karakteristike zemljiŠta na krŠu i naČini njegovog …

Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive 9

DOI: 10.5644/PI2018.176.01

KARAKTERISTIKE ZEMLJIŠTA NA KRŠU I NAČINI NJEGOVOG KORIŠTENJA

Taib ŠarićAkademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

[email protected]

Habiba LugonićFederalni zavod za agropedologiju

[email protected]

ApstraktGlavni principi pravilnog ili održivog korištenja zemljišta na kršu su slje-

deći: pravilan izbor usjeva i način sjetve, način, dubina i vrijeme obrade, đu-brenje i malčovanje.

S obzirom da se većina zemljišta na kršu nalazi na manjem ili većem nagibu, ona su izložena eroziji, prvenstveno vodom. U sprečavanju erozije najvažniju ulogu ima izbor usjeva. Na nagibima ne treba sijati usjeve rijetkog sklopa, kao što su kukuruz, krompir, suncokret i većina povrća, jer oni svojom masom nedovolj-no pokrivaju i štite zemljište od udara kišnih kapi i od odnošenja zemlje erozijom.

Na jačim nagibima najbolje je sijati višegodišnje trave i leguminoze. Na umjerenim i manjim nagibima mogu se sijati strna žita. Pravac sjetve na svim nagibima treba da bude po izohipsama, tj. vodoravno, kako bi redovi usjeva predstavljali prepreku toku vode i odnošenju zemlje vodom niz nagib (eroziji).

Obrada zemljišta na nagibima ne treba da bude vrlo duboka. Dok se u rav-nicama preporučuje jesenje duboko oranje za proljetne kulture, na nagibima ne treba orati u jesen za usjeve koji će se sijati u proljeće, jer bi voda erozijom odnijela mnogo zemlje. Proljetno oranje treba da bude pliće od jesenjeg. Broj operacija obrade zemljišta na nagibima može se smanjiti u odnosu na ravnicu.

Karakteristike zemljišta na kršu su prije svega teža pristupačnost, otežana primjena savremenih agrotehničkih mjera. Parcele su razdvojene, bez nekog pravilnog kontinuiteta i reda, dosta su sitne i male površine.

Dugi su procesi njihovog stvaranja i podležna su erozijama. Krška zemlji-šta su dosta vodopropusna, što dovodi do ispiranja. Tako zemljište na kršu može nestati za kratko vrijeme.Ključne riječi: krš, erozija, obrada zemljišta, sjetva, izbor usjeva

10 Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive

Hemijska svojstva zemljišta

Tla na kršu su slabo kisele do blago alkaline reakcije. Kisela reakcija je eluvijalni horizont ilimeriziranog zemljišta (luvisola). Zemljišta na kršu su primarno bezkarbonatna, osim rendzine na kristalnom dolomitu koja sadrži karbonate.

Sadržaj humusa u njima jako varira, pa mogu biti slabo humozna do jako humozna u većini tipova zemljišta. U većini slučajeva ova zemljišta su nisko obezbijeđena fiziološki pristupačnim fosforom, a srednje su obezbijeđena sa fiziološki pristupačnim kalijem.

Na sljedećoj slici može se vidjeti otvoreni profil crnice na krečnjaku i do-lomitu ili kalkomelanosol.

Crnica na krečnjaku i dolomitu ili kalkomelanosol. Kalkomelanosol pred-stavlja i međunarodni naziv za ovaj tip tla. Crnice imaju profil Ah-mC, odno-sno Ah-R. Crnice-Kalkomelanosoli nemaju prelaznog AC- horizonta. To su zemljišta s plitkim profilom, čije dubine obično ne prelaze 20-30 cm, (rjeđe do 50 cm). Humusni horizont je crne do tamno-smeđe boje, a njegova deblji-na varira na malim rastojanjima.

Posebna izdanja ANUBiH CLXXVI, OPMN 27, str. 9-15


Geneza crnice se odvija u kserotermnim uslovima uslijed velike vodopro-pusnosti krečnjačkog supstrata. Ova zemljišta nastaju na tvrdim, kompaktnim krečnjacima, koji sadrže manje od 1% nerastvornog ostatka i na jedrim dolo-mitima.

Ova tla su nekarbonatna iako su nastala na karbonatnim stijenama. Po re-akciji su neutralna do umjereno kisela.

