1. UVODEtimoloki kineziologija znai znanost o kretanju. Danas kineziologiju definiramo kao znanost koja prouava zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i posljedice djelovanja tih procesa zdravlje. Kineziologiju zanima svaki onaj usmjereni proces vjebanja kojemu je cilj: 1. unapreenje zdravlja; 2. optimalni razvoj ljudskih osobina, sposobnosti i motorikih znanja, te njihovo to due zadravanje na to vioj razini; 3. spreavanje preranog pada pojedinih antropolokih karakteristika i motorikih znanja; 4. maksimalan razvoj osobina, sposobnosti i motorikih znanja u natjecateljski usmjerenim kineziolokim aktivnostima. Obuhvaa 4 razliita podruja, prema ciljevima i metodama rada; kinezioloku rekreaciju- s ciljevima usmjerenim na ouvanje zdravlja organizma; kineziterapiju- terapiju tjelesnim vjebanjem (fizioterapiju), s ciljem poboljanja funkcioniranja dijela ili cjelokupnog organizma; kinezioloku edukaciju- tjelesno vjebanje s ciljem sustavnog poticanja razvoja temeljnih motorikih znanja i sposobnosti (tjelesni odgoj u koli); sport- tenja dostizanja maksimalnih motorikih dostignua. Svrha i cilj ovog seminarskog rada je prikazati rezultate mjerenja koji su napravljeni primjenom 11 testova antropolokih, motorikih i funkcionalnih obiljeja. 11 testova predstavlja najbolje indikatore pojedinih obiljeja i mogue ih je primijeniti tijekom cijelog kolovanja. Mjerenja smo izvrili u dvorani u. fakulteta. Bitna smjernica seminarskog rada su rezultati koji e biti prikazani i predoeni u na ljudski organizam to svakako unapreuje

prilogu. Rezultati dobiveni na osnovi ovog istraivanja obraeni su uz pomo Otto programa. Cilj ovog istraivanja bio je da se ovi dobiveni rezultati mogu usporediti sa normama za etvrti razred srednje kole kako bi se vidjelo na kojim podrujima je naa generacija tokom dvije godine napredovala, a na kojima nije.

Na mjerenju 11 testova mjerila se generacija 2009./2010. Mjerenje je bilo provedeno na drugoj godini Uiteljskog studija u Gospiu. Mjerenju je prisustvovao 29 ispitanik, odnosno student(od toga 25studentica/cura i 4 studenta/deka). Raspon godina studenata je od 20 23 godine.

3

2. OPIS TESTOVA2.1. ANTROPOMETRIJSKA OBILJEJA Antropometrijske karakteristike dio su antropolokih obiljeja a definirane su kao osobina odgovorna za dinamiku rasta i razvoja i karakteristike grae morfolokih obiljeja kojim pripadaju : rast kostiju u duinu i irinu, miina masa i potkono masno tkivo, pa se na osnovi toga vre sljedea mjerenja: tjelesna visina tjelesna teina opseg podlaktice koni nabor nadlaktice.

2.1.1. Tjelesna visina (ATV) Tjelesna visina je mjera tzv. longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, koja je, prema dosadanjim tumaenjima odgovorna za rast kostiju u duinu. Pomagalo kod mjerenja visine je visinomjer ili metar. Tijekom mjerenja ispitanik stoji bos u uspravnom poloaju na ravnoj i vrstoj podlozi. Mjerilac stoji s lijeve strane ispitanika i kontrolira da li je antropometar postavljen vertikalno i neposredno uzdu lene strane tijela, a zatim sputa kliza do tjemena ispitanika. Rezultat se oitava u razini gornje stranice trokutastog proreza prstena klizaa na antropometru ili

4

uobiajeno na visinomjeru. Rezultat se oitava sa tonou od 0.1 ili 0.5 centimetra , a opisuje se u milimetrima. Mjerenjem sam utvrdio da moja tjelesna visina iznosi 178 cm, to je prosjena visina ispitanika.

