1

N O V O !Z a in tra v e n o zn u k ra tk u i uvodnu n arko zu

N A T R IJ E V A S Ó N - M E T H Y L - C Y C L O H E X E N Y L M E T H Y L M A L O N Y L U R E ID A .

P u n a n a rk o z a n a s ta je odm ah i t ra je 1 0 - -1 5 m in u ta . N em a lo ka ln ih ni općen itih n u z g re d n ih po java . N e m a e k s c ita c ije . R e tro g ra d n a a m n e z ija . B o le s n ik se budi sv jež i ne os jeća n ikakv ih p o s lje d ic a .O r i g i n a l n a o p r e m a :1 am p. sa 1 g E v ip a n -N a u s u p s ta n c iji + 1 a m P- sa 10 5 ccm A qu . s te r il .P o 5 i 2 5 am p. n aved en ih k o lič in a .

Z a s t u p s t v o z a J u g o s l a v i j u :

„ JUGEFA“ K. D., ZAGREBG A J E V A U L I C A 3 2 .

P rilog „Liječničkoga Vjesnika", br. g. 1934.

2

R E F E R ATI .

O rto p ed ija .

Küchel: L iječenje prije lom a m alih ručnih (karpaln ih) k osti. (Münchener medizinische W ochen­schrift, br. 35., g. 1933.). — Koliko takovih prijeloma ima, ne zna se, je r je dijagnostika dosta nesigurna. O tkada je uveden rentgen, nađe ih se više nego prije. Autor ih je na svom rentgenološkom odjelu na­šao u 3 godine 60. Klinička dijagnoza oslanja se na bolnost, ograničenu gib ivost i oteklinu, koji su simptomi prisutni i kod skienuća, te na lokalnu bol kod pritiska; prije svega je važna bol, koju pacije- nat osjeti na udrac u smjeru osi, na pr. bol kod udarca na vršak ispruženog palca i kažiprsta govori više za prijelom os naviculare, kod udarca na III. i IV. prst za frakturu os lunatuma. Kod interkarpalne luksacijone frakture nalazimo oteklinu na volarnoj strani, laganu abdukciju na radijalnu stranu, možda i smetnje u području živca medijanusa. Rentgenološka je sn imka bezuvjetno po trebna; ona prvi put ne mora biti pozitivna, jer se fine prelomne crte mogu izgubiti ; nakon 3 sedmice, kada je nasta la rezorp- cija na mjestu prijeloma, bit će slika jasnija. Liječenje ovih prijeloma je operativno i konzervativno. Sada se liječi sve više konzervativno, no rezultati ne zadovoljavaju, je r je anatomski rezultat često nedovoljan, konsolidacija se zavlači, nas ta je pseudoartroza, struktura kosti se promijeni, nastaju ciste i svjetla mjesta (na rentgen snimci), sekundarne artritide, a sve to uzrokuje loše funkcijonalne rezultate, zbog kojih je po trebno da se terapijske metode revidiraju i traže one, koje će više zadovoljavati. N a j­češća je f r a k t u r a o s s i s n a v i c u l a r i s , a ova se i najteže liječi. Konzervativno se ovaj prijelom liječi sadrenim povojem, u kojem ostaje ruka do srašten ja fragm enata , da se na taj način dođe do do­brog funkcijonalnog rezultata. Nekoji se autori od početka odriču ana tom skog izliječenja, te odmah kada oteklina prođe i boli popuste, masiraju i gimnasticiraju ruku, navodno da spriječe ukočenje ručnog zgloba. No ovo li ječenje vodi osim pseudoartroze još jako često i do a rthropathia deformans, a ne rijetko i do ukočenosti ručnog zgloba. Drugi autori zato preporučuju ranu preventivnu operaciju odm ah nakon ozljede, t. j. otstranjenje cijele navikularne kosti ili jedn og fragmenta, čime bi se predusrela pseudoar troza i artropatija. No na ovaj način nastaje radija lna abdukcija, kod koje se sm anjuje m otorna snaga a i za gibivost ručnog zgloba nije svejedno da li ova važna kost manjka ili ne. B ö h l e r preporučuje imo- bilizaciju sadrenim povojem, kojim se m ože spriječiti s tvaranje pseudoartroze i kontrakture . Cesta je posljedica pseudoartroze da proksimalni dio nekrotizira, jer nije tako dobro snabdjeven krvnim sudovim a; a ako se odmah od početka provađa m asaža i gimnastika, onda se i onaj os ta tak krvnih sudova po­novno ledira. S druge je s trane opet opaženo da se i p seudoar troza može nakon duljeg vrem ena izli­ječiti, ako ruka ostaje u miru. Ako je nas ta la artropatija, ne može se konzervativnim načinom ništa polučiti, a operativnim vrlo malo. Kod velikih tegoba može se operacija savjetovati, ali p rognoza je i tada nesigurna.

Po autoru pregledani pacijenti liječeni su na razni način od raznih liječnika. U jednom slučaju ekstirpiran je navikulare. Najveći broj pacijenata dobio je za prve dane fabričku udlagu, nekoji od njih stavljali su si vlažne obloge, a neki su već nakon nekoliko dana počeli raditi svezavši si zglob sa š i ro ­kim remenom. Od 33 pacijenta, koji su se javili na naknadnu pregledbu bilo je 11, koji nijesu imali ni- kakovih tegoba. 17 ih je imalo male boli, jake tegobe imalo ih je 5. Gibivost je bila po tpuna ili pri­bližno po tpuna u 17 slučajeva, a ograničena ili nemoguća u 16. Ovi rezultati ne zadovoljavaju, naročito ako se uoči, da su se tegobe kombinirale: nekoji, koji su se osjećali dobro imali su kontrakturu zgloba, drugi su imali gibiv zglob, ali boli. Neki s pseudoartrozom bili su zadovoljni, a drugi, kod kojih su fragmenti srasli tužili su se na boli. Svakako je funkcijonalni rezultat bio povoljniji kod anatom skog izliječenja, a vjerojatno je bio i trajniji.

Rentgenološka kontrola pokazala je od četiri s lučaja fract. oss is navicularis, u dva slučaja pseud- artrozu. U jednom od ovih počeo je pacijenat nakon 4 dana raditi, a sada ima pseudoartrozu, artropatiju, boli i ne može u zglobu gibati. Otkinuće tuberositas ossis navicularis pokazuje bolje rezultate. Ako je osim navikulara prelomljen i radius, rezultat ne mora biti manje povoljan. Kod dvojice bio je osim na- vikulara prelomljen i lunatum, a izliječeni su s lošim funkcijonalnim rezultatom. Fraktura lunatuma znatno pogoršava rezultat li ječenja tamo, gdje osim frakture navikulara postoji još i peri lunarna luksacija ili subluksacija lunatuma. Kod ovih se fragmenti navikulara jako dislociraju, te nas ta je pseudoartroza, ne­kroza fragmenata i artropatija. Čiste frakture lunatum a vidio je dvije, od kojih je jedna izliječena dobro, a druga loše. Frakture kapita tum a pokazuju povoljne konačne rezultate. Iznimku čine oni slučajevi, kod kojih su i druge kosti ozlijeđene. Rezultati prije loma hamatuma, tr ikvetruma i pisiforme bili su povoljni. Rentgenološkom pretragom se ustanovljuje više fraktura ovih malih kosti, no što proizlazi iz li terature. Često se i na oko veoma malene frakture karpalnih kosti ne izliječe besprikornim funkcijonalnim rezul­tatom, zato je potrebno da se i oni slučajevi imobiliziraju kod kojih nem a dislokacije, a crta prijeloma se jedva vidi na rentgenskoj snimci. Kod djece su frakture karpalnih kosti rijetke. Autor traži da se kod svakog iole težeg slučaja povrede na ruci pravi rentgenološka snimka, jer se često ne prepoznaju frak­ture, ako je pretraga bila sam o klinička. Pošto se u pregledanom materijalu radilo većinom o slučaje­vima, kod kojih se aplicirala mobilizirajuća metoda, čiji su rezultati bili loši, potrebno je da se svi slu­čajevi o tpočetka liječe imobilizacijom, a tok da se rentgenom kontrolira. P reporuča dorzalnu sadrenu ud lagu od bazalnih zglobova do lakta, u laganoj dorzalnoj fleksiji i ulnarnoj abdukciji. Naročito su važne frakture navikulara, lunatuma, te frakture karpalnih kosti komplicirane perilunarnom luksacijom. Tu je po trebna imobilizacija kroz 5 —6 nedjelja, a ako dotle nem a rezultata, još i dalje. Nekomplicirane frakture ostalih karpalnih kosti mogu se izliječiti za 3 nedjelje. F rakture karpalnih kosti uvijek su ozbiljne ozljede, te im je potrebno pomno liječenje u sadrenom povoju. S troga imobilizacija do sraštenja kosti da t će i bolje funkcijonalne uspjehe. D.

3

KOLA ASTIERA N T I NE (J R A S TE N I K U M

Potpun ekstrakt, n a j t o č n i j e d o z i r a n , sadrži sve aktivne principe svježeg oraha.

Kola Astiar je suvereno sredstvo protiv gri­pe, skraćuje rekonvalescenciju poslije infekcijoznih bolesti.

Kola Astier je najbolje sredstvo protiv de­presivnih stanja.

Kola Astier je indiciran kod svih akutnih i kroničnih bolesti respiratornog aparata.

Kola Astier tonizira živčani sistem, razbu- đuje intelektualnu snagu, pobija umor.

Kola Astier jača energiju, regulira ritam srca.

Srednja doza: 2 male žličice dnevno.

L A B O R A T O R I J I P. A S T I E R42 et 41 à 47, rue du Docteur-Blanche, P A R I S (XVIe )

Literaturu i uzorke šalje :

„ I S I S “ D . D , , Z A G R E B , H a t z o v a u l i c a 1 4 .

G . V E R G L A S , B E O G R A D , G a ra š a n in o v a u lic a 6 .

4

Kulenkam pff : 0 frakturam a u zg lob ov im a. (Münchener medizinische Wochenschrift, br. 38., g. 1933.). — U laičkim krugovima v lada mišljenje, da je iščašenje zgloba povoljnije od frakture. Ako je razderina kapsule neznatna (a uslijedila dakako stručna repozicija), onda je prognoza faktično dobra. Ali ima malo zglobova, kod kojih nasta je mala razderina prilikom luksacije (mandibularni, rameni, kuk i nekoji šarnirski). Važno je i to, nije li kod luksacije ozlijeđena i kost, kao što se to dešava na skočnom zglobu. Za koljeno bi se bolje govorilo o razderanju zgloba. Ligam enta koljena tako su kratka i napeta, da tu i ne može nastati neznatna razderina kapsule. Ako se nakon luksacije reponira, nije sigurno da se repozicija može uzdržati, a prognoza je dvojbena (što dakako treba pacijentu reći). Najmanje tako loše su prilike i kod fraktura, koje sižu u zglob. O frakturi zgloba govorimo onda, kada je prelomljen dio kosti ili hrskavice, koji u funkciji zgloba igra ulogu bilo da sam radi ili da vrši statičku funkciju. Fraktura maleola nije fraktura zgloba. Ako se takova fraktura u dobrom položaju stavi u sadreni povoj ili u udlagu, ili se skoro giba i masira, bit će rezultat povoljan, ali ako je zglobna ploha frakturirana, treba ju bezuvjetno ekstenzijom odteretiti, a istim vlakom treba i adaptirati fragmente da se poluči dobro izliječenje. Kod fraktura većih zglobova dolazi često i do znatnih krvarenja u zglob, koje treba bezuvjetno punktirati. Fractura colli anatomici humerusa. U većini slučajeva ovdje ne dolazi do nekroze glavice, jer se kapsula drži fragmenta ili jer je distalni fragm enat često impaktiran u glavicu, pa se ona i s ove strane hrani. Kod mladih osoba dolazi često do traumatske rupture epifize, koju treba egzaktno reponirati, često i krvavim putem da ekstremitet ne zaosta je u rastu. E ksudat valja punktirati. Visoka otrgnuća tuberculum majus kod luksacije spadaju isto među zglobne frakture. Nakon repozicije treba u ovim slučajevima svakako praviti rentgensku snimku. Sve frakture u zglobu ili u blizini zgloba treba fiksirati u abdukciji. Na laktu dolazi do otrgnuća epifiza, što nije zglobna fraktura, te do kosih unutar­njih i vanjskih prijeloma i do T ili Y fraktura, koje sve spadaju u zglobne frakture. Ako se prelomi više od Vb olekranona, radi se isto o frakt. zgloba. I kod ovih prijeloma treba primjenjivati ekstenziju, (prije dakako repozicija, event, šivanje), olekranon eventualno šivati. Mala otrgnuća olekranona staviti u sadreni povoj u ekstendiranom položaju. Fraktura radiusa u ručni zglob treba kroz 8 dana ekstenziju (najbolje u Braun-ovoj udlagi), a onda marljivu masažu i gibanje. Opterećenje ovoga zgloba dozvoljeno je tek nakon 3 —4, kod težih slučajeva nakon 4 —6 sedmica. Kod fraktura zglobova prstiju p rognoza je dvoj­bena, naročito na palcu, gdje je potreban često operativni zahvat. Loša je prognoza fraktura acetabula s t. zv. centralnom luksacijom kuka. Sve frakture femurovog vrata osim pertrohanterne broje u zglobne frakture. Kod impaktiranih važno je rano započeti s gibanjem zgloba, da ne dođe do ukočenja . Autor kod starijih pacijenata ne razrješuje impaktaciju i pušta da pacijenti za nekoliko dana hodaju. Samo kod ove frakture dozvoljava uporabu štapa. G ibanje počima s hodanjem na mjestu kraj kreveta, da se pacijenat u slučaju po trebe može uhvatiti za krevet. Kod mlađih pacijenata treba impaktaciju razriješiti i liječiti u ekstenziji. Sadreni povoj, koji bi trebao ostati pola godine, obično ne pravi i ne drži mnogo do anatom skog rezultata i do izjednačenja skraćenja (? ref.). Frakturu kuka reponira u lokalnoj anes te ­ziji. Krvarenje u zglob ovdje ne igra veliku ulogu. N ajneugodnija je fraktura koljena, a neugodnija je fraktura tibijalne plohe, nego femoralne, jer se ona kod razm rskanja gotovo nikada ne da dobro repo ­nirati. Ekstenzija i punkcija potrebna. Nakon m irovanja od 8— 14 dana odterećenje i gibanje. Kod težih naročito kod kompliciranih fraktura skočnog zgloba (o kojima je već prije govorio) treba talus često žrtvovati. Općenito se može reći da je i prognoza i li ječenje zglobnih fraktura drugo nego ostalih pri­jeloma, a rezultat li ječenja je često dvojben. Koso i sa skraćenjem srasla kost može se refrakturirati, ali ukočen i deformiran zglob se ne može reparirati, jer od plastika ne smijemo mnogo da očekujemo. Sve frakture zglobova spadaju u kliničko liječenje. D.

