KINEZIOLOGIJA SA KINEZIOLOGIJA SA KINEZIOMETRIJOMKINEZIOMETRIJOM

Prof dr Dijana AvdiProf dr Dijana Avdi

Kinetiki lanciKinetiki lanci Vrlo su rijetki pokreti gdje se dejstvo jednog miia Vrlo su rijetki pokreti gdje se dejstvo jednog miia

ispoljava samo pokretanjem poluge za koju je ispoljava samo pokretanjem poluge za koju je neposredno vezan. Kontrakcija odreenog miia neposredno vezan. Kontrakcija odreenog miia pomjera kotanu polugu za koju je neposredno vepomjera kotanu polugu za koju je neposredno vezan, ali time pomjera i sistem poluga koje su za zan, ali time pomjera i sistem poluga koje su za pokretnu polugu vezane lancem zglobova. Najee pokretnu polugu vezane lancem zglobova. Najee se sree dejstvo miia, koje se ispoljava i na se sree dejstvo miia, koje se ispoljava i na susjedim dijelovima tijela, koje on ne moe susjedim dijelovima tijela, koje on ne moe neposredno pokretati.neposredno pokretati.

Ovakav kompleks pokreta, koji izaziva jedan mii Ovakav kompleks pokreta, koji izaziva jedan mii neposredno u predjelu svoje lokacije i posredno na neposredno u predjelu svoje lokacije i posredno na susjedne dijelove tijela, naziva se lanac pokreta ili susjedne dijelove tijela, naziva se lanac pokreta ili kinetiki lanac. Ove lance grade miii siner-gisti koji kinetiki lanac. Ove lance grade miii siner-gisti koji preko kostiju ili fibroznih veza nadovezuju se jedan preko kostiju ili fibroznih veza nadovezuju se jedan na drugi. Antagonisti takoer uestvuju u njihoj na drugi. Antagonisti takoer uestvuju u njihoj izgradnji po principu kontrole pokreta.izgradnji po principu kontrole pokreta.

Kinetike vijuge su dva miia po funkciji Kinetike vijuge su dva miia po funkciji antagonisti, a vezani su zglobom ili fibroznom antagonisti, a vezani su zglobom ili fibroznom vezom. Jedna od tih vijuga je miina vijuga m. vezom. Jedna od tih vijuga je miina vijuga m. rhomboideus-a i m. serratus anterior-a. Obje rhomboideus-a i m. serratus anterior-a. Obje vijuge fiksiraju donji ugao skapule i unutranji rub vijuge fiksiraju donji ugao skapule i unutranji rub uz grudni ko pri emu dok romboideus primie uz grudni ko pri emu dok romboideus primie skapulu kimenom stubu m. seratus vri skapulu kimenom stubu m. seratus vri udaljavanje.udaljavanje.

Da bi se izveo ma koji pokret, mora da postoji Da bi se izveo ma koji pokret, mora da postoji odreena fiksna taka. Ta fiksna taka u lancu odreena fiksna taka. Ta fiksna taka u lancu pokreta se pomjera sa miia na mii odnosno pokreta se pomjera sa miia na mii odnosno du odreenog lanca pokretadu odreenog lanca pokreta

Primjer je podizanje nogu iz leeeg poloaja na Primjer je podizanje nogu iz leeeg poloaja na leima. To je pokret koji poinje od perifernog leima. To je pokret koji poinje od perifernog pripoja pregibaa zgloba kuka, prenosi se na pripoja pregibaa zgloba kuka, prenosi se na karlicu, sa karlice se prenosi na trbune miie i karlicu, sa karlice se prenosi na trbune miie i odatle na grudni ko, sa ovoga na klavikulu i odatle na grudni ko, sa ovoga na klavikulu i miie koji se veu za nju, potom na gornji dio miie koji se veu za nju, potom na gornji dio m.trapesius-a, zatim na glavu pa na fleksore m.trapesius-a, zatim na glavu pa na fleksore glave suprotne strane i konano na prednju glave suprotne strane i konano na prednju stranu vratnog dijela kimenog stuba.stranu vratnog dijela kimenog stuba.

Zavisno od toga da li postoji fiksna taka na Zavisno od toga da li postoji fiksna taka na krajevima takvih lanaca razlikuje se zatvoreni i krajevima takvih lanaca razlikuje se zatvoreni i otvoreni kinetiki lanac.otvoreni kinetiki lanac.

Otvoreni kinetiki lanacOtvoreni kinetiki lanac

Ova vrsta lanca javlja se u sluaju kada se radi o Ova vrsta lanca javlja se u sluaju kada se radi o sistemu dijelova tijela koji su uvreni samo na jednom sistemu dijelova tijela koji su uvreni samo na jednom svom kraju. Drugi kraj je slobodan i on se specifinim svom kraju. Drugi kraj je slobodan i on se specifinim dejstvom miia u kinetikom lancu, kao krajnji dio tog dejstvom miia u kinetikom lancu, kao krajnji dio tog lanca, moe pokrenuti na odreeni nain ve prema lanca, moe pokrenuti na odreeni nain ve prema tome ta se eli postii tim kretanjem.tome ta se eli postii tim kretanjem.

Najprostiji primjer dejstva miia u otvorenom Najprostiji primjer dejstva miia u otvorenom kinetikom lancu je dejstvo miia fleksora u zglobu kinetikom lancu je dejstvo miia fleksora u zglobu lakta gdje je ruka slobodno oputena. U tom sluaju lakta gdje je ruka slobodno oputena. U tom sluaju djeluju miii fleksori u zglobu lakta sa centalnim djeluju miii fleksori u zglobu lakta sa centalnim osloncem i logino bi bilo da se pokrene samo sistem osloncem i logino bi bilo da se pokrene samo sistem podlaktice sa akom. Ali, sila tee takoe aktivno djeluje podlaktice sa akom. Ali, sila tee takoe aktivno djeluje prilikom zauzimanja novog poloaja. Pregibanjem u prilikom zauzimanja novog poloaja. Pregibanjem u zglobu lakta oputene ruke teite se izvodi iz vertikale zglobu lakta oputene ruke teite se izvodi iz vertikale koja prolazi kroz centar zgloba ramena, koji predstavlja koja prolazi kroz centar zgloba ramena, koji predstavlja fiksnu taku za ruku, odnosno zatvoreni kraj kinetikog fiksnu taku za ruku, odnosno zatvoreni kraj kinetikog lanca.lanca.

Ukoliko bi dijelovali samo miii fleksori u zglobu Ukoliko bi dijelovali samo miii fleksori u zglobu lakta, kao posljedica dejstva sile zemljine tee lakta, kao posljedica dejstva sile zemljine tee dolo bi do pomijeranja nadlaktice unazad sve dolo bi do pomijeranja nadlaktice unazad sve dok se teite ruke, sada u novom poloaju ne bi dok se teite ruke, sada u novom poloaju ne bi ponovo nalazilo vertikalno ispod centra zgloba ponovo nalazilo vertikalno ispod centra zgloba ramena. Ova retrofleksija nije samo posljedica ramena. Ova retrofleksija nije samo posljedica dejstva sile tee nego i komponente pritiska koja dejstva sile tee nego i komponente pritiska koja djeluje prema centru zgloba lakta.djeluje prema centru zgloba lakta.

Sa dejstvo miia prednje strane tijela, i to Sa dejstvo miia prednje strane tijela, i to preteno miia trbunog zida i miia fleksora u preteno miia trbunog zida i miia fleksora u zglobu kuka, je takoe specifino u otvorenom zglobu kuka, je takoe specifino u otvorenom kinetikom lancu. Primjer je podizanje nogu sa kinetikom lancu. Primjer je podizanje nogu sa podloge pri emu se noge mogu pomjeriti podloge pri emu se noge mogu pomjeriti intenzivnim disanjem. Da bi se ovo ostvarilo, intenzivnim disanjem. Da bi se ovo ostvarilo, miii moraju imati uporite u karlici i miii moraju imati uporite u karlici i slabinskom dijelu kimenog stuba uz jaku slabinskom dijelu kimenog stuba uz jaku izometrijsku kontrakciju pripadajuih miia. izometrijsku kontrakciju pripadajuih miia.

Fiksiranje karlice e se izvriti ako miii trbunog Fiksiranje karlice e se izvriti ako miii trbunog zida svojom kontrakcijom sprijee pomjeranje zida svojom kontrakcijom sprijee pomjeranje centralnih pripoja miia fleksora u zglobovima centralnih pripoja miia fleksora u zglobovima kukova ka perifernim pripojima na femuru odnosno kukova ka perifernim pripojima na femuru odnosno kostima potkoljenice. Zbog toga e se i trbuni kostima potkoljenice. Zbog toga e se i trbuni miii nalaziti u izometrijskoj kontrakciji. miii nalaziti u izometrijskoj kontrakciji.

Otvoreni kraj kinetikog lanca predstavlja noge Otvoreni kraj kinetikog lanca predstavlja noge odvojene od tla. U tom poloaju odrava ih odvojene od tla. U tom poloaju odrava ih izometrijska kontrakcija fleksora zgloba kuka, koji izometrijska kontrakcija fleksora zgloba kuka, koji imaju fiksnu taku na karlici i na lumbalnom dijeli imaju fiksnu taku na karlici i na lumbalnom dijeli kimenog stuba. Karlicu uvruju trbuni miii kimenog stuba. Karlicu uvruju trbuni miii svojom izometrijskom kontrakcijom, koji svoju svojom izometrijskom kontrakcijom, koji svoju fiksnu taku nalaze na prednjoj strani grudnog fiksnu taku nalaze na prednjoj strani grudnog koa. Na taj nain su noge preko karika kinetikog koa. Na taj nain su noge preko karika kinetikog lanca uvrene za prednju stranu grudnog koa. lanca uvrene za prednju stranu grudnog koa. Zbog toga osoba koja se nalazi u tom poloaju pri Zbog toga osoba koja se nalazi u tom poloaju pri intenzivnom disanju pomjera i noge.intenzivnom disanju pomjera i noge.

Primjer otvorenog kinetikog lanca - teite (TT) sistema nadlaktice, podlaktice i ake

ostaju na istoj vertikali kad se izvri fleksija lakta

Primjer otvorenog kinetikog lanca - koncentrinom kontrakcijom miia inspiratora

se posredno preko izometrijskih kontrakcija abdominalnih miia i miia fleksora u

kukovima mogupomjeriti noge u antigravitacijskom smjeru

Zatvoreni kinetiki lanciZatvoreni kinetiki lanci Ova vrsta kinetikog lanca javlja se u Ova vrsta kinetikog lanca javlja se u

onim sluajevima kada se radi o onim sluajevima kada se radi o onim dijelovima ljudskog tijela koji su onim dijelovima ljudskog tijela koji su uvreni na oba kraja, a cilj je da se uvreni na oba kraja, a cilj je da se specifinim dejstvom u zatvorenom specifinim dejstvom u zatvorenom kinetikom lancu izvri odreeno kinetikom lancu izvri odreeno pomijeranje unutar oba zatvorena pomijeranje unutar oba zatvorena kraja kinetikog lanca.kraja kinetikog lanca.

Najprostiji primjer dejstva u zatvorenom kinetikom Najprostiji primjer dejstva u zatvorenom kinetikom lancu najlake se moe da objasni na primjeru fleksora u lancu najlake se moe da objasni na primjeru fleksora u zglobu lakta gdje se ruka nalazi u neutralnom zglobu lakta gdje se ruka nalazi u neutralnom oputenom poloaju oputena niz tijelo ali prsti moraju oputenom poloaju oputena niz tijelo ali prsti moraju biti oslonjeni na neku vrstu podlogu. U tom poloaju, biti oslonjeni na neku vrstu podlogu. U tom poloaju, ako djeluju miii antefleksori u zglobu ramena doi e ako djeluju miii antefleksori u zglobu ramena doi e do antefleksije u zglobu ramena ali sa smanjenom do antefleksije u zglobu ramena ali sa smanjenom amplitudom pokreta. Istovremeno e se u zglobu amplitudom pokreta. Istovremeno e se u zglobu korijena ake izvriti ekstenzija koja nije posljedica korijena ake izvriti ekstenzija koja nije posljedica djelovanja eksten-zora ake nego je to posredno dejstvo djelovanja eksten-zora ake nego je to posredno dejstvo antefleksora u zatvorenom kinetikom lancu u izvrenju antefleksora u zatvorenom kinetikom lancu u izvrenju ovog pokreta. Mora se naglasiti da samo u sluaju ovog pokreta. Mora se naglasiti da samo u sluaju zatvorenog kinetikog lanca, ma u kom dijelu tijela on zatvorenog kinetikog lanca, ma u kom dijelu tijela on bio zatvoren, miii mogu da stvaraju fiksne odnosno bio zatvoren, miii mogu da stvaraju fiksne odnosno mobilne pripoje, samo ako postoji oslonac pa u tom mobilne pripoje, samo ako postoji oslonac pa u tom sluaju moe da doe do izmjene fiksnog za mobilni sluaju moe da doe do izmjene fiksnog za mobilni pripoj i obratno.pripoj i obratno.

