Kazneno pravo, 1 knjiga 11. Izvori kaznenog procesnog pravaIzvori se djele na materijalne i formalne. Materijalni predstavljaju politike, socijalne, ekonomske, kultune i druge odnose u odreenoj dravi koji uvjetuju nastajanje i razvijanje k.procesnog prava, te njegovu primjenu u realnosti sistema k.pravosua. Formalni izvori, kao odrazi materijalnih izvora, su pravni propisi kojima se regulira k.postupak, sadrani u ustavnim i zakonskim tekstovima, kao i u meunarodnim dokumentima. Mogu se promatrati kao unutranji i meunarodni. Unutranji izvori su zakonski propisi unutranjeg k.procesnog prava i dijele se na OSNOVNE i DOPUNSKE. Od unutranjih formalnih izvora izdvajaju se propisi zakona o k.postupku u BiH (ZKP BiH, ZKP FbiH...); ustavni dokumenti koji obuhavaaju instrumente za zatitu osnovnih sloboda i prava ovjeka u k.postupku. U tom smislu ustvani dokumenti utrvruju da e BiH obezbjediti najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i sloboda, da e prava iz EKPLJ biti direktno primjenjena u BiH; U dopunske formalne izvore ulaze brojni drugi propisi kojima se, uz glavni predmet, rjeavaju i neka pitanja iz oblati k.postupka.Meunarodni izvori kaznenog procesnog prava su multilateralni i bilateralni ugovori koje je BiH potpisala i ratificirala, kao i odredbe meunarodnog obiajnog prava. Osnovni me. Izvori k.procesnog prava u BiH su:1.Univezalan deklaracija o pravima ovjeka(1948)2.Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima (1966) sa dopunskim protokolim (1989)3.Europska konvencija o ljuduskim pravima (1950) sa dodatnim protokolima4.Konvencija protiv muenja i drugih surovih, nehumanih ili poniavajuih postupanja ili kanjavanja (1984)5.Europska konvencija o spreavanju muenja, nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (1987)6. Konvencija o pravima djeteta (1989)Dopunski izvori me. Kp.p. su npr: Standardna minimalna pravila UN-a za primjenu postupka prama maloljetnim (1985); Statut Meunarodnog kaznenog suda za teka krenja me. humanitarog prava na podruju bive Jugoslavije.Iako sudsa praksa nije izvor kaznenog procesnog prava, ipak potrebno je ukazati na sljedee. Sudsko tumaenje aktualnih pravnih akata unutar Vijea Europe omoguava ESLJP poziciju najvie instance u tumaanju europskog k.procesnog prava. To tumaenje se prenosi na nacionalnu ravan, jer se moe uoiti njegovo prihvaanje u konkretnim primjerima, odnosno ugraivanje njegovi naela u domae zakonodavstvo i pravnu praksu.12. Vaenje kaznenog procesnog pravaPROSTORNO vaenje k.procesnog prava vee se na teritorajani princip u smislu da se forma pravnih radnji odreuje prama zakonima mjesta gdje se te radnje poduzimaju.VREMENSKO vaenje k.procesnog prava primjenjuje se na nain da se valjanost pravnih radnji cijeni, izmeu ostalog, prema propisima koji su se primjenjivali u vrijeme njihovog poduzimanja. Vremensko vaenje k.p.p. odreeno je opim pravilima o vremenskom vaenju drugih pravnih normi, pri emu se postavlja pitanje stupanja na snagu i prestanka vaenja odreenih propisa.U teoriji k.p.p. govori se i o vaenju ovog prava u odnosu na OSOBE. Ovo naelo istie da se k. postupak moe voditi protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je izvrila k.djelo. Dakle, bez obzira je li osoba dravljanin odreene zemlje, ili nije, odnosno apatrid, postupak se moe pokrenuti ako postoji osnovana sumnja da je poinila k.djelo.13. Tumaanje kaznenog procesnog pravaPostoji EKSTEZIVNO i uz primjenu ANALOGIJE. Iako je po svom izvoru k.p.p zakonsko pravo, ipak je dozvoljeno spomenuto pravo tumaiti u irem smislu, kako bi se ostvarili interesi pravinog i efikasnog voenja k.postupka. Primjena analogije je dozvoljena pod odreenim uvjetima, tj. vee se za ustavna rjeenja i principe na kojima se zasniva zakon, te srodne odredbe.

2.DRUGI DIO (pregled povijesnog razvoja kaznenog procesnog prava)

14. Akuzatorski, inkvizitorski i mjeoviti k. postupakPovijesni predgled razvoja k.p.p. u pravilu obuhvaa tri modela k. postupka: OPTUNI (akuzatorni), ISTRANI (inkvizitorski) i MJEOVITI( akuzatorno-inkvizitorski model k.postuka.15. Optuni ili akuzatorni model k.postupkaOsnovne kakrakteristike akuz. postupka je da taj historijski mode predstavlja spor ravnopravnih stranaka (tuioca i optuenog) pred sudom. Ovaj tip k.postupka povezuje se s naelom nemo iudex sine actore (nema postupka bez tuioca). U Rimskoj povijesti postojali su razliiti tuioci: osoba koja je povrijena k.djelom, privatnom tubom ( delicta privata), sistem popularne tube, koji odreuje da kao tuilac moe nastupiti svaki graanin (quivis ex populo), i konano u evoluciji ak.k.postupka u ulozi tuioca nastupa i posebni javni organ po slubenoj dunosti (crimina pubilica)U akuz.postupku, pored funkcije k.gonjenja koju vri ovlateni tuilac, javljaju se jo dvije funkcije: obrane i presuenja. Bitna oznaka ovog postupka je objektivnost suda. Sud je pasivan jer u rukama tuioca i optuenog lei procesna incijativa. Konano, u akuz.postuku sud odluue o sporu u javnoj, usmenoj, i kontradiktornoj raspravi, a primjenjuje se i naelo neposrednosti jer svi dokazi se izvode neposredno pred u sudom i u prisustvu stranaka.

16. Istrani ili inkvizitorski model k.postupkaBitan sadraj u povijesnom opisu inkv. k.postupka odnosi se prije svega na subjekt koji ima pravo pokrenuti postupak, koji je u rukama subjekta i koji pored toga obavlja i funkciju preduenja. Ili, sud pokree postupak i u ime dravne vlasti presuuje dogaaj o kojem se vodi k.postupak. Inkvizitorski postupak se dijeli na dva dijela: ISTRAGU (inqusitio) i SUENJE. Istragu provodi istraitelj ili inkvirent, koji kroz zapisnike opisuje procesne radnje. Zapisnici su inili spis predmeta (acta). Nakon zavretka istraivanja, inkvirent donosi presudu ili spis alje sudskom vijeu na odluku.Sud je mogao tri vrste presuda: osuujua, oslobaajua i presudu kojom se osumnjieni otuputa ispod suenja zbog nedostatka dokaza, ali se postupak uvijek moe nastavit.Specifinost ink.postupka je i u zakonskoj ocjeni dokaza, koja se esto naziva i formalana ocjena dokaza. Ogleda se u tome da je zakonom unaprijed odreeno koliko i kakvih dokaza mora postojati da bi se odreena injenica smtrala utvrenom.Pored niza slabosti spomenutog postupka, razvio se pozitivan stav glede dunosti drave da je duna brinuti se da izvrioci k.djela budu kanjeni, tzv. Naelo oficijelnosti, tj. Prikupljanja dokaza i gonjenja po slubenoj dunosti.17. Mjeoviti ili akuztorsko inkvizitorski model k.postupkaOvaj postupak predstavlja povezivanje elementat osnovnih vrsta k.postupka: akuzatorskog i inkvizitorskog. Nastao je s ciljem objedinjavanja njakvalitetniji formi iz ak. i ink. postupka.Mjeoviti postupak odvija se dva stadija: prethodni postupak i glavni pretres, s tim to, po pravilu, u pretodnom postupku prevladavaju ink. elementi, dok na glavnom pretresu prevladava akuzatorske procesne norme. Iz ak. modela prezueti su sljedei sadraji:1. procesne funkcije k.gonjenja, odbrane i presunja, koji su strogo odvojeni i povjerni razliitim subjektima2. dioba funkcije gonjenja od funkcije utrvivanja injenica u pripremnom postupku3. procesni subjektivitet osmunjienog ili optuenog, uz pridvianje odreenih prava koja su namijenjena za ostvarivanje funkcije odbrane.4. primjena osnovinih k.procesnih naela na glavnom pretresu (naelo javnosti, usmenosti, neposrednosti..)5. na glavnom pretresu pored suda uestvuju i stranke, koje iznose svoje tvrdnje i pobijaju navode pritvine sranke.6. sud donosi presudu na osnovu dokaza koji su izneseni na glavnom presresu, a ne one u pripremnom postupku.7. pravo stranaka da ispituju svjedoke i vjetake na glavnom pretresu.8. podjela sudeih tijela na profesinalne sudije koji vode rasprave i laike sudce koji odluuju o krivnji optuene osobe.to se tie inkvizitorskog k.postupka:1. podjela na pripremni stadij, stadij optuivanja i stadij glavnog pretresa s donoenjem presude.2. primjenu naela oficijelnosti k. gonjenja usmislu da posebni organ: javni ili dravni tuilac ima zadatak sistemski goniti izvrioce k.djela ex officio.3. mogunosti organa k.gonjenja da isptuju osumnjienu osobu da bi dobili njen iskaz o injnicama.4. pripremni postupak je tajan jer mu ne mogu prisustavat samo graani ve ni sami uensici u k.postupku ili je njihovo sudjelovanje ogranieno5. pravo na obranu je u pripremnom postpku ogranieno, a to se posebno odnosi na pravo osumnjienog da razgleda spis predmeta .6. pravo raspravnog vijea da po slubenoj dunosi uestvuje u postupku prikupljanja i izvoenja dokaza, te da izvede i dokaze koje stranke nisu izloile.7. pravo suda da na glavnom pretresu ispituje svjedoke i vjetake.18. Kazneni postupak u BiH sa aspekta osnovnih povijesnih modelaZakonska rjeenja koja se odnose na istragu pokazuje da je istraga koncipirana u svjetlu inkvizitorskih elemenata, uz dodatke i nekih spcifinih ideja akuzatorskog postupka.ISTRAGA (inkvizitorski elementi)1. istragu nareuje i provodi tuilac2. tuilac po slubenoj dunosti preduzima sve istrane radnje koje su potrebne za postizanje cija istrage3. prava tuioca da ispita osmunjienog4. istraga je tajna jer joj ne mogu prisutovati, ne samo graani, ve i subjekti imaju ogranien pristup (akuzatorski elementi)1. postupak se pokree na zahtjev tuioca2. ograniena je kontradiktorsnot, jer osmumnjieni ima ogranienu mogunost prisutvovanja samo nekim istranim radnjama3. pravo osumnjnienog i njegovog branioca da razgledaju spise i pribavljenje predmete4. pravo osumnijenog, u sluaju pritvora, da komunicira s braniocem5. priviliegij protiv samooptuivanja6. pravo odbrane da predlae izvoenje dokaza7. stranako disponiranje k.predmetom

U stadiju optuivanja zapaa se znaaj akuzatorskih sadraja:1. tuilac priprema oputni akt i pismeno ga dostavlja sudu2. osumnjieni/optueni i branilac imaju pravo uvida u spise i dokaze3. optueni koji je lien slobode ima pravo komunikacije s brniocem4. izjanjenje o krivnji i pregovaranje o krivnjiNa glavnom pretresu uoljiv je trend slabljenja inkvizicione maksime i jananje naela kontradiktornosti i nekih drugih elemenata koji su vie svojstveni ak. sistemu nego inkvizicijskoj koncepciji gl. pretresa.