R ingel: C entralna lu k sacija kuka. (Münchener medizinische Wochenschrift, br. 38., g. 1933.). — U dva slučaja centralne luksacije kuka usp je la je po tpuna repozicija na Schede-ovom stolu pomoću maksimalno moguće ekstenzije. Po s ta tis tikam a osta je povoljan rezul ta t sam o u 40% reponiranih s luča­jeva, jer većinom nastaju artritičke promjene, koje prouzrokuju ograničenje gibivosti. Ali se s druge s trane izvješćuje o gotovo istom razm jeru dobrih i loših konačnih uspjeha kod neprepoznatih ili nedo­voljno reponiranih centralnih luksacija. Autor motrio je starijeg pacijenta, koji je bio upućen na odjelzbog krvarenja od tum ora crijeva. T u m o r nije nađen, ali je rentgenološki ustanovljena centralna luksa­cija kuka, koja se klinički nije očitovala ni u skraćenju, ni u rotaciji p rem a van, te je i ograničenostgibivosti bila neznatna. Pacijenat je tri t jedna prije pao. G lavica femura prodrla je duboko u zdjelicu, koja je isto frakturirana. Repozicija obzirom na frakturu zdjelice nije pokušana, te je noga imobilizirana i nakon kratkog vrem ena započeta je m asaža i aktivna i pasivna mobilizacija. 8 nedjelja nakon ozljede mogao je pacijenat sa štakom hodati. Fleksija kuka išla je do pravoga kuta, abdukcija bila je veoma povoljna. - D.

V erth: Fractura co lli fem oris. (Münchener medizinische Wochenschrift, br. 39., g. 1933.) — Sta­tistički je ustanovljeno da % svih fract. colli fern, pogađa ljude iznad 60., a % iznad 65. godine. Ako se posmatraju sam o slučajevi koji se dešavaju ljudima, koji su još sposobni za rad, onda se vidi, da gotovo polovica ovih slučajeva p o g ađ a ljude između 40. i 60. god. Oko 10% slučajeva spada u drugi decenij. Rtgn. snimka neka se pravi u svakom sumnjivom slučaju. Novijim terapijsk im m etodam a uspije oko % svih slučajeva izliječiti tako da kost sraste i nasta je povoljna funkcija. Uspjeh je ovisan o dobi. U starosti više artroza, manje pseudoartroza. Ovisan je i o vrsti p r i je lom a: kod medijalnih ima više pseu- doartroza i nekroza glavice. Liječi gotovo sam o ekstenzijom; s W hitman-ovim povojem najbolji uspjesi. Nekroza glavice je kod mlađih lica dosta česta pojava, zato kod njih preporuča dugo ležanje, Whit- man-ov povoj, a iza toga nošenje o r topedskog apara ta kroz godinu i pol. U muževnoj dobi 6 nedjelja W hitman-ov povoj, onda nošenje apara ta kroz godinu i pol. Kod starih ljudi operativna fiksacija; ako to ne ide, onda odmah dobro modeliran ortopedski aparat , koji se nosi dan i noć. D.

N om m el: L iječen je n ek om pliciran ih fraktura n a tk o ljen ice . (Münchener medizinische W ochen­schrift, br. 40., g. 1933.). — Preg ledbom starijih rentgenskih slika ustanovljeno je da se mnoge frakture nijesu izliječile u povoljnom položaju. Odgovorna je zato nedovoljna ekstenzija s flasterom. T ek nakon uvađanja ekstenzije sa žicom na glavici tibije postali su rezultati bolji, naročito ako se s provađanjem terapije započelo odm ah nakon što je pacijenat primljen na odjel. Prikazuje tipičnu terapijsku metodu: ekstenzija sa žicom na glavici tibije, noga leži na Böhler-ovoj udlagi, odm ah od početka jako o p te re ­ćenje radi b ržeg i temeljitog izjednačenja primarnog skraćenja. N askoro se opterećenje sm anjuje da ne

5

LEPRINCE

ZA VRIJEME TRUDNOĆE I U PE R IO D U PO S LI JE PORODAje stručno postupanje od velike važnosti. FELLO W S-O V SY R U P je najdosljednije p rip rav ljen i tonikum , koji liječniku u ovu svrhu stoji na raspolaganju.

U FEL LO W S-O V O M S Y R U P-U su sadržane sve potrebne m ineralne tv a ri u pravom razm jeru i u lako asiinilirajučem obliku. M angan i željezo, koji obnav­ljaju stalne gubitke oskudne k rv i; kalcij, koji naknadjuje gubitak ove m ineralne tv a r i ; kalij, natrij i fosfor, koji pom ažu sv ladavati neuralnu depresiju; strychnin kao tonikum za m etabolizam stanica i diin in , sredstvo, kojè pobudjuje probavu.

Z a buduće m ajke i za one, koje doje, nema boljeg lijeka, nego Ito je FELLO W S- O V SY R U P. Za vrijem e ovog teškog vrem ena preporučam o tr i pu ta dnevno 1 m alu punu žlicu prorijedjenu s vodom.

BESPLATNI UZORCI NA ZAHTJEV

C . H A U B N E R ’S E N G E L - A P O T H E K EW IEN I. B O G N E R G A S S E 9

6

dođe do distrakcije koljena. Skori početak gibanja. Opterećenje uslijedi tek nakon potpune konsolidacije kosti. Naknadno liječenje Zander-om. Od 92 slučaja, koji su na ovaj način liječeni, bilo je sam o četiri puta potrebna šav kosti. Pseudoartroza nije nastala ni u jednom slučaju. Cilj liječenja frakture natkolje­nice mora da bude izlječenje bez skraćenja u dobrom položaju i s dobrom funkcijom zgloba. 98 fraktura natkoljenice kod djece liječeno je s flaster-ekstenzijom, te ni u jednom slučaju nije bila potrebna šav kosti. D.

Altschul: K pitanju p eriarthritis h u m eroscapu laris. (Medizinische Klinik, br. 44., g. 1933.). — Autor uvrštava različne oblike bolesnih stanja u ramenom zglobu u dvije g rupe : 1. kronične ili su ba - kutne, među koje spada čista artritida (zapravo arthropathia deformans), koja na ram enom zglobu ne pravi rentgenološki vidljivih promjena kao na drugim zglobovima, ovamo spada nadalje neuralgija plek­susa, myalgia scapularis i post traum atska atrofija kosti, koja često uzrokuje jake boli; 2. akutni slučajevi, najčešće periarthrit is humeroscapularis (Duplay-ova bolest), koja se označuje različitim imenima, na pr. omarthritis acuta, bursitis calcarea acuta. Autor misli da bi ovo posljednje ime bilo ispravno, jer se ne radi o upali zgloba. Cesto je bolest posljedica traume, koja nije trebala biti ni znatnija. Obično obole ljudi, koji svoju muskulaturu ne rabe, rjeđe radnici s teškim poslom. T erapija sa salicylatima potpuno je zakazala. Obasjavanje rentgenom pomaže. U jednom slučaju nestalo je ovapnjenje već 8 dana nakon obasjavanja ; to je dokaz da se ne radi o fragmentu, već o vapnenoj naslagi. (Ref. primjećuje da je često vidio slučajeve kod teških radnika, nadalje da naslage nestaju često i bez obasjavanja, dapače i na drugu terapiju. U akutnim slučajevima bezuvjetno je potrebna imobilizacija u krajnjoj abdukciji, kraj toga vlažni topli oblozi, a često korisno je i davanje salicyla, tophosana i injekcije tophosanyla , odn. atophana ili atophanyla). D.

H offm ann: Lues articu laris p raecox p od slikom reu m atičn e p o lia r tr it ld e .(Klinische W ochen­schrift, br. 47., g. 1933.). — Za razliku od arthro-lues tardiva (Schlesinger), koja dolazi u kasnijim sta­dijima sifilisa, nađe se dosta često u ranoj periodi luesa upala zglobova, koja je manje ili više slična reumatičnoj poliartritidi. Luetična artritida može se pokazivati u eksudativnom ili u suhom obliku s manjim ili većim bolima. Najčešće oboli koljeno i sternoklavikularni zglob, ali mogu oboljeti i drugi zglobovi. Naročito noćne boli uputit će nas na luetičku etiologiju. Periosta lne naslage na lubanji, t ib i- jam a i rebrima pojača t će sumnju. Obično nije oboljelo toliko zglobova kao kod reum. poliartritide, bolest i ne skače toliko sa zgloba na zglob. Nem a ni endokarditide. Karakteristično je da je bolest refrakterna na salicylate. Tem pera tura obično je visoka, remitirajuća ili in termitirajuća. Pozitivna se ro - reakcija u krvi i m ožda u punktatu zgloba važna je za dijagnozu. U nekim slučajevima postoje i pro­mjene na koži slične erythema nodosum ili exsudativum multiforme, na atipičnom mjestu, na pr. na gornjim okrajninam a ili iza uha. Dijagnozu potvrđuje brzi uspjeh liječenja: boli i otekline nestaju, tem ­peratura pada na kalium jodatum, a potpuno izliječenje uslijedit će na salvarsan , b ism ut i Hg. D.

T e ra p ija .Schnek-U llm ann : P o D av id son -ovoj m etod i liječen i s lu ča jev i op ek lin a . (W iener klinische

Wochenschrift, br. 47., g. 1933.). — Prednos t Da v id s o n - o v o g li ječenja opeklina s acidum tannicum je ta, da se namjesto vlažne, jako secernirajuće površine nakon nekoliko sati s tvara suha krusta, pod kojom nesm etano dolazi do epiteliziranja. Kada se k o ža ,sasv im regenerirala, krusta o tpadne sama. Ovo liječenje prišteđuje često i neugodno mijenjanje povoja. Što češće se mijenja povoj, to je sekrecija veća, a i time gubitak tekućine, što se s D avidson-ovom m etodom može spriječiti tako da aplikacija ove m e­tode prišteđuje kod proširenih opeklina i ležanje u vodenom krevetu. M etoda je čista i bezbolna, a n a ­kon što se za nekoliko sati stvorila krusta, nije ni potrebna daljna njega, već se pacijenat može otpustiti kući. Mogućnost sekundarne infekcije je mnogo m anja nego kod liječenja s mastima. — Kod opeklina na zglobovima može nakon tjedan dana doći do crvenila oko kruste, kao znaka upale, no ova se upala brzo izgubi ako se zglob u sadrenoj udlagi stavi u mirni položaj. — Acidum tannicum se aplicira u kon­centraciji od 2—5% . U raznim oblicima, u vodenoj ili eteričnoj otopini mazanjem ili napuhavanjem, oblo- zima ili u masti ili u obliku praha. Najbolje je napuhavanje vodene otopine svaka Vi sa ta kroz 16—18 sati neprekidno. Acidum tannicum p u r i s s i m u m nije tako dobar, kao što je običan s i r o v i p re­parat. U mnogim slučajevima je ova metoda spas ila život pacijentima s proširenim oteklinama, kako to dokazuju publikacije velikih bolnica (i u diskusiji O p p e n h e i m i drugi). Velika je prednost me­tode, da se bolničko li ječenje skraćuje. Ne stvaraju se veliki ožiljci i kontrakture, a ne dođe ni do s tv a ­ranja raka u ožiljcima. Tu se pokazuje važnost ove metode i za socijalno osiguranje. — Aplikacija neka usljedi što ranije. Praktični liječnik moći će i proširene opekline sam liječiti, ako je upućivanje pacijenta u bolnicu skopčano s poteškoćama, sam o t reb a da studira i v ježba ovu metodu. D.

H ilzensauer: L iječen je rana s kalijevim i k alcijevim so lim a . (Wiener klinische Wochenschrift , br. 47., g. 1933.). — Ako se 0 '6% -tna sterilna solutio kalii chlorati s tavlja na onečišćenu ranu u obliku vlažnog obloga, dva puta na dan, rana se za kratko vrijeme očisti, n as ta je svijetlo crvena granulacija. Rub je rane oštro omeđen od granulacijone površine. Kada je rana čista, valja epitelizaciju pospješavati i to oblozima kalcijeve soli: 2—5% -tna solutio calcii chlorati stavlja se n a g o r e opisan način na rane. Ovdje je još važniji sterilitet, a važno je i to da se povezivanje rana ne prepušta pomoćnom osoblju. Nakon 1—2 dana opaža se stvaranje finog prozirnog epitelijalnog sloja, ali svaka i na jm anja infekcija m ože rezultat liječenja uništiti. Kalcijevom se soli rub rane aktivira. Već se s izotoničkom otopinom polučuje ane­mija, epitelizacija i smežuranje. Da bude bolji rezultat, uzima se hipertonička otopina. Kalijeva sol uzrokuje već u 1%-tnoj otopini lagano pečenje, a kalcijeva sol ne pravi nikakve boli. Ako nakon dulje aplikacije kalcija više ne napreduje liječenje, t reba na nekoliko dana opet aplicirati kalijevu sol, pa nakon toga kalcijevu, te će se opazit i dalje napredovanje liječenja. Ima slučajeva koji su i na ovu terapiju po tpuno refrakterni, ali kod takovih ljudi ni druge terapijske metode nijesu dovele do željenog uspjeha (flogistička i antiflogistička konstitucija po — S c h t i c k - u , koji je liječenje s kalijevim i kalci­jevim solima preporučio; laički: dobra i loša koža). Opisana m etoda nije podesna za li ječenje dreniranih flegmona, te za rane koje sižu duboko u muskuaturu, jer dok se na površini rana brzo izliječi, u du ­bini napreduje infekcija. Nema uspjeha s ovom metodom ni kod karbunkla, furunkla, mastitida, kod apscesa

7

GonorejaT A R G E S IN

N ap ad n o b rzo sm an jen je se k re - cije. U b ija gonokóke i sp rječava n jih o v d a lji razv itak . Iz raz ito antiflogističko d je lovan je . D je ­

lu je i u du b in u .

