www.cel.hr/kanfanar

br. 31 • Prosinac 2010 - Siječanj 2011 • Godina XII

+ Poklon kalendar za 2011

Kanfanarci pokorili Državu, selo i grad

POBJEDNICI ZABAVNO-GLAZBENOG SHOWA

V I J E S T I

ISSN 1332-9324 • Izlazi 3 puta godišnje • Broj 31 • Prosinac 2010.-Siječanj 2011. • Godina Xll • Izdavač: Općina Kanfanar • www.kanfanar.hrZa izdavača: Sandro Jurman • Urednik: Dragan Ogurlić • Surađivali u ovom broju: David Meden, Anton Meden, Dalibor Bastijančić, Edi Mišan, Elena Tanković, vlč. Antun Nižetić, Sandra Orbanić, Alenka Modrušan • Grafičko oblikovanje: Ivica Oreb • Tisak: Zambelli, Rijeka • Naklada: 900

Povodom dječjeg tjedna i svjetskog dana učitelja Općinski načelnik posjetio je vrtić i školu. Općina Kanfanar je tom prigodno darivala Dječji vrtić Neven u Kanfanaru,

te osnovnu školu Petra Studenca u Kanfanaru s područnom školom u Sošićima. U zajedničkom druženju načelnika i suradnika s djecom naglašeno je da su djeca prioritet i ponos Općine Kanfanar. Načelnik je uručio vrtiću i školi prijenosne radio-cd-e, knjige i slatkiše.

Načelnik Općine Sandro Jurman i savjetnik za socijalnu skrb dr. Vilim

Kremenić povodom božićno-novogodišnjih blagdana posjetili su svoje dojučerašnje sumještane u Dom za starije i nemoćne u Rovinju, te su im odnijeli prigodne poklone. U rovinjskome Domu Općina ima 6 svojih štićenika.

Djeca i roditelji vrtića “Neven” Područnog odjeljenja Kanfanar

odazvali su se humanitarnoj akciji prikupljanja slatkiša i poklon paketića za svoje vršnjake u Domu za djecu bez roditeljske skrbi u Nazorovoj u Zagrebu. Poklone djeci u Nazorovoj uručili su predstavnici vrtića u srijedu 22. prosinca.

Ženska klapa “Mendule” iz Vrsara pod vodstvom dirigenta Tome Njegovana

nastupile su na Božićnom koncertu u nedjelju 26. prosinca u župnoj crkvi Sv. Silvestra u Kanfanaru. Koncert su organizirala Udruga Dvegrajci uz potporu Općine Kanfanar. Zbor Mendule su se predstavile jednosatnim repertoarom Božićnih pjesama, pjevanim na hrvatskom, engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku.

Na kraju koncerta gošćama se zahvalio predsjednik Udruge Anton Meden te načelnik Općine Sandro Jurman koji je tom prilikom uputio malo žaljenje na zbog kiše neuspjeli koncert klape Maslina na kojem su kao gošće trebale nastupati i vrsarske Mendule. Tada su Kanfanarci bili uskraćeni za predivnu izvedbu koju su napokon doživjeli svi oni koji su prisustvovali Božićnom koncertu.

Dječji tjedan u vrtiću i školi

Božićni koncert

Posjeta štićenicima Doma za starije

Djeca Kanfanara za vršnjake u Zagrebu

2 KANFANARSKI LIST

Uz druženje, ples i igru, u nedjelju 19. prosinca djeca s područja cijele

Općine Kanfanar dočekala su Djeda Božićnjaka. No, prije nego je on došao, djeca iz Osnovne škole Petra Studenca i Područne škole Sošići zajedno sa svojim nastavnicama, kao i tete iz vrtića “Neven”, upriličile su prigodan program ponudivši pjesme i igrokaze. Bili su tu i strašni borci iz kanfanarske karate sekcije koji su nam pokazali da su savladali katu Heian Shodan, te osnovne udarce rukom i nogom.

Najveće uzbuđenje zavladalo je kad se začuo gromki ho-ho-ho, a to je bio Djed Božićnjak glavom i bradom, koji je iz daleka svijeta donio darove za svu djecu s navršene dvije godine pa do četvrtog razreda osnovne škole.

U šatoru na placi imalo se čime i okri-jepiti, a opći je dojam, usprkos nevoljama s razglasom, da su djeca i roditelji bili zado-voljni i programom dočeka omiljenog Djeda kao i poklonima kojima ih je darivao.

U subotu 16. listopada 2010. kanfanarska podružnica Udruge

umirovljenika organizirala je uz pomoć Općine Kanfanar izlet i druženje za svoje članove. Općina Kanfanar na taj način nastavlja tradiciju započetu 2009. da u sklopu obilježavanja Dana Općine, potpomaže i izlet za svoje umirovljenike. Izletnici su posjetili Mošćenice i Opatiju, te dan završili druženjem na jednom agroturističkom imanju. Na izletu je bilo 33 umirovljenika, a prema njihovim dojmovima slijedeći put valja očekivati i veći broj.

Kanfanarski umirovljenici na izletu

Djed Božićnjak darivao djecu

Dječji zbor OŠ P. Studenca

Šator prepun mališana i njihovih roditelja Pokazna vježba karate škole

Zbor osnovaca iz Sošići Igrokaz teta iz vrtića

A onda se ukazao Djed Božićnjak... ...i podijelio darove

Općina Kanfanar je povodom božićno-novogodišnjih blagdana 21. i 22.

prosinca dodijelila poklon pakete i poklon bonove umirovljenicima, nezaposlenima s evidencije zavoda za zapošljavanje, članovima seoskih poljoprivrednih domaćinstvima (osobe starije od 69 godina bez mirovine) i nosiocima socijalne iskaznice. Umirovljenici s mirovinom manjom od 1.500 kn dobili su novčani bon u vrijednosti od 150 kn i poklon paket prehrambenih proizvoda, a umirovljenici s mirovinom većom od 1.500 kn, članovi seoskih poljoprivrednih domaćinstava i nezaposleni novčani bon u vrijednosti od 100 kn i poklon paket prehrambenih proizvoda. Nosioci socijalne iskaznice dobili su novčani bon u vrijednosti 200 kn i poklon paket.

Do sada su vrijedniji bon dobivali

umirovljenici sa mirovinom manjom od 1.000 kn, a Općinskom odlukom to je pravo povećano na one čija je mirovina manja od 1.500 kn.

Božićno darivanje umirovljenika i nezaposlenih

3KANFANARSKI LIST

U općinskim prostorima pored rukometnog kluba na Badnjak je 24.

prosinca svečano otvoren Multimedijalni centar Dom mladih, prostor koji će biti prvenstveno namijenjen aktivnostima mladih, a služit će i za druge potrebe.

Božićno okupljanje građana Kanfanara i proslavu Badnjaka započelo je uz kićenje božićne jelke djece dječjeg vrtića iz Kanfanara a nastavilo se uz tradicionalna jela i pića i dobru zabavu. Novi Dom mladih bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, a na velikom ekranu vrtjela se snimka polufinalne pobjede ekipe Kanfanara u emisiji Država, selo grad.

Do jučer zapušteni prostor bivšeg skladišta površine oko 130 kvadrata, koji je Općina u rekordnom roku pretvorila u multimedijalni prostor, tako je na najadekvatniji mogući način pušten u rad.

U Općini Kanfanar su nedostatak društvenih prostora u Kanfanaru procijenili kao jedan od glavnih problema. Stoga su u 2010. godini realizirana dva vrlo značajna projekta, čime je riješen problem prostora društvenog standarda u samom Kanfanaru - galerija Malenica otvorena je u prvom dijelu godine, a još je zahtjevniji i značajniji projekat Multimedijalni centar Dom mladih.

ZAVRŠETAK VAŽNE INVESTICIJE U DRUŠTVENOM ŽIVOTU KANFANARA

D O G A Đ A J I

Novi Multimedijalni centar Dom mladihNovim prostorom koji će biti na raspolaganju građanima stječe se mogućnost da se bitno popravi društveni život u samom Kanfanaru, zato jer će prostor biti multifunkcionalno opremljen i dovoljno velik da može prihvatiti za Kanfanar značajan broj ljudi

U jeku radova - osim velike dvorane, napravljen je novi sanitarni čvor i ulaz

Temeljna ploča je napravljena zahvaljujući donacijama i dobrovoljnom radu

Otvorenje 24. prosinca - u prepunom Domu kušala su se tradicionalna jela za Badnjak

Prostor je to koji će omogućiti odvijanje svakodnevnih aktivnosti za mlade, a i za druge skupine koje budu imale potrebu za ovakvim prostorom i za organizaciju određenih događanja u njemu. Tu će se moći održavati prigodni skupovi, gledati filmovi, igrati stolni tenis, svoje će probe moći održavati članovi KUD-a Dvigrad, organizirat će se kreativne radionice, edukativni programi i slično.

Drugo, u Općini smatraju da će im taj prostor omogućiti lakše organiziranje vlastitih manifestacija, obzirom da do sada za to nije postojao adekvatan prostor, i treće, omogućit će kudikamo veću

mogućnost različitih događanja.

Rječju, novim prostorom koji će biti na raspolaganju građanima stječe se mogućnost da se bitno popravi društveni život u samom Kanfanaru, zato jer će prostor biti multifunkcionalno opremljen i isto tako dovoljno velik da može prihvatiti za Kanfanar značajan broj ljudi.

U Općini vjeruju da će to biti impuls u daljnjem jačanju društvenog života u naselju Kanfanar a što je od velikog interesa za sve građane, jer je do sada među građanima vladalo uvjerenje da je upravo na području buđenja društvenog života neophodno nešto učiniti.

Načelnik Jurman zaželio je prisutnima sretan Božić i novo lito

Novi Dom ima 130 kvadrata i prateće prostorije

4 KANFANARSKI LIST

Za četiri nastupa na HTV-u okupili su se ljudi s cijelog područja Općine Kanfanar. Promidžba za općinu i njezino stanovništvo na ovaj način je nemjerljiva

Sada je potpuno jasno - Kanfanar je odlično iskoristio poziv za sudjelovan-

je u vrlo gledanoj emisiji HTV-a “Država, selo, grad”.

I sam poziv u početku je doživljen kao izazov. Od samog starta od strane Općine sudjelovanje to je bilo zamišljeno kao in-tencija dobrog druženja, zajedništva grupe ljudi, koja će uz dobro druženje i zabavu na najbolji način prezentirati svoju mjesto i općinu iz koje dolaze.

Za nastup na HTV-u okupili su se ljudi s cijelog područja Općine Kanfanar. Dobro je osmišljen odlazak u Zagreb, od organ-iziranog prijevoza autobusom, zajedničkog ručka, simboličnog nošenja žutih majica do izrade poklona i koreografije.

A onda je došao i rezultat.

Nastup Kanfanara kao jedinog mjesta iz Istre koje sudjeluje u tom natjecateljsko glazbeno-zabavnom showu polučilo je još veći interes, i otuda izvrsni odaziv u glasovanju, gdje je Kanfanar zabilježio apsolutno najuvjerljiviji rezultat od svih sudionika.

9.11.2010. U posljednjoj izlučnoj emisiji 50-tak

žitelja Kanfanara predvođena načelnikom Jurmanom 9. studenog u poslijednjoj izlučnoj emisiji Država selo grad u kojoj su se natjecali protiv grada Koprivnice. VIP gosti pjevači su bili Pamela Ramljak (članica grupe Feminem) koja je pjevala za Koprivnicu i Alen Nižetić koji je pjevao za Kanfanar.

Odmah u početnom mjerenju pljeskom-etra vidjelo se da su grla Kanfanaraca ujedinjena i prodorna te su do kraja

USPJEŠNI NASTUPI PRED MILIJUNSKIM AUDITORIJEM

Kanfanarci pokorili Državu, selo i grad

U “prime time” terminu - čak četiri nastupa Uvijek u dobrom raspoloženju

Šminkanje načelnika

emisije nakon svake pjesme bili bolji od Koprivnice. Kanfanarske konopašice su profesionalno odradile svoje i u trenu izbacile protivnika. Kanfanar je tako osvo-jio preko 11.000 bodova i time prešao u vodstvo kao najbolje selo.

