INOVATIVNOM ŠKOLOM U DRUŠTVO ZNANJA(ŠKOLA I RAZVOJ)

DR. SC. JOSIP PIVAC

HRVATSKI PEDAGOŠKO-KNJIŽEVNI ZBOR, ZAGREB, 2000.

www.sajt.com.hr

UVODPEDAGOŠKI IZAZOVI BUDUĆNOSTI

/str.7 Odgoj i obrazovanje (...) nalaze se, kao i društvo u cjelini, na tzv. prijelomu epoha. Pred kvalitetno novim zadacima smo u razradi odgoja i obrazovanja i izgrađivanja (rekonceptualiziranja) cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava u odnosu na naslijeđeni. str.7/

/str.7 viziju humanog društva nužno je utemeljivati u potku suvremene škole koju će karakterizirati samoorganiziranje u svrhu samoobnavljanja i samonadmašivanja. str.7/

/str.8 Nužno je konstituirati sustav odgoja i obrazovanja za "društvo znanja", "društvo koje uči", u kojem je potreba za permanentnim odgojem i obrazovanjem osnova strategije razvoja njihove cjelokupne organizacije, sadržaja i karaktera. str.8/

/str.8 Koncept suvremene škole koju želimo izgrađivati još uvijek se utemeljuje u njezinom tradicionalnom biću koje je nužno uvijek postepeno prevladavati (rekonceptualizirati). Uza sve promjene koje su učinjene, škola je još dosta kruto institucionalno organizirana, gotovo za jednoobrazan način i karakter rada, umjesto da se elastičnije koncipira respektirajući ne samo heterogenost populacije koja se u njoj nalazi, nego i mnoge uvjete koji će je učiniti prepoznatljivom u odnosu na druge škole. Škola budućnosti gradit će se na kreativnom kritičkom preobražaju postojeće škole, ali i na novoj paradigmi njezine organizacije. str.8/

/str.9 Sadržaji odgoja i obrazovanja ne mogu se više izvoditi niti jednostrano dopunjavati samo iz tradicionalne sistematike znanstvenih disciplina, već iz dostignutih rezultata suvremene znanosti koja proizvodi nova znanja, i to kao uvjet čovjekove egzistencije, gdje će mu anticipativna kreativna funkcija omogućavati predviđanje budućnosti na temelju proučavanja i mijenjanja sadašnjosti. str.9/

/str.9 Suvremena informacijska tehnologija snažan je izazov odgoju i obrazovanju. Ne možemo je promatrati kao neki inovacijski dodatak tradicionalnom biću škole, što se često susreće na današnjem stupnju organizacije škole i odgoja i obrazovanja u cjelini, već kao osnovu za temeljitiju promjenu tog bića. Fizionomija suvremene škole i karakter procesa u njoj umnogome će biti determinirani tom kompleksnom tehnologijom koja je, uz ostalo, u funkciji "razmasovljenja" škole i izgrađivanja mogućnosti dinamičnijeg individualnog razvoja, ali i novog načina uspostavljanja i razvijanja odnosa pojedinca i društva. str.9/

/str.10 Sudionici odgojno-obrazovnog procesa (nastavnici i učenici) preuzimaju ulogu sve aktivnijih nositelja mijenjanja tog procesa. Postaju odgovorniji za svoj razvojm ali i obvezatniji da sudjeluju u izgrađivanju uvjeta tog razvoja. str.10/

/str.10 Razvoj suvremene pedagogije integralni je dio razvoja suvremene znanosti i jedna od osnova oznanstvenjenja cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Pedagogija nije sustav "recepata" pomoću kojih se trebaju rješavati problemi suvremene pedagoške prakse, već dinamična struktura pedagoškh spoznaja koja svojom društveno-povijesnom utemeljenošću, metodološkom izgrađenošću i suvremenim znanstvenim interpretiranjem, razvijajući i unaprjeđujući svoj predmet, postaje kreativna kritička misao suvremene društvene prakse odgoja i obrazovanja. str.10/

/str.11. U knjizi Inovativnom školom u društvo znanja sadržane su samo neke studije (prilozi) iz šireg područja istraživanja "Inovativna škola" u kojima se pokušava pridonijeti problematiziranju globalnih trendova mijenjanja (razvijanja) načina i karaktera odgoja i obrazovanja u suvremenoj školi, odnosno u njima se kritički prosuđuju neka osnovna polazišta i teoretsko-metodološke pretpostavke pristupa školi koju će karakterizirati samoorganizacija u svrhu samoobnavljanja i samonadmašivanja. str.11/

/str.12 Inovativna škola je globalni projekt škole budućnosti koju će biti moguće ostvarivati u dugotrajnijem proturječnom procesu osmišljene postupne transformacije tradicionalne škole. str.12/

PEDAGOGIJA I ODGOJ U OZRAČJU SUVREMENIH ZNANOSTI

1

www.sajt.com.hr

/str.15 Uza sve otpore i mnoge proturječnosti, pedagogija se danas sve više strukturira i razvija u ozračju suvremenih znanosti pridonoseći i kvalitetno novom pomaku područja koje proučava. Upravo suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj dovodi i pedagogiju pred nove izazove, što se očituje u novim zadacima, pristupima i rješavanju novonastalih proturječnosti odgoja i obrazovanja, ali i u novom strukturiranju njezinog bića kompatibilnog nastupajućoj civilizaciji informatičkog društva. str.15/

I.

/str.18 Naš daljnji pridonos riznici pedagogijske misli neće biti u imitiranju (oponašanju) dostignutog u svijetu, nego će, uvažavajući te rezultate, a polazeći od našeg bogatog nacionalnog kulturno-civilizacijskog nasljeđa prosvjetno-pedagoškog karaktera i zadataka koje nam nameće suvremeni povijesni i znanstveni trenutak, nastojati u znanstvenoistraživačkom radu pridonijeti obogaćivanju suvremene pedagogijske misli. str.18/

II.

/str.19 Filozofija znanosti slabija je strana naše pedagogijske misli. Metodološka potka razvoja pedagogijske misli u značajnoj mjeri uvažava rezultate filozofije suvremene znanosti. Budući da je znanost, kao što smo već naglasili, imala značajan utjecaj na transformaciju suvremenog društva, u kritičkom osvrtu na taj razvoj uočavaju se tri tipa novovjekovne znanosti: otkrivačka, eksperimentalna i znanost koja rješava probleme. str.19/

/str.19 Kod otkrivačke znanosti "otkriveno je naprosto nađeno", otkriće se događa u ljudskom duhu, ne u vanjskom svijetu. Kod eksperimentalne znanosti ne čeka se promatranje, već se "izaziva na djelovanje", odnosno "da bi se postiglo novo znanje i novi uvid mora se stupiti... u međudjelovanje". Tu se pojavljuje kreiranje, proizvođenje, a ne obično otkrivanje. Suvremena znanost otklanja otvorene probleme modernog društva, ona neprekidno otklanja zapreke napretku, u suvremenoj kompleksnosti rješava probleme. Suvremene znanosti stoje u komplementarnom odnosu prema zbilji koju prikazuju, nisu "nadmoćne zbilji", već se u međusobnom odnosu drukčije vide, mijenjaju i razvijaju. str.19/

III.

