1

I. POGLAVLJE

I. uvod

1. SUZBIJANJE KRIMINALITETA I KAZNENO PROCESNO PRAVO

Socijalni uzroci kriminaliteta i uzroci kriminaliteta biopsihikog karaktera postoje i nije ih mogue odjednom ukloniti. Zato je potreban snaan otpor drutva usmjeren na organizirano suzbijanje i likvidaciju kriminalnih pojava. Na suzbijanju kriminaliteta

od prvenstvene je vanosti pronalaziti i primjenjivati takva sredstava i metode koje su izraz suvremenog, humanog pogleda na ovjeka i drutvo. Ta se sredstva prvenstveno nalaze u sklopu PREVENTIVNE DJELATNOSTI svojih drutvenih snaga, a onda i u sklopu zatite drutva od kriminalnih djela PRIMJENOM KAZNE i dr. mjera prema uiniteljima takvih djela. Na suzbijanju kriminaliteta praktina sredstva su kazneno pravo, kazneno procesno pravo i pravo izvrenja kaznenih sankcija.

2. POJAM KAZNENOG PRAVA U IREM SMISLU

Sustav pravnih propisa koji obuhvaa sva pravna pravila to ih je neka drava postavila u vezi s primjenom kaznenih sankcija nazivamo kaznenim pravom u irem smislu. Taj sustav kaznenog prava sadri u sebi 3 posebna sustava:

- materijalno kazneno pravo (kazneno pravo u uem smislu) - procesno kazneno pravo

- pravo izvrenja kaznenih sankcija

3. POJAM MATERIJALNOG KAZNENOG PRAVA

Materijalno kazneno pravo (kazneno pravo) je sustav pravnih propisa koji odreuju pojmove kaznenih djela, kazni i drugih pravnih mjera koje se primjenjuju na

uinitelja kaznenih djela, kao i ope i posebne uvjete pod kojima se kaznene sankcije primjenjuju na uinitelje kaznenih djela. Taj se sustav naziva materijalnim kaznenim pravom zato to su normama koje sadri taj sustav rijeena pitanja koja sainjavaju bit (materiju) problema koji se pojavljuje u vezi s kaznenopravnom zatitom odreenih drutvenih odnosa.

4. POJAM KAZNENOG POSTUPKA (PROCESA) I KAZNENOPROCESNOG PRAVA

Kad je u stvarnosti izvreno neko kazneno djelo, drava treba prema uinitelju konkretnog kaznenog djela primijeniti kaznenu sankciju. No, da bi drava mogla primijeniti prema nekoj osobi sankciju zato to je izvrila kazneno djelo, treba preko svojih organa prvo utvrditi:

- je li zaista uinjeno kazneno djelo - ako je kazneno djelo uinjeno, tko ga je uinio - ima li se na osobu koja je uinila kazneno djelo primijeniti kaznena sankcija,

kao i mjeru i vrstu te sankcije

Drava, dakle, mora u svakom konkretnom sluaju kad je uinjeno kazneno djelo koje se indicira kao kazneno djelo, putem svojih organa izvriti itav niz radnji kojima e se utvrditi injenice odlune za konkretnu primjenu normi materijalnog kaznenog prava.

Te procesne radnje regulirane su kaznenim procesnim pravom, koje se u naem pravnom sustavu uglavnom nalazi u Zakonu o kaznenom postupku.

2

Iz aspekta kaznenoprocesnih radnji, KAZNENI POSTUPAK je sustav pravno

normiranih radnji odreenih dravnih tijela i nekih osoba, koje se izvode u konkretnom sluaju vjerojatnosti da je uinjeno kazneno djelo, sa svrhom da se utvrdi je li djelo uinjeno, pa ako jest da se prema uinitelju primijene kaznene sankcije po propisima materijalnog kaznenog prava.

Izvodei procesne radnje odreeni dravni organi stupaju u meusobne odnose i odnose s razliitim osobama (svjedocima, vjetacima i sl.). Ti odnosi koji nastaju, razvijaju se i prestaju zbog djelatnosti dravnih tijela jesu drutveni odnosi. Zovemo ih KAZNENOPROCESNIM ODNOSIMA zato to do tih drutvenih odnosa dolazi u kaznenom postupku.

Iz aspekta kaznenoprocesnih odnosa, KAZNENI POSTUPAK je sustav pravno

normiranih drutvenih odnosa (kaznenoprocesnih odnosa) izmeu odreenih dravnih tijela i pojedinih pripadnika drutva, odnosa koji nastaju, razvijaju se i prestaju zbog pravno normirane djelatnosti tih organa i drugih osoba radi utvrenja postojanja kaznenih djela i primjene kaznene sankcije.

Kaznenoprocesne radnje i kaznenoprocesni odnosi detaljno su pravno normirani -

utvreni itavim sustavom propisa. Taj sustav pravnih propisa koji ureuje (normira) oblike radnji u kaznenom postupku odnosno oblik kaznenoprocesnih odnosa u kojima

se te radnje odvijaju, naziva se KAZNENO PROCESNO PRAVO.

5. PRAVO IZVRENJA KAZNENIH SANKCIJA

Konani cilj kaznenog postupka je samo donoenje definitivne odluke ovlatenog dravnog tijela (suda) da se na uinitelja ima primijeniti kaznena sankcija primjenom materijalnog kaznenog prava ili se utvruje da nema osnove za primjenu kaznene sankcije.

U pozitivnom sluaju, nakon takve definitivne odluke, odreena dravna tijela izreenu kaznenu sankciju moraju stvarno izvriti. itava ta djelatnost izvrenja kaznenih sankcija normirana je posebnim sustavom normi PRAVOM IZVRENJA KAZNENIH SANKCIJA. Ono osigurava da se izvrenjem kaznene sankcije postigne svrha zbog koje su te sankcije i predviene. Norme se nalaze u Zakonu o izvrenju kaznenih sankcija, te u KZ i ZKP.

6. ODNOS MATERIJALNOG KAZNENOG PRAVA PREMA KAZNENOM PROCESNOM

PRAVU

Odnos se ogleda u zajednikim elementima te u elementima po kojima se razlikuju. Zajednika osobina sastoji se u tome da oba sustava sadre pravne norme koje je drava izdala u vezi s primjenom kaznenih sankcija na uinitelje kaznenih djela. Razlike su u razliitim objektima normiranja. Materijalno kazneno pravo odreuje pojedina kaznena djela, sankcije i naelne uvjete pod kojima se prema uiniteljima kaznenih djela mogu primjenjivati kaznene sankcije.

Kazneno procesno pravo normira formu (oblik) radnji koje poduzimaju dravna tijela u sluaju vjerojatnosti da je uinjeno kazneno djelo sa svrhom da se na konkretni sluaj primijene norme materijalnog kaznenog prava. Kazneno procesno pravo ureuje postupak primjene propisa materijalnog kaznenog prava na konkretne sluajeve. Kazneno procesno pravo ureuje kaznenoprocesne odnose, dok materijalno kazneno pravo ureuje materijalnokaznene odnose (odnosi izmeu drave i uinitelja).

3

Kazneno procesno pravo je organski povezano s materijalnim, jer se u kaznenom

postupku konkretno ostvaruju norme materijalnog kaznenog prava. Bez procesnog

kaznenog prava i kaznenog postupka, materijalno kazneno pravo bi bilo samo za

sebe beivotno i neprimjenjivo u praksi. Isto tako, kazneno procesno pravi i kazneni postupak bi bez materijalnog bili bespredmetni, jer ne bi bilo svrhe zbog koje se

sprovodi kazneni postupak.

7. IDEJNA OBILJEJA KAZNENOG POSTUPKA

Kazneni postupak svake drave mora imati ideoloki predznak, to proizlazi iz toga da taj postupak slui provedbi materijalnog kaznenog prava odnosne drave. To pravo izraava volju drave da primjenom kaznenih sankcija titi odreene drutvene odnose na kojima se zasniva njezin poredak.

II. osnovni povijesni tipovi kaznenog postupka

3 osnovna tipa: - akuzatorski

- inkvizitorni

- mjeoviti

1. AKUZATORSKI (OPTUNI) KAZNENI POSTUPAK

lat. accusare = optuiti, accusator = tuitelj Postupak koji se odvija u obliku spora dvije ravnopravne stranke pred sudom koji

rjeava spor je akuzatorski kazneni postupak. U ovom postupku odvojene su 3 osnovne funkcije:

- funkcija gonjenja

- funkcija obrane

- funkcija presuenja Svaku od funkcija ostvaruje poseban subjekt. Funkciju gonjenja ostvaruje NADLENI TUITELJ, funkciju obrane OPTUENI, i funkciju presuenja SUD.

Spor pokree tuitelj svojom tubom sudu kojom tui odreenu osobu zbog konkretnog kaznenog djela i trai da se optuenog kazni. Bez tube nadlenog tuitelja postupak akuzatorskog tipa ne moe zapoeti NEMO IUDEX SINE ACTORE. Katkad se nadlenim tuiteljem smatra osoba koja je kaznenim djelom povrijeena tzv. sustav privatne tube. Primjerice, za DELICTA PRIVATA u rimskom kaznenom postupku nekad kao tuitelj moe nastupiti svaki graanin (tzv. sustav popularne tube), a katkad kao tuitelj moe nastupiti posebno dravno tijelo. Tuitelj je duan dokazati osnovanost svoje tube, tj. da je optueni izvrio kazneno djelo za koje je tuen i da postoje svi uvjeti za njegovo kanjavanje. Teret dokaza (ONUS PROBANDI) je dakle na tuitelju. Ako ne dokae osnovanost tube, sud optuenog oslobaa od optube. Optueni kao ravnopravna stranka ima jedino dunost upustiti se u proces koji je tuitelj protiv njega pokrenuo. Nije duan dokazivati svoju nevinost, ali on ima pravo to dokazivati i u tu svrhu moe pobijati osnovanost optube, iznositi injenice, predlagati dokaze i td.

Funkcija suda je presuenje spora, tj. odluivanje treba li tubi udovoljiti i optuenog proglasiti krivim i kazniti, ili ga osloboditi optube.

4

Za akuzatorski sustav karakteristino je: a) OBJEKTIVNI POLOAJ SUDA postignut osnovnim naelom da sud ne moe

po vlastitoj inicijativi (ex officio) pokrenuti kazneni postupak, nego ga moe zapoeti samo na inicijativu nadlenog tuitelja.

b) JAVNOST POSTUPKA pretresi se obavljaju javno i moe im prisustvovati svaki graanin.

c) USMENOST I NEPOSREDNOST usmenost se sastoji u tome da na pretresu stranke usmeno raspravljaju pred sudom i svi dokazi se usmeno iznose, a

neposrednost se sastoji u tome da se svi dokazi neposredno iznose.

d) KONTRADIKTORNOST bit je u tome da je kazneni postupak spor (kontradikcija) ravnopravnih stranaka pred sudom.

Nedostatak ovog postupka su:

- sporost postupka i

- neefikasnost u suzbijanju poveanog kriminaliteta

2. INKVIZITORNI (ISTRANI) KAZNENI POSTUPAK

lat. inquirere = istraivati, inquisitio = istraga Ovaj postupak je jednostavno uredovanje sudskih organa u sluaju vjerojatnosti da je uinjeno kazneno djelo. Dijeli se na 2 glavna stadija:

- istraga

- suenje

Istragu provodi posebni istraitelj (inkvirent, inkvizitor). On zapoinje istragu kad sazna da postoji vjerojatnost da je izvreno kazneno djelo. Na poetku istrage inkvirent stavlja okrivljenog (inkvizita) u istrani zatvor, koji je u svakom sluaju obvezatan. Ispituje okrivljenog, svjedoke i vjetake, a prikuplja i druge dokaze. Osobito nastoji od okrivljenog dobiti priznanje.

Zapisnici o radnjama u istrazi i o eventualnim odlukama u istrazi sainjavali su spis predmeta (acta).

