klasa chrysophyceae

7/22/2019 Klasa Chrysophyceae

1/10

Klasa Chrysophyceae

1.Osnovne karakteristike klase Chrysophyceae

Ova klasa obuhvata sljeede nivoe organizacije:jenodelijski biai,kolinijalni biai,te

ameboidne,kokoidne,tetrasporalne,nitaste i talusne oblike.

Hloroplasti,pore hlorofila a i c,sare i akcesorne

pigmente:fukoxantin,zeaksantin,anteroksantin,violaksantin,diatoksantin i diadioksantin,koji su

zapravo odgovorni za zlatno-smeu boju ovih algi.akle po boji hloroplasta ova skupina algi je obila

svoj naziv.

Hloroplastna DNK je u obliku prstenastog nukleotida.

Ako postoji,bi se nalazi na vrhu stanice,a esto postoji i krada nit za prihvatanje koja se naziva

haptonema.

Tipini heterokontofitni receptorni aparat je prisutan.

Najznaajnija rezervna tvar je hrizolominarin,koji se sklaiti u stanicama u vodenom rastvoru u

posebnoj vakuoli.Osim ko ove skupine hrizolominarin je vana rezervna tvar i ko Phaeophycae i

Bacillariophycae.

Pore hrizolominarina kao rezervna tvar u stanicama ovih algi,mogu se nadi i kapljice lipia.

Slatkovodne Chrysophyceae tokom zime ili perioa preivljavanja nepovoljnih uvjeta stvaraju

strukture poznate kao statociste-delijska membrana postaje impregnirana silicijumom.Poneka

statocista biva inkrustrirana mineralima eljeza.

Mitoza je otvorena,to znai a u toku nje dolazi do razgradnje jedrove membrane i formiranja

iobenog vretena u citoplazmi.Ko spolnog razmnoavanja nastaje zigot koji potom miruje u obliku

ciste.

Vrste koje se polno razmnoavaju imaju vjerovatno haplontski ivotni ciklus.

Chrysophyceae su gotovo potpuno ograniene na slatkovone biotope.

2.Veliina i istribucija klase

osaa je opisano oko 200 roova.Iako vedina prestavnika naseljava slatkovone biotipe,posebno

oligotrofna jezera,nekoliko vrsta je pronaeno i u brakinoj i morkoj voi.

Ranije se smatralo a Chrysophyceae preferiraju hlanu vou.Razlog za ovakvo miljenje bila je

injenica a su zlatne alge ranije nalaene uglavnom u toku cijele goine u arktikim,umjereno

hladnim i alpskim oligotrofnim jezerima,i u toku hladne sezone u oligotrofnim i mezotrofnim jezerima

umjerenih regiona.Meutim,eksperimenti na nekim vrstama pokazali su kako optimalna temperatura

za rast moe znaajno prelaziti temperaturne uslove u kakvim ove vrste su uobiajeno nalaene u

priroi.Osim toga,ak i tropska jezeramogu da imaju zavidnu proporciju zlatnih algi unutar njihovog

fitoplanktona.


2/10

U jezerima sa visokim produktivitetom (eutrofnim jezerima) ili ima vrlo malo ili nikako zlatnih

algi.Jena o prepostavki zato su zlatne alge brojne u oligotrofnim jezerima jeste da ove alge mogu

iskoritavati fosfate jeino u uslovima kaa se isti nalaze u ogranienim koliinama.

Osustvo ili oskuica zlatnih algi u visoko prouktivnim jezerima s ruge strane moe biti uzrokovana

kompeticijom sa drugim fitoplanktonskim vrstama,ili sa nekim zooplanktonskim vrstama koje mogubiti jako brojne u ljetnom periodu.

Visoke pH vrijednosti su vjerovatno nepovoljne uglavnom u formi bikarbonata,jer zlatne alge jedino

koriste sloboan CO2,koji je prisutan u ovoljnim koliinama u uvjetima niske pH vrijednosti.

Kao io morskog nanoplanktona ove alge igraju znaajnu ulogu u primarnoj proukciji.