/str.23 ...improvizacije, površnosti i zamagljivanje ideološkim i inim floskulama teret su kojeg je nužno osloboditi se, kako kod kritičke prosudbe tako i kod projektiranja koncepta budući da su inkompatibilne sa zadacima pred kojima se pedagogija našla. U protivnom, pedagoška misao kod nas i dalje će stajati na marginama društvenog i znanstvenog interesa, a pedagoški stručnjaci će se smatrati, ali zapravo i biti, nekompetentni za suvremenu problematiku odgoja i obrazovanja. str.23/

ŠKOLA I RAZVOJJEDINSTVO PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI – ODREDINICA SUVREMENE ŠKOLE

I.

/str.26 1) Kao integralni dio suvremenog znanstveno-tehnološkog razvoja u kojem se iz osnove problematizira cjelokupna organizacija života i rada suvremenog čovjeka odgojna znanost sve je manje normativna. Taj proces je uočljiv u drugoj polovici XX. stoljeća. str.26/

/str.26 2) Razvoj odgojnih znanosti otkriva nam i nove mogućnosti, prostore, perspektive, ali i obveze u odgoju i obrazovanju. Omogućava nam kreativno-inovativni pristup u organizaciji pedagoškog procesa potičući prepoznatljivost, a samim tim stimulirajući autonomnost, emancipaciju, "samoodređenje, suodlučivanje, solidarnost" ličnosti. str.26/

2

www.sajt.com.hr

/str.16 Znanost ne dogmatizira "modele" pedagoškog procesa u školi niti fetišizira ostvarene domete, već permanentno traži, problematizira, inovira i anticipira potičući postupno transformiranje škole u dinamički ambijent kreativnih mogućnosti i inovativnih ambicija. str.26/

/str.26 3) Povijesni razvoj škole dragocjeno je kulturno-civilizacijsko nasljeđe i nezaobilazni element u njezinom biću. Taj razvoj bogat je mnogim koncepcijama, idejama, varijantama, "modelima" škole, njezinim mogućnostima i obvezama razvoja, ali ponekad i promašajima i zabludama. str.27/

/str.27 Mnogi pedagoški teoretičari svojim proučavanjima i istraživanjima odgoja i obrazovanja nastojali su, u sukladnosti s tim promjenama, pridonositi aktualizaciji, racionalizaciji, pa i anticipaciji ostvarivanja zadataka odgoja i obrazovanja ostavljajući duboki trag u riznici pedagoške misli. Neke su s pravom izborili poziciju nezaobilaznih stožera u razvoju pedagoške misli, pa i epitet klasika pedagogije. str.27/

II.

/str.27 Razvoj bića škole kroz povijest karakterizira sukladnost s društvenim, tehnološko-proizvodnim i kulturno-civilizacijskim promjenama. Škola je na sasvim određeni način, integralni dio tih promjena. str.27/

/str.27 Mnogi čimbenici utjecali su na poziciju škole, bilo da je ona bila rezultat toga razvoja, možebitni pratitelj tog procesa ili u stagnaciji, pa čak i u proturječju u odnosu na promjene. Time je škola manifestirala i određene specifičnosti svojeg bića, što je opet bilo različito u pojedinim povijesnim etapama društva, odnosno škola je sjedinjavala i prezentirala osobitost modaliteta života i rada određene populacije u društvu sa specifičnom tehnologijom svojeg procesa djelovanja, čija sukladnost s društvenim razvojem nije uvijek bila u potpunosti kompatibilna. str.28/

/str.28 U povijesnom je razvoju moguće uočiti neke paradigmatske koncepcije utemeljivanja škole kao što su plemensko-kastinska, prosvjetno-kulturna, pedocentrističko-liberalna, ideološko-dogmatska, radno-proizvodna, znanstveno-tehnološka. One su bile izraz globalnih društvenih, kulturnih i znanstveno-tehnoloških promjena, ali i tendencija da se u tim promjenama sačuva svojevrsni identitet, prepoznatljivost epohe koja je i u školi s pravom otkrivala svoju specifičnost. str.28/

/str.28 Ta kompatibilnost s društvenim i znanstveno-tehnološkim razvojem naročito je uočljiva u "matrici" pedagoškog procesa škole. (...) Već od samog početka konstituiranja škole postoji "prenošenje" činjenica, iskustva ili "znanja" i dr. kao dominantni "model" cjelokupne organizacije ostvarivanja odgoja i obrazovanja. (...) Tek J. A. Komensky (Velika didaktika, XVIII. st.), kao izraziti predstavnik nastupajućeg novog građanskog društva, svojevrsnim "kopernikanskim" obratom stavlja "upoznavanje" u osnovu pedagoškog procesa dajući prenošenju novo mjesto i ulogu u tom procesu. str.29/

/str.29 Kao posljedica intenzivnijeg društvenog i znanstveno-tehnološkog razvoja, krajem XIX. i početkom XX. stoljeća afirmira se "stjecanje", a dvadesetih godina XX. stoljeća "mijenjanje" i "prerađivanje" kao osnove organizacije ostvarivanja zadataka odgoja i obrazovanja. (...) Druga polovica XX. st., koju karakterizira razvoj pluralističkog demokratskog društva multikulturalnog karaktera i intenzivan razvoj znanosti kao osnove inovativnih procesa u konstituiranju postindustrijske civilizacije (ili inovativnog društva), ističe se "istraživanje", "otkrivanje", "proizvođenje", "kreiranje", pa i "anticipiranje" kao osnova, ali i svojevrsni sadržaj ostvarivanja zadataka odgoja i obrazovanja. str.29/

III.

/str.30 Škola koju smo naslijedili duboko je utemeljena u industrijskom biću društva. Društveno-ekonomske i znanstveno-tehnološke okolnosti uvjetovale su i omogućavale intenzivan razvoj škole tijekom XIX. i XX. stoljeća. str.30/

3

www.sajt.com.hr

/str.30 Koncept škole J. A. Komenskog, koji je u osnovi škole građanskog društva, bio je sukladan sa stupnjem industrijske civilizacije tog vremena koju je karakterizirao "tehničko zainteresirani um". (...) Matrica pedagoškog procesa svodila se uglavnom na "prenošenje", gdje su se, osim "slušanja", "prerađivali" poznati sadržaji i primjenjivali već standardizirani načini i oblici učenikove angažiranosti. str.30/

/str.30 Razvoj društva i znanosti potkraj XIX. i početkom XX. st. stavio je na kušnju zatečeni "model" i koncept škole. Zatečeni "model" škole nije više odgovarao izazovima vremena pa su se "reformskim pokretima" tražili izlazi u "novoj školi", raznim alternativnim modelima njezine organizacije, pa i novoj paradigmi pedagoškog procesa – "stjecanju" i "prerađivanju", u čijoj osnodi su aktivnost, spontanost, samorad, sloboda i samostalnost učenika. str.30/

IV.

