kasni neolitik u srednjoj europi
TRANSCRIPT
KASNI NEOLITIK U SREDNJOJ EUROPI
• Kompleks kultura linearnotrakastekeramike u kasnom neolitiku naslijeđujelenđelski kulturni kompleks u zapadnimdijelovima tj. na prostorima zapadne LTK, te potiski kulturni kompleks u istočnimdijelovima, odn. na području istočne LTK. Završne faze i jednog i drugog kulturnogkompleksa ulaze već u razdobljeeneolitika.
• Lengyel - eponimni lokalitet u južnojMađarskoj (Baranja), 20-tak km odSzekszarda, sjeverno od Pečuha
• naselje na lesnom brežuljku, utvrđenonasipom i opkopom;
• iskopavao ga M. Wosinszky 1882.-1888.: neolitičko naselje sa stambenim jamama i jamama za zalihegroblje lenđelske kulture - 90 grobova
Geneza lenđelskog kulturnogkompleksa
• supstrat: Zseliz tip linearnotrakastekeramike (Zseliz III prema nekima jeprotolenđelski horizont) + djelovanjesopotske kulture odn. njezinog Bicske tipa(ranije su se ti utjecaji pripisivali vinčanskojkulturi dok još nije bila determiniranasopotska kultura)
Kulturni tipovi unutar kulturnogkompleksa
• Lužianky, • Zengövárkony, • moravsko-slovačka slikana keramika• Brodzany-Nitra, Lengyel III, alpska facies
lenđelske kulture,• Ludanice, • Wolfsbach, Münshöfen, Jordanovska, Brzešć-
Kujawski (Velikopoljska), Otice (Šleska),
Zajednička obilježja
• uklapaju se u kasni neolitik srednje i jugoistočneEurope: Ariuşd-Cucuteni-Tripolje-Herpaly-Csöszhalom-Oborin-Vinča D-Sopot III-Butmir
• slikana keramika, i to pretežito crusted• brojna antropomorfna i zoomorfna keramička
plastika (slobodne figure, dijelovi posuda, žrtvenika, obrednih posuda)
• naselja pokazuju fortifikacijske sustave
PeriodizacijaNandor Kalicz 1988.• predlenđelski horizont – kasni Zseliz, starija faza
sopotske (Bicske, Becsehely – paralela sa Sopot Ib)• protolenđelski horizont – mlađa faza transdanubijske
sopotske kulture, brezovljani tip sopotske kulture, Lužianky, Sé
• Lengyel I - rana faza, odgovara Lengyelu I i II u Slovačkoj: Aszod, Lengyel, Zengövárkony
• Lengyel II - pojava bijelog pastoznog slikanja: završetaknaselja u Zengövárkony
• Lengyel III - faza bez slikane keramike, bliska Brodzany-Nitra kulturi
Juraj Pavuk• predlenđelski horizont –kasni Želiezovice• protolenđelski horizont stariji – Bicske-Bina• protolenđelski horizont mlađi – Lužianky, Se• Lengyel I (starija faza moravsko-slovačke slikane
keramike)• Lengyel II (mlađa faza MSS)• Lengyel III (faza bijelog pastoznog slikanja na crvenoj
podlozi, nema urezivanja)• Lengyel IV = Brodzany-Nitra, Otice (neslikana keramika
na kojoj se još pojavljuju tragovi bijele boje, ali ne grade nikakav motiv)
• Lengyel V = Ludanice, Jordanov
LUŽIANSKA SKUPINA
Rasprostranjenost: jugozapadna Slovačka,sjeverozapadna Mađarska
Lokaliteti: • Slovačka: okolica Trnave (Zelenč,
Abraham, Žlkovce), okolica Nitre(Lužianky, Mlynarce, Nitra)
• Mađarska: Keszthely-Csórégödör, Szentendre, Sé
Lužianky• eponimni lokalitet iskopavan 1942. V.
Budinsky-Krička, 1956. B. Novotny• naselje i grobovi
• Naselja: podaci su vrlo skromni, nije biloistraživanja na većim površinama
• podižu se na padinama uz rijeke i potoke, u najplodnijem području zemlje → poljodjelci i stočari, ribolov (nastanjuju isti životni okoliš kaoprethodnici LTK kulture)
• objekti u naseljima uglavnom su ovalne ilikružne jame, u nekima ostaci kućnog lijepa i rupe od kolaca uokolo ukazuju na mogućegornje konstrukcije i njihovu uporabu kaostambenih objekata.