Ništa ne nadražu je . Sprječava kom pli­kacije. - Ekonom ski p repara t, je r sk ra ­

ćuje tra jan je liječenja.

L iječn ic i dob iva ju u zo rke

G elon id a. a n t in e u r a !g i c a

Kom binacioni p repara t:Cod. phosphoric. 0,01, Accthylsalicyl.-

Phenacetin aa 0,25P o u zd an o i t ra jn o d je lo v an jek o d n e u r a 9 g ; i j e $ g r i p e , u p a l e p l u ć a , u l o g a , r e u m a t i z m a , i š i j a s a , l a b i č n i h k r i z a . D jelu je n a žarište

oboljenja s različ itih strana.R p . : G elon ida an lineura lg ica o r ig in a ln i

o m o t a v10 i l i 20 tableta,S .: 3 puta na dan 1-2 tablete.

i literaturu b esp la tn o »

G o e d e c k c & C o ., Chemische F abrik u. Export A. G., Berlin-C harlottenburg S k l a d i š t e z a J u g o s l a v i j u : „ I S I S “ D . D . , Z a g r e b

27-3

8

znojnih žlijezda, osteomielitide, te kod apscesa trbušne stijenke. Kod ulcus cruris polučio je autor i u zdvojnim slučajevima izvrsne uspjehe, u kratko vrijeme lijepo i trajno epiteliziranje. Izvrstan je bio uspjeh kod svih površnih, onečišćenih rana, koje nijesu reag ira le ni na koje drugo liječenje, nadalje kod svih vrsta defekta kože, kod opeklina nakon o tpadanja nekrotične mase, kod nekroza tkiva uslijed razaranja krvnih sudova, kako ih se često vidi kod ozljeda, kod inficiranih ekskorijacija, kod paronihija nakon otstranjenja nokta, kod svih postoperativnih gnojenja, koja su na površini, a kalcij djeluje napose kod odviše jake granulacije. Autor preporuča ovu S c h i i c k - o v u metodu naročito za ambulante i zavode zbog dobrog djelovanja, jednostavne aplikacije, ekonomičnosti i je r ne prouzrokuje boli. Naročito pre­poruča kalcij kao specifično sredstvo za rane i epiteliziranje. D.

Novi lijekov i.S y lla : L iječenje u p a le p luća. (Therapie der Gegenwart , br. 7., g. 1932.). — Pneum onija se mnogo

liječi kemičkim sredstvima, prvenstveno chininom. C a h n - B r o n n e r isprva je mnogo davao chinin-urethan, no u zadnje doba najviše rabi s o l v o c h i n (kod nas domaća tvornica „Kaštel“-Zagreb), te bilježi vrlo povoljne uspjehe. Kod 977 slučajeva, liječenih njegovim načinom, iznosio je mortalitet sam o 9‘6% , dok kod 1275 kontrolnih slučajeva bez chinina iznosio je 20'4%. Dašto, i kod liječenja chininom vrlo mnogo odlučuje, da li ječenje započinje što ranije, dnevno se daje 2 gr. solvochina intramuskularno (ne smije se uštrcavati intravenozno!). I t r a n s p u l m i n (sličan prepara t iste firme) mnogo se rabi kod lobarne pneumonije, prem da mu je glavno polje djelovanja kod bronhopneumonija.

Ovi su uspjesi ponukali autora, da i on preispita svoje slučajeve pneumonije . Od 302 slučaja kru-pozne pneumonije 78 je liječio chininom, pretežno solvochinom, omanji broj i chinin-urethanom, te n e ­koliko slučajeva i transpulm inom . Autor iznosi tabelarni pregled tih slučajeva, iz kojega se razabire, da je liječenje chininom osobito uspješno kod bolesnika ispod 50 godina. T u je bio mortalitet sam o 9'87%, dok kod ostalih neliječenih chininom 15-86%. Solvochin im ade prednost, da injekcije ne bole i ne pro­uzrokuju nekroze; kod većine slučajeva pada la je tem peratura litično, dok se nije moglo utvrditi znatno skraćenje bolesti, pa ni uz povećane doze. Isto vrijedi i za transpulmin. Potanja statistika au to ra bilježi: Od 145 slučajeva ispod 50 god., liječenih bez chinina, umrla su 23 = 15'86% , dok od 61 li ječenog s chi­ninom sam o 6 = 9'870/0. U višim godinam a ne može se opaziti znatniji upliv chinina. S toga autor za s lučajeve ispod 50 god. sm atra terapiju chininom upravo potrebnom, osobito, ako se slučaj počinje liječiti unu tar prvih 4 dana.

U mnogim je slučajevima autor uz chinin davao i kamfor te Strophanthin, no s istem atsko liječenje u tom smjeru otklanja. Autor je imao utisak, da je kombinacija chinina s kamforom i strophanthinom pojačala uspjeh liječenja.

S t im p f l : 0 o p a s n o s tim a n a r k o z e e v lp a n o m . (Münchener medizinische Wochenschrift, br. 37., g. 1933.) — Evipan je isprva zamišljen kao narkotikum za kratko vrijeme, t. j. da se pomoću narkoze izbjegnu boli kod kratkotrajnih zahvata. O njegovoj upotrebljivosti referiraju mnogi autori. Pošto djelovanje jedne injekcije tra je sam o kratko vrijeme, potrebno je kod duljih operacija ponavljanje injekcije, š to često smeta, a često se i ne može provesti. Zato narkoza evipanom kraj inhalacijone narkoze i lum balne punkcije ne dolazi ozbiljno u obzir, već će biti korisna dok može da nadomjesti om am u s chloraethy- lom, aetherom, narcilenom i dušičnim oxydulom. S uspjehom je upotrebljena i u kombinaciji s drugim narkoticima kao uvodna ili g lavna narkoza ili kao pom oćna narkoza kod lokalne anestezije. A n s c h ü t z upozorava da se ne rabi zajedno s lum balnom anestezijom, jer po jačava depresivno djelovanje lumb. anestezije. Autor ne će da govori o neznatnim pojavam a, kao što je pre- i postnarkotična ekscitacija, povraćanje, naročito ako bolesnici nijesu bili sasvim trijezni, o mučnini, vrtoglavici i glavobolji . Mnogi autori referiraju o t r o m b o z a m a , koje su izašle iz mjesta injekcije. Autor takove nije vidio, a i ne vjeru je da je opasnost trom boze tako velika kao što je kod intravenozne injekcije na pr. tetraphenol- naphthaleina kod holecistografije . U li teraturi poznat je niz težih, ali ne letalnih slučajeva sm etnja u funkciji o rgana za d isanje i cirkulaciju. Vjerojatno se radilo u svim tim slučajevima o relativno velikim dozama. Kod takovih slučajeva redovno nije po trebno naročito li ječenje, jer djelovanje evipana nesta je veoma brzo. U nekim se slučajevima pokazuje dobrim coramin, lobelin, cardiazol, ugljična kiselina i umjetno disanje. Preporučuje se u novije vri jeme icoral, ali o njegovom djelovanju treba sačekati pouzdane re ­ferate. Ams c h ü t z referirao je na zadnjem kirurškom kongresu o 8 smrtnih slučajeva, kojima je u dis­kusiji pridošao jedan K i l l i a n - o v slučaj, a kasnije još dva. U jednom od ovih zadnjih radilo se o p a ­cijentici s miodegeneracijom, koja je trebala biti laparo tom irana zbog perforiranog želučanog čira i koja je kratko nakon injekcije od 10 ccm evipana prestala disati, pa ju se nije moglo ni na koji način spasiti. Obducirana nije. Na opasnosti narkoze evipanom kod peritonealnih s im ptom a upozorili su i drugi autori, a eksperimentom je dokazano da je letalna doza za životinje s peritonitidom 5 puta m anja nego li za zdrave. Vjerojatno je tu doza od 10 ccm bila prevelika, a možda je injekcija prebrzo davana. Autor pri­kazuje tabelu sa 11 letalnih slučajeva, koji su do s a d a poznati . Kod nekojih je bez sumnje prekom jerna doza bila uzrokom smrti, kod nekojih se uzrok nije m ogao točno ustanoviti, a kod ostalih sigurno nije bio evipan uzrokom smrti. Iz tabele proizlazi da nekoja bolesnička stanja predisponiraju za komplikacije. T ak o kod bolesti je tara nestaje evipan veom a polagano iz optoka. Neki autori upozoruju na oprez kod peritonitide, ileusa, sepse, o š tećenog disanja, kaheksije i bolesti štitnjače. Vjerojatno se kod ovih teških bolesnika radilo o težim alteracijama optoka krvi, jer se često opažao i pad krvnoga tlaka. Kombinacija više bolesti (na pr. perforirani ulkus i m iodegeneracija) djeluje dakako još teže. U posebnoj tabeli s a ­stavio je autor sve vrsti komplikacija, koje su nastale kod letalnih i ne letalnih do sad a poznatih slu­čajeva. Većinom se radilo o kljenuti srca ili d isanja ili obojega zajedno. 2 neletalna slučaja uvrštena su u rubriku „ostale sm etnje“ bez daljne oznake. Iz autorovih izlaganja proizlazi da protiv uporabe evipana nem a striktne kontraindikacije, već t reba kod doziranja biti na oprezu, naročito u slučajevima, kakovisu gore spomenuti. Ne valja držati se s tanovite šeme, već individualno postupati, a kod bolesti , kaošto su spom enute sam o onda upotrebiti evipan, ako je potrebna površna narkoza. T em po injekcije neka bude takav da se prvi kubični centimetri ne daju brže od 10—15 sekunda. Kod po laganijeg davanja ne će imati narkoza poželjnu dubinu, a kod bržeg je pacijenat u opasnosti.

9

Pa se pospješi stvaranje krvi(dodavanje željeza u lako asimilantnoj formi)o s o b i t o s e o d l i k u j e v e ć k r o z d e s e t l j e ć a

Arsenferratosesa 0,3% Fe i 0,003% As.

Arsenferratose za razliku od anorganskog željeza i kod dugotrajnog uzimanja

dobro se podnaSaDnevna doza: 3—4 puta 1—2 čajne žličice

O prem a: orig. bočica sa ca 250 gr

Arsenferratin : Orig. staklenka sa 30 tabi, à 0,25 gr D oza: 3 —4 puta dnevno 1—2 tabi., djeci polovicu.

Literatura i uzorci sprem no se šalju gg. liječnicima.

C. F. Boehr inger & Soehne 6. m. b. M., M a n n h e im -W a ld h o !Z a s tu p s tv a za J u g o s la v iju :

lg . J. L öw ensohn , B eograd , Z rin jsk oga 37. — „ISIS“ d. d. Z agreb , H atzova 14.

K od s ta n ja k o lap sa n a jra z lič itije e tio lo g ije in jic ira se n a jp r i je

C O R A M I NSUPKUTANO INTRAVENOZNO

Kod k ron ičn ih sm e tn ja d isa n ja i c irku ­lac ije u z im aju se tr i p u ta dnevno po 30

CORAMIN-kapiGesellschaft für Chemische Industriein Basel (Schweiz)Zastupnik za Jugoslaviju:Mag. Ph. Dragutin Kaiser, Zagreb,Ilica 40/11.

10

H instorff: O regu laciji u tkivu pom oću tera p ije m astim a. (Zentralblatt für Chirurgie, br. 37., g. 1932.). — Autor polazi od poznate činjenice, da u upalnom tkivu postoji lokalna acidoza i da bolovi kod upale idu paralelno s H-hiperionijom i da se već ranije pokušalo utjecati na zacijeljenje rana u- porabom alkalija.

Dalje se došlo do rezulta ta da se upala ne proširuje ako se isključe senzibilni živci, koji vode upalnom žarištu a već postojeća upala da se brzo izliječi ako anesteziramo upalno žarište. Tražio se dakle jedan antiflogistikum koji bi imao ujedno i anestetičnu komponentu.

Tako je došlo do uporabe p a n t h e s i n - b a l z a m a (Sandoz), koji sadrži 5% jednog lokalnog anestetikuma, panthesina, s nekom naročitom biljnom masti .

Autor je sam iskušao taj p repara t kod svojih 200 pacijenata i to u glavnom kod epiteli jalnih de­fekata i površnih upala tipa furunkla i konačno kod derm atoza, koje svrbe i bole, a koje nastupaju kao posljedica općeg oboljenja organizma.

Balzam je aplicirao tako da ga je do 3 puta dnevno nam azao na upaljeno mjesto, ako još epitel nije bio oštećen. Kod većih defekata nam azao je balzam na krpicu i položio na defekt i p rem a vrsti oboljenja nekoliko puta mijenjao. M as t se kod tje lesne tem perature brzo rastopi i prodire izdašno u sve pukotine rane. Ako se hoće polučiti osušen je rane ostavi se zavoj 24 sa ta a ako se osušen je ne želi mijenja se nakon 12 sati.

Kod defekata na koži opazio je naglo stišanje boli i ograničenje prekomjerne eksudacije. Osobito povoljno uplivalo je na pacijente ovo s tišavanje bolova.