Sadržaj humusa kod organogene crnice je visok i može da ima interval od 25% do 50%. Kod organomineralne crnice interval sadržaja humusa može biti od 10% do 25%.

Crnice sadrže dosta ukupnog azota, ali su po sadržajima pristupačnih for-mi dosta siromašne. Slabo su obezbijeđene sa pristupačnim fosforom, a sred-nje su obezbijeđene sa pristupačnim kalijem.

Najviše se koriste pod šumskom vegetacijom, te kao travnjaci, koji zahti-jevaju đubrenje azotnim i fosfornim đubrivima. Rjeđe se koriste kao oranice (krompir, raž, ječam). Djelovanjem erozionih procesa uzrokovanih vodom i vjetrom, u submediteranskim i mediteranskim zonama Hercegovine, ova zemljišta bivaju u potpunosti uništena, a prostori na kojima su se nalazile crnice, pretvaraju se u goli “ljuti” krš.

Način iskorištavanja tlaPogrešan način korištenja zemljišta na nagibu višestruko povećava eroziju

u odnosu na pravilno korištenje na takvim terenima.Erozija na travnjacima je vrlo mala, dok je pod širokorednim usjevima,

kao što su soja i pamuk, vrlo velika. Kod same soje, razlika u eroziji je velika pri različitom načinu uzgoja: vrlo mala je u strnjičnom malču (kada strnjika prethodnog usjeva nije zaorana, nego se sije u strnjiku koja štiti zemljište od razaranja i odnošenja vodom ili vjetrom), dok su pri sjetvi na nagibu bez kon-tura erozija zemlje i gubitak vode veliki.

Prema našim ispitivanjima na obroncima Romanije (Šarić i Kujundžić, 1987), erozija zemljišta ispod pšenice je pet puta veća nego ispod prirodnog travnjaka. Erozija ispod raži je manja nego ispod pšenice zahvaljujući br-žem nicanju i rastu raži, njenoj većoj visini i biljnoj masi. Reducirana obrada zemljišta (samo frezanje) je značajno smanjila eroziju u odnosu na klasič-nu, (oranje+tanjiranje+drljanje). Na obrađenoj parceli, naročito na klasičnoj obradi zbog erozije se smanjio sadržaj praha, a povećao sadržaj pijeska.

Glavni principi pravilnog ili održivog korištenja zemljišta na kršu su sljedeći: - pravilan izbor usjeva i način sjetve,- način, dubina i vrijeme obrade,- đubrenje,- malčovanje.

Taib Šarić, Habiba Lugonić: Karakteristike zemljišta na kršu i načini njegovog korištenja


S ozbirom da se većina zemljišta na kršu nalazi na manjem ili većem na-gibu, ona su izložena eroziji, prvenstveno vodom. U sprečavanju erozije naj-važniju ulogu ima izbor usjeva. Na nagibima ne treba sijati usjeve rijetkog sklopa, kao što su kukuruz, krompir, suncokret i većina povrća, jer oni svo-jom masom nedovoljno pokrivaju i štite zemljište od udara kišnih kapi i od odnošenja zemlje erozijom.

Na jačim nagibima najbolje je sijati višegodišnje trave i leguminoze. Na umjerenim i manjim nagibima mogu se sijati strna žita. Pravac sjetve na svim nagibima treba da bude po izohipsama, tj. vodoravno, kako bi redovi usjeva predstavljali prepreku toku vode i odnošenju zemlje vodom niz nagib (eroziji).

Obrada zemljišta na nagibima ne treba da bude vrlo duboka. Dok se u rav-nicama preporučuje jesenje duboko oranje za proljetne kulture, na nagibima ne treba orati u jesen za usjeve koji će se sijati u proljeće, jer bi voda erozijom odnijela mnogo zemlje. Proljetno oranje treba da bude pliće od jesenjeg. Broj operacija obrade tla na nagibima može se smanjiti u odnosu na ravnicu.

Na nagibu je korisno đubriti zemljište stajnjakom, jer to đubrivo popravlja strukturu tla i smanjuje eroziju, odnosno odnošenje zemlje vodom i vjetrom.

Đubrenje mineralnim đubrivima na nagibima je korisno, jer proizvodi jače usjeve koji će se bolje odupirati eroziji.

Malčovanje je korisna mjera, iako se u praksi malo primjenjuje. Malčova-nje ili pokrivanje zemljišta slamom ili plastičnom folijom sprečava odnošenje zemlje erozijom, zatim smanjuje gubitak vlage iz tla i pojavu korova.