/str.31 U suvremenom svijetu zbivaju se globalne promjene epohalnog karaktera. str.31/

/str.31 Odgoj i obrazovanje u toj kompleksnosti globalnih promjena našli su se pred novih izazovima. Suvremeni razvoj pretpostavlja, uvjetuje i omogućava organizaciju, sadržaj i karakter pedagoškog procesa koji se neće samo utemeljivati na rezultatima tih promjena, već će ujedno biti i njihov čimbenik, ali i korektiv mogućih jednostranosti i dehumanizacije, površnosti i improvizacije, kao i ignoriranja osobitosti i prepoznatljivosti u ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja. Prevladavati moguće proturječnosti i krizne situacije, koncipirajući kvalitetno nove osnove, izvore, načine i "tehnologije" odgoja i obrazovanja odgojna znanost može pridonositi jer je integralni dio razvoja znanosti uopće. str.32/

V.

/str.34 Utemeljivanje škole u suvremenoj znanstveno-tehnološkoj paradigmi kvalitativno se razlikuje od dosadašnje osnove škole. Na pragu smo postindustrijske civilizacije koja pretpostavlja, traži i uvjetuje odgovarajuću školu. Ona će se umnogome razlikovati u organizaciji, sadržaju i karakteru pedagoškog procesa od naslijeđene škole industrijskog društva. U osnovi te škole su, između ostalog, inovativnost, kreativnost, anticipativnost, kritičko i stvaralačko mišljenje, emancipacija, autentičnost i sl. Matrica pedagoškog procesa u toj školi utemeljuje se na "proizvođenju", "otkrivanju", "istraživanju" i "prerađivanju", za razliku od tradicionalne škole "prenošenja" i "slušanja", čime ona postaje inovativno-kreativni, produktivni ambijent umjesto imitativno-reproduktivnog. Sve to nam se predočava kao svojevrsni obrat u biću škole. str.34/

/str.34 a) škola sve više postaje mjesto posredovanja različitih uvida, a ne jednostrano "modeliranje" stavova, odnosa, orijentacija. Otvara nove horizonte i prostore, pruža različite mogućnosti i daje šanse za otkrivanje, manifestiranje i afirmiranje raznolikih interesa, sklonosti, nadarenosti, talenata. str.34/

/str.35 Odgajati i obrazovati za "alternativnost", a ne jednostavno imitirati postojeće i jednostrano oponašati, čime se sputava inicijativa, samostalnost, stvaralaštvo, anticipacija. Time pridonosimo osvješćenju i emancipaciji učenika kao samosvojnog subjekta. str.35//str.36 ...suvremena škola gradi svoju prepoznatljivost, svoj identitet i originalnost kao osnovu i sadržaj pedagoškog procesa u kojem se potiče i ostvaruje prepoznatljivost, identitet i originalnosti svakog pojedinog učenika i nastavnika. str.36/

/str.36 c) Tražeći svoj identitet u svijetu promjena, i škola se nužno mijenja postajući sastavni dio tog globalnog procesa. U protivnom će ostati izvan vremena i prostora i biti onemogućivana u ostvarivanju svoje osnovne (pedagoške i kulturno-civilizacijske) funkcije. str.36/

/str.37 d) Našavši se pred suvremenim izazovima različitih oblika, sadržaja i intenziteta, škola umnogome mijenja svoju unutarnju organizaciju, strukturu i karakter pedagoškog procesa. Izgrađuje se, zapravo, nova strategija škole u kojoj mnogi njezini čimbenici, preuzimajući odgovarajuću ulogu i mjesto u ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja u svijetu intenzivnih promjena, iz osnove mijenjaju mnoge svoje osobitosti po kojima postaju prepoznatljivi u suvremenosti. str. 37/

4

www.sajt.com.hr

/str.37 Učenik je u središtu cjelokupnog zbivanja života i rada u školi, ali ne u pedocentrističkom smislu "podilaženja" i "prepuštanja", već u širem društvenom kontekstu "radnog bića". Učenikova aktivnost postaje osnova, ali i zadatak u pedagoškom procesu i kompleksnije je funkcije i karaktera nego u tradicionalnoj školi. str.38/

/str.38 Nastavnik je sve manje "zanatlija", a više inovativni stručnjak u ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja. (...) Posredstvom suvremenih tehnologija, naročito informacijske, permanentno otkriva svoj stručni predmet, čime pridonosi vlastitom samoizgrađivanju (samoobrazovanju) kao značajnoj pretpostavci za aktivno sudjelovanje u svijetu promjena. str.38/

/str.38 Sadržaji obrazovanja ne svode se samo na već poznate činjenice sistematizirane u različitim nastavnim predmetima koje učenici trebaju usvajati, već i na mnogovrsne aktivnosti, naročito kognitivnog karaktera, kojima će se te činjenice obogaćivati, mijenjati i "proizvoditi" nove. Učenikova kognitivna angažiranost postaje dominantniji oblik njegove aktivnosti u stjecanju novih sadržaja odgoja i obrazovanja. str.38/

/str.38 Otvorenost škole prema razvoju, stvaralaštvu i inovacijama put je vraćanja škole budućnosti. To je ujedno način i put konstituiranja škole osjetljive na promjene. str.39/

VI.

/str.39 Svaka jednostranost pristupa školi ograničava njezinu cjelovitu funkciju reducirajući je na neke aspekte (oblike), tehnike i sadržaje, čime se osiromašuje pedagoški proces, umanjuje njezina kulturno-civilizacijska uloga i ignorira njezin društveni status. str.39/

/str.40 Kontinuitet razvoja škole ne očituje se, dakle, u jednostranom oponašanju njezine prošlosti, već u neprekidnom kritičkom problematiziranju njezine sadašnjosti, njezinog bića u kojem je već i involvirana njezina prošlost. str.40/

/str.40 Ostvarivanje suvremenog bića škole složen je i proturječan proces društvenog i znanstveno-stručnog karaktera. Razrađuje se i ostvaruje u kreativno-kritičkom preobražaju postojeće škole utemeljivane na bogatom kulturno-civilizacijskom nasljeđu njezinog bića, progresivnim zasadama demokratskog društva te rezultatima suvremene znanosti. Suvremena škola je umnogome određena njezinom prošlošću, a još više uvjetovana i budućnošću. str.41/

ŠKOLA PRED IZAZOVOM REKONCEPTUALIZACIJENEKI OD PRISTUPA RAZVOJU ŠKOLE

I.