Zavisno od toga da li je jedan kraj zatvorenog Zavisno od toga da li je jedan kraj zatvorenog kinetikog lanca optereen ili nije, moe posredno kinetikog lanca optereen ili nije, moe posredno dejstvo jednog miia na susjedne karike tog lanca da dejstvo jednog miia na susjedne karike tog lanca da bude drugaije. Ako npr. osoba sjedi tako da stopala bude drugaije. Ako npr. osoba sjedi tako da stopala nisu optereena niim samo teinom potkoljenice i nisu optereena niim samo teinom potkoljenice i natkoljenice, zatvoreni kinetiki lanac e se prostirati natkoljenice, zatvoreni kinetiki lanac e se prostirati od karlice do stopala odnosno od oslonca na stolici od karlice do stopala odnosno od oslonca na stolici gdje sjedi do oslonca stopala na tlu. U tom poloaju gdje sjedi do oslonca stopala na tlu. U tom poloaju se kontrahuju miii ekstenzori u skonom zglobu. se kontrahuju miii ekstenzori u skonom zglobu. Poto stopalo nije optereeno, dejstvo ekstenzora u Poto stopalo nije optereeno, dejstvo ekstenzora u skonom zglobu e biti sa centralnim osloncem, to skonom zglobu e biti sa centralnim osloncem, to znai da e se pripoj na pet-nim kostima pribliiti znai da e se pripoj na pet-nim kostima pribliiti pripojima na potkoljenicama. Podizanjem peta od tla pripojima na potkoljenicama. Podizanjem peta od tla vri se fleksija u zglobu koljena i zglobu kuka odnosno vri se fleksija u zglobu koljena i zglobu kuka odnosno koncentrinom kontrakcijom miia ekstenzora u koncentrinom kontrakcijom miia ekstenzora u skonom zglobu se posredno izvri i fleksija u kuku i skonom zglobu se posredno izvri i fleksija u kuku i koljenu.koljenu.

Ako se razmotre svi pokreti koji se Ako se razmotre svi pokreti koji se deavaju u ljudskom organizmu, tada se deavaju u ljudskom organizmu, tada se vidi da se u funkciji pokreta smjenjuju vidi da se u funkciji pokreta smjenjuju otvoreni i zatvoreni kinetiki lanci. Na otvoreni i zatvoreni kinetiki lanci. Na osnovu volje i psihofizike kondicije osnovu volje i psihofizike kondicije postiu se i bolji efekti u pokretu koji su postiu se i bolji efekti u pokretu koji su posljedica djelovanja kinetikog lanca. posljedica djelovanja kinetikog lanca. Zavisno od toga kako pojedinac uspijeva u Zavisno od toga kako pojedinac uspijeva u datim vremenskim intervalima postaviti datim vremenskim intervalima postaviti dijelove svog aparata za kretanje i ukljuiti dijelove svog aparata za kretanje i ukljuiti odreene sile sa odreenim intenzitetom, odreene sile sa odreenim intenzitetom, zavisi i kvalitet pokreta i kretanja uope.zavisi i kvalitet pokreta i kretanja uope.

primjer zatvorenog kinetikog lanca - posrednim dejstvom miia ekstenzora u skonim zglobovima se

moe izvriti fleksija u koljenima i kukovima O - miii ekstenzori u skonom zglobu C - zatvoreni kraj

kinetikog lanca u perifernom predjelu

primjer zatvorenog kinetikog lanca- posredstvom dejstva miia antefleksora u zglobu ramena

moe se izvriti ekstenzija u runom zglobu A - miii antefleksori C - zatvoreni kraj kinetikog

lanca u perifernom predjelu

Karakteristike jednozglobnih i Karakteristike jednozglobnih i viezglobnih miiaviezglobnih miia

Jednozglobni ili viezglobni miii u odnosu Jednozglobni ili viezglobni miii u odnosu na svoje protezanje utiu na pokrete jednog na svoje protezanje utiu na pokrete jednog ili vie zglobova pri emu jednozglobni mii ili vie zglobova pri emu jednozglobni mii je uvijek u mogunosti da kontrakciju je uvijek u mogunosti da kontrakciju dovede do kraja i izvri pokret, a da ostatak dovede do kraja i izvri pokret, a da ostatak mogunosti vrenja kontrakcije iskoristi za mogunosti vrenja kontrakcije iskoristi za fiksaciju zgloba.fiksaciju zgloba.

Viezglobni miii su dugaki i ne mogu da Viezglobni miii su dugaki i ne mogu da daju maksimalnu kontrakciju na svim daju maksimalnu kontrakciju na svim zglobovima. Oni postaju insuficijentni i tada zglobovima. Oni postaju insuficijentni i tada se govorim o aktivnoj insuficijenciji. Oni su se govorim o aktivnoj insuficijenciji. Oni su prekratki za pokrete suprotnog smjera tako prekratki za pokrete suprotnog smjera tako da njihovi antagonisti takoer mogu da da njihovi antagonisti takoer mogu da izvedu samo dio pokreta i tada se govori o izvedu samo dio pokreta i tada se govori o pasivnoj insuficijenciji.pasivnoj insuficijenciji.

Primjer su miii stranje loe potkoljenice koji Primjer su miii stranje loe potkoljenice koji imaju funkciju fleksora u koljenu ali i funkciju ek-imaju funkciju fleksora u koljenu ali i funkciju ek-stensora u zglobu kuka. Kada je koljeno u stensora u zglobu kuka. Kada je koljeno u ekstenziji, tada je fleksija u u kuku mogua samo ekstenziji, tada je fleksija u u kuku mogua samo do 90 jer se miii stranje loe natkoljenice ne do 90 jer se miii stranje loe natkoljenice ne mogu vie istegnuti i to je primjer pasivne mogu vie istegnuti i to je primjer pasivne insuficijencije. Meutim, kada je koljeno u fleksiji insuficijencije. Meutim, kada je koljeno u fleksiji hvatita miia stranje loe natkoljenice se hvatita miia stranje loe natkoljenice se priblie, miii se olabave i tada se fleksija u kuku priblie, miii se olabave i tada se fleksija u kuku moe izvesti do130.moe izvesti do130.

Miii mogu biti vezani za dvije kosti, prelazei Miii mogu biti vezani za dvije kosti, prelazei preko jednog zgloba koji vee te kosti. Zavisno od preko jednog zgloba koji vee te kosti. Zavisno od stepena pokretljivosti u tom zglobu kao i pravca stepena pokretljivosti u tom zglobu kao i pravca pruanja miinih vlaka, mii na tim kostima vri pruanja miinih vlaka, mii na tim kostima vri odreene pokrete. Odreeni broj miia prelazi odreene pokrete. Odreeni broj miia prelazi preko dva pa i vie zglobova, to im samim tim preko dva pa i vie zglobova, to im samim tim omoguava bogatiji i posebno karaktristian rad omoguava bogatiji i posebno karaktristian rad na polugama.na polugama.

U praksi se pominju dva karakteristina U praksi se pominju dva karakteristina primjera:primjera:

1. 1. M. biceps brachiiM. biceps brachii Funkcija ovog miia je:Funkcija ovog miia je: -savijanje u ramenu - antefleksija -savijanje u ramenu - antefleksija -savijanje u laktu - fleksija -savijanje u laktu - fleksija -izvrtanje u podlaktici - supinacija-izvrtanje u podlaktici - supinacija Rad u ramenu, prilikom izvlaenja stava na Rad u ramenu, prilikom izvlaenja stava na

akama, vue svoje pripoje na skapuli (tada akama, vue svoje pripoje na skapuli (tada je pripoj na podlaktici fiksiran) i preko je pripoj na podlaktici fiksiran) i preko skapule vue trup u strmoglavi poloaj skapule vue trup u strmoglavi poloaj antefleksije trupa.antefleksije trupa.

Kada se vri supinacija podlaktice (a da ruka Kada se vri supinacija podlaktice (a da ruka nije ni na ta fiksirana) u tom poloaju ne nije ni na ta fiksirana) u tom poloaju ne moe se olabaviti biceps jer je on moe se olabaviti biceps jer je on kontrahovan. To potvruje njegovo uee u kontrahovan. To potvruje njegovo uee u aktu vrenja supinacije podlaktice.aktu vrenja supinacije podlaktice.

2. 2. M. rectus femorisM. rectus femoris Funkcija ovog miia je:Funkcija ovog miia je: -ekstenzija potkoljenice -ekstenzija potkoljenice -fleksija kuka-fleksija kuka Ako ni jedan od zglobova (kuk, koljeno) Ako ni jedan od zglobova (kuk, koljeno)

nije fiksiran, a doe do kontrakcije ovog nije fiksiran, a doe do kontrakcije ovog miia, zglob kuka e se flektirati, a zglob miia, zglob kuka e se flektirati, a zglob koljena ekstendirati. Snanom koljena ekstendirati. Snanom kontrakcijom ovog miia na slobodnoj kontrakcijom ovog miia na slobodnoj nozi saopava se najvea brzina nozi saopava se najvea brzina perifernom dijelu noge, i to stopalu, to se perifernom dijelu noge, i to stopalu, to se dogaa kod snanog zamaha, brzog dogaa kod snanog zamaha, brzog tranja, tranja preko prepreka i slino.tranja, tranja preko prepreka i slino.

Principi pokreta glave iPrincipi pokreta glave ivratavrata

POKRETI GLAVE I VRATAPOKRETI GLAVE I VRATAPokreti glave i vrata se odvijaju u dva zgloba.Pokreti glave i vrata se odvijaju u dva zgloba. 1.1.Art. Art. AtlantooccipitalisAtlantooccipitalis Atlantookcipitalni zglob je zglob koga ine Atlantookcipitalni zglob je zglob koga ine

fovea fovea articularis articularis superior superior atlantis i atlantis i condyli condyli occipitale. U ovom zglobu se ostvaruje veliki occipitale. U ovom zglobu se ostvaruje veliki obim pokreta. Pokreti fleksije i ekstenzije se obim pokreta. Pokreti fleksije i ekstenzije se vre u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine. vre u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine. Pokreti laterofleksije se vre u frontalnoj ravni Pokreti laterofleksije se vre u frontalnoj ravni oko sagitalne osovine.oko sagitalne osovine.

2.2. Art. AtlantoaxialArt. Atlantoaxial Atlantoaksijalni zglob ine atlas i Atlantoaksijalni zglob ine atlas i axis.axis.

Pokretljivost u ovom zglobu se vri u Pokretljivost u ovom zglobu se vri u horizontalnoj ravni oko vertikalne osovine. horizontalnoj ravni oko vertikalne osovine.

ANTEFLEKSIJA ANTEFLEKSIJA (ANTEFLEXIO)(ANTEFLEXIO) Antefleksija je savijanje glave naprijed odn odnosno Antefleksija je savijanje glave naprijed odn odnosno

pokret kojim se pribliava brada sternumu. Vri se u pokret kojim se pribliava brada sternumu. Vri se u sagitalnoj ravani oko frontalne osi. Obim pokreta je 0-sagitalnoj ravani oko frontalne osi. Obim pokreta je 0-450. Pokret vre miii koji jednim svojim krajem se 450. Pokret vre miii koji jednim svojim krajem se pripajaju na kosti glave, a drugim na kosti kimenog pripajaju na kosti glave, a drugim na kosti kimenog stuba i ramenog pojasa sa prednje strane. To su parni stuba i ramenog pojasa sa prednje strane. To su parni miii koji ist pokret izvode samo ako se kontrahuju u miii koji ist pokret izvode samo ako se kontrahuju u paru. Miii koji su odgovorni za ovaj pokret su:paru. Miii koji su odgovorni za ovaj pokret su:

m. rectus capitis ant.m. rectus capitis ant. m. m. longus capitislongus capitis m. longus m. longus collicolli m. rectus collim. rectus colli Mjerenje pokreta se Mjerenje pokreta se vri vri i centimetarskom trakom pri i centimetarskom trakom pri

emu emu se mjeri rastojanje mentuma i jugularne se mjeri rastojanje mentuma i jugularne jame. jame. Fizioloki iznosi 0 cm.Fizioloki iznosi 0 cm.

RETROFLEKSIJA - EKSTENZIJA (RETROFLEXIO- RETROFLEKSIJA - EKSTENZIJA (RETROFLEXIO- EXTENSIO)EXTENSIO)

Retrofleksija je pokret savijanja glave unazad iza Retrofleksija je pokret savijanja glave unazad iza frontalne ravni. Pokret se vri u sagitalnoj ravni frontalne ravni. Pokret se vri u sagitalnoj ravni oko frontalne osi. Obim pokreta je 0-300. oko frontalne osi. Obim pokreta je 0-300. Retrofleksiju vre miii koji se jednim svojim Retrofleksiju vre miii koji se jednim svojim krajem pripajaju na kosti glave, a drugim na kosti krajem pripajaju na kosti glave, a drugim na kosti vrata i trupa sa zadnje strane. To su parni miii vrata i trupa sa zadnje strane. To su parni miii koji ist pokret izvode samo ako se kontrahuju u koji ist pokret izvode samo ako se kontrahuju u paru. Miii koji vre ovaj pokret su:paru. Miii koji vre ovaj pokret su:

m. trapesius (pars descendens)m. trapesius (pars descendens) m. longissimus capitism. longissimus capitis m. sternocleidomastoideusm. sternocleidomastoideus m. semispinalis capitism. semispinalis capitis m. spleniusm. splenius MJERENJE obima pokreta vri se i centimetarskom MJERENJE obima pokreta vri se i centimetarskom

trakom pri emu se mjeri rastojanje mentum-trakom pri emu se mjeri rastojanje mentum-iugulum ili linea nuchae-VII cervikalni kraljeak.iugulum ili linea nuchae-VII cervikalni kraljeak.