Kao indikacije za uporabu autor n avada : 1. Kožne defekte kod opeklina, transplantacija, kod gnoj­nih granulacija rana, kod dekubitusa, kod ulcus cruris bol je bila znatno ublažena, sekrecija sm anjena i pospješeno zacijeljenje rana. 2. Kod dubokih upala na koži, kao furunkli, panariciji došlo je pod utje­cajem panthes in-ba lzam a do po tpune rezorpcije tako da incizija nije bila potrebna. 3. Kod kožnih afek-cija koje svrbe ili bole kao pruritus, ekcem, herpes zoster bio je svrbež gotovo odmah ots tranjen. V.

Krug: O kom binaciji eup averina, a tro p in a ! d im eth ylam inop henazona (E upaco) u p orod n iš- tvu. (Münchener medizinische Wochenscrift, br. 20., g. 1933.). — Autor je iskušao e u p a c o - s u p o - z i t o r i j a M e r c k (eupaverin 0-03, atropin. methylbrom. 0‘0005, dimethylaminophenazon 0T5) za sm a­njivanje bolnih trudova za vrijeme poroda. Sve rodilje kod kojih se očekuje dugotrajan i bolan porod na pr. ako prerano pukne mjehur, kod starih primipara, kod nezgodnih od nosa između glave i zdjelice i t. d. mogu dobiti, svejedno u kojem stadiju se po rod nalazi, jedan eupacq-supozitorij . Obično se pre­para t daje kad je ušće otvoreno za 2—3 prsta. Autor je to iskušao na oko 100 rodilja. Općenito se opazilo znatno sm anjenje bolova za vrijeme trudova i dapače bolje djelovanje na trudove. Osobito su bili ublaženi mučni bolovi u križima. Obično je dostajao jedan čepić, u naročitim s lučajevima (s tare prvo- rotkinje, znatna razlika između glave i zdjelice) davalo se i drugi i dapače treći čepić. Nikada nije opa- ženo oslabljenje trudova i kakovo nepovoljno d jelovanje na čedo. N aravno da je bilo slučajeva da je sredstvo i zatajilo. Može se reći, da su eupaco-supozitorij i zadovoljavajuće sredstvo kod p oroda u priv. kući. V.

U hlm ann: O ca lcio -coram in u . (Archiv für experimentelle Pa thologie und Pharmakologie, br. 168., g. 1933.). — Autor je pravio pokuse s c a l c i o - c o r a m i n ( C i b a ) na kunićima. Opazio je da kod potkožnih injekcija 10% calcio-coramina 0-5 g na kg težine nas tupa smrt s paralitičkim simptomima. Kod intravenozne aplikacije nije otrovnost niš ta veća. Kod uzimanja per os letalna doza iznaša 1'5 gr pro kg. Na žablje srce djeluje calc .-coram. u smislu znatnog ubrzanja akcije. Vidjelo se da povoljno djeluje i na ekspektoraciju. Calc.-coram. povisuje znatno krvni tlak kunića, poslije eventualnog kratkog pada, osobito ako je ovaj ispod normale. Ovaj efekat nas tupa i kod životinja kojima je prerezana m e- dula. Iz pokusa sa ol. s inapis na oko kunića vidi se, da calc.-coram. djeluje znatno antiflogistički. V.

L eo: F arm ak ološk a an a liza d je lovan ja octin -K noll na cr ijeva . (M ünchener medizinische W o­chenschrift, br. 38., g. 1933.). — Autor se bavio ispitivanjem motiliteta crijeva te je u isto vri jem e ispi­tivao promjene motiliteta i specifičnost djelovanja pojedinih supstancija, te je tom prilikom osobito sv ra ­tio pažnju na prepara t o c t i n (Knoli). M ogao je ustanoviti, da je odmah poslije injekcije octina na­stupila paraliza peristaltike na debelom i tankom crijevu. Osim toga je opazio da prepara t posjeduje izrazito specifično djelovanje da paralizira tonus. Dok morphin kod kunića ne prouzrokuje paralizu pe­ristaltike nego isključivo tonusa, ističe se djelovanje octina u drugom obliku. U tom smislu dakle treba diferencirati djelovanje octina p rem a onomu opijata. P repara t se dakle razlikuje u svom djelovanju na crijevo od djelovanja opijata tipa morphina time što paralizira i tonus a i peristaltiku. Octin nadm ašuje opijat papaverin svojim jačim i dužim djelovanjem. V.

L ackerbauer: P rom inai u zavod sk oj praksi. (Psychiatr isch-neurologische Wochenschrift , br. 37., g. 1933.). — Autor je liječio 15 ženskih i 24 muška pacijenta epileptičara, koji su većinom već godinam a patili na teškim napadajim a. D avao je naprije O’l p r o m i n a l a (I. G. Farbenindustr ie) poslije večere. Broj napadaja bio je i kod žena i kod m uškaraca sm anjen za 42%. Opetovao je li ječenje nakon 1—2 mj. pauze i jedan muškarac je ostao posve bez napadaja . Poslije toga davao je kod 15 žena 0-2 pro- minala jutrom i večerom, čime je broj nap ada ja snizio za 67% . Dozu je povećavao kod onih pacijenata, koji su ostali refrakterni na 0'2, sve do 0’3 i 0'4 i time je postigao 50% bolji uspjeh nego ranije. Preko 0 -4 nije autor prelazio.

Pošto je prestao davati prominal napadaji su se vratili. Autor drži da je 0'2 najbolja doza. O pa­zio je poboljšanja u psihičkom smislu a i sedativno djelovanje bilo je dobro. Pacijenti su bez ikakovih sm etnja uzimali prominal tjednima i m jesecima. V.

E yding: A naem ia p ern ic io sa i tru d n oća . (M ünchener medizinische Wochenschrift, br. 33., g. 1933.). — Autor je liječio dvije pacijentice sa c a m p o l o n o m (Bayer-Meister Lucius). Za vrijeme li ječenja bile su žene trudne i rodile su zdravu djecu. Prije uporabe jetre u terapiji pernicioze bila je perniciozna anemija indikacija za abortus. Autor navada 3 slučaja gdje se iz broja eritrocita i hgbprije i poslije liječenja vide uspjesi a žene su uz to rodile zdravu djecu.

P rem a tom e se ne treba više bojati pogubnog utjecaja pern. anem. na graviditet kao ranije prijecampolona. Pom etnuće nije više potrebno. A i izgledi za djetinji život su m nogo bolji. V.

11

BIOPLASTINA SERONOE n e rg ič n o s r e d s tv o z a ja č a n je n a b io lo š k o m tem e lju

(za su p k u ian u prim jenu)

TUBERKULOZA - ISCRPLJENOST — ANEMIJA — RAHITIS LIMFATIZAM - R E K O N V A LES C E N C IJA — INFLUENCA

N em a n e u g o d n ih n u z p o ja v a P o s v e m a b e z b o ln e in je k c ije

Istituto Nazionale Medico Farmacologico „ S e r o n o “R o m a — Via Casilina, 125

Z astu p stvo za Jugoslav iju : Mr. Ph. Mirko šturman, Zagreb, M aksim irska c e sta 17. S k la d ište : LJEKARNA KRALJ, ZAGREB, Ilica 139.

RAVE Br. 329

R A T A R O Nveoma brzo i sigurno djelujuća krema protiv hunjavice i katara u nosu. Iz­vrsno služi za dezinfekciju grla kroz nos, ako se dovoljno kreme stavi u nos prije spavanja.

Tuba dinara 10*— za potrošače.

RAVE Br. 233

A P O R H E D M A T I Z O Nmast, kombinirana iz najdjelatnijih sup­stancija protiv reume u zglobovima i mišičju, išijasa, neuralgije i oboljenja na sličnoj bazi.

Tnba dinara 10*— za potrošače.

'-4 B esplatne uzorke šaljem o na zahtjev najpripravnije !

R A V E kemijsko - farmaceutsko d. d., Zagreb.

Upravo iz a š a o

MEDICINSKI KALENDAR ZBORA LIJEČNIKAs obilnim kalendarskim, općim, staleškim i znanstvenim sadrža jem na 549 str. 16°.

C I J E N A DIN. 5 0 - , P O U Z E Ć E M DIN. 5 5 —.

U p r a v o iz a š a o 42. s v e z a k „ M e d i c i n s k e B ib l io te k e “:

D r . J. Božić: MUŠKA GONOREJ A

12

Znanstveni rad Zbora liječnika.VI. sa sta n a k d erm atoven ero lo šk e sek c ije

Z b o r a l i j e č n i k a održan dne 31. V. 1933. u predavaonici derm atovenerološke klinike.B e u c prikazuje : n a e v u s s y m m e t r i c .Diskusija : B o š n j a k o v i ć .F a r k a š prikazuje Lj. St., kućanicu iz Dervente u Bosni, 20 god. staru. Bolest je počela prije

dvije godine u ustima, gdje je dobila rane, koje su je jako boljele. Liječena je ispiranjem i mastima. Nakon pola godine pojavili su se čvorići na rukam a i poslije na nogama, koji su „trunuli“ i sami od sebe zarašćivali. Is todobno je počela dobivati rane na spolovilu. U bolnici su joj davali bijeli prašak za rane. Injekcija nije dobivala. Iz familijarne anamneze ne može da dade nikakovih jasnih navoda.

Pacijentica je relativno dobra izgleda i dosta dobro razvijena, panikulus osrednji. Na gornjoj us­nici s lijeve strane imade gotovo okrugli ulkus, dosta pravilnih rubova, plitak, u veličini pola d inara ; sličan ulkus na desnom usnom kutu. U ustima vide se na obim prednjim nepčanim lukovima brazgo­tine; uvule nema, na njezinom podnožju dugoljasta ulceracija, na jeziku jedna nešto uvučena brazgotina. Na obadva ramena, u bokovima i na icrstima, te u pregibu koljena grupirane brazgotine; na obim do­njim okrajinama rasijane brazgotine. Na laktima i na prstima ruke pojedini mali čvorići sm eđasto-liv idne boje ; takovih čvorića u nešto većem broju imade na prednjoj strani potkoljenica i na desnom i lijevom nožnom hrbtu. S prednje strane lijeve natkoljenice nalaze se tri velike eliptične, gotovo već epitelizirane ulceracije, tam ne smeđasto-lividne boje. Na spolovilu i oko spolovila mnoštvo dosta plitkih vrlo bolnih ulcera razne veličine, jedan uz drugi. T a ulcera pokrivaju velik dio labia minora i majora, koja potonja su natečena, pa imaju nešto elefantijastični izgled. Pacijentica je virgo intacta. Plućni nalaz (antituber­kuloznog dispanzera): klinički b. o., rentgenološki osim nešto pojačanih hilusnih ša ra b. o. U sputumu i sedimentu urina nijesu nađeni Koch-ovi bacili. P re traga sekreta iz ulcera na spolovilu na tbc-bacile nije uspjela. Pregledba krvi (u gradskom ambulatoriju) dala je rezultat: WR —, MKR I i II —, MBR + + + .

Dijagnozu nije lako postaviti. Ulcera na spolovilu odgovara la bi milijarnoj tuberkulozi kože, a i ulceracije u ustima jn o g le bi da budu tuberkulozne naravi. No to bi bila rijetkost uz negativni nalaz u plućima i u urinu. Čvorići na nogama imaju izgled papulo-nekrotičnih tuberkula. Epitelizirane velike ul­ceracije na natkoljenici bi po boji i izgledu više odgovarale gumoznom sifilisu, a i ulceracije u ustima mogle bi da budu egzulcerirane gume. Z a to govori jako pozitivna Müller-Ballungsreakcija, i ako su W asserm ann i Meinicke negativni.

Drži da će se tek ex juvantibus moći sigurno da ustanovi, da li se tu radi o tuberkulozi ili o sifilisu. Moli g. prof. Kogoja, da preuzm e pacijenticu na daljne kliničko ispitivanje i liječenje.

B o š n j a k o v i ć prikazuje: 1.) l u e s m a l i g n a .G onore ja u više navrata (1928., 1929. i 1933.). Žena i d ijete zdravi. P re d 12 god ina otekle mu

noge. Pred 3 mjeseca bolovi u zglobovima donjih ekstremiteta, pa kroz cijele ekstremitete od krstiju do peta. Uporedo s tim crvenkastosmeđi papulozni osip, prekriven s bjelkastim ljuskam a, prve pojave oko nokata i na tabanima, pa na dlanovima, doskora po koži čitavoga trupa i glave. Stalne, naročito popodnevne temperature. Kod primitka na derm atološku kliniku: interni nalaz : b. o.; neurološki: hipe- stezija lij. donjeg ekstremiteta, periferno jače ; refleksi nenazočni. Oteklina, osjetljivost i aktivna s laba g ibivost mnogobrojnih manjih i većih zglobova. Tabani, dlanovi i pesti pokriveni dosta jakim, žućkasto- bijelim rožanim n aslagam a; koža ispod njih infiltrirana, crvenoplavkaste boje ; drugdje po čitavome ti­jelu i po glavi (vlasište) opore crvenosm eđe papule, mjestimice konfluirane s lakom deskvam acijom, žućkastobijele ljuske dosta se teško skidaju. U genitalnoj regiji analogne pojave, u genitofemoralnom području nekoliko vlažnih papula, s lijeve strane om anje egzulceracije u veličini boba . Nokti odebljani, hrapavi, krhki. Seroreakcije q. 1. negativne; gonoreakcija pozitivna.

Dif. krvna slika: eoz. 1%, segm . 15%, štap. 4%, limf. 34%, vel. mon. 25%, promielociti 2%, mi- elociti 2%, mladi 7%.

Diferencijalno: artropatička psoriaza, g onore ja ; sl ična klinička slika kao kod ovdje već prikazane (kasnije sanirane) polyarthritis luetica s egzantemom! U natoč seronegativiteta sum nja se na lues ; radilo bi se o malignoj formi (polyarthritis spec., exanthema papulosquam osum spec., kondylomata lata, pa­ronichia et onychia specif., psoriasis palmoplantar. specif, etc.). Pacijenat je bio već 2 mjeseca liječen drugdje sa salicylatima etc., s tanje se pogoršavalo. Pokušaj kombinirane antiluetičke kure.

