KARL MARX

Karl Marx je filozof njemakog podrijetla i utemeljitelj komunizma. Roen u Trieru 5. svibnja 1818. bio je dijete idovskih roditelja, koji e se prije Karlovog roenja preobratiti na Protestantizam luteranske denominacije. Njegov otac, tadanji rabin zbog pruskog edikta kojim se brani djelatnost idova u odvjetnikoj djelatnosti mijenja ime u Heinrich. Malo toga je zapravo poznato o Karlovom djetinjstvu. Ono to se zapravo zna jest injenica da se kolovao u privatnoj koli iji je upravitelj bio oev prijatelj, te da je zbog policijske racije morao ii u drugu kolu radi toga to je u privatnoj koli uio o liberalizmu. elje njegova oca su se kosile sa eljama mladoga Marxa jel se kao mladi zaljubio u knjievnost i filozofiju, dok je njegov otac htio da Marx bude pravnik. Tokom svojeg kolovanja i izobrazbe u pravnika vie je vremena provodio po krmama, pa je tako stekao poziciju potpredsjenika tzv. Trierskog tavernskog kluba ime e u potpunosti zanemariti studij prava te e ga otac poslati na Sveuilite u Berlinu. Njegova filozofija se moe podijeliti na razdoblja njegovih seljenja iz gradova a ukupno ih ima pet. Njegov prvi angaman je osvrt na tadanjeg filozofa Hegela, kojem se odupirao, njegova poznata reenica o Hegelu glasi : "Obolio sam od intenzivne iritacije nad injenicom to mora initi idola od pogleda koji ga odbija." Pridruio se pokretu radikalnih mislioca poznati pod nazivom mladohegelovci koji su bili veoma kritini prema Hegelovim metafizikim pretpostavkama, no ipak su usvojili njegovu dijalektiku metodu kritiziranja drutva politike i religije. Doktorskom disertacijom napisanom 1841. "Razlika izmeu demokritske i epikurejske filozofije" nije dobio doktorat u Berlinu zbog svoje kontroverznosti, pa je doktorat poslao na liberalnije Sveuilite u Jeni, gdje e mu biti dodijeljen doktorat. Sa novim prebivalitem u Klnu poinje pisati za radikalne novine Rheinische Zeitung (Rajnske novine). Svojim socijalistikim stavovima je uspio uvrijediti vrh vlasti u Rusiji, cara Nikolu I. Novine su zabranjene, ali to Marxu nije jedina uvreda vlasti. Kritizirajui naredbu o cenzuri pruskog kralja Fridrika Vilima IV. asopis je nedugo nakon ugaen, lanak je cenzuriran, a Marx se seli u Pariz "bez posljedica". U Parizu je 1844. dobio ker Jenny, a od novinarskih radova jedno je izdanje izdano, dok su ostale njemake vlasti tj. policija na samoj granici zapljenjivala. Kao prilog tim radovima ide kritika Marxa Hegelu, gdje je opisao religiju kao "Opijum Naroda". Godine 1845 objavljuje "Teze od Feuerbachu" gdje se istie njegov materijalizam i idealizam. Nakon selidbe u Bruxelles morao je da bi proao granicu obeati da se nee baviti temom politike, poto je u prethodne dvije drave protjeran zbog prozivanja vlasti. Pridruivvi se ostalim izbjeglicama socijalista iz Europe u suradnji s Engelsom pie politiki pamflet potaknut od socijalista iz Britanije tzv. artista koji e biti poznat pod nazivom "Komunistiki manifest". U samome "manifestu" se iznose jasni argumenti zato kapitalistiko drutvo, tadanja buroazija se treba zamijeniti sa socijalistikim drutvom. Svojim djelom je utjecao na Francusku Revoluciju 1848.g. te progonom iz Belgije dobiva pravo ulaska u Francusku Drugu Republiku. Vidjevi da je revolucija u Francuskoj urodila plodom, Marx pie svoj drugi politiki pamflet naslovljen "Zahtjevi Komunistike partije u Njemakoj" u kojoj zagovara da prvo buroazija mora svrgnuti feudalni poredak, da bi proletarijat mogao svrgnuti buroaziju. Nedugo nakon svrgavanja s vlasti, Marx je protjeran u Francusku gdje ga smatraju politikom prijetnjom, a slijedom okolnosti Marx trai utoite u Londonu sa enom i keri jer u Francuskoj vlada epidemija kolere. Smjestivi se u London i otvaranjem novog kabineta Lige komunista, Marx e proivjeti ostatak ivota u Britaniji. Njegovi pokuaji da shvati kapitalizam dovode do raspada Lige komunista, a djela koja je napisao je objavio Engels poslije njegove smrti. Marxovo se zdravlje tokom godina pogoravalo te nije mogao biti aktivan u istraivanjima, no ipak je pisao opsene komentare na suvremena politika zbivanja u rodnoj Njemakoj i Rusiji. Bez ijednog dravljanstva umire 14. oujka 1883. Njegove teorije oko nacionalnog pitanja, esto su u pitanje dovodila postojanje Slavena te ih je jednom prilikom, zapravo konstantno vrijeao te se zalagao za bezobzirni terorizam i borbu do istrebljenja. Kako navodi Marx Slovenci i Hrvati prijee put Njemcima irenje do Jadranskog mora, iz razloga to je tadanji ban Jelai nanio teak poraz Maarima. Takoer Marx dalje navodi rasistike teze da izuzimajui Poljsku, Rusiju i u najboljem sluaju Slavene u Turskoj,"Nijedan slavenski narod nema budunostijer svim ostalim Slavenima nedostaju primarni povijesni, zemljopisni, politiki i industrijski uvjeti samostalnosti i ivotne sposobnosti." Tumaenje Marxovih teorija dovelo je do novog pojma "Marksizam", na ijim e se temeljima graditi socijal-komunistike zemlje kao to su SSSR, SFRJ i Narodna Republika Kina.

Tomislav Barii 4.c. PVP Generacija 2011/2015, u Zagrebu dana 03.05.2015.