LATEROFLEKSIJA (LATEROFLEXIO)LATEROFLEKSIJA (LATEROFLEXIO) Laterofleksija je bono pregibanje na jednu ili drugu Laterofleksija je bono pregibanje na jednu ili drugu

stranu. Pokret se vri u frontalnoj ravni oko stranu. Pokret se vri u frontalnoj ravni oko sagitalne osi. Obim pokreta je 0-450. Miii koji sagitalne osi. Obim pokreta je 0-450. Miii koji vre pokret nalaze se sa jedne strane glave i vrata:vre pokret nalaze se sa jedne strane glave i vrata:

m. sternocleidomastoideusm. sternocleidomastoideus mm.scalenimm.scaleni m. spleniusm. splenius m. semispinalis capitism. semispinalis capitis m. longissimus capitis.m. longissimus capitis. m. trapesius (pars descendens)m. trapesius (pars descendens) m. rectus capitis lateralism. rectus capitis lateralis MJERENJE pokreta vri se i centimetarskom trakom, MJERENJE pokreta vri se i centimetarskom trakom,

pri emu se mjeri rastojanje lobulus uha - pri emu se mjeri rastojanje lobulus uha - acromion.acromion.

ROTACIJA (ROTATIO)ROTACIJA (ROTATIO) Rotacija je uvrtanje glave na jednu ili drugu stranu. Rotacija je uvrtanje glave na jednu ili drugu stranu.

Pokret se vri u horizontalnoj ravni oko vertikalne osi. Pokret se vri u horizontalnoj ravni oko vertikalne osi. Obim pokreta je 0-450. Funkcija miia moe se Obim pokreta je 0-450. Funkcija miia moe se promijeniti zavisno od pomjeranja ili promjene hvatita promijeniti zavisno od pomjeranja ili promjene hvatita kao i od toga da li pojedini miii djeluju samostalno ili kao i od toga da li pojedini miii djeluju samostalno ili u kombinaciji. Miii koji vre pokret su:u kombinaciji. Miii koji vre pokret su:

rotatori glave na istu stranurotatori glave na istu stranu m. longus collim. longus colli m. obliqus capitis inf. 3.m. spleniusm. obliqus capitis inf. 3.m. splenius

rotatori glave na suprotnu stranurotatori glave na suprotnu stranu m. longus collim. longus colli m. obliqus capitis superiorm. obliqus capitis superior m. sternocleidomastoideusm. sternocleidomastoideus Mjerenje obima pokreta se vri pomou uglomjera.Mjerenje obima pokreta se vri pomou uglomjera.

Principi pokreta kimenogaPrincipi pokreta kimenogastubastuba

KIMENI STUBKIMENI STUB Kimeni stub predstavlja kotanu osovinu trupa i Kimeni stub predstavlja kotanu osovinu trupa i

vrst oslonac za pokrete dijelova tijela vezanih za vrst oslonac za pokrete dijelova tijela vezanih za njega.njega.

BIOMEHANIKA KIMENOG STUBABIOMEHANIKA KIMENOG STUBA Kimeni stub se sastoji od:Kimeni stub se sastoji od: 7 cervikalnih kraljeaka,7 cervikalnih kraljeaka, 12 torakalnih kraljeaka,12 torakalnih kraljeaka, 5 lumbalnih kraljeaka,5 lumbalnih kraljeaka, 5 sakralnih kraljeaka,5 sakralnih kraljeaka, 4- 5 kokcigealnih kraljeaka.4- 5 kokcigealnih kraljeaka. Da bi bili zadovoljeni biomehaniki zahtjevi, kimeni Da bi bili zadovoljeni biomehaniki zahtjevi, kimeni

stub formira tri kolone zglobova koji su ojaani stub formira tri kolone zglobova koji su ojaani ligamentarnim vezama i na taj nain je obezbjeena ligamentarnim vezama i na taj nain je obezbjeena kompaktnost, vrstina i elastinost.kompaktnost, vrstina i elastinost.

Jednu kolonu ine;Jednu kolonu ine; -corpus vertebrae-corpus vertebrae -discus intervertebralis:anulus -discus intervertebralis:anulus

fibrosus,nucleus pulposus -ligamentum fibrosus,nucleus pulposus -ligamentum longitudinale anterior -ligamentum longitudinale anterior -ligamentum longitudinale posterior.longitudinale posterior.

Dvije bone kolone zglobova ine;Dvije bone kolone zglobova ine; -boni zglobni nastavci -ligamenta flava.-boni zglobni nastavci -ligamenta flava. U torakalnom dijelu pripoj rebara doprinosi U torakalnom dijelu pripoj rebara doprinosi

vrstini, ali istovremeno i ograniava vrstini, ali istovremeno i ograniava pokretljivost kimenog stuba.pokretljivost kimenog stuba.

Pokretljivost kimenog stuba u najveoj mjeri Pokretljivost kimenog stuba u najveoj mjeri zavisi od:zavisi od:

-broja kraljeaka u odredjenom podruju,-broja kraljeaka u odredjenom podruju,-visine tijela kraljeka,-visine tijela kraljeka,-veliine prenika tijela kraljeka-veliine prenika tijela kraljeka-visine intervertebralnih diskova,-visine intervertebralnih diskova,-irine poprenih nastavaka,-irine poprenih nastavaka,-duine, irine i poloaja procesus spinosusa,-duine, irine i poloaja procesus spinosusa,-duine miia, ligamenata i zglobnih kapsula,-duine miia, ligamenata i zglobnih kapsula,-konstrukcije i oblika grudnog koa.-konstrukcije i oblika grudnog koa.

Na osnovu navedenih karakteristika pokretljivost Na osnovu navedenih karakteristika pokretljivost odreenog segmenta kimenog stuba bie vea;odreenog segmenta kimenog stuba bie vea;

-ako na istom prostoru postoji vei broj kraljeaka,-ako na istom prostoru postoji vei broj kraljeaka,-ako su tijela kraljeaka via,-ako su tijela kraljeaka via,-ako im je prenik manji,-ako im je prenik manji,-ako su intervertebralni diskovi vii,-ako su intervertebralni diskovi vii,-ako su popreni nastavci ui,-ako su popreni nastavci ui,-ako su procesus spinosusi krai, ui i horizontalniji,-ako su procesus spinosusi krai, ui i horizontalniji,-ako su okolne meke strukture due, a kapsula -ako su okolne meke strukture due, a kapsula

labavija,labavija,-ako je popreni dijametar grudnog koa manji,-ako je popreni dijametar grudnog koa manji,-ako je pokretljivost rebara vea, ako su rebra -ako je pokretljivost rebara vea, ako su rebra

elastinija.elastinija.

Kimeni Kimeni stub stub nije graen poput ravnog nije graen poput ravnog tapa, ve postoje krivine koje doprinose tapa, ve postoje krivine koje doprinose njegovoj boljoj funkciji. Krivine kimenog njegovoj boljoj funkciji. Krivine kimenog stuba igraju vanu ulogu u statici i dinamici stuba igraju vanu ulogu u statici i dinamici tijela. One poveavaju ukupnu duinu tijela. One poveavaju ukupnu duinu kimenog stuba. Najvea vanost krivina je kimenog stuba. Najvea vanost krivina je u tome to poveavaju vrstinu i otpor na u tome to poveavaju vrstinu i otpor na pritisak, pa je zahvaljujui tome kima pritisak, pa je zahvaljujui tome kima vra 17 puta od kime koja bi bila vra 17 puta od kime koja bi bila potpuno prava. Najvei inilac stabilizacije potpuno prava. Najvei inilac stabilizacije predstavlja aktiviranje miia antagonista, predstavlja aktiviranje miia antagonista, dok u amortizaciji potresa po uzdunoj dok u amortizaciji potresa po uzdunoj osovini kimenog stuba vanu ulogu imaju osovini kimenog stuba vanu ulogu imaju intervertebralni diskusi.intervertebralni diskusi.

FIZIOLOKE KRIVINEFIZIOLOKE KRIVINELORDOSIS LORDOSIS CERVICALISCERVICALIS Cervikalnu lordozu gradi sedam prvih kraljeaka. Cervikalnu lordozu gradi sedam prvih kraljeaka.

Ona lei u sagitalnoj ravni sa ispupenjem naprijed. Ona lei u sagitalnoj ravni sa ispupenjem naprijed. Ima veliku pokretljivost zbog:Ima veliku pokretljivost zbog:

1. velikog broja kraljeaka na malom prostoru,1. velikog broja kraljeaka na malom prostoru,2. malog prenika tijela kraljeaka,2. malog prenika tijela kraljeaka,3. srazmjerno visokih intervertebralnih diskova,3. srazmjerno visokih intervertebralnih diskova,4. kratkih, uskih, skoro paralelno postavljenih 4. kratkih, uskih, skoro paralelno postavljenih

procesus spinosusa,procesus spinosusa,5. skoro horizontalno postavljenih procesus 5. skoro horizontalno postavljenih procesus

transversusa,transversusa,6. labavih veza izmedju zglobnih povrina,6. labavih veza izmedju zglobnih povrina,7. uroene vee pokretljivosti vratnog dijela 7. uroene vee pokretljivosti vratnog dijela

kimenog stuba.kimenog stuba.

KYPHOSIS KYPHOSIS THORACALISTHORACALIS Torakalnu kifozu gradi 12 torakalnih Torakalnu kifozu gradi 12 torakalnih

kraljeaka. Ova krivina lei u sagitalnoj ravni kraljeaka. Ova krivina lei u sagitalnoj ravni sa ispupenjem nazad.sa ispupenjem nazad.

Slaba (najmanja) pokretljivost ovog Slaba (najmanja) pokretljivost ovog segmenta je zbog: segmenta je zbog:

1.zglobljavanja rebara sa tijelom kraljeka, 1.zglobljavanja rebara sa tijelom kraljeka, 2.vertikalno postavljenih procesus 2.vertikalno postavljenih procesus transverzusa, 3.jako ukoenih procesus transverzusa, 3.jako ukoenih procesus spinosusa, spinosusa,

4.velikog prenika tijela kraljeka, 4.velikog prenika tijela kraljeka, 5.relativno niskih intervertebralnih diskusa, 5.relativno niskih intervertebralnih diskusa,

6.zatezanja ligamenata sa zadnje strane 6.zatezanja ligamenata sa zadnje strane kimenog stubakimenog stuba

LORDOSIS LUMBALISLORDOSIS LUMBALIS Lumbalnu lordozu gradi 5 lumbalnih Lumbalnu lordozu gradi 5 lumbalnih

kraljeaka. Krivina lei u sagitalnoj ravni sa kraljeaka. Krivina lei u sagitalnoj ravni sa ispupenjem naprijed. Pokretljivost je ispupenjem naprijed. Pokretljivost je osrednja zbog:osrednja zbog:

1.relativno visokih medjuprljenskih diskova, 1.relativno visokih medjuprljenskih diskova, posebno u nivou L5/S1, posebno u nivou L5/S1,

2.zbog vertikalno postavljenih procesus 2.zbog vertikalno postavljenih procesus transversusa,transversusa,

3.donje povrine trupova su udubljene i 3.donje povrine trupova su udubljene i okrenute unazad, a gornje valjkasto okrenute unazad, a gornje valjkasto ispupene i okrenute u polje i prema ispupene i okrenute u polje i prema naprijed, naprijed,

4.popreni nastavci su uski.4.popreni nastavci su uski.

OS SACRUM ET OS COCCYGISOS SACRUM ET OS COCCYGIS Zavrni dio kimenog stuba ini 5 Zavrni dio kimenog stuba ini 5

sakralnih i 3 do 4 kokcigealna sakralnih i 3 do 4 kokcigealna kraljeka koji medjusobno srastaju. kraljeka koji medjusobno srastaju. Kretanje ovog dijela kime su u Kretanje ovog dijela kime su u sklopu pokreta karlice, donjih sklopu pokreta karlice, donjih ekstremiteta i trupa.ekstremiteta i trupa.