3.Nivoi organizacije

a)Jenodelijski bia

Ochromonas je najprimitivniji tip organizacije u klasi Chrysophyceae od kog su nastale ostale forme.Uokviru ovog roa poznato je oko 50 vrsta,koje preteno ive u slatkim voama,kanalima i

baricama,rijetko u moru ili brakinoj voi.Delija ne posjeuje delijski zi te se stoga,u ijelu ivotnog

ciklusa kaa je bez bieva,moe ameboino kretati.va bia polaze sa anteriornog kraja,a ui je bi

usmjeren naprije.Pore osnove bia lee jena ili vije kontraktilne vakuole.Tilakoii unutar

hloroplasta su grupusani po 3 paralelno i grae lamele.Ona mrlja ili stigma lei u hloroplastu u blizini

osnove kradeg bia.Golijev aparat lei izmeu jera i kontraktilne vakuole.Jero i hloroplast su

povezani preko hloroplastnog ER koji je kontinuiran sa jedrovom opnom.Vrste roda

Ochromonas,mogu obaciti bieve i predi u rizopoini oblik,te kretati se ameboino.Ochromonas

granuloidesje vrsta ovog roa koja moe predi na heterotrofni nain ishrane.Ona formira ciste boca

i ep.ijeli se otvorenom mitozom;prethono se stvore novi bievi.

b)Kolonijalni bia

Predstanici ovog nivoa organizacije su vrste rodova Dinobryon i Synura.Kod vrsta roda Dinobryon

stanice se nalaze u peharastim celuloznim ovojima povezanim u granate kolonije.Pri razmnoavanju

jean io stare stanice ostaje u staroj kudici,a rugi io sintetizira novu kudicu koja ostaje

privrdena za rub prethone,graedi na taj nain granatu koloniju.Ko nekih prestavnika

zabiljeena je spolna reproukcija.Tako u spolnoj reproukciji roa inobryon vije vegetativne

stanice oglume gamete i stope se.Zigot taa stvara cistu tipinu za zlatne alge.

Rod Synura obuhvata slatkovone organizme koji imaju krukolike delije koje su raijalno povezane

galertom.U spolnom razmnoavanju muki gamet naputa svoju koloniju i opliva o enskog

gameta.Kao to je sluaj i ko vrsta inobryon,i ko prestavnika ovog roa,u germinaciji

zigota,onosno ciste,ogaa se mejoza te nastaju 1-4 kderi.S obzirom a prestanici roa Synura

nemaju krakteristine fotoreceptore,ni prstenastu hloroplastnu NK,a kao pigment imaju c1,a ne

hlorofil c2,neki ih sistematiari svrstavaju u posebnu skupinu Synurophyceae.

c)Ameboidni oblici


3/10

Delije su gole i nose pseuopoije,koje se nazivaju rizopoije kaa su tanke i

filamentozne.Pseuopoijama ovi organizmi uzimaju vrste estice hrane.Prestavnik ovog roa

organizacije je rod Rhizochrysis,ije vrstepreteno nastanjuju povrine voe gje ih ri povrinska

napetost.To su tzv.neustonske vrste.ivotni ciklus ne ukljuuje flagelatne stupnjeve.

U rodu Chrysarachnion,pojeinane delije su sline onima ko Rhizochysis,ali su povezane u neku

vrstu mree preko njihovih rizopodija.Poznata je samo jedna vrsta ovog roda,a i ona je veoma rijetka.

d) Kokoidni oblici

Ove alge nemaju sposobnost pokretljivosti,nemaju falgele.Svaka delija posjeuje delijski zi.Poneka

se delije ujeinjuju u kolinije.Prestavnik ovog nivoa organizacije je Chrysosphaera,ije vrste

posjeuju kuglaste delije.Vedinom ivi epifitski na rugim algama.

e)Palmeloidni/tetrasporalni oblici

Ko palmeloine organizacije delije su usaene u zajeniki mukozni omota.Ko vrsta ro

Chrysocapsa brojen okrugle delije bez bieva su usaene u sluzavi sferini omota.Ko roa

Hydrurus,s ruge strane,delije,kojima takoe neostaje flagela,povezane su sluzavim omotaem (o

30 cm).jeljenjem delija kolonije nastaju zoospore koje zasnivaju novu koloniju.Jeina vrsta ovog

roda,Hydrurs foetidus,je iroko rasprostranjena u planinskim potocima.

f)Nitasti oblici

Predstavnici slatkovodnog roda Phaeothamnion su graeni o razgranatih niti.Glavna osovina je

graena o krupnijih delija,a bone grane o cilinrinih.Priosovini se nalazi rizoidna

stanica.Razmnoavaju se zoosporama,nastalim u vegetativnim delijama.Vrste ovog roa ive epifitski

na krupnijim algama kao to su naprimjer Claophora,Vaucheria,Tribonema.

g)Talusni oblici

Kod predstavnika ovog nivoa organizacije delije su povezane u parenhimatozno tkivo.Tako

npr.slatkovodni rod Tallochrysis ima talus u obliku iska o jenog sloja delija,o kojih svaka delija

moe imati kratke filamente na rubovima.Svaka delija moe proucirati zoospore,koje nose po jenu

flagelu.