Erozija zemljišta širom Bosne i Hercegovine odnijela je zbog ljudskih gre-šaka u iskorištavanju zemljišta, stotine hiljada hektara zemlje i ostavila go ka-menjar ili krš. Taj proces se, nažalost, i danas nastavlja velikim intenzitetom, stvarajući hiljade hektara novog krša.

Pogrešan način korištenja zemljišta na nagibu višestruko povećava eroziju u odnosu na pravilno korištenje tla na takvim terenima.

Koliko se pri različitom iskorištavanju zemljišta povećava odnošenje ze-mlje erozijom niz nagib godišnje vidi se u ovom primjeru sa terena od preko 14° nagiba:

- dobar travni pokrivač – do 0,5 tona/ha;- dobar šumski pokrivač – do 0,5 tona/ha;- slab šumski pokrivač – 16 tona/ha;- oranica s travnim pojasevima – 22 tone/ha;- oranica s redovnom obradom – 66 tona/ha.



Erozija tla i njene katastrofalne posljedice

Neki autori smatraju da je erozija, koja pogađa 30–50% zemljišta u svi-jetu, najveći ekološki problem čovječanstva. Godišnje se preko 10 miliona hektara zemljišta (površina kao dvije Bosne i Hercegovine) potpuno izgubi zbog erozije. Da bi se nadoknadilo izgubljeno zemljište, ponekada se sijeku šume, čime se prave druge višestruke štete, među kojima je i izlaganje novog zemljišta eroziji i gubitku.

Kao što se iz ovih tabela vidi, erozija na travnjacima je vrlo mala, dok je pod širokorednim usjevima, kao što su soja i pamuk, vrlo velika. Kod same soje, razlika u eroziji je velika pri različitom načinu uzgoja: vrlo mala je u strnjičnom malču (kada strnjika prethodnog usjeva nije zaorana, nego se sije u strnjiku koja štiti tlo od razaranja i odnošenja vodom ili vjetrom), dok su pri sjetvi na nagibu bez kontura erozija zemlje i gubitak vode veliki.

Oblast Mediterana općenito se smatra područjem sa veoma jakom ero-zijom. U Bosni i Hercegovini, od ukupne površine, oko 28% otpada na krš, koji je najvećim dijelom posljedica erozije, a ona je najvećim dijelom rezultat grešaka čovjeka u iskorištavanju zemljišta.

Oko dvije trećine njivskih zemljišta u Bosni i Hercegovini izloženo je ero-ziji. Erozija je u našoj zemlji do sada napravila velike površine goleti.

Prema Kolenbranderu (1972), u rejonima sa izraženom vodenom erozijom sa zemljišta bez biljnog pokrivača odnosi se u vodotokove 25-75 tona zemlje po hektaru godišnje.

Opasnost od erozije je naročito u tome što ona djeluje uglavnom polako i neprimjetno i zapazi se tek onda kada je već nanijela veliku štetu.

Mulj donesen erozijom u rijeke i jezera prlja ih i zagađuje, a taloženjem u rijekama podiže nivo vode u njima jer postaju plića, što izaziva poplave. Tako od erozije imamo trostruku štetu: gubitak plodne zemlje, zagađivanje rijeka i štete na spomenutim objektima. Tome treba dodati i gubitak vode. Kao po-sljedica erozije javlja se i krš, nepodesan za biljnu proizvodnju i mnoge druge djelatnosti. Zbog erozije se površine kamenjara stalno povećavaju. Erodirana zamljišta mnogo manje upijaju i zadržavaju vodu nego neerodirana, pa biljke na njima mnogo više trpe od suše.

Veliko narastanje broja stanovništva svijeta prisililo je ljude da obrađuju i marginalna, manje povoljna i eroziji više izložena tla. To je izazvalo veliku eroziju, naročito u zemljama u razvoju. U siromašnim zemljama, zbog nedo-statka drugog ogrjeva, ljudi koriste biljne ostatke, koji su nekada pokrivali i štitili zemljište, za ogrjev, i tako ga izlažu većoj eroziji.



U erodiranom zemljištu smanjuje se količina organske materije i drastič-no se smanjuje otpornost prema novoj eroziji, odnosno prema razornoj snazi kišnih kapi i prema oticanju vode niz nagib. Moć upijanja vode u erodirano zemljište je smanjena.