Nakon zavrene istrage inkvirent je dostavljao spis predmeta sudskom vijeu ovlatenom donijeti odluku o kaznenoj odgovornosti okrivljenog. Sud je donosio presudu bez neposrednog i kontradiktornog raspravljanja, na tajnom

pretresu i iskljuivo na temelju spisa. Sud nije cijenio dokaze konkretno njihovom loginom psiholokom analizom, ve ih je cijenio po vrijednosti koja im je apstraktno i unaprijed odreena u zakonu tzv. sustav zakonskih dokaza.

Osim osuujue ili oslobaajue presude, sud je mogao donijeti presudu kojom se okrivljeni otputa ispod suenja (ABSOLUTIO AB INSTANTIA) okrivljeni se ne proglaava krivim ali se i ne oslobaa od optube, nego se zbog nedostatka dokaza puta na slobodu.

Bit ovog postupka je to osnovne funkcije (gonjenje, obrana, presuda) nisu meusobno odijeljene i povjerene posebnim subjektima, nego su kumulirane. Nema stranaka u postupku, i sam postupak nema karakter spora. Okrivljeni nije subjekt

nego objekt u kaznenom postupku.

Osnovni nedostatak je sjedinjavanje razliitih funkcija u rukama inkvirenta i stavljanje okrivljenog u bespravan poloaj.

5

Pozitivno je naelo da je drava duna sustavno brinuti da izvritelji kaznenih djela budu kanjeni i da se to ne smije prepustiti sluaju. Odreeno dravno tijelo treba po slubenoj dunosti (ex officio) progoniti uinitelja kaznenog djela (naelo oficijelnosti), a posljedica takvog naela je i pravilo da dokaze treba prikupljati po slubenoj dunosti.

3. MJEOVITI (AKUZATORSKO-INKVIZITORNI) KAZNENI POSTUPAK

Optueni je od objekta postao subjekt. Funkcija kaznenog gonjenja se odvaja od suda, tuitelj i optueni postaju stranke u kaznenom postupku izmeu kojih spor rjeava sud. Postupak se odvija u 2 faze:

- prethodni postupak

- glavni pretres

Prethodni postupak je u osnovi tajan, pismen i nekontradiktoran, i u toj fazi istrani sudac ili isljednik prikuplja dokaze, vodi istragu. Samo pokretanje postupka ovisi od dravnog tuitelja prokurora, koji ostvaruje funkciju gonjenja.

Optueni do pokretanja kaznenog postupka ima odreena procesna prava, naroito pravo obrane ima svojstvo stranke. Sud nakon provedenog glavnog pretresa, koji se vodi javno, usmeno i

kontradiktorno, donosi presudu.

III. definicija kaznenog postupka

Sa stajalita procesnih radnji:

Kazneni postupak je sustav (skup) procesnim pravom BiH normiranih radnji

odreenih dravnih tijela (sudova, tuitelja) i odreenih osoba (privatnog tuitelja, oteenog kao tuitelja, svjedoka, vjetaka i td.) koje se vre u sluaju vjerojatnosti da je uinjeno kazneno djelo, sa svrhom da se utvrdi je li djelo uinjeno, pa ako jest, da se u smislu propisa materijalnog kaznenog prava na uinitelja primijene kaznene sankcije.

Sa stajalita drutvenih odnosa:

Kazneni postupak je sustav svestranih, procesnim pravom BiH ureenih, drutvenih odnosa (kaznenoprocesnih odnosa) izmeu odreenih dravnih tijela (sudova, javnih tuitelja) i pojedinih osoba; odnosa koji nastaju, razvijaju se ili prestaju zbog pravno normirane djelatnosti tih tijela radi utvrivanja postojanja kaznenog djela i primjene kaznene sankcije na uinitelja.

Pravni procesi koji ureuju postupak BiH i FBiH sainjavaju kazneno procesno pravo ili formalno kazneno pravo BiH odnosno FBiH.

Materijalno kazneno pravo odreuje naelan stav drave u sluaju kad je uinjeno kazneno djelo.

Procesno kaznenom pravo normira postupak to ga dravna tijela moraju provesti da se u konkretnom sluaju primijeni taj naelan stav.

6

1. ODNOS KAZNENOG POSTUPKA PREMA OSTALIM KAZNENIM POSTUPCIMA

U kaznenom postupku primjenjuju se kaznene sankcije na uinitelje kaznenih djela u smislu odredaba kaznenog zakona. Ali, postoje i druga protupravna, opasna i

kanjiva djela, koja su naelno manjeg intenziteta drutvene opasnosti nego kaznena djela i za koja sankcije izriu druga tijela u drugom postupku. To su:

- gospodarski prijestupi

- prekraji - stegovne krivnje

Odnos kaznenog postupka prema navedena 3 postupka ima slinosti: ista dokazna sredstva, jednaka osnovna naela, slian oblik i sadraj procesnih radnji

I razliitosti : - svaki od tih postupaka vode razliita tijela - kaznene sankcije za kaznena djela mogu izricati samo sudovi, a uiniteljima gospodarskih prijestupa mogu izricati kazne i druge mjere sudovi u posebnom

postupku. Za administrativne prekraje kazne izriu suci za prekraje - kazneni postupak je zakonom detaljno reguliran, a ostali nisu tako detaljno pravno

ureeni, nego su u pravilu krai i jednostavniji.

2. ODNOS KAZNENOG POSTUPKA PREMA PARNINOM POSTUPKU

Parnini postupak je takoer sudbeni postupak jer se parnica odvija pred sudom i po tubenom zahtjevu tuiteljske stranke samo sud odluuje. Dakle, isto tijelo sud, donosi odluke i u kaznenom i u parninom postupku. Osnovna je razlika u predmetu (objektu). U kaznenom postupku sudovi odluuju o primjeni kaznene sankcije na uinitelja kaznenog djela, a u parninom postupku o imovinskopravnim i drugim graanskopravnim sporovima fizikih i pravnih osoba. Meutim, u odreenim sluajevima i u kaznenom postupku se moe rjeavati neko graansko pravno pitanje za koje je inae nadlean parnini sud. Prvi je sluaj kad oteeni u kaznenom postupku stavi svoj imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog izvrenja kaznenog djela (za naknadu tete, povrat stvari) tzv. adhezijski postupak.

Drugi sluaj je kad kazneni sud rjeava neko pravno pitanje za ije je rjeenje inae nadlean parnini sud tzv. prejudicijalno pitanje.

Bitna je razlika u samim postupcima.

Kod veine kaznenih djela kazneni postupak se vodi ex officio i kaznene sankcije se primjenjuju po slubenoj dunosti, a parnini postupak se vodi samo kada stranka to eli i kad tubom postavi tubeni zahtjev. U tijeku graanske parnice stranke imaju pravo slobodno raspolagati svojim pravnim zahtjevima naelo slobodne dispozicije, dok se u kaznenom postupku sudi bez obzira na volju zainteresirane stranke.

Parnini postupak poznaje ista dokazna sredstva i ista procesna naela kao i kazneni postupak. Tako su naelo materijalne istine, naelo slobodne ocjene dokaza, naelo usmenosti i neposrednosti i td.

7

3. ODNOS ZNANOSTI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA PREMA DRUGIM

ZNANSTVENIM DISCIPLINAMA

Kazneni postupak i kazneno procesno pravo povezani su s kriminalistikom, sudskom

medicinom, sudskom psihijatrijom, psihologijom i dr.

4. IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA

Kazneno procesno pravo je pozitivno zakonsko pravo. Izvori su, znai, samo zakonski propisi koji su doneseni od strane nadlenih zastupnikih tijela. Donoenje kaznenopravnih zakona je nadlenosti BiH i FBiH, te su izvori upravo njihovi zakoni. Neka se pitanja reguliraju i meunarodnim ugovorima.

- zakoni FBiH i BiH

- meunarodni ugovori

Svi izvori mogu se podijeliti na UNUTARNJE izvore kaznenoprocesnog prava i

MEUNARODNE izvore. Meunarodni su razliiti meunarodni ugovori MULTILATERALNI i BILATERALNI . Unutarnji se mogu podijeliti na OSNOVNE i DOPUNSKE.

Osnovni su oni zakonski propisi kojima se reguliraju osnovna pitanja ovog prava i

potpuno se odnose na ovu materiju. Dopunski su oni koji se odnose na reguliranje

drugih drutvenih odnosa, ali se njima rjeavaju neka pitanja iz kaznenog procesnog prava.

Osnovni i najvaniji izvor je: - Zakon o kaznenom postupku BiH (1/2003)

- Zakon o kaznenom postupku FBiH (8/2003)

Dopunski su:

- Zakon o tuiteljstvu BiH - Zakon o Federalnom Tuiteljstvu FBiH - Zakon o Sudu

- Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka FBiH

5. VAENJE KAZNENOG PROCESNOG PRAVA

Vaenje se ogleda u njegovoj primjeni s obzirom na mjesto, vrijeme i osobe.

a) s obzirom na mjesto (teritorij)

Kazneno procesno pravo FBiH primjenjuje se na cijelom teritoriju entiteta ukljuujui i domae brodove i zrakoplove bez obzira gdje se nalaze teritorijalno naelo. Na podruju FBiH ne moe se primjenjivati nikakav strani kazneni postupak bez obzira gdje je djelo uinjeno i je li uinitelj na ili strani dravljanin. Zakon o kaznenom postupku BiH ne sadri odredbu o teritorijalnom vaenju. (?)

b) s obzirom na vrijeme

Vae Opa pravila o vremenskim granicama vaenja zakona. Primjenjuje se vaei Zakon o kaznenom postupku i drugi vaei izvori kaznenog prava.

c) s obzirom na osobu

8

Propisi kaznenog procesnog prava FBiH primjenjuju se u kaznenom postupku protiv

svake osobe koja po odredbama materijalnog kaznenog prava odgovara za kazneno

djelo. Postoje izvjesne osobe protiv kojih se ne moe voditi kazneni postupak ili se moe voditi samo uz posebno odobrenje ovlatenog tijela kaznenopravni imunitet. Pod zatitom kaznenopravnog imuniteta su u razliitoj mjeri zastupnici u skuptinama, suci i td. Po meunarodnom pravu su efovi stranih drava, a kod diplomatskih i konzularnih predstavnika je imunitet sporan. (???)

6. TUMAENJE KAZNENOG PROCESNOG PRAVA

Vrijede opa pravila tumaenja. Moe se primjenjivati IROKO ekstenzivno tumaenje nasuprot USKOM restriktivnom tumaenju. Kazneno procesno pravo doputa ire tumaenje radi ostvarenja pravilnog i efikasnog voenja kaznenog postupka. Instrumenti takvog tumaenja:

- pravna shvaanja usvojena na sjednici odjeljenja vrhovnog suda - naelna miljenja vrhovnog suda - pravna shvaanja izraena u konkretnim odlukama viih sudova u postupku

po pravnom lijeku

II. POGLAVLJE

osnovna naela kaznenog postupka

1. naelo oficijelnosti kaznenog gonjenja 2. naelo legaliteta u kaznenom gonjenju 3. naelo materijalne istine 4. naelo akuzatornosti 5. naelo kontradiktornosti 6. naelo neposrednosti i usmenosti 7. naelo javnosti

1. NAELO OFICIJELNOSTI

Znai da je pokretanje kaznenog postupka stavljeno u dunost odreenom dravnom organu koji po slubenoj dunosti (ex officio) pokree kazneni postupak. U naem kaznenom postupku u osnovi je usvojeno naelo oficijelnosti jer se za najvei broj kaznenih djela pokree postupak po slubenoj dunosti odreeni dravni organ, tj. nadleni tuitelj. Osnovno pravo i osnovna dunost nadlenog tuitelja je gonjenje uinitelja kaznenih djela za koja se goni po slubenoj dunosti. Suglasno naelu, kazneni postupak se pokree bez obzira na volju oteene osobe ili neke druge osobe zainteresirane za kazneno gonjenje. Opravdanje ovog naela je u injenici da je drutvo zainteresirano za kazneno gonjenje uinitelja kaznenog djela, te se to gonjenje ne moe prepustiti na slobodnu dispoziciju oteenoj osobi ili graaninu.