POKRETI KIME KAO CJELINEPOKRETI KIME KAO CJELINE Faktori koji utiu na pokretljivost kimenog Faktori koji utiu na pokretljivost kimenog

stuba su brojni i pored elemenata grae vana stuba su brojni i pored elemenata grae vana je profesija, pol, uzrast, konstitucija, uvjebanost je profesija, pol, uzrast, konstitucija, uvjebanost i sl. Zbog toga su i razumljive velike razlike u i sl. Zbog toga su i razumljive velike razlike u obimu pokreta cijele kime, pa se prosjene obimu pokreta cijele kime, pa se prosjene srednje vrijednosti uzimaju kao orijentacione a srednje vrijednosti uzimaju kao orijentacione a ne egzaktne veliine. I pored relativno velike ne egzaktne veliine. I pored relativno velike ukupne pokretljivosti kimenog stuba, za najvei ukupne pokretljivosti kimenog stuba, za najvei broj normalnih i ivotnih aktivnosti, to ipak nije broj normalnih i ivotnih aktivnosti, to ipak nije dovoljno. Pokreti kimenog stuba se najee dovoljno. Pokreti kimenog stuba se najee dopunjuju pokretima u kukovima, pri izvodjenju dopunjuju pokretima u kukovima, pri izvodjenju antefleksije i retrofleksije, kao i pomjeranjem antefleksije i retrofleksije, kao i pomjeranjem karlice sa pokretom u kukovima prilikom karlice sa pokretom u kukovima prilikom izvodjenja laterofleksije. Poloaj kime odravaju izvodjenja laterofleksije. Poloaj kime odravaju miii statikom kontrakcijom, dok se pokreti miii statikom kontrakcijom, dok se pokreti odravaju dinamikom kontrakcijom.odravaju dinamikom kontrakcijom.

ANTEFLEXIOANTEFLEXIO

Pokret antefleksije je pokret koji se vri u Pokret antefleksije je pokret koji se vri u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine. sagitalnoj ravni oko frontalne osovine. Obim pokreta je 0- 900. Pokret antefleksije Obim pokreta je 0- 900. Pokret antefleksije vre miii pregibai trupa i to vre miii pregibai trupa i to istovremenom kontrakcijom parnih miia;istovremenom kontrakcijom parnih miia;

1.m.rectus 1.m.rectus abdominis,abdominis, 2.m.obliqus 2.m.obliqus abdominis externus,abdominis externus, 3.m.obliqus 3.m.obliqus abdominis abdominis internus,internus, 4.m.transversus 4.m.transversus abdominis,abdominis, 5.m.psoas maior5.m.psoas maior 6.m.psoas 6.m.psoas minorminor

RETROFLEXIORETROFLEXIO Pokret retrofleksije je pokret koji se vri Pokret retrofleksije je pokret koji se vri

u sagitalnoj ravni oko frontalne u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine. Obim pokreta je 0- 350 . osovine. Obim pokreta je 0- 350 . Pokrete vre miii opruai kime Pokrete vre miii opruai kime istovremenom kontrakcijom:istovremenom kontrakcijom:

1.m.erector spine -m.spinalis 1.m.erector spine -m.spinalis -m.longissimus -m.iliocostalis-m.longissimus -m.iliocostalis

2.m.transversus spinalis 2.m.transversus spinalis -m.semispinalis -mm.rotatores -m.semispinalis -mm.rotatores -m.multifidus-m.multifidus

3.m.quadratus lumborum3.m.quadratus lumborum 4.mm.interspinales4.mm.interspinales

LATEROFLEXIOLATEROFLEXIO Laterofleksija trupa je pokret koji se vri u Laterofleksija trupa je pokret koji se vri u

frontalnoh ravni oko sagitalne osovine. frontalnoh ravni oko sagitalne osovine. Obim pokreta je 0-350 .Obim pokreta je 0-350 .

Bono pregibanje vre pripadajui miii i Bono pregibanje vre pripadajui miii i to fleksori i ekstenzori iste strane to fleksori i ekstenzori iste strane istovremenom kontrakcijom:istovremenom kontrakcijom:

11.m.quadratus .m.quadratus lumborum lumborum 2.m.serratus post.sup. 2.m.serratus post.sup. 3.m.serratus post.inf. 3.m.serratus post.inf. 4.m.obliqus abdominis internus 4.m.obliqus abdominis internus 5.m.iliocostalis 5.m.iliocostalis 6.mm.scaleni6.mm.scaleni

ROTATIOROTATIO Rotacija trupa je poret koji se vri u horizontalnoj Rotacija trupa je poret koji se vri u horizontalnoj

ravni oko vertikalne osovine. Obim pokreta je 0-450. ravni oko vertikalne osovine. Obim pokreta je 0-450. Pokret vre odgovorni miii i to fleksori iste strane i Pokret vre odgovorni miii i to fleksori iste strane i ekstenzori suprotne strane istovremenom ekstenzori suprotne strane istovremenom kontrakcijom:kontrakcijom:

(a) u vratnom i torakalnom dijelu kimenoga stuba (a) u vratnom i torakalnom dijelu kimenoga stuba 1.m. strenocleidomastoideus iste strane 1.m. strenocleidomastoideus iste strane 2.mm.scaleni iste strane, 2.mm.scaleni iste strane, 3.m.transversospinale suprotne strane3.m.transversospinale suprotne strane

(b) u slabinskom dijelu kimenoga stuba (b) u slabinskom dijelu kimenoga stuba 11.m.obliqus .m.obliqus abdominis internus iste strane abdominis internus iste strane 2.m.obliqus abdominis 2.m.obliqus abdominis externus externus suprotne stranesuprotne strane 3.m.psoas 3.m.psoas maior et minor maior et minor suprotne stranesuprotne strane

M. STERNOCLEIDOMASTOIDEUSM. STERNOCLEIDOMASTOIDEUS

Centralno hvatite - Centralno hvatite - manubrium manubrium sterni, sterni, claviculaclavicula

Periferno hvatite - proc. mastoideus, Periferno hvatite - proc. mastoideus, linea linea nuchaenuchae

Inervacija-n. AccessoriusInervacija-n. Accessorius

FunkcijaFunkcija -laterofleksor glave na istu -laterofleksor glave na istu stranu, rotator lica na suprotnu, fleksor stranu, rotator lica na suprotnu, fleksor glave u paru, slabi ekstenzor glave u glave u paru, slabi ekstenzor glave u paruparu

MM. MM. SCALENI SCALENI - M. SCALENUS ANTERIOR, - M. SCALENUS ANTERIOR, MEDIUS, POSTERIORMEDIUS, POSTERIOR

Skalenska skupina miia pripada dubokoj Skalenska skupina miia pripada dubokoj skupini miia lateralne strane vrata. ine je skupini miia lateralne strane vrata. ine je prednji, srednji i stranji skaleni mii.prednji, srednji i stranji skaleni mii.

Centralno hvatite - proc. Centralno hvatite - proc. transversus transversus C3-C6, C3-C6, proc.transversus C2-C7, proc. proc.transversus C2-C7, proc. transversus transversus C4-C4-C6C6

Periferno hvatite - prvo rebro, prvo rebro, Periferno hvatite - prvo rebro, prvo rebro, drugo rebro Inervacija drugo rebro Inervacija -plexus -plexus cervicalis: C4-cervicalis: C4-C6, C2-C8, C7-C8C6, C2-C8, C7-C8

Funkcija - laterofleksori na istu stranu, Funkcija - laterofleksori na istu stranu, rotatori rotatori na suprotnu stranu, pomoni na suprotnu stranu, pomoni inspiratori inspiratori pri pri fiksiranom vratufiksiranom vratu

M. RECTUS ABDOMINISM. RECTUS ABDOMINIS Centralno hvatite - Centralno hvatite - processus processus

xyphoideus, xyphoideus, rebarna hrskavica V-VII rebarna hrskavica V-VII rebrarebra

Periferno hvatite -ramus superior Periferno hvatite -ramus superior ossis pubisossis pubis

Inervacija -nn. Inervacija -nn. intercostales VII-XII, intercostales VII-XII, n. n. lumbalis primumlumbalis primum

FunkcijaFunkcija - fleksor trupa pri - fleksor trupa pri stajanju, fleksor karlice prema stajanju, fleksor karlice prema grudnom kou pri leanjugrudnom kou pri leanju

M. M. OBLIQUUS OBLIQUUS ABDOMINIS ABDOMINIS EXTERNUS EXTERNUS

Centralno hvatite Centralno hvatite -V-XII -V-XII rebrorebro Periferno hvatite - linea alba, Periferno hvatite - linea alba,

tuberculum pubicum, pecten ossis tuberculum pubicum, pecten ossis pubis, spina pubis, spina ilica ant.sup., crista ilica ant.sup., crista iliaca,iliaca,

Inervacija-nn-intercostales Inervacija-nn-intercostales V-XII, V-XII, n. n. iliohypogastricus, iliohypogastricus, n. ilioinguinalis n. ilioinguinalis

Funkcija -fleksor trupa i kimenog Funkcija -fleksor trupa i kimenog stuba, rotator na suprotnu stranustuba, rotator na suprotnu stranu

M. M. OBLIQUUS ABDOMINIS OBLIQUUS ABDOMINIS INTERNUSINTERNUS Centralno hvatite Centralno hvatite -crista -crista iliaca ant.sup., iliaca ant.sup.,

lig. Inguinale, fascia thoracolumbalislig. Inguinale, fascia thoracolumbalis Periferno hvatite -linea Periferno hvatite -linea alba, alba, zadnja 3 zadnja 3

rebra, ramus rebra, ramus susupperior ossis pubiserior ossis pubis Inervacija -nn- Inervacija -nn- intercostales VIII-XII, intercostales VIII-XII, n. n.

iliohypogastricus, iliohypogastricus, n. ilioinguinalisn. ilioinguinalis Funkcija -fleksor trupa, Funkcija -fleksor trupa, rotator rotator trupa na trupa na

svoju stranu, poveava pritisak u svoju stranu, poveava pritisak u abdomenu i djeluje kao pomoni abdomenu i djeluje kao pomoni ekspiratorekspirator

M. TRANSVERSUS M. TRANSVERSUS ABDOMINISABDOMINIS Centralno hvatite -6 posljednjih rebarnih Centralno hvatite -6 posljednjih rebarnih

hrskavica, hrskavica, crista crista iliaca, lig. iliaca, lig. inguinale, inguinale, fascia thoracolum-balisfascia thoracolum-balis

Periferno Periferno hvatite hvatite -aponeurosis -aponeurosis abdominalis -linea albaabdominalis -linea alba

Inervacija -nn. intercostales VI-XII, n. Inervacija -nn. intercostales VI-XII, n. iliohypogastricus, n. ilioinguinalisiliohypogastricus, n. ilioinguinalis

Funkcija -fleksor trupa, Funkcija -fleksor trupa, rotator rotator na svoju na svoju stranu, suava grudni ko, smanjuje stranu, suava grudni ko, smanjuje trbunu duplju i pomoni je ekspirator uz trbunu duplju i pomoni je ekspirator uz ostale trbusne misice, pravi strukostale trbusne misice, pravi struk

M. M. QUADRATUS QUADRATUS LUMBORUMLUMBORUM Centralno hvatite - Centralno hvatite - crista crista iliaca, iliaca,

lig.iliolumbalelig.iliolumbale Periferno hvatite - XI-XII rebro, proc. Periferno hvatite - XI-XII rebro, proc.

costalis prva 4 lumbalna kraljekacostalis prva 4 lumbalna kraljeka Inervacija Inervacija -plexus -plexus lumbalislumbalis Funkcija -laterofleksor na svoju Funkcija -laterofleksor na svoju

stranu, pomoni ekstenzor,kada je stranu, pomoni ekstenzor,kada je grudni ko miran podie karlicugrudni ko miran podie karlicu

M. M. ERECTOR ERECTOR SPINAESPINAE M. erctor spinae je zajedniki naziv za tri M. erctor spinae je zajedniki naziv za tri

viedjelna povrna miia:viedjelna povrna miia: M. ILIOCOSTALISM. ILIOCOSTALIS M. M. SPINALISSPINALIS M. LONGISSIMUSM. LONGISSIMUS Funkcija cjelokupnog miia je:Funkcija cjelokupnog miia je: obostrana kontrakcija - ekstenzor obostrana kontrakcija - ekstenzor

kimenog stuba, glave, vrata i tupa, te kimenog stuba, glave, vrata i tupa, te odrava ravnoteu iodrava ravnoteu i

jednostrana kontrakcija - nagiba i rotira jednostrana kontrakcija - nagiba i rotira glavu, vrat i trup na svoju stranuglavu, vrat i trup na svoju stranu

M. ILIOCOSTALIS - PARS LUMBALIS, M. ILIOCOSTALIS - PARS LUMBALIS, THORACIS, CERVICISTHORACIS, CERVICIS

Centralno hvatite -crista iliaca, Centralno hvatite -crista iliaca, crista sacralis, costae VII-XII i III -VII crista sacralis, costae VII-XII i III -VII rebra rebra

Periferno hvatite -,angulus Periferno hvatite -,angulus costae V-costae V-XII; costae I XII; costae I -VI;, proc. Tran.C2-C6 -VI;, proc. Tran.C2-C6 Inervacija -nn. spinalesInervacija -nn. spinales

Funkcija -ekstenzor, laterofleksor na Funkcija -ekstenzor, laterofleksor na svoju stranu, svoju stranu, rotatorrotator