2.1.2. Tjelesna teina (ATT) Tjelesna teina tradicionalno se smatra standardnim inventarom antropometrijskih mjera. Upotrebljava se za procjenu ukupne tjelesne mase. Pomagalo kod mjerenja teine je medicinska decimalna ili kuna vaga. Ispitanik bos, minimalno odjeven, stoji mirno u spetnom stavu do potpunog smirenja utega. Vaga mora stajati na vodoravnoj povrini. Nakon svakog desetog mjerenja vagu valja kontrolirati pokazuje li jo uvijek poloaj kazaljke tono 0 kg. Rezultat se oitava u zaokruenom broju desetih dijelova kilograma, s najmanjom tonou od 0.1 ili 0.5 kg. Mjerenjem sam utvrdio da moja tjelesna teina iznosi 122 kg, to je iznad prosjeka s obzirom na rezultat ostalih ispitanika. 2.1.3. Opseg podlaktice (AOP) Uz tjelesnu teinu opseg podlaktice upotrebljava se kao drugi valjani indikator za procjenu mase tijela. Pomagalo je metalna mjerna traka. Ispitanik stoji u uspravnom stavu s oputenim rukama niz tijelo. Mjerna traka obavije se oko lijeve podlaktice na njenoj gornjoj treini, popreno na njenu os. Mjeri se na mjestu najveega opsega pri emu se prije oitavanja rezultata proba na dva do tri mjesta. Rezultat se oitava s tonou od 0.1. cm, a upisuje se u ukupnom broju milimetra.

5

Mjerenjem sam utvrdila da moj opseg podlaktice iznosi 31 cm, sto je iznadprosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike. 2.1.4. Koni nabor nadlaktice (ANN) Koni nabor nadlaktice je indikator koliine masti u organizmu i svrha joj je provjeriti dimenziju definiranu kao potkono masno tkivo. Pomagalo je kaliper koji je badaren tako da je pritisak na kou 10 g/mm. Ispitanik je u uspravnom stavu, rukama oputenim niz tijelo. Mjerilac kaiprstom i palcem lijeve ruke odigne uzduni nabor koe na stranjoj strani lijeve nadlaktice. Prihvati krakovima kalipera koni nabor, pazei da pritom ne zahvati miino tkivo. Rezultat se oitava 2 sekunde nakon to je krakovima kalipera uhvaen koni nabor masnog tkiva. Mjeri se tri puta, a kao konana uzima se srednja vrijednost. Rezultat se oitava s tonou od 1 milimetra i upisuje se u milimetrima. Mjerenjem sam utvrdio da moj koni nabor iznosi 30, to je ispodprosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike.

2.2. MOTORIKE SPOSOBNOSTI Motorike sposobnosti se definiraju kao odgovorne sposobnosti za praktiki beskonaan broj manifestiranih reakcija a mogu se izmjeriti i opisati. Iznimno su vane sposobnosti poput brzine, snage, fleksibilnosti, koordinacije, ravnotee, a mjere se pomou sljedeih testova: Taping rukom Skok u dalj Pretklon raznono Poligon natrake Izdraj u visu zgibom Podizanje trupa

6

2.2.1. Taping rukom (MTR) Svrha ove mjere je procjena brzine pokreta koja je definirana kao sposobnost brzog izvoenja pokreta sa zadanom amplitudom. Pomagala: na dasku se zalijepe dvije okrugle drvene ploe promjera 20 cm. Pri tom centri ploa moraju biti meusobno udaljeni 81 cm. Takvo pomagalo postavi se na kolsku klupu prilagoenu ueniku po visini. toperica. Ispitanik sjedne na stolac i podvue noge pod stol. Slabiju ruku poloi na sredinu daske a bolju ruku postavi na plou krino preko loije ruke. Na znak sad ispitanik boljom rukom pone, to bre moe, naizmjenino dodirivati ploe. Svaki naizmjenini dodir obiju ploa broji se kao jedan. Mjerilac broji svaki drugi dodir po onoj ploi od koje se zapoelo s izvoenjem, to vrijedi jedan bod. Zadatak traje 15 sekundi. Rezultat koji se upisuje je broj uspjenih dodira u vremenu od 15 sekundi. Mjerilac ne broji pokuaj u kojemu nisu dotaknute obje ploe. Mjerenjem sam utvrdio da sam u 15 sekundi napravila 40 tapinga rukom, to je (malo ispod) prosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike. 2.2.2. Skok u dalj s mjesta (MSD) Svrha skoka u dalj s mjesta je procjena eksplozivne snage koja oznaava sposobnost aktiviranja maksimalnog broja motorikih jedinica u jedinici vremena. Pomagala: strunjae meusobno spojene u duini 3-4 metra, kreda, magnezij, metalna metarska traka, ravnalo u obliku slava T i odskona daska. Ispitanik se sunono odrazi s kraja obrnuto postavljene odskone daske i to dalje moe obvezno sunono doskoi na strunjae. Zamasi rukama i podizanje na prste doputeni su prije odraza. Dvostruki odraz nije doputen. Ispitanik obvezno skae bos. Ispitanik skae tri puta za redom a upisuje se najdui skok. Metarskom trakom se mjeri razdaljina od crte odraza do najbliega traga na doskoitu. Ako otisci stopala nisu dobro vidljivi,