Ak. elementi na glavnom pretresu:1. Glavni pretres poinje itanjem optunice (naelo akuzatornosti)2. Doakzi se izvode onim redom kojim se daje incijativa suprostavljenim stranma u postupku3. Stranako ispitivanje svjedoka i vjetaka4. naelo javnosti, neposrednosti izvoenja dokaza, te usmenog raspravljanjaOdreeni inkvizitorski sadraji na gl. Pretresu su:1. pravo suda da naredi izvoenje dokaza2. sud ima aktivnu poziciju tokom ispitivanja svjedoka i vjetaka3. dunost je suda da se brine za svestrano raspravljanje, i da ubrza postpuak koliko je mogue, tj. Bez odlugovlaenja4. neuestvovanje laika u suenjuDakle moe se zakljuiti da je k.p.p. pravu BiH pronaen kompromis izmeu kontinetalnog prava mjeovitog tipa i anglo saksonskog, odnosno ameriog akuzatornog tipa.19. Pregled razvoja k.p.p. u BiHOno to je slijedilo nakon raspada Jugoslavije i njeog pravnog sistema 1992. godine i razvijalo se u narednim godinama moe se posmatrati kroz tri samostalne, ali povezane cijeline.PRVA etapa zapoinje procesom nasljeivanja pravnih propisa bie drave. Rezultati ovih procesa su ugraivanje k. zakonodavstva ex-Ju. u kaznenopravni sistem BiH. DRUGA etapa je obiljeena donoenjem novog kaznenog zakonodavstva u FbiH (KZFBiH, ZKP i Zakon o izvrenju k.sankcija FbiH) 1998. U spomenotoj reformi uzeti su u obzir i instrumenti meunarodnog prava o pravima ovjeka. 2000. Poela je TREA etapa s kojom dolazi razvoj i kaznenog pravosua i kaznenog zakonodavstva u irem smislu rijei. Uvode se nove sudske instance na dravnom nivou. Osnovano je Tuilatvo BiH u kolovozu 2002. Procesuira se sustavna borba protiv organiziranog kriminaliteta. Takoer, za ovaj period znaajne su i aktivnosti reformiranja k.pravosua FbiH i RS. 20. Pregled osnovinih specifinosti zakona o kaznenom postupku u BiH njihove struktureGlavne reforme pravnog sistema u BiH odnose se na reformu kaznenog zakonodavstva. Oznake tih reformi su: efikasnija borba protiv rastue korupcije i organiziranog kriminala, nove metode u borbi protiv sloenih oblika kriminala, ubrzanje kaznenog postupka, jednostavniji postupci za jednostavnija k.djela, zatita prava i sloboda ovjeka, harmonizacija k.pravnih propisa BiH.Zakoni o k.postupku doneseni u 3. etapi imaju karakteristike:1.naputanje koncepta istranog sudije i praputanje te uloge tuiocu i ovlatenim slubenim osobama unutar policijskih oragana U BiH.2. Predvia se funkcija sudca za prethodni postupak, koji odluuje o primjeni mjera procesne prinude i ograniavanju osnovnih prava i sloboda osmunjiene osobe.3. propisuju se istrane mjere koje se mogu ozaniti kao represivne i koje obuhvaaju razliite metode istravanja ( tajni nadzor, infiltriranje u kriminalne grupe...) 4. Potie se efikasnost k.postupka posebnim mjerama koje se primjenjuju prema onima koji zloupotrebljavaju prava koja im pripadaju.5. Ureuju se mjere za ubrzanje i pojednostavljivanje k. postupka, na to obavezje i EKLJP6. Reguliranje konsenzualne oblike k.postupka kroz ustanove pregovaranja o krivnji ime se utjee na ubrzanje k .postupka7. sadri odredbe o zatiti svjedoka8. Naglaava se naelo kontradiktornosti na glavnom pretresu9. Predviaju se pravila za odvijanje postupka protiv pravnih osoba, u vezi sumnje u privredni kriminal.10. Harmonizacija k.pravnih propisa u BIH11. Uvuje se proces usklaivanja sa meunarodnim standradima o ljudskim pravima i vladavini prava.

3. DIO OSNOVNA NAELA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA21. Uope o osnovnim kazenoprocesnim naelimaK.p. naela oslikavaju dostignut stupanj drutvenog, materijalnog, politikog, kulturnog ili nekog drugog oblika razvoja drutvenih i dravnih zajednica . Primjenjuju se u toku k.postupka, tj. za vrijeme poduzimanja k.procesnih radnji, nastanka i razvoja k.procesnih odnosa i ostvarivanja prava i dunosti k.procesnih subjekata, s tim da nije mogue u svakoj procsnoj situaciji obezbijediti djelovanje svih naela.22. Naelo oficijelnosti kaznenog gonjenja U teoriji procesnog prava se odreuje kao naelo po kojem funkciju kaznenog gonjenja ostvaruje odreeni dravni organ ex officio ili po slubenoj dunosti u dravanom, odnosno javnom interesu nezavinso od volje osobe koja je opteena k. djelom ili neke druge osobe koja bi imala interes da se u odreenom predmetu (ne)ostvari funkcija k.gonjenja.Za razliku od spomenutog naela, naelo dizspozicije preputa pravo k.gonjenja volji oteene osobe, koja to gonjenje ostvaruje privatnom tubom. Takoer je mogue da funkciju gonjenja vri svaki graanin bez obzira jeli neko njegovo pravo k.djelom povrijeeno. Ostvaruje se kroz tzv. Popularnu tubu (actio popularis).23. Naelo legalitet i oportuniteta k.gonjenjaNaelo legaliteta k.gonjenja znai da je tuilac duan poduzeti k.gonjenje ako su ispunjeni zakonski uvjeti, bez obzira na njegov stav o tome je li ili nije potrebno k.gonjenje. Dakle, dravni organ koji je nosilac prava na pokretanje k.postupka po slubenoj dunosti duan je po zakonu (ex lege)Po naelu oportuniteta (ili cjelishodnosti) k.gonjenja, ne poduzima se k. gonjenje bez obzira to su u konkretnom sluaju ispunjeni zakonski uvjeti, ako to nije u dranom odnosno javnom interesu. Dakle, po ovom naelu za gonjenje je nuan pravni preduvjet za mogunost k. gonjenja.Za ostvarivanje naela legaliteta k.gonjenja, uz postaojanje dokaza da je k.djelo izvreno, vee se i uvjet koji se odnosi na nepostojanje zakonskih smetnji za k.gonjenje (npr. Smrt osumnjiene osobe ili zastara gonjenja).Izuzeci od naela legaliteta k.gonjenja i primjene naela oportuniteta k.gonjenja propisani su za: 1.Kaznena djela za koja se goni po odobrenju. (kad je zakonom propisano da je za k. gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odnobrenje dravnog tijela, tuilac ne moe pokrenuti/nastaviti istragu, ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato)2. Kaznena djela izvrena van teritorija BiH.3. Kaznena djela ije se k.gonjenje moe ustupiti stranoj dravi pod zakonom propisanim uvjetima4. Kaznena djela povodom kojih e Glavni tuilac BiH svjedoku dati imunitet.5. Laka kaznena djela iji su izvritelji maloljetne osobe.6. Kaznena djela o kojima se raspravlja u postupku protiv pravne osobe.Tuilac ima pravo odustati od k.gonjenja ako smatra da vie ne postoje zakonski uvjeti za to. Moe odustati do poetka glavnog pretres u prvostupanjskom postupku, a u postupku pred vijeem apelacionog odjeljenja kad je to zakonom predvieno. Takoer, oteena strana ima pravo da u roku od 8 dana od dana obavjetenja o neprovoenju istrage podnese tubu. Tuilac je duan u roku od 3 dana obavijestiti oteenu stranu o razlozima.24. Naelo akuzatornostiJedno od osvnovnih k.p. naela. Prema njemu, k.postupak se pokree i vodi samo po zahtjevu tuioca (nemo index sine actore). Dakle, bez tuioca nema postupka, ne samo prilikom pokretanja, ve i za sve vrijeme njegova trajanja. Tuilac moe odustati od postupka te se on obustavlja. Prihvaanje ovog naela omogava se razdvajanje k.p. funkcija i njihovo povjeravanje razliitim subjektima. Funkcija k.gonjenja ili optuenja povjerena je tuiocu. Funkcija suenja povjerena je sudu, koja se ogleda u presuenju konkretne kaznene stvari. Treu funkciju koju vri osumnjieni, odnosno optueni uz pomo branioca naziva se funkcija odbrane.Prihvaanje ovog naela omoguuje se izgradnja k.postupka kao spora dvije ravnopravne stranke. Ovo naelo esto je predemet raspravljanja pred ESLJP, te se naglaava da u svakom k.postupku mora postojati odreeni oputni akt, koji omoguava odreivanje toke u kojoj zapoinje k.postupak, to je vrlo vano za ocjenu je li konkretni k.postupak proveden u razumnom roku. Takoer osmunjienoj/optuenoj osobi mora biti obezbijeeno pravo na odbrano.25. Naelo kontradiktornostiNaelo kontradiktornosti omoguava strankama (tuiocu i osumnijenom/optuenom) da pred sudom iznose svoje navode i arugumente za njih, kao i da se izjasne o navodima suprotne stranke, a prije nego to sud donese odluku povodom onoga to je predmet raspravljanja u postupku (audietur et altera pars)Prema tome, stranke pred sudom iznose dvije suprotne teze: optube i odbrane, iznose svoje razloge kojima pobijaju protivrazloge, a sud je duan da ih saslua prije donoenje odluke u konkretnom zahtjevu.26. Naelo utvrivanja materijaOvo naelo istie tradicionalno shvaanje doktrine mjeovitog tipa k.postupka u smislu da prije donoenja obvezujue sudske odluke treba utvrditi istinu o tome je li u konkretnom primjeru izvreno k.djelo i da li se na optuenog mogu primjeniti norme materijalnog k.prava o izricanju k.pravnih sankcija.Dakle, injenice na kojima se zasniva sudska odluka, odnosno injenice na kojima se temelji odgovor na pitanja je li izvreno k.djelo, tko je poinitelj i mogu li se primjeniti k.pravne sankcije u smislu materijalnog k.prava moraju biti istinite i potpuno utvrene. Utvrivanje istine je u dravnom, odnosno javnom intreseu i kanjen moe biti samo onaj ija je k.odgovornost poptuno i neosporno utvrena.U doba inkvizicijskog postupka bila je formalana istina. Naime, dokazi su se odreivali po unaprijed odreenim dokaznim pravilima bez obzira na stvarne dogaaje. Spomenuto naelo istie materijalnu istinu koja oznaaca utvivanje injenica do kojih sudija dolazi slobodno, nesputan dokaznim pravilima.

