Transcript 1. Ivan Pernar Kako je nastao novacpria koju svatko moe i treba razumjeti [download] 2. 1. poglavljeN ekada davno bio je jedan otok na Mediteranu. Njegovi stanovnici bili su sretni ljudi - bavili su se uzgojem vinove loze, maslina, ovaca i raznog povra. Neki su uzgajali itarice, a neki su lovili ribu. Svatko od njih imao je vlastitu kuu. Poznavali su jedni druge, oni koji su bilinajuspjeniji bili su potovani od strane zajednice. Mjetani su pomagali jedni drugima.Vladalo je zajednitvo, ali ne sluajno. Od svojih predaka nauili su da e ivot svima biti laki ako ejedni drugima izlaziti u susret. U biti, iako zajednicu ine pojedinci, ona ipak funkcionira kao cjelinabudui da svi na neki nain zavise jedni o drugima. Nitko ne zna sve, svatko ima svoj zanat ili vjetinukoju odlino poznaje. Kad tad netko zatreba uslugu ili znanje koje sam ne posjeduje.Plodove svoga rada i truda seljani su razmjenjivali. Vinogradar je davao vino za ovetinu, ribar je davaoribu za mljevene itarice (brano). Uostalom riba ide puno bolje uz komad kruha. Zajednica je rasla,djeca su se enila i udavala, a blago se umnaalo.Od samo jednog zrna penice moe izrasti stabljika sa preko 100 zrna. Ovce bi svake godine davalejanjad, kue su se irile i poveavale. Ukupna koliina korisnog kapitala je rasla, a zajednica je bila svebogatija. S druge strane, mrtav kapital predstavljao je imovinu koja nije iskoritena. Padina po kojojraste korov nema nikakvu vrijednost, ali ako se korov raskri i posade masline onda ta padina postajekorisna.Meutim kako je vrijeme prolazilo bilo je sve vie problema sa razmjenom. Ribaru nisu trebale tikvice,tesar nije trebao masline jer je u svome vrtu ve imao par maslina, htio je samo kaplju dobrog vina. Dabi doli do proizvoda koji im je trebao morali su se vie puta trampati i tako bi gubili vrijeme koje biinae mogli provesti u radu ili zajedno sa svojim obiteljima.Uskoro se na njihovom otoku pojavila grupa otmjenih ljudi. Glavni meu njima okupio je seljane ilokalnog starjeinu, potom im je rekao: "Vidite kako bespotrebno gubite vrijeme na beskonanerazmjene, umjesto da odmah doete do onoga to vam treba. Mislim da bi vam novac mogao olakatiivot". Ljudi su ga u udu pogledali i pitali to je novac? "Novac je sredstvo razmjene, roba sa kojom semoe kupiti svaka druga roba. S vaom robom ne moete kupiti to god elite, jer vlasnik robe kojuelite ne treba nuno robu koju vi elite prodati" - odgovorio im je."Ovaj ovjek dobro govori!", dobacio je jedan od seljana. "Juer sam u procesu trampe izgubio petinuvrijednosti svoje robe", dobacio je drugi. "Novac bi nam uistinu olakao ivot, to traite za njega i kakobi on izgledao?", upitao je potom starjeina. "Novac bi bio u obliku papira i na njemu bi bio va ig, alibi mi imali vlast nad njegovom izradom", odgovorio je bankar."A kako bi moji sumjetani doli do njega?", upitao je starjeina. "Jednostavno" - odgovori bankar:"Budui da je uloga novca razmjena robe, dobili bi novanu protuvrijednost za svoju robu. Tako biubudue mogli izravno mijenjati robu koju ele prodati za robu koja im treba"."Zvui prejednostavno" odgovorio je starjeina. 1 3. "Postoji jedna mala napomena", rekao je bankar. "Za svakih 100 novanih jedinica koje emo vam dati,nakon jedne godine morati ete nam vratiti 105".Uskoro je nastao amor meu okupljenim ljudima. "Ovaj ovjek je lud! Uloga novca je razmjena robe, ane stvaranje duga", rekao je jedan od seljana. Drugi je dobacio: "To je samo papir u slubi razmjene,njegovo pokrie je u naoj robi, ti papiri su sami po sebi bezvrijedni".Jedan bogati mjetanin koji je upravo gradio kuu za svog drugog sina upitao ih je: "Kako moete traitida vam vratimo vie nego ste nam posudili, to je nemogue! Ako cijela zajednica dobije 10.000 togato vi zovete novcem. Kako emo vam vratiti 10.500? Ovih 500 nije nikada niti dolo do nas! I ne samoto, s novcem koji bi vam vratili mogli bi ste kupiti svu nau robu, a sami niste nita proizveli. Uz pomobezvrjednog papira mogli bi preuzeti sve to mi mukotrpno stvaramo. elite se bez rada obogatiti nanaoj muci!".Starjeina se zacrvenio i rekao pred svima: "Ova vaa ponuda ba i nije tako dobra kako se inila!"Nastalo je komeanje i meu bankarima, glavni meu njima, pokuao je smiriti tenziju rijeima: "Dajtenam koju minutu da se meusobno dogovorimo, sigurno emo pronai rjeenje koje bi bilo uobostranom interesu".Odveo je svoje kolege na stranu i rekao im: "Nije tako lako kako smo mislili, ovi ljudi nisu budale, oniele sredstvo razmjene, a ne dug. Onaj najbogatiji meu njima najvie je problematian, razumije nakoji nain se kapital kree i razmjenjuje ruke, kao i nau nevjerojatnu prednost u njegovom stjecanjuukoliko bi se na model prihvatio. Mislim da moramo pronai kompromis, uostalom bilo je naivno odnas za oekivati da e ljudi prihvatiti ideju novca kao duga. Oni znaju da bi primarna uloga novcatrebala biti razmjena dobara i usluga, a ne stvaranje duga. Moramo razmiljati dugorono!""Kako to mislite?", upitao ga je mlai kolega. "Vrlo jednostavno", odgovorio je. "Vi i ja znamo da enjihova zajednica sa vremenom stvarati nove vrijednosti koje e trebati dobiti pokrie u novcu kako bimogle biti razmijenjene. U poetku emo im dati nepovratni novac koji e imati pokrie u njihovoj robi tzv. nekreditni novac i oni e misliti da je uloga novca razmjena dobara i usluga. Meutim, jednomkada nam daju vlast nad novcem vie ga neemo davati nekreditno ili uz malu proviziju koja bipokrivala troak njegove izrade, ve iskljuivo u obliku duga (kredita).Uskoro e kamata koju emo obraunavati na novo-izdani novac nadmaiti iznos poetnog novca. Npr.u poetku e u opticaju biti 10.000 novanih jedinica, a dug mjetana prema nama 0. Meutim, kakoe vrijeme prolaziti taj omjer e se mijenjati, za par godina oni e nama biti duni vie novca nego gauope postoji, a mi emo uz pomo bezvrijednog papira preuzeti svu njihovu imovinu. Naravno, oninam ju nee dragovoljno dati u ruke, ali jednom kada dug viestruko premai ukupnu koliinu novca,nee imati izbora"."Ti si genije!" dobacio mu je drugi kolega - "samo moramo biti strpljivi i pitanje je trenutka kada emoimati svu njihovu imovinu. Tada emo imati i njihove ene, bit emo gazde i svi e nam se klanjati. 2 4. Nadam se da nee shvatiti kako ih elimo prevesti edne preko vode, zato na plan treba polaganoprovoditi. Kada bi im odmah ponudili veliki dug u zamjenu za njihovu imovinu, rekli bi nam da smo ludii da takvo to nee nikada prihvatiti. Uostalom tko bi prihvatio da bude nekome duan i da zauzvratostane bez imovine?"Odjedanput je zazvonila budilica i Gerhard Hornbacher lan uprave Nolksbanke se probudio,razmiljao je o snu kojeg je upravo sanjao. Njegov kolega Christian Monti iz ZBZ banke jo uvijek jevrsto spavao na kauu do njega. Prole veeri bili su na pijanki, alkohol je tekao u potocima, a usputsu potroili i dvije kurve. Sada se i on probudio, te u bradu promrmljao "njihove ene su jeftine, a miimamo mnogo novaca". Gerhard je na to dodao: "Jesi primijetio da kurve trae puno manje od onihkoje se navodno ne prodaju za novac". "Vidim da si sklon filozofiji", odvratio mu je Christian - "boljerazmiljaj o dananjem sastanku sa premijerom".Za dva sata stigao je slubeni voza i odvezao ih u banske dvore. Tamo ih je ekao premijer, papiri subili spremni, sjeli su za stol i Gerhard je zapoeo svoj govor: "Vidimo da niste u stanju vratiti prethodnikredit..."Christian ga je prekinuo: "Zapravo ni jedan drugi prije njega, samo prebijate stare kredite uzimanjemnovih."Gerhard je potom nastavio: "Ako elite novi kredit, morate nam dati autoceste u koncesiju i prodati25% udjela u HEP-u. Takoer, primijetili smo da je javna uprava nedovoljno efikasna, trebali bi dati20.000 otkaza i smanjiti plae ostalima. Poveajte PDV, vie nema odgaanja, bili smo strpljivi doizbora".Premijer je odgovorio: "to ako doe do nemira, narod bi se mogao pobuniti, ovo bi mogla biti kapkoja je prelila au..."Gerhard je uzvratio: "Ne brinite oko toga, mediji su pod naom kontrolom, prikazati emo vau odlukukao hrabar in i nunost. Rei emo narodu da zaduujete dravu i rasprodajete njenu imovinu kako binjima bilo dobro zaduivati se mora".Premijer je nervozno odgovorio "Vi hoete rei da moram ljudima rei da zaduujem dravu irasprodajem njenu imovinu kako bi im rezao plae i dizao poreze, samo lud ovjek bi pristao na to".Gerhard se uznemirio "Ne bi rekao, mnogi su u to ve povjerovali, uostalom recite im da se i u EUprovodi ista politika, te da ako ele ui u EU vlada mora provoditi takvu politiku".Premijer se opustio... "Dobro, nadam se da nee biti nemira, jer e nakon ovih reformi ljudi imati jomanje posla i novaca, ionako ve sada ne mogu vraati kredite".Christian: "Ne pokuavajte napraviti neku glupost jer znate da vas moemo zamijeniti sa istom lakoomsa kojom smo vas i postavili na mjesto premijera".Premijer: "Svjestan sam toga". 3 5. Bankari su pozdravili premijera i potom otili u jedan privatni klub. Na putu do tamo, Christian je pitao:"Gerharde, zar nije suludo da drava od nas posuuje kune kada ima vlast nad stvaranjem novca imogla bi kune uzimati izravno od HNB-a. Takoer, kroz proraunski deficit mogla bi putati novi novacu opticaj kako bi njime pokrila novo-stvorene vrijednosti".Gerhard je odgovorio: "Ne budi naivan, zar ne zna da je 1992. Maastrichtskim ugovorom zabranjenoizravno financiranje dravnog prorauna od strane centralne banke.Izmjenom zakona o HNB-u iz 1994. statut HNB-a je usuglaen sa statutom Europskih sredinjih banakai tim aktom je dravi zabranjeno da se financira izravno od sredinje banke. Drava vie nema vlast nadnovcem, ona je sada privatizirana i u naim je rukama.E da, zaboravio sam ti rei, prole veeri imao sam jedan udan san i zamisli koja sluajnost! 