7.12.2010. Kao najbolje selo Kanfanar ulazi u

četvrtfinalnu emisiju u sraz sa najsla-bijim gradom, a to je Samobor. Iako su Samoborke bolje potezale konope, Kanfa-nar je odnio uvjerljivu pobjedu zahvaljujući većem broju glasova gledatelja. Ukupno je osvojeno više od 15.000 bodova što je re-kord ove sezone emitiranja showa “Država, selo, grad”.

21.12.2010.U drugom polufinalu Kanfanar opet

natječe sa Samoborom. Bio je to najbolji nastup Kanfanaraca do sada, pobjedu su odnijele i “konopašice”, revanširavši se Samoborkama za poraz u četvrtfinalu. Raspoloženi i raspjevani, uz vrlo motivira-nog pjevača Alena Nižetića, Kanfanarci su zajedno s telefonskim glasovima osvojili više od 18.000 bodova i plasirali se u finale. A tamo ih 28. prosinca čeka Mursko Središće. Za uspjeh je zaslužan i pjevač Alen Nižetić

Proslava pobjednika

28.12.2010.Veliko finale, u kojem je Kanfanar

do nogu potukao Mursko Središće, premoćnom pobjedom u glasovima navijača. Kanfanarci su osvojili rekordnih 30.927 bodova, dok je protivnik osvojio “svega” 13.432. U rukama načelnika našao se pobjednički kipić, Kanfanarci su pokorili Državu, selo i grad.

5KANFANARSKI LIST

O P Ć I N A

Dragi žitelji Općine Kanfanar,u godini koja je iza nas kriza i recesija bile su najspominjanije riječi u širem

okruženju, pa tako negativni trendovi nisu zaobišli ni našu Općinu. Unatoč

nepovoljnoj situaciji uspjeli smo u 2010. godini zadržati sve postojeće

standarde na polju socijalne politike (u čemu smo jedna od rijetkih općina),

komunalnog gospodarstva, društvenog života i razvojnih programa, a vjerujem

da zajednički dijelimo mišljenje da smo u pojedinim dijelovima te smo

standarde i podizali.

Stoga želim zahvaliti svim svojim suradnicima, općinskoj upravi i

Općinskom vijeću na suradnji, jer bez angažmana svih njih to ne bi bilo

moguće ostvariti. Posebno hvala svim gospodarstvenicima naše Općine, koji

su bezrezervno podržavali naše programe i pomagali nam da ih realiziramo.

Najveće hvala i svima Vama, žiteljima Općine Kanfanar, koji ste u velikom

broju pratili naš rad i sudjelovali u svim našim aktivnostima.

Svima Vama, stanovnicima Općine Kanfanar želim sve najbolje u Novoj

2011. godini, puno zdravlja i veselja te osobnog i poslovnog uspjeha.

Načelnik Općine Kanfanar

Sandro Jurman

Snježne radosti

ČESTITKA

POSLJEDNJA VIJEST: IZLET NA PLATAK

U srijedu 5. siječnja 2011. četrdesetak djece starije predškolske dobi i

osnovnoškolaca u društvu načelnika Sandra i pročelnika Sanjina boravilo je na jednodnevnom izletu na Platku u organiza-ciji Općine Kanfanar i uz pomoć turističke agencije “Birikina”. Cjelodnevno druženje i zabava uz uživanje u snježnim radostima, prije svega sanjkanju upotpunjeno je za-bavnim igrama na snijegu koje su organ-izirale voditeljice Sandra, Alenka, Smiljana i Bojana. Tako su se djeca ogledala u štafetnim igrama, skakanju u vrećama, potezanju konopa.

Nakon ručka u planinarskom domu, sve je završilo neizostavnom nogometnom utak-micom na snježnom terenu u kojoj se djeci kao suigrač pridružio i načelnik Općine Sandro Jurman. Povratak kući protekao je u vedrom i ugodnom raspoloženju uz pjesmu i gledanje crtića koji je osigurala Alenka iz agencije “Birikina” sa željama djece da boravak na snijegu organiziramo i slijedeće godine.

S. Orbanić Zajednička fotografija na Platku

Snijega je za sanjkanje bilo sasvim dovoljno

6 KANFANARSKI LIST

Ovogodišnji Dan Općine Kanfanar imao je do sada najveći broj popratnih

manifestacija, ponajviše u znaku sporta i kulture. Brojni događaji odvijali su se od petka 24. rujna do subote 2. listopada 2010.

Kao svojevrstan uvod u Dan Općine, u subotu 18. rujna u Galeriji Malenica, održana je 7. Marijada, pjesnički susret autorica imena Marija, koji je ove godine okupio šest pjesnikinja.

Službeni dio obilježavanja Dana Općine Kanfanar započeo je u petak 24. rujna velikim koncertom šibenske klape Maslina, poznate po hitu “Da te mogu pismom zva-ti”, na rukometnom igralištu u Kanfanaru. Gošće klape Maslina bile su Mendule – ženska klapa iz Vrsara. Koncert je, unatoč najavi kiše, bio vrlo dobro posjećen.

U nedjelju 26. rujna odigran je Teniski turnir parova, u Sošićima, na kojem su ove godine slavili Sebastijan Marić i Manuel Marić, koji su u finalu pobjedili Davida Medena i Ivana Parčića. Isti dan je održano i Gađanje glinenih golubova u Grgucima.

Znanstveni skup “Povijest umjetnosti općine Kanfanar” u organizaciji udruge “Dvegrajci” održan je u Galeriji Malenica u ponedjeljak 27. rujna. Predavači su bili dr.sc. Ante Matan, Marko Jelenić, Željko Bistrović, Anton Meden i Darko Komšo. Također u Galeriji Malenica, u utorak 28. rujna, otvorena je retrospektivna izložba Društva inovatora Kanfanar - Rovinj. Izloženi radovi predstavljali su presjek rada

OSVRT NA DAN OPĆINE 2010.

Dan Općine prerastao u tjednu manifestacijuRaduje to što se više ne može govoriti samo o Danu općine, već o sklopu događanja koji se protežu u sklopu čak i više od tjedan dana. U različitim zbivanjima pokušava se animirati što veći broj stanovnika Općine

Za koncert popularne klape “Maslina” na rukometnom igralištu tražila se karta više

Svečane sjednice u drevnom Dvigradu daju tom događaju posebnu dimenziju i svečarski ton

udruge u poslijednjih 25 godina.

Poseban dan, u srijedu 29. rujna bio je posvećen najmlađoj populaciji, s izrazito atraktivnim programom, u Vali na ot-vorenom, uz mađioničarsku predstavu i animaciju. Djeci je ponuđena i posebna at-rakcija – let balonom, što je zasigurno bio poseban doživljaj onima koji su se vinuli iznad Kanfanara.

Na sam Dan Općine, 30. rujna, održana je Sveta misa u Kanfanaru, a poslijepodne i Svečana sjednica Općinskog vijeća u crkvi Svete Sofije u Dvigradu, zaštitnice Općine Kanfanar. Sjednici su prisustvovali brojni gosti iz društvenog i gospodarskog života, predstavnici Istarske županije, načelnici susjednih općina Bale, Svetvinčenta, Žminja, Svetog Lovreča, Tinjana, Karojbe, Grada Rovinja, kao i građani Kanfanara. Svaka svečana sjednica u drevnom Dvi-gradu daje tom događaju posebnu dimen-ziju i svečarski ton.

Ovogodišnji program je okončan 2. MTB Biciklijadom kroz općinu Kanfanar, na koju se odazvalo 50-ak sudionika, što je iskorišteno kao prigoda za promociju novoobilježenih biciklističkih staza. Promo-virane su biciklistička staza Dvigrad, duga 35 kilometara, te još tri staze - Kumbašeja - duga 13 kilometra, Kontrada dužine 18,5 kilometara te 24,2 kilometara duga staza

Prikodraga. Sve su staze obilježene signal-izacijom i ucrtane u GPS-u.

Cijeli program povodom Dana Općine Kanfanar bio je vrlo dobro posjećen. Radu-je i to što se više ne može govoriti samo o Danu općine, već o sklopu događanja koji se protežu u sklopu čak i više od tjedan dana. U različitim zbivanjima pokušava se animirati što veći broj stanovnika Općine na način da svatko u sklopu događanja pronađe svoj interes i određeni sadržaj.

Svi koji su to htjeli mogli su poletjeti balonu

7KANFANARSKI LIST

O P Ć I N A

Plan ukupnog razvoja Općine Kanfanar, usvojen na sjednici Općinskoga vijeća

16. rujna, obiman je materijal i ključni strateški dokument razvoja Općine, koja osim mjesta ugodnog življenja želi postati prepoznatljivo gospodarsko, turističko i kulturno odredište u Istri.

Prema Programu ukupnog razvoja općine (PUR), Kanfanar stremi biti zelena i cvjetna općina s bogatim društvenim životom, koju posjetitelji pamte i u koju se rado vraćaju.

Dokument koji su na 5. sjednici Općinskog vijeća 16. rujna predstavili Željko Marić i Alen Alija iz tvrtke Micro pro-jekt iz Splita, a koja je zajedno s brojnom radnom skupinom na čelu s načelnikom

PREDSTAVLJAMO PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE KANFANAR

Tri cilja, 35 projekata razvoja OpćineU usvojenom dokumentu ima 35 razvojnih projekata, koje bi trebalo ostvariti do 2014. godine. Tri su osnovna cilja razvoja Kanfanara: podizanje kvalitete života stanovnika, razvijanje poljoprivrede, malog, srednjeg i velikog poduzetništva te turizma s naglaskom na autohtonost, koji će se bazirati na kulturnoj i prirodnoj baštini

CILJ 1.: Visoka razina kvalitete života stanovništvaPRIORITET 1 Stvaranje komunalnih infrastrukturnih preduvjetaRazvojni projekt 1 Izgradnja fekalne kanalizacijeRazvojni projekt 2 Izgradnja odlagališta za inertni otpadRazvojni projekt 3 Sigurniji cestovni prilazi naseljima s državne cesteRazvojni projekt 4 Proširenje groblja u KanfanaruRazvojni projekt 5 Izgradnja mrtvačnice u DvigraduRazvojni projekt 6 Izgradnja vatrogasnog domaRazvojni projekt 7 Asfaltirati i urediti parkiralište Vala i osloboditi trg od parkiranih vozilaRazvojni projekt 8 Izgradnja zelene tržniceRazvojni projekt 9 Uređenje trga na PlaciPRIORITET 2 Poboljšanje društvene infrastrukture i programaRazvojni projekt 10 Izgradnja školske kuhinje, blagovaonice, knjižnice, informatičke

učionice, radionice kućnog majstoraRazvojni projekt 11 Društveni dom u Kanfanaru (Multimedijalni centar)Razvojni projekt 12 Dom mladih – multimedijalni centarRazvojni projekt 13 Natkrivanje rukometnog igralištaRazvojni projekt 14 Osnivanje školskog sportskog klubaRazvojni projekt 15 Osiguravanje prostora za osnivanje Fitnes centraRazvojni projekt 16 Uvođenje besplatnog internetaRazvojni projekt 17 Dom (hotel) za samce, starije i nemoćne osobe (moguće u suradnji s privatnim sektorom)Razvojni projekt 18 Otvaranje ljekarne u KanfanaruRazvojni projekt 19 Rješavanje adekvatnog prostora za rad Općine i njenih institucijaRazvojni projekt 20 Izrada plana poticajnih mjera za stanogradnju mladih obitelji

CILJ 2.: Razvijena poljoprivreda, malo, srednje i veliko poduzetništvoPRIORITET 3 Stvaranje preduvjeta za održivi razvoj Razvojni projekt 21 Uređenje poslovne zoneRazvojni projekt 22 Poticajne mjere za razvoj poljoprivredeRazvojni projekt 23 Stvaranje preduvjeta za iskorištavanje obnovljivih izvora energije (solarna…)Razvojni projekt 24 Poticajni projekti ugradnje sunčanih kolektoraRazvojni projekt 25 Prostorno-planska dokumentacijaRazvojni projekt 26 Geografsko informacijski sustav

CILJ 3.: Razvijen turizam baziran na autohtonoj prepoznatljivosti, kulturnoj i prirodnoj baštiniPRIORITET 4 Očuvanje i unaprjeđenje prirodne i kulturne baštineRazvojni projekt 27 Sanacija kamenoloma – izrada koncepataRazvojni projekt 28 Uvođenje štedne/ekološke javne rasvjeteRazvojni projekt 29 Sanacija, valorizacija i komercijalizacija DvigradaPRIORITET 5 Stvaranje preduvjeta za razvoj turizmaRazvojni projekt 30 Razvoj postojećih turističkih atrakcija i manifestacija (Jakovlja, Dvigrad festival….) i kreacija novihRazvojni projekt 31 Uređenje naselja, zeleni otoci, prilazi naseljima, dječja igrališta i slRazvojni projekt 32 Uvođenje sustava automatskog zalijevanja Razvojni projekt 33 Turistička zajednicaRazvojni projekt 34 Izgradnja biciklističkih i pješačkih stazaRazvojni projekt 35 Stvaranje preduvjeta za izgradnju ekološkog sela

Očuvanje i unaprjeđenje kulturne baštine po-drazumijeva i sanaciju, valorizaciju i komer-cijalizaciju Dvigrada

8 KANFANARSKI LIST

Tri cilja, 35 projekata razvoja Općine

U suradnji s privatnim sektorom predviđa se gradnja doma (ili hotela) za samce, starije i nemoćne osobe, kao i izrada plana poticajnih mjera za stanogradnju, namijenjenih mladim obiteljima.