injenice u BiH koje upuuju na ovo naelo:1. Obveza suda je da s jednakom panjom ispituju i utvruju injenice istine koje terete osumnjienog, tako i one koju mu idu u korist.2. Pravo suda da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje injenica koje nije vezano posebnim formalnim dokaznim pravilima.3.Mogunost priznanja krivnje, no moraju biti ispunjeni sljedei uvjetima: da se do izjave o priznanju dolo dobrovoljno,upozorenje optuenog da se odrie prava na suenje, upoznvanje optuenog s moguim imovinskopravnim zahtjevima za vraanje protupravno steene imovnie, upoznavanje s pravom osloboenja od sudskih trookova.4. Dunost suda/ predjsjednika vijea da se stara za svestrano pretresanje predmeta i otklanjanje odugovlaenja.5. Na glavnom pretresu se izvode i dokazi koje je naredio sudija/vijee.6. Utvrivanje istine doprinosi i pobijanje presude albom zbog pogreno ili nepotpuno utvenog injninog stanja.7.Iznoenje dokaza u k.postupku nije vezano ni za kakav rok.Najznaajnije procesne odredbe koje predstavljaju odstupanje od naela:1. Zbog zatite prava i sloboda ovjeka u k.postpuku obezbjeeno je pravo na utnju i mogunost davanja lanog iskaza.2. Zabranjeno je preinaenje presude na tetu otuenog (reformatio in peius)3.Naelo ne bis in idem ili zabrana ponovnog suenja u istoj kaznenoj stvari, predstavlja odstupanje od naelnog stava da se u k.postupku treba utvrditi materijalan istina.4.Zabrana da se od osumnjienog iznuuje priznanje ili neku drugu izjavu. Takoer, nije doputeno primjenjivanje medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se utjecalo na njihovu volju pri davanju iskaza.5.U postupku po vanrednom pravnom lijeku moraju se odreene injenice (npr. Da je svjedok, vjetak ili tuma proglaen krivim zak.djelo davanja lanog iskaza) dokazivati, prije svega, pravosnanom sudskom presudom.6.Iskljuivanje i oslobaanje od dunosti svjedoenja predstavlja put za rjeavanje sukoba suprotnih interesa u postupku; interesa da se utvrdi materijalna istina o k.djelu i njegovu izvriocu.27. Naelo slobodne ocjene dokazaOvo naelo znai da sud ocjenjuje izvedene dokaze u skladu sa svojom logikom i psiholokom analizom, pri emu nije vezan za zakonska pravila koja bi a priori odreivala vrijednost pojednih dokaza. Postoje dva oblika ocjenjivanja dokaza po slobodnom uvjernju: sustav gdje sud nijeduan iznijeti razloge za svoja ubjeenja (anglo ameriki sustav) i pravni sistemi gdje sud nakon obavljanja sudeske presude mora navesti obrazloenje i razloge.Izuzeci od naela:1. Kod ponavljanja postupka u korsit osuenog.2.Propisivanjem obaveze za organe k.postupka da narede odreeno vjetaenje.3.Posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih delikata.4. Konkretne dokazne zabrane, kao i naelo zakonitih dokaza, s obzirom da pravno nevaljani dokazi ne mogu biti predmetom slobodne ocjene.5. Nakon sasluanja stranaka, sud moe na vlastitu incijativu odluiti da prihvati odreene injenice kao dokazne, koje su utvene pravosnanom odlukom.28. Naelo neposrednosti u provoenju i ocjeni dokazaNaelo neposrednosti ogleda se u zahtjevu da izlaganja stranaka, izvoenje dokaza i sve druge radnje potrebe za formiranje odluke moraju biti izvedene pred sudom koji e donijeti odliku, tako da sud prima, bez posredovanja drugih organa, ulne utiske o cjelokupnom procesnom materijalu na kojem e se zasnivati njegova odluka.Razlikuje se formalna neposrednost (u uem smislu) koja znai da sud mora u dokaznom postupku sam ostvariti kontakt sa izvornim dokazom. Ne moe izvoenje dokaza prepustiti nekom drugom organu pa na glavnom pretresu proitati zapisnik koji je sastavljen dokaz o tomu. Naelo neposrednosti u irem smislu znai da sud ne smije niti zamijeniti izvorni dokaz izvoenjem nekog drugog dokaza u njegovom sadraju nego mora uvijek nastojati da se pribavi i na glavnom pretresu izvede taj izvorni dokaz. Prema navedenom moe se zakljuiti da se o posrednom izvoenju i ocjeni dokaza moe govoriti onda ako se itaju zapisnici o dokaznim radnjama poduzietim u toku k.postupka ili pred nekim durgim tijelom.Osnovna pravila za provoenje ovog naela:1. Presuda se moe temeljiti samo na dokazima koji su neposredno izvedeni na gl.pretresu. Iznimono je mogue izvoenje dokaza u posrednom obliku2.Osobe koje se pozivaju na glavni pretres u svojstvu optuenog, svjedoka ili vjetaka dune su odazvati se pozivu suda.3. Zabrana suenja u odstustvu stranaka, to je posebno naglaeno za optuenog.4. Permanentno prisustvo svih lanova sudskog vijea na glavnom pretresu je obaveno.5. Radnje na glavnom pretresu se moraju poduzimati u kontinuitetu, dakle da slijede jedna drugu. Takoer, radnje se moraju poduzeti u tono odreenom stadiju postupka (koncentracija radnje)6. Presuda se izrie i objavljuje istog dana kada je zavren i glavni pretres. Ako sud nije u mogunosti da istog dana kada je zavren gl.pretres izreken presudu, odloit e ovjavljivanje presude najvie za tri dana.Izuzetci od naela:1. Iako u pravilu sud odluuje samo na osnovu dokaza koji su neposredno izvedeni na gl. pretresu, ipak se dozvoljava njihovo posredno izvoenje. Primjena naela posrednosti dozvoljena je u sljedeeim sluajevima: sasluanje van sudnice svjedoka/vjetaka koji nije u mogunosti da doe, a njegov iskaz je vaan za predmet; sasluanje svjedoka, ako je to neophodno prilikom rekonstrukcije dogaaja; itanje zapisnika o iskazima datim u istrazi prilikom ispitivanja na glavnom pretresu osobe koja je ispitana, odnosno sasluana u istrazi; itanje zapisnika o iskazima datim u istrazi jer su sasluane osobe umrel ili su duevno oboljele, ili se ne mogu pronoi, ili je njihov dolazak pred sud nemogu, ili je znatno otean iz vanih razloga, ili ako bez zakonski razloga nee da daju iskaz na glavnom pretresu; itanje zapisnika o ispitivanju osumnjienog iz istrage ako se u toku glavnog pretresa optueni koristi pravom da nije duan iznijeti svoju odbranu ili je odgovarati na postavljena pitanja; itanje zapisnika o iskazima pribavljenim sudskim obezbjeenjem dokaza; koritenje na glavnom pretresu zapisnika o drugim procenim radnjama razliitim od onih iz l. 273. ZKP BiH, tj. o radnjama kao to su uviaj, pretresanje stana, prostorija ili osoba, privremeno oduzimanje predmeta, imovine ili dokumentacije; izuzetna uptreba kao dokaza ovjerenih kopija umjesto orginala pisama, zapisa ili fotografija; itanje zapisnika o sasluanju zatienog svjedoka.2.Odstupanje od stava kontinuiteta. S tim u vezi, procesno pravo predvia sljedee: a) kod odlaganja glavnog pretresa due od 30 dana, glavni pretres mora iznova poeti. Ali, omogueno je odstupanje od ovog naelnog stava i predvia posredno izvoenje dokaza pod sljedeim uvjetima. Sud moe, uz suglasnost stranaka i branioca, odluiti da su u ovakvom sluaaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uviajm nego da se koriste iskazi dati na ranijem gl.pretresu, odnosno da s koristi zapisnik o uviaju. Bez suglasnoti stranaka sud moe odobriti spomenuto, ako su sasluani subjetki umrli/duevno obolili/ne mogu se pronai itd.; b)sve navedno vrijedi i za primjer ako se izmijenio sastav sudskog vijea; c) u sluaju da se gl.pretres dri pred drugim sudijom, odnosno predsjednikom vijea.U 2.stupanjskom postupku naelo neposrednosti moe biti iskljueno pod sljedeim uvjetima: ukoliko su svjedoci i vjetait prilikom svjedoenja bili unakrsno ispitani/ili nisu a svojevoljno su odbili pravo na to; ako je zakonom drugaije propisano; te, ako se radi o iskazima svedoka i vjetaka ije je izvoenje naredio sudija, odnosno vijee.29. Naelo usmenostiZnai naroito sljedee:1. Sav procesni materijal na kojem sud zasniva presudu mora se na glavnom pretresu iznijeti u usmenom obliku.2. Tuilac i optueni svoje izjave daju usmeno.3. Tuilac ita optunicu na poetku gl.pretresa4. Dokazni postupak je usmen.5. Zavrne rijei tuioca, oteenog, branioca i optuenog su usmene.6. Izreka presude e se uvijek javno protiati i ukratko e se izloiti razlozi za odreenu presudu.Vrijednost spomenutog naela jeste u tome da ono pridonosi realizaciji kontradiktornosti, javnosti gl.pretres, neposrednosti, te naela utrivanja istine.30. Naelo pravinog postupkaIz procesnog zakonodavstva BIH moe se zakljutit da to pravo treba obezbjediti da nitko nevin ne bude osuen, a da izvriocu k.djela nadleni sud i u zakonito pokrenutom postupku izrekne kaznenopravnu sankciju pod uslovima koje predvia materijalno kazneno pravo.Konkretizacija ovog naela pokazuje da se radi o:1. Pravu svakog ovjeka da o k.optubi protiv njega odlui nezavisan i nepristran sud.2. Pravu na javno suenje i javno objavljivanje presude.3. Pravo na suenje u razumnom roku.4. Naelu ravnopravnosti stranak ili jednakosti oruja5. Presumcija nevinosti. Svatko je nevin dok se ne dokae suprotno.6. Pravo osumnjienog/optuenog da odmah i na jeziku koji razumije bude obavijeten o prirodi i razlozima optube protiv njega.7. Pravo osumnjienog/optuenog na odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremanje odbrane.8. Pravo da se brani sam ili uz pomo branioca kojeg je sam izabrao, ili koji mu je dodjeljen ako nema dovoljno sredstava da plati pravnu pomo9. Pravo na predlaganje ispitivanja svjedoka odbrane/optube.10. Pravo na besplatno prevoenje ako ne razumije jezik koji je u upotrebi u sudu.Ovo naelo doprinosi: zabrani diskriminacije, obezbjeuje izricanje k.sankcija u skladu s prihvaenim pravnim standardima, omoguava izricanje presude pred samostalnim i nezavisnim sudom, omoguava osnovne procesne garancije.31. Naelo pretpostavke nevinosti i in dubio pro reoPretpostavka nevinsoti je jedno od osnovnih naela k.p.p. koje istie da se svatko smatra nevinim za k.djelo dok se pravosnanom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja.U k.procesnoj teoriji presumpcija nevinosti ima ove odraze u realnosti k.procesnih odnosa: osumnjieni/optueni ima pravo, ali ne i dunost, da se brani; osoboen je od tereta dokazivanja i pripada mu privilegija protiv samooptuivanja; teret dokazivanja pada na tuioca; u sluaju sumnje uvijek se ide u korist optuenom.Naelo in dubio pro reo istie da e sud donjeti oslobaajuu presudu ne samo kad je dokazana nevinost optuenog, ve i onda kad nije dokazana krivnja optuenog. Dakle, svaka sumnja u postojanje neke pravno relevantne injenice mora se odraziti u korist optuenog. Ovo naelo ima 2 pravila: prvo pravilo odnosi se na injenice koje idu na tetu optuenog. One moraju biti utvrene sa potpunom sigurnou; drugo pravilo se vee uz injenice koje idu u korist optuenog. Te injenice se uzimaju za utvrene ak i onda ako su samo vjerovatne.32. Naelo ne bis in idemZabrana ponovnog suenja u istoj kaznenoj stvari izraena je kroz naelo ne bis in idem. Nitko se ne moe ponovo kazniti u k.postupku iste drave za k.djelo za koje je ve pravosnano osloboen ili osuen u skladu sa zakonom o k.psotupku te drave. No, izuzetci su ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim injnicama, ili ako je u prethodnom postupku dolo do bitnih povreda koje su mogle utjecati na rjeenje sluaja.Spomenuto naelo obuhvaa 2 kumulativna uvjeta: da je k.postupak ve voen protiv odreene osobe za k.djelo; i da je donesena pravosnaana odluka u tom k.predmetu.33. Naelo upotrebe jezika i pisma u kaznenom postpukuU pogledu navedenog naela, ZKP BiH predvia, s jedne strane, naelo ravnopravne uptrebe slubenih jezika i pisama BIH u k.postupku, tj. ravnopravna upotreba hrvatskog, srpskog i bosanskog jezka i oba pisma, irilice i latinice, u k.postupku, i s druge strane, govore o pravu k.procesnih subjekata na upotrebu maternjeg jezika ili jezika koji razumije, bez obzira je li taj jezik slubeni ili ne.34. Naelo javnosti u kaznenom postupkuOvo naelo se, prije svega, odnosi na graansku javnost ili pravo drugih osoba koje u konkretnom k.postupku nemaju procesni subjektivitet da nazoe sudskim raspravama, i to kako u prvostupanjskom postupku tako i pred albenim sudom. Naime, naelo javnosti se esto opisuje ne samo kao k.procesno naelo ve i kao politiko, ustavno ili naelo u okviru meunarodnog prava o pravima ovjka. Njegova funkcija jeste garancijska u smislu pravilnosti, nepristranosti i objektivnosti.Odstupanja od spomenutog naela:1. Ako je u interesu dravne sigurnosti2. Ako je potrebno radi uvanja dravne, vojne ili vane poslovne tajne3. Iz razloga uvanja javnog reda4. Zbog zatite morala u demokratskom durtvu.5. Radi zatite osobnog i intimnog ivota optuenog.6. Radi zatite interesa maloljetnika7. Zbog zatite interesa svjedoka.

4. DIO SUBJEKTI KAZNENOG POSTUPKA35. Subjetki kaznenog postupka pojam i podjelaPostoje razliita shvaanja o pojmu subjektat k.postupka. Prema jednom, naslov k.procesnog subjekta imaju samo oni uesnici u k.postupku koji stupaju u k.procesne odnose; drugo miljenje proiruje pojam k.procesnog subjekta na svakog tko u postupku ima bilo kakva prava i dunosti; i tree miljenje istie da su to sve one osobe ija je aktivnsot usmjerena na donoenje presude odreene vrste ili koje u k.postupku aktivno sudjeluje. U kaznenoprocesnom pravu prihvaena je podjela na: TUIOCA, OSUMNJIENOG/OPTUENOG i SUD. Dakle, navedeni ine osnovne subjekte k.postupka.K.procesne stranke i sud nisu jedini subjekti. Naime, u postupku uestvuju i druge pravne ili fizike osobe ili sporedni k.procesni subjekti. Sporedni su po tome to se i bez njih postupak moe pokrenuti, voditi i okonati. Razvrstavaju se prema sljedeim kriteriju: 1. Sporedni k.pravni subjetki, jer ne vre osnovne k.procesne funkcije nego u odnosu zansovanom izmeu osnovnih subjekata raspolau odreenim pravima; 2. Zastupnici k.procesnih subjekata (npr. Zakonski zastupnik); 3. Pomonici k.procesnih subjekata (npr. Branilac); osobe koje u k.postupku uestvuju u tzv. Adhezionom ili pridruenom postupku.36. Stranke opi pojam Stranke su subjekti koji u kaznenom postupku ostvaruju sutprotne interese i raspolau samostalnim procesnim pravima i dunostima. U tom smislu, stranak je k.procesni subjekt koji u ime drave istie k.pravni zahtjev i povodm njega zahtijeva sudsku odluku(tuilac) i subjekt prema kojem je usmjern k.pravni zahtjev i prema kojem se zahtijeva sudska odluka (optueni/osumnjieni). Drugim rijeima, stranke su k.procesni subjekti koji u k.postupku ostvaruju funkciju k.gonjenja i funkciju odbrane raspolaui odreenim pravima i dunostima.37. Stranaka i procesna sposobnostZa zasnivanje k.procesnog odnosa stranka mora imati stranaku i procesnu sposobnost.Stranaka sposobnost je sposobnost osobe da bude stranka u konkretnom k.postupku, dakle da bude tuilac/osumnjieni u konkretnom k.postupku. Stranaka sposobnost se mora raspraviti odvojeno za svaku stranku.Procesna sposobnost se odnosi na sposobnost stranke da u k.postupku poduzima k.procesne radnje. Tuilac ima sposobnost zbog toga to je imenovan na funkciju u odreenom tuilatvu. to se tie osumnjienog/optuenog, smatra se da stranaka sposobnost podrazumijva i procesnu sposobnost.5. DIO SUD.41. Pojam i vste sudske nadlenostiNadlenost je zakonom propisano pravo i dunost odreenog suda da postupa u odreenom k.predmetu. Za odreivanje nadlenosti primjenjuju se sljedei kriteriji:1. Priroda ili teina k.djela, te propisana kazna omoguava odreivanje stvarne nadlenosti.2. Osnov za odreivanje mjesne nadlenosti je mjesto za koje su k.djelo i njegov izvritelj vezani ( ratione loci)Takoer, postoji i funkcionalna nadlenost kod koje je za odreivanje vaan znaaj podjele kaznenog postupka na stadije ili funkcije koje sudija ima u toku k.postupka (npr. neki sudovi su nadleni za suenje u prvom sutupnu, a neki za suenje u drugom itd.).Svojstvo osumnjienog/optuenog, takoer ima utjecaj na odreivanje nadlenosti. Tada se govori o osobnoj nadlenosti. Ova nadlenost dolazi do izraaja u postupku prema maloljetnicima.42. Stvarna nadlenostStv.nadlenost je zakonom propisano pravo i dunost odreene vrste sudova da presuuju za odreen k.djela s obzirom na njihovu teinu.-Stvarna nadlenost su Suda BiH odreena je Zakonom o Sudu BiH: 1. Za k.djela utvrena KZ BIH i drugim zakonima BiH; 2. Za k.djela utvrena zakonima FbiH, RS, BD BiH kada ta djela ugroavaju suverenitet, teritorijalni integritet, politiku nezavisnost, nacionalnu sigurnost itd.; u nadlenosti ovog suda je takoer: a) zauzima konaan i pravno obvezujui stav vezan za provoenje zakona BiH i meunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta, b) donosi praktina uputsva za primjenu k.materijalnog prava BiH u vezi s djelima genocida, zloina protiv ovjenosti, ratnih zloina; c)odluuje o pitanjima koja se tiu provoenja meunarodnih i meuentitetskih k.propisa, ukljuujui i odnose s Interpolom; d) rjeava sukob nadlenost izmeu sudova entiteta; e)odluuje o ponavaljanju k.postupka

