Kljaković kod MeštrovićaKljaković kod Meštrovića – Atelijer Meštrović, Zagreb, prosinac 2009. – siječanj 2010. Izložba se priređuje uz retrospektivnu izložbu Joze Kljakovića

(1889. – 1969.) u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, a u povodu 120. obljetnice Kljakovićeva rođenja i 40. godišnjice njegove smrti. Freska na svodu na prvom katu kuće Atelijera Meštrović Foto Filip Beusan

Velika retrospektivna izložba Joze Kljakovića (Solin, 1889. – Zagreb, 1969.), organizirana u Galeriji Klovićevi dvori, pokazala se kao lijepa prilika da u Atelijeru Meštrović upozorimo na onaj segment našega fundusa iz kojega se može dosta saznati o odnosu Meštra i Kljake1 te o načinu na koji je taj odnos utjecao na njihovo stvaralaštvo.

Komorna izložba, u sklopu koje smo posebno označili pojedina djela iz stalnoga postava te izložili nekoliko posuđenih djela, publikacije, kataloge, karikature, plakate, dva pisma Joze Kljakovića upućena Ivanu Meštroviću (Vrpolje, 1883. – South Bend, Ind., SAD, 1962.), svjedočenja Vesne Barbić o razgovoru s Jozom Kljakovićem na Rokovu perivoju 1968. godine, iz fundusa AM-a, svojevrsna je dopuna izložbe i kataloga velikoga projekta Galerije Klovićevi dvori.

Opraštajući se u nekrologu od svoga prijatelja kipara Ivana Meštrovića, slikar Jozo Kljaković zaključio je kako je on “čudesna pojava u hrvatskom narodu”.2 I mi bismo njihovo dugogodišnje prijateljstvo, sudbinsku isprepletenost dvaju životnih i umjetničkih putova, mogli shvatiti kao “čudesnu pojavu u hrvatskoj umjetnosti”.

Kako je Kljaković zapisao, on je više od četrdeset godina bio blizu Meštrovića, surađivao s njim i sudjelovao u mnogim zajedničkim poslovima. Često je prisustvovao njegovu radu, zapravo njegovu stvaranju. Promatrao ga je dok je modelirao figuru, gledao kako mrtva glina poprima život.3 Njihov se prvi “susret” dogodio vrlo rano, i to na posredan način. Naime, kada je bio u četvrtom razredu, Kljaković je jednog dana na kolodvoru sreo Meštrovićeva oca, te su mu vijesti o Ivanu koji u Beču “uči školu za kipare” i kojega svi profesori hvale i otimaju se za njega bio velika inspiracija i poticaj da ustraje u umjetničkom pozivu.4 Pravo upoznavanje uslijedilo je 1910. godine, u povodu izložbe grupe Medulić pod naslovom Nejunačkom vremenu u prkos, postavljene u zagrebačkome Umjetničkom paviljonu, na kojoj su obojica sudjelovali.

Već u prvoj Meštrovićevoj monografiji Ivan Meštrović. A Monograph, London, 1919., pojavljuju se Kljakovićeve ilustracije. Meštrović i Kljaković, jedan sa skulpturama, drugi s freskama, sudjelovali su u obnovi unutrašnjosti crkve sv. Marka, pa i na tu suradnju upozoravamo Meštrovićevim djelom Pietà (za crkvu sv. Marka) iz 1932. godine.

U fundusu Atelijera Meštrović čuva se Kljakovićev plakat Slet sokolstva na Jadranu Split – juni – 1931. Za istu je prigodu Meštrović izradio istoimenu medalju.

Posebno je težak moment bilo sužanjstvo u ustaškom zatvoru tijekom Drugoga svjetskog rata, koje su obojica opisali u svojim memoarima, važnim primjerima hrvatske emigrantske književnosti (Meštrovićeve Uspomene na političke ljude i događaje, Kljakovićeva knjiga U suvremenom Kaosu). Izloženo Meštrovićevo djelo Studija za Joba II. (1942. – 1943.) snažno simbolizira patnju, individualnu, ali i opću, toga vremena.