Sé, Malomi-dülö (4 km zap. od Szombathelya)
• naselje smješteno na niskom brežuljku iznad potokaMalom; okolno područje u vrijeme neolitika močvarno iligusto obraslo hrastovom šumom
• od 1975. – 1980. opsežnija istraživanja Savaria Muzeja i Arh. instituta Mađarske akademije
• naselje je bilo utvrđeno dvostrukim rovom i palisadnomogradom, ulazna vrata; obrambeni rovovi se nisu čistilinego su postupno zatrpani, a naselje se širi preko njih i izvan prvobitnog utvrđenja
• nadzemne nastambe podjednake veličine, isteorijentacije, plitki kanali oko njih za odvod vode; otpadnejame s bogatim keramičkim nalazima, peći na otvorenom
• na osnovi veličine prostora i kuća te ostalih objekataprocjenjuje se da je naselje imalo 20-30 kuća i 180-200 stanovnika
Ukop
• kosturni i paljevinski, te simbolični – točanodnos jednih, drugih i trećih zasad nijemoguće ustanoviti jer nije bilo sustavnihiskopavanja
• kosturni ukopi - lagano zgrčeni položaj, ruke podignute na prsima ili pred licem, bez pravilne orijentacije, grobne jame nisuuočljive; bogati grobni prilozi, siromašni ilisasvim bez priloga;
keramičke posude kao prilog uvijek sugrupirane na prsima i glavi pokojnika
• paljevinski ukopi – samo malo pepela i kostiju, nema ostataka ugljena →spaljivanje se vj. odvijalo na posebnomspalištu, a ne na samom grobu; posudekao prilozi nisu oštećene ni gorene
Socijalno-gospodarski okviri• različiti ritus i različito opremljeni grobovi upućuju na
društveno raslojavanje• poljodjelstvo osnovna djelatnost (naseljavanje
najplodnijeg područja, kremeni srpovi, pljeva u keramici) – žene nositeljice (oštrice srpova prilozi su u ženskimgrobovima); stočarstvo – dominantan uzgoj goveda, potom ovaca i koza, svinje rijetko; lov (jelen, medvjed, vepar); ribolov
• trgovina na daleke rute: bakar s istoka (bakreno šilo izMlynarce – najstariji metalni predmet u Slovačkoj), spondilus s Mediterana, opsidijan iz istočne Slovačke, određena vrsta radiolarita iz Poljske
Keramika
• fina faktura, dobro pročišćena glina, tankestijenke (1-3 mm), osobito stanjeni rubovikoji često završavaju valovito, dno je čestomalog promjera, ali konkavno da bi se dobilo na stabilnosti
• dobro pečena i glačana, svijetlosmeđe, ponakad tamnije, pa i crne boje
• čest je običaj popravljanja keramike
MORAVSKA SLIKANA KERAMIKA
• pojavljuje se pod različitim nazivima i iznjih proizišlih kratica: mährische bemalteKeramik (MBK) /češki moravska malovanakeramika (MMK)/, mährisch-ostösterreichische Gruppe der bemaltenKeramik (MOG)
Rasprostranjenost
• jugozapadna i srednja Slovačka, južna i srednja Moravska, Donja Austrija, Burgenland
• Lokaliteti: Nitriansky Hradok-Zameček, Svodin, Strelice, Boskovštejn, HlubokeMašuvky, Tešetice; Poysdorf, Eggenberg, Mistelbach, Neusidel am See, Oberpullendorf, Oberwart, Eisenstadt
Boskovštejn – vila Vildomec
Naselja
• u najstarijoj fazi nema utvrđenih naselja, a i stambeni objekti se teško mogu definirati→poluukopane kolibe (Nitriansky Hradok)
• Klasično naselje: u središtu je kružna površinaopasana jarkom i vj. zemljanim nasipom, promjera 55-60m, 2 ulaza (sjever, jug), duž jarkapalisade; stambeni se objekti nalaze izvanutvrđenja, na velikoj površini – četverokutnekolibe od kolja, jedna veća okružena jarkom; različiti jamski objekti od kojih su neki pokazivalijasne naznake radioničkog prostora
• vodeći tip nastambe pravokutne kolibe s dvoslivnim krovom imaju potvrdu i u keramičkimmodelima
vodeći tip nastambe pravokutne kolibe s dvoslivnim krovomimaju potvrdu i u keramičkim modelima
Asparn
Pokapanje
• kosturno, zgrčenci, samo iznimno i paljevinskigrobovi
• Svodin → od 1934. g. poznata je antropomorfnaposuda iz uništenog kosturnog groba (pripisivalase bodrogkereszturskoj kulturi ili Ludaniceskupini) – kontrolno iskopavanje 1954. otkrilo jeisti grob i još 3 nova s prilozima starije faze MMK – slične antropomorfne posude otkrivene sukasnije i u drugim grobovima (1964.), ali s jasnovidljivim tragovima crvenog slikanja
Svodin
Svodin
Zengövárkony• najveći broj nalazišta
lenđelske kulture nalazise u županijama Tolna i Baranya tj. u područjuMecsek gorja
• Zengövárkony naselje i groblje, iskopavanja1936. i 1937. 1938-1939., 1941.-1944., 1947.-1949.