Za FbiH: -Opinski sudovi sude za: k.djela za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ako zakonom nije odreena nadlenost drugog suda; za k.djela za koja je to odreeno posebnim zakonom; za k.djela za koja Sud BiH prenio nadlenost na opinske sudove; u svim postupcima protiv maloljetnih izvritelja k.djela.-Kantonalni sudovi sude za: k.djela za koja je propisna kazna preko 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora, ako zakonom nije drugaije odreeno; za k. djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na kantonalne sudove.

Odstupanje od pravila da moe suditi samo stvarno nadlean sud su:-ako je ista osoba optuena za vie k.djela , pa je za neka od tih djela nadlean nii a za neka vii sud-ako u toku gl. pretresa sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud nee dostaviti premet tom sudu, nego e sam provesti postupak i donjeti odluku.

43. Mjesna nadlenostMjesna nadlenost je pravo i dunost stvano nadlenog suda da poduzima k.procsne radnje i presudi odreeno k.djelo zbog specifine povezoanosti k.djela i njegova izvriocam, s jedne strane, i podruja na kojem se sud nalazi, s druge strane.A) Redovna mjesna nadlenost: procsne odredbe predviaju da je mjesno nadlean sud na ijem podruju je k.djelo izvreno ili pokuano. Ova primarna mj. Nadlenost treba omoguuti najlake voenje k.postupka, s obzirom da se na podruju tog suda nalaze potrebna dokazana sredstva.B) Vanredna nadlenost doputena je tek ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti prema pravilima o redovnim mjensim nadlenostima. Ona se odreuje i primjenjuje u zavisnosti od okolnosti konkretnog k.predmeta:1. Odreivanje mjesne nadlenosti po odluci suda; postavljaju se dva pitanja: Koji je sud koji donosi odluku o toj nadlenosti i drugo, kad se primjenjuje ovo pravilo. l. 31. ZKP FbiH: ako se prema prethodno navedenim pravilima o redovnoj mjesnoj nadlenosti ne moe odrediti koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni Sud BiH odredit e jedan od stavno nadleni sudova.2. Delegirana nadlenost predstavlja oblik prenoenja mjesne nadlenosti sa mjesno nadlenog suda na mjesno nenadleni sud.3. Poseban osnov za odreivanje kako stvarne tako i mjesne nadlenosti jeste nadlenost po koneksitetu. Pravila ove nadlenosti primjenjuje se onda kada postoji veza izmeu vie k.predmeta za koje treba voditi jedinstven k.postupak i donijeti jednu presudu, ali su k.djela razliite teine.

44. Funkcionalan nadlenost F. nadlenost je pravo i dunost suda da poduzima odreene k.procesne radnje u toku konkretnog postupka.

45. Osobna nadlenostU pogledu osobne nadlenosti potrebno je zakljuiti da svojstvo optuenog/osumnjienog kao pretpostavljenog izvrioca k.djela ima znaaj za odreivanje sudske nadlenosti. S tim u vezi, spomenuta nadlenost dolazi do izraaja u postupku prema maloljetnicima, jer je za poduzimanje k.procesnih radnji i presuivanje k.djela maloljetnih osoba nadlean sudija za maloljetnike i vijee za maloljenitke.

46. Ocjena nadlenosti i sukob nadlenostiPrethodna izlaganja su pokazala da sud mora: paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost; paziti na stvaru nadlenost u toku cijelog k.postupka; paziti na mjesnu nadlenost do potvrivanja optunice; oglasiti se nenadlenim i predmet uputiti nadlenom sudu; kao nenadlean sud poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.Sukob nadlenosti je spor dva ili vie sudova o tome koji je nadlean (stvarno ili mjesno). Postoji pozitivan i negativan spor. U pozitvinom se govori kad dva suda u odreenom predmetu prisvajaju nadlenost za preuzimanje predmeta. A negativan je onaj kad jedan sud odbija od sebe odreenu nadlenost.

47. Izuzee sudijePredstavlja njegovo izuzimanje od suenja ili vrenja drugih procesnih radnji u odreenom k.predmetu zbog postojanja razloga koji dovode u sumnju njegovu nepristranost i objektivnost. Kao razlozi navode se: relativna nesposobnost kada je sudija oeteen k.djelom ili se nalazi u sasvim odreenim i bliskim vezama s drugim uesnicima u postupku, odnosno da je u istom postupku sudjelovao u odreenim procesnim zadatcima; i na drugoj strani, sudac ne moe vriti dunost ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristranost.Zahtjev za izuzee sudca mogu istaknuti i stranke ili branilac, uz zakonske uvjete. Zahtijev se mora podnjeti do odreenog roka i moraju se obrazloiti razlozi zahtjeva.

6. DIO TUILAC 48. Ovlateni tuilac u kaznenom postupkuOvlateni tuilac, vrei funkciju k.gonjenja, zahtijeva od suda da u k.postupku utvdi da li je izvreno k. djelo i da li je optuena osoba izvrilac tog djela i je li kazneno odgovorna.Kaznena tuba je procesna aktivnost ovlatenog tuioca koja se odnosi na raznovrsne procesne radnje kojima se od suda trai da u k.postupku utvrdi postojanje k.pravnog zahtjeva i da, u zavisnosti od reultata tog nalaza, prema optuenoj osobi primjeni odgovarajue k.pravne sankcije.

49. Tuilatvo povijesni razvoj i pravna priroda Tuilatvo je poseban dravni organ koji vri funkciju k.gonjenja i druga zakonom predviana prava i dunosti s ciljem suzbijanja kriminaliteta. Zakljuuje se stoga da se tuilatvo ne moe poistovjetiti sa izvrnom vlasti iako ima elemente izvrne (upravne) vlasti. Prama pravno prirodi, tuilatvo nije ni sudski organ, jer ne ostvaruje funkciju presuenja, iako ima i pravosudne elemente. Uzimajui u obzir navedeno zakljuuje se da je tuilatvo dravni organ posebne vrste u kojem se prepliu elementi izvrne i sudske vlasti. Dakle, tuilatvo je prema svojoj prirod upravno pravosudni organ.

50. Organizacija tuilatva u BiHOrganizacija tuilatva u BiH ureena je posebnim zakonima o tuilatvu i prilagoen orgaznizaciji sudova. Tim zakonima su osnovani: Tuilatvo BIH, entitetska tuilatva koja obuhvaaju Federalno tuilsatvo/ Tu. RS, te kantonalna i okruna tuilatva, kao i Javno tuilatvo BD BIH.U sklopu tuilatva BIH osniva se:1. Odjel 1. Ili Posebni odjel za ratne zloine.2. Odjel 2. Ili Posebni odjel za organizirani kriminalitet, privredni kriminalitet i korupciju.3.Odjel 3. Za sva ostala k.djela u nadlenosti Tuilatva.

51. Naela specifina za organizaciju tuilatvaPostoje razna naela, od kojih se naroito izdvajaju:1. Naelo jedinstva tuilatva. Na razini BiH ne moe se govoriti o ovom naelu, tek na razini entiteta.2. Naelo ustavnosti i zakonitosti. Svako tuilatvo vri svoju funkciju prema ustavnim normama i zakonskim propisima, kao i odgovarajuim meunarodnim dokumentima.3. Naelo monokratskog ureenja. Ovo naelo se odnosi na nain i oblik na koji vri funkciju k.gonjenja onaj tuilac koji se nalazi na elu odreene tuilake organizacije /npr. kantonalni tuilac. Dakle, on moe vriti funkciju k.gonjenja neposredno sam ili te aktivnstoi povjeriti svojim zamjenicima.4. Naelo hijerarhijskog ureenja. Ono znai podreenost niih tuilatva viem tuilatvu.5. Naelo devolucije. To je pravo vieg tuioca da preuzima i neposredno vri poslove iz nadlenosti nieg tuioca.6. Naelo supstitucije. To je pravo vieg tuioca da postupanje u odreenom predmetu ili poduzimanje odreenih procesnih radnji izuzme od nadlenosti nieg tuioca i povjeri ih drugom niem tuiocu.

52. Prava i dunosti u k.postupku Tuilac je u k.postupku, sjedne strane, stranka i, s druge strane, dravni organ. Vano je istaknuti da je duan s jednakom panjom ispitivati i utvrivati kako injenice koje terete osumnjieneg, tako i one koje mu idu u korist. Pravo tuioca na poduzimanje procesnih radnji nadilazi funkciju k.gonjenja i obuhvaa sve one procesne radnje koje su potrebne za donoenje pravilne i zakonite odluke.Tuilac ima pravo:1. Odmah po saznanju da postoje osnove sumje da je poinjeno k.djelo poduzimanje potrebnih mjera u cilju njegovog otkrivanja i provoenja istrage.2. Provodi istragu u skladu s zakonom3. Daje imunitet u skladu s l. 84. ZKP BiH4. Zahtijeva dostavljanje informacija od dravih organa, poduzea . pravnih i fizikih osoba u BiH5. Naredi ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od suda, u skladu s zakonom.6. Utvruje injenice potrebne za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu u skladu s l. 197. ZKP BiH i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene k.djelom u skladu s l. 392. ZKP BiH.7. Predlae izdavanje k.naloga.8. Podie i zastupa optunicu pred sudom.9. Podnosi pravne lijekove.10. Obavlja i druge poslove odreene zakonom.

7. DIO Osumnjieni, odnosno optueni i pravo na odbranu53. Pojam osumnjienog, odnosno optuenog Osumnjieni je osoba koja se na osnovu odreenih dokaza povezuje s izvrenim k.djelom. (prema ZKP BiH: a. Je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila k.djelo)Optueni predstavlja osobu protiv koje je jedna ili vie toaka u optunici potvrena.Kao optueni/osumnjieni moe se pojaviti: fizika ili pravna osoba koja ima stranaku sposobnost i protiv koje postoji odreena sumnja o izvrenju k.djela.54. Procesni poloaj osumnienog, odnosno optuenog Osumjieni/optueni je kaznenoprocesni subjekt koji rasplae pravom na odbranu, a moe biti i pasivno dokazno sredstvo. Neka od prava su:1. Pravo da bude obavijeten, im prije, o razlozima zbog kojih je dobila svojstvo osumjienog.2. Pravo da bude ispitan, kako u prethodnom postupku, tako i na gl.pretresu kako bi iznio dokaze koji mu idu u korist, te da se izjasni o dokazima na njegovu tetu.3. Pravo na utunju i s tim u vezi povezani privilegih protiv samooptuivanja, u smislu da nije duan iznjeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja (l. 6, st. 3. ZKP BiH)4. Pravo na odgovarajue vrijeme za pripremanje odbrane.5. Pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je rije o onim spisima koji mogu dovesti u opasnost cilj istrage.6. Pravo izbora branica.7. Pravo na besplatnu stunu pomo.8. Pravo na slobodnu usmenu komunikaciju,s branicem, ako se nalazi u pritvoru (l. 48, st.1 ZKP BiH)9.Pravo predlaganja dokaza i poduzimanje k.procesnih radnji.10. Pravo da bude pristuan suenju.11. Pravo redovitih i izvanrednih pravnih lijekova.Dunosti osumjienog/optuenog:1. Duan je da bude predemt dokazivanja ili pasivno dokazno sredstvo.2 Dunost odazivanja na poziv organa k.postupka.