/str.43 ...škola se našla pred kompleksnim izazovom proturječna karaktera. Ona se, zapravo, našla u procijepu između tradicionalne koncipiranosti i kvalitetno novih obveza i zadaća koji se u naslijeđenim okvirima organizacije, sadržaja i karaktera pedagoškog procesa ne mogu ostvarivati. str.43/

/str.44 Izgrađivanje suvremene škole ostvaruje se u procesu kreativno-kritičkog odnosa spram cjelokupne tradicionalne koncipiranosti života i rada u njoj. To je, u osnovi, znanstveno-stručni proces postupne transformacije njezina tradicionalnog bića u kvalitetno novu organizaciju (inovativna karaktera), gdje osvješćenje i emancipacija učenika, kao presudnog čimbenika svojega i općeg razvoja, postaje osnovnim kriterijem njezine suvremenosti. str.44/

II.

/str.46 ...različite etape razvoja škole kaakterizirale su specifične odrednice njezina bića koje su bile karakteristične i prepoznatljive za pojedine etape razvoja društva. U našoj novijoj pedagoškoj misli (posebno didaktičkog karaktera) susrećemo globalnu podjelu razvoja škole: na staru (XVII. do kraja XIX. stoljeća), novu (prva polovica XX. stoljeća) i suvremenu (druga polovica XX. stoljeća). str.46/

5

www.sajt.com.hr

/str.47 "Škola kao polis" je imperativ povijesnog trenutka u kojoj se odgajajući i obrazujući "provodi život i stječu iskustva" (Henting) u proturječnoj demokratskoj zajednici, potičući i omogućujući razvoj kreativne i inovativne ličnosti, kao aktivnog čimbenika u tim procesima. str.47/

/str.49 Živimo u društveno-povijesnim okolnostima kada se sve više znanost utemeljuje kao potka cjelokupnog života i rada suvremenog čovjeka i postaje konstitutivnim vidom njihova postojanja. Škola, kao integralni dio cjelokupnog tog miljea, našla se pred izazovom rekonceptualizacije svojeg tradicionalnog bića koje je bilo korespondentno s kvalitetno drukčijim okruženjem, a samim tim i konceptualnom osnovom sukladnom treorijskoj misli (dostignućima, rezultatima) sredine u kojoj su se razrađivale. str.49/

IV.

/str.51 ..pristup školi obvezuje na uvažavanje njezine bogate teorijsko-metodološke utemeljenosti, koja je u njezinom povijesnom razvoju bila različita karaktera i imala različite vidove manifestiranja. Školi su, u njezinu razvoju, pripisivali različite funkcije (uloge), mogućnosti, zadaće i obveze i ostvarivanju zadaće odgoja i obrazovanja, s obzirom na različite povijesne okolnosti i znanstveno-tehnološka dostignuća, te kulturno-civilizacijski milje. str.51/

PREMA INOVATIVNOM BIĆU ŠKOLE

I.

/str.53 Prema nekim shvaćanjima, škola spada u najznačajnija čovjekova dostignuća. str.53/

/str.53 Razvoj škole umnogome je sukladan s razvojem društva, uz mnoštvo specifičnosti koje su karakteristične za organizaciju odgoja i obrazovanja mlade generacije. str.53/

/str.53 J. A. Komensky (1592.-1670.) izraziti je predstavnik i ideolog nastupajućeg (novog) građanskog društva u kojem se inaugurira novi povijesni model "proizvodnje" života. Budući da se nalazio na raskrižju društvenih sustava, svojevrsnim kopernikanskim obratom utemeljuje odgoj i obrazovanje u realnom životu (izučavaju se realije) i na senzualističkim spoznajno-teoretskim osnovama. Organizirana škola mu je osnova za realizaciju tog koncepta. str.53/

/str.54 U djelu "Velika didaktika" 1632. g. izložio je svoju opću teoriju odgoja, didaktički koncept i novu organizaciju stupnjeva školskog odgoja. str.54/

/str.54 Intenzivan razvoj škole XVII. i XVIII. stoljeću izraz je društvene potrebe za širenjem prosvjete "kao osnovnog elementa novog pogleda na svijet". To je doba prosvjetiteljstva kada država preuzima značajnu ulogu u razvoju prosvjete u pojedinim zemljama. Taj utjecaj države očitovat će se u mnogim karakteristikama škole koje će umnogome određivati njezinu funkciju, status i ulogu u društvu, što će se zadržati sve do današnjih dana. str.54/

II.

/str.54 Pod utjecajem društveno-ekonomskih i već prilično intenzivnih znanstvenih i tehnoloških promjena škola u XIX. stoljeću doživljava značajan napredak, posebice u teoretsko-metodičkoj osnovanosti i racionalnijoj pedagoškoj i društvenoj organiziranosti. U većini razvijenih zemalja "zagarantirano je osnovno obrazovanje", koje već postaje obvezatno. str.54/

III.

/str.55 Škola J. A. Komenskog sporo se prilagođavala novonastalim potrebama. (...) Tako zatečena škola dolazi u proturječje s novim društvenim i znanstveno-tehnološkim razvojem, u kojem se nastoji (re)afirmirati učenikova ličnost, njegova uloga i odgovornost u ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja u sasvim konkretnom društvenom trenutku i kulturno-civilizacijskom miljeu. U tom procesu nastajale su mnoge nove koncepcije organizacije odgoja i obrazovanja koje

6

www.sajt.com.hr

su nastojale i petrificirati i dogmatizirati "model" škole J. A. Komenskog i kritički ga obogatiti, razviti, unaprijediti, a ponegdje čak iz osnove mijenjati. str.56/

/str.56 Reformski pokreti u pedagogiji na kraju XIX. i početkom XX. st. nastoje prevladati univezralnost, jednoobraznost, pa i monopol organizacije odgoja i obrazovanja u zatečenom koneceptu škole i "vratiti" dijete, njegove interese, potrebe, preokupacije i mogućnosti u središte organizacije života i rada u školi. str.56/

/str.57 Ne ulazeći u različite faze razvoja njezinog interpretiranja "rada" – od manualnog do slobodnog duhovnog rada – pedagogija radne škole afirmirala je, između ostalog, aktivnost, spontanost, slobodu i samostalnost. To su ujedno i atributi učenja u smislu rada, gdje se "stječu" znanja, ali i "vrijednosti" ćudorednog i socijalnog stila. str.57/

/str.57 Matrica pedagoškog procesa, "prenošenje" i "upoznavanje", što je karakteriziralo dosadašnju školu J. A. Komenskog, postupno se transformira u "stjecanje", pa i "prerađivanje". To je kvalitetno nova potka odgojno-obrazovnog procesa koja zahtijeva temeljitije promjene cjelokupne tehnologije tog procesa. "Stjecanje" i "prerađivanje" postaju nova paradigma pedagoškog procesa. str.57/

IV.