2.) e r y t h e m a e x s u d a t i v u m m u l t i f o r m e .44-god. ložač. P red 15 godina nakon što se ofurio na licu i na rukam a, kožne pojave s istom lo­

kalizacijom, koje su u jednoj bolnici bile d ijagnosticirane kao lupus (e ry them atodes?) ; do prošle godine pacijenat se nije mogao riješiti tih promjena, dok ih sam nije nam azao nekom kiselinom. U februaru o. g. pojavile se ponovno iste promjene po čitavome licu, vratu i na rukam a: gusti, plosnati , crveno-modri- kasti infiltrati s neznatnom deskvamacijom. Potpuna regresija na salicylate i recidiv, pa opet sanacija za vrijeme boravka na klinici. Rentgenološki: caries dent. I. sup. lat. dex., osteomyelit is maxillae d.

3.) pie m id i ?Nakon traum ata (udarac kroz čarapu prigodom igranja nogometa) na potkoljenici zagnojena rana,

dvije sedmice iza toga generaliz irana erupcija crvenkasto-m odrikastog makuloznog egzantem a u omanjim žarištima, koja rastući pokazuju u centralnim partijama regresivne pojave, blijedilo i lako ljuštenje, dok se svježija periferija, koja je svjetl ije crvenkaste boje, širi te dovodi do konfluencije pojedinih eflores- cencija. Pretpostavlja se hematogeni (piogeni) rasap iz p rim arnog žarišta na potkoljenici.

4.) l u p u s e l e p h a n t i a s t i c u s c r u r i s .35-god. seljak. Afekcija otpočela pred 20 godina na palcu d. noge, neposredno iza skrofuloznih

po java na vratu, gdje se vide skrofulodermatski ožiljci. Na plućima: pleuralne adhezije na d. bazi; rent- genoioški na donjem ekstremitetu: periostitis, arthritis tbc.; čitavi d. donji ekstremitet elefantijastički odebljan.

F r a n k o v i ć prikazuje: 1. slučaj s c l e r o d e r m i a c i r c u m s c r i p t a ( s c i . e n p l a q u e s ) kod 58 god. pacijentice. Afekcija traje 4 godine, a pojavila se najprije na desnoj stražnjoj strani potko­ljenice odm ah ispod koljena. Kasnije su se pojavili novi plaques na bedrima i donjoj polovini trbuha.

ALCOPHENDr. W A N D E R

(A lu co l-A c e ty lp a rap h en e tid in -C o ffe in c itra t-D im e th y l-A m inop h en y ld im eth y l-P y razo lo n )

ANALGETICUM-ANTIPYRETICUM.D o z i r a n j e : po potrebi 3 —4 puta dnevno 1—2 tablete ili cachets. Cachets treba s malo vode progutati . T ab le te se moraju prije rastopiti u žlici vode, a zatim s

malo vode progutati .Cijena za publiku : fijola sa 20 tab le ta Din 20-—

kutija sa 6 cachets „ 12'—

ERIGON-SYRUPDr. W A N D E R

(S y ru p u s h y p o p h o sp h o -su lfo g u a ja c o llc u s com p.)

In d ik a c i j e : specifične i ka taralne bolesti organa za disanje (Tbc. pulmonum, bron­chitis, bronchopneum onia) i svagd je ondje, gd je je indiciran guajacol.

D o z i r a n j e : odrasli 3 puta dnevno po 2 m ale pune žlice, d jeca 3 puta dnevno pojednu m alu žlicu.

Cijena za publiku Din 37‘—

P I L K A - G O L A Z(H erb a T hym i e t D ro se ra e D ia ly sa t G olaz)

je lijek sa posve neizravnim djelovanjem (Prof. Heinz, Erlangen), koje se sastoji u tome, da potpom aže organske braniče protiv uzročnika bolesti. P ilka Golaz ima

sasvim specifički i izvanredni utjecaj na hripavac.I n d ik a c i j e ; hripavac (pertussis) i kod zaraznih upala disala, u kojim se slučajevima pojavljuje i kašalj, tako n. pr. kod gripe, bronhitide, faringit ide, tuberkuloze i t. d. D o z i r a n j e : Z a d o j e n č a d i d j e c u d o 5 g o d i n a : U jutro na taš te jednu jedinu kapljicu, a na večer isto tako jednu kapljicu u žličici vode, dok napadaj i ne popuste (3—6 dana), tada se doza poveća na 2—3 kapljice u jutro i na večer,

dok ne nastupi ozdravljenje.Z a d j e c u i o d r a s l e : U jutro i na večer 2 kapljice kroz 3—6 dana, tad se doza pove­ćava na 3 —4 kapljice u jutro i na večer. Povećaju li se međutim napadaji , t reba se opet vratiti na 2 kapljice u jutro i na večer i nastaviti tako, dok ne nastupi ozdravljenje.

Cijena za publiku Din 25‘—

U z o r k e i l iteraturu šalje :

Dr. A. WANDER D. D., 1ADRED.

14

Objektivno vidi se tipična klinička slika gorn jeg oboljenja. Afekcija je svuda lokalizirana obostrano si- metrički. N a periferiji žarišta lijepo je izražen „lilac s ing “.

2. slučaj l u p u s v u l g a r i s f a c i e i s hematogenim žarištima u predjelu lijevog skočnog zgloba kod 23 god. pacijentice. Afekcija na licu pojavila se pred 10 god ina a na nozi par mjeseci kasnije.

3. slučaj a r t h r i t i s g o n o r r h o i c a desnog ručnog zgloba kod 23 god. pacijentice. Početak afekcije pred 3 mjeseca. Gonoreakcija kompletno pozitivna. Rentgenološki vidi se da kosti cijele desne ruke naročito karpalne — pokazuju izrazitu atrofiju.

Ab r a m o v i ć prikazuje 1. slučaj m o n o a r t h r i t i s g o n o r r h o i c a liječen s compligonom. Efekt terapije potpunom a zadovoljava. Oteklina i bolovi su nestali. Pasivne i aktivne kretnje u laktu su skoro normalne. Primio je do sada 8 injekcija compligona.

2. slučaj. Pacijenat više od 20 godina boluje od kroničnog ekcema na nogam a. P red kratko vri­jeme preko noći uz jaki svrbež izbio je po čitavom tijelu sitni papulozni egzantem. Trichophytin 1 :30 intrakutano pozitivan. D ijagnoza: m i k i d i .

V e r o n e k (k. g.) prikazuje 3 slučaja f a v u s c a p i t .Iza demonstrac ije bolesnika održao je Dr. V. F r a n k o v i ć p redavanje „o gonoreakciji“ .U d i s k u s i j i : B o ž i ć , V i d a k o v i ć , B e u c , F r a n k o v i ć , K o g o j .

VII. sa sta n a k d e fm a to v en ero lo šk e sek c ijeZ b o r a l i j e č n i k a održan dne 22. VI. 1933. u predavaonici dermatovenerološke klinike.K o g o j prikazuje D a r i e r - o v u b o l e s t . Bit će po mogućnosti publicirana in extenso.K o g o j : E r y s i p e l o i d R o s e n b a c h .Tipična slika kod četkarice, koja se prije nekoliko dana ubola češljem, s kojim je raščešljavala

svinjske čekinje. Lokalizacija: kažiprst 1. ruke s prijelazom na dorsum i vola manus.B o š n j a k o v i ć prikazuje 1. l u e s m a l i g n a .Prikazani već pacijenat tokom antiluetičke kure u nešto popravljenom stanju. Nakon otpočetog

li ječenja tem peratura spala, bolovi popustil i, neki se zglobovi oporavili , bolji apeti t i opće subjektivno osjećanje. Kožne pojave dosta polako i „periodički“ regrediraju.

2. t r i c h o p h y t i a p r o f . b a r b a e .3. t u b e r c u l o s i s v e r r u c o s a d i g i t o r u m .F r a n k o v i ć dem onstrira : 1. Slučaj c a i n l u p o kod 54 god. pacijentice.P re d 6 god. početak lupozne afekcije na nosu, vratu i desnoj nadlaktici. Liječena u bolnici, gdje

je učinjena transplantacija kože iz bedra na lice. Pred 5 mjeseci opazila je na mjestu transplantacije malu ranicu, koja se sve više povećavala. Kod dolaska vidi se na vratu u predjelu li jevog sternokleido- m as to ideusa u veličini dlana atrofična koža, mjestimice pokrivena ljuskicama; na desnoj nadlaktici lu­pozne prom jene serpiginoznog karaktera; na mjestu hrskavičnog dijela no sa defekt u veličini 2 dinara metalnog novca, koji je spojen s isto takvim defektom na lijevoj strani gornje usnice, a postrance od ovoga nailazi se na još jedan u veličini 1 dinara novca. Rubovi ovih defekata su izrovani, uzdignuti; dno izrovano i pokrito gnojnim m asam a. Pacijentica je liječena na radiuminstitutu. Kako se vidi efekat te ra­pije je zadovoljavajući. Liječenje će se nastaviti.

2. slučaj t u b e r c u l o s i s c o l l i q u a t i v a c u t i s l a b . m a i o r. d e x t r . e t r e g i o n , i n- f r a u m b i l i c a l i s .

P red nekoliko mjeseci pacijentica se udarila tupim predm etom u desnu veliku usnu. Nakon 3 dana opazila je na mjestu udarca malu oteklinu, koja je pocrvenila i sve se više povećavala ; nakon kratkog vrem ena počelo je iz nje izlaziti nešto zelene gnojne tekućine. 2—3 sedmice poslije toga pojavila se ispod pupka lezija crveno-liv idne boje, nešto uzdignuta iznad nivoa okolice, iz koje je također nakon kratkog vrem ena počela izlaziti rijetka zeleno-gnojna tekućina. Objektivno vide se na desnoj velikoj usni te ispod pupka tipične lezije kolikvativne tuberkuloze. Plućni nalaz : Obje hilusne šare jako proš i­rene. Od desnog hilusa prugasto razgranjene kako prem a bazi tako i p rem a vršku. Lijevo se vidi ovap- njeno primarno ognjište, u žli jezdam a tragovi kalcifikacije. Dijagn.: tbc. hili.

Kod prikazanog slučaja radi se o hematogeno nastaloj kožnoj tuberkulozi, koja se prvobitno loka­lizirala na mjestu traume.

3. Slučaj c a s u s a d d i a g n o s i m (m elanodermia dif. e causa ignota).A nam neza: Pacijentica 46 god. stara, sadan ja bolest počela je pred 5 god ina s jakim svrbežom

na ekstremitetima, koji se kasnije proširio po čitavom tijelu. Svrbež joj se javlja naročito kod gibanja. Pred 3 mjeseca opazila je oteklinu u lijevoj supraklavikularnoj jami. Mokrenje u redu; tem pera tura 37*9; zadnje 2 godine izgubila oko 17 kg. Objektivno vidi se, da je pacijentica s rednje visoka, m ršav a ; koža čitavog tijela je sm eđe boje, na nekim mjestim a s crvenom n ijansom ; koža b ed ra i potkoljenice nešto slabije pigmentirana, svuda nešto odebljana; na nekim mjestima lako Ijuštenje. Seroreakcije (WR, KR, MKR i MBR) negativne; u urinu nalazi se bjelančevine 0-5%, urobilinogena 1 :16 , eri trocita i epitela, cilindra srednje i fino granuliranih. Krvna sl ika: eritr. 4,230.000, hgb. 54, indeks 0'64, leukoc. 4.800, baz. 2% , eo. 12% , št. 8% , seg. 68%, limf. 7%, monoc. 3% . Rentgenološki nalaz : 30. V. 1933. D esno po jača­na i jako razgranjena hilusna šara i u njoj dosta sitnih kalcifikacija. Lijevo pluće, slične prom jene kao i desno, a uz medijastinum i ispod arkusa aorte vidljiv poput gušćeg jajeta velik čvor hom ogene sa tu- racije, koji je prilično oštro konturiran. Konture njegove mogu se odijeliti donekle od konture ostalih medijastinalnih organa. Na opisani čvor p renaša se srčana pulzacija. Jednjak u redu i stražnji medijasti- num slobodan. Oba sfc. slobodni i p rečag e dobro pomične. Dijag.: tum or mediastini lat. sin. Histološki na laz izvađene žlijezde: Ni strukture limfogranuloma, a niti specifičnog upa lnog p rocesa nema. Radi se o difuznoj hiperplaziji l imfadenoidnog tkiva, mjestimice s povećanim vezivom. Na nekoliko m jesta ne­znatna nekroza s nakupinam a leukocita.

D iskus ija : K o g o j .A b r a m o v i ć prikazuje d e r m a t i t i s p o s t NS.Prije 6 mjeseci pacijenat je imao ulcus durum, liječen na našoj klinici sa so lusa lvarsanom . Injek­

cije je dobro podnašao. P red 2 m jeseca počeo je dobivati kombiniranu kuru (NS i Bi), nakon 7 m je­seci neosalvarsana pojavio se uz temperaturu i jake g lavobolje osip najprije po rukam a a kasnije po čitavom tijelu. O sjeća pečenje i slabi svrbež.

i. I n . tvornica medicinskih kirurških i n s i n u i r a l a , ortopedskih ap ara ia i mm rohe.

Zeiss: Ožepni polarimetar za pregled mokraće.

J A K O B H L A V K A , Z A f i B K BIlica 29 Telefon inter. 31-94

Izradb a sviju instrum enata iz Kruppovog čelika V 2 A, koji ne rdja. N a jv e ć i iz b o r svekolikih m edicinskih i k irurških potrepština.

Z a tra ž ite m oj najnoviji katalog I 30-4

16

Status p raesens . Afebrilan, dobro razvijen pacijenat; cor, pulmo b. o. Urin alb., sach., neg., WR negativna. Koža na ekstenzornoj strani ekstremiteta, dorzumu i sternalnom predjelu toraksa generalizirani sitno papulozni (morbiliformni) egzantem, otvoreno crvene boje.