55. Pravo na odbranu i vrsteOdbrana predstavlja procesnu aktivnost koja je usmjerena na pobijanje optube u cijelini ili djelomino, utvivanje injenica in favorem osumnjienog/optuenog, kao i na primjenu onih pravnih propisa koji su za njih najpovoljniji.U k.postupku javljaju se dvije vrste odbrane: matreijalana, je ona odbrana koju osumjieni, optueni, poduzima sam, tako to, npr, daje iskaz, ispituje svjedoke i vjetake, predlae dokaze, razmatra spise, daje zavrnu rije, podnosi prigovore i li pravne lijekove; i formlana, tj. struna odbrana. One nisu alternativne, nego kumulativne. Pravo na materijalnu ili osobnu odbranu pripada i najbliim srodnicima opt./osumjienog, jer te osobe mogu uzeti branioca osumjienom, imaju pravo da ne svjedoe u k.postupku i mogu izjaviti albu u korist optuenog.

56. Branilac Odbrana koju osumjienom, odnosno optuenom prua branilac kojeg te osobe same izaberu ili ga postvai sud ako ga sam osumjieni, odnosno optueni ne uzme kad je zakonom odreeno da je odbrana obavezna naziva se fomalna ili sturna odbrana. Razlozi za formalnu odbranu su viestruki:1. Tehniki, pomae osumjienom da primjenjuje pravno znanje i praksu kako bi u to boljoj mjeri iskoristio zagrantirana prava.2. Vri nadzor i kontrolu nad radom organa k.postspka, tj. postupa li se prema osumnjienom korketno.3. Humani razlozi, jer je pokretanje k.postupka psihiki stres za osumnjienog.4. Strukturalni, tj. uz pomo branioca moe osmunjieni potunije ostvariti poloaj procesnog subjekta.Iz navedenog prozilazi, da je osumjieni/optueni pod velikim psihikim stresem, a uz to je i laik u pravnoj sferi, stoga je uloga branioca od velike vanosti za ishod sluja.U teoriji k.p.p za branica se kae da je procesni pomonih osumjienog/optuenog, koji svojim pravnim znanjem i procesnom vjetinom, na osnovu punomoi ili sudske odluke, pomae osmumnjienom u vrenju odbrane.Pruanje formalne ili sturne odbrane u k.posupku pozitivno pravo preputa advokaturi kao nezavisnoj javnoj slubi, ija se organizacija, djelokrug rada i druga vana pitanja ureuju posebnim zakonima o advokaturi.57. Vrste odbrane uz pomo braniocaFakultativna formalna ili struna odbrana: predstavlja pravo osumjienog, odnosno optuenog da po slobodnom izboru ima branioca kad i ako to eli. Ukoliko on to sam ne uzme, to mogu uiniti njegov zakonski zastupnik, branni odnosno vanbrani drug, krvni srodnik u pravoj linijij do bilo kojeg stupnja, usvojenik ili brat ili sestra, te hranitelj. U pogledu broja branilaca ZKP BiH predvia: vie osumjienih moe imati zajednikg branioca; jedan osumjieni moe imati vie branioca, ali samo u sluaju fakultativne formalne odbrane.Osobe koje ne mogu biti branioci: oteeni, njegov brani/vanbrani drug i odreene osobe s kojima je u srodstvu, osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tuilac, njihov br/vanbr. Drug i bliski srodnici, kao ni osoba koja je u istom predmetu pozvana kao svjedok.Iskljuenje od vrenja funkcije stune odbrane pogaa onog branioca koji zloupotrebljava kontakt s pritvorenikom kao bi osumjieni uinio kakvo k.djelo ili ugrizio bezbjednost pritvorske ustanove. Postoji takoer i razrjeenje, a o jednom i drugom odluku donosi sud.Obligatorna formalana ili struna odbrana, predviena je u sljedeim sluajevima:1. Ako je osumjieni/optueni gluh ili nijem, mora imati branioca ve na prvom ispitivanju.2. Ako mu se stavlja na teret k.djelo za koje se moe irei kazna dugotrajnog zatvora, mora imati takoer prilikom prvog ispitivanja.3. Ako je osumjienom odreen pritvor, branioca mora imati ve prilikom izjanjenja o prijedlogu za odreivanje pritvora kao i za vrijeme dok pritvor traje.4. Ako sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta ili mentalnog stanja osumjienog, u interesu pravde.5. Ako je u optunici postavljen prijedlog da sud utvrdi da je osumjieni izvrio k.djelo u stanju neuraunljivosti osumjieni mora imati branioca poslje podnoenja tog prijedloga.Navedeni sluajevi znae da osumjieni mora imati branioca, te da mu ga postavlja sud ako osumjieni, odnosno optueni ne uzme sam branioca ili spomenute osobe koje imaju zakonsko pravo.K.P.P. u BiH takoer; predvia odbranu osoba slabog imovinskog stanja. Uvjeti:1. Neposojanje mogunosti za obligatornu formalnu odbranu.2. Zahtijev osumjienog/optuenog.3. Slabo imovinsko stanje.Posebni uvjeti: da se postupak vodi za djelo za koje se moe izrei kazna od 3 ili vie godina, da to zahtijevaju interesi pravinosti.

58. Prava i dunosti branicaU smislu podjele k.postupka na odreene stadije, ta se prava mogu predstaviti ovako:1. Prije donoenja naredbe o sprovoenju istrage, branilac moe prikupljati podatke o dokazima koji su u korist osobe, protiv koje se oekuje pokretanje k. postupka. (npr. moe razgledati mjesto zloina, razgovarati s predpostavljenim svjedocima, traiti savjeta i miljenja osoba koje raspolau strunim znanjem), ovlaten je prisustvovati ispitivanju osobe koja je liena slobode;2. U toku provoenja istrage: branilac ima pravo prisustvovati ispitivanju osumnjienog, ima pravo prisustvovati pretresu nekretnina i pokretnina (osim u izuzetnim okolnostima), ima pravo predlagati tuiocu poduzimanje odreenih istranih radnji, ima pravo predlagati sudsko osiguranje dokaza, ukoliko postoji mogunost da svjedok nee biti dostupan sudu za vrijeme suenja,ima pravo razmatranja spisa koji idu optuenom u korist, no ovo se pravo moe uskratiti ako je rije o spisima ije otkrivanje moe dovesti u opasnost tijek istrage, ima pravo na komunakciju s osumjienim ukoliko je on u pritvoru (komunikacija se ne smije sluati, od strane suda)3. U postupku optuivanja branilac ima pravo da izvri uvid u sve spise i dokaza, da podnese prigovore na optunicu, prisustvuje izjanjenju o krivnji ili predloi sudsko osiguranje dokaza4. Na glavnom pretresu, prisustvo je obavezno, bilo da se radi o braniocu s punomoi ili postavljenom, te se njegov nedolazak moe kazniti. Branioc ima pravo unakrsno ispitivanje svjedoka ili vjetaka, ima pravo na davanje zavrne rijei.5. Nakon zavretka prvostupanjskog postupka brinilac ima pravo da ulae redovne pravne lijekove.Dunosti branioca:1. Podnoenje punomoi organu pred kojim se vodi postupak, potivanje suda i odazivu na sudski pretres ( mogua kazna do 10000 KM) 2. Mora postupati savjesno u zatiti interesa osumjienog, i da uva kao tajnu sve to je saznao. Nee se kazniti branilac za k.djelo neprijavljivanja pripremanja k.djela.3. Ima pravo i obavezu da preuti i da ne iznese injenice koje idu na tetu osumjienog.4. Ne smije se u postupku koristiti silom, prijetnjom..itd. te unitavanjem dokaza, falsificiranjem injenica i drugim nedoputenim sredstvima.

8. DIO oteeni u kaznenom postupkuOteeni je osoba ije je osobno ili imovinsko pravo k.djelom povrijeno ili ugroeno. Pojam oteene osobe moe se odnositi kako na fiziku tako i na pravnu osobu. U svakom konkretno sluaju potrebno je odrediti kategoriju osobnih i imovinskih prava kako bi se njihova povreda ili ugroavanje uzelo kao kvalifikatorni element za izdvajanje ovog sporednog k.procesnog subjekta.

60. Poloaj oteenog u k.postupkuU k.postuku ima odreena prava i dunosti:PRAVA: 1. Podnoenje prijave o izvrenom k.djelu, to moe predstavljati osnov za aktivnost tuioca.2. Pravo podnoenja prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtijeva.3. Pravo predlaganja provoenja postupka medijacije povodom istaknutog imovisnopr. Zahtijeva.4. Pravo da bude obavijeten o neprovoenju istrage, kao i razlozima na to. Ima pravo na tubu u roku od 8 dana.5. Pravo da bude obavijeten o obustavi istrage kao i o razlozima za to. Ima pravo tube u roku od 8 dana.6. Pravo da bude upoznat s rezultatima pregovaranja krivnje.7. Pravo da bude obavijeten da je tuilac povukao optunicu i da je obustavljen k.postupak. To rjeenje donosi sud, a zatim se dostavlja oteenom.8. Pravo da bude pozvan i da prisustvuje sasluanju svjedoka.9. Pravo da bude sasluan kao svjedok u istrazi i na glavnom pretresu.10. Pravo prisustvovanja glavnom pretresu.11. Pravo da se u zavrnoj rijei osvrne na dokaze koji potkrepljuju imovinskopravni zahtjev.12. Pravo albe na odluku suda o trokovima k.postupka i imovinpr. Zahtjeva.13. Pravo da bude obavijeten o primjeni naela oprtuniteta u postupku prema maloljetnim.14. Pravo da se protivi ustupanju k.gonjenja stranoj dravi, osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje njegova imovpr. Zahtjeva.15. Pravo na isguranje imovnipra. Zahtjeva u postupku izruenja.DUNOSTI:1.Ukoliko je pozvan kao svjeok, na oteenog se primjenjuju sve dunosti koje su vezane za poloaj svjedoka u k.postupku.2. Da poloi zakletvu ukoliko ga sasluavaju kao svjedoka, a ne postoje zakonski razlozi za osolobaanje od e dunosti.3. da potuje sud, red i procesnu disciplinu (mogunost udaljavanja od suda i 10000KM)

61. Imovinskopravni zahtjevPredmet impr. zahtjeva su razliiti i u k. postupku mogu se odnositi na nadoknadu tete, povrat stvari ili ponitenje odreenog pravnog posla. Svi oni mogu kumulirati u odreenom k.postpku. Naknada tete obuhvaa imovniske i neimovinske tete. Zahtjev za povraaj stvari odnosi se kako na pokretnu, tako i na nepokretnu stvar. Ponitaj se moe odnosti na razliite pravne poslove. Pravo na ostvarivanje imprav. zahtjeva u k.postupku ima osoba koja je ovlatena takav zahtjev ostvarivati u parninom postupku aktivna legitimacija. Krug osoba iri je od subjekta koji se mogu pojaviti kao oteeni u k.postupku. Oteeni ne moe uputiti impr. zahtjev u k.postupku ako nema aktivnu legitimaciju u parninom postupku. Prijedlog za ostvarivanje podnosi se sudu/tuiocu, najkasnije do zavretka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje k.pravne sankcije.Impr. zajhtjev mora biti jasan i odreen, npr, navesti nain nastanka tete i njezin toan iznos, kod povrata stvari potrebno je dati opis stvari, nain oduzimanja, i ako je poznato navesti mjesto gdje se nalazi, kod ponitaja potrebno je rei o kakvom se pravnom poslu radi.Ako je vie osoba postavilo zahtjev, odustajanje jedne od njih nee utjecati na druge zahtjeve.O zahtjevu odluuje sud, koji ne moe u k.postupku donjeti odluku kojom zahtjev odbija, iako bi se to u praninom postupku moglo dogoditi. U sluaju osloboenja od zahtjeva sud je obavezan zahtjev prenjeti na parnini postupak.Zbog osiguranja zahtjeva koji je posljedica izvrenog k.djela, osobe ovlatene za podizanje zahtjeva, mogu traiti odreivanje privremenih mjera osiguranja zahtjeva, npr: zabrana raspolaganja, otuenja, optereenja pokretene/nepokretne stvari, uz zabiljeku u zemljine knjige.