7

potrebno je pete ispitanika namazati magnezijem. Nepravilno izvedeni skokovi ponavljaju se. Rezultat upisujemo u centimetrima. Mjerenjem sam utvrdio da moj skok u dalj s mjesta iznosi 206 cm, to je ispodprosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike. 2.2.3. Pretklon raznono (MPR) Svrha pretklona raznono je procjena fleksibilnosti koja je definirana kao sposobnost maksimalnom izvoenja amplitudom. pokreta s Pomagala:

drveni krojaki metar. Ispred zida se po ravnoj podlozi povuku dvije crte dugake dva metra, koje su meusobno pod kutom od 45 stupnjeva. Ispitanik sunono sjedne na tlo, oslanjajui se potiljkom, lopaticama i sakralnim dijelom kraljenice u zid. Ispruene noge razloi toliko da lei po crtama oznaenim na tlu. U tom poloaju isprui ruke i postavi dlan desne ruke na nadlanicu lijeve ruke, tako da se srednji prsti pokrivaju. Zatim ruke sputa na tlo ispred sebe. Mjerilac postavlja nultu poziciju metra na mjesto gdje ispitanik dodirne tlo vrhovima prstiju. Zadatak ispitanika da izvede to dui pretklon, ali tako da vrhovi prstiju bez trzaja klize uz metar po tlu. Zadatak se ponavlja tri puta zaredom. Ispitiva stoji oko 50 cm desno od ispitanika. Rezultat u testu maksimalna je duina dohvata od poetnog dodira do krajnjeg dodira, a oitava se u centimetrima. Mjerenjem sam utvrdio da moj pretklon iznosi 85 cm, to je iznadprosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike. 2.2.4. Poligon natrake ( MPN) Svrha ove mjere je procjena koordinacije tijela koja je, definirana kao sposobnost motorikih realizacije struktura kompleksnih premjetanjem

cijeloga tijelo u prostoru s preprekama. Pomagala: zaporni sat, vedski sanduk,

8

prostor minimalnih dimenzija 15 puta 3 metra. Na glatkoj podlozi koja je dovoljno skliska ucrtamo startnu crtu duine jedan metar. Na udaljenosti od 10 m startne crte paralelno s njom, povuemo ciljnu crtu iste duine. Ispitanik stane ispred startne crte, leima okrenut smjeru kretanja i spusti se u etverononi poloaj. Zadatak ispitanika je da na startni znak, iz navedenog poloaja, kretanjem unatrag, prepue prvu prepreku, a provue se kroz drugu. Zadatak je zavren kada ispitanik objema rukama prijee preko ciljne crte. Mjeri se vrijeme u desetinkama sekundi od startnog znaka do trenutka kad ispitanik objema rukama prijee ciljnu crtu. Mjerenjem sam utvrdio da sam poligon natrake preao za 13, 65 sekundi, to je ispodprosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike. 2.2.5. Izdraj u visu zgibom (MIV) Svrha ove mjere je procjena statike snage ruku i ramenoga pojasa koja je definirana kao sposobnost dugotrajnog izometrijskog naprezanja miia ruku i ramenoga pojasa. Pomagala: prea, dvije strunjae, jedan stolac, jedan zaporni sat, magnezij. Test se izvodi na prei visine 1,5 m ispod koje je namjetena strunjaa, a na nju je postavljen stolac. Ispitanik se popne na stolac i rukama u irini ramena hvata preu pothvatom, tako da mu brada bude iznad visine preke. Rezultat je vrijeme u kojem ispitanik zadrava poloaj visa u zgibu do trenutka kada mu se brada spusti ispod razine pree. Mjerenjem sam utvrdio da moj izdraj u visu zgibom iznosi 16, 07 sekundi, to je malo ispodprosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike. 2.2.6. Podizanje trupa( MPT) Svrha ove mjere je procjena repetitivne snage trupa, koja se definira kao sposobnost dugotrajnog rada miie trupa u izotonikom reimu naprezanja. Pomagala: zaporni sat i strunjaa. Ispitanik na strunjai zauzima poetni poloaj leanja stranjeg s konjenima