2. slučaj m o n o a r t h r i t i s g o n . , koji je bio demonstriran na prijašnjoj sjednici. Liječen s compligonom pacijenat je sada potpuno izliječen.

V e v e r n (k. g.) prikazuje l u e s II. m a n i f e s t a .

IX. sa sta n a k d erm atoven ero lo šk e sek c ijeZ b o r a l i j e č n i k a održan dne 31. X. 1933. u predavaonici dermatovenerološke klinike.F a r k a š prikazuje L. J., 35 god. staru, sa p i t y r i a s i s r o s e a h a e m o r r h a g i c a . Eflo-

rescencije veličine dinara do dvodinarke, bli jedo-crvenkaste boje s lakom nijansom u žućkasto. Gotovo u svim eflorescencijama jače ili slabije, ali jasno izražene venektazije. Na pojedinim eflorescencijama jedva primjetljivo fino Ijuštenje. Lokalizacija isključivo na donjim ekstremitetima, naročito na natkoljenicama. Samo jedna pločica nalazi se u predjelu os sacrum. Na potkoljenicama jače varices. Potsjeća, da je prije dvije godine prikazao isti ovakav slučaj kod muškarca s jednakom neobičnom lokalizacijom na donjim ekstremitetima i s još jače izraženim venektazijama i hemoragijama u pojedinim eflorescencijama. Taj je slučaj tada na klinici his tološkom pretragom bio utvrđen kao pityriasis rosea.

S t a n ć i ć - R o k o t o v prikazuje luetičnu infekciju kod is toga individuuma po treći put. 1. S. 34 god. star, strojobravar, obolio je god. 1928. na l u e s I. ( s c l e r o s i s i n s u l c o c o r o n a r i o ) s poz. nalazom spiroheta i negativnim serološkim nalazom. Dobio je 7 gr NS. Za vri jeme li ječenja krv je višekratno kontrolirana i sve reakcije dale su negativni nalaz. Pacijenat se javio tek 4 mjeseca iza do­vršene kure. W asserm ann je bio negativan, Meinicke kompl. pozitivan. Isti je dobio u razm acim a od 2 mjeseca 4 potpune kure iako je Meinicke u ovom slučaju izgledao nespecifičan, tim više, što je Meinicke nakon 2 neosalvarsana od 0'45 i 2 bizmuta bio posve negativan, što izgleda nevjerojatno uz tako mi­nimalnu dozu. Sve su serološke reakcije u kasnijoj periodi ostale negativne. God. 1931. obolio ponovno na lues 1. (sclerosis corporis penis) s poz. nalazom spiroheta, sa WR neg., Meinicke+ + . Krv više puta kontrolirana za vrijeme li ječenja dala je još jedanput M dok je WR bila uvijek negativna. Poslije kure bio je i M negativan. Obavljena je i d ruga kombinirana kura. Krv kontrolirana v iše puta u godini dala je negativan rezultat. God. 1933. u oktobru obolio je ponovno na lues I. (sclerosis in p rae- putio) sa poz. nalazom spiroheta. Serološki nalaz negativan. Napominjem, da su skleroze bile tipične, a što je važno, različite lokalizacije.

B o š n j a k o v i ć prikazuje : 1. l y m p h o g r a n u l o m a i n g u i n a l e .28-god. priv. činovnik, oženjen, otac 2 zdrave d jece ; prebolio skarlatinu, tifus i španjolsku bolest,

uvijek anem ičan; prebolio gonoreju. Prije 5 sedmica, a 14— 17 dana nakon ekstramatrimonijalnog koitusa maleni razgnojeni prištić na prednjem dijelu kože penisa, za 2—3 dana ranica zacijeli la na fitonin. Prije 15 dana paketirane žlijezde u ingvinalnoj regiji, s ta lne više temperature, pretežno remitirajuće, glavobolje, slabljenje. Internistički nalaz: laki tum or lienis, zbog sumnje na ty učinjena W idal-ova reakcija negativna kao i hemokultura. Pregled medijastina, normalni nalaz. H em ogram : leuk. 11.000, sedim entac ija znatno ubrzana, dif. krvna s l ika: eo. 3%, št. 8% , segm. 54%, l im fo .29%, vel. mono. 6% . Seroreakcije q. 1.: WR, MKR, MBR negat. KR ± ; gonor. pozitivna, kasnije sve seroreakcije q. 1. negativne. — Nakon aplikacije antigena po Frei-u, uz obostrano povećane ilijakalne žlijezde, unatoč neodređene reakciie, promptni pad tem perature i bolje osjećan je ; kasnije aplicirani drugi antigeni jasno pozitivni; tek nakon in traglandu- Iarne injekcije mlijeka supuracija ingvinalnih žlijezda u malenim žarištima, autopusvakcina jako pozi­tivna te pozitivna kod svih I. i.-kontrola, a negativna kod zdravih i kod jednog šankroznog bubona te kod jedne luetičke skleradenitide. Terapeutsk i pokušaj intradermalnom vakcinacijom (autopusvakcina).

2. s c l e r o s i s g i g a n t e a, l u e s c o r y m b i f o r m i s .Kod 27-god. željezničara u reg. pubica pred 2 m jeseca 3 „prišta“ cca 2 sedm ice nakon susp. ko-

habitacije, koji su bili tretirani jodtinkturom, jodoformom i nekim mastima, te konfluirali u tipični chancre géant, veličine omanjeg dlana; laka skleradenitis ; na koži trupa, ekstremiteta i glave, naročito na „seboroičkoj“ predilekciji, papulozni egzantem, mjestimice grupiran korimbiform no; seroreakcije kom­pletno pozit ivne; razm jerno polaka regresija na kombiniranu antil. kuru.

3. referira o prikazanom slučaju l u e s m a l i g n a , koji je nakon protrahirane kombinirane anti- luetičke kure, a nakon opisane teške kliničke slike, što ju je pružao, otpušten s klinike na vlastitim nogama, bez ikakvih kožnih pojava i znatno poprav ljenog općeg s tanja (afebrilan, s normalnom krvnom slikom, ugojen, bez objektivnih i subjektivnih smetnja u zglobovima, osim što je muskulatura lijevog donjeg ekstrem iteta još atrofična, te teže giblje tom nogom, kreće se međutim već i bez štapa); sva­kako je zanimivo is taknuti da su seroreakcije q. 1. bile kroz čitavo vrijeme li ječenja negativne; biopsija je međutim također potvrdila kliničku dijagnozu; bilo bi i jedva vjerojatno, kad bi se terapeutski efekat tumačio drugačije, na pr. kao nespecif. podražajna terapija.

F r a n k o v i ć dem onstrira : slučaj e r y t h e m a e x s u d a t i v u m m u l t i f o r m e b u l l o s u m kod 20-god. pacijentice. Pacijentica je u junu o. g. opekla desnu nogu; 3 —4 sedm ice nakon toga poja­vile su se po ekstremitetima, trupu, bradi i usnicam a bulozne eflorescencije uz tem peraturu 40°. Liječila se u bolnici 3 mjeseca i izašla iz bolnice kao poboljšana. Nakon m jesec dana pojavili su se ponovno mjehuri kao i prvi put uz visoku temperaturu. Pacijentica stalno boluje od angine, sad a ima bolove u ručnim i nožnim zglobovima. P red 4 mj. izostala je menstruacija.

Objektivno vidi se po ekstremitetima i trupu, na bradi u okolici ušiju kao i na sam im uškam a te na usnicama bulozne eflorescencije veličine 1 dinara do 50 dinara metalnog novca, prozirnog sadržaja. Pojedinačno su opažene anularne forme. U krvnom razmazu nađeno je 5% eozinofila. O torinolaringo­loškim pregledom ustanovljena je amygdalit is chron. i preporučena tonzilektomija. Ginekološki konsta­ti rana je hypoplasia uteri, amenorrhoe. Napominje vjerojatnost fokalne infekcije kod prikazanog slučaja.

A b r a m o v i ć prikazuje: slučaj p o l y a r t h r i t i s g o n o r r h o i c a . Tangirani su sitni zglobovi s topala obiju nogu i kičme. Go-R. pozitivna. Pacijenat dobiva vakcinu Zagr. H igijenskog zavoda (cje­pivo protiv gonokoka).

G a z z a r i (k. g.) prikazuje 1. p a r a k e r a t o s i s p s o r i a s i f o r m i s .2. l i e h e n r u b e r p l a n u s .W e i s z (k. g.) prikazuje : t r i c h o p h y t i a s u p e r f. c a p i nf .

11-4

17

Literaturu i uzorke besplatno šalje:GENERALNO ZASTUPSTVO I SKLADIŠTE U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI :

B E O G R A D G E j O R G I S S V E R G L A S g a r a š a n in o v a UL.6.

E. MO N A L , DOCTEUR EN PHARMACIE, 6. RUE BRIDAINE, P A R IS .

18

X . s a s ta n a k d e r m a to v e n e r o lo š k e s e k c i jeZ b o r a l i j e č n i k a održan dne 29. XI. 1933. u predavaonici dermatovenerološke klinike.S t a n č i ć - R o k o t o v p rik az u je s lu č a j p s o r i a s i s g u t t a t a u n i v e r s a l i s .S. D. 28-god. star, te leg ra f is i obolio je pred kratko vrijeme na s imptomima groznice i povišene

temperature. 2—3 dana iza toga pojavio se po cijelom tijelu napose po licu, glavi i prsima sitni osip, koji se nije mogao klasificirati. Nakon 5—6 dana osip je dao sliku psoriasis gutta ta universalis s ovim karakternim slikama oboljenja. Ovaj slučaj govorio bi za hematogeni put razvitka bolesti u vezi s gore spomenutim simptomima infekcijozne bolesti s nepoznatim uzročnikom.

D i s k u s i j a : B o š n j a k o v i ć , K o g o j .B o š n j a k o v i ć prikazuje: 1. a t r o p h i a c ut . e t u l c u s p o s t d e r m a t i t i d . e r a d i i s (R tg ) .35-godišnji pacijenat. P red 4—5 god. zbog svrbeža u genitofemoralnoj regiji (epidermophytia? in­

tertrigo?) opetovano rentgeniziran u kraćim razm acim a; lane opazio na tim mjestim a ponajprije crvenilo, pa nekoliko vrlo bolnih ranica. T ad a su se ta ulcera zaliječila na našoj klinici. Sada u tipično promije­njenom atrofičnom području ragadiformna egzulceracija u sulcus genitofemoral, s verukoznom b je l­kastom proliferacijom, koja ekscidirana histološki ne pokazuje malignih promjena, na istome mjestu, gdje je i lane posto jao ulkus. Defekat epitelizira lijepo na rtg-desitin-mast.

2. t u b e r k u l o s i s l u p o s a e t u l c e r o s a i n r e g . g l u t .38-god. ličilac. P red 2 godine liječen na klinici zbo g kroničnog upalnog procesa ad nates, gdje

nijesu nađene lupozne promjene, prem da je serpiginozni oblik pojava bio na to suspek tan ; bila je dijagno­sticirana kronična piodermija, prom jene su lijepo regredirale na obloge i živine masti ; o donda haemoptoe uz simptome kavernozne ftize d. gornjeg režnja s ac inonodoznom diseminacijom na čitavim plućima. Na spom enutim mjestim a kože dosta nagli razvitak i širenje kožnih pojava, gdje se u nekim obrazgoti- njenim žarištima dadu jasno ustanoviti lupomi; nedavno u okolici analnog otvora „gnojni mjehuri“, zbog kojih dolazi, uz teške simptome ftize, na kliniku; na tim m jestim a sada uz nagli je širenje nepravilno iz- jedene, vrlo bolne egzulceracije, s l iv idn im , ognojenim rubovima i uzdržanim epiteli jalnim otocima, uz anus duboka nejednolika fisura, gdje navire dosta eksudata (apsces) ; zbog jakih bolova prepara t na Koch-ove bacile iz tkivnih krpica uzet tek nedavno, tokom liječenja, nalaz je bio negativan, kao i u urinu; laka albuminurija. D a li se već pred 2 godine radilo o početnom lupoznom procesu ili je na promijenjenome terenu došlo tek kasniie do specif, infekcije, teško je re trogradno utvrditi; sada, uz jasne lupozne promjene s jedne strane, te uz vrlo bolne egzulceracije oko otvora, što se naglo proširuju, s druge strane, trebalo bi dijagnosticirati uz lupus još i ulceroznu tuberkulozu kože.

F r a n k o v i ć demonstrira : saniran slučaj e r y t h e m a e x s u d a t i v u m m u l t i f o r m e b u ­l l o s u m prikazan na posljednjoj sjednici sekcije. Kod slučaja je pred 3 sedm ice učinjena tonzilektomija. P osto jeće lezije nestale su ; novi recidiv nije se više pojavio. Slučaj na svaki način potvrđuje mišljenje, izloženo na prošloj sjednici, da se ovdje radilo o mogućnosti fokalne infekcije.

S c h w a r z w a l d prikazuje N. N. bolesnicu 33-god. staru, sa s k l e r o d e r m i j o m (tipične promjene na potkoljenicama te na čitavim nogam a do pasa). Započeta te rapija s pilokarpinom u formi masti (1%).

A b r a m o v i ć prikazuje : 1. efekat te rapije s radium om kod slučaja u l c u s p e n i s g a n g r a e ­n o s u m ( p h a g e d a e n i c u m ) .

Defekat znatno smanjen, epitelizacija rub ov a i sv ježe granulacije na dnu. Subjektivno pacijenat nem a bolova i ponovno je postao sposoban za rad.

2. s a r c o m a i d i o p a t h i c u m m u l t i p l . h a e m o r r h a g . ( K a p o s i ) e t g a n g r a e n a d i ­g i t i p e d i s. ,

Slučaj je već bio prikazan. P red kratko vrijeme uz jake bolove i visoku tem pera turu pojavile su se gangrenozne prom jene na II. prs tu i palcu lijeve noge. Intermitirajuće (septične) temperature . Kirurška intervencija s obzirom na stanje bolesnika i proš irenost procesa čak i na kožu donjeg trbuha posve nemoguća.