/str.59 Postindustrijsko društvo je u svojoj osnovi inovativnog karaktera, u kojem su kreativnost, inovativnost i anticipativnost temeljni kriteriji ostvarivanja autentične ličnosti kao nositelja svojeg i društvenog razvoja. str.59/

/str.59 Temeljne odrednice ostvarivanja inovativne škole su demokratsko društvo pluralističkog karaktera, razvoj istraživačkih znanosti i nove informacijske tehnologije, afirmacija kognitivnih znanosti te poticanje ljudske izvornosti kao potke njegove samobitnosti, stvaralaštva i autentičnosti. str.59/

/str.59 Demokratsko društvo pluralističkog karaktera uvažava raznolikost socijalnih skupina i raznolikost ljudske jedinke koja na različite načine artikulira svoje interese i potrebe, ali i uvjetuje i "omogućuje individualiziranje odgojnih i obrazovnih procesa". str.59/

/str.60 Karakter poučavanja, prema tome, sve više se utemeljuje na traženju, otkrivanju i istraživanju, čiji rezultati su, između ostalog, stavovi, odnosi i sposobnosti. Učenje nam se tako otkriva kao odgojno-obrazovni proces u kojem se realizira "pedagogija uspjeha za sve". Taj koncept se temelji na motivaciji za postignućem, na potrebi za postizanjem uspjeha i potrebi za izbjegavanjem neuspjeha. str.61/

/str.61 Inovativna škola u svojoj osnovi ima inovativnu organizaciju cjelokupnog procesa i omogućava inovativno ponašanje i djelovanje učenika, učitelja i roditelja. str.61/

/str.61 Otvorenost škole prema razvoju, stvaralaštvu i inovacijama je put "vraćanja škole budućnosti". Zapravo, obrazovanjem se "bude snage koje će oblikovati budućnost". str.61/

V.

/str.62 Didaktički koncept škole J. A. Komenskog, koja je ugrađena u društveno-ekonomske, znanstveno-tehnološke i kulturno-civilizacijske osnove nove epohe, s obzirom na njezino mjesto i ulogu u odgoju i obrazovanju u svijetu promjena, našla se na prekretnici. str.62/

/str.62 Koncipiranje suvremene škole zapravo je traženje njezinog identiteta, što je složena strategija "postupnog prilagođavanja promjenama". str.62/

/str.62 U ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja ne postoje recepti, već kreativno traženje, otkrivanje i istraživanje u stručno-znanstvenom procesu proturječnog karaktera, kako "modela" organizacije tako i metoda, sadržaja i karaktera pedagoškog procesa. str.62/

7

www.sajt.com.hr

/str.63 Ostvarivanje inovativne škole integralni je dio puta ostvarivanja inovativnog društva. str.63/

NEKE TEORIJSKO-METODOLOŠKE RAZLIČITOSTI U PRISTUPIMA ŠKOLIPROMJENJIVOST BIĆA ŠKOLE

/str.65 U školi se, u specifičnim međusobnim odnosima njezinih sudionika, ostvaruju kompleksni zadaci odgoja i obrazovanja, što joj daje osobito obilježje i status u sustavu društvenoorganizirane zajednice u cjelini. str.65/

/str.65 Organizirana zajednica škole prošla je različite faze razvoja, u kojima su se manifestirale i različite osobnosti karakteristične za različite etape društveno-povijesnog i kulturno-civilizacijskog razvoja. Ona se "prilagođavala" vremenu i prostoru u kojem je ostvarivala svoje zadatke, naravno, ne uvijek svojom voljom, i uz znatne otpore. str.65/

Promjenjivost škole i povijesnom razvoju

/str.66 Bogata lepeza tih koncepata, s mnoštvom varijanata i finesa karakterizira cjelokupni povijesni razvoj škole. str.66/

/str.66 Mijenjali su se ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja koji su pretpostavljali i mijenjanje škole i njezinih osnova organiziranja. Međutim, općepoznata je činjenica da se lakše mijenjaju vrste, tipovi, trajanje škole i odgojno-obrazovni sadržaji u njoj nego njezine osnove i karakter života i rada u njoj. str.66/

Različiti pristupi konstituiranju škole

/str.67 Razvojem društva, karakteriziranim intenzivnim znanstveno-tehnološkim dostignućima i sve većom odgovornošću i ulogom ličnosti u tim procesima, raste i sve veći interes za školu kao nezamjenjivog čimbenika progresa. Ona postaje masovnija, obvezatnija, otvorenija, demokratičnija, slobodnija, ali i raznorodnija, diferenciranija, elastičnija, dinamičnija, kreativnija i inovativnija u cjelokupnom svojem životu i radu. str.67/

/str.68 Sama činjenica da su promjene modernih društava transkribirane u trima tipovima novovjekovnih znanosti – u otkrivačkoj, eksperimentalnoj i znanosti koja rješava probleme – ukazuje nam, uz ostalo, na moguće promjene i karakter škole kao integralnog dijela tih društava. str. 68/

/str.68 Tri odlučujuće filozofske orijentacije koje karakteriziraju tri pristupa biti moderne znanosti: govorno-filozofska, komunikološko-praktična i egzistencijalno-fenomenološka "osvještavaju odlučujuće uvide 20. stoljeća na kojima počiva razumijevanje kako našeg cjelokupnog života tako i obrazovnog sustava". Upravo na tekovinama "suvremene filozofije govora, komunikativne teorije djelovanja i fenomenologije i njihova određenja i razumijevanja" moguće su rekapitulacije (prosudbe) modela novovjekovne obrazovne prakse, koja je organizirana u tri modela: klasičnom ili formalnom, građanskom ili realnom te inovativnom modelu. (...) U njima su pristuna različita polazišta sustavnog ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadataka te načini njihovog manifestiranja i vrjednovanja. str.69/

/str.69 Inovativni model škole, uz usporedno transformiranje klasičnog i realnog, društveni je i znanstveno-stručni imperativ suvremenosti čija je matrica u funkciji odgajanja i obrazovanja za rješavanje problema, kreativnost, anticipativnost, emancipaciju, afirmaciju izvornosti ljudske jedinke, kao osnova "samoorganizacije, samoobnavljanja – samonadmašivanja". str.69/

/str.70 Nastava u školi, kao didaktički proces sustavnog (organiziranog) ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadataka, utemeljuje se u različitim teoretsko-metodološkim osnovama. Zapravo, "postoje razne teorije i modeli nastavnog podučavanja i učenja" kojima se vrlo složeni odgojno-obrazovni proces u nastavi nastoji analizirati, planirati, promišljati (regulirati, poticati, obvezivati, kritički prosuđivati, intenzivirati, racionalizirati) na sasvim određenim osnovama. str.71/

Neke odrednice suvremenog bića škole

8

www.sajt.com.hr

/str.73 U procesu ostvarivanja odgoja i obrazovanja navedene odrednice nisu jednoznačne (jednostrane), krute dogme, već obvezujuće smjernice za kreativno-kritičko, angažirano pedagoško-didaktičko transformiranje njihovih imperativa, dosega, ostvarenja i tendencija u kvalitetno novo biće škole. str.74/