9

Za oficiozne delikte kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti nadleni tuitelj, u interesu drutvene zajednice. Ovo naelo nije potpuno provedeno u sustavu naeg kaznenog procesnog prava. Provedeno je kod veine kaznenih djela, ali ne kod svih. To su djela za koje se gonjenje poduzima po privatnoj tubi. Kod takvih djela je povrijeeno pravo pojedinca u tolikoj mjeri da zajednica njemu potpuno preputa na volju hoe li za to kazneno djelo goniti ili ne slobodna dispozicija. Funkciju kaznenog gonjenja kod ovih djela ostvaruje iskljuivo privatni tuitelj.

2. NAELO LEGALITETA

Odreeni dravni organ duan je po zakonu (ex lege) poduzeti gonjenje kad god za to postoji zakonski uvjet.

Ima pravnih sustava gdje je postojanje zakonskih uvjeta nuan pravni preduvjet za mogunost gonjenja, ali i kad taj preduvjet postoji, dolazi do gonjenja samo onda kad odreeni dravni organ (nadleni tuitelj) smatra da je s dravnog stajalita oportuno (svrsishodno) da se poduzme kazneno gonjenje naelo oportuniteta kaznenog gonjenja.

Kod nas je usvojeno naelo legaliteta po kom je nadleni tuitelj duan poduzeti kazneno gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno kazneno djelo za koje se goni po slubenoj dunosti.

lanak 17. Naelo zakonitosti kaznenog progona

Tuitelj je duan poduzeti kazneni progon ako postoje dokazi da je kazneno djelo poinjeno,

osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano.

Ne odnosi se samo na pokretanje kaznenog postupka, nego i na produenje, to znai da nadleni tuitelj moe odustati od kaznenog gonjenja samo onda ako u tijeku postupka nestane neki od zakonskih uvjeta gonjenja.

U sklopu naela legaliteta postoje 2 naela: - naelo imutabiliteta - naelo mutabiliteta

Naelo imutabiliteta: Tuitelj, kad je ve pokrenuo postupak ne moe u tijeku postupka odustati od kaznenog gonjenja, nego mora stvar prepustiti odluci suda, pa i kad je uvjeren da

nema vie zakonske osnove za kazneno gonjenje.

Naelo mutabiliteta: Tuitelj moe izmijeniti svoj stav i moe u tijeku postupka odustati od kaznenog gonjenja kad vie, po njegovom uvjerenju, ne postoji neki od zakonskih uvjeta za kazneno gonjenje.

Kod nas vrijedi naelo mutabiliteta promjenjivosti.

10

lanak 38. Naelo promjenjivosti (mutabiliteta)

Tuitelj moe odustati od progona do zavretka glavne rasprave, a u postupku pred vijeem albenog odjeljenja kada je to propisano ovim Zakonom

Iznimke od naela legaliteta: 1) sluajevi u kojima je za pokretanje postupka potrebno odobrenje nekog dravnog tijela:

a. kod kaznenih djela za koja se goni po odobrenju federalnog tuitelja b. kad bi se kazneni postupak imao voditi protiv osobe koja ima procesni imunitet

2) u postupku prema maloljetnicima, dvije iznimke:

a. za kaznena djela iz nadlenosti vijea za maloljetnike opinskog suda za koja je propisana kazna zatvora do 3 godine ili novana kazna, nadleni tuitelj moe odluiti da ne pokrene kazneni postupak iako postoje dokazi da je maloljetnik uinio kazneno djelo, ako smatra da ne bi bilo svrsishodno da se vodi postupak prema

maloljetniku s obzirom na prirodu kaznenog djela i okolnosti pod kojima je

poinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. Ali ako se organ starateljstva ili oteeni ne sloe s ocjenom nadlenog tuitelja i stave svoj zahtjev za pokretanje postupka, definitivno o tome odluuje vijee za maloljetnike nadlenog suda drei se pritom naela oportuniteta. b. kazneni postupak prema maloljetnicima pokree se za sva kaznena djela samo po zahtjevu tuitelja. Za kaznena djela za koja se goni po privatnoj tubi postupak se moe pokrenuti ako je oteeni stavio prijedlog za pokretanje postupka nadlenom tuitelju u roku predvienom za privatnu tubu. Ako nadleni tuitelj ne pokrene postupak obavijestit e o tome oteenog. Oteeni ne moe poduzeti postupak, ali moe u roku od 8 dana od prijama obavijesti zahtijevati da vijee za maloljetnike nadlenog suda odlui o pokretanju postupka. Nadleni tuitelj ne mora pokrenuti kazneni postupak ako smatra da je to nesvrsishodno, s tim da definitivnu odluku,

ako to trai oteeni, donosi vijee naelo oportuniteta.

lanak 352. Primjena naela svrhovitosti (oportuniteta)

(1) Za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili novanom kaznom, Tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik poinio kazneno djelo, ako smatra da ne bi bilo svrhovito prema maloljetniku voditi postupak, s obzirom na narav kaznenog djela i okolnosti pod kojima je poinjeno, raniji ivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. Radi utvrivanja tih okolnosti, Tuitelj moe zatraiti obavijesti od roditelja ili skrbnika maloljetnika, drugih osoba i ustanova, a kad je to potrebno moe te osobe i maloljetnika pozvati radi neposrednog obavjetavanja. Tuitelj moe zatraiti miljenje tijela skrbi o svrhovitosti pokretanja postupka prema maloljetniku.

(2) Ako za donoenje odluke iz stavka 1. ovoga lanka treba izvidjeti osobna svojstva maloljetnika, Tuitelj moe u sporazumu s tijelom skrbi uputiti maloljetnika u prihvatilite ili u ustanovu za ispitivanje ili odgoj, ali najdulje na 30 dana.

(3) Kada je izvrenje kazne ili odgojne mjere u tijeku, Tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka za drugo kazneno djelo maloljetnika, ako s obzirom na teinu toga kaznenog djela te na kaznu odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, voenje postupka i izricanje kaznenopravne sankcije za to djelo ne bi imalo svrhe.

(4) Kada Tuitelj u sluajevima iz stavka 1. i 3. ovoga lanka ocijeni da prema maloljetniku pokrenuti postupak nije svrhovito, obavijestit e o tome tijelo skrbi i oteenika, uz navoenje razloga.

11

3. NAELO MATERIJALNE ISTINE

U svakom konkretnom sluaju ima se istraiti i utvrditi potpuna stvarna i prava istina. Ima se utvrditi OBJEKTIVNA ISTINA.

Znai da se moraju utvrditi sve kaznenopravno relevantne injenice koje se odnose na pitanje je li stvarno izvreno kazneno djelo. Da bi se, dakle, u pojedinom sluaju utvrdila materijalna istina, potrebno je sve injenice i okolnosti, vane za primjenu materijalnog kaznenog prava, utvrditi u potpunoj suglasnosti sa stvarnim dogaajem koji se indicira kao kazneno djelo.

Pravila koja slue pronalaenju materijalne istine su: a) Pravo suda i dravnih tijela koji sudjeluju u postupku da ocjenjuju postojanje

ili nepostojanje injenica, nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima. Sud je duan svjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima, i na osnovi takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana tzv. naelo slobodne ocjene dokaza. Presuda e poivati na materijalnoj istini samo onda ako sud po svom uvjerenju ocjenjuje jesu li injenice na kojima zasniva presudu istinite ili ne. Nije unaprijed propisana dokazna vrijednost pojedinih dokaza, te po naelu slobodne ocjene dokaza nije ni unaprijed odreena koja se injenica ima kojim dokaznim sredstvom utvrivati. Sud mora svoju ocjenu dokaza logino i realno obrazloiti u presudi. A ako to ne uini, takvom presudom je uinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka i presuda mora biti kao nezakonita ukinuta.

lanak 15. Slobodna ocjena dokaza

Pravo Suda, Tuitelja i drugih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim formalnim dokaznim pravilima.

b) Sud nije vezan za prijedloge stranaka u pogledu provedbe dokaza. I sud je

ovlaten i duan po vlastitoj inicijativi provoditi dokaze kad je to potrebno za utvrivanje injeninog stanja, a nije ogranien na dokazni materijal to su ga stranke iznijele.

- predsjednik vijea moe i bez prijedloga stranaka narediti pribavljanje novih dokaza za glavni pretres

- vijee moe odluiti da se izvedu i oni dokazi koji nisu predloeni ili od kojih je predlaga odustao

- sud odluuje kad e dokazivanje na glavnom pretresu smatrati potpuno provedenim

- drugostupanjski sud odluuje koje e svjedoke, vjetake i druge dokaze pribaviti za pretres

c) Organi kaznenog postupka duni su u svakom sluaju provjeriti okrivljenikovo priznanje. I pored priznanja okrivljenog, organ koji vodi postupak duan je prikupljati i druge dokaze.

d) Pridonoenje dokaza u kaznenom postupku nije vezano ni za kakav rok. Novi dokazi mogu se iznositi u tijeku itavog prvostupanjskog procesa, te i u albi

12

protiv presude i na pretresu pred drugostupanjskim sudom. Novi dokazi od

bitnog znaenja mogu se iznositi i nakon pravosnanosti presude u zahtjevu za ponavljanje postupka.

e) Kazneni sud ovlaten je rjeavati i tzv. prejudicijalna pitanja. To su pitanja prejudicijska za kaznenu stvar, i ako ona postoje onda postoji i kazneno djelo,

i obratno.

Pod prejudicijalnim pitanjima podrazumijevaju se prava pitanja za ije je rjeenje inae nadlean sud u drugom a ne u kaznenom postupku, ili je nadleno neko drugo dravno tijelo, a od rjeavanja tog pravnog pitanja ovisi i pravilno rjeenje konkretne kaznene stvari. Prejudicijalna pitanja koja se javljaju u kaznenom postupku moraju biti:

- pravna pitanja

- pitanja koja su odluna za primjenu materijalnog kaznenog prava - takva da od njezinog prethodnog rjeenja ovisi primjena neke odredbe

kaznenog zakona koja se odnosi na postojanje kaznenog djela

- podobna za samostalno rjeavanje Rjeenje prejudicijalnih pitanja od strane kaznenog suda ima vanost samo za konkretan kazneni predmet i nije obvezno za druge sluajeve niti za druga tijela. Zato se rjeenje prejudicijalnih pitanja unosi u obrazloenje a ne u izreku (dispozitiv) kaznene presude.

Od prejudcijalnih pitanja treba razlikovati tzv. incidentna pitanja. To su isto procesna pitanja za ije rjeenje je nadlean kazneni sud u kaznenom postupku, a koja je potrebno kronoloki prethodno rijeiti prije glavne stvari. Mogu biti i pravna i injenina pitanja, a ni u kom sluaju nisu element glavne stvari.

4. NAELO AKUZATORNOSTI

Znai da se kazneni postupak moe pokrenuti i voditi samo ako postoji za to zahtjev nadlenog tuitelja. Usvajanjem ovog naela omoguava se dioba postupka na 3 osnovne funkcije gonjenje, obrana i presuenje. Prednosti naela:

a) omoguava objektivnost i nepristranost suda, koji ima dunost po tom sporu donijeti pravilnu i objektivnu odluku

b) omoguava konstituiranje posebnog dravnog tijela koje funkciju gonjenja ostvaruje time to pokree kazneni postupak, zastupa optubu i vri druge procesne radnje

c) omoguava okrivljenom procesni poloaj stranke, tj. subjekta koji ostvaruje funkciju obrane i koji je ravnopravan s tuiteljem

lanak 16. Naelo optuenosti (akuzatornosti)

Kazneni postupak se moe pokrenuti i provesti samo po zahtjevu Tuitelja.

Sud ne moe nikada sam pokrenuti kazneni postupak. Sud utvruje sve vane injenice i u tu svrhu moe po slubenoj dunosti provoditi dokaze koje stranke nisu predloile. Pravo i dunost suda da po slubenoj dunosti prikuplja i provodi dokaze (tzv. oficiozna maksima) pridonosi utvrenju materijalne istine i pravilnom presuenju stvari.