8. r e d o v i t i s a s ta n a k p e d i ja t r i č k e s e k c i jeZ b o r a l i j e č n i k a održan dne 17. XI. 1933. u predavaonici pedijatr ičke klinike na Šalati.Prisutni su bili gg. dri: prim. Š v a r c , prof. M a y e r h o f e r , D r a g i š i ć , S k r i v a n e l i , M a n ­

z o n i , J u n g w i r t h , M a š e k , B e r g e r , M i l l e r , K ö h l e r , P l e h a t y ; kao gosti : K a l u đ e r s k i , P e t r a s .

Dr. M a š e k : referira o svom sastanku s bugarskim pedijatr ima u Sofiji. D onio ,je sobom bugarske pedijatričke časopise i to : „Pedijatričen P reg led“, „N ašeto d e te“ i „N ašata m ajka“. Časopise je p redao biblioteci pedijatričke klinike, da ih kolege mogu pregledati .

Dr. Sk r i v anel i: prikazuje jedan slučaj i l e u s c h r o n i c u s . Radi se o dječaku 8 god. starom, koji je primljen na kliniku 14. XI. 1933. Navodno u martu 1933. prebolio morbile. Od tada tem ­pera tura kontinua, 40°C koja je tra jala 2 mjeseca. Poslije tog a počeo je da osjeća boli u čitavom trbuhu s jakim grčevima, a zadnjih dana povraća poslije svakog jela. Dijete je jako omršavilo. Apetit slab, mokrenje neuredno i otežano. Kod preg leda abdom ena vidi se jaka peristaltika i kočenje crijeva, koja odgovaraju lokalizaciji iste kod pregleda za vri jeme kočenja. Nigdje nije bilo vidljivih znakova za kakav specifički proces. 6. XII. otpušteno je dijete zdravo kući.

Dr. K a l u đ e r s k i je prikazao: 1. jedan slučaj H e r t e r - o v o g i n f a n t i l i z m a .2. dva slučaja d y s t r o p h i a m u s e , p r o g r e s s .Dr. P e t r a s prikazuje: 1. dva slučaja teških rahitičkih deformiteta, g e n u a v a l g a r a c h i ­

t i c a — c r u r a v a r a r a c h i t i c a i ostale s im ptom e floridne rahitide.2. tešku kontrakturu koljena kod jedne d y s t r o p h i a e m u s c u l o r u m p r o g r e s s i v a e.Dr . M a n z o n i prikazuje: 1. I. Sch. 20-mj. g e n u v a r u m r a c h i t i c u m . U pozorava na v až ­

nost konzervativne metode po Ducroquet-Spišiću, gdje se ispravio lako i brzo pomoću sad renog zavoja i va te i najteži deformitet kod rahitide u početnom stadiju. D jeca podnose ovaj zavoj dobro, mogu stajati i hodati . Korekcija se postizava za 2—6 nedjelja.

2. Z. K. 11-mj. Dijete dolazi radi iskrivljene lijeve noge. D ijagnoza : P e s a d d u c t u s c o n g . WR. neg. Međutim se kod prijema zapaža povećani I I . prst lijeve noge tako da izgleda da je u prvome pridružen i ovaj drugi kongenitalni deformitet. Radi se o parcijalnoj hipertrofiji jednog prs ta na eks tre ­mitetima.

19

GASTOL ČOKOLADA RAVEB L A G I P U R G A N S Z A O D R A S L E I D J E C U

Upotrebljavajte i prepisujte domaće proizvode, jer time pomažete domaću radinost, ublažujete bijedu besposlenih, podižete kupovnu snagu širokih masa, jačate vrijednost nacijonalne valute.Konzekventnost u otklanjanju inozemnih proizvoda, za koje postoji dobra, jeftinija zamjena domaćih proizvoda, specijalno na polju medicine, znači direktno vršenje du­žnosti prema svome narodu i domovini i indirektno — pomoći samom sebi.

RAVEPLASTje jedini domaći collemplastrum adhaesivum album, koji odlično i trajno lijepi, ne podražuje kožu, te bezuvjetno odgovara svima i najstrožim zahtjevima. Jeftiniji je za 50% od stranih maraka, dakle zaista nije potrebno, da se prepisuje i troši strani flaster.

U z o r k e b e s p l a t n o

R A V E D . D . , Z A G R E B

Ž I R O V C A C A O R A V EA D S T R I N G I R A J U Ć I D I A E T E T I C U M

20

U terapiji dolazi u obzir lagani redressem ent s korekcijom u sadrenoj čizmi.Dr. D r a g i š i _ ć j p r i k a z u j e : 1. jedan slučaj i n f a n t i l n o g K a l a - A z a r a kod 10 godina starog

dječaka. Primljen nä kliniku 22. VII. 1933. godine, s anamnezom s kojom su obično dolazili i prijašnji slučajevi na kliniku. Roditelji su primijetili, da je djetetu počeo rasti trbuh, u ovome slučaju navodno već od 8. mjeseca života. U pismu kojim ga upućuje liječnik na kliniku javlja, da je bila opetovano pretraživana krv na malariju i lues, s negativnim rezultatom. Smatra, da se ovdje rad i o Morbus Banti. D ijete je dosada bilo liječeno kininom, arsenom , željezom i rentgenom ali potpuno bez uspjeha. Zadnje dvije godine prekinuta je svaka terapija.

Kod primitka na kliniku napadan je a) žućkasto blijedi kolorit kože, b) enormni tum or slezene, koji seže sve do fossae iliacae, a prem a sredini P /2 prst lijevo od pupka. Nije osjetljiv na pritisak, c) krvni nalaz: E 4,500.000, Sahli 54, leukocita 1500, diferencijalna slika: Štap. 7%, segment. 59%, limf. 27%, mono. 3%, eozinof. 4%.

U krvnoj slici postoji dakle jaka leukopenija, h ipoplastična anemija; mononukleoza, inače tipična za Kala-Azar, ovdje ne postoji . Općenito stanje d jeteta je dobro. Dijete ima normalnu težinu, visinu, pelidizi 98. Kaheksije, koja inače karakterizira slučajeve icroničkoga toka ovdje nema. Što se tiče tem ­pera ture to je cijelo vrijeme prom atran ja na klinici bila normalna. Kod kuće po navodim a roditelja imalo je dijete dugo vrem ena tem perature s apiretičkim intervalima. U punktatu slezene uspjelo mi je nakon pregledbe cijeloga niza preparata da pronađem sam o dva tipična mjesta. Na osnovu c jelokupnog nalaza smatram o, da se ovdje radi 0 kroničnoj infantilnoj leishmaniozi s enormnim tum orom slezene.

O terapiji neostibosanom izvijestit će kolega K a l u đ e r s k i .Kako ćete čuti, ta terapija je imala općenito vrlo dobro djelovanje, ali tum or slezene nije se ništa

smanjio. P itanje je da li bi ovdje došla u obzir splenektomija. O bazrem o li se u tom pogledu na rezul­tate francuskih autora naći ćemo kontraverzna shvatanja. S a l a z a r de S o u z a polučio je splenek- tomijom izvanredne rezultate, međutim N i c o l l e et C o m t e osvjedočili su se 0 neuspješnosti sp le- nektomije. Jedan bolesnik L e m i è r r e - a umro je od kaheksije poslije operacije. Splenektomija ne može nikada nadoknaditi liječenje neostibosanom . Ona je opasna i navedeni autori odlučuju se za nju sam o u onim slučajevima, gdje postoji rezistencija na stibium.

2. Slučaj abdominalne l y m p h o g r a n u l o m a t o s i s kod dječaka 3 god. starog. Slučaj je po svome kliničkome toku vrlo zanimljiv naročito diferencijalno dijagnostički, te ću o njemu izvijestiti in extenso.

Dr. K a l u đ e r s k i referira 0 rezultatu terapije kod slučaja K a l a - A z a r a s n e o s t i b o s a n o m .

R e d o v i t i m je s e č n i s a s ta n a k in t e r n is t i č k e s e k c i jeZ b o r a l i j e č n i k a dne 7. decem bra 1933. u predavaonici medicinske klinike u 18 sati.P re ts jeda : dr. C u l u m o v i ć . Zapisničar: dr. B u d a k .Demonstracije: 1. dr. V u l e t i ć : S l u č a j p l u ć n o g t u m o r a (izaći će in extenso u L. V.).D eb a ta : prof. I. B o t t e r i : ima impresiju da se ipak radi 0 ehinokokovoj cisti, koja ima jaku

huru i vjerojatno je razgnojena.2. dr. L u š i c k y : S l u č a j M o r b u s C h i a r i (izaći će in extenso u L. V.).3. dr. S o r o k i n (k. g .): P a t o l o š k a - a n a t o m i j a M o r b u s C h i a r i .D ebata : dr. Her c o g Pavao.Refer a t i : dr. P o l l a k Stjepan : a) 0_XIV. i n t e r n a c i o n a l n o m l i j e č n i č k o m k o n ­

g r e s u u m j e s e ' c u ' Y e p t é ' m b r u u K a r l o v y m V a r y m a .Predavač referira 0 tom kongresu, na kojem je m eđu ostalim govorio i g. prof. R a d o n i č i ć ,

koji je održao vrlo in teresantno predavanje 0 medijastinalnim tumorima. Autor je veom a iscrpivo pri­kazao diferencijalnu dijagnostiku tih tumora, iznio interesantnu statistiku čitavog materijala i prikazao niz vrlo zanimivih slučajeva svog velikog iskustva i prakse. Od drugih interesantnih tem a bilo je pre­davanje prof. S n i j d e r s - a (Amsterdam -Batavia) 0 p a t o l o g i j i j e t a r a u t r o p s k i m k r a j e ­v i m a . P rem a svojem iskustvu i ogromnom patološkom i kliničkom materijalu dolazi atu tor do zaljučka, da alkohol u genezi ciroze jetara igra neznatnu ulogu a glavnu razna gastro in test ina lna oboljenja a do­nekle i malarija. N adalje je prikazao projekcijama i filmom prof. A. W. M a y e r (Berlin, koji je prije kratkog v rem ena počinio sam oubojstvo) svoje rezultate u o p e r a t i v n o j t e r a p i j i e m b o l i j e a r t . p u l m o n . pomoću modificirane Trendelenburg-ove operacije time, da je svoje zahvate vršio uvijek ekstrapleuralno. Mortali tet njegovih slučajeva iznaša cca 40%. Od drugih zanimivih predavanja bilo je ono od nes tora čsl. rad io loga prof. S t o k l a s e : O r a d i j u u p r i r o d i , u kojem je interesantno prikazao razvitak i rezultate radiologije sa med. i biol. s tanovišta. Ističe, da za vrijednost kojeg radium kupatila ne igra u medicinskom smislu gotovo nikakovu ulogu jakost emanacije i radioaktivite t izražen u Mache-ovim jedinicama, nego sam o kliničko i empirijsko iskustvo u tom dotičnom kupatilu, jer su nam gotovo uvijek nepoznati ostali biološki faktori, kojima zahvaljujemo postignuti balneoterapeutski efekat. Autor dokazuje i vjeruje da je radij motor života.

Prof. P r e i n i (Praha) govori 0 svojim rezulta tima is tražujući p n e u m o k o k e . Njemu je uspjelo izolirati iz kapsule tih koka jedan ugljikohidrat, koji je nosiocem virulencije i toksiciteta tih bakterija, jer je, otstranivši kapsulu, učinio pneumokoke sa sm a avirulentnim i neškodljivim za živi organizam. Kad je tim bakter ijama dao opet m ogućnost da stvore svoju kapsulu, povratila se opet njihova virulen- cija i toksicitet u punom opsegu. Autor drži, da je li ječenje pneumonije pitanje aktivnog i pasivnog imuniteta organizma, te sm atra jedinom ispravnom terapijom aplikaciju specifičnog seruma. Nadalje drži, da će mu uspjeti pomoću aglutinacije iz spu tum a pneum oničara kratkom procedurom odrediti o kojemu se od cca. 30 tipova pneumokoka radi, i time omogućiti u praksi specifično liječenje.

Prof. Bü r g er (Bonn) govori o t e r a p i j i i n s u l i n o m i iznaša u kratkim crtama povijest i rezultate terapije.

Prof. C a m p a n a c c i (Parm a) govori 0 s u m p o r u i m e t a b o l i z m u u g l j i k o h i d r a t a. Iznaša svo ja iskustva, tabele i krivulje te dolazi do zaključka, d a sum por (parenteralno) im ade slična svojstva kod dijabetičara kao i insulin.

Prof. E i n h o r n (New-York) govori o svojem iskustvu kod B a n t i-jeve b o l e s t i i sličnih obo­ljenja. Odbija apodiktički hepato-lienografiju thorotrastom kao sretnu.

21

T r g o v i n a m i n e r a l n i h v o d a n a v e l i l k o

J. BARTULIĆTel. inter. 61-40 Z A G R E B Deželićeva ul. 8

Na zalihi sve domaće i strane m ineralne vode i soli. Cijeniti i prospekti šalju se na zahtjev.

31-4 Adresa za lis to ve : Zagreb 6 . Pretinac 10.

U Z A G R E B U 0SN0VBNA GOD. 1846.D i o n i č k a g l a v n i c a .P r i č u v e p r e k o U lošci

D i n 7 5 , 0 0 0 . 0 0 0 S 3 , 0 0 0 . 0 0 0

„ 2.000,000.000

M J E N J A Č N I C A U Z A G R E B U .Padpužnlee: Bačka Palanka, Bakar, Banjaluka, Beograd, Bihać, Bjelovar, Brčko, Brod na Savi, Celje, Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Delnice, Derventa, Djakovo, Dubrov­nik, Gospić, Karlovac, Kraljevica, Križevci, Ljubljana, Maribor, Mitrovica, M ostar, Niš, Nova Gradiška, Novi Sad, Ogulin, Osijek, Pakrac, Podravska Slatina, Požega, Rab, Ruma, Sarajevo, Senj, Sisak, Skoplje, Split, Subotica, Sušak, Travnik, Tuzla, Varaždin, Vel. Bečkerek, Vel. Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zagreb-Gornja Ilica, Zagreb

Mihanovičeva ul., Zagreb - Vlaška ulica, Zemun.I s p o s t a v e : Ivanec i Veles.