9

pogenim pod 90 stupnjeva, stopala su mu razmaknuta za irinu kukova, ruke prekriene na prsima s dlanovima na suprotnim ramenima. Suvjeba fiksira ispitanikova stopala koji se od znaka za poetak izvoenja to bre podie u sjed, lakovima dodirne natkoljenice i vrati u poetni poloaj. Trajanje zadatka iznosi jednu minutu, a ispitiva broji pravilno izvedena podizanja trupa. Mjerenjem sam utvrdio da sam na testu podizanja trupa u 60 sekundi podigao trup 40 puta, to je ispodprosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike. 2.3. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI Funkcionalne sposobnosti obuhvaaju sposobnost regulacije i koordinacije funkcija organskih sustava, odnosno one koji su odgovorne za razinu, stabilnost i regulaciju tzv. sustava za transport energije u kojem sudjeluje osobito sranokrvoilni sustav i dini sustav. O funkcionalnim sposobnostima ovisi ivot i rad svake jedinice organizma. U tu skupinu spada i test tranje 6 minuta. 2.3.1. Tranje est minuta (F6) Pomagalo: toperica. Mjesto izvoenja je atletska staza ili ravna povrina s oznakama najmanje na svakih 20 m. Tranje poinje iz poloaja visokog starta. Rezultat se oitava u broju savladanih metara staze posebno za svakog uenika. Mjerenjem sam utvrdio da sam u est minuta istrao 800 m, to je ispodprosjean rezultat obzirom na ostale ispitanike.

10

3. OSVRT NA OSOBNI REZULTATNakon dobivenih rezultata moji rezultati su pomalo zabrinjavajui, prema mojem miljenju. Imam dosta ispodprosjenih vrijednosti i zakljuio sam da sam u posljednje 2 godine zanemario odravanje tjelesne teine i vjebanje to zbog nekih zdravstvenih tekoa, to zbog moje lijenosti i neimanja dovoljno vremena za vjebanje. Kod mjerenja teine rezultat mi je ispodprosjean. Moja teina je moje antropometrijsko obiljeje na koje mogu utjecati tako da se pravilno hranim i redovito vjebam, odnosno bavim se svakodnevnim aktivnostima koje nuno ne iziskuju pretjerani tjelesni napor, kao to su tranje te zamjena vonje automobilom hodanjem. Tjelesna visina mi je prosjena i s time sam zadovoljan iako na to obiljeje ne mogu utjecati. Rezultati skoka u dalj s mjesta, pretklona, podizanje trupa su me malo razoarali s obzirom na to da sam u srednjoj koli( 220 cm-skok, 97cmpreklon, 52-podizanje trupa) to mogao odraditi bez puno muke i uz puno bolje rezultate, ali i ovi su rezultati su prihvatljivi. Na tome svakako treba proraditi. U testovima taping rukom i poligon natrake pokazala sam ispodprosjene rezultate, te mi je i to neprihvatljivo, ali s obzirom na okolnosti i broj ispitanika zadovoljan sam.. Tranje est minuta je ispodprosjeno, taj me rezultat zabrinjava, jer sam prije mogao i puno vie dok sam trenirao odbojku no inio se da su kilae i konzumacija cigareta uinile svoje. Izdraj u visu mi je ispod prosjeka, no to me nimalo ne zabrinjava jer tu vrstu testiranja nisam mogao nikada napraviti iznadprosjeno, zbog ozljede i lomova ruke, kao i same preporuke lijenika da to ne radim, ja sam test odradio koliko sam mogao tako da me rezultat nije neugodno iznenadio. Opseg podlaktice mi je iznadprosjean, dok mi je koni nabor ispod prosjeka. U danima srednje kole rezultati su bili daleko bolji, vjerovatno jer sam tada vie vjebao, trenirao i brinuo se o svom tijelu i zdravlju. Nakon nekih manjih zdravstvenih problema poeo sam sebe zanemarivati i sada vidim gdje me to dovelo. U budunosti u utjecati na ove rezultate, i to pozitivno, jer oni ukazuju na to da