13

5. NAELO KONTRADIKTORNOSTI

Sastoji se u tome da u smislu akuzatorskog naela kazneni postupak pred sudom dobiva procesni karakter spora kontradikcije (lat. contra dicete = protivno govoriti) izmeu dvije procesualno ravnopravne stranke pred objektivnim sudom. Tuitelj i okrivljeni pred sudom iznose suprotne teze tezu optube i tezu obrane, a sud je duan sasluati obje stranke, provesti po prijedlogu stranaka a i ex officio sve potrebne dokaze i donijeti odluku o konkretnom kaznenopravnom sporu.

Kontradiktornost se ne ograniava samo na pravo stranaka da iznesu svoje teze i prijedloge, nego sadri i pravo da se jedna stranka kritiki osvrne na navode protivne stranke, to omoguava slobodnu borbu miljenja i ravnopravan procesualni poloaj stranaka.

Ovo naelo je najizraenije na glavnom pretresu pred prvostupanjskim sudom. Na glavnom pretresu itava stvar se kontradiktorno, usmeno i neposredno raspravlja i presuda se moe donijeti samo na osnovu odranog pretresa i zasnivati samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu, a drugostupanjski postupak je u biti samo preispitivanje zakonitosti i pravilnosti prvostupanjske

presude.

Primjena ovog naela u naem kaznenom postupku daje rezultate: a) stvara i omoguuje utvrivanje materijalne istine b) proturjena miljenja stranaka u odnosu na konkretno pravno pitanje mogu

imati veliko znaenje za pravilan stav suda c) iz njega proizlazi jednak tretman stranaka pred sudom

6. NAELO NEPOSREDNOSTI I USMENOSTI

Naelo neposrednosti je pravilo po kojem sve injenice i svi dokazi koji slue za osnovu jedne sudske presude moraju biti izvedeni pred sudom.

Znai da sud neposredno treba utvrivati injenice, tj. neposredno sasluavati okrivljenog, svjedoke, vjetake i druge osobe, i neposredno od njih primati podatke koje ti iskazi sadre. Iako su neki ili svi dokazi u pojedinom sluaju provedeni u prethodnom postupku, oni se moraju ponovo izvesti neposredno pred sudom.

Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu.

Naelo usmenosti znai da se sve injenice i svi dokazi na kojima se zasniva presuda moraju iznijeti samo usmeno na glavnom pretresu i sve izjave usmeno dati.

Optunica se mora na glavnom pretresu iznijeti usmeno proitati, ako je prethodno bila pismeno podnesena.

Ovo se naelo izraava i kod ispitivanja raznih osoba: optuenog, svjedoka, vjetaka, koji svoje iskaze daju usmeno. Glavni pretres se, dakle, uvijek odvija pred sudom

usmenim kontradiktornim raspravljanjem.

Mogua su odstupanja od ovih naela po zakonu, gdje je doputeno itati zapisnike o sasluavanju okrivljenog, svjedoka i vjetaka bez njihovog neposrednog sasluavanja na pretresu:

a) ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud nemogu ili znatno otean zbog starosti, bolesti i sl.

b) ako svjedoci ili vjetaci bez zakonskih razloga nee da daju svoj iskaz na glavnom pretresu ili odstupe od svog ranijeg iskaza, ako optueni uope nee da odgovara na pojedina pitanja

14

c) ako su stranke suglasne da se umjesto neposrednog sasluanja svjedoka odnosno vjetaka koji nije prisutan na glavnom pretresu proita zapisnik o njegovom ranijem sasluanju.

7. NAELO JAVNOSTI

Javnost u kaznenom postupku znai dvoje: - Pravo stranaka da prisustvuju procesnim radnjama u tijeku postupka - tzv.

stranaka javnost. - Pravo svake druge osobe koja nema neposrednog pravnog interesa u

kaznenoj stvari da prisustvuje procesnim radnjama tzv. opa javnost.

Javnost omoguuje drutvenu kontrolu suenja, slui opem interesu jer se javnim postupanjem pred sudom iri poznavanje zakona i uvruje povjerenje u pravosue, prua okrivljenom jamstvo pravilnog suenja.

Javnost podrazumijeva javnost glavnog pretresa. Opa javnost istrage bi samo ometala voenje kaznenog postupka.

lanak 234. Opa javnost

(1) Glavna rasprava je javna. (2) Glavnoj raspravi mogu nazoiti samo punoljetne osobe. (3) Osobe koje nazoe glavnoj raspravi ne smiju nositi oruje ni opasno orue, osim uvara optuenika i osoba kojima to sudac odnosno predsjednik vijea dozvoli.

Javnost ukljuuje i javno objavljivanje presude od strane suda, kao i pravo graana da tijek glavnoga pretresa i presudu mogu objaviti putem tiska i medija.

Vrijedi i za pretres pred drugostupanjskim sudom, ali se ne odnosi na sudske

sjednice.

Postoje i iznimke, odnosno sluajevi iskljuenja javnosti.

lanak 235. Iskljuenje javnosti

Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka glavne rasprave sudac odnosno vijee moe svakodobno po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek po njihovom ispitivanju, iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio, ako je to u interesu dravne sigurnosti ili ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne, slubene ili vane poslovne tajne, uvanja javnog reda, zatite udorea u demokratskom drutvu, osobnog ivota optuenika ili oteenika ili zatite interesa maloljetnika ili svjedoka.

uvanje tajne moe se odnositi na uvanje vojne ili dravne tajne, uvanje poslovne, profesionalne ili osobne tajne nekog graanina. Interesi javnog reda znai da na pretresu ne nastanu neredi koji bi bili prouzroeni prisutnou izvjesnih osoba. Zatita morala je obazrivost prema intimnom seksualnom ivotu optuenog ili oteenog.

lanak 236. Na koga se iskljuenje javnosti ne odnosi

(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, branitelja, oteenika, zakonskog zastupnika i opunomoenika.

15

(2) Sudac odnosno vijee moe dozvoliti da glavnoj raspravi s koje je javnost iskljuena nazoe slubene osobe, znanstveni i javni djelatnici, a na zahtjev optuenika moe to dozvoliti i njegovu branom ili izvanbranom drugu i bliskim roacima. (3) Sudac odnosno vijee e upozoriti osobe koje nazoe glavnoj raspravi s koje je javnost iskljuena da su dune uvati kao tajnu sve to su na raspravi saznale, a da je neovlateno otkrivanje tajne kazneno djelo.

lanak 237. Odluka o iskljuenju javnosti

(1) Odluku o iskljuenju javnosti donosi sudac odnosno vijee rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Rjeenje o iskljuenju javnosti moe se pobijati samo albom protiv presude.

8. OSTALA NAELA

To su naela koja nisu svojstvena samo kaznenom postupku nego su opa i pravna.

1) NAELO ZAKONITOSTI je ustavno naelo. U kaznenom postupku izraeno je tako da sud kaznene sankcije moe izrei samo u postupku koji je pokrenut i proveden po zakonu.

lanak 2. Naelo zakonitosti

(1) Pravila utvrena ovim Zakonom trebaju osigurati da nitko nevin ne bude osuen, a da se poinitelju kaznenog djela izrekne kaznenopravna sankcija pod uvjetima propisanim Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZ BiH) i drugim zakonima Bosne i Hercegovine koji propisuju kaznena djela, i u zakonom propisanom postupku.

(2) Prije donoenja pravomone presude osumnjienik odnosno optuenik moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim pravima samo pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(3) Za kaznena djela koja su u nadlenosti Suda, samo taj sud moe izrei kaznenopravnu sankciju u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom Zakonu, ukoliko ovim Zakonom nije drukije propisano.

2) NAELO ZBORNOSTI suenje se vri, u pravilu, u vijeu. Iznimno za laka kaznena djela sudi sudac pojedinac. Suenje je, dakle, zborno kolegijalno.

3) NAELO VIESTUPNJEVITOSTI pravo stranaka da izjave albu protiv prvostupanjskih odluka, a u odreenim sluajevima i protiv drugostupanjskih presuda.

4) NAELO RAVNOPRAVNOSTI JEZIKA sudski postupak se vodi na jeziku koji je u slubenoj upotrebi u dotinom sudu.

5) NAELO PROCESNE EKONOMIJE kazneni postupak se treba provesti brzo, efikasno i sa to manje trokova za drutvenu zajednicu, za sve sudionike postupka, ali ne na tetu utvrivanja materijalne istine.

16

6) NE BIS IN IDEM zabrana dvostrukog suenja

lanak 4.

Zabrana dvostrukog suenja (Ne bis in idem)

Nitko ne moe biti ponovo suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena pravomona sudska odluka.

7) IN DUBIO PRO REO pretpostavka nevinosti

lanak 3.

Pretpostavka nevinosti i in dubio pro reo

(1) Svatko se smatra nedunim za kazneno djelo, dok se pravomonom presudom ne utvrdi njegova krivnja.

(2) Sumnju o postojanju injenica koje ine obiljeja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe kaznenog zakonodavstva, Sud rjeava presudom na nain koji je povoljniji za

optuenika.

Zakon o kaznenom postupku garantira jo neka temeljna prava:

- pravo na obranu

- pravo na jezik i pismo

- pravo na odtetu i rehabilitaciju

- pravo na suenje bez odgode

- jednakost u postupanju

- pouka o pravima

lanak 7.

Pravo na obranu

(1) Osumnjienik odnosno optuenik ima pravo braniti se sam ili uz strunu pomo branitelja kojega sam izabere.

(2) Ako osumnjienik odnosno optuenik ne izabere branitelja sam, branitelj e mu se postaviti kada je to propisano ovim Zakonom.

(3) Osumnjieniku odnosno optueniku mora se osigurati dovoljno vremena za pripremu obrane.

lanak 11.

Pravo na odtetu i rehabilitaciju

Osoba koja je neopravdano osuena za kazneno djelo ili joj je neosnovano oduzeta sloboda ima pravo na rehabilitaciju, pravo na naknadu tete iz proraunskih sredstava, te druga prava utvrena zakonom.

lanak 13.

Pravo na suenje bez odgode

(1) Osumnjienik odnosno optuenik ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred Sud i da mu bude sueno bez odgode.

17

(2) Sud je duan postupak provesti bez odugovlaenja i onemoguiti svaku zlouporabu prava koja pripadaju osobama koje sudjeluju u postupku.

(3) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.

lanak 14.

Jednakost u postupanju

Sud, Tuitelj i druga tijela koja sudjeluju u postupku duna su s jednakom panjom ispitivati i utvrivati kako injenice koje osumnjienika odnosno optuenika terete, tako i one koje mu idu u korist.

III. POGLAVLJE

subjekti kaznenog postupka

I. openito

U kaznenom postupku poduzimaju se mnogobrojne procesne radnje i pojedina

dravna tijela, pravne i fizike osobe stupaju u kaznenoprocesne odnose. Ta odreena tijela i osobe smatramo SUBJEKTIMA kaznenog postupka. Procesni subjekti su tijela ili osobe koji u kaznenom postupku vre procesne radnje, imaju zakonom odreena prava i dunosti i stupaju u kaznenoprocesne odnose. S obzirom na funkcije u procesu imamo:

- osnovne subjekte (subjekti u uem smislu) i - sporedne subjekte (subjekti u irem smislu)

U kaznenom postupku postoje 3 funkcije: gonjenje, obrana i presuivanje. S obzirom na njih OSNOVNI subjekti koji egzistiraju u svakom kaznenom postupku su nositelji

tih funkcija, te vre zakonom predviene radnje u sklopu tih funkcija. I. funkciju gonjenja vri:

- NADLENI TUITELJ - OTEENI KAO TUITELJ - PRIVATNI TUITELJ

Koji e od njih vriti funkciju ovisi radi li se o djelu za koje se goni po privatnoj tubi ili po slubenoj dunosti.

II. funkciju obrane vri OKRIVLJENI. Okrivljenom u vrenju obrane pomae BRANITELJ, a u zakonom predvienim sluajevima i druge osobe.

III. funkciju presuenja vri iskljuivo SUD.

Nadleni tuitelj, oteeni kao tuitelj, privatni tuitelj i okrivljeni su stranke u kaznenom postupku jer se faktino u kaznenom postupku spore pred sudom. Stranka, da bi mogla zasnovati procesni odnos, mora imati sposobnost da moe biti stranka, tj. mora imati tzv. stranaku sposobnost (LEGITIMATIO AD CAUSAM).