/str.76 Zato je u školi nužno utemeljivati procese ostvarivanja zadataka različitih razina, sadržaja i karaktera na premisama intelektualnog problematiziranja, kreativnosti i inovativnosti, a ne improvizacijama, proizvoljnostima, neinventivnosti, jednostranoj reproduktivnosti, statičnosti i dogmatičnosti, što susrećemo u dosadašnjem bogatom nasljeđu škole. str.76/

Učenik postaje dominantniji čimbenik u strukturiranju života i rada škole

/str.77 Iako se ponekad može steći dojam da školu karakterizira jedinstven, standardan (relativno statičan) oblik organizacije života i rada koji se jednostavno prilagođava društvenim i znanstveno-tehnološkim promjenama, ipak nam se ona pokazuje dinamičnijom, pokretljivijom, promjenjivijom, u mnogočemu i raznolikijom u odnosu na svoju tradicionalnu konstituiranost. str.77/

/str.78 Mijenjajući oblike, modele, tipove, sadržaje i karakter ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadataka, upravo tom dinamičnošću škola traži (i afirmira) svoj "individualitet" u promjenjivim okolnostima ( u osnovi društvenog, kulturno-civilizacijskog i znanstveno-tehnološkog karaktera) kao njihov integralni oblik, sadržaj i čimbenik, ali uvijek iznova regenerirajući svoje osnove, u biti svoje biće. str.78/

/str.79 U "modernom društvu" jasno se ističe "edukacijska", "kompenzacijska" i "prevencijska" funkcija škole, čime se ne kompliciraju samo organizacija, već i sadržaj i karakter procesa u njoj, a samim tim i dinamika međusobnih odnosa, odnos prema kriterijima strukturiranja njezinog bića te njezinog mjesta i uloge u sustavu aktivnih čimbenika društva u nastajanju. str.79/

/str.80 Gotovo čitavo XX. stoljeće, u različitim varijantama i s različitim oscilacijama, karakterizira nastojanje da se učenik nađe u svojevrsnom središtu pedagoškog procesa u školi. str.80/

/str.81 Suvremena škola, koja se u složenim proturječnim procesima razvija i na dostugnućima pluralnih varijanti organizacije života i rada u njoj, ali uvažavajući i rezultate suvremene znanosti, u osnovi postaje alternativna njezinom tradicionalnom biću i svojom dinamičnošću nastoji se usklađivati s društvom intenzivnih promjena. str.81/

Suvremena škola je sve više subjekt vlastitog razvoja

/str.83 Kompleksnost promjena "institucionalizira" školu kao dinamičnu organizaciju koja je u procesu permanentnog razvoja. Budući da je "razvoj po starim linijama nemoguć", nužno je tražiti (istraživati, otkrivati, proizvoditi) nove načine, postupke, oblike, modalitete i varijante učenikova života i rada u procesu odgoja i obrazovanja, kao i rekonceptualizirati sadržaje i tehnologiju tih procesa. str.83/

/str.83 Sve intenzivniji interdisciplinarni pristupi proučavanja života i rada suvremenog čovjeka, što je opća značajka suvremenosti, znatno mijenja i te znanstvene discipline, njihove odnose i karakter, i to ne samo u sustavu suvremenih znanosti. str.83/

/str.85 Povjeriti školi promjene znači obvezati je da, ostvarujući zadatke odgoja i obrazovanja, istodobno rješava mnoge probleme u suvremenosti koji proizlaze iz proturječnih odnosa dinamičkog razvoja presudnih za karakter i kvalitetu ostvarivanja tih zadataka. str.85/

/str.86 ...suvremena škola je odgovorna za svoj razvoj i identitet. Drugi joj u tom procesu mogu pomagati, olakšavati, poticati je i stimulirati, ali ne mogu supstituirati njezine obveze. Na određen način ona postaje svojevrsni subjekt vlastitog razvoja istodobno gradeći i "obrambene mehanizme" (korektive) mogućih deformacija u intenzivnim promjenama znanstveno-tehnološkog i društvenog karaktera. str.86/

9

www.sajt.com.hr

/str.87 Komparativni pristup analizi bića škole, kako u povijesnoj retrospektivi tako i u suvremenim tijekovima, otkriva nam pluralističku i višeslojnu potku škole koja se, iz sasvim određenih razloga, vrlo često redicurala na pojednostavljene i jednostrane dimenzije (značajke) u koje se utemeljivao isto takav odgojno-obrazovni proces. str.87/

/str.87 Svaka škola je samostalni projekt koji se razrađuje u suglasju s cjelokupnim svojim miljeom (učenicima, nastavnicima, roditeljima, uvjetima, okolnostima) u funkciji rješavanja problema u procesima ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadataka. str.87/

/str.88 Respektirati učenika otkrivajući mu mogućnosti i interese, gradeći i istražujući okolnosti, uvjete, oblike i načine u kojima će on manifestirati i razvijate svoje osobitosti, originalnost i identitet, obilježje je suvremene škole u ravoju u kojoj mu se pomaže odrastati usvijetu u kojem živi. str.88/

/str.88 Suvremenu školu nužno je koncipirati kao nositelja vlastitih promjena. Povjerene su joj promjene i ona je odgovorna za vlastiti razvoj. Naravno da će se i teorijsko-metodološka potka škole mijenjati, dalje razvijati i unaprjeđivati. Prema tome, suvremeno biće škole izraz je sasvim određenih društveno-povijesnih i znanstveno-tehnoloških uvjeta, obveza i zadataka koje se konstituiraju "uvijek u prijelazu", s ciljem pridonošenja otkrivanju, razrađivanju, ostvarivanju i anticipiranju racionalnih procesa odgajanja i obrazovanja, u svojoj osnovi kreativnog i inovativnog karaktera. str.88/

PRISTUPI DIDAKTIČKIM OSNOVAMA INOVATIVNE ŠKOLE

/str.91 Statičnost nije povijesno obilježje škole, što se često pripisuje njezinom biću, kao konstitutivna značajka iz sasvim određenih razloga, već razvoj koji se različito uočava, shvaća i interpretira u pojedinim povijesnim etapama društva. str.91/

Postmoderna potka škole

/str.92 Svijet u koji ulazimo, društvo u nastajanju, pretpostavlja i uvjetuje "duboke promjene vrijednosti, stavova i načina života" suvremenog čovjeka, što ne može ostati bez temeljitih utjecaja na organizaciju, sadržaj i karakter odgoja i obrazovanja. str.92/

/str.92 Ne ulazeći u širu znanstveno-tehnološku i društveno-civilizacijsku implikaciju kompjutora u životu suvremenog čovjeka, možemo ustvrditi da je on moćno oruđe koje može promijeniti naše škole i revolucionirati proces učenja kod djece. str.92/

/str.93 Postmoderno sve više karakterizira netradicionalizam, destandardizam, raznormiranost, pluralizam, nepodnošljivost jednoobraznosti, otkrivajući neprekidni pluralizam stilova, oblika, načina oslobođenog svakog normativizma i insturmentalizma. str.93/