M. SPINALIS -PARS CAPITIS, PARS M. SPINALIS -PARS CAPITIS, PARS CERVICIS, PARS THORACISCERVICIS, PARS THORACIS

Centralno hvatite -proc. spinosusi vratni; C6-Centralno hvatite -proc. spinosusi vratni; C6-TH2; TH11-L2 TH2; TH11-L2

Periferno hvatite -proc spinosusi torakalne i Periferno hvatite -proc spinosusi torakalne i cervikalne kime cervikalne kime

Inervacija -nn. spinales dorsales C2-TH8 Inervacija -nn. spinales dorsales C2-TH8 Funkcija -ekstenzor i laterofleksor kimeFunkcija -ekstenzor i laterofleksor kime

M. LONGISSIMUS-PARS THORACIS, M. LONGISSIMUS-PARS THORACIS, CERVICALIS, CAPITISCERVICALIS, CAPITIS

Centralno hvatite -crista sacralis, Centralno hvatite -crista sacralis, crista iliaca, proc. tran. torakalne i crista iliaca, proc. tran. torakalne i cervikalne kimecervikalne kime

Periferno hvatite -proc. Periferno hvatite -proc. costarius costarius L1-L1-L5 anguslis L5 anguslis costae costae II-XII., pr. II-XII., pr. transversus transversus TH1 TH12 i C2-C7, TH1 TH12 i C2-C7, toracolumbalna fascija, proc toracolumbalna fascija, proc mastoideus ossis temporalismastoideus ossis temporalis

Inervacija -nn. spinales C2-L5Inervacija -nn. spinales C2-L5 Funkcija - ekstenzor i laterofleksorFunkcija - ekstenzor i laterofleksor Miii duboke grupe su:Miii duboke grupe su:

MM. ROTATORES - pars cervicis, MM. ROTATORES - pars cervicis, thoracis, lumborumthoracis, lumborum

Centralno hvatite -proc. articulares Centralno hvatite -proc. articulares inferiores cervikalne kime; proc. inferiores cervikalne kime; proc. tran. torakalne kime; proc. tran. torakalne kime; proc. mammilaresmammilares

Periferno hvatite -arcus vertebrae Periferno hvatite -arcus vertebrae cervikalne kime; proc spinosusi cervikalne kime; proc spinosusi torakalne i lumbalne kime torakalne i lumbalne kime

Inervacija -nn. spinales C2-L5 Inervacija -nn. spinales C2-L5 Funkcija -extenzori i rotatoriFunkcija -extenzori i rotatori

MM. MULTIFIDI - m.multifidus MM. MULTIFIDI - m.multifidus lumborum, thoracis, cervicislumborum, thoracis, cervicis

Mm. Multifidi pokrivaju Mm. Multifidi pokrivaju lamine lamine arcus arcus vertebrae vertebrae od od S4 -C2. Najjai su u S4 -C2. Najjai su u lumbalnom dijelu i prelaze dva - tri lumbalnom dijelu i prelaze dva - tri kraljeka. kraljeka.

Inervacija - nn. Inervacija - nn. spinales spinales C3 -S4C3 -S4 Funkcija - ekstenzori Funkcija - ekstenzori kime kime i rotiraju i rotiraju

prema suprotnoj straniprema suprotnoj strani

MM. INTERSPINALESES- pars cervicis,MM. INTERSPINALESES- pars cervicis, thoracis, lumborumthoracis, lumborum

Centralno Centralno hvatite hvatite -proc spinosisi -proc spinosisi Periferno Periferno hvatite hvatite -proc. -proc. sspinosusipinosusi Inervacija Inervacija -nn. spinales C2 -L5 -nn. spinales C2 -L5 Funkcija - ekstenzor, laterofleksor, Funkcija - ekstenzor, laterofleksor,

rotatorrotator

MM. INTERTRANSVERSARII MM. INTERTRANSVERSARII pars pars lumborum, lumborum, thoracis, thoracis, cervicis cervicis

Pruaju se izmeu proc. transversusa Pruaju se izmeu proc. transversusa Inervacija - nn. spinales C2-L5Inervacija - nn. spinales C2-L5 Funkcija - ekstenzori, laterofleksori Funkcija - ekstenzori, laterofleksori

kimenog stuba i trupakimenog stuba i trupa

Principi pokreta grudnoga koaPrincipi pokreta grudnoga koai disanjai disanja

Grudni, prsni ko je upljina u ljudskom Grudni, prsni ko je upljina u ljudskom tijelu smjetena iznad trbune upljine. tijelu smjetena iznad trbune upljine. Zatien je rebrima. Gornja granica Zatien je rebrima. Gornja granica upljine je prvo rebro, a donja upljine je prvo rebro, a donja dijafragma.dijafragma.

Vane strukture unutar grudne upljine su:Vane strukture unutar grudne upljine su: 1. Strukture kardiovaskularnog sistema: srce, 1. Strukture kardiovaskularnog sistema: srce,

aorta, pulmonarna arterija, uplje vene, aorta, pulmonarna arterija, uplje vene, pulmonalne vene i vena azygospulmonalne vene i vena azygos

2. Strukture respiratornog sistema: dunik, 2. Strukture respiratornog sistema: dunik, bronhi i plua bronhi i plua

3.Strukture probavnog sistema: jednjak 3.Strukture probavnog sistema: jednjak 4.Endokrine lijezde: grudna lijezda 4.Endokrine lijezde: grudna lijezda

5.Strukture nervnog sistema: nervus vagus 5.Strukture nervnog sistema: nervus vagus 6.Strukture limfnog sistema: ductus thoracicus6.Strukture limfnog sistema: ductus thoracicus

Kotani dio ine 12 pari rebara. Prvih je Kotani dio ine 12 pari rebara. Prvih je sedam hrskavino povezano s prsnom kosti sedam hrskavino povezano s prsnom kosti (sternum) -cos-tae vere. Naredna tri para, (sternum) -cos-tae vere. Naredna tri para, poznata kao "lana rebra"- coste spurie, poznata kao "lana rebra"- coste spurie, dijele hrskavinu vezu sa prsnom kosti. dijele hrskavinu vezu sa prsnom kosti. Zadnja se dva para nazivaju lebdea rebra Zadnja se dva para nazivaju lebdea rebra (costae fluctuantes) ili kraljena rebra jer su (costae fluctuantes) ili kraljena rebra jer su vezana samo za kimeni stub a ne za vezana samo za kimeni stub a ne za sternum ili hrskavicu sternuma.sternum ili hrskavicu sternuma.

Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja dva para rebara, dok neki imaju i trei par.dva para rebara, dok neki imaju i trei par.

Grudni je ko odvojen od trbune Grudni je ko odvojen od trbune upljine (abdomena) plunom upljine (abdomena) plunom dijafragmom (oitom) koja ujedno dijafragmom (oitom) koja ujedno regulira disanje.regulira disanje.

Kad se dijafragma kontrahuje, grudni Kad se dijafragma kontrahuje, grudni ko se sa rebrima iri, smanjujui ko se sa rebrima iri, smanjujui vanprsni pritisak i vukui zrak u vanprsni pritisak i vukui zrak u plua.plua.

Grudni ko predstavlja kinetiki lanac Grudni ko predstavlja kinetiki lanac i slui kao oslonac za:i slui kao oslonac za:

1.glavu1.glavu 2.ramene zglobove 2.ramene zglobove 3.pokrete karlice 3.pokrete karlice 4.pokrete disanja4.pokrete disanja

Statika kontrakcija omoguuje Statika kontrakcija omoguuje fiksaciju grudnog koa i to:fiksaciju grudnog koa i to:

1.trbune muskulature da se oslobodi 1.trbune muskulature da se oslobodi periferno hvatite za pomonu periferno hvatite za pomonu disajnu muskulaturu, disajnu muskulaturu,

2.pomonih miia disanja da bi 2.pomonih miia disanja da bi trbuni miii dinamikom trbuni miii dinamikom kontrakcijom flektirali karlicu. kontrakcijom flektirali karlicu.

Prilikom disanja dolazi do promjena Prilikom disanja dolazi do promjena

dijametara grudnog koa.dijametara grudnog koa.

Poveanje dijametra grudnog koa Poveanje dijametra grudnog koa pri inspiriju zavisi od:pri inspiriju zavisi od:

1.veliine lene krivine (to je manja 1.veliine lene krivine (to je manja irenje je vee, primjer - pogrbljen irenje je vee, primjer - pogrbljen stav lo za disanje), stav lo za disanje),

2.nagiba rebara - ukoenija rebra 2.nagiba rebara - ukoenija rebra imaju veu pokretljivost,imaju veu pokretljivost,

3.duine rebara i rebarnih hrskavica- 3.duine rebara i rebarnih hrskavica- dua rebra imaju vei uticaj na dua rebra imaju vei uticaj na promjenu dijametra, promjenu dijametra,

4.veliine ugla rebro - hrskavica i 4.veliine ugla rebro - hrskavica i hrskavica - grudna kost.hrskavica - grudna kost.

Respiratorni sistem ima nekoliko Respiratorni sistem ima nekoliko vanih funkcija:vanih funkcija:

osigurava izmjenu plinova izmeu osigurava izmjenu plinova izmeu tijela i okoline,tijela i okoline,

provodi zrak od atmosfere do provodi zrak od atmosfere do respiracijskog podruja (nos, drijelo, respiracijskog podruja (nos, drijelo, grkljan, dunik, dunice), grkljan, dunik, dunice),

igra ulogu u regulaciji acido-bazne igra ulogu u regulaciji acido-bazne ravnotee za vrijeme optereenja,ravnotee za vrijeme optereenja,

uestvuje pri govoru, pjevanju , uestvuje pri govoru, pjevanju , smijanju,smijanju,

vlai, zagrijava i isti (kaljanje, vlai, zagrijava i isti (kaljanje, kihanje) zrak.kihanje) zrak.

DISANJEDISANJE

Disanje je proces izmjene plinova i Disanje je proces izmjene plinova i moe se podijeliti u etiri dijela: moe se podijeliti u etiri dijela:

pluna ventilacija (proces izmjene pluna ventilacija (proces izmjene zraka izmeu atmosfere i plua), zraka izmeu atmosfere i plua),

difuzija respiracijskih plinova izmeu difuzija respiracijskih plinova izmeu alveola i krvi, alveola i krvi,

transport plinova krvlju i tjelesnim transport plinova krvlju i tjelesnim tekuinama do stanica i od njih, tekuinama do stanica i od njih,

regulacija disanja.regulacija disanja.

MEHANIKA DISANJAMEHANIKA DISANJA Disanje se odvija u dvije faze. Disanje se odvija u dvije faze.

1. Udisaj ili inspirij1. Udisaj ili inspirij Za vrijeme inspirija je kontrakcija Za vrijeme inspirija je kontrakcija

inspiracijskih miia, smanjenje inspiracijskih miia, smanjenje pritiska zraka u pluima. Za vrijeme pritiska zraka u pluima. Za vrijeme inspirija pritisak u alveolama je nii od inspirija pritisak u alveolama je nii od atmosferskog i iznosi 3 do -5 cmH2O. atmosferskog i iznosi 3 do -5 cmH2O. Gradijent pritiska uzrokuje strujanje Gradijent pritiska uzrokuje strujanje zraka dinim putevima do alveola.zraka dinim putevima do alveola.

2. Izdisaj ili ekspirij2. Izdisaj ili ekspirij U ovom aktu disanja dilazi do oputanja U ovom aktu disanja dilazi do oputanja

respiratornih miia i poveanja pritiska respiratornih miia i poveanja pritiska zraka u pluima. U ekspiriju tlak u alveolama zraka u pluima. U ekspiriju tlak u alveolama je vii od atmosferskog i iznosi oko 3 je vii od atmosferskog i iznosi oko 3 cmH2O. Gradijent tlaka uzrokuje strujanje cmH2O. Gradijent tlaka uzrokuje strujanje zraka dinim putevima prema vani.zraka dinim putevima prema vani.

Plua neprestano tee kolapsu i odvajanju Plua neprestano tee kolapsu i odvajanju od torakalne stijenke. To je uzrokovano od torakalne stijenke. To je uzrokovano povrinskom napetou tekuine koja oblae povrinskom napetou tekuine koja oblae alveole i napetou elastinih vlakana u alveole i napetou elastinih vlakana u pluima. Ukupna tendencija plua da pluima. Ukupna tendencija plua da kolabiraju moe se mjeriti vrijednou kolabiraju moe se mjeriti vrijednou negativnog pritiska u intrapleuralnom negativnog pritiska u intrapleuralnom prostoru, koji je potreban da sprijei kolaps prostoru, koji je potreban da sprijei kolaps plua. Normalna vrijednost mu je -4 cmH2O.plua. Normalna vrijednost mu je -4 cmH2O.

Glavni inspiracijski miii su: Glavni inspiracijski miii su: 1.dijafragma1.dijafragma 2.vanjski meurebreni miii . 2.vanjski meurebreni miii .

Glavni ekspiracijski miii su: Glavni ekspiracijski miii su: 1.trbuni miii1.trbuni miii 2.unutarnji meurebreni miii .2.unutarnji meurebreni miii .