B rzo jav n i n a s lo v : PRAŠTEDIONA.P r i m a uloške na k n již ice i na tekuć i raču n .Dskomptira m jen ice , dev ize i čekove.

O l b a v l j a b u rzo v n e naloge, te isp la te na sva tu zem n a i inozem na m jesta.I z d a j e čekove i k re d itn a p ism a na sva tu - i inozem na m jesta.

F i n a n c i r a trgovačka , o b rtn a i in d u s trija ln a poduzeća .O b a v l j a sve š ted io n ičk e i b an k o v n e p o s lo v e n a jk u lan tn ije .

I z d a j e 41/2 i 8% -tne založn ice , 4Vz i 6s/«-tne kom u n a ln e zadužn ice57-3

Odlikovano prvim nagradam a: B udim pešta 1885. i 1898., London 1893., Beč 1894., Rim 1894., Brusel] 1897

Postaja državne željeznice: Pakrac-Lipik.Terme Lipika radi naravne, (64» C) visoke topline, radi bogatoga sadržaja natrona, radi spojeva joda osobito su zgodne za piće i kupanje, te izvrsno djeluju kod svih katara sluznica (ždrijela, želuca, crijeva, mjehura itd.), kod uloga, reumatizma, ishijasa, kao i kod skrofuloznih i sviju bolesti krvi itd. — Moderno kupalište, raskošno ured jene prostorije za kupanje, kace od mra­mora i porculana itd., komore za znojenje (tepidarija), kupelj u bazenu, elegantno uredjeni hoteli, sjajno popravljena nova kupališna zgrada, dvorana za gospodje, za glasovir i za kon­verzaciju, gostione i kavane, ukusno i zračno pokrito šetalište s bazarima. Električna rasvjeta

u parku i u svim prostorijama. — CIJELU GODINU OTVORENO.3 2 Potanje obavijesti i prospekte razašilje ravnateljstvo kupališta u Lipiku.

22

Prof. K r o e t z (Altona) govoti o s m e t n j a m a u l o k a l n o j c i k u l a c i j i . (Renaud-ova gangrena, Biirger-ova bolest i si.). Projic ira čitav niz vrlo uspjelih fotografija bolesnih regija s infracr- venim zrakama, koja nam metoda omogućuje vrlo ranu dijagnozu. Kod terapije preporuča m eđu ostalim sredstvima i lokalnu aplikaciju pijavica.

Referenat govori nadalje o nizu drugih predavanja koja su imala u g lavnom e sam o teoretsku i statističku vrijednost.

b) O t. zv. b o l e s t i r u d a r a u J ä c h y m o v u (St. J o a c h i m s t h a l ) C. S. R.Predavač u kratkim crtama govori o kemijskim i biološkim svojstvima radija, koji uniš tava u

tijelu enzime, u prvom red u oksidativne i time dolazi do gomilanja mliječne kiseline u tijelu. Uslijed toga se prem a mnijenju radiologa s tvara time teren za razvitak tumoroznih procesa, u prvom redu kar­cinoma. Nadalje ističe referenat, da je danas moguće pomoću rad i ja i n jegovih zraka in vitro stvarati ugljikohidrate i am ide (to su predteče bjelančevinama). Govori o t. zv. „Schneeberger L ungenkrebs“ i uspoređujući tu bolest s patološkim prom jenam a nađenim kod umrlih rudara u Jächym ovu dolazi do rezultata, da se radi o identičnom oboljenju. P rem a statistici rudara koji umiru prirodnom smrću, cca. 75% njih umire uslijed karcinoma respiratorih organa. Prije se mislilo, da je uzrok tome arsen i olovo, međutim to ne stoji. Pravi uzrok toj pogubnoj statistici je radij i njegovi derivati kojima su izvrgnuti rudari prilikom dugogodišnjeg rada u rudnicima, gdje se iskapa uranov smolinac iz kojeg se kemijskim putem dobiva radij. P rem a matematičkom izračunavanju pasira u toku od 10 godina u plućima ovakovog jednog ruda ra cca 50 do 100 milijuna Mache-ovih jedin ica radijeve emanacije. To odgovara prem a ravnoteži s obzirom na radij cca 20—35 mg ovog elementa. P rem a tome radi se u svim ovim slučaje­vima o dugotrajnom i kumulativnom utjecaju radioaktivnih supstancija na respiratorne organe. Ovaj nazor potkrijepio je i S t o k l a s a, poznati čehoslovački radiolog, svojim pokusima na životinjama. Referenat nadalje daje historijski pregled te bolesti, počevši s Georgius Agricola iz godine 1527., pa sve do naj­novijeg vrem ena (1926. g.) kad je izašla velika rad n ja : Rostocky, Saupe i Schmorl o t. zv. „Schneeberger Lungenkrebs“ a u najnovije vri jeme (1930. g.) od Sikla i P irchana o patološkim prom jenam a nađenim kod jächymovskih rudara. (Autoreferat).

R e d o v i t i s a s ta n a k in t e r n is t i č k e s e k c i jeZ b o r a l i j e č n i k a dne 4. januara 1934. u predavaonici medicinske klinike u 18 sati.P re ts je d a : primarius Dr. G r o s s m a n n , zapisničar : dr. B u d a k .D em onstracije : I. Dr. Vinko V u l e t i ć : S l u č a j s p l e n o m e g a l i j e (izaći će in extenso u L.V.)U debati : Dr. L u š i c k y : Mislim da je sad u trbuhu eksudat i p itanje je da li to nije krv. T o je

od velike važnosti za operaciju, jer bi inače bila s laba prognoza ako je krv. U slučaju ako je eksudat to bi govorilo za proširenje t rom busa u venu portu, a onda vrijedi quoad operationem noli me tangere.

Prof. R a d o n i č i ć : Po izgledu mislim da je transuda t i to bi značilo da je t rom boza već na­predovala do vene porte. Operacija bi svakako došla u obzir pošto su poznati na primjer najnoviji hi- ruršlci zahvati koje je demonstrirao hirurg prof. M a y e r iz Berlina na proš logodišnjem kurzu u Karlo- vym Varyma, gdje je prikazan slučaj kod kojeg je iz a. pulmonalis izvađen trom bus dug do pola metra.

II. Dr. Arpad H a h n : D emonstracije dvaju slučajeva.1. s l u č a j . 16 god. krojačka naučnica oboli nekoliko dana nakon angine sa slikom akutne apen-

dicitide. Nakon nekoliko dana stanje se promijenilo i izgleda kao paranefrit ički apsces (visoke temp., leukocitoza, ubrzana sedimentacija , intenzivne boli desno lumbalno, izraziti defans desno o traga i desno ispod reb renog luka). Osim toga jaka bol i osjetjivost u predjelu desnog m asto ideusa i protuberancije okcipitalis . Otološki nalaz negativan. D esno bazalno na plućima neznatni izljev tekućine u pleuru. Nakon nekoliko dana egzitus. Obdukcija: Throm bosis venarum cavae inferioris, renalis praecipue dextrae et iliacae comm unis utr iusque. T hrom bos is sinus transversi dextri durae matris. Embolia ramorum art. pul­monalis dextrae. Infarctus haem orrhagicus necrotisans pulmonis dextri lobi inferioris.

2. s l u č a j . 49 god. s tar trgovac vinom oboli dosta naglo s lupanjem srca, teškim disanjem, la­ganim pritiskom u predjelu srca, bez edema. Stanje se postepeno pogoršavalo i 14. dan bolesti dolazi na kliniku bez pulza, Cheyne-Stokes-ovim disanjem, proširenim srcem, bez edema, neznatno povećanom slezenom i jetrom. Na drugi dan boravka na klinici embolija art. poplit. sin. Treći dan plućni infarkt. Nakon 2 dana teška profuzna melena bez ikakovog objektivnog i pa lpatornog nalaza u abdomenu. Nakon 2 sata egzitus. O bdukcija : Sclerosis arteriae coronariae cordis sinistri calcificata fere obli terans. Hyper- trophia et dilatatio cordis totius. Degeneratio parenchym atosa myocardii . T hrom bos is parietalis cordis ventriculi sinistri. Embolia art. poplit. sin. cum thrombosi art. femor. sin. Infarctus haemorrhag. pulmon. dextr. lobi inferior. Infarctus anaemici renum. T hrom bos is venae lienalis et venae pancreatico-duodenalis . Ruptura lienis spontanea cum haem orrhagia in cavum abdominis . Erosiones duodeni sanguinans.

U debati : Prof. R a d o n i č i ć : Prvi slučaj je učinio svakako utisak septičnog slučaja. S c h o t t ­m ü l l e r spominje m ogućnost septičnih žarišta u venama. Naročito spominje jedan slučaj ileokolične tromboflebitide, gdje je operativno ligaturom spašen taj bolesnik. U ovom našem slučaju je zanimivo što su tromboze bile na raznim područjim a i što bolesnica nije bila anurična. Sjećam se jednog slučaja nekog majora u Kotoru, kojega sam vidio još prije ra ta pro consilio te sam postavio dijagnozu tbc renis s kamencem. T a je dijagnoza kasnije u Wienu i rentgenološki i kulturelno potvrđena, te je bolesnik došao na operaciju. Kod operacije je hirurg slučajno zarezao venu cavu inferior. Na njoj je bila nači­n jena ligatura stijenke, koja je izgleda prvo vrijeme dobro funkcijonirala, ali nakon jednog dana se razvila kompletna anurija i bolesnik je nakon tri do četiri dana egzitirao u uremiji. Na ža los t nije uči­n jena sekcija, ali se taj slučaj m ože rastumačiti na taj način, da je na mjestu šava na veni kavi nastala trom boza koja se proširila p rem a veni renalis, koja je p reosta la i tako je došlo do kompletne anurije.

Prof. P l i v e r i ć : T reba istaknuti da nije bilo nigdje edema, ali je bolesnica imala ekimoze duž cijele desne noge.

Dr. G r o s s m a n n : Izgleda da trom bus nije bio kompletno opturirao venu te s toga nije bilo edem a na donjim ekstremitetima. Sjećam se jednog slučaja kompenzirane hipertonije. N enadano prije deset dan a mu je jako pozlilo i u vrlo kratkom vremenu su se razvili edemi na donjim ekstremitetima i hidrotoraks. Usto je bolesnik u roku od 24 sa ta pos tao potpuno anuričan. Noge su bile kolosalno o- tečene i za daljna 24 sata je egzitirao na akutnoj uremiji. Ovakvo akutno nastupanje edem a na nogam a s edem im a na koži trbuha govori s vjerojatnošću da se radi o trombozi vene kave, tim više što nalaz na srcu nije m ogao tumačiti te simptome.

23

K E M I K A D . D . , Z A G R E BSlobodna je staviti gg. liječnicima do znanja, da joj je uspjelo prokušanom preparatu

SOLPHEDRINznatno sniziti cijenu, tako da je on i nadalje najeko- nomičniji i najdjelotvorniji prepara t naravnog Ephe- drina protiv svakog t v r d o k o r n o g k a š l j a .Orig. bočice à 125 g. D o za : 3 X 1 kavsku žličicu, djeci odgovarajući dobi manje.

Poznati izolirani s e k s u a l n i h o r m o n

GLANDUBOLINstavljamo sad a u promet također po jačan kao

GLANDUBOLIN FORTETablete à 500 mišjih jedinicaA m p u le à 500 mišjih jedinica Omogućuje energično i ekonomično liječenje svih

pojava insuficijencije ženske spolne žlijezde.

PneumonijaKao svrsishodna pom oć kod sveopćeg liječenja vrlo dobro pom aže antiphlogistine. Jedno je od najuspješnijih sredstava za primjenu dugotraj­ne vlažne topline.

prouzrokuje ubrzo ublaženje bolova, poboljšava rad srca i otstranjuje otežano disanje. Često neposredno nakon obloga s antiphlogistinom bolesnik klone u naravan, osvježujući san.

U z o r a k i l i t e r a t u r a b e s p la tn o

G la v n i z a s t u p n ic i z a J u g o s la v i ju :

„S TE R IL A B “ ENGLESKA HEMI1SK0-FARMACEUTSKA LABORATORIJAB R A Ć E J . J O V A N O V 1 Ć A , B E O G R A D , K n e z M ih a j lo v a u l ic a b r o j 33 .

Kod pneumonije,bronhopneumonije, gripozne pneumonije, lobarne pneumonije

u početku 1—3 puta na dan intramuskularno po 1 am- pulu, a kasnije se daje 3 puta dnevno po 1 bobica.

Kod bronhitisa, sripe2—3 puta dnevno po 2—3 bobice; a takodjer i za profilaksu. Prema potrebi 1 ampulu.

Kod primarne slabosti trudova,osobito u prvom razdoblju (otvorenje), kod preranog puknuća mjehura, febrilnog pometa

svakog sata po 1 bobicu, do najviše 4 bobice. Paren- teralno: 3 ampule u razmacima od 20—40 minuta.

Kod hiperkineza srca,paroksismalne tahikardije, ekstrasistoličke aritmije, prenadraženosti srca

2—3 puta dnevno po 2—3 bobice, odnosno jedan do više puta dnevno po 1 ampulu.

C a rd ia z o l-C h in ln -B o h n e n » K n o ll« . O rig . pakovanje sa 20 bobica.Jedna bobica sadržaje 0,05 g Cardiazola + 0,1 g Chinin, hydrochloric.

C a rd la z o l - C h ln in - A m p u l le n K n o ll« po 1,1 ccm. O rig . p a k o ­vanje sa 5 am pula.1 ccm sadržaje 0,1 g Cardiazola + 0,25 g Chinin, lacl.

G lavni zastupn ik za Ju g o slav iju : M r. DRA SK O VILFAN, Z agreb ,Ilica 204.

K N O L L A.-G.Kemičke tvornice, L U D W I G S H A F E N am Rhein.