Raznolikost u organizaciji odgojno-obrazovnih procesa

/str.95 Škola je po svojoj prirodi "javna sloboda", što podrazumijeva njezinu autonomniju poziciju u cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja. Autonomnija pozicija ne proizlazi iz samo suvremenog karaktera odgoja i obrazovanja, gdje je autonomnost njihov sadržaj, ali i zadatak, osnova i kriterij, već iz cjelokupne tehnologije ostvarivanja pedagoških procesa koju je nemoguće unaprijed striktno normirati, obvezatno propisivati, a još manje standardizirati u petrificirane modele i načine života i rada. str.95/

/str.96 Suvremeno organizirana škola u funkciji je respektiranja, poticanja i omogućavanja razvijanja svakog pojednica, i to različitim načinima i oblicima međusobnog komuniciranja, u čijem izboru i koncipiranju sudjeluju i učenici. str.96/

Odnosi poučavanja i učenja

/str.97 Djelovanje i samostalno rjašavanje problema u središtu je učenja i razvoja, što je u funkciji mišljenja, kreativnosti i osobnosti kao osnovnoj pretpostavci razvoja vlastitog razumijevanja svijeta. str.97/

10

www.sajt.com.hr

/str.98 Učenikovom učenju nužno je pristupati kao kompleksnijem procesu u kojem dolazi do kvalitativnih promjena u mentalnim modelima koji im omogućuju razumijevanje znatno složenijih sustava s kojima se susreće u suvremenosti. str.98/

Temeljne odrednice teorijsko-metodoloških osnova suvremene škole i nastave

/str.99 Odgojno-obrazovni procesi u školi utemeljuju se na sasvim određenim teoretsko-metodološkim osnovama koje karakteriziraju njezino cjelokupno biće. str.99/

/str.100 Bilo bi od osobite važnosti kad bi se u povijesnom razvoju škole istražile, a na određeni način i sistematizirale paradigmatske odrednice njezinog bića u pojedinim epohama društva. str.100/

/str.100 Jednako je važno gdje je učenik u tim razvojnim promjenama, kakav je njegov odnos prema društvu i gdje je njegovo mjesto i uloga u ostvarivanju uvjeta i mogućnosti ostvarivanja svojeg vlastitog razvoja. str.101/

/str.101 Suvremena škola utemeljuje se u povijesno-kulturnom nasljeđu s bogatim znanstveno-stručnim sadržajima i metodičko-praktičnim iskustvom pedagoškog karaktera, ali i u kvalitetno novim teoretsko-metodološkim osnovama sukladnih tendencijama ostvarivanja postindustrijskog društva inovativnog karaktera. str.101/

/str.101 Usprkos mnogim specifičnostima u pojedinim sredinama (društveno-političkim zajednicama), današnja europska škola u biti je produkt, sljednica reformskih pokreta s kraja XIX. i početka XX. stoljeća, u kojima se iz osnove pokušalo promijeniti njezino tradicionalno biće. str.101/

/str.103 Temeljne odrednice suvremene škole proizlaze iz inovativnog bića postindustrijskog informacijskog društva u kojem mišljenje, kreativnost, anticipativnost i inovativnost, uz ostalo, postaju i sadržaji i kriterij učinkovitosti odgoja i obrazovanja i u svojoj biti potka samoodređenju, suodređenju, suodlučivanju, samoobnavljanju, samonadmašivanju, samoproizvođenju, samoreguliranju, emancipaciji, solidarnosti i dr. učenikove ličnosti. str.103

/str.104 Suvremene teorije učenja utemeljuju se na kognitivnoj paradigmi budući da je ljudski um "ono što je nužno za povećanje produktivnosti u postindustrijskom razvoju". str.104/

Pristupi didaktičkim osnovama inovativne škole kompleskog su karaktera

/str.108 Odgovornost i obveza učitelja intenziviraju se u tim promjenama suvremenog bića škole. Budući da odgoj i obrazovanje postaju procesi "neprestanog profesionaliziranja", učitelj ne mijenja samo svoju funkciju, mjesto i ulogu u pedagoškom procesu, već i svoj odnos prema teoretsko-metodološkoj potki tih procesa. str.108/

/str.109 Izložena polazišta tek su prilog sustavnijoj razradi pristupa didaktičkim osnovama suvremene škole inovativnog karaktera. Upravo ta polazišta, koja imaju širi značaj, ilustriraju složenost područja suvremene školničke problematike i specifičnosti njezinog mjesta i uloge u društvu znanja. str.109/

OSNOVE PRISTUPA RACIONALNOSTI (UČINKOVITOSTI) ŠKOLENEKE TEMELJNE ODREDNICE USTROJAVANJA SUVREMENE ŠKOLE

1.Razvoj škole pretpostavka je razvoja svakog pojedinca u njoj

/str.114 ...nužno je omogućiti svakom pojedincu da se razvija i izgrađuje (odgaja i obrazuje) u skladu s prilikama koje se mijenjaju. To podrazumijeva permanentno razvijanje škole, mijenjanje njezine organizacije, stila i karaktera rada u skladu s intenzivnim svijetom promjena i potrebama pojedinca uvjetovanih tim promjenama. str.114/

11

www.sajt.com.hr

/str.115 ...koliko god je škola izraz uvjeta i okolnosti u kojima se nalazi, ona se nužno razvija i u skladu s potrebama koje proizlaze iz njezine kompleksne funkcije u odgoju i obrazovanju pojedinca za suvremenost. str.115/

2. Jasni ciljevi i zadaci osnova su sustavnog angažiranja u pedagoškom procesu

/str.117 Ostvarivanje inovativne škole složen je i proturječan postupni proces transformacije njezinog tradicionalnog bića, integralan s društvenim tijekovima, u kojima će, oslobađajući se mnogih zatečenih značajki industrijsko-civilizacijskog karaktera, graditi osnove novih supstrata njezinog inovativnog bića postindustrijske civilizacije. Ti supstrati su kvalitetno nova potka njezinog razvoja i predmet sustavnih istraživanja u svrhu ostvarivanja ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja nastupajućeg informacijskog društva. str.117/

3. Organizacija života i rada škole temeljni je uvjet za djelotvoran i uspješan odgojno-obrazovni proces

/str.121 Budući da učenje postaje učenikova dominantna aktivnost, što nije ni najmanje čudno u eri znanja, "u središtu zanimanja znanosti o odgoju su problemi učenja u najširem smislu riječi". str.121/

/str.121 Organizacija je integralni dio kvalitete pedagoškog procesa i presudni čimbenik dinamike njegovih sudionika. str.122/

/str.122 Organizacijom života i rada škole reguliraju se, usklađuju, koordiniraju i potiču nastavnikova angažiranost, obveza i odgovornost u ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja te uspostavlja međusobna suradnja s ostalim sudionicima u pedagoškom procesom za "zajednički uspješan rad".str.122/