1994.kada je uvedena kuna, prvi novac u opticaju nije bio dug. Drava je procijenila koliko vrijedi sav korisnikapital i rekla narodnoj banci da izda novani ekvivalent tog kapitala 50 milijardi kuna. Kao topogaa - tada je novca (depozita) bilo vie od kredita. Ali uskoro se taj odnos promjenio, kamata jepojela poetni iznos i sada imamo cijelu zemlju porobljenu dugom. Uskoro emo postati kao bogovi,svi e nam se klanjati. Ve smo preuzeli veinu banaka i ostalog profitnog kapitala Plivu, HT i INA-u.Sada nam preostaje da preuzmemo prirodne resurse, vode, ume i autoceste.Male ljude bacili smo na koljena, njihova imovina prelazi u nae ruke, a oni i dalje ne shvaaju da jesustav zamiljen tako da ih pretvori u robove neotplativog duga i razvlasti od imovine." rekao jeGerhard, nasmijao se - te dodao:"Nemoj mi vie dosaivati sa takvim pitanjima, pripremi se za koktel party. Bit e djevojaka kao u prii,zna da bi sve prodale duu vragu kako bi bile s bankarom"."Ne mora mi dvaput rei. Uostalom, bolje je to manje razgovarati o ovim stvarima", odvratio jeChristian.Uskoro su doli na odredite. Bio je to privatan bar, mjesto skriveno od radoznalih oiju. Unutra su sepila skupa vina i estoka pia. Luksuzno ureen doimao se pomalo nestvarno, kao i njegovi gosti.Na ulici su se mogli sresti razliiti ljudi, ali unutra su bila samo otmjena gospoda, te naminkane idotjerane djevojke.im su uli, uputili su se prema za njih ve rezerviranom mjestu i tamo zauzeli svoju poziciju. Pogledomsu odmjerili goste i Christian je zapazio jednu prekrasnu brinetu. Nije loa rekao je, Mislim da trebanapraviti prvi korak, dobacio je Gerhard. Prije nego je dovrio reenicu Christian je ve krenuo premanjoj:to e popiti mlada dama?, upitao je. Djevojka se zacrvenila i rekla: ekam prijateljicu, ali ako veinzistirate, moe jednu Whisky colu? Dok su razgovarali pojavila se i njena prijateljica Bok, ja samMaja, rekla je i pruila ruku. Ja sam Christian, imate li to protiv da nam se pridruite za stolom?, 4 6. djevojke nije trebalo dva put nagovarati.Brzo su se zapriali i vrijeme je prolazilo. Pia su se toila, a konice su poputale. Kako se veer oduilaMaja je prva odluila probiti led. Vidim da si imao naporan dan, eli li da te opustim?, pitala jeGerharda. To bi mi dobro dolo, mislim da je vrijeme da krenemo, promrmljao je, uzeo Maju podruku, podmirio raun i zaputio se prema izlazu.2. poglavljeU isto to vrijeme u maloj opini Tovarnik u domu obitelji Pavi odvijala se prava drama, struja im je bila iskljuena ve 2 mjeseca i par svijea je bio sve to je davalo svjetlo u inae tamnoj noi.Zato si uzeo kredit, ena je vikala na mua Kako sam drugaije mogao posijati penicu? on ju jeupitao. Trebao si tedjeti, vikala je ena. Ali kako u tedjeti kad nemam od ega, da bi imao to zastaviti u dep prvo moram uzeti kredit, branio se mu.Osim toga, zna i sama da je uvjet za dobivanje poticaja od drave bio ulazak u porezni sustav. Da bidobio poticaje na kraju etve, morao sam cijelu godinu plaati doprinose. Od kuda sam to mogao kadanovac od prodaje penice dolazi tek krajem godine. Zaboravila si trokove mehanizacije, goriva,repromaterijala, mjesene reije i sve ostale rashode koje imamo. A i cijena penice je nikakva. Saonim to dobijemo neemo moi vratiti ni glavnicu kredita, a kamo li kamate.Nije me briga za tvoje isprike, kako drugi mogu, a ti ne moe? upitala ga je.Ne mogu ni drugi, a i oni koji sada mogu, nee jo dugo izdrati. itao sam juer u novinama da jesvaki etvrti kredit kojeg je poljoprivrednicima davao HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvoj)neotplativ i da su im zato blokirani rauni. Banke e uskoro krenuti u ovrhu nad njihovom imovinom,ljudi e ostati bez iega! Neke ovrhe ve su u tijeku, da stvar bude gora, oni su uzeli kredite popovlatenoj kamati, pa ga svejedno ne mogu vraati, a kako emo tek mi kada smo ga uzeli potrinim uvjetima - sa drhtajem u glasu je odgovorio.ena je zaplakala, znala je to to znai za njihovu obitelj. Od sada na dalje nad njihovom kuom izemljom visjeti e ma duga koji e sa vremenom samo rasti, kamata e se obraunavati na kamatu ipitanje je trenutka kada e ovritelji pokucati na vrata, a oni morati napustiti svoj dom. Zadnji put to sumorali uiniti 1991, ve su jednom prolazili kroz pakao. Tko tada nije uspio pobjei bio je likvidiran, 58njihovih sumjetana nakon rata je pronaeno u masovnoj grobnici.Kada su se vraali vjerovali su da ih nitko vie nee istjerati iz vlastite kue Zar e se povijestponoviti?!, tiho je zajecao. ena ga je zagrlila, dok su djeca spavala na drugom kraju kue nesvjesnatoga to se dogaa, uskoro su i oni utonuli u san.Nazad u Zagrebu, bila je potpuno drugaija atmosfera, Gerhard je jutro doekao u izglancanimcipelama i odijelu, te pourio na posao. Njegov ured bio je u Trnju starom Zagrebakom kvartu. Dok 5 7. je ispijao jutarnju kavu, tajnica je pokucala na vrata. Trai vas direktorica iz sektora za obrtnike i malepoduzetnike, Pustite ju unutra, kratko je odbrusio.Tako se u njegovom uredu pojavila Boena Kolari, skladna ena u ranim etrdesetima. Recite kolegice to vas mui?, nezainteresirano je upitao.Imamo puno problema sa naplatom kredita, pogotovo poljoprivrednicima, odgovorila je. Jesmo lizatitili nae plasmane? brzo je replicirao. Jesmo, sva njihova imovina je pod hipotekom, osim toga,kao to ste nam i ranije napomenuli svima smo davali kredite sa promjenjivom kamatnom stopom.Kako jedni nisu u stanju vraati kredite, tako drugima poveavamo kamate i djelomino pokrivamogubitak.Zato se onda uznemiravate?, upitao je. Pa zapravo, razmiljala sam o tim ljudima, zasigurno im nijelako, odgovorila je. To nije va nego njihov problem, neka budu produktivniji, neka vie rade i manjetroe pa e moi vraati kredite, odbrusio je.Boena se povukla, pozdravila s kolegom i vratila u svoj ured. Dan je polagano prolazio, Gerhard jeanalizirao brojeve, odnos aktive i pasive banke, tekuu likvidnost i druge parametre. Nije se punouznemiravao. On i njegove kolege bankari drali su vladu u aci, znali su da vlada ovisi o njihovomnovcu. Paradoksalno, taj novac tiskala je dravna institucija, odnosno narodna banka, ali ako je dravahtjela doi do vlastitog novca, mogla je to samo preko njih. Radno vrijeme brzo je prolazilo i dok jeGerhard bio duboko u svojim mislima - zazvonio je mobitel. Bio je to njegov prijatelj - bankar FaustoRasegotti, pozvao ga je na veeru u Hotel Esplanade.Dogovorili su vrijeme i razmijenili par rijei. Razgovor je brzo zavrio. Mobitelom nikada dugo nerazgovaraju, dugo se razgovora jedino o nebitnim stvarima. O bitnima se pak ne raspravlja prekomobitela.Gerhard je opet utonuo u svoje misli i vrijeme do sastanka kao da je proletilo. Zato je dan takokratak, uzdahnuo je i pozvao slubenog vozaa. Sa par minuta kanjenja stigao je pred hotel, te seuputio prema restoranu. Fausto ga je ve ekao. Dobra veer dragi prijatelju! rekao je Gerhard prijenego se stigao rukovati, Fausto je uzvratio dobrodolicu. Sjeli su se za stol i dugi razgovor je krenuo.Poeli su razgovarati o financijskom sustavu i sve goroj kreditnoj krizi. To je ozbiljan problem, sloila suse obojica, ali kako ga rijeiti. Obojica su znali manu sustava za koju golema veina obinih smrtnikanikada nee saznati.Naime, financijski sustav baziran iskljuivo na kreditu nuno dovodi do neotplativosti duga i tekekreditne krize zato jer novac za otplatu kamate nije uao u opticaj skupa sa glavnicom kredita. Buduida taj novac nikada nije uao u opticaj, on niti ne postoji pa ga sukladno tome nije mogue nitivratiti.Svi bankari su toga svjesni, ali se o tome nikada ne raspravlja. Pa ipak, Fausto se odvaio i retorikipriupitao Gerharda: Objasni mi molim te, kako e netko tko uzme 500.000 kn kredita, vratiti1.000.000 kn, kada novac za otplatu kamate ne postoji? 6 8. Postoji ako netko drugi ue u kredit i tako pusti novi novac u opticaj, tako novo zadueni omoguavaprethodno zaduenome otplatu njegove kamate, odgovorio je Gerhard.Bit u slikovit, bio je uporan Fausto ako voda u au ulazi iskljuivo kroz slavinu, da li je razumnooekivati da e nakon zatvaranja slavine biti mogue nazad u vodovodni sustav vratiti vie vode nego jekroz njega prethodno puteno u au?Zapravo nee, odgovorio je Gerhard, ali je mogue da netko drugi nakon prvog takoer pusti vodu izslavine i napuni neku drugu au, te potom vodu iz druge ae prelije u prvu i tako omogui da se izprve u sustav vrati vie vode nego je u nju kroz slavinu puteno.Zanimljiva misao, ree Fausto meutim, kako e onda iz druge ae biti vraeno vie vode u sustavnego je bilo u nju puteno, imaj na umu da je sada u njoj i manje vode nego je prvotno bilo, budui dase iz nje prelijevalo u prvu?Bit e potrebno napuniti treu au kratko je odgovorio Gerhard.Hoe rei da je to ostvarivo iskljuivo uz beskonano doljevanje vode u sve vee ae kako bi sepokrivao prethodni gubitak? upitao je Fausto i dodao: To mi lii na piramidalnu shemu, odnosnoneodriv model koji obeava ljudima zaradu pod uvjetom da uvuku i druge u tu shemu. Jedini nain dase shema odri je da sve vei broj ljudi u nju ulazi, a znamo da je to dugorono nemogue i da kad-taddolazi do njenog pucanja. Golema veina sudionika na kraju gubi, zato su i zabranjene zakonom.Uostalom, gledao sam premijera neki dan na televiziji kako je govorio da se vie ne moe ivjeti na dugi da bi svi trebali ivjeti u skladu sa svojim mogunostima. Poimo od pretpostavke da je to istina, afinancijski sustav se ne promjeni.to bi se dogodilo kada bi graani, poduzea i drava prestali dizati kredite (ivjeti na dug)? Kako biprethodni krediti mogli biti otplaeni? Kako vratiti vie novca nego je posueno? Te na kraju, ak danam daju sav novac koji imaju i dalje bi nam ostali duni, rekao je Fausto i dodao:Zar do pucanja kreditnog balona nije dolo upravo zato jer su ljudi prestali ivjeti na dug, odnosnoprestali dizati kredite, ime je prestao dotok novca u opticaj, odnosno, slikovito reeno, pipa sezatvorila, nove ae se nisu punile i sukladno tome prethodno zadueni nisu vie mogli vratiti svojedugove?Zapazi jo neto, da su se ljudi, tvrtke i drava nastavili ubrzano zaduivati, prethodno zadueni bimogli otplaivati svoje kredite i sukladno tome ne bi dolo do kreditne krize, masovnih blokada, ovrha iposljedinog kolapsa ekonomije!Ti si svjestan toga da je u postojeem modelu jedino rjeenje za odgaanje kreditne krize beskonanozaduivanje, jer sustav sugerira da je jedini nain da se prethodni dug otplati uzimanje novog duga.Meutim, time on postaje tehniki neotplativ, odnosno glavna zabluda je vjerovanje da se dug moe 7 9. otplatiti uzimanjem novog duga - oboje znamo da se on time samo poveava.Zar ne bi trebalo promijeniti regulaciju novca i razdvojiti proces stvaranja od procesa posuivanjanovca. Zar ne bi drava opet trebala imati pravo na emisiju novca koji ne bi bio optereen dugom, aija bi uloga bila razmjena dobara i usluga, to uostalom i je primarna uloga novca.Gerhard je na to odgovorio: Ti zna da je cilj mjera tednje smanjiti priljev, a samim time i koliinuraspoloivog novca u opticaju. Do sada je drava uzimanjem kredita koje nije vraala i beskonanimzaduivanjem omoguavala prethodno zaduenim graanima otplatu svoga duga i tako spaavalanjihovu imovinu (hipoteku) od ovrhe. Slino kao to je sugerirao i tvoj primjer sa vodom i aama.Usprkos tome, mnogi svejedno nisu u stanju vraati kredite i ostali su bez svoje imovine. Nakon mjeratednje iji je konani cilj da drava posluje bez deficita, koliina novca u opticaju e ovisiti iskljuivo oprivatnim osobama i poduzeima.Ako e oni ubrzano uzimati kredite, tj. napuhavati kreditni balon - u sustavu e biti dovoljno novca. Akonee koliina novca e se smanjivati, a balon e se ispuhati, odnosno puknuti.U svakom sluaju, ljudi e ostati bez svoje imovine jer je savreno jasno da kreditna ekspanzijaprivatnog sektora ne moe vjeno trajati. Nuno e doi do potpunog kreditnog sloma i teke recesije.udi me da si doveo u pitanje trenutnu regulaciju novca jer jako dobro zna da je dunika doktrinaneto to se ne smije dirati, neto kao dogma o tome nema rasprave. Na nama je da titimo interesebanke, naa je uloga da plasiramo to vie kredita i prenesemo na banku to vie stvarne imovine ibogatstva zemlje.Malo nas je koji shvaamo kako sustav funkcionira i svi redom imamo neku financijsku korist od togsustava. Bili bi ludi da pilimo granu na kojoj sjedimo i pokrenemo raspravu o regulaciji novca. Kada bito napravili sutra bi dobili otkaze i izgubili sve privilegije koje sada imamo.Sa druge strane, golema veina ljudi uope nije svjesna toga to se dogaa. U kolama i fakultetima sene ui o regulaciji novca, kao to se to pitanje ne spominje niti u masovnim medijima - budui da miposredno ili neposredno kontroliramo i sustav obrazovanja i masovne medije.Prije e se ljudi organizirati da zatite pet stabala nego da se izbore za promjenu monetarnog sustava.Samo zato jer se stabla ispile u sat vremena, a banke ljude pljakaju godinama prije nego ih dotuku. Akada ih i dotuku, to shvaaju osobno, a ne globalno. Uvijek misle da su uz vie sree mogli uspjeti.""Znao sam sve to govori, samo sam htio provjeriti da li imamo istu spoznaju", A ipak, koji kilometar junije od njih atmosfera nije bila nimalo uzbuujua. Bijesna ena svaala se sa muem koji je prije dva mjeseca dobio otkaz. I prije su jedva vraali stambeni kredit u vicarskim francima, sada je to postala nemogua misija. "Svinjo jedna neodgovorna" vikala jeena, "kako si mogao ostati bez posla i sve nas ostaviti na cjedilu"."Nisam ja kriv to je propala firma", branio se mu."to nisi pronaao drugi posao?!" i dalje je vikala."Kako da ga pronaem, zna i sama da je radi kreditne krize propao cijeli graevinski sektor. 