18

Stranaka sposobnost je apstraktna pravna mogunost da se bude tuitelj ili okrivljeni u procesu.

Sposobnost da bude tuiteljska stranka nadleni tuitelj ima samim time to je u tom zvanju. Privatni tuitelj i oteeni kao tuitelj moe biti svaka osoba kojoj zakon daje ovlatenje za podnoenje kaznene tube. Kao okrivljeni moe se u postupku pojaviti svaka osoba koja prema odredbama materijalnom kaznenog prava moe biti podvrgnuta kaznenim sankcijama. Mogue je da stranka ima stranaku sposobnost, ali da in concreto nema procesnu sposobnost (LEGITIMATIO AD PROCESSE), tj. sposobnost vrenja radnji u procesu. Nadleni tuitelj je uvijek procesno sposoban, ali privatni tuitelj ili oteeni kao tuitelj mogu katkad biti nesposobni za vrenje radnje u procesu (mlae maloljetne osobe, lieni poslovne sposobnosti i sl.). U tom sluaju dobivaju ZASTUPNIKA. Okrivljeni ako ima stranaku sposobnost samim time (eo ipso) ima i procesnu sposobnost. Dunosti okrivljenog u procesu apsolutno i iskljuivo su osobne i nitko ih ne moe vriti umjesto njega.

SPOREDNI subjekti su druge osobe i tijela koji mogu sudjelovati u procesu, ali ne

ostvaruju nijednu od glavne 3 funkcije i bez njih se katkad moe provesti itav postupak. Tu spadaju:

- OTEENI - SVJEDOCI

- VJETACI i dr. Nazivaju se jo i kaznenoprocesnim sudionicima.

II. sudovi

1. POJAM I VRSTE SUDOVA

Subjekt koji vri u kaznenom postupku jednu od osnovnih funkcija funkciju presuenja, jest SUD. Sud u procesu vri i druge radnje. Sudski organi zapravo vode itav kazneni postupak.

Prema Ustavu BiH, sudsku funkciju vre redoviti sudovi kao samostalna tijela dravne vlasti. Vrei sudsku funkciju, sudovi tite slobode i prava graana i osiguravaju ustavnost i zakonitost.

Sudovi su u vrenju funkcije neovisni i sude na osnovi ustava i zakona.

Redoviti sudovi se ustanovljuju zakonom, a takoer se zakonom utvruje njihova nadlenost, sastav i organizacija, kao i postupak pred tim sudovima. Osnovni zadaci ovih sudova predvieni su takoer u Ustavu FBiH. Predvieno je da redoviti sudovi odluuju o sporovima o osnovnim osobnim odnosima, pravima i obvezama dravnih i lokalnih tijela uprave, izriu kazne i druge mjere prema uiniteljima kaznenih djela, odluuju o zakonitosti pojedinanih akata dravnih tijela i organizacija koje vre javna ovlatenja, rjeavaju sporove o imovinskim i radnim odnosima.

Znai da je sudska funkcija u vrenju kaznenog prava povjerena redovitim sudovima ope nadlenosti.

2. POJAM I SASTAV KAZNENOG SUDA

19

Kazneni sud je sastavni dio redovitih sudova ope nadlenosti zbog toga to se kazneno pravosue vri u sklopu jedinstvene pravosudne funkcije. Znai, kazneni sud nije poseban sud, ve je poseban sastav redovitog suda ope nadlenosti, koji je nadlean rasvijetliti i rijeiti stvar. Kazneni sud realizira funkciju suenja kao glavni kaznenopravni subjekt u pojedinanom (inokosnom) i zbornom sastavu. U INOKOSNOM sastavu pojavljuje se sudac pojedinac, a u ZBORNOM sastavu u obliku

sudskih vijea. lanak 24. Sastav Suda

(1) U prvom stupnju sudi vijee kaznenog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudaca. (2) Za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom sudi sudac pojedinac. (3) U drugom stupnju sudi vijee albenog odjeljenja Suda sastavljeno od trojice sudaca. (4) O zahtjevu za obnovom postupka odluuje vijee kaznenog odjeljenja sastavljeno od trojice sudaca. (5) Sudac za prethodni postupak, sudac za prethodno sasluanje, predsjednik Suda i predsjednik vijea odluuju u sluajevima propisanim ovim Zakonom. (6) U vijeu sastavljenom od trojice sudaca, Sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to propisano ovim Zakonom i donosi druge odluke izvan glavne rasprave. Iz Zakona o sudovima u FBiH: l. 9. Sastav sudova Sudovi sude kao suci pojedinci ili u vijeima sudaca, odnosno u vijeima sudaca i sudaca porotnika, a u odreenim sluajevima mogu postupati i odluivati i struni suradnici. Vrhovni sud FBiH sudi u vijeima sastavljenim od 3 suca, a u vijeima sastavljenim od 5 sudaca kada odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea. l. 16. Ustrojstvo i podruje djelovanja sudova Opinski sudovi osnivaju se za podruje jedne ili vie opina u kantonu. Kantonalni sudovi osnivaju se za podruje jednoga kantona. Vrhovni sud je najvii albeni sud u Federaciji.

Sastav vijea razliit je po broju i vrsti sudaca. - Mjeovita vijea suci i suci porotnici - Vijea sastavljena samo od sudaca - Mala vijea 1 sudac i 2 suca porotnika, ili 3 suca - Velika vijea 2 suca i 3 suca porotnika, ili 5 sudaca

Postoji i poseban sud za maloljetnike kojeg ine suci za maloljetnike i vijee za maloljetnike (predsjednik i 2 lana suca-porotnika)

Funkciju istranog suca novi ZKP BiH ne spominje, a njegove nadlenosti preuzima Tuitelj, koji poduzima radnje u postupku sam ili preko osoba koje su temeljem ovog Zakona obvezne postupati po njegovom zahtjevu.

Kao zamjena istranog suca javlja se SUDAC ZA PRETHODNI POSTUPAK. On je vrsta nadzornog organa u odnosu na tuitelja. Tuitelj u nekim situacijama mora traiti odobrenje suca za prethodni postupak. Takvo odobrenje potrebno je u sluaju pretresanja stana, prostorija i osoba, te kod odreivanja pritvora. Sudac za prethodni postupak je nadlean usvojiti ili odbaciti nagodbu o priznanju krivnje. Takva nagodba ne moe se koristiti kao dokaz u kaznenom postupku (l. 231, st. 6 ZKP BiH). Nagodba o priznanju krivnje novi je institut u naem zakonodavstvu.

20

3. UREENJE I ORGANIZACIJA SUDOVA

a) ureenje sudova

Sudski sustav zasnovan je na jedinstvenim naelima ureenja svih sudova, koja su najprije sadrana u Ustavu FBiH i ustavima upanija, a zatim detaljnije razraena u zakonima o sudovima.

Naela koja se odnose na ureenje, organizaciju i rad sudova: - naelo imenovanja i razrjeivosti sudaca - naelo zbornosti u vrenju sudske funkcije - naelo sudjelovanja graana u suenju - naelo viestupanjskog odluivanja - naelo neovisnosti u radu sudova

1) NAELO IMENOVANJA I RAZRJEIVOSTI SUDACA rjeava pitanje stjecanja svojstva suca i pitanje prestanka tog svojstva.

2) NAELO ZBORNOSTI odnosi se na sam nain rada sudova. U pravilu sudovi rade u zbornom sastavu kao kolegijalna tijela, u vijeima. Ovo naelo je dosljedno provedeno u svim sudovima niim i viim. Od primjene postoji samo jedna iznimka kojom se omoguuje inokosno (pojedinano) odluivanje od strane sudaca pojedinaca u opinskim sudovima za najlaka kaznena djela.

3) NAELO SUDJELOVANJA GRAANA U SUENJU znai unoenje ivotne stvarnosti u rad sudova, kao i podrutvljavanje funkcije sudova.

4) NAELO NEOVISNOSTI SUDOVA znai da su sudovi u svom radu neovisni, tj. da na njihov rad ne moe nitko utjecati. Sudovi su u vrenju sudske funkcije neovisni i podinjeni su samo ustavu i zakonu.

5) NAELO VIESTUPNJEVITOSTI znai da o jednoj kaznenoj stvari odluuje vie niih i viih sudova. Pravilo je da o jednoj kaznenoj stvari odluuju sudovi u dva stupnja, tj. prvostupanjski i drugostupanjski sudovi. Od ovog pravila

postoje izuzeci na osnovi kojih o kaznenoj stvari moe odluivati i treestupanjski sud. On e odluivati u sljedeim sluajevima:

a. ako je drugostupanjski sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora, ili ako

je potvrdio presudu prvostupanjskog suda kojom je izreena takva kazna

b. ako je drugostupanjski sud na osnovu odranog glavnog pretresa utvrdio injenino stanje drukije nego prvostupanjski sud i na takvom injeninom stanju zasnova svoju presudu

c. ako je drugostupanjski sud preinaio presudu prvostupanjskog suda kojom je optueni osloboen od optube i izrekao presudu kojom se optueni proglaava krivim.

Meutim, hoe li doi u situaciju da odluuje, to ovisi od osoba koje su ovlatene na podizanje albe. Znai, drugostupanjski i treestupanjski sud nikad nee moi odluivati o jednoj kaznenoj stvari po slubenoj dunosti.

b) organizacija i sastav sudova

Organizacija je postavljena tako da ima vie niih i viih sudova. U FBiH u kaznenim stvarima sude OPINSKI sudovi, UPANIJSKI sudovi i VRHOVNI SUD Federacije.

21

a. Opinski sudovi sude u vijeima koja su sastavljena od 1 suca i 2 suca porotnika. Predsjednik vijea uvijek je sudac opinskog suda. Za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 1 godine, sudi sudac opinskog suda kao pojedinac. U vijeu sastavljenom od 3 suca opinski sudovi donose odluke izvan glavnog pretresa.

b. sastav upanijskog suda razliit je prema tome je li u pitanju suenje u prvom stupnju ili u drugom stupnju.

U prvom stupnju sude u vijeima koja su sastavljena od 1 suca i 2 suca-porotnika (malo vijee), a u vijeima sastavljenim od 2 suca i 3 suca-porotnika kada sude za kaznena djela za koja je predviena kazna dugotrajnog zatvora (veliko vijee). U drugom stupnju kad u sjednici vijea odluuju po albama protiv odluka opinskog suda, upanijski sudovi sude u vijeu sastavljenom od 3 suca. U istom sastavu donose i sve odluke izvan glavnog pretresa i sastavljaju prijedloge o sluajevima koji su zakonom predvieni. Kad upanijski sud sudi u drugom stupnju na pretresu, vijee je sastavljeno od 2 suca i 3 suca-porotnika.

c. Vrhovni sud FBiH nikad ne sudi u prvom stupnju. On u pravilu sudi u drugom

stupnju, tj. po albama protiv drugostupanjskih presuda. Kao drugostupanjski sud sudi u vijeu sastavljenom od 3 suca (malo vijee), a u vijeu sastavljenom od 5 sudaca (veliko vijee) kad sudi za kaznena djela za koja je zakonom predviena kazna dugotrajnog zatvora. Kao treestupanjski sud sudi u vijeu od 5 sudaca kad rjeava o zahtjevu za zatitu zakonitosti, a u opoj sjednici kad odluuje o zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv odluka svojih vijea.