Radna skupinaStrategija razvoja je proizašla iz brojnih

prijedloga i rasprava radne skupine koje su u konačnici urodile usvojenim dokumentom. Radnu skupinu za izradu strateškog plana razvoja općine sačinjavali su lokalni stručnjaci pod stručnim vodstvom MICRO projekta: Sandro Jurman, načelnik Općine Kanfanar, Zoran Černja, zamjenik načelnika Općine Kanfanar, Sandra Orbanić, Stručno savjetodavno tijelo načelnika Općine Kanfanar, Sanjin Dimić Boljunčić, pročelnik JUO Općine Kanfanar, Josip Antončić, predsjednik općinskog vijeća Općine Kanfanar, Dalibor Bastijančić, direktor Limske drage, Anton Meden, predsjednik udruge “Dvegrajci”, Maria Grazia Baćac, predstavnica Turističke zajednice Općine Kanfanar, Edi Mišan, predstavnik Rukometnog kluba Kanfanar, Mario Červar, poduzetnik, Vilijam Banko, predstavnik za gospodarstvo i poduzetništvo, Gracijano Sironić, vijećnik Općinskog vijeća Općine Kanfanar i Ondina Kramčić, OŠ Petra Studenca, Kanfanar.

Sandrom Jurmanom izradila plan razvoja, vizija je Kanfanara u budućnosti.

Ono što općina Kanfanar želi postati, okarakterizirana kao sredina visoke kval-itete i standarda života svih generacija, jest prepoznatljivo gospodarsko, turističko i kulturno odredište, prometno čvorište središnje Istre s uravnoteženim odnosom između razvoja gospodarstva, primjene su-vremenih tehnologija i očuvanja okoliša te poticajno okruženje za razvoj poljoprivrede, malog, srednjeg i velikog poduzetništva koje će pridonijeti i demografskoj obnovi općine.

Program ukupnog razvoja Kanfanar vidi kao zelenu i cvjetnu općinu

Razvojni projekt br 9 predviđa uređenje trga na Placi

Strategija razvoja

Razvojni projekti predstavljaju najvažniji dio strategije razvoja, a trebali bi se ostvariti do 2014. godine. Tri su osnovna cilja raz-voja Kanfanara: podizanje kvalitete života stanovnika, razvijanje poljoprivrede, malog, srednjeg i velikog poduzetništva te turizma s naglaskom na autohtonost, koji će se bazi-rati na kulturnoj i prirodnoj baštini.

U PUR-u ima 35 razvojnih projekata. Za poboljšanje života stanovništva kao prioriteti se navode stvaranje komunalnih infrastrukturnih preduvjeta, poput izgrad-nje fekalne kanalizacije i odlagališta za inertni otpad, sigurnijih cestovnih prilaza naseljima s državne ceste, proširenja groblja u Kanfanaru, izgradnje mrtvačnice u Dvi-gradu te vatrogasnog doma i zelene tržnice u Kanfanaru, kao i asfaltiranje i uređenje parkirališta Vala te uređenje glavnog trga.

Prioritet je i poboljšanje društvene infrastrukture, a tu se ističe izgradnja školske kuhinje, blagovaonice, knjižnice, informatičke učionice te radionice kućnog majstora, potom društvenog doma i doma mladih, natkrivanje rukometnog igrališta, osnivanje školskog sportskog kluba, osiguravanje prostora za osnivanje fitness centra, uvođenje besplatnog interneta, gradnja doma (ili hotela) za samce, starije i nemoćne osobe u suradnji s privatnim sektorom, otvaranje ljekarne te rješavanje prostora za rad Općine i njenih institucija, kao i izrada plana poticajnih mjera za sta-nogradnju, namijenjenih mladim obiteljima.

Kandidati za fondove EU

Kada je riječ o razvoju poduzetništva tada je prioritet uređenje poslovne zone, poticanje razvoja poljoprivrede i stvaranje preduvjeta za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, a u cilju razvoja turizma najbitnije je očuvanje i unaprjeđenje pri-rodne i kulturne baštine. To podrazumijeva sanaciju, valorizaciju i komercijalizaciju Dvigrada te razvoj postojećih turističkih

atrakcija i manifestacija kao što su Jakovlja i Dvigrad festival, ali i stvaranje novih.

Bitan je segment uređenje naselja (zeleni otoci, prilazi naseljima, dječja igrališta, sustavi automatskog zalijevanja), uređenje biciklističkih i pješačkih staza te stvaranje preduvjeta za izgradnju ekološkog sela.

Programom su određene i okvirne vri-jednosti pojedinih projekata, kao i faze njihove provedbe.

Razvojni programi će se kandidirati za sredstva iz fondova Europske unije te za dobivanje poticajnih sredstava pojedinih ministarstava.

Poticat će se projekti ugradnje sunčanih kolektora

9KANFANARSKI LIST

K O M U N A L N E V I J E S T I

GRADNJA SUSTAVA ODVODNJE U KANFANARU: PET ULICA DOBILO KANALIZACIJU

Najznačajnija komunalna investicija

Investicija u kanalizaciju naselja Kanfa-nar, kao najznačajniju komunalnu inves-

ticiju koja slijedi u ovom mandatu, započela je 2009. godine kada je završena I. od četiri faze izgradnje kanalizacije naselja Kanfanar. Upravo je odrađen dio II. faze, a u 2011. godini započet će a vjerojatno i završiti ra-dove na sve preostale tri faze kao i crpnu stanicu.

Druga faza gradnje kanalizacije u Kanfanaru pokrenuta je još početkom rujna. Prva ko-panja djelatnici pulske Ceste obavljali su u Parentinskoj ulici, a potom u ulicama Rupn-jak, 16. rujna, Zvane Črnje i Petra Studenca.

Osim kanalizacije, obnovio se dio vo-

U 2011. će se stvoriti uvjeti za priključenje korisnika na sustav fekalne kanalizacije naselja Kanfanar * Općina ishodovala građevinske dozvole za preostale tri faze izgradnje

Polaganje kanalizacijskih cijevi...

...i završetak radova prve faze, asfaltiranjem u Ulici Petra Studenca

dovodne i elektroenergetske infrastrukture. Taj će se dio kanalizacije priključiti na već izgrađenu u Ulici Jurja Dobrile koja je priključena na pročistač u Industrijskoj zoni.

Izgrađen je i nogostup u Ulici Petra Stu-

denca, čime je osigurana komunikacija od željezničke stanice do nogometnog igrališta. Rekonstruirana je javna rasvjeta u toj ulici, ali i u Parentinskoj.

- Vjerujem da će se u 2011. stvoriti uvjeti za priključenje korisnika na sustav fekalne kanalizacije naselja Kanfanar i ukoliko ne uspijemo dovršiti sve u narednoj godini sig-urno ćemo ugovoriti i započeti sa izgradnjom sve tri faze, rekao nam je načelnik Jurman.

Još uvijek postoji problem crpne stanice, koja je ujedno i najvažniji i ključni dio za funkcioniranje kanalizacije. Ipak, ne bi treba-lo biti problema s dozvolama, jer su riješeni imovinskopravni odnosi te je dobiveno pravo građenja na dio zemljišta u vlasništvu Hrvat-skih željeznica. Crpna će se stanica nalaziti upravo u neposrednoj blizini željezničkog kolodvora. Uz pomoć te stanice otpadne vode Kanfanara prebacivat će se na drugu stranu željezničke pruge, u industrijsku zonu. Ondje kanalizaciju očekuje već postavljeni cjevovod do membranskog pročistača, koji je odavno u funkciji za potrebe novih tvornica.

U drugu fazu izgradnje kanalizacije Općina

10 KANFANARSKI LIST

Najznačajnija komunalna investicijaAsfaltirani Brajkovići

Komunalni zahvati

Završeno je asfaltiranje putova u naselju Brajkovići. Na dva se pravca obnovio

asfalt čime se završilo kompletno asfalti-ranje nerazvrstanih cesta u tom naselju, a dio kojih je započet krajem protekle godine.

Radove je izvodila tvrtka Cesta iz Pule, a njihova vrijednost je 130 tisuća kuna. S ovim radovima ujedno je izvršen kompletan program asfaltiranja Općine Kanfanar koji je bio planiran za 2010. godinu, a za koji je u proračunu osigurano 450 tisuća kuna. Uz

Brajkoviće, asfaltirala su se naselja Šorići i Bubani.

Tijekom studenog završeno je uređenje ceste između Dvigrada i Limskog kanala.

Tijekom listopada završeno je neko-liko komunalnih zahvata na području

Općine: asfaltirano je igralište u Marići, čime je rukometni teren dobio novi “tepih”. Obnovljen je i krov društvenog doma u Maružinima, a u tijeku je uređenje sanitar-nog čvora u Društvenom domu u Baratu.

U 2011. će se stvoriti uvjeti za priključenje korisnika na sustav fekalne kanalizacije naselja Kanfanar * Općina ishodovala građevinske dozvole za preostale tri faze izgradnje

Novi “tepih” na igralištu u Marići

Obnovljen krov društvenog doma u Maružinima

Brajkovići - završeno asfaltiranje

Obnovljena prometnica u Šorićima

Prva kopanja u Parentinskoj ulici

Pogled na Ulicu Zvane Črnje, nakon

postavljanja cijevi

je uložila 730 tisuća kuna, što je bilo osig-urano proračunom, a 25 posto tog iznosa, točnije 180 tisuća kuna, dobila je i od Hrvatskih voda za rekonstrukciju vodoop-skrbne mreže.

11KANFANARSKI LIST

J A K O V L J A

OSVRT NA 20. JUBILARNU JAKOVLJU

Jakovlju posjetilo između 8 i 9 tisuća ljudi

Ovogodišnja Jakovlja imala je već samom svojom obljetnicom određenu

težinu i značaj, kao 20. jubilarna Jakov-lja. Specifičnost obljetničke Jakovlje je niz zbivanja kroz dva dana, s posebnim na-glaskom na smotru istarskih volova.

I uvod u manifestaciju bio je drugačiji. Prošle 2009. godine započelo je s pred-stavljanjem manifestacije kroz posjet uzgajivačima na području općine, odnosno u Maružinima. Ove godine se to zbivalo u Okretima, kod uzgajivača volova gospodina Vitasovića, gdje se na licu mjesta susrelo s tradicijom i načinom uzgoja istarskog vola.

U petak navečer otvorena je izložba “20 godina Jakovlje” rovinjskog fotografa i kanfanarskog zeta Gordana Ukića. Na trgu su uz gastronomski show, na kojem su se pripremali specijaliteti od mesa istarskog goveda, nastupili Daniel Načinović i gunjci “Mikula Gologorički”.