80.000ljudi je ostalo bez posla. Mnoge moje kolege su u istoj situaciji. Prestalo se s gradnjom, a i oni koji suizgradili stanove nemaju ih vie kome prodati", branio se mu."To nije moj problem", kratko je odgovorila ena."Ne znam iji je onda, ja stvarno ne mogu vie nita uiniti, redovito idem na burzu, ali poslajednostavno nema." inzistirao je."Dosta mi je, ja ovo vie ne mogu i ne elim trpjeti. Sutra se selim svojim roditeljima, a ti se snalazikako zna i umije. Uzimam djecu sa sobom!" bila je odrjeita.Tako je kreditna kriza unitila jo jednu obitelj. Sutranji dan za njih je znaio neizvjesnost. Ali ne i zabankare, za njih je to bio radni dan kao i svaki drugi. Kako je drutvo sve vie propadalo i postajalosiromanije, tako su oni ostvarivali sve veu dobit. Neki su se usudili javno postaviti pitanje njihoveuloge i ukazati na povezanost izmeu ta dva procesa, meutim bili bi brzo uutkani i izrugani.Banke su se u javnosti esto trudile prikazati kao socijalno odgovorne i drutveno osjetljive institucije,a njihove propagandne parole uvijek su imale za cilj pridobivanje povjerenja. Mnogi ljudi nisu znalirazlikovati propagandu od injenica i stvarnosti. Na reklamama bi obitelji koje su ule u desetljeimaduge kredite s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom bile prikazivane kao sretne inasmijeene, meutim u stvarnosti su bile daleko od toga.Pa ipak, visoko pozicionirani dunosnici banke uvijek su imali razloga za sreu i slavlje. Gerhard jetakoer bio jedan od njih, a problemi koji su muili ostale smrtnike za njega su bili galaksijama 10 12. udaljeni. Kao i svaki dan mirno je sjedio u svome uredu i itao izvjetaje sa burze. U zadnje vrijeme bilisu izrazito negativni, meutim on nije odavao znakove zabrinutosti.Sada, kada je kreditna kriza izazvala slom trita kapitala bio je pravi trenutak za kupnju dionica.Brokerima je zadavao naloge i sa osmjehom na licu pratio kretanja na burzi. Dionice nekih poduzeakao npr. INGRE izgubile su i do 99% od svoje nekadanje vrijednosti. Sada je u bescjenje mogaokupovati kapital koji su drugi desetljeima stvarali. Koje li sluajnosti, sada kada su cijene dionica nadnu i kada nitko nije imao novaca - banke su ga imale u izobilju. "Imamo puno sree!", znao bi govoriti,pravei se da ne zna da su banke namjerno izazvale kreditnu krizu.Gerhard je dobro znao i zato je dolo do Velike depresije (1929-1933), odnosno zato su se ljudi tadabacali sa nebodera, a tisue ostajale bez iega? (bile pretvoreni u beskunike i socijalne sluajeve).Odgovor na to, naoko komplicirano pitanje u biti je jednostavan - da bi dolo do sloma ekonomije bilasu potrebna samo dva preduvjeta: iskljuivo kreditni monetarni sustav (da novac u opticaj ulazi samo kao kredit) nepostojanje dravnog deficita"Drava ne bi trebala troiti vie nego to zarauje", Gerhard bi esto znao govoriti u javnimnastupima. Zato je to tako bitno? Znao je tko ima vlast nad novcem ako ga drava nema. Budui da jeta vlast sada bila u rukama privatnih banaka i sam novac bio je privatiziran. Umjesto javnog dobra uslubi razmjene dobara i usluga, novac je postao sredstvo za porobljavanje ljudi dugom i njihovorazvlatenje od imovine.Na koji nain? Pod pretpostavkom da drava nema deficit (proraunski manjak), jedini nain da novinovac ue u opticaj jest da fizike ili pravne osobe (poduzea) ulaze u dug. Meutim, to se dogaaako banke prestanu davati kredite, a parola ne moe se ivjeti na dug postane ope prihvaena? prestaje priljev novog novca u opticaj postojei novac u opticaju mora biti vraen bankama (budui da je prethodno uao u opticaj u obliku kredita)Upravo ta monetarna kontrakcija izazvala je Veliku depresiju. U samo tri i pol depresijske godineukupna novana masa bila je smanjena za 1/3. Novac je izlazio iz opticaja, odnosno bio vraan nazadbankama koje su ga prethodno posudile.Dogodila se apsurdna situacija, postojali su ljudi koji su htjeli raditi, postojale su sirovine koje su moglebiti pretvorene u robu, postojala je i roba na policama trgovina, bilo je i potranje za njom, ali nije bilonovca s kojim bi se mogla kupiti. Samim time, dolo je do pojave visoke nezaposlenosti i teke kreditnekrize neotplativosti duga. Budui da ljudi nisu bili u stanju vraati svoje dugove, ostali su bez imovine."Dobro je da iskljuivo privatne banke, a ne drava imaju pravo nad putanjem novca u opticaj",govorili su svi masovni mediji, te priznati politiari i ekonomski strunjaci.Meutim, jedan mladi ovjek je postavio par pitanja: 11 13. Zar time drava nije izgubila vlast nad novcem? Zar takva regulacija novca ne stavlja dravu u podreeni poloaj u odnosu na privatne banke? Zar time nije otvoren velik prostor za manipulaciju? ije interese zastupaju masovni mediji, te uvaeni politiari i ekonomski strunjaci?Pa ipak, iako su ta pitanja bila od iznimne vanosti, a odgovori na njih oiti - bio je uutkan i ismijan."to ti zna kad nisi zavrio velike kole? Zar misli da emo vjerovati tebi, a ne bankarima? Tko moerazumjeti financijski sustav bolje od njih?", ljudi su redom govorili - jedan od prolaznika bio jenajhrabriji. Doao je do tog mladia i pljunuo ga u lice. "Evo ti budalo kad se pravi pametan", usput jepovikao.Oito nije znao za sljedee rijei Thomasa Jeffersona (treeg predsjednika SAD-a):"Ako Ameriki narod ikada dozvoli privatnim bankama kontrolu nad putanjem novca (u opticaj), prvoinflacijom a potom deflacijom, banke i korporacije koje e izrasti oko njih razvlastiti e ljude odnjihove imovine, sve dok se njihova djeca ne probude kao beskunici na kontinentu koji su njihoviroditelji osvojili."Kao to smo ve rekli Gerhard je znao za sve te injenice, znao je kako sustav funkcionira iznutra.Odrastao je u obitelji bankara, a kod kue se i kolovao. Veliku panju njegovi su roditelji usmjeravalina dobro poznavanje naravi novca i zakonitosti vezanih uz njega. "U dravne kole idu samo budale",otac mu je rekao jednom prilikom kada ga je upitao zato ne ide u kolu kao i druga djeca."Novac je najvanija stvar u ivotu, a u kolama se o njemu uope ne govori", esto puta bi ponavljao."Djeci se tamo ispire mozak, ui ih se glupostima - koliko ima resica u tankom crijevu, kako izgledaivani sustav beskraljenjaka i hrpi drugih nebitnih stvari. Meutim ima neto jo i stranije od toga,ui ih se da ne razmiljaju svojom glavom i da slijepo vjeruju autoritetima. Ako su uspjeni u tome akim daju i dobre ocjene", jednom prilikom ga je upozorio.Otac ga je poticao na kritiko razmiljanje, a Gerhard mu je zauzvrat volio kontrirati: "Ali u koli se ue istrani jezici!" jednom je pobjedonosno uskliknuo. "Sine, koji jezik svi razumiju?", upitao ga je otac,Gerhard je razmiljao i razmiljao, zagledao se kroz prozor, vratio pogled ravno na oeve oi i rekao:"Novac! Novac je jezik koji svi razumiju!", otac ga je vrsto zagrlio.Tada ga je upitao: "Ako je novac tako bitan, misli li da je sluajno da se u koli o njemu ne govori?"Gerhard se zamislio i rekao: "Ne, sada shvaam tko ima stvarnu vlast u dravi i zato je vlast nadnovcem tako bitna. Politiari, novinari i profesori tvoje su marionete, oni rade i govore ono to im tikae", otac ga je potom upitao: "Kako moe biti siguran u to?""Ako je regulacija novca oito pogrena, oni bi ju promijenili da mogu", odgovorio je Gerhard. 12 14. "Kako zna da ne mogu?", odmah mu je replicirao otac."Zapravo mogu, ali ne ele, budui da si ih ti postavio na ta mjesta, promovirao ih kroz svoje medije ioblikovao javno miljenje u njihovu korist. Tebi duguju sav svoj uspjeh i u konanici ako bi se okrenuliod tebe, ti bi ih za as smijenio, budui da bi mogao lako okrenuti javno mnijenje protiv njih.Golema veina ljudi ne shvaa vanost ispravne regulacije novca, te da se prava i najvea korupcijaodvija na vrhu sustava kod ulaska novca u opticaj, a ne kod njegove raspodjele.Politiari se izmjenjuju, a ti ostaje. Ako bi neki politiar iao protiv tebe na izborima, ne bi imaonikakve anse, budui da ljudi glasaju za one koji imaju puno novca i medijskog prostora, a ne za onekoji ele promijeniti monetarni sustav u korist naroda. Uostalom, tko ima vie novca od tebe?",retoriki ga je upitao.Otac je bio zadovoljan, njegov sin bio je spreman nastaviti obiteljski posao.Pa ipak, Gerhard je nekad previe razmiljao svojom glavom. Jednom prilikom je prijateljima iz ulicepokuao ukazati na manu sustava koju ga je otac nauio. Umjesto da mu se zahvale, prijatelji su gaprozvali budalom. Kada je to rekao ocu, on ga je oamario i rekao mu: "Jesam li ti rekao da o tomenikome ne govori, sjea li se Gotheove izreke! - Nitko nije tako beznadno porobljen, kao onikoji lano vjeruju da su slobodni, te dodao - Ti ljudi su budale i idioti, zato im pokuava pomoi?ak i kada ih na sustav stisne i stavi pred zid, nee se protiv njega pobuniti"."Kako to?", upitao ga je Gerhard."Velika veina ljudi mentalno je nesposobna razumjeti da je trenutni financijski sustav neprijateljskinastrojen prema njihovim interesima kao i nau nevjerojatnu prednost pri stjecanju kapitala koju namtaj isti sustav daje", otac mu je odgovorio."A to je sa onima koji mogu?", opet je upitao Gerhard."Ti nemaju vremena za razmiljanje, zauzeti su poslom i otplatom kredita, plaanjem reija, brigomoko djece itd. Mnogi od njih vraati e ga desetljeima cijeli ivotni vijek.Neki e pak shvatiti da ga ne mogu vratiti, ali umjesto da posumnjaju u sustav traiti e pomo od istogonog tko ih je doveo u tu beznadnu situaciju od banke, a ona nije tu da im pomogne.Problem neotplativog duga e mnoge od njih i psihiki slomiti tako da e misliti da je njihova situacijabeznadna i da rjeenja nema. Dakako, kriviti e sebe za nastalu situaciju. Ni oni nam nisu problem.S druge pak strane, oni koji nisu u kreditu uope niti ne razmiljaju o toj tematici i ne shvaaju bitproblema. Bave se svojim ivotima i ne razbijaju glavu s apstraktnim stvarima", otac mu je objasnio."Pa tko je onda problem?", Gerhard je opet upitao. 