4. SUDJELOVANJE GRAANA U SUENJU

Sudjelovanje graana u vrenju sudske funkcije zajedno s pozivnim sucima naziva se POROTNO suenje. Postoje 2 osnovna oblika:

a) oblik suenja u kojem graani obrazuju posebno sudsko vijee, tzv. POROTA. Ovo vijee je nadleno utvrivati injenina pitanja na pretresu. Porota je, dakle, duna utvrditi injenino stanje i na osnovu toga oglasiti optuenog krivim ili ga osloboditi od optube. Posebno vijee, sastavljeno od pozivnih sudaca (ili sudac pojedinac), rjeava pravna pitanja i na osnovu odluke porote da je optueni kriv izrie kaznenu sankciju. Ako je porota odgovorila da optueni nije kriv, vijee pozivnih sudaca donosi oslobaajuu presudu. Ovakvo porotno suenje karakteristino je za anglosaksonsko pravo.

b) Oblik sudjelovanja graana u suenju po kome sudac i graani kao suci porotnici obrazuju jedno jedinstveno vijee. Osnovna je odlika je to su suci i graani kao suci porotnici u jedinstvenom vijeu ravnopravni u rjeavanju, kako injeninih tako i pravnih pitanja, kao i prigodom izricanja kaznene sankcije.

Kod nas graani sudjeluju u vrenju sudske funkcije kao suci porotnici kod redovitih sudova. Za suca porotnika moe biti imenovana osoba koja je:

- dravljanin BiH - punoljetna i

- koja je po svojim radnim i ljudskim kvalitetama dostojna ugleda funkcije suca

porotnika.

22

Imenuju se na 4 godine i po isteku toga roka mogu biti ponovo imenovani.

5. SPOSOBNOST OSOBA ZA VRENJE SUDAKE FUNKCIJE

Pored opih uvjeta, osoba koja eli biti imenovana za suca treba ispunjavati i posebne uvjete.

Opi uvjeti: - dravljanin FBiH - ima prebivalite na podruju FBiH - zavren pravni fakultet - poloen pravosudni ispit - strunu sposobnost i iskazane radne sposobnosti

Poseban uvjet: odreen radni sta poslije diplomiranja, tj. da je nakon toga proveo na radu u sudu, nadlenom tuiteljstvu ili na pravnim poslovima u dravnim organima odreen broj godina. S tim da je ovaj sta razliit za imenovanje u opinski, upanijski i Vrhovni sud.

a. Za suca opinskog suda moe biti imenovana osoba koja je poslije poloenog pravnog ispita radila najmanje 2 godine kao sudski savjetnik ili savjetnik u

nadlenom tuiteljstvu, nadleni tuitelj ili zamjenik nadlenog tuitelja, odvjetnik, odnosno provela najmanje 4 godine na drugim pravnim poslovima.

b. Za suca upanijskog suda moe biti imenovana osoba koja je poslije poloenog pravnog ispita provela na radu najmanje 6 godina kao sudac, nadleni tuitelj ili zamjenik nadlenog tuitelja, odvjetnik, odnosno provela najmanje 8 godina kao sudski savjetnik tog suda ili Vrhovnog suda, odnosno

10 godina na drugim pravnim poslovima.

c. Za suca Vrhovnog suda moe biti imenovana osoba koja je poslije poloenog pravnog ispita provela na radu najmanje 12 godina kao sudac, nadleni tuitelj ili zamjenik nadlenog tuitelja, docent ili profesor pravnog fakulteta iz predmeta kaznenog, kaznenog procesnog, graanskog, gospodarskog i obiteljskog prava.

Za suca odreenog suda ne moe se imenovati osoba koja je ve imenovanom sucu brani drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja i pobonoj liniji do drugog stupnja.

Suce sudova Federacije bira Federalno odnosno Kantonalno povjerenstvo za izbor i

imenovanje sudaca i tuitelja to je ureeno Zakonom o sudakoj i o tuiteljskoj funkciji u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Sudci i tuitelji moraju biti kvalificirani, neovisni u radu i izvan dometa korupcije ili neprikladnog utjecaja.

Federalno povjerenstvo razmatra, daje na glasovanje i potom predlae sve kandidate za izbor ili imenovanje sudaca ili tuitelja na federalnoj razini. Kantonalna povjerenstva razmatraju i daju na glasovanje, zajedno s Federalnim povjerenstvom,

prijedloge o izboru i imenovanju sudaca ili tuitelja na kantonalnoj ili opinskoj razini; nakon ovog razmatranja i glasovanja kantonalna povjerenstva predlau kandidate kantonalnom ministarstvu pravde.

23

Glede sudaca i tuitelja na federalnoj razini, Federalno povjerenstvo takoer odluuje o tomu postoje li razlozi za smjenu sudaca ili tuitelja, ustanovljava razloge za suspenziju sudaca i tuitelja iz slube, donosi odluku u svezi nemogunosti obnaanja sudake i tuiteljske funkcije usporedo s nekim drugim poslovima, daje miljenje glede zakona koji odreuju poloaj, prava i dunosti sudaca i tuitelja, kao i drugih osoba u sudovima i tuiteljstvima i obnaa druge poslove propisane zakonom.

Federalno povjerenstvo za izbor i imenovanje sudaca sastoji se od sedam lanova, i to tri lana iz reda sudaca Vrhovnog suda Federacije, koje imenuje Opa sjednica Vrhovnog suda Federacije, dva lana iz Udruge sudaca Federacije, jedan iz Udruge tuitelja Federacije i jedan pravni strunjak (pravnik ili profesor prava) kojega biraju ostali lanovi Povjerenstva. Kantonalna povjerenstva se formiraju u kantonima i imaju tri lana, ukoliko podruje kantona ima do 20 sudaca, a pet lanova, ako podruje kantona ima preko 20 sudaca.

Trolano kantonalno povjerenstvo u svom sastavu ima najmanje jednog suca opinskog suda, a petolano kantonalno povjerenstvo najmanje dvojicu sudaca iz opinskih sudova. Kantonalna povjerenstva za izbor i imenovanje sudaca imenuje zajednika sjednica sudaca kantonalnog suda koja e pribaviti prijedlog opinskih sudova za lanove kantonalnih povjerenstava iz tog suda.

Izboru odnosno imenovanju sudaca i tuitelja prethodi javno oglaavanje upranjenih sudakih i tuiteljskih mjesta. Federalno odnosno kantonalna ministarstva pravde objavljuju natjeaj za upranjena sudaka i tuiteljska mjesta u "Slubenim novinama Federacije BiH" i u slubenim glasilima kantona, te u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira irom Federacije.

Iz Zakona o Sudu BiH:

Sud BiH je smjeten u Sarajevu. Sainjava ga predsjednik i izvjestan broj ostalih sudaca kako je propisano Zakonom o Sudu BiH.

l. 3. Uvjeti o obavljanju funkcije

Za suca Suda imenuje se:

- dravljanin BiH - diplomirani pravnik

- poloen pravosudni ispit i - iskustvo u radu u pravosudnim tijelima ili odvjetnikom uredu najmanje 10

godina.

Izuzetno, moe biti imenovan docent ili profesor s jednog od pravnih fakulteta BiH iz predmeta kazneno pravo ili kazneno procesno pravo, graansko pravo ili graansko procesno pravo, upravno pravo, trgovako pravo ili obiteljsko pravo.

l. 5. Komisija za imenovanje sudaca Suda Sainjava je 6 lanova koji su dravljani BiH:

- predsjednik i 2 zamjenika Ustavnog suda BiH

- predsjednik i zamjenik Vrhovnog suda BiH

- predsjednik Vrhovnog suda RS

l. 4.

24

Parlamentarna skuptina BiH bira suce Suda na prijedlog Komisije.

l. 6. Suci Suda obavljaju funkciju do dobi od 70 godina.

l. 7. Mandat sudaca Sucu funkcija prestaje:

a) istekom perioda na koji je imenovan

b) podnoenjem ostavke c) trajnim gubljenjem sposobnosti da vri funkciju suca zbog bolesti, invalidnosti

ili zdravstvenih tekoa d) smjenjivanjem s funkcije od strane Parlamenta

l. 8. Nespojivost funkcija i imunitet Sudaka funkcija nespojiva je s drugom javnom ili privatnom slubom. Ne moe obavljati poslove u organima stranke, politikih udruenja ili fondacija koje su povezane sa strankom, niti moe biti ukljuen u bilo kakvu stranaku ili politiku aktivnost javnog karaktera.

Izuzetak je nastavniki i znanstveno istraivaki rad u oblasti prava. Sudac ne smije biti kazneno gonjen, ispitivan, zadravan, uhien, niti mu se moe suditi za miljenje koje je izrazio, ili za odluku koju je donio u vrenju ovlatenja koja ima u okviru svoje funkcije.

6. SUDSKA UPRAVA

U svim sudovima se obavlja i sudska uprava na ijem elu je predsjednik suda koji pored sudske funkcije obavlja i upravne poslove.

Poslove sudske uprave obavlja na razini FBiH Ministarstvo pravosua i pravde. Osnovna zadaa sudske uprave je osigurati nesmetano obavljanje sudske funkcije. U tom cilju pravosudna uprava obavlja 2 vrste poslova:

- poslovi koji se odnose na provedbu u ivot odreene pravosudne politike, koju utvruje Skuptina FBiH zakonom i drugim aktima rezolucije, preporuke i sl.

- poslovi kojima je cilj da se osiguraju uvjeti za uspjeno poslovanje sudova poslovi organizacijske prirode, personalna pitanja sudaca i sl.

7. IZUZEE SUDACA I SUDACA POROTNIKA

Zakon odreuje u kojim se sluajevima moe osnovano sumnjati u objektivnost suca, tj. kad se on ima izuzeti.

lanak 29. Razlozi za izuzee Sudac ne moe obavljati sudaku dunost: a) ako je oteen kaznenim djelom, b) ako mu je osumnjienik odnosno optuenik, njegov branitelj, Tuitelj, oteenik,

njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, brani ili izvanbrani drug ili krvni roak u ravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, a po tazbini do drugog stupnja,

c) ako je s osumnjienikom odnosno optuenikom, njegovim braniteljem, Tuiteljem ili oteenikom u odnosu skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja ili hranjenika,

25

d) ako je u istom kaznenom predmetu sudjelovao kao sudac za prethodni postupak,

sudac za prethodno sasluanje ili je postupao kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoenik oteenika ili je ispitan kao svjedok ili kao vjetak,

e) ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim lijekom,

f) ako postoje okolnosti koje izazivaju osnovanu sumnju u njegovu nepristranost.

lanak 30. Izuzee po zahtjevu stranke (1) Izuzee predsjednika Suda i suca moe traiti stranka ili branitelj. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti do poetka glavne rasprave, a ako se za razlog izuzea iz lanka 29. toke a. do f. ovoga Zakona saznalo kasnije, zahtjev se podnosi odmah po saznanju.

(3) Zahtjev za izuzee suca vijea albenog odjeljenja, stranka ili branitelj mogu podnijeti u albi ili u odgovoru na albu. (4) Stranka ili branitelj mogu traiti izuzee samo poimence odreenog suca koji postupa u predmetu.

(5) Stranka ili branitelj duni su u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neka od zakonskih osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani u zahtjevu za izuzee koji je ranije odbijen.

lanak 31. Postupak za izuzee (1) im sazna za postojanje kojeg od razloga za izuzee iz lanka 29. toke a. do e. ovoga Zakona, sudac je duan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika Suda. Ako sudac smatra da postoje okolnosti iz lanka 29. toke f. ovoga Zakona, izvijestit e o tome predsjednika Suda. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka te u sluaju izuzea predsjednika Suda, o njihovom izuzeu i zamjeni odluuje opa sjednica Suda.

lanak 32. Odluivanje po zahtjevu za izuzee (1) O zahtjevu za izuzee iz lanka 30. ovoga Zakona odluuje opa sjednica Suda. (2) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava suca odnosno predsjednika Suda, a po potrebi provest e se i drugi izvidi. (3) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee, alba nije dozvoljena. (4) Ako je zahtjev za izuzee iz lanka 29. toke f. ovoga Zakona podnesen poslije poetka glavne rasprave ili ako je postupljeno protivno odredbama lanka 30. stavka 4. i 5. ovoga Zakona, zahtjev e se odbaciti u cjelini ili djelomino. Rjeenje kojim se zahtjev odbacuje donosi vijee. Pri donoenju tog rjeenja ne moe sudjelovati sudac ije se izuzee trai. Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje, alba nije dozvoljena.

lanak 33. Valjanost radnji poduzetih nakon podnoenja zahtjeva za izuzee Kada sudac sazna da je podnesen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako se radi o izuzeu iz lanka 29. toke f. ovoga Zakona, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.