Erozija vodom i vjetrom u početku, a nekada i duže vrijeme, ne opaža se lako. Kada jedan pljusak kiše odnese sa nagiba 15 tona zemlje po hektaru, to predstavlja samo sloj od jednog milimetra debljine, pa je to malo uočljivo. Ali kada erozija napravi brazde i jaruge po parceli, tada je obično kasno da se nešto korisno učini.

Smatra se dopustivim ako gubitak zemlje erozijom iznosi od 5-7 tona po hektaru. Više od toga smatra se nenormalnim i ukazuje na potrebu preduzi-manja protiverozionih mjera.

Kada prelaze preko površine zemljišta, voda i vjetar premještaju njegove čestice. Ako je zemljište pokriveno prirodnom vegetacijom to odnošenje je sporo i ono se smatra normalnom ili geološkom erozijom. U isto vrijeme, od prirodnog supstrata-stijene stvara se rahli sloj zemljišta. Ova dva procesa u prirodi su najčešće u dinamičkoj ravnoteži.

Erozija tla postojala je i prije pojave čovjeka na Zemlji. Postoji i danas i tamo gdje ljudska noga još nije stupila.

Nekada su predjeli oko Mediterana bili obrasli gustim šumama, ali su one posječene radi dobijanja drveta za ogrjev, izgradnju kuća i brodova. Kasnije su ti tereni bili žitnica Rimske imperije, da bi danas, kao rezultat erozije, naj-češće bili krš (kamenjar) ili pjeskovita pustinja

Najveći dio Bosne i Hercegovine u davna vremena pokrivale su guste šume. Sječom i paljenjem šuma, počev od Ilira, Rimljana, pa po dolasku Sla-vena, ugarskih, turskih i austrijskih osvajača, i dalje sve do danas, šume su se nemilosrdno sjekle, krčile ili palile, a vjekovni travnjaci preoravali ili pre-tjeranom ispašom degradirali. Rezultat toga jeste ekscesna erozija, koja je mnoge krajeve pretvorila u krš ili je smanjila sloj plodnog tla i osiromašila ga.

Erozija uništava površinski sloj zemljišta, koji ima najviše organske mate-rije i pristupačnih hraniva i najbolju strukturu. Stoga se erozija veoma nepo-voljno odražava na prinose.



LiteraturaKolenbrander, C. J., 1972: Eutrophication from agriculture with special references to

fertilizers and animal vastes. Effects of intenzive fertilizer use on human environment. SIDA – FAO, Rome, 1972, Soils Bull., No. 16.

Resulović, H.,1998: Zemljišni resursi u Bosni i Hercegovini – njihovo korištenje u funkciji održivog razvoja. Simp. korištenje zemljišta/tla i vode u funkciji održivog razvoja, Sarajevo.

Šarić, T., V. Beus, Drena Gadžo, Mirha Đikić, 1999: Uništavanje i zaštita zemljišta. Garmond, Sarajevo.

Šarić, T., H. Kujundžić, 1987: Uticaj različitih načina obrade tla i vrste usjeva na eroziju zemljišta na nagibu. Radovi Polj. Fakulteta u Sarajevu, XXXV, No. 39.

Šarić, T., Š. Muminović, 1999: Racionalno iskorištavanje zemljišta uslov za povećanje poljoprivredne proizvodnje. Zbornik radova Okruglog stola Poljoprivreda i selo u novim uslovima. Sarajevo.

Resulović, H., H. Čustović, I. Čengić, 2008: Sistematika tla/zemljištaNastanak, svojstva i plodnost.

CHARACTERISTICS OF THE SOILS ON KARST AND THE WAYS OF THEIR USE

Summary

Main principles of proper and sustainable soil use on the karst are appro-priate choice of crops and the way of sowing, the depth and time of soil till-age, fertilization and mulching.

Since the majority of soils are located on smaller or bigger slope, they are exposed to water erosion. For curbing erosion, the mail role has the choice of crops. On the slopes, one should not plant broad row crops, such as corn, potato, sunflower, and most vegetables since they do not cover the soil suf-ficiently and doun’t protect the soil from rain drops and carrying the soil by erosion.Key words: karst, erosion, soil tillage, land treatment, sowing, selection of crops


karakteristike zemljiŠta na krŠu i naČini njegovog …

Documents