Dini radDini rad Prilikom disanja energija se troi na:Prilikom disanja energija se troi na: 1.svladavanje elastinog otpora plua, 1.svladavanje elastinog otpora plua, 2.svladavanje viskoznosti, 2.svladavanje viskoznosti, 3.svladavanje otpora u dinim putovima .3.svladavanje otpora u dinim putovima . Normalno na rad disanja otpada 2 - 3% Normalno na rad disanja otpada 2 - 3%

ukupne potronje kisika, a moe biti i vei ukupne potronje kisika, a moe biti i vei od 30% ukupne potronje kisika kod:od 30% ukupne potronje kisika kod:

1.smanjene plune propustljivosti, 1.smanjene plune propustljivosti, 2.poveanog otpora u dinom putovima.2.poveanog otpora u dinom putovima. Smanjen dini rad nalazi se kod:Smanjen dini rad nalazi se kod: 1.plitkog i ubrzanog disanje i1.plitkog i ubrzanog disanje i 2.kod opstruktivnih poremeaja kada 2.kod opstruktivnih poremeaja kada

duboko i sporo disanje smanjuje dini rad.duboko i sporo disanje smanjuje dini rad.

Kod zdravih ljudi volumen zraka u Kod zdravih ljudi volumen zraka u pluima prvenstveno zavisi od njihove pluima prvenstveno zavisi od njihove grae i veliine. Takoer, razliiti poloaji grae i veliine. Takoer, razliiti poloaji mijenjaju volumen zraka. Npr. u leeem mijenjaju volumen zraka. Npr. u leeem stavu oni su uvijek manji jer u tom stavu oni su uvijek manji jer u tom poloaju trbuni organi potiskujui poloaju trbuni organi potiskujui dijafragmu prema gore smanjuju dijafragmu prema gore smanjuju zapreminu grudnog koa. Pored toga u zapreminu grudnog koa. Pored toga u leeem poloaju poveana je koliina leeem poloaju poveana je koliina krvi u pluima to takoer sa svoje strane krvi u pluima to takoer sa svoje strane smanjuje raspoloivi prostor u pluimasmanjuje raspoloivi prostor u pluima

Osnovni oblici disanja su trbuno i Osnovni oblici disanja su trbuno i grudno disanje koje se ostvaruje grudno disanje koje se ostvaruje pomou pripadajue muskulature. pomou pripadajue muskulature. Djeca i stari ljudi diu dominantno Djeca i stari ljudi diu dominantno abdominalnim disanjem zato jer je kod abdominalnim disanjem zato jer je kod djece grudni ko jo nedovoljno djece grudni ko jo nedovoljno razvijen, a kod starih dolazi do razvijen, a kod starih dolazi do sklerotinih degenerativnih promjena sklerotinih degenerativnih promjena koje onemoguavaju dovoljno irenje koje onemoguavaju dovoljno irenje grudnog koa. Sredovjeni ljudi diu grudnog koa. Sredovjeni ljudi diu grudnim tipom disanja.grudnim tipom disanja.

AKTIVNOST MIIA PRI DISANJUAKTIVNOST MIIA PRI DISANJU

Aktivnost miia pri disanju je razliita. Pri dubokom inspiriju Aktivnost miia pri disanju je razliita. Pri dubokom inspiriju najvie je aktivirana dijafragma, dok pri dubokom ekspiriju najvie je aktivirana dijafragma, dok pri dubokom ekspiriju najvie su angaovani trbuni miii.najvie su angaovani trbuni miii.

miiimiii inspirijinspirij ekspirijekspirij

miran dubok miran dubok miran dubokmiran dubok

dijafragmadijafragma + +++ ++trbini miiitrbini miii ++ - ++- ++

Dijafragma je mii koji odvaja grudnu i Dijafragma je mii koji odvaja grudnu i trbunu duplju. Ona se vee za rub trbunu duplju. Ona se vee za rub grudnog koa i uestvuje u disanju. grudnog koa i uestvuje u disanju. Prilikom kontrakcije dijafragme obara Prilikom kontrakcije dijafragme obara svoje kupole i sputa se u potpunosti do svoje kupole i sputa se u potpunosti do trbunih organa. Spustanjem dijafragme trbunih organa. Spustanjem dijafragme za 1cm povea se zapremina grudne za 1cm povea se zapremina grudne upljine za oko 250 ml. Sputanjem upljine za oko 250 ml. Sputanjem dijafragme do trbunih organa poveava dijafragme do trbunih organa poveava se vertikalni dijametar, a poto se se vertikalni dijametar, a poto se dijafragma veze i rubno za grudni ko, dijafragma veze i rubno za grudni ko, odiu se rebra bono i na taj nain se odiu se rebra bono i na taj nain se poveava horizontalni dijametar.poveava horizontalni dijametar.

Tokom disanja, mijenja Tokom disanja, mijenja se poloaj dijafragme, se poloaj dijafragme, jednog od najvanijih jednog od najvanijih miia za disanje. miia za disanje.

U miru, granice U miru, granice dijafragme su 4. dijafragme su 4. i.c.prostor desno i 5. i.c.prostor desno i 5. i.c.prostor lijevo.i.c.prostor lijevo.

Pri dubokom inspiriju Pri dubokom inspiriju dijafragma sputa se za dijafragma sputa se za 1-2 i.c. prostora.1-2 i.c. prostora.

Pri forsiranom disanju i to inspiriju, ukljueni Pri forsiranom disanju i to inspiriju, ukljueni su:su:

KOSTOHUMERALNI MIIIKOSTOHUMERALNI MIII 1. m. pectoralis maior et minor 1. m. pectoralis maior et minor 2. m. serratus anterior2. m. serratus anterior SPINOHUMERALNI MIIISPINOHUMERALNI MIII 1. m. trapasius 1. m. trapasius 2. m. rhomboideus2. m. rhomboideus VRATNI MIIIVRATNI MIII 1.m. sternocleidomastoideus 1.m. sternocleidomastoideus 2.mm. scaleni2.mm. scaleni Pri forsiranom ekspiriju ukljueni su trbuni Pri forsiranom ekspiriju ukljueni su trbuni

miii i leni miiimiii i leni miii 1.m. iliocostalis 1.m. iliocostalis 2.m. latissimus dorsi2.m. latissimus dorsi

OLAKANO DISANJEOLAKANO DISANJE Odreeni poloaji mogu olakati Odreeni poloaji mogu olakati

disanje. Pri inspiriju ti poloaji su:disanje. Pri inspiriju ti poloaji su: 1.podii ramena 1.podii ramena 2.ekstendirati kimeni stub 2.ekstendirati kimeni stub 3.zabaciti ramena 3.zabaciti ramena 4.podii ruke4.podii ruke Pri ekspiriju potrebno je ramena Pri ekspiriju potrebno je ramena

postaviti u protrakciju, a ruke u postaviti u protrakciju, a ruke u antefleksiju i prema dole.antefleksiju i prema dole.

Dijafragma takoer pri odreenim poloajima Dijafragma takoer pri odreenim poloajima moe ima znaajnu funkciju pri olakavanju moe ima znaajnu funkciju pri olakavanju disanja.disanja.

Leei poloaj na leimaLeei poloaj na leima 1.trbuni organi potisnu dijafragmu gore 1.trbuni organi potisnu dijafragmu gore

2.trbuni miii su zategnuti 2.trbuni miii su zategnuti 3.trbuna stijenka i rebra su podignuti.3.trbuna stijenka i rebra su podignuti. Leei na boku jedna strana grudnog je koa Leei na boku jedna strana grudnog je koa

slobodnija.slobodnija. Stojei i sjedei poloaj omoguava daStojei i sjedei poloaj omoguava da 1. dijafragma se sputa dole 1. dijafragma se sputa dole 2. trbuni miii su oputeni.2. trbuni miii su oputeni.

Za odreivanje funkcije disanja potrebno je Za odreivanje funkcije disanja potrebno je poznavati osnovne parametre vezane za poznavati osnovne parametre vezane za vrijednosti plunog volumena i kapaciteta. vrijednosti plunog volumena i kapaciteta. Spirometrija je metodski postupak za mjerenje Spirometrija je metodski postupak za mjerenje plunih volumena i kapaciteta.plunih volumena i kapaciteta.

Pluni volumeniPluni volumeni TV - respiracijski volumen (tidal volume): TV - respiracijski volumen (tidal volume):

volumen zraka koji se udahne i izdahne volumen zraka koji se udahne i izdahne svakom respiracijom priblino, kod odraslog svakom respiracijom priblino, kod odraslog iznosi 500 ml (7 ml/kg).iznosi 500 ml (7 ml/kg).

IRV - inspiracijski rezervni volumen: volumen IRV - inspiracijski rezervni volumen: volumen zraka koji se moe udahnuti povrh normalnog zraka koji se moe udahnuti povrh normalnog respiracijskog volumena priblino 3000 ml.respiracijskog volumena priblino 3000 ml.

ERV - ekspiracijski rezervni volumen: volumen ERV - ekspiracijski rezervni volumen: volumen koji se moe forsirano izdahnuti nakon koji se moe forsirano izdahnuti nakon normalnog izdaha priblino 1100 ml.normalnog izdaha priblino 1100 ml.

RV - rezidualni volumen: volumen zraka koji RV - rezidualni volumen: volumen zraka koji ostaje u pluima i nakon forsiranog izdaha, ostaje u pluima i nakon forsiranog izdaha, prosjeno 1200 ml, omoguuje da zrak u prosjeno 1200 ml, omoguuje da zrak u alveolama ostane u stalnom kontaktu s krvlju alveolama ostane u stalnom kontaktu s krvlju izmeu udaha da nema rezidualnog volumena, izmeu udaha da nema rezidualnog volumena, koncentracija plinova u krvi bi jako varirala koncentracija plinova u krvi bi jako varirala prilikom svake inspiracije.prilikom svake inspiracije.

Pluni kapacitetiPluni kapaciteti

Pluni kapaciteti predstavljaju Pluni kapaciteti predstavljaju kombinacija dvaju ili vie volumena.kombinacija dvaju ili vie volumena.

VC - vitalni kapacitet je najvea VC - vitalni kapacitet je najvea koliina zraka koja se moe izdahnuti koliina zraka koja se moe izdahnuti poslije maksimalnog udisajaposlije maksimalnog udisaja

IRV + ERV + TV 65 - 75 ml/kgIRV + ERV + TV 65 - 75 ml/kg

FRC - funkcionalni rezidualni FRC - funkcionalni rezidualni kapacitetkapacitet

ERV + RV koliina zraka koja ostaje ERV + RV koliina zraka koja ostaje u pluima nakon normalnog izdisaja, u pluima nakon normalnog izdisaja, normalno oko 2300 ml, o njemu ovisi normalno oko 2300 ml, o njemu ovisi ukupna zaliha kisika u organizmu za ukupna zaliha kisika u organizmu za vrijeme apneje ta zaliha iznosi; FiO2 vrijeme apneje ta zaliha iznosi; FiO2 * FRC = 2300 * 0.21 = 480 ml, kod * FRC = 2300 * 0.21 = 480 ml, kod udisanja istog kisika iznosi 2300 ml udisanja istog kisika iznosi 2300 ml u tom sluaju hipoksemija nastaje u tom sluaju hipoksemija nastaje nakon 4 - 5 min .nakon 4 - 5 min .

TLC - ukupni kapacitet plua, maksimalni TLC - ukupni kapacitet plua, maksimalni volumen do kojeg se plua mogu rairiti oko volumen do kojeg se plua mogu rairiti oko 5800 ml.5800 ml.