4.Klasifikacija Chrysophyceae

Klasifikacija zlatnih algi izvrena je na osnovu 5 razliitih tipova delijske grae.Ova je pojelanepotpuna,jer je npr. Flagelatni tip organizacije esto filogenetski heterogen.U okviru klase

Chrysophyceae izdvojeno je 7 redova:

1.Ochromonadales (jenostanini i kolonijalni biai),

2.Mallomonadales (biai sa kremenim uklopinama-Synura),

3.Pedinellales (jenostanini biai sa raijalnom simetrijom),

4.Chrysamoebidales (ameboidne alge),

5.Chrysocapsales (elatinozne alge),

6.Chrysosphaerales (kuglaste alge),

7.Phaeothamniales (nitaste i talusne alge).


4/10

Odjel Euglenophyta

Osnovne karakteristike odjela

Jenodelijski flagelati. Palmeloidni stupanjstaij u kome su delije obavijene sluzavom kapsulom . Prisutne su dvije flagele (bia) . Hloroplasti- obavijeni sa tri membrane i nisu povezane sa nukleusom preko ER. Lamele- tri grupisana tilakoida . Mnoge Euglenophyta nemaju hloroplaste te su heterotrofi te ive kaofagotrofi i saprofiti. Hloroplasti sare hlorofil a i b , odsustvuje hlorofil c. Akcesorni pigmenti : beta karoten , neoxantin , diadioxantin , diatoxantin i zeaxantin . Hloroplastna DNAfina prea o malenih granula , rastegnuta u cijelog hloroplasta . Ona mrlja- slobodna u citoplazmi , sastoji se o mnotva kapljica karotenoia. Rezervna materija- polisaharidparamilon, -1,3 vezani glukan. Delije imaju spiralnu konstrukciju i okruene su opnom (pelikulom) . Na krajnjem ijelu delije nalazi se kontraktilna vakuola, koja prazni saraj u rezervoar. Vedina Euglenophyta su slatkovoni ali i marinski organizmi.

2. Veliina i istribucija ojela

Odjel obuhvata 40 rodova sa oko 800 vrsta.


5/10

Euglenophyta naginju ka rastu u malim bazenima ili jarcima koji su bogati organskommaterijom.

esto su prisutne i u rugim zagaenim voama, mogu izazvati cvijetanje voe.

Palmeloini stupanj pokriva povrinu voe.

Mogu formirati zeleni film , na blatnim i pjeanim povrinama estuara. Najede su prisutne u slatkovonim biotopima .

Euglena

Najvaniji rod ovog odjela . Jenostanini organizmi. Goli ili obavijeni pelikulom. Imaju bieve i slobono plivaju . Rezervni materijal: masno ulje i ugljikohidrat- paramilum. Ona mrlja nije io hloroplasta kao ko vedine algi , sastavljena je od masnih kapljica koje

sare karotenoie.

Za vrijeme nepovoljnih uvijeta odbacuje bieve( flagelume) i izluuje debeli galertni sloj . Razmnoava se bespolno mitozom.Euglena acus,Euglena spirogyra,E. Gracilis, E.viridis

3. Klasifikacija odjela Euglenophyta

Prema Van den hoek-u (6 redova) :

Euglenales Eutreptiales Euglenamorphales Rhabdomonadales Sphenomonadales HeteronematalesKlasifikacija prema Fiziologiji :

Heteronematales:

dvije prisutne flagele ,


6/10

ua flagela postavljena anteriorno a krada posteriorno tokom plivanja, specijalna ingestiona organela prisutna .

Eutreptiales:

dvije prisutne flagele, ua flagela postavljena anteriorno a krada lateralno ili posteriorno tokom plivanja, specijalna ingrestiona organela nije prisutna

Euglenales:

dvije flagele , samo se jedna pojavljuje iz kanala , specijalna ingestiona organela nije prisutna.


7/10

Odjel Haptophyta

Klasa PrymnesiophyceaeOsnovne karakteristike klase

Prymnesiophyecae su grupa jenodelijskih flagelata ija je karakteristika prisustvoHAPTONEME izmeu vije flagele.

Do 1962. su svrstavani u Chrysophyceae kada ih je Christensen odvojio u posebne klase.Naziv Haptophyceae koji se odnosi na prisustvo haptoneme je kasnije promijenjen u

Prymnesiophyceae, na osnovu roda Prymnesium.

Stanice su najede prekrivene ljuskama koje su u mnogim roovima kalcificirane i sastoje seod kokolita.