13 15. "Netko tko ima intelekt i mo razmiljanja o apstraktnim stvarima, tko razmilja u irinu, te imakapitalistiki mentalitet, tj. shvaa prirodne zakonitosti u ekonomiji. Takav pojedinac e prije ili kasnijepoeti razmiljati o novanom toku i ako bude imao talenta za prenoenje poruke koju je shvatio, moeti zadati puno problema. Zato je bitno da takvim pojedincima ponudi mjesto unutar sustava, usuprotnom bi ga, budui da shvaaju da je sustav neprijateljski nastrojen prema njima mogli izazvati",otac mu je odgovorio.Gerhard se sa sjetom prisjetio svojih razgovora sa ocem i odluio je posjetiti oblinji kafi, dosta mu jebilo samovanja u uredu.Do kafia je vodilo prostrano predvorje. Zastao je, odluio se malo proetati. U blizini je bio jedan park,dok je iao prema njemu priao mu je jedan mladi. "Gospodine, oprostite, kao da imam osjeaj da bisa vama trebao neto podijeliti".Gerhard ga je zbunjeno pogledao i pitao, "Na to cilja?"Mladi je uzvratio: "Znam da e vam zvuati ludo, ali nema dugo vremena da sam poeo itati Bibliju,u njoj sam pronaao Isusa kao svog osobnog Spasitelja.""Ne zanima me religija", odvratio je Gerhard "Ali vjera i religija nisu isto", bio je uporan mladi."to time hoe rei?", pitao je Gerhard. "Uloga vjere je da ovjek pronae put Spasenja, a taj put jeIsus Krist, dok je uloga religije manipulacija nad masama", odvratio je mladi."Zanimljiv si, ali me to svejedno ne zanima, prepustiti u te rasprave sveenicima, ipak su oni autoritetiu tom podruju", odgovorio je Gerhard."Vjerujete li sveenicima?", bio je uporan mladi.Gerhard se zamislio, sjetio se svoga oca i njegovih rijei, te dao kratak odgovor: "Ne"."Zato onda ne prouavate Bibliju?", opet ga je upitao."Bog je mrtav, jednom kad ovjek umre, to je to. Ne vjerujem u uskrsnue i sline prie, to su ludosti."odgovorio je.Mladi nije htio dalje dosaivati: "Ispriavam se, ionako nisam imao namjeru razgovarati sa vama. Neznam to mi je bilo, dovienja" rekao je i pozdravio se s Gerhardom.Ovaj razgovor malo ga je zbunio, meutim mladi mu se svidio, doimao se iskrenim. Gerhard se potomvratio nazad u staklenu zgradu i uputio prema kafiu ."Mislim da bi trebali sazvati sastanak est najveih banaka i pokrenuti to pitanje" rekao je Franz."Da pozovemo i ostale?", pitao je Paul"Ni sam ne znam", rekao je Franz."Pozovi one u koje ima povjerenje", odvratio je Paul."Dobra ideja", sloio se Franz i dodao "Zna da sam uvijek u urbi, moram ii sada pa se ujemoposlije"."Nema problema", rekao je Paul i tako se njihova kratka etnja zavrila, Paul se vratio na posao, a Franzotiao obaviti neto u grad.Gerhard se u meuvremenu vratio u svoj ured U to vrijeme jedan je mladi etao Savskim nasipom zajedno sa svojim cimerom. Za razliku od svojih kolega priali su o ekonomiji."Duane", upitao ga je Ivan "Jesi li razmiljao o onome to sam ti juer govorio.""Jesam, mislim da ovo to se dogaa nije sluajno. U pravu si kada kae da su bankari znali to e sedogoditi. Tko god je shvatio kako sustav funkcionira, znao je da e doi do kreditne krize im prestanekreditna ekspanzija.Zamisli ironije, bankari tvrde da je do kreditne krize dolo zato jer su ljudi ulazili u kredite i ivjeli iznadsvojih mogunosti, meutim sustav je baziran na dugu i da se ljudi nisu zaduivali sustav bi se uruiojo i ranije.Takoer, dug je jedini nain na koji novac ulazi u opticaj, zato banke stalno reklamiraju kredite i potiuljude na zaduivanje jer bi u suprotnom dolo do nestaice novca. Na taj nain stvaraju privid da jesustav baziran iskljuivo na kreditu dugorono odriv.Zapazi jo jedan apsurd, budui da je sav novac u opticaju kredit i da e prije ili kasnije morati bitivraen, beskonano zaduivanje je jedini nain na koji je mogue odrati postojeu koliinu novca uopticaju. U suprotnom bi dolo do monetarne kontrakcije, tj. kako bi se prethodno uzeti krediti vraali,a novi ne bi uzimali novana masa bi se poela smanjivati i tek bi tada nastao pravi kaos", rekao jeDuan."To bi znailo da ljudi ne ulaze u dug zato da bi imali vie novca, ve samo zato da bi sprijeilimonetarnu kontrakciju. Uostalom da nisu ulazili u kredite, ne bi imali od ega za ivjeti - jer ne bi imalinovaca. Oni koji uspijevaju doi do novca bez da se zaduuju, uspijevaju to samo zato jer je netko drugidizao kredite umjesto njih", zakljuio je Ivan."Ali mnogi sa kojima priam kau da nisu u kreditu zato jer nisu troili vie novca nego su imali,odnosno zato jer su ivjeli u skladu sa svojim mogunostima. Takoer, smatraju da se ljudi koji imajuproblema sa otplatom kredita nalaze u takvoj situaciji vlastitom krivnjom", Duan je ustvrdio."Varaju se", rekao je Ivan i dodao "to kau samo zato jer ne shvaaju ulogu proraunskog deficita.Zahvaljujui njemu, drava vraa drutvu vie novca nego je u obliku poreza od njega uzela. Pokrivajuiproraunski deficit zaduivanjem, drava mnogima omoguava da dou do novca bez da se oni samizaduuju, odnosno ona se zaduuje umjesto njih.""Sada mi je jasno zato neki mogu preivjeti iz mjeseca u mjesec bez ulaska u minus i kreditnih kartica.To je ako sam dobro shvatio prvenstveno zato jer drava svake godine ubacuje u sustav novi novac uobliku proraunskog deficita. Taj novac kroz proraunske rashode na neki nain dolazi do tih ljudi i onizahvaljujui njemu mogu izbjei ulazak u dug", zakljuio je Duan."Upravo tako, prole godine proraunski deficit je iznosio 14 milijardi kuna, to je 14 sa 9 nula iza sebe. 16 18. Zahvaljujui tom novcu, ljudi su spaeni od propasti, odnosno mnogi nisu morali ulaziti u kredite ili suih pak mogli vraati", nadovezao se Ivan."Hoe rei da je na taj nain iskljuivo kreditni sustav uspio stvoriti privid da je odriv?", upitao jeDuan."Tono, ljudi koji nisu u dugu ili pak uspijevaju vraati kredite, misle da je to zato jer su pametni isnalaljivi, a ne zato jer drava u obliku deficita svake godine ubacuje novi novac u sustav. Njihovosnovni problem je u tome to ne gledaju na novac kao na dug, nego kao na sredstvo za razmjenudobara i usluga.Polaze od pretpostavke da e moi izbjei ulazak u dug, ukoliko nee troiti vie novca nego ga imaju.Ne shvaaju da je u iskljuivo kreditnom sustavu svaki novac dug, te da svaka vrsta egzistencije - makartroili i samo kunu dnevno, predstavlja ivot iznad mogunosti, odnosno ivot na neiji dug.Ne mogu razumjeti da novac nema pokrie u stvarnim vrijednostima tj. kapitalu, nego samo i iskljuivou dugu, bez obzira na to koliko oni radili i stvarali novih vrijednosti", odgovorio je Ivan."To bi znailo da bi iskljuivo kreditni sustav mogao nastaviti funkcionirati jo dugo prije nego li ljudishvate da se radi o prijevari?", upitao je Duan."Ne ba, drava nee jo dugo poslovati sa deficitom i tako spaavati ljude od propasti", uzvratio mu jeIvan."Kako to misli, zar planira smanjiti rashode i prestati poslovati s deficitom?", u nevjerici ga je upitaoDuan."Upravo tako", rekao je Ivan i iz torbe izvadio Zakon o fiskalnoj odgovornosti."Pogledaj datum kada je donesen - 23. studeni 2010., pogledaj to pie pod lankom 5.", dodao je.Duan je poeo itati "Ukupni rashodi opeg prorauna izraeni udjelom u procijenjenom brutodomaem proizvodu godinje e se smanjivati za najmanje 1 postotni bod.Smanjenje se provodi do trenutka kada e primarni fiskalni saldo opeg prorauna u nominalnomiznosu biti jednak nuli ili pozitivan.""Ali drava mora poslovati s deficitom", rekao je Duan, te dodao "Ukoliko se taj zakon bude provodiodoi e do financijskog holokausta budui da privatni sektor nee moi odravati postojeu koliinunovca u opticaju. Doi e do monetarne kontrakcije i teka kreditna kriza e postati jo gora. eka nastrajna recesija, gora nego ranih 30ih - sve dok ne doe do promjene sustava."Ivan se nadovezao: "Najgore od svega je da ljudi ne shvaaju da je najavljeno smanjenje deficita samoprvi korak prema provaliji. Proraun se ne planira smanjivati samo ove godine, nego i svake iza nje,sve dok drava ne bude poslovala bez deficita. Ljudi nisu svjesni toga to ih eka." 17 19. U tom trenutku zazvonio mu je mobitel, bila je to Natalija O emu se prialo?, upitala je.O nunosti postojanja proraunskog deficita, brzo je odgovorio Duan.Pa zar nije logino da drava ne bi trebala troiti vie novca nego to zarauje? Kako proraunskideficit moe biti dobra stvar?, ponovno je upitala.Duan je na trenutak skrenuo pogled na Ivana i rekao: "teta to nisi bila tu dok smo priali o tome".Ivan je bio zamiljen, nije nita odgovarao. Zastao je i gledao u Savu, rijeka je mirno tekla dok su gaDuan i Natalija promatrali. Nakon par sekundi rekao je:"Zna, ovo nije jednostavno pitanje, niti si ti prva koja ovo pita, ne znam koliko e moi pohvatati sveto u ti rei, ali u ti svejedno pokuati objasniti gdje lei bit problema.Svatko od nas ima prihode i rashode. Ovisno o raunu dobiti i gubitaka (razlici izmeu prihoda ilirashoda) nae poslovanje moe biti pozitivno ili negativno, odnosno moemo ostvariti dobit (profit) iligubitak.Drava kao servis takoer ima svoje trokove (proraunske rashode) i prihode (od poreza). Razlikaizmeu rashoda i prihoda zove se deficit prorauna. Naizgled se ini loginim da drava ne bi smjelatroiti vie novca nego ima na raspolaganju, meutim ona to ipak mora.""Ipak se kree", upao mu je Duan u rije razbijajui monotoniju i usput aludirajui na izjavu GalileaGalileia.Ivan je nastavio: "Da bi jedan subjekt ostvario prihod, drugi nuno mora imati rashod tj. troak.""Nije mi ba jasno", odmah ga je prekinula Natalija. 18 20. "Pokuaj to ovako zamisliti", nastavio je Ivan - "postavi se u situaciju da ima mobitel koji eli prodati ida za njega trai 500 kn. Ti ga stavlja u oglasnik i uspijeva pronai kupca. Nalazi s njim i on vadi 500kn iz depa, potom novac i roba zamjenjuju ruke. Ti sada ima 500 kn, a on tvoj mobitel. Shvaa lisada da bi ti mogla imati prihod, tj. dobiti 500 kn, da je on nuno morao imati rashod, tj. dati ti tih istih500 kn?""Sad je ve jasnije", zadovoljno je rekla Natalija."Dakle, troak robe je zapravo iznos koji si ti traila za svoj mobitel, a na koji je on pristao", rekao jeIvan, te dodao "Sukladno tome, zbroj svih prihoda u zajednici jednak je zbroju svih rashoda.""Opet sam se izgubila", rekla je Natalija."Nije problem, imamo vremena", smireno je odvratio Ivan, te nastavio "Zamisli neki otok na kojem ivi1000 ljudi koji jedni sa drugima posluju, te da je njihov ukupan prihod tijekom godine dana bio 10milijuna kuna. Da bi oni mogli ostvariti te prihode, koliki su morali biti rashodi te iste zajednice?""Pa valjda isto 10 milijuna kuna", odgovorila je Natalija, te dodala "oitao je da ukupan prihod morabiti jednak ukupnim rashodima"."Upravo se o tome radi", rekao je Ivan te dodao, "zamisli sada da su svi oni bili vrijedni ljudi koji sumarljivo radili i stvarali nove vrijednosti, svatko od njih je tijekom te godine dana stvorio neku novuvrijednost i tako se ukupna koliina kapitala na otoku poveala. Moe li to zamisliti?""Naravno da mogu", rekla je Natalija.Ivan ju je potom upitao: "Ako su svi marljivo radili i ako su stvorene nove vrijednosti, jesu li svi mogliostvariti i dobit na kraju godine?"Natalija je razmiljala, znala je da Ivan neto pokuava s time rei, tada se pokuala vratiti na poetakrazgovora i krenula povezivati... ako je prihod za jedan subjekt ujedno i rashod za drugi, te ako je zbrojsvih prihoda jednak zbroju svih rashoda, tada je i... zbroj ukupne dobiti jednak zbroju ukupnihgubitaka! Drugim rijeima, ako je netko na kraju godine ostvario dobit, netko drugi je morao ostvaritigubitak. Viak novca u neijem depu, morao je znaiti manjak novca u depu nekog drugoga.Natalija je konano odgovorila: "Naravno da nisu! Dobit za jednog lana zajednice, nuno je gubitak zadrugog!""Bravo", rekao je Ivan "sada mi pokuaj rei to bi se dogodilo ako lokalna administracija na otoku nebi poslovala sa deficitom tj. proraunskim manjkom."Natalija je razmiljala Ako bi proraun lokalne administracije bio balansiran tj. deficit prorauna ravannuli, netko bi sa protokom vremena kumulirao dobit, a netko drugi ili vie njih gubitak. 