Dinamiki pluni volumeni i protoci odraavaju Dinamiki pluni volumeni i protoci odraavaju promjer i cjelovitost dinih putova mjere se promjer i cjelovitost dinih putova mjere se volumeni i kapaciteti u jedinici vremena, FVC - volumeni i kapaciteti u jedinici vremena, FVC - forsirani vitalni kapacitet; VC uz brzi, forsirani, forsirani vitalni kapacitet; VC uz brzi, forsirani, puni izdisaj, FEV1 - forsirani izdahnuti volumen u puni izdisaj, FEV1 - forsirani izdahnuti volumen u prvoj sekundi normalno iznosi vie od 75% FVC-prvoj sekundi normalno iznosi vie od 75% FVC-a, omjer FEV1/FVC govori o stupnju opstrukcije u a, omjer FEV1/FVC govori o stupnju opstrukcije u dinim putovima nije dovoljno osjetljiv za dinim putovima nije dovoljno osjetljiv za utvrivanje ranih opstruktivnih promjena na utvrivanje ranih opstruktivnih promjena na malim dinim putovimamalim dinim putovima

PEF - vrni ekspiracijski protok, maksimalni PEF - vrni ekspiracijski protok, maksimalni volumen zraka izdahnut u jedinici vremena, volumen zraka izdahnut u jedinici vremena, normalno je vei od 200 L/min, pokazatelj je normalno je vei od 200 L/min, pokazatelj je uinka bronhodilatatorne terapije u astmi uinka bronhodilatatorne terapije u astmi krivulja protok volumen, ispisuje se krivulja protok volumen, ispisuje se usporednim mjerenjem volumena i protoka usporednim mjerenjem volumena i protoka tijekom maksimalnog udisaja i forsiranog tijekom maksimalnog udisaja i forsiranog izdisaja, odraava stanje plunih volumena i izdisaja, odraava stanje plunih volumena i dinih putova tijekom itavog resp. ciklusa CV dinih putova tijekom itavog resp. ciklusa CV - volumen zatvaranja, volumen pri kojem - volumen zatvaranja, volumen pri kojem zbog porasta pleuralnog tlaka i poveanja zbog porasta pleuralnog tlaka i poveanja tlaenja plunog tkiva u donjim dijelovima tlaenja plunog tkiva u donjim dijelovima plua dolazi do zatvaranja malih dinih plua dolazi do zatvaranja malih dinih putova, izraava se kao postotak VC-a. CC - putova, izraava se kao postotak VC-a. CC - kapacitet zatvaranja malih dinih putova CV kapacitet zatvaranja malih dinih putova CV + RV, odnos FRC i CC odreuje stanje svake + RV, odnos FRC i CC odreuje stanje svake plune jedinice normalno se CC nalazi ispod plune jedinice normalno se CC nalazi ispod FRC s godinama se CC poveava, iznad 65. FRC s godinama se CC poveava, iznad 65. godine je jednak ili vei od FRCgodine je jednak ili vei od FRC

Minutni volumen disanjaMinutni volumen disanja koliina novog zraka koja u svakoj minuti dospije u koliina novog zraka koja u svakoj minuti dospije u

dine putove priblino 70 ml/kgdine putove priblino 70 ml/kg TV (respiratorni volumen) x frekvencija disanjaTV (respiratorni volumen) x frekvencija disanja Alveolarna ventilacija je dio minutnog volumena koji Alveolarna ventilacija je dio minutnog volumena koji

sudjeluje u izmjeni plinova, jednaka je minutnom sudjeluje u izmjeni plinova, jednaka je minutnom volumenu minus mrtvi prostor, anatomski mrtvi volumenu minus mrtvi prostor, anatomski mrtvi prostor (iznosi oko 2 ml/kg, ine ga gornji dini prostor (iznosi oko 2 ml/kg, ine ga gornji dini putovi i bronhioli do 17 generacije), alveole koje putovi i bronhioli do 17 generacije), alveole koje nisu perfundirane ine alveolarni mrtvi prostor, nisu perfundirane ine alveolarni mrtvi prostor, fizioloki mrtvi prostor je zbroj jednog i drugog. fizioloki mrtvi prostor je zbroj jednog i drugog. Moe se izraunati modificiranom Bohrovom Moe se izraunati modificiranom Bohrovom jednadbomjednadbom

VD = TV*(PaCO2-PECO2)/PaCO2VD = TV*(PaCO2-PECO2)/PaCO2 Kod normalne plune funkcije oko 2/3 svakog udaha Kod normalne plune funkcije oko 2/3 svakog udaha

sudjeluje u izmjeni plinova, mrtvi prostor normalno sudjeluje u izmjeni plinova, mrtvi prostor normalno ini treinu respiracijskog volumenaini treinu respiracijskog volumena

Kontrola disanjaKontrola disanja Respiracijski ili dini centar prima nervne i Respiracijski ili dini centar prima nervne i

humoralne informacije i na osnovi njih regulira humoralne informacije i na osnovi njih regulira disanje. Humoralni kemoreceptoridisanje. Humoralni kemoreceptori

1.Centralni kemoreceptori su smjeteni u 1.Centralni kemoreceptori su smjeteni u modini. Reaguju na PCO2 i koncentraciju H+ modini. Reaguju na PCO2 i koncentraciju H+ u cerebro-spinalnoj tekuiniu cerebro-spinalnoj tekuini

2.Periferni kemoreceptori su aortalna i 2.Periferni kemoreceptori su aortalna i karotidna tjeleca. Reaguju na PO2, PCO2, H+, karotidna tjeleca. Reaguju na PO2, PCO2, H+, i K+ u krvi. Neuralni input potie iz motorike i K+ u krvi. Neuralni input potie iz motorike kore ili skeletnih miia. kore ili skeletnih miia.

Pripadajui miiiPripadajui miii susu

M. PECTORALIS MAIOR- pars clavicularis, pars M. PECTORALIS MAIOR- pars clavicularis, pars sternocostalis, pars abdominalissternocostalis, pars abdominalis

Veliki prsni mii je mii lepezastog oblika Veliki prsni mii je mii lepezastog oblika koji ini vei dio gornjeg prednjeg dijela trupa. koji ini vei dio gornjeg prednjeg dijela trupa. Miine niti polaze sa prsne polovice kljune Miine niti polaze sa prsne polovice kljune kosti, prednje strane prsne kosti i sa hvatita kosti, prednje strane prsne kosti i sa hvatita hrskavica svih pravih rebara, sve do estog ili hrskavica svih pravih rebara, sve do estog ili sedmog rebra. Od polazita niti se spajaju u sedmog rebra. Od polazita niti se spajaju u tetivu koja se hvata za veliki tuberkul tetivu koja se hvata za veliki tuberkul nadlaktine kosti.nadlaktine kosti.

Centralno hvatite -medijalni dio klavikule, Centralno hvatite -medijalni dio klavikule, sternum i rebarne hrskavice od VII-XII rebra, sternum i rebarne hrskavice od VII-XII rebra, ovojnica m. recti abdominisovojnica m. recti abdominis

Periferno hvatite - crista tuberculi maioris na Periferno hvatite - crista tuberculi maioris na humerusu Inervacija - nn. thoracales humerusu Inervacija - nn. thoracales anterioresanteriores

Funkcija -adduktor nadlaktice, rotator Funkcija -adduktor nadlaktice, rotator prema unutra antefleksor nadlaktice, prema unutra antefleksor nadlaktice, kada nadlaktica miruje podie rebra, kada nadlaktica miruje podie rebra, palpira se u aksili, sputanje roletni palpira se u aksili, sputanje roletni -pokret naspram otpor (donje niti + -pokret naspram otpor (donje niti + posteriorne niti deltoideusa), posteriorne niti deltoideusa),

cio mii - prenosi ruku na suptornu cio mii - prenosi ruku na suptornu stranu, isprua ruku pri bacanju lopte, stranu, isprua ruku pri bacanju lopte, pri dubokom disanju, pri fiksiranom pri dubokom disanju, pri fiksiranom humerusu gura sternum gore i naprijed i humerusu gura sternum gore i naprijed i poveava obim toraksa, pri disanju poveava obim toraksa, pri disanju pomae i seratus anterior pomae i seratus anterior

PECTORALIS MINORPECTORALIS MINOR Mali prsni mii je mii koji se nalazi Mali prsni mii je mii koji se nalazi

na prednjoj strani trupa. Mali prsni na prednjoj strani trupa. Mali prsni mii pomae pri disanju. Polazi sa 3. - mii pomae pri disanju. Polazi sa 3. - 5. rebra (prednje povrine), ide prema 5. rebra (prednje povrine), ide prema gore i hvata se na lopaticu (vrh gore i hvata se na lopaticu (vrh korakoidnog nastavka).korakoidnog nastavka).

Centralno hvatite - rebra od 5-3Centralno hvatite - rebra od 5-3 Periferno hvatite -proc. coracoideus Periferno hvatite -proc. coracoideus

scapulaescapulae Inervacija -nn. thoracales anterioresInervacija -nn. thoracales anteriores Funkcija -povlaci rame naprijed i dole i Funkcija -povlaci rame naprijed i dole i

pomoni je inspirator pomoni je inspirator

M. LATISSIMUS DORSIM. LATISSIMUS DORSI Najiri leni mii je veliki, pljosnati mii Najiri leni mii je veliki, pljosnati mii

lea. Mii polazi s iljastih nastavaka lea. Mii polazi s iljastih nastavaka posljednjih est prsnih i svih lumbalnih posljednjih est prsnih i svih lumbalnih kraljeaka (putem lene fascije), sa krine kraljeaka (putem lene fascije), sa krine kosti (crista sacralis) i bone kosti (stranja kosti (crista sacralis) i bone kosti (stranja treina cristae iliacae o. ilium). Mii se treina cristae iliacae o. ilium). Mii se hvata na nadlaktinu kost.hvata na nadlaktinu kost.

Centralno hvatite -proc. spinosus zadnjih Centralno hvatite -proc. spinosus zadnjih torakalnih kraljeaka, svi lumbalni, crista torakalnih kraljeaka, svi lumbalni, crista sacralis sacralis mediana, mediana, crista iliaca, fascia crista iliaca, fascia toracolumbalis i angulus inferior scapulae toracolumbalis i angulus inferior scapulae Periferno hvatite - crista tiberculi minoris Periferno hvatite - crista tiberculi minoris humeri.humeri.

Inervacija -n. thoracodorsalisInervacija -n. thoracodorsalis Funkcija -adduktor nadlaktice, unutrasnji Funkcija -adduktor nadlaktice, unutrasnji

rotator, retrofleksor nadlakticerotator, retrofleksor nadlaktice

M. RHOMBOIDEUS MAIOR ET MINORM. RHOMBOIDEUS MAIOR ET MINOR Centralno hvatite -proc. transversus Centralno hvatite -proc. transversus

C6C7, Th1-Th4 C6C7, Th1-Th4 Periferno hvatite -margo medialis Periferno hvatite -margo medialis

scapulae scapulae Inervacija -n. dorsalis scapulaeInervacija -n. dorsalis scapulae Funkcija - adduktor scapulae, Funkcija - adduktor scapulae,

priljubljuje scapulu uz grudni ko, priljubljuje scapulu uz grudni ko, vue skapulu gore i medijalno i on je vue skapulu gore i medijalno i on je antagonist m. serratus anterior.antagonist m. serratus anterior.

M. SUBCLAVIUSM. SUBCLAVIUS Potkljuni mii (musculus subclavius) je Potkljuni mii (musculus subclavius) je

kratki mii koji se nalazi izmeu kljune kratki mii koji se nalazi izmeu kljune kosti i prvog rebra. Mii pomae pri kosti i prvog rebra. Mii pomae pri disanju, a inervira ga nervus subclavius. disanju, a inervira ga nervus subclavius. Mii polazi sa prvog rebra i njegove Mii polazi sa prvog rebra i njegove hrskavice (gornje strane), ide prema gore i hrskavice (gornje strane), ide prema gore i lateralno i hvata se za kljunu kost (donju lateralno i hvata se za kljunu kost (donju stranu).stranu).

Centralno hvatite - cartilago costae I. Centralno hvatite - cartilago costae I. (gornja strana)(gornja strana)

Periferno hvatite - Periferno hvatite - clavicula clavicula (donja strana (donja strana leteralne treine) leteralne treine)

Inervacija - nervus subclaviusInervacija - nervus subclavius Funkcija - podie prvo rebro, sputa Funkcija - podie prvo rebro, sputa

lateralni dio klavikule i istovremeno i ramelateralni dio klavikule i istovremeno i rame

M. SERRATUS M. SERRATUS ANTERIOR ANTERIOR Centralno hvatite -rebra od 9. -1.Centralno hvatite -rebra od 9. -1. Periferno hvatite - angulus Periferno hvatite - angulus superior superior

scapulae, margo scapulae, margo medialis medialis scapulae scapulae i i angulus angulus inferior inferior scapulae scapulae

Inervacija -n. thoracicus longusInervacija -n. thoracicus longus Funkcija -povlai skapulu prema Funkcija -povlai skapulu prema

naprijed lateralnio i gore, rotira naprijed lateralnio i gore, rotira skapulu i pomoni je inspiratorskapulu i pomoni je inspirator

MM. MM. INTERCOSTALESINTERCOSTALES Centralno hvatite - rebra Centralno hvatite - rebra Periferno hvatite - rebraPeriferno hvatite - rebra Inervacija - nn.intercostales Inervacija - nn.intercostales FunkcijaFunkcija 1. 1. EXTERNIEXTERNI: : inspiratori, pruaju se inspiratori, pruaju se

koso dole i naprijed, podiu rebrakoso dole i naprijed, podiu rebra 2. INTERNI: ekspiratori, pruaju se 2. INTERNI: ekspiratori, pruaju se

koso gore i nazad, obaraju rebra koso gore i nazad, obaraju rebra

DIJAFRAGMA - pars sternalis, pars DIJAFRAGMA - pars sternalis, pars costalis, pars lumbaliscostalis, pars lumbalis

Centralno hvatite Centralno hvatite procproc.. xyphoideus, xyphoideus, hrskavice 12.-6. rebra i lumbalni hrskavice 12.-6. rebra i lumbalni kraljeci 3.- 5. kraljeci 3.- 5.