Subotnji program Jakovlje počeo je utrkom 200 biciklista, turnirom u gađanju glinenih golubova i misom u čast blagdana sv. Jako-va. Na kružnoj stazi kod željezničke stanice održana je autoutrka “Hyundai Autokuća Košara - 3. nagrada Kanfanara”.

Ovogodišnju Jakovlju obilježio je, i zbog malo svježijeg vremena, rekordan broj pos-jetitelja. Prema procjenama medija prisut-

Sa zadovoljstvom se može konstatirati da je Jakovlja kao manifestacija postala prepoznatljiva u Istri, pravi brend, koji osim domaćih posjetitelja privlači i sve više organiziranih posjeta turista

nih na Jakovlji na smotri volova bilo je oko 4-5.000 posjetitelja, a kroz Jakovlju je uku-pno prodefiliralo između 8 i 9 tisuća ljudi.

- Nastojimo iz godine u godinu obogaćivati program Jakovlje, pa smo simbolično obilježili 20. obljetnicu Jakovlje 20-metar-skim kolačem kojeg su ispekli učenici rovin-jske Strukovne škole Eugena Kumičića, koji je po završetku smotre razrezan na placi i podijeljen posjetiteljima. Također je bilo in-teresantno što se uz samu smotru, koja ima klasično vaganje volova te izbor najtežeg, najljepšeg i najposlušnijeg, veliku pažnju domaćih posjetitelja i turista, kao atrakcija nastavilo oranje u vali i po prvi put 6 volova koji su paralelno orali, kaže predsjednica Organizacijskog odbora Sandra Orbanić.

U petak su nastupili Daniel Načinović i gunjci “Mikula Gologorički”

Volovi su se najprije predstavili na sajmištu na Pinkolici Mnoštvo posjetitelja pratilo je Smotru

- Nije tu bila samo smotra volova, nego brojna druga događanja, od biciklijade sa dvjestotinjak sudionika koji su tradicional-no dobili od Općine majice za sudjelovanje, do izložbe u Galeriji Malenica fotografa i kanfanarskog zeta Gordana Ukića koji je od samog početka i pratio manifestaciju Ja-kovlje i kroz svoju izložbu dao jedan prikaz najupečatljivijih detalja u tih 20 godina ko-liko postoji manifestacija.

U kulturno-umjetničkom programu na-stupala su djeca iz vrtića zatim KUD iz Savičente, kanfanarskih mažotkinja i pjevača, te u zabavnom dijelu programa Gustafi koji također svojim nastupima prate Jakovlju od početka. Večernji program je u ponoć nakratko prekinut radi dosad na-jbogatijeg vatrometa.

Povorku prema vagi predvodile su kanfanarske mažoretkinje i baljanska limena glazba Mon Perin

12 KANFANARSKI LIST

Jakovlju posjetilo između 8 i 9 tisuća ljudiNije htio na vaguNajljepši vol 20. jubilarne Jakovlje je

Istro Stefana Golčića iz Šverki. Drugo i treće mjesto zauzeli su Galjardo Marija Katarinčića iz Hriba i Bakin Antona Marasa iz Marasi. Najposlušniji par volova, Istru i Bakina, ima Severino Jugovac iz Bužleti, a slijede Bakin i Boškarin Marija Gašparinija iz Fabci te istoimeni par Verđilija Breščića iz Cesari. Među pojedincima najposlušniji je Savin Đina Bernobića iz Buraja.

Najteži vol 20. smotre je Boškarin Marija Udovičića iz Radetići, koji sa samo pet godina već teži 1.128 kilograma. Uz bok su mu 14-godišnji Boškarin i 13-godišnji Bakin Marija Gašparinija s 1.124 i 1.089 kilograma. Posebne zahvalnice pripale su Virđiliju Breščiću i Aldu Štifaniću, koji su sa svojim volovima sudjelovali na svim smotrama.

Prvi put jedan je od volova, Boškarin Ante Antunovića iz Čabrunići, među favoritima po težini, otkazao poslušnost. Nije htio na vagu pa je dalje sudjelovao u smotri izvan konkurencije.Gordan Ukić predstavio se fotografijama sa svih dvadeset Jakovlji

Jakovlja je ove godine bila medijski vrlo intenzivno praćena; imali smo direktna jav-ljanja u program Radio Istre tijekom cijelog dana, kaže Orbanić. Ove godine tiskali smo letak na kojem su predstavljeni fotografi-jama i nazivima svih dvadeset grla koji su sudjelovali u smotri, s ucrtanim punktovima događanja u Kanfanaru, i na taj način preko turističkih agencija i punktova proslijediti i animirati turiste.

Sa zadovoljstvom možemo reći da je Jako-vlja kao manifestacija postala prepoznatlji-va u Istri, pravi brend, koji osim domaćih posjetitelja privlači i sve više organiziranih posjeta turista.

Aldo Štifanić dobio je zahvalnicu za sudjelovanje na svim smotrama

Vatromet je u ponoć proparao nebo

Nakon oranja pojedinačno i u parovima uslijedila je prava atrakcija - prvi put su orala tri para velikim plugom

13KANFANARSKI LIST

O P Ć I N A

Nakon što je na brzi internet, tzv. ADSL, u 2010. godini bežičnim

linkom spojena Prikodraga, Općina Kanfa-nar je i u Kanfanaru postavila je antene za bežični brzi internet, te na taj način signalom pokrila cijelo naselja Kanfanar. Time su stvoreni uvjeti da stanovnici Kanfanara mogu besplatno koristiti bežični brzi internet.

Projektom “brzi internet” Općina Kanfa-nar nastavlja pokrivati i ostale dijelove Općine Kanfanar pa će do polovice 2011. godine pokriti i naselja Burići, Marići, Maružini te naselja Kuntrade.

Ukoliko u pojedinim objektima ne postoji

dovoljna jačina signala potrebno je ugraditi dodatnu kućnu opremu za prijem signala (vrijednost ove opreme iznosi oko 650 do 950 kn).

Koliko je ova usluga od značaja za život stanovništva pokazuje nedavno ispitivanje javnoga mnijenja u Sjedinjenim Državama; brzi internet imao je najveći tehnološki utjecaj na društvo u ovom desetljeću. Na drugom je mjestu društvena mreža Face-book, a treći je pretraživač Google. Na upit bez koje tehnologije ne bi mogli živjeti, opet je najviše ljudi, 28 posto, odgovo-rilo brzi internet. Na drugom mjestu je elektronička pošta s 18 posto glasova.

Kao i prošle godine, odluka je općinske vlasti da se prije donošenja proračuna

ide na privremeno financiranje. Ono će prema riječima općinskog načelnika trajati kratko, proračun će biti donesen možda već u veljači 2011. Donošenje privremene odluke o financiranju obrazlaže se brojnim nepoznanicama, posebno o dobivanju donacija.

Na posljednjoj sjednici u 2010. kanfa-narski vijećnici prihvatili su rebalans proračuna i privremeno financiranje za početak iduće godine. Rebalansom je proračun za 2010. smanjen za 260 tisuća kuna pa će na kraju iznositi 14 milijuna. Načelnik Jurman mišljenja je da je u re-cesijskom okruženju smanjenje proračuna za samo dva posto uspjeh.

Odlukom Općinskog vijeća a na prijedlog načelnika učenicima i studentima dodijelit će više stipendija od predviđenih pet za

studente i jedne za učenike. Ove će stu-dentske godine zbog završetka studiranja stipendije dobiti svi studenti koji su se

prijavili na općinski natječaj. Stipendije za učenike iznose 400, a za studente 700 kuna mjesečno.

INTERNETIZACIJA

REBALANS PRORAČUNA 14 MILIJUNA KUNA

DOBRA VIJEST ZA STUDENTE

Kanfanar pokriven bežičnim internetom

I u novu 2011. uz privremeno financiranje

Svima odobrene stipendije

14 KANFANARSKI LIST

20. srpnja

Sv.M

argareta(Jural)

22. srpnja

Sv.M

arijaMagdalena(Š

orići)

24. srpnja

Jakovlja(pučkafešta)

25. srpnja

Sv.Jakov(K

anfanar)

ManifestacijaJakovljaiobnovljenaS

motraistarskihvolova

krećuutrećedesetljećepostojanja

5. kolovoza

MajkaB

ožjaodsnijega(Maružini),

D

anpobjedeidomovinskezahvalnosti

7. kolovoza

Sv.S

ikst(Ladići)

8. kolovoza

Šistova,S

v.Sikst(B

arat)

15. kolovoza

VelikaG

ospa

8. rujna

MalaG

ospa(Draga)

30. rujna

DanO

pćineKanfanar,

S

v.SofijazaštitnicaD

vigrada

2. listopada

Ružarevo(K

anfanar)

8. listopada

Danneovisnosti

1. studeni

Svisveti

13. studenog

S

v.Martin(S

v.Martin)

20. studenog

G

ospaodzdravlja(Sošići)

25. prosinca

Božić

26. prosinca

Sv.S

tjepan

31. prosinca

Sv.S

ilvestar(Kanfanar)

1. s

iječn

ja

N

ova

godi

na

6. s

iječn

ja

Bog

ojav

ljenj

e(T

rikr

alja

)

Eki

paO

pćin

eK

anfa

nark

oja

jev

iše

nego

usp

ješn

ou

2010

.bra

nila

boj

eK

anfa

nara

u

natje

cate

ljsko

mg

lazb

eno-

zaba

vnom

sho

wu

“Drž

ava,

sel

o,g

rad”

na

HTV

-u

5. v

elja

če

Sv.

Aga

ta(S

v.A

gata

)

14. v

elja

če

Sv.

Val

entin

(Kan

fana

r)

1. s

vibn

ja

Sv.

Jos

ip,r

adni

k

23. s

vibn

ja

Duh

ovi-P

edes

etni

ca(K

oren

ići)

24. t

ravn

ja

Usk

rs

25. t

ravn

ja

Usk

rsni

pon

edje

ljak

22. l

ipnj

a

Dan

ant

ifaši

stič

keb

orbe

23. l

ipnj

a

Tije

lovo

25. l

ipnj

a

Dan

drž

avno

sti

2011

si

ječa

nj

po

ut

sr

če

pe

su

ne

12

3

45

67

89

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

ve

ljača

po

ut

sr

če

pe

su

ne

12

34

56

7

89

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

ož

ujak

po

ut

sr

če

pe

su

ne

12

34

56

7

89

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

tr

avan

j

po

ut

sr

če

pe

su

ne

1

23

4

56

78

910

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

sv

iban

j

po

ut

sr

če

pe

su

ne

1

2

34

56

78

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

lip

anj

po

ut

sr

če

pe

su

ne

1

23

45

6

78

910

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

2011

srpanj

pout

srče

pesu

ne

1

23

4

56

78

910

11

1213

1415

1617

18

1920

2122

2324

25

2627

2829

3031

kolovoz

pout

srče

pesu

ne

1

23

45

67

8

910

1112

1314

15

1617

1819

2021

22

2324

2526

2728

29

3031

rujan

pout

srče

pesu

ne

12

34

5

67

89

1011

12

1314

1516

1718

19

2021

2223

2425

26

2728

2930

listopad

pout

srče

pesu

ne

12

3

45

67

89

10

1112

1314

1516

17

1819

2021

2223

24

2526

2728

2930

31

studeni

pout

srče

pesu

ne

12

34

56

7

89

1011

1213

14

1516

1718

1920

21

2223

2425

2627

28

2930

prosinac

pout

srče

pesu

ne

12

34

5

67

89

1011

12

1314

1516

1718

19

2021

2223

2425

26

2728

2930

31

Tradicionalno, Općina je uoči Božića upriličila druženje s gospodarstvenicima koji djeluju na području Općine Kanfanar, ili su za nju poslovno vezani. Općinski

načelnik odao je priznanje svima koji djeluju na dobrobit općine i njezinih stanovnika, poželjevši gospodarstvenicima mnogo uspjeha u ovim za gospodarstvo nezavidnim vre-menima.