19 21. Budui da bi se dobit iz svake godine pribrajala dobiti iz prethodnih godina, isto kao i gubici, dolo bido toga da bi neki lanovi zajednice sa protokom vremena imali sve vie novca, a drugi sve manje.Stvari su jasne - novac se moe zaraditi samo ako ga netko drugi gubi. Onaj koji kumulira novac moega posuivati, ali ga dunik sve tee moe vratiti jer ga ima sve manje na tritu.Natalija je na kraju rekla: "Budui da je dobit za jednog, nuno gubitak za drugog lana zajednice, ovikoji bi bili u gubitku sa vremenom bi ostali bez novca ili bi bili u dugu prema onima koji ostvarujudobit. Takoer, nije pravedno da oni koji ostvaruju novani gubitak sa protokom vremena budufinancijski uniteni iako vrijedno rade i daju sve od sebe da uspiju. Nisu oni krivi to je narav novcatakva."Ivan ju je potom upitao: "to bi se dogodilo ako bi lokalna administracija poslovala sa deficitom?"Natalija je opet upalila modane vijuge i krenula razmiljati... Ako je proraun lokalne uprave sadeficitom, tj. ako bi se mjetanima kroz proraun vraalo vie novca nego je od njih uzeto, tada..."Tada postoji viak novca koji se dodaje u sustav i vea je vjerojatnost da e biti manje subjekata sagubitkom - subjekti koji godinama ostvaruju profit mogu se namiriti preko deficita, a ne preko gubitkadrugih subjekata. Sve sagledano u ukupnom zbroju", rekla je Natalija i namignula, "vidi kak sam japametna enska nisam badava studirala pravo", dodala je.Ivan se nasmijao i rekao, "onda moramo iskoristiti tvoju pamet, evo jo jedno pitanje za tebe"."Ako mjetani rade i stvaraju nove vrijednosti, na koji bi nain lokalna uprava trebala financiratiproraunski manjak odnosno deficit?"Natalija je opet razmiljala... budui da je uloga novca razmjena dobara i usluga, rast ukupne koliinekapitala trebao bi pratiti i rast ukupne koliine novca. Novo stvorene vrijednosti bi trebale dobitipokrie u novo stvorenom novcu, a lokalna uprava bi novo stvoreni novac trebala davati zajednici krozdeficit prorauna. "Tu je rjeenje", rekla je u sebi i nastavila razmiljati...Ukoliko se ukupna koliina novca ne bi poveavala, tada nema niti uvjeta za ostvarivanje globalnognovanog profita na otoku te je dobar dio njegovih stanovnika ni kriv ni duan osuen na bankrot iduniko ropstvo.Takoer, ukoliko bi se novo stvorene vrijednosti pokrivale uzimanjem kredita, a ne emisijomnezaduenog novca takoer se nita ne bi rijeilo. Upravo suprotno - to bi stanovnici otoka vie radili,to bi bili sve vie u dugu.Rad ih kao ni logorae u Auschwitzu ne bi mogao izbaviti iz ropstva. Naprotiv, kao to sustav sugerira,to bi radom stvarali vie kapitala, to bi bili u sve veem dugu, budui da bi sustav novo stvorenevrijednosti pokrivao novim zaduivanjem. Bila bi ludost da moraju uzeti kredit za svaku novo-stvorenuvrijednost koju naprave, pomislila je.Takoer, sve te kredite bi kad-tad trebali vratiti skupa sa kamatama, a kako bi to napravili kada ve ni 20 22. sada nemaju dovoljno novca.Nakon kraeg razmiljanja, Natalija je duboko udahnula i potom u jednom dahu rekla: "Oito je da sekoliina novca u zajednici sa vremenom mora poveavati i da je uloga drave stvaranje, a potom iubacivanje tog novog novca u opticaj. Drava to radi kroz deficit prorauna!", potom je dodala:"Sadanji financijski sustav je poput pokera. Da bi jedni ostvarili profit, drugi moraju gubiti. Zbog togafirme propadaju. Gubitaa se ne moe rijeiti, uvijek netko mora preuzeti tu ulogu da bi drugi bili uplusu."Ivan i Duan su ostali u udu, gledali su u Nataliju i nisu mogli vjerovati to su upravo uli.Ivan ju je potom upitao: "Zna li zato Europsku uniju trese dunika kriza?""Oito neto ne valja s regulacijom novca", odgovorila je."Upravo tako, rekao je Ivan, te dodao - "ovo to si ti sada objasnila, da drava kroz sredinju banku,koja je usput reeno dravna institucija i ima monopol nad stvaranjem novca, stvara novi novac, te gapotom bez posredovanja privatnih banaka koristi za pokrivanje proraunskog deficita, zove seprimarna emisija novca. Ona je Maastrichtskim ugovorom zabranjena i zato sve drave laniceEuropske unije tonu u duniko ropstvo i neotplative dugove.Kreditna kriza tamo e sa vremenom biti sve gora, zato svi ti birokrati kau da nema izlaska iz krize navidiku. Kako e ga i biti kada zagovaraju model koji vodi u sigurnu propast. U njihovom modelunemogue je izai iz duga, Sustav baziran iskljuivo na kreditu je poput ivog blata, to se vie koprca ipokuava rijeiti problem prethodnog duga uzimanjem novog to dublje tone. Rjeenje je uprimarnoj emisiji novca, a ne u novom zaduivanju."Dok je Ivan zavravao misao, Duanu je zazvonio mobitel. Bio je to Damir, apsolvent kineziolokogfakulteta."Bok Damire, to ima?" upitao ga je Duan."Jo uvijek razmiljam o onome to mi je Ivan neki dan govorio, nikako da mi to izae iz glave",odgovorio je."Gdje si sad?", brzo ga je upitao Duan."Na Cvjetnom u menzi", rekao je Damir.Mi smo tu na Savskom nasipu, eemo uz obalu. Doi do nas, bit emo kod Kockice"."Moe, dogovoreno!", rekao je Damir.Natalija je jo uvijek mislima bila u prethodnom razgovoru:"Ako je pitanje ispravne regulacije novca tako vano, zato nitko o njemu ne govori?", upitala je. 21 23. "Ni meni nije jasno, zar ima ijedno pitanje koje se ovjeka vie tie?", zapitao se i Duan, te nastavio "Ono to je najvei apsurd jest da bi svi htjeli imati vie novca, a nitko ne razmilja o tome kako onulazi u opticaj."Ivan je takoer slijegao ramenima "Ni meni nije jasno kako ljudi mogu biti tako nezainteresirani za tutemu, tim vie to su mnogi u financijskim problemima. Posla nema, plae su male, a rate kredita icijene u trgovinama svakog dana rastu."Natalija se nadovezala: "Ljudi u svakodnevnom ivotu vide da se krediti ne mogu vraati, da nemajudovoljno novca niti za najosnovnije potrebe i da se moraju zaduivati kako bi mogli preivjeti izmjeseca u mjesec, pa ipak nikada ne dovode u pitanje nain na koji financijski sustav funkcionira.""Vjerojatno ne shvaaju da e situacija sa vremenom biti sve gora, budui da imamo monetarni modelkao i Argentina prije sloma", zakljuio je Ivan."Kako to misli?!", okirano ga je upitala."Onako kako sam rekao", smireno je odgovorio, te nastavio "1991. Argentina je odluila vezati svojuvalutu uz dolar u omjeru 1:1. Drugim rijeima, njihova sredinja banka prestala je pokrivati dravnideficit i posuivati novac poslovnim bankama - pretvorila se u mjenjanicu.""to to znai?", upitala ga je."To znai da poslovne banke nisu vie mogle doi do pesosa posudbom od Argentinske sredinjebanke", odgovorio je."Pa kako su onda dolazile do novca?", bila je uporna."Da bi im sredinja banka dala domau valutu tj. pesose, poslovne banke su se morale vani zaduiti zadolare", Ivan joj je pokuao objasniti."Moe li nekako jednostavnije?", upitala ga je."Bit u slikovit. Pokuaj zamisliti da si ti poslovna banka u Argentini i da neki poslovni ovjek iz BuenosAiresa treba 10.000 pesosa kredita, a ti tog novca nema. Logino bi bilo da taj novac posudi odsredinje banke, meutim budui da ona ima ulogu mjenjanice, ti odlazi na strano trite novca,tamo posuuje 10.000 dolara, te potom sa tim novcem ode do sredinje banke u kojoj te dolarerazmjeni u pesose. Sada ima kod sebe 10.000 pesosa i dovoljno novca da tom ovjeku da kredit",odgovorio joj je Ivan."Mislim da te sada razumijem", rekla je Natalija."Na taj nain su fiksirali teaj svoje valute uz dolar i to kao to sam u poetku rekao u omjeru 1:1,drugim rijeima, za 1 dolar mogao si dobiti 1 peso i obrnuto", dodao je Ivan. 22 24. "Zato je to odvelo Argentinu do financijskog sloma?", upitala ga je."Vie je razloga, ali dva su osnovna nerealan teaj i teka kreditna kriza", odgovorio je Ivan."to je to nerealan teaj?", Natalija ga je upitala."Odlino pitanje", rekao je Ivan - "Kada se avion srui, istraitelji trae uzrok pada, a da bi to saznalimoraju pronai crnu kutiju, ona krije tajnu.Na isti nain kada se urui ekonomija neke zemlje, analitiari prouavaju njen financijski sustav ne bi liotkrili uzrok pada.Prouavajui to se dogodilo u Argentini doli su do zakljuka da je nerealno jaka vrijednost njihovevalute bila glavni uzrok raspada njihove realne tj. proizvodne ekonomije i visoke stope nezaposlenosti.""I dalje mi nije jasno to znai nerealan teaj", bila je uporna Natalija."Vidim da ti opet treba slikovito objanjenje" nasmijao se Ivan i rekao "Dobit e ga.""Pokuaj zamisliti politiare koji puno kradu. Npr. na gradnji 3 km autoceste ukradu milijardu kuna.Pokuaj zamisliti tu koliinu novca, trebao bi ti viliar da ju prenese. Potom zamisli da tu ne staju,nego da nastave krasti gdje god i koliko god stignu, milijune i milijarde. to bi se dogodilo saproraunom?""Bio bi velik deficit, odnosno u dravnoj kasi bi bio znaajan manjak", odgovorila je Natalija."Upravo tako", odgovorio je Ivan, te ju potom upitao "to bi se dogodilo ako bi se ta velika rupafinancirala kunama iz sredinje banke?""Hm..." zamislila se Natalija "Poveala bi se koliina kuna u opticaju, budui da bi novi novac bioputen u sustav.""Sada imam par pitanja za tebe", rekao je Ivan i nastavio "Kako bi se to odrazilo na teaj kune u odnosuna euro, na stopu inflacije i na koji nain bi se taj novac unutar drutva raspodijelio?"Natalija je utonula u svoje misli, te potom poela nizati odgovore:"Prvo. Kuna bi oslabila u odnosu na euro jer poveanje ukupne koliine kuna u opticaju ne bi pratilo iproporcionalno poveanje ukupne koliine eura.Drugo. Bila bi vea stopa inflacije, budui da bi se ukupna novana masa poveala za iznos ukradenognovca. Kako je taj iznos velik, cijene bi znaajno porasle.Tree. Novac se ne bi ravnomjerno raspodijelio. Mala grupa ljudi koja puno krade bi imala 23 25. nesrazmjerno vie novca u odnosu na ostale lanove zajednice.""Dobro zakljuuje", rekao je Ivan - "pokuaj me sada pratiti.""Sama si dola do zakljuka da bi se vei deficit koji bi bio posljedica njihovog lopovluka osjetio nastopi inflacije.""Tono", odgovorila je Natalija."Meutim, rekla si i da se novac ne bi ravnomjerno raspodijelio. to bi to znailo u praksi?", upitao juje Ivan."Pa u biti je jednostavno", rekla je Natalija i nastavila - "Cijenu inflacije bi plaali svi podjednako, ali nebi svi imali i podjednako vie novca.Npr. - koliina novca u opticaju bi se poveala za 20%, pa bi sukladno tome i cijene porasle za otprilike20%.Meutim, golemoj veini plae bi porasle samo 5%. S druge strane, politiarima koji kradu primanja bise poveala 5000%, ali bi njima cijene porasle isto kao i drugima 20%.Ponavljam, cijene rastu jednako za sve u skladu sa stopom inflacije, ali nemaju svi podjednako vienovca. Oni koji kradu - imaju ga puno vie od ostalih.Ljudi bi se pobunili jer bi shvatili da se krade iz dravnog prorauna. Bilo bi im jasno da se novanamasa poveava, a da oni nemaju proporcionalno vie novca.""Odlino povezuje", rekao je Ivan i nastavio - "Upravo takva situacija dogodila se u Argentini tijekom80ih. Politiari su puno krali, plae nisu pratile rast cijena tj. inflaciju i ljudi su se pobunili.to napraviti, kako rijeiti nastalu situaciju, pitali su se politiari - meutim imali su mali problem...Nisu htjeli prestati krasti!Traili su ovjeka, ovjeka koji e im omoguiti da nastave krasti, a da se to ne osjeti na stopi inflacije.Uskoro su ga i pronali, zvao se Domingo Cavallo i bio je guverner Argentinske centralne banke zavrijeme vojne diktature 1982.1991. postavljen je za ministra financija i pred njim je bila na prvi pogled teka zadaa - trebalo jestabilizirati teaj i suzbiti inflaciju.Cavallo je to napravio u jednom potezu, meutim kao to pogaa, nije se obraunao sa kriminalomunutar dravnih institucija, nego naprotiv - napravio je jo vei zloin. Pretvorio je Argentinskucentralnu banku u mjenjanicu!Tom mjerom stavio je dravu u izravnu ovisnost o stranom novcu i de facto pod monetarnu 24 26. okupaciju. Njihova valuta bila je samo transakcijsko sredstvo, pokrie nije imala u emisiji novca odstrane centralne banke, nego u vanjskom dugu.Pitanje za tebe Natalija - da li je tom mjerom Cavallo stabilizirao teaj i suzbio inflaciju?""Pa oito da je", kratko je odgovorila."Meutim... da li je teaj jo uvijek bio realan?", upitao je Ivan."Naravno da nije!", rekla je Natalija, te dodala - "Teaj bi trebao odraavati odnose u vanjsko-trgovinskoj bilanci zemlje, a on ga je korigirao promjenom uloge sredinje banke pretvorivi ju umjenjanicu. Na umjetan nain je odravao valutu nerealno jakom.""Upravo se o tome radi", rekao je Ivan, te potom upitao Duana "Zna li objasniti to znai nerealanteaj?""Mogu pokuati", odgovorio je "To je stanje kada drava odrava valutu nerealno jakom uz pomovanjskog zaduivanja. Na taj nain ini uvozne proizvode jeftinijima nego bi trebali biti, odnosnosubvencionira uvoz.Kako se to odrazilo na njihovu ekonomiju?, upitala je Natalija."Nije pozitivno. 