8. NADLENOST SUDOVA

Djelokrug rada jednog suda predstavlja njegovu nadlenost (forum).

26

Nadlenost je pravo i dunost jednog suda da postupa u odreenom kaznenom predmetu. Nadlenosti sudova odreuje zakon. Odrediti nadlenost suda za presuenje znai nai sud koji ima po zakonu pravo i dunost presuditi jednu kaznenu stvar.

Za odreivanje nadlenosti zakon je postavio 3 vrste normi: a) Po prvoj vrsti ovih normi kaznena djela se zbog njihove prirode i drugih

osobina predaju na presuenje odreenoj vrsti sudova. Osnova za odreivanje nadlenosti ovdje je kazneno djelo, kaznena stvar koja je predmet presuenja (ratione materie). Zato se ova nadlenost zove STVARNA nadlenost.

b) Po drugoj vrsti normi kazneno djelo se zbog svoje veze s odreenim mjestom daje u nadlenost onome sudu na ijem se podruju mjesto nalazi. Osnova za odreivanje nadlenosti je mjesto za koje je kazneno djelo vezno (ratione loci), i to je MJESNA nadlenost.

c) Po treoj vrsti normi pojedini dijelovi kaznenog postupka s obzirom na razliite stadije postupka predaju se na postupanje raznim sudovima ili raznim tijelima u sudu.

To je FUNKCIONALNA nadlenost.

Drugostupanjsku nadlenost nadlenost za rjeavanje albi protiv prvostupanjskih odluka lako je nai. Drugostupanjski sud je uvijek onaj sud koji je po organizaciju sudova neposredno vii sud (upanijski prema opinskom, Vrhovni prema upanijskom).

Treestupanjska nadlenost nadlenost za rjeavanje albi protiv drugostupanjskih presuda odreena je tako da je treestupanjski sud Vrhovni sud Federacije.

Nekad i svojstvo optuenog utjee na odreivanje nadlenosti OSOBNA nadlenost (ratione personae). Dolazi do izraaja u 2 sluaja.

- ako je optueni vojna osoba, onda je nadlean poseban sud vojni sud - ako je optueni maloljetnik, onda je nadleno posebno vijee za maloljetnike

9. STVARNA NADLENOST

Stvarna nadlenost je zakonom odreeno pravo i dunost odreene vrste sudova da u postupku poduzimaju odreene procesne radnje i da presuuju za neka kaznena djela s obzirom na njihovu prirodu.

Osnovni zakonski kriterij za odreivanje stvarne nadlenosti sudova jesu vrsta i visina kazne predviene u kaznenom zakonu za pojedino kazneno djelo. Meutim, kod nekih taksativno (izriito) odreenih kaznenih djela, ve je po izriitoj zakonskoj odredbi nadlenost dodijeljena odreenoj vrsti sudova.

lanak 23. ZKP BiH Stvarna nadlenost Suda (1) Sud je nadlean:

a) suditi u prvom stupnju u kaznenim stvarima u granicama svoje stvarne

nadlenosti odreene zakonom, b) odluivati o albama protiv odluka donesenih u prvom stupnju, c) odluivati o obnovi kaznenog postupka u sluajevima propisanim ovim

Zakonom,

27

d) rjeavati sukob nadlenosti u kaznenim stvarima izmeu sudova Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te sudova entiteta i sudova Brko Distrikta Bosne i Hercegovine,

e) odluivati o pitanjima provoenja meunarodnih i meuentitetskih kaznenih propisa, ukljuujui i odnose s Interpolom i drugim meunarodnim tijelima policije te o prebacivanju osuenika, izruenju i predaji osobe po zahtjevu bilo kojeg tijela na podruju Bosne i Hercegovine, druge drave ili meunarodnog suda ili tribunala,

f) obavljati i druge poslove propisane zakonom.

Ako je ista osoba poinila vie kaznenih djela, pa je za pojedina od tih djela nadlean Sud, a za pojedina drugi sudovi, prednost ima suenje pred Sudom.

lanak 24. ZKP F BiH Stvarna nadlenost suda Vrhovni sud Federacije, kantonalni sudovi i opinski sudovi sude u kaznenim stvarima u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom Federacije odnosno zakonom kantona.

lanak 25. ZKP F BiH Sastav suda

(1) U prvom stupnju sudi vijee kaznenog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudaca.

(2) Za kaznena djela s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom, sudi sudac pojedinac.

(3) U drugom stupnju sudi vijee albenog odjeljenja suda sastavljeno od trojice sudaca.

(4) O zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje vijee kaznenog odjeljenja sastavljeno od trojice sudaca.

(5) Sudac za prijanji postupak, sudac za prethodno sasluanje, predsjednik suda i predsjednik vijea, odluuju u sluajevima predvienim ovim Zakonom. (6) U vijeu sastavljenom od trojice sudaca, sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to odreeno ovim Zakonom i donosi druge odluke izvan glavne rasprave.

lanak 36. ZKP F BiH Posljedice nenadlenosti (1) Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i im primijeti da nije nadlean, oglasit e se nenadlenim i po pravomonosti rjeenja uputit e predmet nadlenome sudu. (2) Ako tijekom glavne rasprave sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud, nee dostaviti predmet tome sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti odluku. (3) Nakon potvrivanja optunice, sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti. (4) Nenadleni sud je duan poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.

Iz Zakona o sudovima u FBiH: l. 27. Opinski sud je nadlean: 1) u kaznenim predmetima a) da u prvom stupnju sudi:

28

- za kaznena djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, - za kaznena djela za koja je posebnim zakonom odreena nadlenost opinskog suda, - za kaznena djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na opinski sud, - u svim kaznenim postupcima protiv maloljetnika. b) da postupa tijekom istrage i nakon podizanja optunice c) da odluuje o izvanrednim lijekovima d) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude, na temelju sudske odluke e) da postupa po molbama za pomilovanje

l. 28. Kantonalni sud je nadlean: 1) Prvostupanjska nadlenost: a) da sudi za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko 10 godina ili dugotrajni zatvor

b) da postupa u tijeku istrage i nakon podizanja optunice c) da sudi za kaznena djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na kantonalne sudove 2) Drugostupanjska nadlenost: a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova b) da odluuje o drugim redovnim i izvanrednim pravnim lijekovima 3) Ostalo:

a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova s podruja kantona b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti s jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona c) da odluuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude d) da postupa po molbama za pomilovanje e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa f) da prua meunarodnu pravnu pomo u kaznenim predmetima l. 29. Vrhovni sud Federacije je nadlean: 1) da odluuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova 2) da odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih odluka sudova 3) da odluuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea 4) da rjeava sukobe nadlenosti izmeu kantonalnih i opinskih sudova s podruja razliitih kantona 5) da odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti s jednog suda na drugi l. 30. Vrhovni sud i kantonalni sudovi mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom FBiH,

odnosno BiH.

10. MJESNA NADLENOST

Mjesna nadlenost nije obuhvaena ZKP BiH, ali je obuhvaena u Federalnom. REDOVITE mjesne nadlenosti su:

- forum delicti commissi

- forum domicilii

- forum deprehensionis

lanak 26. Forum delicti commissi

29

(1) Mjesno je nadlean sud na ijem podruju je kazneno djelo izvreno ili pokuano. (2) Ako je kazneno djelo izvreno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja, ili je neizvjesno na kojemu je podruju izvreno ili pokuano, nadlean je onaj od tih sudova koji je prvi potvrdio optunicu, a ako optunica nije potvrena - sud koji je prvi primio optunicu na potvrivanje.

lanak 28. Forum domicilii

(1) Ako nije poznato mjesto izvrenja kaznenog djela ili ako je to mjesto izvan podruja Federacije, nadlean je sud na ijem podruju osumnjienik odnosno optuenik ima prebivalite ili boravite. (2) Ako je sud na ijem podruju osumnjienik odnosno optuenik ima prebivalite ili boravite ve zapoeo postupak, ostaje nadlean i ako se saznalo za mjesto izvrenja kaznenog djela.

lanak 29. Forum deprehensionis

Ako nije poznato mjesto izvrenja kaznenog djela, a niti prebivalite ili boravite osumnjienika odnosno optuenika, ili se oba mjesta nalaze izvan podruja Federacije, nadlean je sud na ijem se podruju osumnjienik odnosno optuenik uhiti ili se sam prijavi.

Postoje jo neke vrste posebne mjesne nadlenosti: posebna nadlenost, forum ordinatum, s elementom inozemnosti.

lanak 30. Nadlenost s elementom inozemnosti Ako je neka osoba poinila kaznena djela u Federaciji i u inozemstvu, a izmeu tih djela postoji meusobna veza i isti dokazi, nadlean je sud koji je nadlean za kazneno djelo uinjeno u Federaciji.

lanak 27. Posebna nadlenost Ako je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili domaem zrakoplovu dok se nalazi u domaem pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite. U ostalim sluajevima kad je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili domaem zrakoplovu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda, odnosno zrakoplova ili domae pristanite u kome se brod odnosno zrakoplov prvi put zaustavi

lanak 31. Forum ordinatum

Ako se prema odredbama ovoga Zakona ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije odredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provesti postupak.

Mjesna nadlenost se u odreenim sluajevima moe prenositi:

lanak 34. Prenoenje nadlenosti iz pravnih ili stvarnih razloga

30

(1) Kada je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa, duan je, po ispitivanju stranaka i branitelja o tomu izvijestiti neposredno vii sud koji e odrediti drugi stvarno nadleni sud na svojem podruju. (2) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka nije doputena alba.

lanak 35. Prenoenje nadlenosti iz vanih razloga (1) Sud odreen zakonom moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadleni sud na svome podruju, ako postoje vani razlozi. (2) Vrhovni sud Federacije moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadleni sud na podruju drugog kantona, ako postoje vani razlozi. (3) Rjeenje u smislu st. 1. i 2. ovoga lanka, protiv kojeg nije doputena alba, moe se donijeti na prijedlog suca za prijanji postupak, suca za prethodno sasluanje, suca ili predsjednika vijea ili na prijedlog jedne od stranaka ili branitelja.

11. FUNKCIONALNA NADLENOST

Funkcionalna nadlenost je pravo i dunost suda obavljati procesne radnje u jednom dijelu postupka izvan voenja glavnog pretresa i prvostupanjskog presuenja.

12. ISPITIVANJE NADLENOSTI I POSLJEDICE NENADLENOSTI

Postupak pred sudom zapoinje po zahtjevu nadlenog tuitelja, oteenog kao tuitelja i privatnog tuitelja. Ti su subjekti prvi u situaciji da ocjenjuju nadlenost suda i predlau postupak pred sudom koji je po njima nadlean. Meutim, ta ocjena nije mjerodavna za sud. Bez obzira na ocjenu tuitelja, sud je ex officio duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. Sud je u situaciji cijeniti pitanje nadlenosti tek nakon to nadleni tuitelj stavi svoj zahtjev za voenje postupka.

lanak 36. ZKP FBiH Posljedice nenadlenosti (1) Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i im primijeti da nije nadlean, oglasit e se nenadlenim i po pravomonosti rjeenja uputit e predmet nadlenome sudu. (2) Ako tijekom glavne rasprave sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud, nee dostaviti predmet tome sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti odluku. (3) Nakon potvrivanja optunice, sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti. (4) Nenadleni sud je duan poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.

13. SUKOB NADLENOSTI

Sukob o nadlenosti je spor izmeu dva ili vie sudova o tome koji je od njih stvarno i mjesno nadlean postupati u konkretnoj kaznenoj stvari. Sukob moe nastati u pitanju u stvarne i mjesne nadlenosti. Sukob moe biti pozitivan i negativan. POZITIVAN sukob postoji onda kada dva ili vie sudova prisvajaju nadlenost u konkretnoj kaznenoj stvari, kada svaki smatra da je nadlean.