• naselje se proteže navisokom lesnom brežuljkuusred plodnih polja, s tri je strane okruženodubokim udolinama
• kuće u nizovima, 40-60 m udaljene jedna oddruge, poluukopane manjih dimenzija, čestoobnavljane na istom mjestu, unutar kuće jameza spavanje, jame za sjedenje, rad i sl., ognjište, klupe, jame za zalihe
• 3 velike kuće (2 s predvorjem) možda kultnogkaraktera i plemensko sjedište
• kuće ugl. od balvana, kolja i šiblja, oblijepljenesirovom glinom, pa nije sačuvano kućnog lijepa(jer nisu gorile)
• otvor za dim i svjetlo na krovu
Groblje
• 368 grobovaraspoređenih počitavom naselju, grupirani uz rub pojedinih dijelovanaselja
• mahom kosturnizgrčenci, 2 praznasimbolična
• samo 30 grobovanema priloge
Potiska kultura
Rasprostranjenost:
• od ušća Marosa, uz tok Tise i djelomično u području rijeke Bodrog
• rana faza – istočno od rijeke Tise i Zagyve• kasna faza – raspad na manje kulturne
cjeline: u istočnim predjelima bivše cjeline formiraju se Herpaly i Czöszhalom skupina (potonja u gornjem toku Tise i Bodroga), Čičarovce i Oborin u ist. Slovačkoj
Naselja:
• južno od rijeke Körös tell tipa (naseobinska površina gusto izgrađivana, slojevi gradnje i rušenja 3-4 m), i naselja koja sliče telovima, ali su pregradnje rjeđe, kulturni sloj 1-2,5 m, veliki razmaci među kućama uvjetuju da površina ovih naselja nadilazi onu pravih telova, ali su ravna i ne izdižu se iznad okolice
• sjeverno jednoslojna, horizontalna naselja kulturnog sloja 25-50 cm, teško su učljiva prigodom rekognosciranja zbog erozije i kasnijeg naseljavanja
• redovito leže na visokim obalama koje se izdižu iznad plavnog područja – okolica mora biti povoljna za poljodjelstvo
KULT
• nema tragova posebnih građevina koje bi služile isključivo kultu, nego se svetišta, odnosno kultni prostori nalaze u sklopu stambenih objekata – kultno i vjersko nije se strogo dijelilo od svakidašnjeg života – različiti obredi i ceremonije vj. su se odigravali u svakodnevnim okvirima
• objekti u službi kulta: oltari, bazeni udubljeni u podu, životinjske (bikovske glave) po zidovima, veliki plastični ljudski likovi → sve čini cjelinu, uz to idu brojni predmeti svakodnevnog života (kamene sjekire, žrvnjevi); žrtvene jame unutar i izvan kuća (mjestom, oblikom i sadržajem razlikuju se od jama za vađenje gline ili otpadnih jama)
Pokapanje
• ukopi nekoliko grobova ili više manjih skupina grobova unutar naselja, najčešće u napuštenim dijelovima naselja; Herpaly– manje skupine grobova izvan naselja
• malo priloga, ugl. školjke i poneka posuda, ali je neobična pojava povezanih koštanih prstenova na rukama pokojnika (oznaka statusa?, ritualna svrha?)