kur'anil-azim, Ibnu Kesir, Ed-darul-masrijje el-lubnanijje, Kairo - 1988

15 Damiu'l-bejan, Et-Taberi Darul-fikr, Bejrut - 1984

16 El-Dami'u li ahkamil-Kur'an El-Kurtubi, Mektebetul-Gazali

17 Revai'ul-bejan, Muhammed Es-Sabuni, Mektebetul-Gazali, 1981

Knjige iz fikha

18 El-Ikna' fi fikhil-imami Ahmed, Ebun-Nuhas erefuddin el-Makdisi, Darul-ma'rife Bejrut

19 El-Insaf, El-Mirdavi, 1955

20 Haijetu Dessuki ala erhil-kebir, Muhammed Arefe Ed-Dessuki, Darul-fikr, Bejrut

21 Haijetu ibni Abidin, Ibnu Abidin, tamparija Mustafa el-Bani, 1984

22 erhu Fethil-kadir, Kemaluddin Ibnul-Hemmam, Ihjaut-turasil-arebi, Bejrut - 1983

23 El-Medmu', En-Nevevi, Vie izdavakih kua

24 El-Mehalla, Ibnu Hazm, Darul-fikr, Bejrut

25 El-Mugni, Ibnu Kuddame El-Makdisi, Darul-kuttabul-arebi, 1403h.

26 Nejlul-evtar, E-evkani, Darul-fikr, Bejrut 1994

Knjige iz jezika

27 Tadul-arus, Muhammed Ez-Zubejdi, Dravna tamparija Kuvajta, Kuvajt 1969

28 Tehzibul-lugah, Muhammed El-Ezhari, Darul-masrijje litte'lif vet-terdeme

29 El-Mufredat, Er-Ragib Isbahani, Anglo masrijska mekteba

30 Lisanul-areb, Ibnul-Menzur Daru Sadir - Daru Bejrut Bejrut - 1955

Razno

31 Ezmetul-hivar ed-dini, Demal Sultan, Darus-safa, Kairo - 1990

32 Tenvirul-ajnejni, Ali El-Halebi, Daru Ammar, Jordan - 1990

33 El-Hidab, Ebu E'ala El-Mevdudi, Darul-fikr

34 El-Hidab, Ibnu Usejmin El-Dami'a islamijje, Medina - 1409h.

35 Hidabul-mer'e muslime, Muhamed El-Albani, El-Mektebul-islami, Bejrut - 1987

36 El-Hidab ves-sufur, Ibnu Baz, Daru Ibnu Zejdun Bejrut - 1986

37 Erre'jus-savab fiz-zineti vel-hidab, Devad Afane, 1991

38 En-nikabu lil-mer'eti bejnel-kavli bibid'atihi vel-kavli bivudubihi, Dr. Jusuf El-Kardavi, Darul-furkan, Jordan - 1996

39 Srpskohrvatski rijenik, Dr. Teufik Mufti, Rijaset IVZ, Sarajevo - 1984

40 O Teset-turu, Ibrahim Hakki oki, tamparija Petrovi, Tuzla.

Nazad na Knjige