Predstavnici Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva

u prostorima Općine Kanfanar u rujnu su održali prezentaciju udrugama o kan-didiranju projekata za dobivanje sredstava iz europskih fondova. Otvorena su dva natječaja - za građanske inicijative “Naš doprinos zajednici” te za male projekte u zajednici “Za bolje sutra”. Općina Kanfa-nar jedna je o 14 potpisnica sporazuma sa Zakladom koju je pred četiri godine osnovala Istarska županija, a na preda-vanje su se odazvali djelatnici kanfanar-skog dječjeg vrtića, područnog odjeljenja rovinjskog “Nevena”, te članovi KUD-a “Dvigrad”, udruge “Dvegrajci”, Društva inovatora Kanfanar-Rovinj, Astronomske udruga iz Vidulini te kanfanarskog DVD-a. Cilj je financijski poduprijeti akcije koje poboljšavaju kvalitetu življenja ili su od općeg dobra za lokalnu zajednicu.

Knjiga “Kanfanar in prähistorischer Zeit” (Kanfanar u prapovijesno

doba) predstavljena je u rujnu u pros-torima Općine Kanfanar. Autori knjige su njemački bračni par Hans-Dieter i Elke Kaspar i predsjednik kanfanarske udruge za očuvanje i promociju nasljeđa Dvegra-jci Anton Meden. Supružnici Kaspar već 15 godina dolaze u Istru, a njihova su istraživanja vezana uz prapovijest Istre i gradinska naselja. Iz tog su materijala izdvojili naselja na Općini Kanfanar jer je upravo ovdje registrirano najviše prapo-vijesnih arheoloških nalazišta. Knjiga se printa po narudžbi (Books on Demand).

Na vrhu brda Morozola pokraj Barata, gdje je u Drugom svjetskom ratu bila

partizanska stanica, održana je tradicion-alna komemoracija. Vijenac na spomenik, koji su 1988. uredili Aldo Brajnović i Šime Vidulin, položili su predsjednik SABA-e Rovinjštine Drago Pulić, načelnik Kanfanara Sandro Jurman i borac Erminio Ugrin.

Jedan od pokretača narodnooslobodilačkog rata na Rovinjštini Viktor Iskra je tom prigodom podsjetio da stanica na Morozoli nije nikad otkrivena, što se može zahvaliti stanovnicima Priko-drage koji nisu odali partizane.

Općinski načelnik Sandro Jurman je podsjetio da kanfanarska općina održava

Pred spomen-pločom u Ulici 16. rujna, koja s kanfanarskog trga vodi prema Marićima, a gdje je upravo na taj dan 1943. strijeljano 27 domoljuba, minu-

tom šutnje i polaganjem vijenaca 16. rujna je odana počast ubijenim mještanima s područja Kanfanara.

Druženje s gospodarstvenicima Zainteresirani

za potpore

Njemački bračni par o prapovijesnom KanfanaruKomemoracija na Morozoli

Obilježen 16. rujan

O P Ć I N A

NATJEČAJI ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA

STRANCI ZNAJU VIŠE

brojne spomenike na svojem području i surađuje sa SABA-om u obilježavanju značajnih obljetnica.

Polaganje vijenca na spomenik

Supružnici Kaspar u posjetu Općini

19KANFANARSKI LIST

R A Z G O V O R

KARMELO KREBEL, DIREKTOR TVRTKE KAMEN PAZIN, DOBITNIK PLAKETE OPĆINE KANFANAR

Priznanje Općine znači da smo stekli povjerenjeŽelimo sudjelovati u životu lokalne zajednice maksi-malno što možemo. Općina Kanfanar od nas mora imati koristi, jer djelujemo na njezinu teritoriju. Nar-avno da se u tome se ne smije pretjerivati - općina od nas ne smije pretjerano tražiti ono što ne možemo dati, ali to nisam ni doživio

Karmelo Krebel, direktor tvrtke Ka-men Pazin dobitnik je ovogodišnje

Male plakete Općine Kanfanar, za razvoj društvenih odnosa i donorstva, koje mu je jednoglasno dodijelilo Općinsko vijeće. To je ujedno jedina općinska nagrada dodijeljena u 2010. godini. Tvrtka Kamen Pazin zaslužila je ovo priznanje stalno pomažući Općini te u tome može poslužiti kao primjer i drugim tvrtkama koje djeluju na ovom području.

Direktor Kamen Pazina Karmelo Krebel na čelu je uspješnog izvoznog poduzeća u kojem su dioničari većinom zaposlenici. Iskusan je gospodarstvenik, s dobrim osjećajem za sredinu u kojoj ostvaruje poslovne uspjehe.

Posljednih pet-šest godina, možemo reći, Kamen Pazin ima vrlo pozitivnu ulogu u život općine Kanfanar.

- Ja to gledam ovako. Ako čovjek živi na bazi egoizma, to mu se osvećuje. Konačno, to je moj osnovni stav. U jednoj društvenoj zajed-nici, ti si član jednog društva, moraš gledati uzajamnu korist. U svakom slučaju, Općina Kanfanar od nas mora imati i neke koristi, jer djelujemo na njezinu teritoriju. Naravno da se u tome se ne smije pretjerivati - općina od nas ne smije pretjerano tražiti ono što ne

možemo dati, ali to nisam ni doživio. Smat-ram da moramo sudjelovati u životu lokalne zajednice onoliko koliko nam poslovanje dozvoljava, maksimalno što možemo, i na taj način gradimo suživot. I uspjeli smo ga iz-graditi kroz tih zadnjih ako hoćete i četrdeset godina.

Želimo maksimalno zaštititi okolišIzjavili ste na dodjeli općinske nagrade,

da vam je drago što vas se kao poduzeće ne gleda samo kao prašinu i zagađivanje, nego objektivno.

- Jesam, to sam rekao više u šali, da se za-pamti. Naime, ja često ističem da iako nešto prašimo, nastojimo to smanjiti maksimalno što možemo. Po ljeti polijevamo cestu vo-dom na špricaljku. U samom tehnološkom procesu kod nas nema puno prašine, kad radimo samo na ukrasnom kamenu, ali sve-jedno nastojimo čim manje smetati, čak od toga da pazimo kako i kada kamioni voze. U samom kamenolomu, mi smo kupili tri fil-tera za utorivače, koja zadržavaju preko 99 posto svih otrovnih i štetnih tvari. Svaki filter košta 29 tisuća eura, dakle to nije jeftino, ali smo to pronašli u Americi i kupili bez obzira

Država nema sluha za proizvodnju

Poslovali bismo i bolje da nema zakonskih prepreka, kaže Krebel. Jako mi je žao što država nema sluha za proizvodnju. Nedavno su nas “obradovali” novim rudarskim naknadama - koje su skočile sa 6 na 30 eura po kubiku. U Europi takve naknade ne idu preko 3 eura po kubiku. Zbog novoga rudarskog zakona godišnje moramo izdvojiti oko osam milijuna kuna, a do sada je na ime rudarskog zakona izdvajano 1,7 milijuna kuna. To nam je teret, a cijene proizvoda ne možemo povećavati jer ne bismo bili konkurentni na europskom tržištu. Možemo konkurirati jedino tako da imamo manje plaće i da se slabije razvijamo. Takvi uvjeti poslovanja kakve nam nameće država, to je grda šteta za cijelo društvo.

što to možda i nismo trebali, obzirom da u rudniku imamo ventilaciju, a po našim propi-sima je ventilacija dovoljna. Isto tako je i kod miniranja, nastojimo da se uopće ne osjete.

Dakle, želimo maksimalno zaštititi okoliš i da imamo minimalno prigovora ili da ih gotovo nema.

Dobro, ali prerada kamena ipak nije čista industrija.

Karmelo Krebel

U Kamen Pazinu kažu da bi poslovali i bolje da nema zakonskih prepreka

20 KANFANARSKI LIST

O G L A S I

Priznanje Općine znači da smo stekli povjerenjeVelika investicija zamjene strojeva

Kamen Pazin ima 360 zaposlenih, među kojima je najveći broj domaćih ljudi, i 90-postotni smo izvoznik, objašnjava Krebel. Trenutno idemo u jednu veliku investiciju, a to je zamjena starih strojeva za nove. Osim većeg kapaciteta, novi će strojevi donijeti i veću kvalitetu i odgovoriti većim zahtjevima tržišta. Hvala Bogu, imamo razrađeno tržište, pa si možemo to dopustiti. Nakon zamjene strojeva moći ćemo odgovoriti na europska tržišta s finalnim proizvodom. A naša tržišta su, pored Kine, prvenstveno Italija, zatim Luksemburg, Francuska, Njemačka, Švicarska, Austrija, Poljska i Mađarska. U sve ove zemlje, osim Mađarske, u posljednje vrijeme imamo rast izvoza. Pored ovoga, sada nam se otvara Rusija, i ja se radujem ovom europskom tržištu više nego Kini jer tu prodajemo finalni proizvod, dok Kinezima idu samo blokovi. Ali simbioza tih dvaju tržišta donosi optimum za poslovanje.

- Zašto se ne bi napravila tabela od 1 do deset, od najvećeg do najmanjeg zagađivača. Ja vam kažem da bi naša djelatnost bila na osmom ili devetom mjestu, a za prvo mjesto će se boriti intenzivna poljoprivreda, kemi-jska industrija, prerađivačka industrija i tu-rizam.

Kanfanarski kamen je brendRecite nam nekoliko rečenica o fenomenu

kanfanarskog kamena, koji je postao pravi brend i kod nas i u svijetu. Zašto se on po-javljuje baš tu?

- U svijetu imate tri vrste stijena; mag-matske stijene na bazi silicija, znači stijene koje su nastale hlađenjem magme pred tri milijarde godina, nakon toga su nastale sedi-mentne stijene u koje spada naš istarski vap-nenac a među njima i ‘kanfanar’. Dakle, jed-na od tih sedimentnih stijena je vapnenac, koji se pojavljuje kod nas, u cijeloj Dalmaciji, u Italiji, Grčkoj, Crnoj Gori, i u sjevernoj Af-rici - to su područja u kojima ima najviše vapnenca u svijetu.

Kanfanar je jedan od tih vapnenaca koji ima dosta dobre fizično-mehaničke karakter-istike, ali ima i svoje nedostatke. Ima drugih kamena koja imaju i bolja fizično-mehanička

Na dodjeli priznanja za Dan Općine Kanfanar u društvu načelnika i predsjednika Vijeća

svojstva, ali ne mogu se izvaditi te količine i te zdravosti. Bolji kamen od ‘kanfanara’ je tzv. ‘kirmenjak’, koji je 20-30 milijuna godina stariji, koji pripada razdoblju Jure, za razliku od kanfanara koji potječe iz razdoblja Krede. Ali, kanfanarski vapnenac je zdrav i zahvalan za obradu, i ja mogu dobiti ertu od dva metra, neku kolonu od četiri metra, a kod ‘kirmenjaka’ i kod svih dalmatinskih materijala puno je teže dobiti tako velike ko-made.

I zbog te masovne proizvodnje ‘kanfanar’ je postao brend. U Italiji je kanfanarski kamen brend. I to ispred svih njihovih. Ja u Kinu mogu prodati količinu 50 hektara kamena za neki zgradu. A toliku količinu kamena ne možeš naći u svakom kamenolomu.

Na području Općine imate tri kamenoloma. Kamen vadite i na klasičan način i podzem-no...

- Da, radimo i nadzemno i podzemno. Kada nam naslage koje nisu za ukrasni kamen nar-astu, tada treba ići podzemno. To smo učinili u Kanfanaru i sada radimo novom kame-nolomu u Korenićima. Ti podzemni hodnici i galerije su vrlo atraktivni - jednog dana to mogu biti vinski podrumi ili skladišta, jer je temperatura ljeti i zimi konstantna.

Kako smo osvojili KinuKao izvoznici, probili ste se u Kinu. Kako

ste uopće došli do tog tržišta...- Istina, Kina je novo tržište. Poklopile su

nam se prilike. Pred tri godine, u drugom polugodištu 2007. godine osjetili smo stra-hovitu stagnaciju u Europi, pad narudžbi zbog recesije, naročito u Italiji. I tada smo u Kini našli agenturu, jednu predstavnicu koja je pomogla da Kinezi prepoznaju naš materijal.

Kinezi vole istarskim mramorom obla-gati banke ili elitne hotele. U 2009. je Ka-

men Pazin izvezao u Kinu 619 kontejnera mramornih blokova, što je posao vrijedan približno 1,7 milijuna eura, a 2010. je narudžba porasla na više od 900 kontejnera.