62. Oteeni kao aktivno i pasivno dokazno sredstvoSasluanje oteenog kao svjedoka (aktivno dokazno sredstvo) predstavlja vrlo vaan izvor saznanja o pravno relevantinim injnicama koje se utvravaju u k.postupku. Ova pojava je fakultativna(neobavezna), to ovisi o vie faktora(npr. je li oteeni bio prilikom izvenja k.djela itd.) Prema ovom svjedoku odnose se opa pravila kao i prema ostalim svjedocima, ali s gledita sudske psihologije, pri ocjenjivanju iskaza treba voditi rauna o zainteresiranosti oteenog o ishodu sluaja, ali i mogue zastraivanje svjedoka od optuenog/osumjienog.Odreeni zakonski zahtjevi koji se primjenjuju kad se kao svjedoci pojavljuju specifine kategorije oteenih kao to su:1. Prilikom sasluanja maloljetne osobe, pogotovo ako je ona oteenik, postupat e se obazrivo da sasluanje ne bi utjecalo na psihiko stanje maloljetnika.2. Oteenog kaznenim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije izvrenja k.djela, te ako je takovo ispitivanje obavljeno, nije relevantno za sudsku odluku.3. S obzirom na dob, tjelesno i duevno stanje, svjedok se moe sasluati pomou tehnikih ureaja, te moe preko njih biti ispitivan4. Posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih delikata.5. Sasluanje svjedoka se mora snimiti audio ili vizualnim sredstvima u sluajvima maloljetnih osoba ispod 16 i koje su oteene k.djelom.Poloaj oteenog kao pasivnog dokaznog sredstva: duan je odreenim radnjama protiv njegove volje: npr; vjetaenje duevnog stanja, radi procjene percepcije, pamenja...,vjetaenje tjelesnih povreda, koje je obavezno kod povrede tjelesnog integriteta ili tjelesni pregled uzimanje krvi i drugih medicinskih radnji.

9.DIO Predmet kazenenog postupka 63. Uope o predmetu kaznenog postupkaU k.postupku sud, pod zakonskim uvjetim, utvuje postojanje k.djela i k.odgovornosti izvrioca te odluuje o primjeni k.pravne sankcije. Dakle, osnovni predmet k.postupka jeste kaznena stvar (causa criminalis) kao dogoaj u stvarnosti koji ukazuje na mogunost postojanja odreenog kaznenog djela i njegovog izvrioca, zbog ega se vodi k.postupak. Osnovni predmet k.posotupka moe biti premet raspravljanja i utvivanja samo u kaznenom postupku i, istovremeno, mora biti predmet raspravljanja i utvrivanja samo u kaznenom psotupku.

64. Sporedni predmeti kaznenog postupka1. Imovinskopravni zahtjev kao sporedni predmet k.postupka raspravit e se u kaznenom postupku ukoliko je: im.pravni zahtjev nastao izvrenjem k.djela, ako je ovlatena osoba postavila prijedlog i ako ovaj pridrueni(adhezioni) postupak nee odugovlaiti postupak o kazenenoj stvari kao osnovnom predmetu. Ove tri predpostavke predstavljaju uvjete o kojima sud mora voditi rauna prije nego odlui da li e prihvatiti tzv. pridrueno raspravljanje.2. Trokovi k.postupka su izdaci nastali raspravljanjem o osnovnom i sporednom predmetu k.postupka, te izdaci koji se odnose na posebne aktivnosti u toku postupka o kaznenoj stvari. Takoer, u trokove k.postupka ukljueni su i trokovi u postupku po vanrednom pravnom lijeku. Sud donosi odluku o trokovima k.postupka. O njima se odluuje konano po zavretku k.postupk, u zavisnosti od njegovog ishoda. Uesnici u postupku, bez obzira na ishod, snose odreene trokove kaznenog postupka ako su ti trokovi nastali njihovom krivnjom (npr. trokovi dovoenja, odlaganja istrane radnje ili pretresa). Odluka o trokovima je sastavni dio izreke presude, ona treba sadrati: odluku o tome tko snosi trokove k.postupka, odnosno odluku oslobaanju od dunosti naknade trokova kaznenog postupka u cijelini ili djelimino i visinu trokova kaznenog postupka.3. Prethodna ili prejudicijalna pitanja su takoer sporedni predmeti kaznenog postupka. Ona su pitanja graanskog ili upravnog prava, a u kaznenom postupku postaju prethodna onda kad od njihovog prethodnog rjeenja zavisi primjena kaznenog zakona. U tom smislu, prethodna pitanja su pravna pitanja i ne mogu biti procesna, niti injenina. Sud moe samostalno odluiti o prethodnim pitanjima prema pravilima o dokazivanju u k.postupku i tada odluka suda o prethodnim pitanjima imaju djelovanje samo u konkretnom kaznenom predmetu u kojem se raspravljalo.

10. DIO mjera za osiguranje prisustva osumjienog, odnosno optuenog i uspjeno voenje kaznenog postupka65. Uope o mjerama za osiguranje prisustva osumjienog, i uspjeno voenje kaznenog postupkaOve mjere su navedne u zakonu o k.postupku, a poredane su po skali: poziv; dovoenje; mjere zabrane; jamstvo i pritvorPostoje i odreeni zahtjevi za izricanje spomenutih mjera:1. Propisani su uvjeti kojih se mora pridavati nadleni organ-naelo legaliteta2. Potivanje naela srazmjernosti, koje nalae da se ne primjenjuje tea ukoliko moe laka mjera.3. Mjera se mora ukinuti kad prestanu razlozi za njezino postojanje-naelo supsidijarnosti4.Odluku donosi sud66. PozivPoziv je u pismenom, izuzetno usmenom, obliku naredba koju je izdao tuilac ili sud, kojom se osumnjienom/optuenom nareuje da se, zbog poduzimanja odreene procesne radnje, odazove na poziv i doe u odreeno vrijeme na odreeno mjesto. Pozvani je duan odazvati se. Do podizanja optunice poziva tuilac, a nakon podizanja sud. Ukoliko je poziv bio nevaljan, osoba se nije duna odazvati. U sluaju promjene adrese mora obavijestit tuioca, sud. Ukoliko je pozvani sprjeen doi, biti e ispitan na u mjestu gdje se nalazi.67. DovoenjeDovoenje je naredba za liavanje slobode, ali ne i naredba za zatvaranje. Zakonske predpostavke za izdavanje naredbe o dovoenju su: ako je donjeto rjeenje o pritvoru; ako uredno pozvani osumjieni ne doe, a izostanak ne opravda, ili ako optueni izbjegava primiti poziv. Naredbu izdaje sud. Izuzetno u hitnim sluajevima moe i tuilac. U pravilu se izvrava odmah, pravni lijek nije doputen.68. Mjere zabrane Odnose se na vie razliitih ali i povezanih zabrana koje se mogu odrediti osumj/optuenoj osobi. Zakon navodi sljedee:1. a) Zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja, odreuje se ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumjieni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u inostranstvo. b) Uz ovu mjeru sud moe uz spomenutu zabranu, ili samostalno narediti mjeru privremenog oduzimanja putnih isprava, vrijeme izdavanja ove naredbe vee se: naredba o sprovoenju istrage, ispitivanje osumnjienog, izdavanje naredbe za dovonje ili kad je potrebno hitno postupanje radi efikasnog voenja postupka.2. a)Privremeno javljanje odreenom organu, osumjienoj osobi se odreuje rok u kojem se mora javljati odreenom organu. b) Zabrana sastajanja sa odreenim osobama, sud odreuje razdaljinu ispod koje se osumjieni/optueni ne smije pribliiti odrenoj osobi.3. Mjera privremenog oduzimanja vozake dozvole, prati specificiranje kategorije za koje e vozaka dozvala biti privremeno oduzeta, a sudsko rjeenje o ovoj mjeri sadri line i ostale potrebne podatke.Stranke imaju pravo na albu, a o njoj odreuje vijee trojice sudija u roku od tri dana.69. JamstvoJamstvo kao mjera za osiguranje prisustva osumjienog/optuenog i uspjeno voenje kaznenog postupka iskljuivo zamjena za najteu mjeru koja se moe primjetniti. Dakle, osmunjieni se, premda postoji strah od mogueg bijega, ostavlja da se brani sa slobode uz njegovo osobno jamstvo, ili neke druge osobe da nee pobjei/napustiti boravite. Uz jamstvo neophodno je i obeanje osumnjiene osobe da nee prekriti naredbu. Uvijek glasi na novani iznos. Osoba koja daje jamstvo mora dokazati vlasnitvo jamevine. Jamstvo moe trajati dok postoji potreba, a najdue do stupanja presude na pravnu snagu.Jamstvo moe biti stvarno koje se sastoji u polaganju gotovog novca/papira od vrijednosti/ ili drugih pokretnina i lino koje se ogleda u obvezi jednog ili vie graana da e u sluaju bjegstva uplatiti utveni iznos jamstva.Odreivanje pritvora prethodi ukidanju jamstva te jamstvo postaje slobodno i vraa se onom tko ga je dao.

70. PritvorPritvor kao preventivno liavanje slobode predstavlja prinudno zadravanje osumj/optuenog na odreenom mjestu, koje je obezbjeeno straom ili drugom vrstom nadzora uz provoenje odreenog reima izvrenja pritvora i postupanja s pritvorenicima.Norme meunarodnog prava o pravima ovjeka, koje obuhvaaju zatitu jenog od osnovinih ljudskih prava, taj instrumentarij se odnosi na: Pravo svakog na slobodu i sigurnsot; zahtjev da se postupak preventivnog liavanja slobode odredi zakonom; taksativno navoenje pravnih osnova; izvoenje pred sud koji je ovlaten; pravo ulaganje albe; pravo na osloboenje u sluaju nezakonitog liavanja; obveze drave u utvivanju postupka oduzimanja slobde

1. Zakonski razlozi za utvivanje pritvora; opi uvjet je postojanje osnovane sumnje da je odreena osoba izvrila k.djelo. Postoje jo i posebni uvjeti pritvorski razlozi. Ukoliko su ispunjeni oba tipa uvjeta navedeno pritvaranje se naziva fakultativni pritvor.(odreen je ZKP BiH l.38) Dakle, ukoliko postoji osnovana sumnja osobi se moe odrediti pritvor:a) Ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjegstva.b) Ako postoji osnovana bojazan da e unitit, sakriti izmjeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za k.postupak.c)Ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti kazneno djelo, ili da e dovriti pokupano, ili da e izviti k.djelo kojim prijeti, a propisana kazna je 3 ili vie godina.d) U vanrednim okolnostima, ako je k.djelo od 10 ili vie godina. 2. Sud odreuje pritvor, tj. odreivanje pritvora je iskljuivo u nadlenosti sudske instance. Mogue je ulaganje albe na odluku o pritvoru. Rjeenje o pritvoru sadri ope podatke, k.djelo, zakonski osnov, pouku o pravu na albu, slubeni potpis i peat. 3. Trajanje pritvora; ZKP propisuje trajanje pritvoraU istrazi trajanje zavisi od teine k.djela, zbog ega se raunjau tri nivoa max. trajanja.Nakon potvrivanja optunice trajanje je predvieno u odreenim vremenskim intervalima, u tom smislu pritvor najdue moe trajati: a) 1 godinu u sluaju k.djela uza koja je propisana kazna do 5 god, b) 1 i po godinu u sluaju za propisanu kaznu zatvora do 10 god, c) dvije godine u sluaju kad je kazna zatvora 10 i vie god, d) 3 godine kad je predviena dugotrajana kazna zatvora.Na svako produenje pritvora alavba je dozvoljena, s tim da ne odlae izvrenje:1. Poslje izricanja prvostupanjske presude pritvor moe trajati najdue jo 9 mjeseci.2. Ako u roku od 9mj. Bude izreena drugostupanjska presuda kojom se ukida prvostupanjska, moe trajati najdue jo godinu dana.3. Optueni koji se nalazi u pritvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravosnaana, ostat e u pritvoru do upuivanja na izdravanje kazne a najdue do isteka trajanja izreene kazne.4. Hitnost postupka, dunost je organa koji uestvuju u k.postupku da hitno postupaju.5. Pravo na nakanadu tete u sluaju neosnovanog liavanja slobode, zakonom je propisano pravo na spomenutu naknadu.6. Izvrenje pritvora. ZKP sadri odredbe o izvrenju pritvora i postupanju s pritvorenicima. Takoer o poloaju pritvorenih osoba raspravljaju i rane me.konvencije.