31

NEGATIVAN sukob postoji onda kada dva ili vie sudova odbijaju od sebe nadlenost u konkretnoj kaznenoj stvari, kada svaki za sebe smatra da nije nadlean. U praksi je ei sluaj negativnog sukoba.

lanak 37. ZKP FBiH Pokretanje postupka za rjeavanje sukoba nadlenosti (1) Ako sud komu je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, pokrenut e postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti. (2) Kad je povodom albe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se ovaj oglasio nenadlenim odluku donio drugostupanjski sud, za tu odluku vezan je u pitanju nadlenosti i sud kome je predmet ustupljen ako je drugostupanjski sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.

lanak 38. ZKP FBiH Rjeavanje sukoba nadlenosti (1) Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud. (2) Prije nego to donese rjeenje povodom sukoba nadlenosti, sud e zatraiti miljenje stranaka i branitelja. Protiv ovoga rjeenja nije doputena alba. (3) Prilikom odluivanja o sukobu nadlenosti, sud moe istodobno po slubenoj dunosti donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti ako su ispunjeni uvjeti iz lanka 35. ovoga Zakona. (4) Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih je duan poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.

Na razini Bosne i Hercegovine stvarna nadlenost Suda BiH je rjeavati sukob nadlenosti u kaznenim stvarima izmeu sudova Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te sudova entiteta i sudova Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. (l. 23, st. 1-d, ZKP BiH).

14. PRAVNA POMO

Tijekom kaznenog postupka esto se ukae potreba da se izvre neke procesne radnje izvan podruja mjesno nadlenog suda. U naelu nijedno sudsko tijelo u kaznenom postupku ne smije prijei granice svog podruja radi vrenja neke procesne radnje.

Iznimka postoji samo onda kad postoji neodlona potreba da neku procesnu radnju neposredno izvri izvan svog podruja organ koji vodi kazneni postupak. Stoga, ako je to potrebno, sud e traiti pravnu pomo, tj. obratit e se pismenim aktom (tzv. zamolbom) drugom sudu ili drugom dravnom tijelu da tu radnju izvri. Zamoljeno tijelo duno je udovoljiti molbi. Osim pravne pomoi sva dravna tijela duna su pruiti i tehniku pomo kad za to budu zamoljeni. Tehniku pomo zamoljeno tijelo ukazuje u granicama svoje mogunosti, bez tete za svoju slubu.

ZKP F BiH:

lanak 22. Obveza pruanja pravne pomoi i slubene suradnje (1) Svi sudovi u Federaciji duni su pruati pravnu pomo sudu koji vodi postupak. (2) Sva tijela vlasti u Federacije duna su slubeno suraivati sa sudovima, tuiteljem i drugim tijelima koji sudjeluju u kaznenom postupku.

32

lanak 23. Pruanje pravne pomoi i slubena suradnja (1) Sud e uputiti zahtjev za pruanje pravne pomoi, odnosno za slubenu suradnju nadlenom sudu, odnosno tijelu vlasti. (2) Pruanje pravne pomoi i slubena suradnja sprovode se bez naknade. (3) St. 1. i 2. ovoga lanka, primjenjuju se i na zahtjeve koje je tuitelj uputio prema tuiteljstvu ili drugim tijelima vlasti u Federaciji.

ZKP BiH:

lanak 21. Obveza pruanja pravne pomoi i slubena suradnja (1) Svi sudovi Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine duni su pruati pravnu pomo Sudu. (2) Sva tijela vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, duna su slubeno suraivati sa Sudom, Tuiteljem i drugim tijelima koja sudjeluju u kaznenom postupku.

lanak 22. Pruanje pravne pomoi i slubene suradnje (1) Sud Bosne i Hercegovine e nadlenom sudu odnosno tijelu vlasti uputiti zahtjev za pruanjem pravne pomoi ili za slubenom suradnjom. (2) Pruanje pravne pomoi i slubena suradnja provode se bez naknade. (3) Stavak 1. do 3. ovoga lanka primjenjuje se i na zahtjeve koje je Tuitelj uputio tuiteljstvu ili drugim tijelima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj ili Brko Distriktu Bosne i Hercegovine.

III. stranke u kaznenom postupku

1. OPENITO

Stranke su subjekti koji se u kaznenom postupku spore o suprotnim interesima i

zahtjevima pred sudom kod koga oekuju rjeenje spora.

Iz lanka 20. ZKP BiH: Stranke su Tuitelj i osumnjienik odnosno optuenik. Osumnjienik je osoba za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo. Optuenik je osoba protiv koje je potvrena jedna ili vie toaka optunice.

Pod tuiteljem smatramo nadlenog tuitelja (za kaznena djela za koja se goni ex officio), privatnog tuitelja (za kaznena djela za koja se goni po privatnoj tubi) i oteenog kao tuitelja (kod oficioznih kaznenih djela kad nadleni tuitelj ne poduzme ili ne produi gonjenje, a oteeni prihvati gonjenje).

2. NADLENI TUITELJ

Tuitelj je subjekt koji vri funkciju kaznenog gonjenja za kaznena djela za koja se goni po slubenoj dunosti ex officio.

lanak 35. ZKP BiH Prava i dunosti

33

(1) Temeljno pravo i temeljna dunost Tuitelja je otkrivanje i progon poinitelja kaznenih djela koja su u nadlenosti Suda. (2) Tuitelj ima pravo i dunost:

a) im sazna da postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo, poduzeti potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i provoenja istrage, pronalaenja osumnjienika, upravljanja i nadzora nad istragom, te radi upravljanja aktivnostima ovlatenih slubenih osoba vezanim za pronalazak osumnjienika i prikupljanje izjava i dokaza,

b) provesti istragu sukladno ovom Zakonu,

c) dati imunitet sukladno ovom Zakonu,

d) zahtijevati dostavu obavijesti od dravnih tijela, poduzea, pravnih i fizikih osoba u Bosni i Hercegovini,

e) izdati pozive i naloge i predloiti izdavanje poziva i naloga sukladno ovom Zakonu,

f) naloiti ovlatenoj slubenoj osobi da izvri nalog koji je izdao Sud sukladno ovom Zakonu,

g) predloiti izdavanje kaznenog naloga sukladno lanku 334. ovoga Zakona, h) podii i zastupati optunicu pred Sudom, i) podnositi pravne lijekove,

j) obaviti i druge poslove odreene zakonom. (3) Sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka, sva tijela koja sudjeluju u istrazi duna su o svakoj poduzetoj radnji obavijestiti Tuitelja i postupiti po svakom njegovom zahtjevu.

ZKP BiH:

lanak 36. Poduzimanje radnji

Tuitelj poduzima sve radnje u postupku na koje je zakonom ovlaten, sam ili preko osoba koje su temeljem zakona obvezne postupati po njegovom zahtjevu u kaznenom postupku. lanak 37. Davanje uputa Za ostvarivanje svojih prava i dunosti, Tuitelj moe u pojedinim predmetima iz nadlenosti Suda davati potrebne upute tuiteljstvima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. lanak 38. Naelo promjenjivosti (mutabiliteta) Tuitelj moe odustati od progona do zavretka glavne rasprave, a u postupku pred vijeem albenog odjeljenja kada je to propisano ovim Zakonom.

ZKP F BiH:

lanak 46. Postupanje pred sudovima Glavni federalni tuitelj odnosno tuitelj u kantonu postupa pred sudovima sukladno federalnom odnosno kantonalnom zakonu.

lanak 48. Mjesna nadlenost tuitelja Mjesna nadlenost tuitelja odreuje se prema odredbama koje vae za nadlenost suda onog podruja za koje je tuitelj imenovan. lanak 49. Postupanje nenadlenog tuitelja Kada postoji opasnost od odgode, radnje u postupku preduzet e i nenadleni tuitelj u kantonu, ali o tome mora odmah izvijestiti nadlenog tuitelja. lanak 50. Davanje uputa

34

U okviru djelokruga svoga rada, Glavni federalni tuitelj moe u konkretnim predmetima davati potrebne obvezne upute tuiteljstvima u Federaciji. lanak 51. Sukob nadlenosti Sukob nadlenosti izmeu tuitelja rjeava Glavni federalni tuitelj.

Iz Zakona o Federalnom tuiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine: lanak 1. Federalno tuiteljstvo je samostalno dravno tijelo koje, u okviru prava i dunosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) poduzima zakonom odreene mjere glede istranih radnji i gonjenja potencijalnih uinitelja kaznenih djela i prijestupa u gospodarstvu, i vri druge poslove odreene federalnim zakonom. lanak 2. Federalno tuiteljstvo obnaa svoju dunost sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine i Ustavu Federacije, a temeljem zakona Bosne i Hercegovine i Federacije. lanak 3. U okviru svojih nadlenosti, Federalno tuiteljstvo titi ostvarivanje ljudskih prava i graanskih sloboda zajamenih Ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije, kao i prava i interese pravnih osoba sukladno zakonu, te osigurava ustavnost i zakonitost. lanak 4. Federalno tuiteljstvo se osniva i ukida zakonom. lanak 5. (1)Dunost Federalnog tuiteljstva obnaa glavni federalni tuitelj i zamjenici glavnog federalnog tuitelja, te federalni tuitelji. (2) Glavni federalni tuitelj ima dva zamjenika glavnog federalnog tuitelja. Broj federalnih tuitelja odreuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee). (3) Glavnog federalnog tuitelja, zamjenike glavnog federalnog tuitelja i federalne tuitelje bira i imenuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee. (4) Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee, na prijedlog glavnog federalnog tuitelja, imenuje jednog od dva zamjenika glavnog federalnog tuitelja kao prvog zamjenika glavnog federalnog tuitelja. lanak 6. (1)Glavni federalni tuitelj zastupa Federalno tuiteljstvo i rukovodi njegovim radom. (2) Zamjenici glavnog federalnog tuitelja i federalni tuitelji obnaaju dunosti i zadatke koji su im povjereni od strane glavnog federalnog tuitelja, i glede izvravanja tih poslova odgovorni su glavnom federalnom tuitelju. (3) Zamjenici glavnog federalnog tuitelja i federalni tuitelji mogu obnaati svaku radnju u postupku pred sudom i drugim vladinim tijelima, za koju je po zakonu ovlaten glavni federalni tuitelj. lanak 7. (1) Glavnom federalnom tuitelju i zamjenicima glavnog federalnog tuitelja mandat traje est (6) godina uz mogunost ponovnog imenovanja. Ovaj mandat moe prestati uslijed podnesene ostavke, navrene starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu ili smjenjivanja s dunosti iz opravdanih razloga. Po isticanju mandata, glavni federalni tuitelj i zamjenici glavnog federalnog tuitelja nastavljaju da obnaaju svoje dunosti kao federalni tuitelji. (2) Federalni tuioci se imenuju za obnaanje dunosti bez ogranienja trajanja mandata. Ovaj mandat meutim moe prestati uslijed podnesene ostavke, navrene starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu ili smjenjivanja s dunosti iz opravdanih razloga.

lanak 16. (1) Federalno tuiteljstvo sprovodi istrane radnje i goni potencijalne uinitelje kaznenih djela i prijestupa u gospodarstvu, te obnaa druge dunosti odreene federalnim zakonom. (2) Federalno tuiteljstvo ima prvostepenu nadlenost za provedbu istranih radnji i gonjenje

35

potencijalnih uinitelja kaznenih djela terorizma, meukantonalnog kriminala, nezakonite trgovine drogama ili organiziranog kriminala, koje su sukladno Zakonu o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 2/95, 9/96 i 33/99) u nadlenosti tog suda. lanak 17. (1) Glavni federalni tuitelj u obnaanju dunosti gonjenja za kaznena djela postupa pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) i, sukladno lanku 20. ovog zakona, drugim sudovima Federacije. (2) U postupku pred Vrhovnim sudom, kantonalnim i opinskim sudovima, glavni federalni tuitelj, sukladno federalnom zakonu, ulae pravna sredstva, prisustvuje sjednicama i sudskim pretresima i poduzima druge radnje za koje je ovlaten. (3) Glavni federalni tuitelj u obnaanju dunosti gonjenja za federalna kaznena djela, sukladno Ustavu Federacije i federalnom zakonodavstvu, postupa pred Vrhovnim sudom sa istim ovlastima kao