Periferno hvatite - centrum Periferno hvatite - centrum tendineumtendineum

Inervacija - n. phrenicus Inervacija - n. phrenicus Funkcija - inspiratorFunkcija - inspirator

Principi pokreta u ramenomPrincipi pokreta u ramenompojasupojasu

Rameni pojas Rameni pojas ini kotano - miini sistem ini kotano - miini sistem izmeu grudnog koa i gornjih ekstremiteta. izmeu grudnog koa i gornjih ekstremiteta. Pomou ramenoga pojasa omoguava se velika Pomou ramenoga pojasa omoguava se velika pokretljivost gornjih ekstremiteta.pokretljivost gornjih ekstremiteta.

Kotani elementi Kotani elementi su: clavicula, su: clavicula, scapula, scapula, sternum, dok sternoklavikularni i sternum, dok sternoklavikularni i akromioklavicularni zglobovi povezuju te akromioklavicularni zglobovi povezuju te kotane elemente.kotane elemente.

Kljuna kost Kljuna kost (clavicula)(clavicula)

Kljuna kost slui kao pokretna, vrsta Kljuna kost slui kao pokretna, vrsta potporna struktura s koje "vise" potporna struktura s koje "vise" skapula i slobodna ruka, odmiui ih od skapula i slobodna ruka, odmiui ih od trupa tako da ruka ima maksimalnu trupa tako da ruka ima maksimalnu slobodu pokreta. Klavikula je pokretna i slobodu pokreta. Klavikula je pokretna i doputa skapuli da se kree na doputa skapuli da se kree na torakalnom zidu u skapulotorakalnom torakalnom zidu u skapulotorakalnom zglobu, poveavajui obim pokreta zglobu, poveavajui obim pokreta ruke. Fiksiranje klavikule, osobito ruke. Fiksiranje klavikule, osobito nakon njenog podizanja, omoguuje nakon njenog podizanja, omoguuje podizanje rebara pri dubokoj inspiraciji.podizanje rebara pri dubokoj inspiraciji.

Klavikula tvori jednu od kotanih Klavikula tvori jednu od kotanih granica cervikoaksilarnog kanala granica cervikoaksilarnog kanala (prolaza izmeu vrata i ruke), dajui (prolaza izmeu vrata i ruke), dajui zatitu neurovaskularnom snopu koji zatitu neurovaskularnom snopu koji opskrbljuje ruku. Prenosi traumatske opskrbljuje ruku. Prenosi traumatske udare s ruke na aksijalni skelet.udare s ruke na aksijalni skelet.

Klavikula je postavljena hrizontalno i Klavikula je postavljena hrizontalno i svojim lateralnim krajem je zabaena 30 svojim lateralnim krajem je zabaena 30 stepeni unazad u odnosu na frontalnu stepeni unazad u odnosu na frontalnu ravan.ravan.

Labave veze i specifina mehanika Labave veze i specifina mehanika konstrukcija omoguavaju veliku konstrukcija omoguavaju veliku pokretljivost klavikule jer; svi pokreti su pokretljivost klavikule jer; svi pokreti su u sternoklavikularnom zglobu gdje se u sternoklavikularnom zglobu gdje se nalazi oslonac i taka obrta, veza sa nalazi oslonac i taka obrta, veza sa skapulom je slaba jer skapula klizi po skapulom je slaba jer skapula klizi po grudnom kou, zglobne plohe art. grudnom kou, zglobne plohe art. acromioclavicularis su skoro acromioclavicularis su skoro horizontalne.horizontalne.

Klavikula vri pokrete u sve tri ravni:Klavikula vri pokrete u sve tri ravni:

1. sagitalna - gdje se vre pokreti 1. sagitalna - gdje se vre pokreti naprijed (antepulsio) i nazad naprijed (antepulsio) i nazad (retropulsio) (retropulsio)

2. frontalna - gdje se vre pokreti 2. frontalna - gdje se vre pokreti

gore (elevatio) i dole (depresio)gore (elevatio) i dole (depresio) 3. horizontalna - gdje se vre pokreti 3. horizontalna - gdje se vre pokreti

uvrtanja oko uzdune osovine uvrtanja oko uzdune osovine klavikule pri emu lateralni kraj klavikule pri emu lateralni kraj opisuje elipsu baze 12 cm.opisuje elipsu baze 12 cm.

LOPATICA (scapula)LOPATICA (scapula) Skapula nema vrstih veza sa grudnim koem Skapula nema vrstih veza sa grudnim koem

i kimenim stubom. Vezana je samo miiima i kimenim stubom. Vezana je samo miiima uz grudni ko. U fiziolokim uslovima uz grudni ko. U fiziolokim uslovima priljubljena je uz grudni ko, tako da je njena priljubljena je uz grudni ko, tako da je njena unutranja ivica udaljena od procesus unutranja ivica udaljena od procesus spinozusa za oko 5 cm. Gornja ivica je u visini spinozusa za oko 5 cm. Gornja ivica je u visini 2. rebra, a donja u visini 7. rebra.2. rebra, a donja u visini 7. rebra.

Pokreti skapule su specifini i odvijaju se kao Pokreti skapule su specifini i odvijaju se kao klizanje jer: klizanje jer:

1. nema vrstih veza sa grudnim koem i 1. nema vrstih veza sa grudnim koem i kimenim stubom,kimenim stubom,

2. iroko je vezana uz humerus to omoguuje 2. iroko je vezana uz humerus to omoguuje veliku pokretljivost ramenog zgloba,veliku pokretljivost ramenog zgloba,

3. sagitalna osovina skapule prolazi blie 3. sagitalna osovina skapule prolazi blie angulus lateralis-u pa zato najvei luk opisuje angulus lateralis-u pa zato najvei luk opisuje angulus inferior.angulus inferior.

Zglobovi Zglobovi odgovorni za pokrete u ramenom odgovorni za pokrete u ramenom pojasu su:pojasu su:

1.1.art. sternoclavicularisart. sternoclavicularis Sternoklavikularni zglob je zglob gdje se Sternoklavikularni zglob je zglob gdje se

uzglobljavaju sterum,klavikula i hrskavica prvog uzglobljavaju sterum,klavikula i hrskavica prvog rebra. Ojaan je ligamentarnim vezamarebra. Ojaan je ligamentarnim vezama

lig. sternoclaviculare anterius et posterius lig. sternoclaviculare anterius et posterius lig. costoclavicularae (dole) lig. costoclavicularae (dole) lig. interclavicularae (gore)lig. interclavicularae (gore)

2.2. art. acromioclavicularisart. acromioclavicularis Art. acromioclavicularis je zglob gdje se Art. acromioclavicularis je zglob gdje se

zglobljavaju klavikula i skapula. Zglob je zglobljavaju klavikula i skapula. Zglob je ojaan vezama syndensmosis ojaan vezama syndensmosis coracoclavicularis i lig. coracoclavicularae coracoclavicularis i lig. coracoclavicularae (osigurava veliini ugla od 700).(osigurava veliini ugla od 700).

Pomou ramenoga pojasa omoguava se Pomou ramenoga pojasa omoguava se velika pokretljivost gornjih ekstremiteta velika pokretljivost gornjih ekstremiteta Pokreti koji se vre u ramenom pojasu su:Pokreti koji se vre u ramenom pojasu su:

podizanje - elevatio podizanje - elevatio sputanje - depresio sputanje - depresio primicanje - antepulsio primicanje - antepulsio odmicanje - retropulsioodmicanje - retropulsio

SKAPULARNA ELEVACIJA 0st-SKAPULARNA ELEVACIJA 0st-15st15st

Primarni Primarni elevatorielevatori m. trapezius, n. accessorius XIm. trapezius, n. accessorius XIm. levator scapulae, n. dorsalis scapulae m. levator scapulae, n. dorsalis scapulae

Sekundarni Sekundarni elevatorielevatori

m. rhomboideus major, n. dors.m. rhomboideus major, n. dors. scapulae scapulae m. rhomboideus minor, n. dors. scapulae m. rhomboideus minor, n. dors. scapulae

SKAPULARNA DEPRESIJASKAPULARNA DEPRESIJA

1.m trapezius (pars ascendens) 1.m trapezius (pars ascendens) 2. m serratus anterior2. m serratus anterior

SKAPULARNA RETRAKCIJA SKAPULARNA RETRAKCIJA (ekstenzija, addukcija) 0(ekstenzija, addukcija) 0stst-15-15stst

Primarni Primarni retraktoriretraktori m. rhomboideus major, n. dors. scapulae m. rhomboideus major, n. dors. scapulae m. rhomboideus minor, n. dors. scapulae m. rhomboideus minor, n. dors. scapulae

Sekundarni Sekundarni retraktorretraktor m. trapezius, n. accessorius XI m. trapezius, n. accessorius XI

SKAPULARNA PROTRAKCIJA SKAPULARNA PROTRAKCIJA (fleksija, (fleksija, abduktori)abduktori)

Primarni Primarni protraktorprotraktor m. serratus anterior, n. thoracicus m. serratus anterior, n. thoracicus longuslongusmm.. pectoralis minor pectoralis minor

M. LEVATOR SCAPULAEM. LEVATOR SCAPULAE Mii podiza lopatice je mii koji se nalazi na Mii podiza lopatice je mii koji se nalazi na

stranjoj strani vrata i lea. Polazi sa poprenih stranjoj strani vrata i lea. Polazi sa poprenih nastavaka vratnih kraljeaka, ide koso prema nastavaka vratnih kraljeaka, ide koso prema dolje i hvata se za medijalni rub lopatice.dolje i hvata se za medijalni rub lopatice.

Centralno hvatite -tuberculi posteriores C1-C4Centralno hvatite -tuberculi posteriores C1-C4 Periferno hvatite -angulus superior scapulaePeriferno hvatite -angulus superior scapulae Inervacija -n. dorsales scapulaeInervacija -n. dorsales scapulae Funkcija -podie skapulu gore i medijalno, ako je Funkcija -podie skapulu gore i medijalno, ako je

skapula fiksirana onda je ekstenzor vratne skapula fiksirana onda je ekstenzor vratne kime, laterofleksor na svoju stranu i prema kime, laterofleksor na svoju stranu i prema natragnatrag

M. M. TRAPEZIUS TRAPEZIUS - - pars pars descendes, descendes, pars pars transversa, pars ascendenstransversa, pars ascendens

Trapezni mii je mii lea koji je smjeten Trapezni mii je mii lea koji je smjeten najpovrnije. Ima oblik trapeza. Polazi najpovrnije. Ima oblik trapeza. Polazi iroko, sa zatiljne kosti, sa ligamentum iroko, sa zatiljne kosti, sa ligamentum nuchae, nuchae, sa iljastih nastavka kraljeaka (7. sa iljastih nastavka kraljeaka (7. vratni i svi prsni). Miine niti se skupljaju i vratni i svi prsni). Miine niti se skupljaju i hvataju se za kljunu kost (lateralna treina hvataju se za kljunu kost (lateralna treina stranjeg ruba), lopaticu i rameni vrh stranjeg ruba), lopaticu i rameni vrh (acromion) (acromion) na lopatici. Ovisno o smjeru, na lopatici. Ovisno o smjeru, razlikujemo na ovom miiu:razlikujemo na ovom miiu:

silazne niti - hvataju se za kljunu kost,silazne niti - hvataju se za kljunu kost, poprene niti - hvataju se za akromion i na poprene niti - hvataju se za akromion i na

greben lopatice,greben lopatice, uzlazne niti - hvataju se za lopaticuuzlazne niti - hvataju se za lopaticu

Centralno hvatite -linea Centralno hvatite -linea nuchae nuchae superior,lig. superior,lig. nuchae, nuchae, protuberantia occipitalis externa, protuberantia occipitalis externa, proc. spinosusi thoracalne kicme, lig. proc. spinosusi thoracalne kicme, lig. supraspinalesupraspinale

Periferno hvatite Periferno hvatite -spina scapulae, -spina scapulae, lateralni lateralni dio clavicule i dio clavicule i acromion acromion

Inervacija -plexus cervicalis i n. accesoriusInervacija -plexus cervicalis i n. accesorius Funkcija Funkcija -pars -pars descendens-podie rame i descendens-podie rame i

skapulu, skapulu, pars transversa pars transversa - - adduktor adduktor skapule, skapule, pars ascendens-pars ascendens-vue vue skapulu skapulu prema dolje, a prema dolje, a ako je rame fiksirano ekstenzor je glave i ako je rame fiksirano ekstenzor je glave i laterofleksorlaterofleksor

M. ROMBOIDEUS MAIOR M. ROMBOIDEUS MAIOR ET MINOR ET MINOR Mii Mii se nalazi ispod trapezijusa. se nalazi ispod trapezijusa. Centralno hvatite - proc. spinosusi Centralno hvatite - proc. spinosusi

C6-Th4 C6-Th4 Periferno hvatite -margo medialis Periferno hvatite -margo medialis

scapulae scapulae Inervacija - n. Inervacija - n. dorsales dorsales scapulaescapulae Funkcija -adduktor scapulae,Funkcija -adduktor scapulae,

priljubljuje scapulu uz grudni kopriljubljuje scapulu uz grudni ko i on i on je antagonist m. serratus anterior.je antagonist m. serratus anterior.

Principi pokreta u ramenomePrincipi pokreta u ramenomezglobuzglobu

Rameni zglob (art. humeroscapul