1991. stopa nezaposlenosti u Argentini bila je samo 6.1%, meutim uspostavomnerealnog teaja, odnosno vezivanjem njihove valute za dolar, uvozna roba postala je jeftinija oddomae. Umjesto da teaj bude klizan i da na taj nain odraava stanje platne bilance sa inozemstvom postao je fiksan.Mnogi ljudi ne znaju da je uloga realnog, odnosno kliznog teaja automatsko poravnanje trgovinskebilance. Kada uvoz postane vei od izvoza, vea je potranja za stranom valutom, to zauzvrat poveavanjenu cijenu u odnosu na domau valutu. To zauzvrat dovodi do porasta cijene uvozne robe. Na tajnain ini ju kupcima manje zanimljivom i smanjuje se uvoz odnosno korigira se vanjsko trgovinskideficit. Ukoliko je teaj fiksan, taj automatski rebalans se ne dogaa.Budui da bez realnog teaja nema niti realne ekonomije tj. proizvodnje u Argentini su poelepropadati tvornice, a milijuni ljudi ostali su bez posla. Zamisli, da bi se to dogodilo, nisu im trebali nirat, ni tajkuni bio je dovoljan nerealan teaj!Tako je Argentina iz normalne drave pretvorena u kasino ekonomiju, ovisnu o stranom izvoru novcana slian nain kao i ovisnik o heroinu. Kao i kod nas, i tamo je prvo propala proizvodnja, a tek ondatrgovina. U poetku su ljudi kupovali uvoznu robu na kredit, a trgovina je cvjetala. Meutim, na krajusu ostali bez novca i u dugu, nisu vie imali od ega za ivjeti poeli su kopati po smeu.Nekad je to bila bogata zemlja puna prirodnih bogatstava, ali zahvaljujui pogrenoj regulaciji novca ikorumpiranim politiarima pretvorena je u zemlju jada i bijede. 25 27. Stanje je bilo sve gore, 2002. stopa nezaposlenosti je iznosila 25%, postotak stanovnitva koji je ivioispod crte siromatva bio je nevjerojatnih 55%, a vanjski dug iznosio je 120 milijardi dolara. Narod jebio nezadovoljan i smjenjivao je vlade na slian nain kao i u Hrvatskoj, lijeva desna, lijeva desna.Meutim i lijeva i desna provodile su istu politiku nerealnog teaja sa centralnom bankom kaomjenjanicom i istim rezultatom.Domingo Cavallo do tada je dobio mnoge nagrade meunarodnih bankara i iz fotelje ministra financija,preao je u fotelju ministra ekonomije. Pokuao je narodu prodati klasinu MMF-ovu priu - da iveiznad mogunosti - na vanjski dug, te da vlada mora svima smanjiti plae i mirovine, te poveati porezekako bi se mogla nastaviti zaduivati", rekao je Ivan."I na premijer poeo je govoriti istu stvar, gledala sam ga na televiziji", dodala je Natalija."Da, ali postoji bitna razlika izmeu nas i Argentinaca", rekao je Ivan, "Oni su u meuvremenu shvatilida je nerealan teaj, koji se odrava vanjskim zaduivanjem dio problema, a ne rjeenja, te daproraunski deficit treba pokrivati primarnom emisijom novca, a ne zaduivanjem. Paradoksalno, dolisu do istog zakljuka kao i bankari - da se ne moe ivjeti na dug.Umjesto mjera tednje htjeli su da politiari prestanu krasti, te otpis vanjskog duga. Zaredali su seprosvjedi na ulicama i u biti su to bile dvije kljune parole", dodao je Ivan."Zato su bili tako iskljuivi i nisu pristali na mjere tednje i novo zaduivanje?", znatieljno ga jeupitala Natalija."Poeli su shvaati ono to na narod tek mora shvatiti. Da je tendencija takvog modela NEGATIVNA, teda se dug ne moe vratiti uzimanjem novog duga. Kljuna spoznaja bila je odbacivanje dunikedoktrine i uvoenje primarne emisije novca", odgovorio je."Spomenuo si i da je jedan od uzroka financijskog sloma bila kreditna kriza", rekla je Natalija i dodala"Oito ni drava ni graani nisu mogli vraati svoje dugove.""Upravo tako, to je osnovni problem iskljuivo kreditnog sustava. Shvatili su da je u takvom sustavunemogue izai iz duga. Rjeenje kreditne krize pronali su u ponovnoj uspostavi monetarnogsuvereniteta, tj. vraanju vlasti nad novcem nazad dravi.Bilo im je dosta brzo rastueg vanjskog duga, valutne klauzule na kredite, visokih kamata i robovanjastranim bankama. Htjeli su monetarnu reformu - da inflacija pojede kredite, da drava opet uvedeprimarnu emisiju novca i da ih politiari prestanu krasti.Naravno, politiari su tvrdili da je to nemogue, ali je narod ustrajao i na kraju pobijedio. Drava jeotpisala 2/3 vanjskog duga, inflacijom uetverostruila novanu masu i tako razbila unutranju kreditnukrizu. Usput je dolo i do uspostave realnog teaja, budui da novi novac u opticaju vie nije imaopokrie u vanjskom dugu.Te mjere spasile su dravu i narod od propasti. Nakon godina ekonomske stagnacije, uslijedile su 26 28. godine brzog gospodarskog rasta, do 2010. stopa nezaposlenosti spustila se na 7%, a stopa siromatvapala je na ispod 15%. Istodobno, drava i narod slomili su okove dunikog ropstva i tako opet postalislobodni. Zahvaljujui promjeni monetarne politike uspjeli su otvoriti milijune novih radnihmjesta. Zapazi jo neto, kupovna mo im je porasla im je inflacija pojela kredite, a drava prestalaivjeti na dug.Jel to sve to te zanima Natalija?", upitao ju je Ivan."Kako su meunarodne financijske institucije reagirale na otpis duga?", bila je znatieljna."Iskljuile su ih na 4 godine sa stranog trita novca, nisu se mogli vani zaduivati, meutim nisu nitrebali, imali su dovoljno svoga novca. Drugih penala nije bilo", objasnio je Ivan."Evo Damira", rekao je u tom trenutku Duan.Dok se Damir pribliavao Natalija je poela polako razumijevati do tada skriveni svijet novca. Shvatila jeono to malo ljudi osim bankara zna da je pitanje regulacije novca izrazito bitno, a opet skriveno odoiju ire javnosti.Damir je napokon stigao do njih."Bok ekipo, sretan sam da vas vidim", rekao je i svima pruio ruku."Evo i ti upao u na razgovor", sa smijekom je dodao Duan."O emu se raspravlja?", upitao je Damir."Priamo o novcu", rekla je Natalija."Drago mi je da te vidim", rekao je Ivan i dodao "svakog dana sve je vie ljudi koji shvaaju kakofinancijski sustav funkcionira".Damir se nasmijao i upitao ih "Znate li gdje je nastao prvi papirnati novac?""Nisam nikad o tome razmiljala", rekla je Natalija."Nisam ni ja", dodao je Ivan."Te stvari se ne ue u koli", uzdahnuo je Duan i dodao "toliko toga skrivaju od nas".Damir je nastavio "Prvi koji su poeli koristiti papirnati novac bili su Kinezi. Meutim tek u doba KublajKhana je on postao primarno sredstvo plaanja.Zamislite to ga je motiviralo da pone tiskati novac. Dug! Morao je na neki nain isplatiti vojsku, a nijeznao kako, tada je doao na ideju da obveze prema njima podmiri papirnim novcem. 27 29. Drugim rijeima, budui da je uloga novca razmjena dobara i usluga novac je imao pokrie u dobrimakoja su ti ljudi stvarali i razmjenjivali. Na taj nain mogao je isplatiti ljude bez da je poveavao poreze,to su ljudi vie radili i stvarali to je on bio sretniji jer je mogao stvarati vie novca koji bi imao pokrieu stvarnim vrijednostima.Njegov nain regulacije novca bio je toliko uspjean da je uskoro postao jedan od najmonijih ljudi nasvijetu. Njegovo kraljevstvo prostiralo se od Pacifika do Urala. Jedna petina svjetskog stanovnitva bilaje pod njegovom upravom. Umjesto da tlai ljude velikim porezima, poticao ih je na to da rade istvaraju to vie novih vrijednosti, za sve to bi oni napravili on bi izdao novanu protuvrijednost. Timnovcem financirao je trokove dravne uprave.Takoer, osvajanja Kublaj Khana i njegovih nasljednika najzaslunija su za ponovno stvaranjeujedinjene i vojno jake Kine.Zapazite jo neto, primarna uloga tog novca nije bila stvaranje duga kao to je to danas, negorazmjena dobara. Drava je imala vlast nad njegovim stvaranjem i putanjem u opticaj. Impresivno, zarne?" dovrio je Damir svoje izlaganje."Totalno", rekao je Duan."Pa to je upravo ono to mi predlaemo, da novac ima pokrie u stvarnim vrijednostima, a ne u dugu.Odnosno, da se razdvoji proces stvaranja od procesa posuivanja novca. Na taj nain prvo bi nastajaonovac, a tek potom kredit - ukoliko bi taj novac netko naknadno posuivao. Danas prvo nastaje kredit isamim time dugovi su neotplativi bez obzira koliko novca netko natiskao jer je sav novo stvoreni novactakoer dug. to vie tiska novca da bi otplatio prethodne kredite, to si u sve veem dugu",komentirao je Ivan.Damir se nadovezao "Bankari tvrde da se deficit ne bi trebao financirati primarnom emisijom novcazato jer bi to izazvalo veu inflaciju. Meutim, istina je suprotna upravo to beskonano zaduivanjestvara golemi inflatorni uinak.""Kako to misli", Natalija ga je upitala."Jednostavno", odgovorio je Damir i dodao "budui da drava uvijek ostvaruje deficit i nikada ne moevratiti prethodni dug, mora se beskonano zaduivati, meutim ne samo za financiranje deficita, nego iza otplatu prethodnog duga s kamatama. Taj ukamaeni dug na kraju je puno vei od stvarnog novcakoji je bio potroen na financiranje deficita.Netko je analizirao dravni dug Kanade u posljednjih 140 godina i doao do zakljuka da je samo 8%duga predstavljao novac koji je drava stvarno potroila u obliku deficita, a 92% su bile kamate.""Kako je to mogue?", okirano je upitala Natalija."Vrlo je jednostavan odgovor financiranje proraunskog deficita kreditom, odnosno beskonanim 28 30. zaduivanjem matematiki je propala strategija.Evo zato - kredit je sloeno ukamaivanje koje radi protiv tebe. Sloeno ukamaivanje toliko je monojer kamata koju banka zaradi ovaj mjesec sama zarauje kamatu idui mjesec. Mjesec nakon togakamate zaraene u protekla dva mjeseca opet zarauju kamatu. I tako u nedogled! Kamata zaraujekamatu i raste poput snjene lopte!Ako se radi o dugom vremenskom periodu, efekt sloene tj. kumulativne kamate je uistinu impresivan,bez obzira na koliinu poetnog novca", rekao je Damir i upitao ju "Vjeruje li da je Isus Kristuskrsnuo i da je jo uvijek iv?""Kakve to ima veze sa sloenim ukamaivanjem?", iznenaeno ga je upitala Natalija."Vjeruje li?", ponovio je Damir."Vjerujem", rekla je Natalija."Onda e moi razumjeti ovaj slikoviti primjer", dodao je."Pokuaj zamisliti da je tijekom cijelog svog skromnog ivota Isus uspio utedjeti samo 1 cent. Nepredstavlja velik iznos zar ne?""To ba i nije neka lova", zamiljeno je rekla Natalija."Da li ti se 2% godinje kamate ini puno?", ponovno je upitao."Ne, u svakoj banci moe se dobiti barem duplo vea kamata na tednju", odgovorila je."Ok, to misli koliko bi on danas imao novaca, ako bi banka u kojoj je oroio novac jo uvijekposlovala?""Ne znam", kratko je odgovorila."Odgovor je okantan", nastavio je Damir "1580 trilijuna dolara. Napomene radi, ukupni privatni ijavi dug SAD-a iznosi samo 16 trilijuna dolara. Imaj na umu da banke i korporacije ne misle umrijeti."Sada mi je jasno to znai sloeno ukamaivanje", uzdahnula je."E vidi" rekao je Damir "Jel sada shvaa koliko je opasno ako se drava zaduuje da bi pokrivaladeficit?""Da, sada mi je jasno zato se deficit mora pokrivati primarnom emisijom novca", dodala je."Natalija", opet ju je upitao, "Od kuda privatnim bankama novac koji posuuju dravi?" 