Hloroplastima obino neostaje pojas lamela i vedinom sare hlorofil a, c1 i c2, beta-karotene, diadinoxantin i diatoxantin.

Rezervna materija je hrizolaminarin, koji se nalazi u posebnim vezikulama u stanici. Prymnesiophyceae su primarno morski organizmi, iako postoje i slatkovodni predstavnici. U

Junom Atlantiku ine oko 45% planktona.

Stanine strukture

BieviVedina Prymnesiophyta ima va bia priblino iste veliine. Tokom plivanja bievi se pokredu

prema nazad. Pokreti su nagli, a stanice plivaju samo na malim rastojanjima u jednom pravcu,

nakon ega, takoer naglo, mijenjaju pravac.

HaptonemaHaptonema je filamentozni nastavak koji raste u blizini bieva, ali je tanji i rugaije strukture.

Ona moe biti razliite veliine. Na njenom poprenom presjeku se moe uoiti a je graena o

tri koncentrine membrane koje okruuju sreinji io sa seam mikrotubula.

Mikrotubule kliu i prave vije vrste pokreta:

Savijanje haptonemeogaa se kaa stanica plivajudi nailazi na prepreku. Taa se bievi

vradaju prema naprije i stanica pliva natrag.

Izvijanje haptonemeogaa se kaa stanica dolazi do hrane. Partikule iz vode dotaknu

haptonemu i prenose se na njen bazalni io o agregacijskog centra. Kaa se nakupi vie

partikula agregacijski centar se krede u haptoneme o njenog kraja i zatim se cijela haptonema

savija do zadnjeg dijela stanice gdje se partikule hrane ubacuju u vakuole.


8/10

Hloroplasti

Obino postoje va izuena iskoialna hloroplasta u svakoj stanici. Svaki hloroplast je

okruen sa 4 membrane. vije membrane su ovojnice hloroplasta, a vije su ER. Tilakoii su

grupisani po 3 u lamele, ali za razliku od Heterokontophyta nema ovojnice koja ih obavija.

Pirenoi se obino nalazi u centru hloroplasta. One mrlje obino ne postoje.

Druge citoplazmatske struktureU citoplazmi postoje vije vrste vezikula, jene sare kapljicemasti, a druge rezervne materije.

Ko nekih Prymnesiopjyceae u stanicama postoje tjelaca koja lue sluz. U klasi

Prymnesiophyceae takoer postoje povrinske protruzije koje sare citoplazmu i zovu se

pseudopodije.

Mnoge alge ovog odjela su fagocitni oblici pa zbog toga imaju vezikule u citoplazmi u kojima

mogu variti bakterije ili druge male alge. One nisu selektivne u procesu uzimanja hrane.

Neki o prestavnika su simbiontski oblici. Vrlo su esto u simbiozi sa raiolarijama.

Ljuske i kokolitiVedina Prymnesiophyceae imaju delije pokrivene brojnim eliptinim ljuskama koje su sluzave,

dok neke imaju kalcificirane kokolite na ljuskama. Struktura ljuski jako varira. Vrste

Chrysochromulina minor i Chrysochromulina parva imaju eliptine organske ljuske. Organske

ljuske proizvoi Golijev aparat. Uoeno je a se one najvie proizvoe tokom poslijeponeva i

tokom nodi.

Kokoliti su kalcificirane ljuske. To su zapravo organske ljuske koje imaju CaCO3 na povrini, a

njegov oblik je karakteristian za svaku vrstu. U uobiajenim uslovima CaCO3 se u priroi javlja u

vije kristalne forme: kalcit i aragonit. Oni se razlikuju u strukturi, vrodi, specifinoj teini i

rastvorljivosti. Ko kokolita CaCO3 je obino u formi kalcita.

Kokoliti vrste Emiliania huxleyi su relativno jednostavni. Oni se sastoje od velikog broja kristala

kalcita rasporeenih o periferije ljuske. Svaki kokolit se sastoji o gornjeg i onjeg polja

povezanih jenim kratkim cilinrom. Kokoliti nastaju u Golijevom aparatu i zatim kroz

membranu izlaze na povrinu stanice. Kokolitoforie mogu biti prekrivene holokolitima (koji su

morfoloki jenaki i heterokokolitima koji se morfoloki razlikuju. Kokoitoforie su este u

tropskim vodama jer je u toploj vodi nizak parcijalni pritisak CO2 i njegova koncentracija je vrlo

visoka u gornjim slojevima vode. Pri visokoj Ph vrijednosti vode kokoliti otpadaju sa stanica.