Kako je moguće da u golemoj i mnogoljud-noj zemlji nemaju takvoga kamena?

- Zato što je glavno ležište kamena vapnen-ca u Mediteranskom bazenu. Mislim, ima ga sigurno negdje i u Kini, koja ima 9 milijuna i šesto tisuća kilometara četvornih. Međutim, treba to znati naći, i znati vaditi! To je jedan o razloga, a drugi je što u Kini, isto kao i u Rusiji, iz geoloških razloga takve vrste kamena ima relativno malo. Ali zato Kinezi imaju granita, kojim opskrbljuju cijeli svijet. Granit je bio u modi deset godina, ali sada to arhitekte i investitore više ne zadovoljava. Oduševljavaju se vapnencima.

Kadrovski pospremiti firmuKoji su uopće kapaciteti tog istarskog vap-

nenca u središnjoj Istri?- Mi ovdje imamo proizvodnju od trideset i

nešto tisuća kubika, to je velika proizvodnja i ne bismo je više povećavali, nego održavali na postojećoj razini. Na području kanfa-narske Općine i okolice imamo kamenolom Kanfanar još desetak godina, kojeg ćemo postupno sanirati i izravnati, te novu kavu u Korenići koja će malo dulje trajati i gdje nam je velika perspektiva. U kamenolomu Selina u Općini Sv. Lovreč je pak najljepši materijal istarskog žutog kamena.

Koliko je još radne karijere pred vama? Ko-liko ćete još raditi?

- Pa neću još dugo raditi. Želim kadrovski pospremiti firmu, tehnološki smo se već zaokružili. Biologija radi svoje, mlađa gener-acija mora nastaviti posao, a za kadar koji imamo moram reći da je dobar, i perspekti-van.

Podzemne galerije u kamenolomu Kanfanar

21KANFANARSKI LIST

S P O R T

Ljubitelji nogometa i Hajduka bili su ovog rujna ugodno iznenađeni gos-

tovanjem dragih prijatelja iz Splita. Kanfan-arcima se pružila prilika dovesti u svoje mjesto goste čija je profesionalna karijera ali i osobni angažman vezan uz nogomet-ni klub Hajduk, pa su u NK Kanfanaru u sklopu obilježavanja 60 obljetnice kluba priredili tribinu o sto godina Hajduka. Na tribini su govorili Edo Pezzi, doajen hrvat-skog sportskog novinarstva i Vedran Očašić, radijski novinar i službeni spiker NK Hajduk na stadionu u Poljudu.

Činjenica je da su žitelji Kanfanara i Kanfanarštine pretežito navijači Hajduka, pa je gostovanje legendi Hajduka izazvalo vrlo zgodan interes, gdje se na tribini oku-pilo stotinjak ljudi. Podijeljena su iskustva sa čovjekom koji već četrdeset godina kao novinar prati rad nogometnog kluba Hajduk i sve njegove utakmice, i sa službenim spi-kerom koji je to već 16 godina - posjetitelji tribine doznali su aktualne novosti o radu Hajduka i situaciji u klubu, ali isto tako

Najmlađi nogometaši NK Kanfanar, po-laznici škole nogometa do 10 godina

starosti, gostovali su u Rijeci i na pomoćnom igralištu stadiona Kantrida odigrali pri-jateljsku utakmicu sa svojim vršnjacima iz HNK Rijeka. Domaći igrači su bili bolji i po-bijedili rezultatom 6:2.

Ovim nastupom učinjena je značajna pro-mocija NK Kanfanar, ali još je značajnije da su naši najmlađi imali zadovoljstvo gostova-ti kod jednog od najboljih hrvatskih klubova i biti dostojan suparnik. Bila je to prilika i da mladi Kanfanarci razgledaju stadion na Kantridi, a od domaćina su dobili poziv da budu gosti HNK Rijeke na jednoj prven-stvenoj utakmici na proljeće.

Sto godina Hajduka za 60 godina Kanfanara

Mladi kanfanarski nogometaši gostovali u Rijeci

NOGOMETNA TRIBINA NA IGRALIŠTU NK KANFANAR

Na tribini su govorili Edo Pezzi, doajen hrvatskog sportskog novinarstva i Vedran Očašić, radijski novinar i službeni spiker NK Hajduk na stadionu u Poljudu

Zajednička fotografija mladih nogometaša Rijeke i Kanfanara

Od domaćina je upućen poziv na daljnju suradnju

Tribina o Hajduku bila je dobro posjećena

Edo Pezzi ima Hajduk u “malom prstu”

Vedran Očašić

službeni je spiker

Hajduka na stadionu

Poljud

22 KANFANARSKI LIST

C R K V A

Rađa se nova generacija rukometašica. Dok se od jednih opraštamo, javljaju

se drugi novi naraštaji. U ženskom ru-kometu upravo se to dogodilo ove godine. Oprostili smo se od jedne vrlo dobre i pre-spektivne generacije koja da je uspjela os-tati u cijelosti na okupu sigurno bi imala što za reći u rukometnom smislu i u seniorskoj konkurenciji, ali kako to obično biva velika većina njih nakon završetka srednje škole odlazi na fakultete i tako najčešće prerano završavaju svoje sportske karijere. Pitamo se, u čemu onda smisao svega? Da smisao postoji govore nam činjenice da uvijek neke od njih nastave karijeru u većim klubovima, a iz zadnjih generacija imamo dvije igračice koje će svoj sportski talent usavršiti kroz Kineziološki fakultet i samim tim sport i fizičku kulturu izabrat će kao svoje životno opredjeljenje.

Nadajmo se da će isti put izabrati i neke iz današnje generacije mini-rukometašica, godišta 1999. i mlađa. Na nedavnom međunarodnom turniru u Kašteliru te gen-eracije u konkurenciji 30 klubova osvojile su 6 mjesto. U nedostatku dvorane za tre-

Nova generacija rukometašica

NA MEĐUNARODNOM TURNIRU U KAŠTELIRU NAJMLAĐE RUKOMETAŠICE U KONKURENCIJI 30 KLUBOVA OSVOJILE 6 MJESTO

prokomentirali dogodovštine koje je Pezzi imao u praćenju Hajduka u svim tim godi-nama.

Tom prigodom HNK Hajduk iz Splita je darovao NK Kanfanaru knjigu o povijesnim utakmicama Hajduka te novi Hajdukov dres. Na tribini je dogovoreno da ovo neće biti jedini oblik suradnje, već će se u narednom periodu nastojati realizirati još neke pro-jekte, u kojima bi NK Hajduk počastio NK Kanfanar odigravanjem međusobne utak-mice u nekoj od selekcija ili na drugi način. U svakom slučaju, prijateljstvo između ova dva kluba u budućnosti će se nastaviti.

niranje uspjeh je tim veći.

U Kašteliru nastupale su sljedeće “minićke”: Katija Mišan, Danijela Marić, Fatlinda Gashi, Antonija Marić, Emili Rabar, Zlata Sošić, Stefani Rabar i Ana Banko (redom igračice na slici).

Još valja spomenuti Lanu Vidulin, Mari-ju Meden, Valentinu Meden, Agatu Marić i Tinu Marić. Sve one igraju i treniraju kao mnoge generacije dosad pod budnim okom trenera Edija Mišana.

Posvećena novosagrađena kapelica

Povodom blagdana Šistova u Červarima je u nedjelju 8. kolovoza 2010. posvećena

novosagrađena kapelica Gospe Snježne. Obred posvećenja vodio je porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan uz prisutstvo kanfanarskog župnika Antuna Nižetića, općinskog načelnika Sandra Jurmana, te mnogobrojnih vjernika iz Prikodrage i gostiju.

Kapelica Gospe Snježne sagrađena je na in-icijativu mještana naselja Červari, uz pomoć Općine Kanfanar, donacije poduzeća Kamen – Pazin, te dobrovoljnog rada žitelja Červari. Kapelicu je izradio kanfanarski kipar Marčelo Starčić, po nacrtu Josipa Červara.

Druženje mještana i gostiju nije moglo završiti bez tradicionalnog prikodražanskog jela, ovce z kapuzon i fuži uz pjesmu i svirku červarskih kantaduri.

GOSPA SNJEŽNA U ČERVARIMA

Kapelicu je izradio kanfanarski kipar Marčelo Starčić

Obred posvećenja vodio je porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan

23KANFANARSKI LIST

C R K V A

Nas oko tridesetak mladih, većinom iz naše župe, za ovaj Božić, imalo je priliku

otići tjedan dana na hodočašće u Svetu zemlju, pod vodstvom župnika Antuna Nižetića koji je tamo živio više od godinu dana. Zadivljeni, dir-nuti, ohrabreni Duhom Svetim, pokušat ćemo vam ispričati gdje smo sve bili i zbog čega nam je to ostalo duboko u srcu.

Krenuli smo u srijedu, 22. prosinca, autobu-som iz Kanfanara u Zagreb da bi avionom, u ranim jutarnjim satima, stigli u Tel Aviv. Novi dan započeli smo molitvom u crkvi Sv. Josi-pa, odnosno u crkvi “Isusove othrane”. Ispod crkve smo imali priliku vidjeti krsni zdenac gdje su u prvim stoljećima krstili katekumene. U bazilici Marijinog navještenja, u kojoj su ostaci Marijine kuće, gdje joj je anđeo navjes-tio radosnu vijest, bili smo jedni od rijetkih hodočasnika koji su imali mogućnost ondje slaviti euharistiju.

Polnoćka na pastirskim poljimaNa Brdu blaženstava, gledajući prekrasnu

prirodu koju je i sam Isus gledao za svoga vremena, čitali smo Njegov Govor na gori u kojemu je postavio temelj kršćanstva. Tamo smo posjetili prekrasnu kuću Domus Galilaeae koja nas se sve dojmila jer je sva estetika i sva arhitektura napravljena s razlogom. Ušavši u “Capharnahum - the town of Jesus”, kako piše na samom ulazu u grad, posjetili smo crkvicu u kojoj su sačuvani ostaci kuće apostola Petra - mjesta gdje je Isus poučavao svoje učenike. O zalasku sunca uputili smo se na obalu Ti-berijadskog jezera gdje smo čitajući evanđelje o tome kako se Uskrsli ukazuje apostolima, pjevali na obali i molili ga da ga poput apos-tola možemo slijediti.

U petak smo u Betlehemu poljubili sti-jenu gdje je Spasitelj rođen, iznad koje je sagrađena bazilika rođenja Kristova. Posjetili smo obližnji samostan časnih sestara koje su nam govorile o svom pozivu, i kako cijeli dan ili mole ili rade, a opet smo bili svjedoci duboke radosti koja je sjajila s njihovih lica. Polnoćku smo proslavili na pastirskim poljima, gdje je

Kristovim putimaBOŽIĆNO HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU

Tridesetak mladih većinom iz naše župe za Božić je boravilo tjedan dana u Svetoj zemlji pod vodstvom župnika Antuna Nižetića

anđeo rekao pastirima da se idu pokloniti Dje-tetu. Osjetili smo veliku toplinu oko srca dok je fra Ante Vučković, tumačio Božju riječ. Nakon bdijenja plesali smo i pjevali nasred ulice, is-punjeni radošću, zbog koje smo nazvali naše župljane okupljene na Polnoćki u Kanfanaru, ne bi li im prenijeli radost zbog rođenja Spa-sitelja i otpjevali ‘’Veselje ti navješćujem’’ iz srca Betlehema.

Pred Zidom plačaMolitvom ispred crkvice Marijinog pohođenja

Elizabeti u Aim Karemu, započeli smo subot-nje, Božićno jutro. Bilo je jako dirljivo jer je naš župnik otvoreno pričao o Božjem pozivu za svakoga od nas, bio to brak ili posvećeni život. U crkvi rođenja Isusa Krstitelja pročitali smo evanđelje koje govori o njemu, i čuli kate-hezu o njegovom životu i njegovoj mučeničkoj smrti kada mu je Herod odrubio glavu, jer nije mogao podnijeti njegove riječi, znajući da gov-ori istinu.