29 31. "Budui da privatne banke nemaju vlast nad stvaranjem novog novca, jedini nain da dou do njega jeposudbom od sredinje banke budui da ga jedino ona moe tiskati. Potom taj isti novac posuujudravi", odgovorila je."ija je centralna banka institucija?", upitao ju je."Pa trebala bi biti dravna", odgovorila je."Meutim, moe li drava posuditi ili dobiti nekreditno novac izravno od centralne banke?", nastavio jeDamir."Ne moe, barem ne u Europskoj uniji i SAD-u, budui da je tamo zabranjena primarna emisija novcatj. izravno financiranje drave od strane centralne banke", odgovorila je.Potom se zamislila, okrenula nazad prema Damiru i upitala ga:"Hoe rei da privatne banke kamatare dravu novcem iz centralne banke?!""Upravo tako", rekao je Damir, te dodao "koliina novca u opticaju se nepotrebno poveava za iznoskamate koja se obraunava na dravni dug, drava tu kamatu otplauje novim zaduivanjem i takobanke zahvaljujui sloenom ukamaivanju dolaze do sve vie i vie novca. Sa vremenom je drava podsve veim i veim teretom duga. Tada banke poinju sa svojim klasinim parolama, ne moe se ivjetina dug, morate smanjivati plae, privatizirati dravnu imovinu itd.Imaj na umu da stvarni cilj banaka nije naplata duga. Banke znaju da je dug neotplativ i da ga dravanikada nee moi vratiti. Svjesne su toga da e drava uvijek imati deficit - odnosno da nee imatidovoljno novca ni za trenutne rashode, a kamo li za otplatu prethodnog duga. Njihov stvarni cilj jepreuzimanje dravne imovine, odnosno preuzimanje stvarnih bogatstava neke zemlje.""Sada mi je sve jasno", rekla je Natalija, "Hoe rei da uz pomo novca koji je iskamataren od dravebanke de facto preuzimaju potpunu kontrolu nad zemljom?""Da", rekao je Damir i dodao "Dunika doktrina najvea je prijevara suvremenog svijeta, ukoliko se tajsuludi koncept ne odbaci, svi emo propasti. Drava e poveavati poreze kako bi toboe mogla lakevraati dug koji zapravo ne moe vratiti, a banke e uz pomo novca iskamatarenog od drave iumjetno izazvanih kreditnih kriza preuzeti svu nau imovinu. Ostati emo bez iega. Ono to jenajbizarnije od svega je da iskljuivo kreditni sustav u poetku obeava ljudima ivot iznad mogunosti,meutim na kraju ih sputa na razinu robova. Korak po korak pretvara ih u kmetove, a da oni toga nisuni svjesni.""Mnogi niti ne znaju da je novac u njihovim novanicima neiji dug, a krediti tehniki neotplativi. Akosam dobro shvatila, sustav ih u poetku uvjerava da e im dug omoguiti dobar ivot, meutim nakraju ive u bijedi, siromatvu i dunikom ropstvu", dodala je Natalija."Naalost je tako", sloio se Damir i napomenuo - "Umjesto da promjene regulaciju novca, 30 32. politiari produljuju radni vijek nuan za odlazak u mirovinu, uvode skupe kolarine, reu socijalnaprava, uvode participaciju na zdravstvenu zatitu, diu poreze na sve i svata, privatiziraju javnapoduzea, uvode se ak i posebni porezi na banke, osnivaju fondovi spasa, banke se testiraju na kriznesituacije, centralne banke otkupljuju dugove drava prema privatnim bankama itd. Meutim sve temjere bave se posljedicama, a ne uzrokom problema i samim time ne mogu rijeiti trajnu kreditnukrizu koja trese cijelu Europsku uniju. ini se da politiari ne ele vidjeti da je sustav u svojoj osnovipogrean.""Damire", spomenuo si privatizaciju, "Zato banke ele privatizirati javna poduzea poput voda, uma,autocesta i elektroprivrede kada ona ionako imaju ulogu javnog dobra i nisu usmjerena stvaranjuprofita", upitala je Natalija."Natalija", nasmijao se Damir - "Nisu usmjerena profitu dok ih oni ne preuzmu. Jednom kad se zavriproces privatizacije - poinje liberalizacija.""to je liberalizacija?", upitala ga je."Jednom kada sa bankama povezane korporacije preuzmu javna poduzea tada ona postaju profitna.Diu se cijene usluga i zapravo graani onda plaaju cijenu njihovog preuzimanja. To se zoveliberalizacija trita i dogaa se gdje god se taj model usvoji", odgovorio je."Ekipo, jeste za neki kola - teke su ove teme", odjednom se Duan ubacio u razgovor."Ni meni se vie ne da o tome", dodao je Ivan."Ako se mene pita ja sam za", dodao je Damir."Ni ja se ne bunim", nasmijala se Natalija.Tako je fokus razgovora skrenut na zabavnije teme. 31 33. 5. poglavljeU isto to vrijeme u Gerhardovom uredu je zazvonio telefon. Bio je to tajnik udruge banaka. "Za sutra je dogovoren sastanak", rekao je."Nema problema, doi u", Gerhard je odgovorio.Nedugo nakon tog razgovora Gerhard je nazvao Christiana. Bio je pomalo nervozan, znao je da seneto ozbiljno sprema. Dogovorili su se za sastanak te veeri restoran Hotela Dubrovnik.U dogovoreno vrijeme obojica su se tamo pojavili. Odabrali su povueni stol i razgovor je zapoeo."Prati li to se dogaa?", Gerhard ga je upitao."Poprilino", odgovorio je Christian."Doi e do kaosa sa financijama", dodao je Gerhard."Sve znam", mirno je rekao Christian, te dodao "ljudi ne znaju to ih eka"."Zna li to je kvazi fiksni teaj?" nastavio je Gerhard."Onaj koji prividno fluktuira", odgovorio je Christan."Zna li to je valutni odbor?" potom ga je upitao."To je monetarna vlast koja provodi politiku fiksnog ili kvazi fiksnog teaja", odgovorio je Christian, tedodao "tema mog doktorata bila je Azijska financijska kriza"."Onda zna o emu govorim", rekao je Gerhard."Pa prilino, osnovni problem je u tome to ljudi ne eli uiti na tuim pogrekama", nasmijao seChristian i dodao "Ono to je Argentina napravila 1991. Tajland je napravio 1984., vezali su svoju valutubaht za dolar po kvazi fiksnom teaju koji je varirao od 24.91-25.59 bahta za jedan dolar. Na taj nain jenjihova valuta postala samo transakcijsko sredstvo - pokrie je imala u vanjskom dugu. Ono to jenajzanimljivije je da ljudi zahvaljujui prividnoj fluktuaciji nisu shvaali da im je centralna bankamjenjanica, a teaj nerealan - mislili su da imaju svoj novac.Zahvaljujui visokim kamata njihov bankarski sustav bio je jedan od najprofitabilnijih na svijetu, kreditisu se izdavali, novac se troio, a vanjski dug je rastao. Takoer, banke nisu ulagale novac u proizvodnjunego gotovo iskljuivo u potronju skupe uvozne robe, te trite nekretnina i dionica.Njihovi ljudi bili su naivni, vjerovali su da e gospodarski rast biti trajan, nisu bili svjesni toga da e 32 34. kreditna ekspanzija kad-tad prestati, te da ih eka monetarna kontrakcija - nisu znali da je takav modeldugorono neodriv. Politiari i bankari su ih uvjeravali da je takav model najbolji za njih i da takvupolitiku provode za njihovo dobro - narod im je slijepo vjerovao.Mala grupa ljudi koja je tvrdila da je takva monetarna politika pogrena i da drava ne bi trebalasubvencionirati uvoznu robu odravanjem nerealnog teaja bila je ismijana od strane veine.1995. poelo je stagniranje ekonomije, prvo se uruilo trite dionica njihova vrijednost pala je 5-10puta. Potom je poeo slom trita nekretnina budui da se izgradilo previe kua i zgrada. Njihovivlasnici nisu ih mogli prodati niti vratiti kredite. Ubrzo je poela padati i potronja.Tada je nastao kaos. Naime, u iskljuivo kreditnom sustavu u kojem je centralna banka mjenjanica,uruavanje ekonomije poinje onog trenutka kada se ljudi prestanu zaduivati kako bi kupovalinekretnine, dionice, automobile i ostalu luksuznu robu iz uvoza. Budui da je novac u opticaj ulazioiskljuivo kao kredit, a kreditna ekspanzija bila gotova, prestao je i priljev novca.Tada se postavilo i ono vjeno pitanje Kako vratiti vie novca nego je posueno? Koji je tvoj odgovorna to pitanje Gerhard?", upitao ga je konano Christian."Tako da uzme novi kredit", odgovorio je Gerhard i nasmijao se."Meutim, kao to sam i maloprije rekao, kreditna ekspanzija je prestala, ljudi nisu vie dizali kredite isamim time prethodni se nisu vie mogli vraati. Izbila je kreditna kriza, strani ulagai su postalinervozni i htjeli povui svoj novac, meutim radi niske rezerve likvidnosti u bankama nije bilo dovoljnonovca.Budui da je velik dio depozita bio imaginaran, a teaj bahta nerealan nastala je panika. Straniulagai poeli su povlaiti novac iz zemlje, a sredinja banka pokuala je obraniti nerealan teaj.Bezuspjeno - uzalud je potroila 28 milijardi dolara deviznih rezervi. Baht je kolabirao, njegovavrijednost se prepolovila, drava je bila ekonomski unitena, a novac isisan iz nje. Ostao im je samogolemi vanjski dug.Panika se potom proirila i na ostala trita u regiji i tako je poela Azijska financijska kriza." rekao jeChristian."Sve zemlje koje su vodile politiku precijenjenog teaja prije ili kasnije su dovele domae gospodarstvodo sloma nadovezao se Gerhard - Usput, zaboravio sam ti rei da je sutra sastanak predstavnikauprava banaka, razgovarati emo o trenutnoj kreditnoj krizi u zemlji, dodao je.Da, znam za to biti e i na predstavnik, dodao je Christian i upitao Gerharda "Jesi li uo da je brojblokiranih graana porastao sa 165 na 219 tisua?""Sve znam", odgovorio je Gerhard. 33 35. 6. poglavljeT e iste veeri u zagrebakom naselju pansko, Ivan i njegov susjed Leo odluili su skratiti vrijeme razgovorom, meutim nisu ni slutili koliko imaju zajednikih tema.Leo je bio evaneoski kranin i gdje god je iao koristio je priliku da podjeli svoje iskustvo obraenja sdrugima. Ivan je sa druge strane imao drugaiji plan, htio je Leu prenijeti poruku o korumpiranommonetarnom sustavu. Nije ni slutio u kakvoj se situaciji Leo nalazi.Malo po malo Leo je objasnio svoju obiteljsku situaciju. Roditelji su mu podigli stambeni kredit od150.000 CHF, meutim radi valutne klauzule i promjenjive kamatne stope morati e banci vratiti 2,5puta vie novca nego su posudili."Koliko je to franaka preraunato po teaju kune na dan uzimanja kredita?", upitao je Ivan."375.000", hladno je odgovorio Leo."Ne mogu vjerovati kakva pljaka", odgovorio je Ivan i upitao ga "Kako uspijevate vraati kredit?""Nikako", odgovorio je.Ivan mu je korak po korak objasnio zato dravu trese teka kreditna kriza. Leo je bio okiran, "Nisamznao da je novac dug i da je HNB mjenjanica", dodao je."Kljune injenice se vjeto skrivaju od javnosti", rekao je Ivan, te ga upitao "Da li shvaa da jeiskljuivo kreditni sustav piramidalna ema koja se poinje uruavati im prestane kreditnaekspanzija?""Sada da", odgovorio je Leo zamiljeno. Tada je zavladala tiina, Leo je upravo shvatio da je trenutnifinancijski sustav prijevara sa ciljem da se ljude natovari neotplativim dugom i razvlasti od imovine."Kako je mogue da ljudi ne razmiljaju o tako bitnoj stvari?", upitao ga je Ivan i tako prekinuo tiinu."avao upravlja ljudima uz pomo lai", odgovorio je Leo i dodao "On ih uvjerava da je loe dobro.Jednog dana kada se probude iz iluzije ljudi se pitaju kako su mogli biti tako glupi i naivni. Meutim, dabi se la razotkrila prvo je potrebno spoznati istinu, sve do tada ovjek robuje zabludi.Da apsurd bude vei, to je istina jednostavnija to ju ljudi tee prihvaaju. Bez promjene srca mnoginikada nee stati na njenu stranu, preoholi su da bi priznali kako su cijelo vrijeme bili u krivu.""Zanimljivo objanjenje", rekao je Ivan."Moj skroman doprinos razumijevanju ovog problema", rekao je Leo uz smijeak i dodao "mnogi neznaju ovo o emu govori". 