71.Ope pravo zadravanja i liavanja slobodeLiavanje slobode, kao kratkotrajna i privremena mjera, predstavlja oduzimanje slobode osobi zbog sumnje da je izvrila k.djelo. Ova mjera se razlikuje od pritvora, te mu u pravilu prethodi.Postoje dva oblika: 1. Ope pravo zadravanja. Npr. osoba zateknuta na k.djelu se moe zadrati.2. Liavanje slobode i zadravanje. Policijski organ moe izuzetno privremeno oduzeti slobdu osumjienoj osobi

11. DIO Radnje u kaznenom postupku72. Pojam radnjeRadnja u k.postupku predstavlja aktivno i/ili pasivno, pravnom normom propisano, ponaanje kaznenoprocesnih subjekat, koje ima odgovarajue procesnopravne efekte.Istie se da su radnje raznovrsne te da ih poduzimaju kaznenoprocesni subjekti kao nosioci u odgovarajuim stadijima. Radnje se dijele na radnje suda i stranaka, te radnje ostalih sporednih subjekata.73. Oblik ili forma radnji u k.postupkuVanost poduzimanja procesnih radnji u odr.obliku ogleda se u sljedeem: obezbjeenje kvalitetnog materijala, nesmetano izvravanje prava priznatih procesnim subjektima, postizanja najboljih procesnih rezultata. Forma procesnih radnji posebno se odnosi na: osnovna naela postupka, pravila o uptrebi jezika i pisma, zapisnike o poduzetim radnjama. Naela koja se odnose na radnje: usmenosti, pismenosti, neposrednosti, javnosti. Zakon istie da se o svakoj poduzetoj radnji sastavlja zapisnik.74. Mjesto izvrenja radnji u kaznenom postupkuU pravilu, sve k.procesne radnje se poduzimaju u sjeditu suda i zgradi suda, odnosno organa koji vri radnju, ali se mogu poduzimati i na drugom mjestu to zavisi od konkretnih okolnosti. Mogu se poduzeti i van suda ako: svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe na sud; odreivanje rekonsturkcije dogaaja van sudnice.75. Vrijeme izvrenja radnji u k.postupkuK.p. radnje se moraju obavljati brzo i u odreenom vremenskom roku. Rok je vremenski period u kojem ovlatena osoba treba da obavi odreenu procesnu radnju, odnosno u kojem je zabranjeno poduzimati konkretnu aktivnosti koje se mogu poduzimati tek protekom roka. Rokovi se djele na suspenzivne i prekluzivne. Za razliku od roka, roite se zakazuje u tono odreeno vrijeme, kako bi se odreena procesna radnja poduzela pred sudom u prisustvu stranaka, branioca i drugih procesnih subjekata.76. Sadraj radnji u k.postupkuZKP u pravilu ne odreuje sadraj procesnih radnji, jer to zavisi od njihove prirode, ali postoje i neke radnje koje zakon propisuje, npr: procesne radnje odluivanja, radnje kojima se utvruju injenice itd.77. Spreavanje i otklanjanje nepravilnih procesnih radnji-Procesne mjere koje su usmjerene na popravljanje nepravilnih procesnih radnji:1. konsolidacija ili konvalidacija, radnja koja je izvrena nepravilano na nain da joj se naknadnim postupcima daje punovanost.2. Uklanjanje materijalnih greki u poduzetoj radnji, kako bi procesna radnja ostala na snazi3. Poduzeta radnja se opoziva ako je nepravilna ili necjelishodna.4. Radnja moe biti preinaena, ime se eli postii zakonom propisani cilj.5. Radnje se mogu i ponovitii ako su nepravilne-Procesne sankcije za radne koje nisu poduzete u skladu s zakonom:1.prekluzija, odbacivanje radnje jer je poduzeta nakon proteka roka.2. Neupotrebljivost radnje, odnosno njenih rezultata ako se onaj tko je vodio nije pridravao zakonskih uvjeta.3. Nevaljanost u smislu da neke radnje i njihovi rezultati predstavljaju povod za ulaganje pravnih lijekova.4. Nedopustivost, obuhvaa one radnje koje su poduzete izvan zakonskih uvjeta.5. Nepostojee procesne radnje, su one koje su poduzete a da za to nisu postojale prcesne predpostavke.

12.DIO - Odluke u kaznenom postupku78. Pojam i vrsta odluka u kaznenom postupkuOdluka je izjava volje suda ili drugog dravnog organa u kaznenom postupku kojom se primjenjuje zakon na konkretno injenino stanje i ostvaruje pravne posljedice u realnosti drutvenih k.procesnih odnosa.Odluke se donose u obliku: presude, rjeenja i naredbe. Presuda je najvanija odluka koja se donosi u kaznenom postupku i njom se odluuje o osnovnim i sporednim predmetima k.postupka. Donosi je iskljuivo sud. Donosi se na gl.pretresu, ali iznimno se moe izrei i u stadiju optuivanja (priznanje krivnje). Rjeenjem se, u pravilu ne raspravlja o k.djelu, njegovom izvritelju i primjeni sankcije, nego o drugim pitanjima, koja su vezana uz materijalnopravne ili procesnopravne aspekte kaznene stvari koja se postavljaju u toku postupka. Naredbom se rjeavaju pitanja vezana uz tok kaznenog postupka ili poduzimanje odreenih porcesnih radnji. Presuda i rjeenje imaju jasno vidljive dijelove: uvod, izreku ili dispozitiv i obrazloenje. Na navedene odluke mogue je ulagati albu po zakonom predvienim uvjetima.79. Donoenje i saoptavanje odluka, te njihovo dostavljanjeOdluke se u k.postupku donose u inokosnom i zbornom sastavu. Prvi sluaj znai da je odluku donijela jedna osoba, u drugom sluaju znai da je odluku donijelo vijee od troijce sudaca ili opa sjednica, odnosno koliegih sudija.80. Pravosnanost odlukaKroz pravosnanost odluka dobiva konani sadraj, a kazneni postupak konani zavretak. Znai, k.p. zahtjev o kojem se raspravljalo je presuena stvar. U teoriji se razlikuje formalna i materijalna pravostnanost. Prva isite da sudsku odluku ne mogu pobijati redovnim pravnim lijekovima, jer lijeko uope doputen iliu sluaju kad vijee odbije albu kao neosnovanu. Naelo materijalne pravosnanosti predstavlja zabanu ponavljanja k.postupka (ne bis in idem). Dalje, pravosnanost moe biti jo apsolutna i relativna; potpuna i djelomina;81. Izvrnost odluka K.postupak je usmjeren na donoenje odreenih vrsta odluka, naroito presude ijim stupanjem na snagu se uzima da je konkretni kazneni dogaaj rijeen na konana nain. Izvrenje se smatra ostvarivanje kaznenopravnog zahtjeva utvrenog tokom suenja i sadranog u pravosnanoj odluci.Uvjeti za izvrnost odluka: pravnosnanost, kao takva dostavljena,kad ne postoje smetnje za izvrenje. Za izvrenje nadlean je sud.

13. DIO injenice u kaznenom postupku82. O injanicama, vrstama injenica i njihovom utvrivanjuA)O injenicamaDa bi se mogao ostvariti drutveno prihvatljiv cilj k.postupka da nitko kriv ne bude osuen, a da se izvritelju k.djela izrekne sankcija,potrebno je istinito i potupno utvrditi injenice. Sudska je odluka zakonoita ako su pravilno utvrene injeice. Razrjeavanje injeninog stanja je izuzetno sloeno, razlozi za to su viestruki: k. djelo je iznenadan dogaaj, dogaaj iz prolosti o kojem se raspravlja u sadanjosti, dogaaj za koji se utvuje odgovara li apstraktnoj normi.Iz navedenog se moe zakljuiti, da sud prilikom odluivanja o meritumu k.pravnog zahtjeva, mora potupno utvrditi sve injenice vane za presudu, a u sluaju sumnje da li postoji neka injenica na tetu optuenog sud mora uzeti da ona ne postoji, odnosno ako je to injnica u korist optuenog, mora uzeti da ona postoji. B)Vrste injenica koje se utvruju u k.postupku. Pravno relevantne injenice, koje se dijele na materijanopravne relevantne injenice i procesnopravne injenice; Indicije, pravno irelvantne injenice, jer od njih ne zavisi primjena pravne norme; Pomone injenice u k.postupku omoguavaju provjeravanje izvora o saznanju pravno relevantnih injenica.injenino stanje podrazumijeva skup pravno relativnih injenica koje se utvruju u k.postupku, odnosno skup injenica na kojama se neposredno temelji primjena materijalnog zakona.C)Tko utvruje injenice; to su organi koji donose odluke, ali i drugi procesni subjekti, to su: sud; tuilac; osumnjieni/optu; ovlatene slubene osobe.83.injenice koje se ne utvruju u k.postupkuTe injenice se dijele na:a) injenice koje ne treba utvrivati: oite; notorne ili opepoznate; presumcije; b) injenice koje sud ne smije utvrivati: injenice koje bi dovele do reformatio in peius; kojima bi se povrijedio identitet presude i optube; injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedile odredbe o iskljuivanju svjedoka; injenice ije utvivanje zabranjuju propisi materijalnog k.prava; koje zabranjuju drugi pravni propisi.84. Nain utvrivanja injenicaNain utr. injenica u k.postupku ogleda se u:1. Utvivanje vlastitim opanjem organa k.gonjenja2. Putem iskaza osumnjienog/optuenog te vjetaka i svjdoka3. Pomou isprava4.Koritenjem tehniikih snimaka85. O dokazima i dokazivanjuDokazivanjem se utvruju injenice o kaznenom djelu i njegovom izvritelju koritenjem dokaza.Dokaz se opisuje kao izvor saznanja o injenici koja je predmet utvrivanja,ili dokaz je svaki dokazni osnov ili razlog sadran u odreenom dokaznom sredstvu koji govori o istinitosti vane injenice.Predmet dokaza je injenica koju treba dokazati (thema probandi)Dokazni osnov ili razlog je injenica koja je ve utvrena i iz koje se izvodi zakljuak o postojanju ili nepostojanju injenice.Dokazno sredstvo (media probandi) je izvor iz koga se dobiva injenica koja je dokazni osnov.Klasifikacija dokaza prema odreenim kriterijima, tako se npr. govori o materijalnim ili stvarnim i osobnim. (predmeti pomou kojih se dokazuje odnosno osobe koje daju iskaz)Teret dokazivanja podrazumijeva dunost subjekta da podnosi dokaze kojima se utrvruju odlune injenice. Dokazivanje prolazi kroz odreene faze: odluivanje o izvoenju dokaza,izvoenje dokaza u smislu nosioca dokaza, i ocjena dokaza. Sud mora zasnivati odluku jedino na zakonitim dokazima.14. DIO Pretresanje stana, prostorija, pokretinih stvari i osoba86. Pojam i vrste pretresanjaPretresanje je materijalno istraivanje nad osobama i stvarima koje se poduzimaju s ciljem pronolaanaje tragova k.djela ili predmeta vanih za k.postupak ili s ciljem hvatanja izvritelja k.djela.No, ovim se radnjama kre prava na privatnost. Stoga, ZKP pruaju procesne garancije za pretresanje stana, stvari i osoba. Objekt pretresanja moe biti stan, pokretne stvari i osoba. Prema pravilima o pretresanju razlikuje se: redovno pretresanje ili pret. s prethodnom predajom naredbe i pretresanje kod kojeg se osoba ne obavjetava o razlozima pretresanja.Od pretresanja se razlikuje uviaj, koji predstavlja utvrivanje iinjenica vlastitim opaanjem organa k.postupka.87. Uvjeti za pretresanjePretresanje se moe izvesti samo pod navedenim uvjetim: ako ima odvoljno osnova za sumju( da e se prilikkom k.djela nai izvritelj, da e se pronai predmeti), mora postojati vjerovatnost da je izvreno kazneno djelo.Zakonski uvjeti za pretresanje osoba su sljedei: kad je vjerovatno da je odreena osoba izvrila k.djelo i kad je vjerovatno da e pretresanjem pronai predmet ili treagovi vani za k.postupak.88. Pravni osnova i postupak pretresanja. Zapisnik o pretresuPravni osnov je sudska naredba, koja mora biti pismena i obrazloena. Razlog sudske nadlenosti postoji kako bi se zatitilo pravo na privatnost od nepravdanog zahvata dravnih organa.Prije pretresanja ovlatena osoba mora dati obavjetenje o svojoj funkcij i razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi nad kojom e se provesti pretresanje. Jedna od mjera je i prisustvo odreenih osoba u postupku pretresanja radi osiguravanja pravilnosti. O svakom pretresu potrebno je sastavit zapisnik. Ukoliko se na pretresu zateknu drugi predmeti,koji upuuju takoer na k.djelo, mogu se izuzeti, te se za to izdaje potvrda.