Taj dan stigli smo u Jeruzalem putujući oko tri sata uz rijeku Jordan. Radosno smo pjeva-li ulazeći u Sveti grad gdje je naš Gospodin trpio iz ljubavi prema nama i gdje se dogodio središnji događaj povijesti – Uskrsnuće. Pošto je bila subota – šabat – židovski sveti dan, prvo smo išli na Zid plača koji je jedini ostatak Hrama srušenog 70. g. kako je Krist prorekao. To je najsvetije mjesto za Židove koji tamo mole, proučavaju sv. Pismo i čekaju dolazak Mesije. To je mjesto važno i za kršćane jer je Isus već kao dijete dolazio u Hram, a kasnije je tamo propovijedao i djelovao, primjerice, kada je srušio stolove trgovcima koji su se u hramu željeli samo obogatiti. Dan Božića završili smo euharistijom u crkvi časnih sestara kod kojih smo spavali, u Jeruzalemu.

Nedjelju smo proveli u pustinji, gdje smo na rijeci Jordan, nakon jutarnje molitve i sus-

reta s Božjom Riječi, obnovili krsna obećanja. Okupali smo se u Mrtvom moru i u središtu same pustinje, gdje je Isus proveo 40 dana dok ga je đavao napastvovao, slavili sv. misu na kojoj je bilo riječi o našim napastima i životnoj borbi.

U podnožju Maslinske goreSljedećeg našli smo se na najsvetijem mjestu

U Betlehemu ispred bazilike rođenja Kristova

Betlehem, polnoćka u spilji na pastirskim poljima

Misa u Judejskoj pustinji

na čitavom svijetu, mjestu Kristovog raspeća, muke i naposljetku mjestu njegova groba, gdje je ujedno i mjesto njegova uskrsnuća – tamo je ušao mrtav, a izašao živ. Mogli smo u tišini čitati Sveto pismo i zaplakati nad ovom ljubav-lju koja se dala za svakoga od nas.

Pred spavanje, otišli smo na uru klanjanja u Getsemani, gdje smo molili prostrti na sti-jeni na kojoj se Isus krvavim znojem znojio moleći ‘’ne moja nego tvoja volja Oče’’. Očeva volja bila je ljubiti do kraja. Nakon toga smo prošetali Maslinskim vrtom u kojem je i pet ogromnih maslina starih i do 2000 godina.

U podnožju Maslinske gore, u Cedronskoj do-lini, bili smo na Bogorodičinom grobu odakle je ona po predaji uznesena na Nebo. U blizini je mjesto koje me je najviše diralo toga dana - pećina gdje je Juda izdao Isusa. Izdao ga je na način da je rekao “onaj koga poljubim- taj je”, i došavši rekao je “Učitelju!” i poljubio ga, nakon čega je Krist odveden na suđenje u Kajfinu kuću, gdje su ga tukli i ponižavali i odveli duboko ispod zemlje, u tamnicu gdje je nekad bila cisterna. Hodočašće smo završili ponovnim odlaskom na Sv. grob, gdje smo mo-gli zamoliti Gospodina da nam pomogne kada se vratimo natrag u pustinju svoga života.

24 KANFANARSKI LIST

Prošlo proljeće iz Kanafanara smo vođeni našom dragom “Birikinom”

krenuli na hodočašće Svetom Platnu u Tori-no. Slili smo se kao mali potočić u rijeku hodočasnika iz cijeloga svijeta koji su kroz mjesec i pol dana od ranog jutra do kasno uvečer strpljivo čekali u redu da bi se poklo-nili pred najvažnijom relikvijom kršćanstva. Platno je bilo izloženo do 23.5.2010., a tada je ponovno zatvoreno vjerojatno do sljedećeg jubileja 2025. godine. Sad je bilo otvoreno zbog ponovnih znanstvenih istraživanja.

Odlična organizacija domaćina pomogla nam je da duboko proživimo naš susret sa Čudesnim Platnom. Čekajući u redu sabrali smo se u molitvi, dok nas je mnoštvo vo-lontera upućivalo ka cilju. Neposredno pred sam dolazak pred platno prikazan je kratki film da bi hodočasnici stupajući pred platno mogli bolje razaznati čudesno utisnuti lik našeg Gospodina, lice, noge, ruke, leđa, krv koja se izljevala iz rana razapinjanja, ko-plja i trnove krune, i razne tragove okrutnog mučenja.

Iako sam i prije znao za misterij ovog Platna, sam susret s njime duboko mi se urezao u dušu. Znao sam i prije za čudesna znanstvena otkrića vezana za ovo Platno, ali ovaj put, želeći se pripremiti za hodočašće, intezivnije sam se bavio njime čitajući stručne knjige i gledajući filmove BBC-a, History Channela... Nakon takve pripreme susret sa Platnom bio je do suza dirljivi sus-ret sa Uskrslim Kristom.

Fotografski negativ Ivan Pavao II u jednom razgovoru rekao

je da nam je Gospodin uz Sakramente os-tavio i Sveto Platno. Zašto je za nas Sveto Platno od tolike važnosti? Sama evanđelja govore o povojima u koje je bilo umotano ti-jelo Kristovo. Iz evanđelja se da očitati da je ovo platno bilo poznato i štovano u prvot-noj Crkvi. Kroz cijeli svoj burni povijesni i zemljopisni put (od Jeruzalema do Torina), na kojem je platno izmicalo osvajačima ili bilo oteto (iz Carigrada od strane francuskih križara) bilo je štovano kao platno u koje je bio umotan izmučeni i umrli naš Gospodin.

Ali u naše vrijeme Sveto Platno dobiva još veću važnost jer moderna znanost dolazi do nevjerojatnih otkrića. Znanstvena povijest Platna počinje krajem 19. stoljeća kad je ono prvi put fotografirano i kad je otkriveno

HODOČAŠĆE KANFANARACA TORINSKOM PLATNU

Impresivni susret s likom našeg Gospodina Slili smo se kao mali potočić u rijeku hodočasnika iz cijeloga svijeta koji su kroz mjesec i pol dana od ranog jutra do kasno uvečer strpljivo čekali u redu da bi se poklonili pred najvažnijom relikvijom kršćanstva

PlatnoRadi se o jednostavnom lanenom

platnu dugom 4,36 m, a širokom 1,10 m, sa 0,34 mm debljine i 2,45 kg težine. Naziv mu je Sindon ili Torinsko platno. Naziv Sindon zapravo označava pogrebnu plahtu u koju su se umatali pokojnici, a naziv Torinsko platno označava mjesto gdje se platno čuva i gdje se svakih deset godina izlaže pogledima vjernika.

da je slika tijela našeg Spasitelja koja je na neobjašnjiv način utisnuta u Platno, ustvari fotografski negativ, tako da se nakon fo-tografiranja na negativu ustvari vidi slika u pozitivu. Na neki način Torinsko Platno je fotografija koju nam je Krist ostavio i koja je čekala 20 stoljeća da bi bila razvijena.

Proučavati bez predrasudaZa sada je i znanstveno neobjašnjiv i sam

nastanak anatomski savršene slike koja nije nanesena nikakvom bojom niti bilo kojom nama poznatom metodom. Krv na platnu, još crvena nakon svih tih stoljeća, je AB grupe i forenzičari su dokazali da pripada teško mučenoj muškoj osobi koja u platnu nije mogla biti više od 40 sati jer nema nikakvih znakova truljenja. Najnovija forenzička otkrića kažu da je tijelo moralo na neki način proći kroz platno jer inače mrlje od krvi i sama slika ne bi mogli ostati tako oštri i jasni i trodimenzionalni (to je izludilo mnoge znanstvenike). Ivan Pavao II pozvao je da se Platno proučava bez predrasuda, kako religioznih tako i ateističkih, koje bi uzrokovalo ishitrene znanstvene zaključke. Znanstvenici koji bi proučavali Platno sa stavom da je to sigurno Platno u koje je bio zamotan Gospodin ili sa stavom kako je to sigurno srednjovjekovna prevara ne mogu objektivno proučavati platno jer uvijek teže doći na svoje.

Materijalni dokazSvjedoci smo i kod nas kako po novinama

olako piše ‘’napokon dokazano da je torinsko platno prevara’’ i slično.

Eventualni ‘’prevarant’’ morao je biti tako sposoban da zavara forenzičare 21. stoljeća koji zbog jedne kapi krvi ili dlake znaju pronaći kriminalca. Morao je poznavati po-jam fotografije mnogo stoljeća prije njenog nastanka i učiniti još mnoge nemoguće stvari koje se mogu pogledati na brojnim dokumen-tarcima o Platnu. Platno su proučavali svjet-ski poznati forenzičari, fizičari, kemičari, botaničari... Poznati kriminolog Max Frei pronašao je razne vrste peludi i među nji-ma tri biljne vrste koje se zajedno nalaza samo na jednom uskom području na zemlji – okolica Jeruzalem. Dva tisućljeća kršćani su štovali Sveto Platno i molili se pred njim. Sam apostol Ivan u svom evanđelju piše kako je povjerovao u Uskrsnuće kad je u praznom grobu vidio povoje gdje leže i ubrus

koji bijaše na glavi Isusovoj (ubrus se čuva u Oviedu u Španjolskoj i krvna grupa i mrlje krvi istovjetni su Torinskom platnu). Što je to Ivan vidio? Mi sa modernim znanstvenim metodama možemo vidjeti puno više nego on. Onome tko je ponizan i otvoren više je nego dovoljno za vjeru, onome tko je zat-voren “neće povjerovati sve da i od mrtvih tko ustane” što je ovdje upravo slučaj (usp. Lk 16,31).

Ono što meni potvrđuje Platno je i ono što sam i prije duboko vjerovao, da je Krist stvar-no, realno, materijalno, uistinu, Uskrsnuo! I ostavio nam je prvi trenutak uskrsnuća otis-nut u svetom platnu.

Antun, župnik

25KANFANARSKI LIST

K U L T U R A

Smiljana Marić nova je voditeljica Kulturno-umjetničkog društva Dvi-

grad. Nekadašnja članica KUD-a Dvigrad te folklornog ansambla Balun iz Vodnjana, a danas teta u novom kanfanarskom vrtiću, pristala je na tešku zadaću obnove KUD-a, a pogotovo folklorne skupine.

Kulturno-umjetničko društvo Dvigrad os-novano je još 1975. godine, na inicijativu dugogodišnje djelatnice i ravnateljice kanfanarske osnovne škole Amedeje Marić, koja je dugi niz godina i vodila društvo. Problemi s radom KUD-a nastali su kada se ona povukla.

Smiljana, jeste li vi nova Amedea?

- Ne, ne, Amedea je jedna jedina. Teško je biti ona, jer je ona jako puno toga ostavila iza sebe. Mi sada samo želimo ponovno vratiti ljubav prema folkloru i prema plesu među našu djecu. Ako to uspijemo, već smo puno napravili.

Možda samo da se osvrnemo na ovo razdo-blje u KUD-u nakon odlaska dugogodišnje voditeljice gospođe Amedeje Marić.

- KUD Dvigrad postoji već 35 godina, a značajan dio toga pripada gospođi Marić. Imala je jedan odnos prema radu i prema djeci koji je bilo teško nastaviti. Tim više što

NAKON DVIJE GODINE STANKE POKRENUTA JE FOLKLORNA SKUPINA

su današnja djeca možda malo zahtjevnija nego što su bila nekadašnja. Nama je cilj da u ove aktivnosti uključimo čim više djece. Rezultate iz vremena gospođe Marić ćemo pustiti za malo kasnije. Za sada je cilj da se djeca vrate folkloru, da to zavole i u tome uživaju.

Vi ste prošli neke dobne skupine u KUD-u?

- Svoje prve korake u folkloru napravila sam u KUD-u Dvigrad, u osamdesetima, i tu sam plesala kroz cijelo svoje osnovno školovanje. Krenula sam na školovanje u Pulu, a plesati sam nastavila u Folklornom ansamblu Balun iz Vodnjana.

Zašto ste se prihvatili vođenja folkloraša, mažoretkinja i ritmike?