34 36. "Kako e znati kada masovni mediji u potpunosti ignoriraju to pitanje", nadovezao se Ivan."Ne bi rekao da je to sluajno", dodao je Leo."Politiari nas uvjeravaju da je sustav ispravno postavljen i da nema potrebe za promjenom", nastavioje Ivan."Ispravno je postavljen za nekolicinu koja od njega ima korist. Za sve ostale on je izvor bijede isiromatva", komentirao je Leo."ao mi je ljudi koji pate, a ne znaju to se dogaa", rekao je Ivan i dodao "nesvjesni su toga da senalaze u ekonomskom ropstvu"."Prvi put ujem za taj izraz, moe li mi objasniti to to tono znai?", upitao ga je Leo."Nekad davno, u robovlasnitvu, rob je znao da je rob. Danas, u ekonomskom ropstvu, ekonomskirobovi nisu svjesni da su robovi. Pokuaj zamisliti mrava koji hoda po lopti koju okree vjeti djeak.Mrav eli sii sa lopte ali ne uspijeva - nije svjestan toga da je manipuliran. Po kemijskim tragovimashvaa da se vrti po istom mjestu, ali mu nije jasno to se dogaa.Kljuna stvar ekonomskog ropstva je prikrivanje stvarnog stanja. Naime, ljudima je teko prihvatiti dasu neslobodni, ne shvaaju da se nalaze u zatvoru bez zidova i reetaka.Korumpirani politiari su progurali cijeli niz zakona kako bi se uspostavila ovisnost drave o vanjskomizvoru novca. Tu mislim na to da drava ne moe stvarati novac, nego ga tehniki samo posuuje iobvezuje ga se vratiti u uveanom iznosu. I ostali subjekti takoer mogu posuivati novac uz obvezuvraanja iznosa uveanog za kamate. Paradoks u cijeloj situaciji je ve na poetku jasan, drutvo ucjelini ne moe vratiti vie novca nego je posueno.Bankari to znaju, ali veina ljudi poput tvojih roditelja ne. Kada se nau u situaciji da ne mogu vraatikredit, misle da je to njihovom krivnjom. To je zato jer obian ovjek teko moe shvatiti da se njegovadrava nalazi u ekonomskom ropstvu - ne moe pohvatati sve novane transakcije meu subjektima dabi izvrio analizu. Njega mue egzistencijalni problemi i nema vremena za razmiljanje o takvimstvarima. On ak ni ne sumnja u potenost zakona drave.Cilj ekonomskog porobljavana je iskonski. To je nadnacionalno i naddravno vladanje i bogaenje. To sepostie dugom. A kako dug raste, tako i uspjeh takve vladavine moe poluiti sve vie rezultata. Tada semogu postii ustupci koji se na drugi nain ne bi lako mogli postii.Obrana od ekonomskog porobljavanja je u znanju, neobrazovani ljudi su podloniji manipulaciji. Podznanjem ne mislim na znanje koje se stjee unutar obrazovnih institucija koje kontrolira sustav, toznanje je bezvrijedno. Njegova uloga nije shvaanje pravog problema, nego indoktrinacija studenata.Jednom kada studenti uspjeno zavre fakultet sustav je u potpunosti preuzeo kontrolu nad njihovimumovima. Izvravati e svoje zadae poput programiranih robota i nee postavljati suvina pitanja",odgovorio mu je Ivan. 35 37. 7. poglavljeO svanuo je novi dan, Damir je jo uvijek bio na Trnju u svom stanu. Zazvonio je telefon, bila je to Natalija."to se radi?", upitala je."Nita posebno, imam slobodno prijepodne", odgovorio je Damir."Ima neto to me kopka zadnjih par dana - Ivan esto govori da je HNB mjenjanica. To je izrazitoozbiljno pitanje i zanima me kako to da HNB nema ulogu sredinje banke?", upitala ga je Natalija."Stvari su u biti jednostavne", odgovorio je Damir i dodao "Tajna se krije u visini eskontne kamatnestope"."to je to?", upitala ga je Natalija."Eskontna kamatna stopa je kamatna stopa po kojoj sredinja banka, u naem sluaju HNB nudiposlovnim bankama novac na posudbu", odgovorio je Damir."Znai da HNB ipak moe posuivati kune poslovnim bankama", zakljuila je Natalija."Samo u teoriji", nasmijao se Damir i dodao "Kamata po kojoj HNB nudi bankama kune je izrazitovisokih 7%. Samim time bankama je jeftinije vani posuivati eure nego kune kod HNB-a"."Kolike su kamate drugih sredinjih banaka?", upitala je Natalija."Europska centralna banka nudi eure uz 1% kamate, a Federalne rezerve amerika sredinja banka,nudi dolare uz 0.25% kamata", rekao je Damir."Znai da HNB dri zemlju pod monetarnom okupacijom zahvaljujui visokoj eskontnoj kamatnojstopi", nastavila je Natalija."Da, zato postoji valutna klauzula na kredite budui da se pokrie za njih nalazi u vanjskom dugu, a neu kunama iz HNB-a. Kuna je samo transakcijsko sredstvo, bon za euro koji prikriva stvarno stanje i driljude u iluziji da naa drava ima vlastiti novac", dodao je."Kako to da kuna onda oscilira, tj. da teaj kune nije fiksan?", upitala je Natalija."Zato jer HNB provodi politiku kvazi fiksnog teaja posljedino se teaj kune kree u rasponu od 7.1-7.5 kn za jedan euro. Meutim u stvarnosti mi nemamo sredinju banku, nego valutni odbor, slinoTajlandu prije financijskog kolapsa. Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je prihvatila model koji jeArgentinu odveo do sloma, tj. fiksirali su teaj konvertibilne marke uz njemaku marku u omjeru 1:1. 36 38. Danas, budui da njemakih maraka vie nema, vezani su uz euro u omjeru 1 KM : 0.51129 eura",objasnio je Damir."Koje su sve posljedice pretvaranja sredinje banke u mjenjanicu?", upitala je potom Natalija."Prva je nerealan teaj koji uvozne proizvode ini jeftinijima od domaih, zato se na policama trgovinau pravilu nalaze strani proizvodi. Tko god se bavi ikakvom proizvodnjom propada, posljedino imamovisoku stopu nezaposlenosti. Takva vrsta ekonomije u kojoj se ekonomska aktivnost svodi na trgovinuuvoznom robom naziva se i kasino ekonomija.Poljoprivrednici su tu najvie pogoeni, nije im jasno zato je uvozna hrana jeftinija od njihove. Morajusvoje proizvode prodavati u bescjenje, ostavljeni su na milost i nemilost prekupaca i uvoznog lobija.Sa druge strane, takav model doveo je i do brzo rastueg vanjskog duga koji radi sloenogukamaivanja raste stopom od 19% godinje - udvostruuje se svake 4 godine. 2002. vanjski dug RHiznosio je 15 milijardi dolara, 2006. 30, a 2010. - 60 mlrd USD.Budui da je takav monetarni model odriv samo za vrijeme kreditne ekspanzije zemlju trese i tekakreditna kriza. Udio loih kredita, odnosno onih koje banke ne mogu naplatiti sve je vei, 2007. ih jebilo samo 10 milijardi kn ili 4.8% od ukupno izdanih, a krajem 2011. oni su iznosili 35 milijardi kn ili12.2%. Drugim rijeima, gledano u apsolutnim brojevima i postotku njihov broj se utrostruio.To se odrazilo i na broj blokiranih graana, krajem 2011. takvih je bilo 219.421. Naalost, biti e ih jo ivie. Sustav uvjerava ljude da e se stanje popraviti i krenuti na bolje, meutim nee njegovatendencija je negativna. Nelikvidnost trenutno iznosi vie od 40 milijardi kuna, a u blokadi je 68.489poduzea", rekao je Damir."ini mi se da se smanjio broj blokiranih poduzea u odnosu na prije par mjeseci", komentirala jeNatalija."Da, ali to je radi ubrzanih steajeva i likvidacija, odnosno njihovog brisanja iz registra. Vladanamjerava rijeiti problem nelikvidnosti masovnim likvidacijama propalih poduzea", rekao je Damir."Ali time se nee rijeiti uzrok nelikvidnosti, niti e oni kojima su ona duna moi naplatiti svojapotraivanja", dodala je Natalija."Cilj te mjere je prikrivanje stvarnog stanja, rei da se nelikvidnost smanjila i tako stvoriti privid da jeekonomija krenula na bolje, a ne omoguiti vjerovnicima naplatu svojih potraivanja", pokuao jeobjasniti Damir."Ali to e se dogoditi sa desecima tisua ljudi koji su kod njih zaposlenih?", upitala je Natalija."Zavriti e na ulici", odgovorio je Damir."ao mi je tih ljudi, meutim mene zanima kako vlada misli rijeiti problem blokiranih graana, ne 37 39. misli valjda i njih likvidirati", upitala ga je s kiselim osmjehom na licu."Ne, njih e ekonomski unititi. Banke rade zabiljebe nad njihovim nekretninama i ukoliko blokirani nebudu u stanju podmiriti svoje obveze - njihova imovina e zavriti na bubnju", rekao je Damir."Jezivo. Jo me neto zanima, spomenuo si valutnu klauzulu, kada se ona poela primjenjivati?",upitala ga je."Valutna klauzula ne postoji od juer i njena je prvotna uloga bila zatita subjekata u vanjskoj trgovini.Npr. brodogradilite prodaje brod stranom naruitelju i trai za njega 10 milijuna dolara, meutimslubena valuta u Hrvatskoj je kuna, a ne dolar. Zato brodogradilite trai da mu se 10 milijuna dolaraisplati u kunama po teaju na dan isplate.Drugim rijeima, iako je cijena dogovorena u stranoj valuti, isplata se vri u domaoj. Takva praksaozakonjena je Zakonom o obveznim odnosima iz 1978., njega je donijelo Savezno vijee Skuptine SFRJkojim je tada predsjedavao budui Makedonski predsjednik Kiro Gligorov", odgovorio je Damir."Meutim u doba Jugoslavije ljudi nisu imali kredite sa valutnom klauzulom!", ljutito je rekla Natalija."Naravno, valutna klauzula se odnosila samo na meunarodnu trgovinu. Sjea se da u iskljuivokreditnom sustavu prvo nastaje kredit, a tek onda depozit?", upitao ju je Damir."Naravno", odgovorila je."Pitanje za tebe, u emu su dinari u opticaju imali pokrie? U emisiji novca od strane Narodne bankeJugoslavije ili u vanjskom dugu?", nastavio je Damir."Narodna banka Jugoslavije nije bila mjenjanica, stvarala je i posuivala novac", odgovorila jeNatalija."Dakle, sredinja banka bi posudila domaim poslovnim bankama dinare, a one bi ih dalje posuivalegraanima i poduzeima. Budui da je pokrie za kredite bilo u dinarima iz sredinje banke, a ne uvanjskom dugu valutna klauzula se nije mogla obraunavati", rekao je Damir."Razumijem to hoe rei, meutim bankari esto znaju rei da bi ukidanje valutne klauzule znailo iukidanje devizne tednje. Da se ne moe tediti u stranoj valuti, a imati kredite u domaoj. Je li toistina?", upitala ga je."Vjeruje li bankarima", upitao ju je Damir."Vie ne", odgovorila je Natalija."Vidi", rekao je Damir i nastavio "neobrazovanim ljudima se moe lako manipulirati. Bankari su svjesnitoga da ljudi ne znaju da je novac dug i da samim time depoziti nastaju od kredita, a ne krediti oddepozita. 38 40. Da bi banka dala kredit od kojeg e poslije nastati depozit, ona prvo mora negdje nabaviti novac. Dotog poetnog novca moe doi iskljuivo posudbom i to na dva naina. Prvi je od sredinje banke, adrugi je vanjskim zaduivanjem. Taj poetni novac naziva se i primarni novac, od njega tj. njegovommultiplikacijom e naknadno nastati svi ostali krediti i depoziti.Hoe li postojati valutna klauzula na kredite ili ne ovisi iskljuivo o tome gdje se nalazi izvor togprimarnog novca - u emisiji domae valute od strane sredinje banke ili u vanjskom dugu.Ako banci ponestane novca za davanje kredita, moe ga jednostavno posuditi od sredinje banke. Nataj nain svi krediti imaju pokrie u emisiji domae valute i samim time besmisleno je na njihobraunavati valutnu klauzulu.Ukoliko ti na neki nain doe do deviza i poeli ih staviti na devizni raun, ti e to uvijek moi, alibanka nee taj novac koristiti za izdavanje kredita, jer bi u suprotnom morala na njih obraunavativalutnu klauzulu. Samim time - kamata na devizni depozit biti e zanemariva budui da e taj novacbiti koriten za trgovinu sa inozemstvom, a ne za kreditiranje domae ekonomije.Dakle, da se vratim na tvoje pitanje s poetka. Da, mogue je imati deviznu tednju, odnosnomogunost oroenja strane valute na svom deviznom raunu, a da istodobno ne postoji valutnaklauzula na kredite, tj. da oni budu iskljuivo u kunama - ali mora biti ispunjen jedan preduvjet.Primarni izvor novca mora biti u kunama iz sredinje banke tj. HN