89. Poretresanje bez sudske naredbePretresanje bez naredbe je iznimka, predvieno je u sljedeim sluajevima: ako stanar ne eli, ako netko zove u pomo,ako je potrebno uhvatiti izvritelja koji je zateen,radi sigurnosti ljudi i imovine,ako se u prostoriji nalazi osoba koju po naredbi suda treba pritvoriti16. dio Iskaz osumnijenog odnosno optuenog97. Uope o iskazu osumnjienog odnosno optuenogOsum/optu. kao dokazno sredstvo predstavljaju izvor saznanja o injenicama koje su predmet utvrvanja u postupku, a njihov iskaz jedno od najvanijih dokaza u kaznenom postupku. Sadraj iskaza moe biti priznanje, poricanje ili neka druga izjava kojom pristaje na tvrdnje optube o postojanju injenica na njegovu tetu. Iz prava osumnjienog da uti ne mogu se izvaliiti nepovoljni zakljuci. Takoer, ima pravo lagati prilikom davanja iskaza, ali za to nee kazneno odgovarati. U istrazi, ispitivanje se temelji na inkvizit. modelu, dok na gl.pretresu se temelji na akuzatornom modelu.98. Ispitivanje osumjienogIspitivanje osumnjienog za organe k.postupka predstavlja obvezu, a za osumjienog njegovo pravo. Organi imaju pravo i prinudnog dovoenja na roite, ukoliko se osoba uredno ne odazove.Polazei od procesnih garancija, ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumjienog. Ukoliko je iskaz protupravno pribavljen, ne moe biti relevantan pri donoenju odluke.Minimalna prava osumjienog:1. Saopit e mu se za koje k.djelo se tereti i osnove sumje protiv njega;2. Pravo na izjanjavanje o spomenutom djelu, i iznoenje injenice in favorem;3. Pouava se da nije duan iznijeti odbranu, niti odg. na pitanja; 4. Ima pravo na branioca; 5. Ima pravo razmatrati spise, osim ako je rije o onima koji mogu dovest do opasnosti istrage; 6. Ima pravo na besplatan prijevod.Ispitivanje poinje prikupljanjem osobnih podataka, te davanjem pouka o pravima. Audio snimanje je moge: ako je osumjieni obavjeten; u sluaju prekida snimanja treba biti obavjeten; mogunost pojanjenja sve to je rekao i da doda to eli.99. Iskaz optuenog na glavnom pretresuNakon to je optueni, prethodno upozoren na prava odbrane, iznio svoju odbranu i tako se izjasnio o injenicama i dokaima koji su na njegovu tetui li u korist, branilac moe pristupiti direktnom ispitivanju. Zatim tuilac pristupa unakrsnom ispitivanju. U toku ispitivanja, optueni ima pravo uskratiti odgovor na bilo koje pitanje postavljeno od strane branioca, tuioca ili suda.100. Dokazna vrijednost iskaza osumjienog, optuenogSagledava se u okviru naela slobodne ocjene dokaza. Ukoliko priznanje doe nakon presude nee se uzeti kao relevatno (npr. nakon donoenja pravosnane odluke o krivnji, optueni se sam proglasi krivim)17 Dio - Svjedoci101. Pojam svjedoka i svjedoenjaSvjedok je nezamjenjiva i od osumjienog, odnosno optuenog, razliita osoba koja na poziv organa kaznenog postupka svjedoi o injenicama koje su predmet utvrivanja u postupku i o kojima ima ulna zapaanja. Svjedoenje je, kao procesna radnja izvoenje dokaza, zakonom regulirano iskazivanje pred sudom, tuiocem i drugim organom koji uestvuje u postupku o ulnom opaanju injenica koje su predmet utvrivanja u k.postupku. Predmet svjedoenja obuhvaa k.dogaaj iz prolosti sa svim injenicama o k.djelu i izvritelju i o drugim vanim okolnostima. Svjedoci se sasluavaju kad postoji vjerovatnost da e svojim iskazom pomoi u vanim okolnostima.Svjedoci se dijele na: oni koji su neposredno na temelju vlastitog ulnog zapaanja stekli saznanja o injenicama(testis rogatus) i na svjedoke koji su naposredan nain saznali injenice. Postoje i druge osnove podjele, na one koje daju dobronamjerne i lane iskaze, svjedoci koje poziva tuilac i odbrana. Ukoliko doe do kumulacije odreenih procesnih funkcija s funkcijom svjedoka, presudna je funkcija svjedoka. Svjedok ne moe biti sudija, tuioc ili branioc.102. Dunost svjedokaPostoje osnovne i dopunske dunosti:1. Dunost odaziva na poziv, ak i ona koja je po zakonu osloboena od svjedoenja, mogua kazna je 5000KM, protiv kanjavanja dozvoljena je alba, o kojoj odluuje vijee od 3 sudca.2. Dunost na svjedoenje, dunost odgovaranja opih pitanja, pitanja o poznatim injnicama i provjera navoda, nije doputeno sluiti se obmanom prema svjedoku, sankcija prema svjed. 30k KM.3. Svjedok je duan govoriti istinu, a davanje lanog iskaza je k.djelo.4. Svjedoci na gl.pretresu polau zakletvu ili daju izjavu prije svjedoenja, ali ne mogu se sankcionirati u suprotnom, zakletva je zabranjena maloljetnim osobama.Sporedne dunosti: obavijest o promjeni boravita, uvati kao tajnu odreene injenice, mora pristati da mu uzmu krv, kao i druge ljenike radnje u svrhu utvrivanja vanih injenica, potivanje suda.Prava svjedoka: human i zakonit odnos pri sasluanju, upotreba svog jezika, zatita u sluaju svjedoenja pred sudom druge drave, zatita od vrijeanja i napada, osloboenje od dunosti svjedoenja.103. Iskljuenje i osloboenje od dunosti svjedoenja.Osloboenje od dunosti davanja odgovora na pojedina pitanjaNije doputeno sluati kao svjedoka onoga tko: bi svojim iskazom povrijedio dunost uvanja dravne, vojne tajne, branioca osumnjienog u pogledu injenica koje poznaje; bi svojim svjedoenjem povrijedio dunost uvanja profi tajne; maloljetnu osobu koja nije sposobna shvatiti znaaj prava.Svjedoenje mogu odbiti: brani/vanbr. drugovi, roditelji ili dijete/usvojitelji i usvojenik.Osloboenje od dunosti odgovaranja na pojedina pitanja nastoji rijeiti/ublaiti sukob interesa svjedoka da preuti takve injenice ijim bi saopenjem bila naruena ili ugroena njegova osnovna prava i interesi za pravilinm i potupnim utvrivanjem injenica o k.djelu.104. Sasluanje svjedokaPrije sasluanja svjedoka se mora opomenuti da je duan govoriti istinu, te na pravo preuivanja odr.pitanja. Poetak sasluavanja vezan je uz opa pitanja. Ukoliko se kao svjedok sasluava oteeni mora ga se pitati eli li ostvariti imovinskopravni zahtjev. U toku istrage svjedok se ispitiva o injenicam koje su mu poznate u vezi predmeta. Mogue je postavljati pitanja radi provjere navoda. Na glavnom pretresu dominiraju akuzatorski elementi tako da se uzimanje iskaza od svjedoka odvija kroz direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje. Neophodno je pitati odakle je svjedoku poznato ono o emu svjedoi. Dunost svjedoka je da se suoi s drugim svjedocima, osumjienim, te da po potrebi izvri prepoznavanje osobe.Specifina kategorija svjedoka: maloljetne osobe, vano je obazrivo postupati, pogotovo ukoliko je oteeni. Svjedoka ispod 16 i koji je oteen k.djelom neophodno je snimati na audio snimak. Zabranjeno je ispitivanje oteenog k.djelom o njegovom seksualnom ivotu prije izvenja k.djela. S obzirom na ivotnu dob, tjelesno i duevno stanje ili druge opravdane interese, svjedok se moe sasluati i preko tehnikih pomagala za zvuk i sliku.105. Dokazna vrijednost iskaza svjedokaProvjeravanje iskaz svjedokovih izlaganja o predmetu predstavlja upotrebu specifinih metoda za istraivanje realnog sadraja tog iskaza. Teite je na provjeri autentinosti i istinitosti iskaza, odnosno na metodolokom pristupu koji bi trebao pridonjeti okolnosti da se istina sazna.Provjeravanje iskaza obuhvaa: utvivanje iskaza svjedokovih saznanja o predmetu, predoavanje ranijeg iskaza, kako bi se svjedok mogao izjasniti o promjenama usvom iskazu, postavljanje pitanja svjedoku, prepoznavanje osoba i predmeta, rekonsturkcija dogaaja.U pogledu ocjenjivanja dokaza prethodi ocjena vjerodostojnosti svjedoka. Obavlja se s aspekta: pouzdanosti davoca iskaza (intelektualne, moralne...), vjerodostojnost samog iskaza.106. Pravo svjedoka da ne odgovra na pojedina pitanja (imunitet svjedoka)Dunost svjedoka da svjedoi nije apsolutna. Naime, ukoliko mu tuilac da imunitet (nije duan da da odgovor) rad se o svjedoku koji pristaje na suradnju s tuiocem. Vano je da svjedok koji ima imunitet nee kazneno goniti, osim za davanje lanog iskaza.107. Zatita svjedokaCilj ovih propisa je utvrivanje mjera koje osiguravaju zatitu svjedoka u k.postupcima pred sudom. Svjedok pod prijetnjom je onaj ija je osobna sigurnost ili njegove porodice dovedena u opasnost, ili svjedok koji smatra da postoji opravdan strah da takva opasnost moe nastati. Ugroeni svjedok je onaj koji je ozbiljno tjelesno ili duevno povrijeen okolnostima kaznenog djela. Ispitivanje spomenutih sjvedoka se obavlja po propisima zakona o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjed. to znai sljedee: Ispituje ga vijee 3 sudca, bez prisustva stranak i branioca; sasluanje se odnosi na okolnosti koje je naveo podnosilac prijedloga, ali i druge koje zatrai sud; na gl.pretresu se ita zapisnik o sasluanju zatienog svjedoka. Sud ne moe zasnivati odluku iskljuivo na iskazu zatienog svjedoka.18.dio uviaj i rekonstrukcija dogaaja108. Uviaj pojam i procesne formalnostiUviaj je procesna radnja kojom organ k.postupka vlastitim opaanjem utvruje injenice i rezultat utvivanja unosi u zapisnik u uviaju. Slui otkrivanju i prikupljanju dokaza vanih za otkrivenje njegovog izvrioca, ali je bitan i za provjeravanje i ocjenjivanje drugih prikupljenih dokaza. Dakle, ciljevi uviaja su: traenje i otkrivanje tragova k.djela, prouavanje moguih naina izvrenja, sastavljenje i provjeravanje moge verzije o k.djelu, provjeravnje odbrane osumjienog.Uviaj se moe vriti nad nekretninama, pokretninam i osobaOrgan koji vri uviaj je rukovidolac ove radnje. Prilikom radnje moraju se potivati formalna pravila koja vrijede za uviaj. Uviaju mogu prisustvovati, osim organa, i drugi subjekti. Npr. osumjieni i branilac, oteeni. O uviaju obavezno je sastaviti zapisnik. Vri se uz pomo stune osobe (krim-tehiniar).109. Rekonstrukcija dogaaja pojam i procesne formalnostiRadi prevjeravanja izvedenih dokaza koji su znaajni za postupak, moe se odrediti rekonstrukcija dogaaja koja se vri tako to e se ponoviti radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj odigrao. Sadraj r. se ogleda u provjeravnju izvedenih dokaza. Ova radnja se ne smije vriti tako da se kri javni red i mir.

20. dio vjetaenje110. Pojam vjetaka i vjetaenjaVjetak je nezainteresirana osoba koja raspolae posebnim strunim znanjem i koju tuilac, odnosno sud, pozvao da mu pomogne prilikom utvrivanja vanih injenica u kaznenom postupku.( pomae samo u utvivanju injenica, nikad u primjeni pravne norme)Vjetaenje je procesna radnja u okviru koje vjetak, kao osoba koja raspolae posebnim naunim i stunim znanjem, primjenjuje nauna i struna znanja, vjetine i metode na injenice koje predstavljaju predmet vjetaenja.Vjetaenje se sastoji iz dva dijela: a) nalaz, je neposredno ulno opaanje ili posmatranje predmeta vjetaenja; b) miljenje je izvoenje zakljuaka prema pravilima struke li nauke iz utvrenih injenica.Razlike izmeu svjedoka i vjetaka: svjedok svjedoi o injenicama koje je opazio u prolosti, a vjetak u sadnjosti, vjetak posjeduje odreena znanja, dok svjedoku po pravilu nije potrebno, svjedok je injenice o kojima daje iskaz opazio ili doivio, dok vjetak opaa injenice po naredbi organa k.postupka.Vjetaenje se poduzima: u predistranom postupku, istrazi, u okviru sudskog obezbjeenja dokaza, na gl.pretresu.Vjetak ne moe biti osoba koja ne moe biti svjedok, osoba prema kojoj je izvreno k.djelo.111. Odreivanje vjetaenja i postupak vjetaenjaPostupak vjetaenja prolazi kroz tri faze: 1. Uvodna faza u kojojse rjeavaju preocesna pitanja i vre se pirpreme za samo vjeaenje;2. Operativna faza u kojoj se obavlja vjetaenje kao aktivnost vjetaka; 3. Zakljuna faza se odnosi na dostavljanje nalaza i miljenja. Uz spomenuto dostavlja se radni materijal, skice i zabiljeke organu koji je naredio vjetaenje.112. Sasluanje vjetakaZKP predvia da ako nauna i srtuan znanja vjetaka mogu pomoi sudu u ocjeni dokaza, poziva se da kao posebna vrsta svjedoka moe svjedoiti davanjem nalaza o injenicam i miljenje koje sadri ocjenu o injnicama, naravno uz koritenje naunog i strunog znanja. Vjetak se poslje dostavljanja pismenog nalaza i miljenja ne mora sasluati prije glavnog pretresa, ali se to moe izvesti kako bi tuilac provjerio njego iskaz. Na gl.pretresu poduzima se direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje vjetaka. Iskaz vjetak uzima se u obzir samo ako je svjediio na gl.pretresu.113. Dunost vjetaka i sankcije za njihovu povredu. Prava vjetakaIma sljedee dunosti:1. Da se odazove pozivu, mogue je prinudno dovoenje i 5000KM kazne.2. Duan je dati istinit nalaz i miljenje, u suprotno je ka