Na svodu nekadašnje ložnice bračnoga para Meštrović, na prvom katu kiparova doma, danas Atelijera Meštrović, Jozo Kljaković je u razdoblju između 1925. i 1927. godine, uz pomoć Jurja Plančića, izradio fresku. Teme pojedinih prikaza preuzete su s kiparovih litografija Harmonija, U povjerenju, Idila i Ljubavnici. U dorađenijim kompozicijama i koloritu te u zamahu uvećanih dimenzija potencirana je ona karakteristična Meštrovićeva nota monumentalnosti, ali i liričnosti, usklađena s karakterom prostora u kojemu se freska nalazi.

Odnos dvojice umjetnika zrcali se i u djelima drugih autora, što svjedoče izložene karikature Ive Režeka Bogodani i Fedora Vaića Meštrović pokazuje Kljakoviću i Krizmanu svoje novo djelo. I Kljako se okušao u tome mediju, pa smo izložili dopisnicu Umjetnost i ljepota iz 1922. godine, tiskanu u dobrotvorne svrhe. Kljakovićeva karikatura Od Meštra Meštru / Od srca srcu, s pjesmom posvećenom Ivanu Meštroviću, nastala je u povodu darivanja portreta Ivana Meštrovića, djela Frana Kršnića iz 1932. godine.

Iako fragmentarna, izložba u Atelijeru Meštrović širi uvide u kompleksne opuse Ivana Meštrovića i Joze Kljakovića, ali i u turbulentno umjetničko i povijesno razdoblje prve polovice 20. stoljeća, u kojemu su dvojica umjetnika imali iznimno važnu ulogu.

Barbara Vujanović

1 Kljaković se, što je vidljivo u njihovoj korespondenciji, često kiparu obraćao s Meštre, dok je on njemu, pomalo netipično za njihovo južnjačko podrijetlo, tepao Joža, odnosno Kljako.

2 Jozo Kljaković, Oproštaj od mrtvog Meštrovića, Hrvatska revija, Buenos Aires, 12/1962, 1/2 (45/46), str. 5. Nekrolog je izložen na ovoj izložbi.

3 Ibid , str. 7.

4 Jozo Kljaković, U suvremenom kaosu, prvo domovinsko izdanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1992., str. 16-17.

Grafičko oblikovanje i priprema:Dejan Dragosavac RutaFoto: Boris Cvjetanović, Damir FabijanićLektorica: Zlata BabićNaklada: 1000 kom.Tisak: Kerschoffset, d.o.o.

Muzeji Ivana MeštrovićaAtelijer MeštrovićMletačka 8, 10000 Zagrebwww.mestrovic.hr

Izdavač: Muzeji Ivana MeštrovićaZa izdavača: Andro Krstulović OparaAutorica izložbe: Ljiljana ČerinaSuradnice: Lana Majdančić, Barbara Vujanović

Kljaković kod Meštrovića

Jozo Kljaković pokraj Meštrovićeva djela Sjećanje u Beogradu 1912.

Slet sokolstva na Jadranu Split – juni – 1931 Od Meštra Meštru Od srca srcu

Izložba Meštrović – Rački

Srđa Zlopogleđa

Pietà (za crkvu sv. Marka)

Harmonija

Idila

Ljubavnici

U povjerenju

Umjetnost i ljepota

Kljakovićeve ilustracije u Ivan Meštrović. A Monograph

jozo kljakovićSlet sokolstva na Jadranu Split – juni – 1931 Zagreb, 1931.litografija u boji, 125x94,5 cmtisak: Lit Z. T. Narodnih novina, Zagreb Vlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 240.

jozo kljaković Od Meštra Meštru Od srca srcuZagreb 14. X. 1932tuš na papiru, 29x21 cmPjesma posvećena Ivanu Meštroviću napisana je Ćurčinovim rukopisom.Potpisani su Jozo Kljaković, Milan Ćurčin i Frano Kršinić.Pohranjeno u Atelijeru Meštrović.

ivan meštrovićIzložba Meštrović – RačkiZagreb, 1910.litografija u boji, 70,6x48,4 cmtisak: A. Berger, WienPohranjeno u Atelijeru Meštrović.

ivan meštrovićSrđa ZlopogleđaPariz, 1908.bronca, 52x35x31 cmVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 214.

ivan meštrovićMiloš ObilićPariz, 1908.bronca, 247x62x114 cmautorov potpis: meštrović lijevo straga, urezao ljevač prilikom lijevanja, oponašajući autorov potpisVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 163.

ivan meštrovićKraljević Marko na ŠarcuZagreb, 1910.bronca, 86x28x66 cmautorov potpis: meštrović na bazi, urezao ljevač prilikom lijevanja, oponašajući autorov potpisVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 146.