- Meni je osobno bilo žao da sve to u Kanfanaru najedanput prestane, zato sam se toga prihvatila. Folklor, s tako posebnom tradicijom, nije funkcionirao u Kanfanaru

Folkloraši se sastaju na probama u prostorijama starog vrtića četvrtkom u 17 h, mažoretkinje su subotom u 10, a ritmika u 11 sati

skoro dvije godine. A nekako, ja u vrtiću radim s djecom, i znam da se djeca žele baviti folklorom i plesom.

Kakvo je stanje u obnovljenom KUD-u?

- Mi smo krenuli s radom prije dva-tri mjeseca, i mogu reći da smo sada u ozbiljn-ijoj fazi a djeca se u folklor puno uključuju. U mlađem uzrastu folklora imamo 18 članova, od 6 godina do osmog razreda. Čak imamo više dečki, što me doista iznenadilo. No, taj interes veseli.

Zamjetan je bio i nastup na HTV-u.

- Za emisiju Država, selo, grad ipak smo se morali obratiti starijim članovima koji su prije bili u KUD-u. Inače, od tih članova, srednjoškolaca i studenata nekadašnjih folkloraša KUD-a Dvigrad formirat će se starija skupina kulturno -umjetničkog društva. Dok će mlađi članovi biti orjenti-rani na Istru i zbivanja u Općini, sa starijim članovima mogući su i nastupi po Hrvatskoj.

Koja je poruka za eventualne nove članove?

- Poruka za one koji nam se žele priključiti je neka se jave, i neka dođu vidjeti naše probe. Svatko je dobrodošao. Mi planira-mo, nezavisno od škole, oformiti i dramsku skupinu, sviranje nekih instrumenata, kao i pjevanje narodnih pjesama. Uz tekstove Marije Sošić i druge tekstove na čakavskom, mi ustvari tražimo novu Lucu i Maru. One prijašnje Luca i Mara sada su na fakulteti-ma, imaju druge interese.

Folkloraši se sastaju na probama u pros-torijama starog vrtića četvrtkom u 17 h, mažoretkinje su subotom u 10, a ritmika u 11 sati.

Obnova KUD-a Dvigrad

Smiljana Marić, nova voditeljica KUD-a Dvigrad

U emisiji “Država, selo, grad” nastupili su iskusniji članovi koji su ranije plesali u KUD-u

Nastup mažoretkinja na Jakovlji 2010.

S jednog od nastupa folklorne sekcije KUD-a Dvigrad

26 KANFANARSKI LIST

Kanfanar, Burići 3 • Tel. 052/825-101 • Tel/fax 052/825-351

Sve najbolje!

Svaki dan s vama

27KANFANARSKI LIST

K U L T U R A

Koncem rujna u sklopu obilježavanja Dana Općine Kanfanar u galeriji Malenica je

održan znanstveni skup na kojemu se govo-rilo o povijesti i umjetnosti Kanfanara. Skup je predvodio predsjednik Udruge za promociju i očuvanje nasljeđa Dvegrajci Anton Meden, naglasivši da se time ujedno obilježava i 15 godina postojanja udruge, koja se bavi sve oz-biljnijim temama.

Meden se pohvalio činjenicom da je jedan od članova Udruge Dvegrajci nedavno postao doktor znanosti; Ante Matan je doktorirao s temom “Monumenta Capituli Ecclesiae Colle-giatae St. Sophiae Dvorum Castrorum ab anno 983. - 1815.”, a riječ je o prijepisima starih dokumenata iz Dvigrada, posebice onih koji opisuju napuštanje Dvigrada.

Profesor Marko Jelinić govorio je o prilikama u Kanfanaru od 15. do 18. stoljeća a Željko Bistrović, novi pročelnik Konzervatorskog odjela u Rijeci, o svojim konzervatorskim istraživanjima u crkvi svete Marije od Sniga u Maružinima, odnosno o inventaru i svemu što se novog pronašlo u crkvici, o spašavanju fre-ski i pronadenim dijelovima oltarne pregrade iz 9. stoljeća.

Anton Meden je predstavio novopronađena gradinska naselja i izvangradinska obitavališta na području Kanfanara. Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli, govorio je o novootkrivenim natpisima na glagoljici na Kanfanarštini, te o arheološkim istraživanjima u Romuaoldovoj pećini, pećini Škandališta i Škrače, u kojima su pronadeni ostaci iz brončanog doba, neolita te kasnog i srednjeg paleolita. Kao najznačajnije izdvojio je ostatke kremene alatke neandertalaca iz srednjeg paleolita koje su stare oko 50 tisuća godina.

Marijada ili Marija do Marije, mani-festacija koja okuplja pjesnikinje po

imenu Marija u rujnu se održala po sedmi put. Prvi put u galeriji Malenica na sedmom izdanju Marijade svoje su radove predstavile Marija Sošić iz mjesta Sošici, Marija Družeta iz Pomera, Marija. Maretić iz Žminja, Marija Palaziol iz Rovinja, Marija Pogorilić iz Rovin-jskog Sela te Marija Ribarić iz Semići. Gost Marija bio je književnik Vradimiro Gagliardi koji je pročitao dio svojeg opusa na istrovenet-skom dijalektu te na čakavštini.

Sve su se Marije predstavile čitanjem svoje poezije ili pripovijetka te u kratkim crtama

predstavile zbirke i novije uratke. Program su nastupom obogatili članovi KUD-a “Stjepan Žiža” iz Rovinjskog Sela. Kao obavezni motiv Marijade, za kraj je svaka od pjesnikinja na svom narječju govorila što se u jesen obavlja u polju i kod kuće gdje se pokazalo svo bogat-stvo koje čakavica nudi.

Program je vodila Gracijela Čehić, a na Mari-jadi je najavljena i sljedeća zbirka pjesama Marija “Kolana besid 4” koja će biti predstav-ljena 2011., a u kojima će se naći novi stihovi koji osim domaće riječi promoviraju i sve što je dobro, lijepo i plemenito.

Bogatstvo čakavice u stihovima Marija

ODRŽANA SEDMA MARIJADA

Povijest Kanfanara, kao i uvijek, pobuđuje velik interes

Marije i publika u Malenici

Bogata povijest i kultura Kanfanara SKUPOVI, IZLOŽBE I PREDSTAVLJANJA U GALERIJI MALENICA

Izlagači na znanstvenom skupu o povijesti Kanfanara

28 KANFANARSKI LIST

Tradicionalna, 14. smotra istarskih kantadura “Zakantajmo naše kante”

okupila je pedesetak pjevača, koji su na trgu pred crkvom Sv. Petra u Okovima predstavili bogatstvo pučkog pjevanja iz svih krajeva Istre. Po običaju, sedmi se put zaredom okupilo gotovo sve stanovništvo Prikodrage, koje je pljeskom odobravalo nastupe pjevača.

U sklopu Dana općine u Galeriji Malenica upriličena je retrospektivna

izložba inovatora s područja Kanfanara i Rovinja.

Udruga inovatora Kanfanar-Rovinj registrirana je 1997. godine i imala je u početku 29 članova, ali tradicija tehničke kulture u Kanfanaru datira još od početka sedamdesetih i Kluba mladih tehničara. Dugogodišnji nastavnik fizike i tehničke kulture u kanfanarskoj osnovnoj školi Marčelo Marić prvi je predsjednik ove udruge, koji je dao uvodno slovo i okvir ovoj respektabilnoj izložbi na kojoj se pojavilo mnogo nagrađenih i patentiranih izuma.

14. smotra kantadura u Baratu

Izložba inovatora

Smotru u Baratu otvorili su Antonio Debeljuh i Val-entina Okret, a snimala HR Radio Pula

Prebacivač telefonskih poziva Zorana Černje iz 1987.

Marčelo Marić otvara izložbu

Kutak Olge Vicel

Povodom božićno-novogodišnjih blagdana u Galeriji Malenica organizirana je izložba radova djece OŠ Petra Studenca na temu Božića

Foto vijest

29KANFANARSKI LIST

Osoblje restorana želi Vam čestit Božić i sretnu 2011. godinu

30 KANFANARSKI LIST

Vremeplov Kanfanarskog listaIndustrijska zona iz zraka

U broju iz travnja 2004. godine 11. Kanfanarski list ekskluzivno donosi zračne snimke područja buduće Industrijske zone Kanfanar, kada tamo još nije bilo ničega. Pod naslovom “Industrijska zona mijenja lice Kanfanara” izvješćuje da se užurbano priprema sva tehnička i projektna dokumentacija i pripremne radnje za preseljenje kompletnih pogona TDR-a i Istragrafike. “Tijekom iduće 2005. godine valja na području Industrijske zone očekivati nicanje prvih tvorničkih objekata. U kanfanarsku Industrijsku zonu svakodnevno će dolaziti na posao 600 radnika”, piše Kanfanarski list.

Najstariji uzgajivač U obilasku uzgajivača istarskih goveda

u broju 12. iz srpnja 2004., a uoči 14. smotre istarskih volova u Kanfanaru, u selu Orihi na Barbanštini zajedno s Antonom i Ivanom Medenom posjetili smo 96-godišnjeg Juru Ljubića. On je zasigurno jedan od najstarijih ako ne i najstariji vlasnik istarskog goveda koji se sa svojim volom ikada pojavio na Smotri Kanfanaru. Za te prve smotre, 1991. godine Juri su bile 82 godine. Ali to nije sve - tada je s bratom Markom i boškarinom na Jakovlju došao pješice iz 15 kilometara udaljenih Oriha, jerf nije htio da mu vola voze kamionom.

Udruga Kanfanar-sutra i prvi bankomat

U broju 13. iz prosinca 2004. Kanfanarski list predstavlja novoosnovanu Udrugu Kanfanar-sutra, kojoj je cilj informatičko opismenjavanje pučanstva. Udrugu je osnovalo 18 osnivača, ljudi raznih profila, na čelu kojih je Mario Červar, tajnik je Zoran Černja, a u upravnom su odboru Đani Burić, Predrag Dukić, Vili Banko, David Meden i Vilim Kremenić.

U istom broju piše da je na glavnom trgu otvoren bankomat Erste banke, što je velika stvar za žitelje Kanfanarštine, jer sada neće morati po novac s bankomata putovati u susjedne općine.

Tjestenina broj 1 u HrvatskojU istom broju u travnju 2004. “Kanfanarski list” predstavlja obiteljsko gospodarstvo “Klara M”, proizvođače istoimenog brenda tjestenine. Upravo su bili pred otvaranjem nove poslovno-stambene zgrade u ulici Jurja Dobrile, zbog koje su se zadužili kod banaka. Da se hrabrost ovih kanfanarskih poduzetnika isplatila znamo i danas, a tajnu uspjeha možda treba tražiti u rečenicama Klare Marić: “Kod naše tjestenine jako je puno manualnog rada, uz to što koristimo domaće brašno i domaća jaja. Ja stalno govorim da je ono što dotakne ljudska ruka nešto posebno. Osjeti se toplina koju ti daješ tom proizvodu. Zbog toga naša tjestenina i ima drukčiji okus u odnosu na industrijsku.”

Prvo predstavljanje vatrogasacaObnovljeno Dobrovoljno vatrogasno društvo Kanfanar najavilo je da će se predstaviti javnosti 31. srpnja 2004. na 14. Jakovlji. U društvu DVD-a Žminja, Bala, Rovinjskog sela i JVP Rovinja izvesti će neke od svojih vježbi, a u pratnji limene glazbe “prošetati” svoje nove ljetne radne uniforme i onda cijelog dana biti angažirani na osiguranju kanfanarske pučke fešte.

Pet mjeseci za montažni TDRArhitekt Branko Kincl, autor projekta nove Tvornice duhana u Kanfanaru, u prosincu 2004. je u Kanfanarskom listu ispred makete nove tvornice objasnio kako će se ona graditi - najavivši da će biti u pogonu za svega godinu dana! “Cijela je građevina montažna i ona se već danas priprema za gradnju. Nakon temelja koji će biti gotovi do proljeća, treba nam još pet mjeseci za izgradnju tvornice”, rekao je poznati arhitekt.

V R E M E P L O V

31KANFANARSKI LIST

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNU I USPJEŠNU NOVU 2011. GODINUsvim građanima Općine Kananar

želi Općinski načelnik, Općinsko vijeće i Jedinstveni upravni odjel Općine Kanfanar