južnoslavenske književnosti između dva svjetska rata
DESCRIPTION
Južnoslavenske Književnosti Između Dva Svjetska Rata Bosnski JezikTRANSCRIPT
Južnoslavenske književnosti između
dva svjetska rata
Podsjetimo se: Kako nazivamo književnost
između dva svjetska rata? Od kada do kada traje? Koje pravce ona obuhvata? Koje su odlike te književnosti? Koji pravac se razlikuje od ostalih
u tom periodu?
Srpska književnost između dva rata Slovenski jug zajednički časopis
srpskih i hrvatskih pisaca Beograd ponovo postaje kulturno
sjedište – povratak pisaca iz Francuske koji utječu na oblikovanje književnog života
Odbacivanje sistema vrijednosti kritičara J. Skerlića i B. Popovića
Iako su se, manje-više, pojavili svi pravci avangarde, najznačajniji je ekspresionizam
Ekspresionizam u Srbiji Prva faza: Počinje izlaskom zbirke Lirika Itake Miloša
Crnjanskog i Objašnjenjem Sumatre, koji se smatra programskim člankom ekspresionizma
Raskid sa tradicionalnom književnošću, akcenat na čovjeku kao kosmopolitskom biću > sumatraizam
Čežnja za visinama i daljinama Slobodni stih
Ekspresionizam u Srbiji
Druga faza: Konstruktivizam – bitan je način
građenja djela, njegova konstrukcija Ljubomir Micić pokreće časopis Zenit
> zenitizam po uzoru na dadaizam (konstruktivističko ustrojstvo književnog djela)
Socijalna literatura u Srbiji
Lijeva struja ekspresionizma Neoromantičari 30-ih godina XX stoljeća
približavaju se pokretu socijalne literature
Predstavnici: Risto Ratković, Jovan Popović, Rade Drainac i dr.
Nadrealizam u Srbiji Ogranak pokreta sa sjedištem u Parizu Dvije faze: a) prednadrealistička faza – prihvatanje
nadrealističkih stavovab) nadrealistička faza – nadrealizam kao
organiziran književni pokret: Oskar Davičo, Marko Ristić, Aleksandar Vučo i dr.
Poslije 1932. grupa se raspada i većina ih se javno odriče nadrealizma, pristupajući socrealizmu ili Krleži
Hrvatska književnost između dva rata
Moderna simbolično završava smrću A. G. Matoša 1914, a počinje Krležinom dramom Legenda i objavljivanjem zbornika Hrvatska mlada lirika, u kojoj su pjesme i Ive Andrića i Tina Ujevića
Ekspresionizam u Hrvatskoj Krležine drame: Kraljevo, Kristofor
Kolumbo, Michelangelo Buonarotti Antun Branko Šimić, pjesnik i kritičar -
centralna ličnost ekspresionizma u Hrvatskoj. Nova književnost mora odbaciti sve trope i figure (aliteracije, metonimije, asonance...)
Miroslav Krleža – počeo kao ekspresionista, a zatim se okrenuo socrealizmu
Tin Ujević, Gustav Krklec
Socrealizam u Hrvatskoj Ni ekspresionizam ni socrealizam
nisu izdiferencirani do kraja kao samostalni pokreti
Književnost u službi revolucije (književnost postaje utilitarna – korisna, u službi praktičnih ciljeva)
Mile Budak, Slavko Kolar, Vjekoslav Kaleb
Međuratna književnost u BiH Književnost se djelimično koristi kao
sredstvo nacionalne borbe Kao posljedica nepriznavanja bh.
zasebnosti Sarajevo gubi status kulturnog centra te se pisci sve više okreću Zagrebu i Beogradu
Književnost Mlade Bosne – ekspresionisti i futuristi. Književni rad je politička borba za ideju jugoslavenstva: Dimitrije Mitrinović, Vladimir Gaćinović, Borivoje Jevtić
Dvije književne struje Prva struja – Književni jug,
Vladimir Ćorović i Ivo Andrić (ideja jugoslavenstva)
Druga struja – Vijavica i Juriš, A. B. Šimić, Hamza Humo, Ahmed Muradbegović
Obnova nacionalnih časopisa: Gajret, Novi behar, La Benevolencia
Dva uzora
Jovan Kršić: Pripovjedačka Bosna – uzor u usmenoj poeziji (sevdalinka i epske pjesme) – Grupa sarajevskih književnika (Humo, Samokovlija, Kršić)
Ekspresionisti i socrealisti: Hasan Kikić, Eli Finci, Skender Kulenović, Zija Dizdarević
Ekspresionizam u BiH Hamza Humo i Ahmed
Muradbegović Bh. pisci svoje ideje i težnje nisu
mogli uklopiti u program ekspresionizma, stoga je 30-ih godina XX stoljeća nastala čudna kombinacija ekspresionizma i socrealizma
Predstavnici: Hasan Kikić i Novak Simić
PredstavniciBiH A. H. Bjelevac, Hamza Humo, Ahmed
Muradbegović, Hasan Kikić, Zija Dizdarević, Alija Nematek, Branko Ćopić, Ivo Andrić, Nikola Šop
Srbija Borivoje Jevtić, Marko Marković, Novak Simić, Jovan Radulović
Hrvatska
Miroslav Krleža, Tin Ujević, A. B. Šimić
Jevreji Isak Samokovlija, Laura Papo-Bohoreta