ToksiniVrsta Prymnesium parvum proizvoi toksine koji izazivaju visoku smrtnost ribe u brakinim

vodama. Vrste roda Phaeocystisizazivaju toksino cvjetanje voe i izazivaju sterilnost ko

antarktinih vrsta ptica koje se njima hrane.

Velike koncentracije kokolitoforia izazivaju povedanu refleksiju viljivog ijela svjetlosti to se

uoava putem satelitskih snimaka.

Rast


9/10

Generalno Prymnesiophyceae za rast zahtijevaju prisustvo tiamina ili vitamina B12, a ponekad i

prisustvo oba.

istribucija i veliina razreaPostoji oko 500 vrsta svrstanih u 75 roova. Ove vrste preteno pripaaju ivotnoj zajenici

nanoplanktona.

Kokolitoforie uz inoflagelate ine populacije karakteristine za tropske u suptropske regije.

Fosilni kokolitoforii su vani kao markeri starosti u geologiji ( bili su obilno razvijeni u juri).

Klasifikacija

a) (Van de Hoek)

Haptophyta su svrstane u 4 reda: Prymnesiales Isochrysudales Coccolithophorales PavlovalesRed Prymnesiales

Ovdje spadaju rodovi Chrysochromulina, Prymnesium, Corymbellus iPhaeocystis.

Kod vrsta roda Chrysochromulinapovrina stanice je pokrivena malim polisaharinim ljuskama

u nekoliko slojeva. Ispo povrine se nalaze vezikule koje u posebnim uvjetima mogu izazvati

toksina cvjetanja. Ove alge mogu ivjeti autotrofno i fagotrofno.

Vrste roda Prymnesiumimaju dva reda organskih ljuski.

Vrste roda Corymbellusimaju va tipa organskih ljuski. Obino naseljavaju Sjeverno more i La

Man.

Vrste roda Phaeocystisimaju jenostaninu flagelatnu bazu i elatinoznu kolonijalnu fazu.

Red IsochrysidalesStanice ovog rea su pokretne. Karakterie ih prisustvo va jenaka ili gotovo jenaka

flageluma. Haptonema je odsutna ili se javlja u vrlo reduciranoj formi.

Rod Chrysotilaima flagelatni i bentoski stadij od kojih drugi dominira.

Kod vrsta roda Pleurochrysissporofit je fitoplanktonski, a bentoski gametofit uzrokuje toksina

cvjetanja. P. Roscoffensis

Red Coccolithophorales


10/10

Stanice ovog reda su pokretne ili nepokretne sa dva jednaka flageluma. Haptonema je

jelimino ili potpuno reucirana.

Postoje kokoliti u rodu Emiliana. Emiliana huxleyije tipian prestavnik ovog roa.

Najvaniji je iniviualni proucent biogenog CaCO3 (a time i vaan u globalnom buetu CO2).Karakteriu je pokretljivost stanice i vije jenake flagele. ivotni ciklus ove vrste vjerovatno

podrazumijeva diploidnu nepokretnu fazu sa kokolitima koja alternira sa haploidnom fazom koju

odlikuju ljuske a ne kokoliti. Ova je vrsta kozmopolit. Svjetlo se reflektira sa ljuski pa satelitska

snimka evidentira obilno cvjetanje.

Znaajni su jorodovi Syracosphaerai Discophaera. Vrsta Braarudosphaera bigelowiije ivi fosil.

Kod vrste Discosphaera tubifera kokoliti nose ljevkaste nastavke. Ova je vrsta iroko

rasprostranjena u tropskim i suptropskim morima.

Red PavlovalesPredstavnici ovog reda su najprimitivnije Prymnesiophyceae. Stanice su pokretne, sa dvije

nejenake flagele izmeu kojih se nalazi haptonema. ua flagela je pokrivena ljuskama i finim

laicama. Ona mrlja je prisutna unutar hloroplasta. Prisutna je neseksualna reproukcijai

stanice se razmnoavaju longituinalnim iobama u pokretnom staiju. Vrste iz roa Pavlova

ive u slanim bazenima uz obalu Vaenovog mora. One imaju izoliran poloaj unutar ojela zbog

specifine grae stanice i karakteristine mitoze.

Pavlova lutheri

b) klasifikacija (Phycology)

Prymnesiophyceae su diferencirane u dva reda:1. Prymnesiales (stanice sa vije jenake i glatke flagele, nema one mrlje, roovi Emiliana)

2. Pavlovales (stanice su sa vije nejenake flagele, esto prekrivene laicama i naslagama, ona

mrlja moe biti prisutna)

Molekularna istraivanja su pokazala a su ova va rea vije zasebne i monofiletike skupine.

klasa chrysophyceae

Documents