11

moram promijeniti nain ivota na malo bolje, iako ga ne mogu, i ne elim, drastino promijeniti, jer bi to imalo prije negativan nego pozitivan rezultat na moje zdravlje.

4. ZAKLJUAKNa osnovi mjerenja i praenja svih vanijih antropometrijskih, motorikih i funkcionalnih obiljeja u 11 razliitih testova, zakljuio sam da sam u zadnje vrijeme zapustio svoje zdravlje i karakteristike, to se tie tjelesne teine i vanjskog izgleda tijela, ali i mnogih drugih karakteristika u sebi i na sebi. Moji rezultati su vie ispodprosjeni nego iznadprosjeni, to je pomalo zabrinjavajue, ali s druge strane nije kritino i mogue ih je promijeniti. Moram napomenuti da su rezultati ipak malo nerealni s obzirom da se usporeivalo na malom broju ispitanika(svega 4 deka) tako da su rezultati bili i loiji nego to zapravo jesu. Svjestan sam da moram razvijati zdrave navike i proraditi na svome tijelu, jer sam u srednjoj koli postizao puno bolje rezultate, ali sam i puno vie vodio brigu i trenirao. Slaem se da ovjek mora voditi zdrav ivot i rekreirati se, za dobrobit svoga zdravlja,ali i dobrobit svoga ivota openito. Znamo svi da je u zdravom tijelu zdrav suh. Ali, s druge strane, mislim da ako se dobro osjeamo u svome tijelu i ne smeta nam par kilograma vika, ne trebamo se izgladnjivati i prihvaati stereotipe dananjice jer ne moemo svi izgledati kao vrhunski sportai ili manekenke, a mnogi od nas to i ne ele, jer da to ele ne bi izgledali onako kako danas izgledaju. Moj zakljuak koji proizlazi iz ovog vrlo pounog i korisnog testiranja je: trebamo uvati zdravlje, jesti zdravu hranu, to vie se kretati, vjebati i rekreirati se. Ipak treba znati da ni u emu ne treba pretjerivati pa tako ni u vjebanju, a kamo li posezati za bilo kakvim tabletama i napitcima u svrhu mravljenja i poboljanja nekih karakteristika kao npr. miica jer se ipak ispostavilo da to moe dovesti do jo gorih tekoa po zdravlje nego one koje imamo. Osim toga, kroz seminarski rad razvili smo i unaprijedili svoje znanje za budue zvanje i zanimanje. Ono e nam uvelike pomoi u provedbi i realiziranju mjerenja kod svakoga uenika pojedinano, usmjeravajui nas na poticanje i razvoj odreenih i potrebnih sposobnosti kod djece.

12

5. LITERATURA 1. Beli, N., Dizdar, D. , Plea, K., Sabo, T.(2001.), Prirunik za koritenjeprograma OTTO-za unos i obradu podataka u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Zagreb

2. Doding (1992), Tjelesna zdravstvena kultura, Rijeka 3. Findak, Neljak, Primijenjena kineziologija u kolstvu, Knjievni zbor, Zagreb 4. Markovi, M. (1997), Uvod u sistematsku kineziologiju, Zagreb

13

14