ivan meštrovićBoracRim, 1911.bronca, 69,5x126x15 cmVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 194.

ivan meštrovićStudija za KiklopaZagreb, 1928.bronca, 35 x 33 x 18 cmVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 264.

ivan meštrovićAutoportretZagreb, 1930.bronca, 54 x 63 x 38 cmVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 213.

ivan meštrovićSlet sokolstva na Jadranu, 1931.medaljon u bronci, promjer 45 cmnatpis lijevo dolje: s.s.j. split 1931.Privatno vlasništvo.

ivan meštrovićPietà (za crkvu sv. Marka)Zagreb, 1932.bronca, 165 x 95 x 34 cmpotpis autora: i. meštrović ispod lijevog stopala, urezao ljevač prilikom lijevanja, oponašajući autorov potpisVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 201

ivan meštrovićStudija za Joba II.Rim, 1942. – 1943. bronca, 26 x 31 x 22,5 cmPrivatno vlasništvo.

ivan meštrovićHarmonijaZagreb, 1923.litografija u smeđem tonu na kaširanome satiniranom papiru, 500 x 600/400 x 623 mm

tisak: Stjepan Horvat, Zaklada tiskare Narodnih novina u Zagrebu, 1923. Vlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 161/11.

ivan meštrovićU povjerenjuZagreb, 1923.litografija u crnom tonu na kaširanome satiniranom papiru, 500 x 600/390 x 500 mmtisak: Stjepan Horvat, Zaklada tiskare Narodnih novina u Zagrebu, 1923. Vlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 161/12

ivan meštrovićIdilaZagreb, 1923.litografija u smeđem tonu na kaširanome satiniranom papiru, 500 x 660 /400 x 490 mmtisak: Stjepan Horvat, Zaklada tiskare Narodnih novina u Zagrebu, 1923. Vlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 161/14

ivan meštrovićLjubavniciZagreb,1923.litografija u smeđem tonu na kaširanome satiniranom papiru, 500 x 650 /415 x 650 mmtisak: Stjepan Horvat, Zaklada tiskare Narodnih novina u Zagrebu, 1923. Vlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 161/18

ivo režekBogodaniZagreb, 1934. (?)tuš na papiru, 75 x 49,6 cmautorov potpis dolje desno: ivesVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br. 184.

fedor vaićMeštrović pokazuje Kljakoviću i Krizmanu svoje novo djeloZagreb, oko 1938.olovka na papiru, 27,5 x 26,5 cmVlasništvo Atelijera Meštrović, inv. br.182.

frano kršinićPortret Ivana MeštrovićaZagreb, 1932.bronca, 51,5 x 18,5 x 15 cmautorov potpis: kršinić 1932. na bazi lijevoPrivatno vlasništvo.

Od pisanih izvora izložena su dva pisma Joze Kljakovića upućena Ivanu Meštroviću. Jedno je upućeno iz Morgesa 26. ožujka 1919., a drugo iz Zagreba 23. travnja 1941. godine. Nadalje, je izložen zapis svjedočenja Vesne Barbić o razgovoru s Jozom Kljakovićem na Rokovu perivoju 4, dana 29. srpnja 1968. godine.

Izložene publikacije — katalozi izložaba: Meštrović – Rački, Zagreb,

1910.; Nejunačkom vremenu u prkos, Zagreb, 1910.; XXXV. Ausstellung der Vereinigung Bildender Künstler Österreiches Secession, Beč, 1910.; Esposizione di Roma, Rim, 1911.; Kljaković, Buenos Aires, 1948.; Joza Kljaković – memorijalna zbirka, Zagreb, 1976.

— prva monografija Ivana Meštrovića: Ivan Meštrović. A Monograph, London, 1919.

— dopisnica: Jos. Kljaković 1922. umjetnost i ljepota

— Kljaković, Jozo. Oproštaj od mrtvog Meštrovića. Hrvatska revija (Buenos Aires), 12/1962., 1/2 (45/46) (III-VI), 5-13

— Meštrović, Ivan. Uspomene na političke ljude i događaje, Zagreb, 1993.

— Kljaković, Jozo. U suvremenom kaosu, Zagreb, 1992.

— Meštrović, Ivan. Razgovori s Michelangelom, Zagreb, 2007.

Bogodani

Meštrović pokazuje Kljakoviću i Krizmanu svoje novo djelo