4. Osnove međusobnog komuniciranja u školi – strateška odrednica karaktera i kvalitete pedagoškog procesa

/str.124 U osnovi kompjuterske tehnologije je mišljenje, logika (metoda), kreativnost i inovativnost, čime se mijenja potka, oblik društvenog organiziranja i karakter procesa u njemu. Te su promjene osobito karakteristične i obvezatne za školu s obzirom na njezinu ulogu i zadatke u odgoju i obrazovanju ličnosti kao aktivnog sudionika i nositelja svijeta intenzivnih promjena. str.124/

/str.125 Suradnja, solidarnost, interakcija ("vođenje", a ne "šefovstvo") postaju kriteriji produktivne organizacije suvremene škole. U njoj se uvažava, potiče, pomaže, osamostaljuje, usmjerava i stvara povjerenje umjesto naređivanja, zapovijedanja, zastrašivanja. "Upravljati učenikom bez prisile" postaje jedan od kriterija u pristupu uspostavljanja međusobne komunikacije u školi. str.125/

5. Povijesno-kulturno utemeljenje škole – nezaobilazni čimbenik njezinog identiteta (prepoznatljivosti)

/str.128 Povijesno-kulturno nasljeđe je sadržaj, ali i kriterij ostvarivanja društveno-humanističkog bića škole, osnova izgrađivanja njezinog etničkog, civilizacijskog, općeljudskog i općedruštvenog identiteta u suvremenom svijetu multikulturalnog prožimanja, a istodobno i jedan od korektora u prevladavanju utilitarno-pragmatičkog karaktera škole, orijentirane isključivo na dnevno-aktualne preokupacije svijeta intenzivnih promjena, što nije rijetko susresti u suvremenosti. str.128/

6. Uspješnost funkcioniranja škole – osnovni kriterij njezinog neprestanog usavršavanja

/str.131 Uspješnost škole, prema tome, ne možemo promatrati kao neku apstraktnu kategoriju, već kao svojevrsnu kvalitetu škole, koja postaje presudni kriterij njezinog društveno-pedagoškog vrjednovanja. Vrjednuju se rezultati uspješnosti ostvarivanja kompleksa obveza i zadataka škole što su strukturirani u sustavu znanja, sposobnosti i općeprihvatljivih vrijednosti, i to uglavnom iz kulturno-civilizacijskog, društveno-povijesnog, znanstveno-tehnološkog, spoznajno-psihološkog, radno-proizvodnog, fizičko-zdravstvenog, ekološkog i etičkog područja. str.131/

12

www.sajt.com.hr

/str.134 Usavršavanje škole je složeni znanstveno-stručni proces permanentnog karaktera, što je pretpostavka i uvjet njezinog uspješnog funkcioniranja. Uspješnost funkcioniranja škole osnovni je kriterij njezinog neprestanog usavršavanja, ali i "usavršavanja" same uspješnosti.

/str.135 Pristup pedagoškom procesu u kojem se ostvaruje kritičko, emancipacijsko i kreativno poučavanje i učenje osnova je suvremeno organizirane škole i jedan od kriterija njezine učinkovitosti. str136/

PRILOG RAZRADI OSNOVA ORGANIZACIJSKOG RAZVOJA ŠKOLE

/str.139 Globalne promjene suvremenog svijeta manifestiraju se u kvalitetno novoj fizionomiji društva, čiji se karakter, uz ostalo, izražava (identificira) u posve novim nazivima postindustrijskog društva: postmoderno društvo, informacijsko društvo, inovativno društvo, društvno znanja, društvo koje uči i dr. str.139/

Neka polazišta suvremene organizacije škole

/str.141 Inovativna, anticipativno-kreativna paradigma škole imperativ je inovativnog društva u nastajanju u kojem će učenikova kreativno-inovativna pozicija biti jedna od osnova uvažavanja njegove ličnosti. str.141/

/str.143 Izgrađivanje osnova elastično koncipirane suvremene autonomije škole nemoguće je bez znanstvenog transkribiranja društveno-ekonomskih i znanstveno-tehnoloških dostignuća u teorijsko-metodološku potku sjelokupnog odgoja i obrazovanja. str.143/

Organizacijskim razvojem potiču se i reguliraju promjene škole

/str.144 Škola je složena organizacija, kako oblika, stilova, procesa, tako i odnosa koji se u njoj manifestiraju. Ona je povijesno ustrojena na hijerarhijskoj podjeli mjesta i uloga ne samo nastavnika i učenika u organizaciji cjelokupnog života i rada u njoj. str.144/

/str.147 Upravljajući promjenama, organizacijski razvoj škole je proces s mnoštvom proturječnosti. Te proturječnosti su različitog karaktera i različito se manifestiraju. Ne proizlaze samo iz različitih teoretsko-metodoloških koncepcija i orijentacija, već iz njihovih različitih interpretacija i različitog mjesta i uloge njihovih nositelja. str.147/

Osposobljavanje škole za vlastiti organizacijski razvoj

/str.148 Razvoj škole nije proizvoljan niti stihijski proces, već da karakterizira svojevrsni kontinuitet mijenjanja, transformiranja oblika, stilova, načina i karaktera cjelokupne organizacije života i rada u njoj. str.148/

/str.149 Uz sve otpore koji se pojavljuju u procesima mijenjanja škole, njezin organizirani razvoj sve više će postajati konstitutivna karakteristika njezinog cjelokupnog bića. str.150/

ŠKOLA KOJU MIJENJANJU (RAZVIJAJU) UČENICI

/str.152 Nova škola utemeljuje se na učenikovoj aktivnosti omogućavajući mu spontan i slobodan izražaj koji ima izravan utjecaj na organizaciju cjelokupnog života u njoj. str.152/

1. Osnove identifikacije i utvrđivanja zadataka suvremene škole

/str.154 Škola ne gubi svoju funkciju u suvremenosti, ali će doživljavati duboke promjene, "društvo znanja će ih zahtijevati, a nove teorije učenja i tehnologije učenja će ih potaknuti". Suvremena škola sve više postaje predmet sustavnih istraživanja i različitih teorijskih interpretacija budući da se njezino mjesto i funkcija u ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja sve više usložnjavaju. str.154/

13

www.sajt.com.hr

2. Temeljna odrednica konstituiranja bića suvremene škole

/str.156 Samoorganiziranje škole je zadatak, sadržaj, ali i proces u kojem se ona permanentno mijenja, razvija i inovira "prilagođavajući" se svijetu intenzivnih promjena, rješavajući mnoge proturječnosti, napetosti i otpore što se pojavljuju u ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja. str.156/

/str.156 Samoorganiziranje u osnovi podrazumijeva aktivniju poziciju sudionika pedagoškog procesa (učenika, nastavnika i dr.), njihovo međusobno partnerstvo u ostvarivanju zadataka tog procesa i zajedničku odgovornost za kvalitetu i karakter tih ostvarenja. str.156/

/str.159 Učenika je, dakle, nužno osvješćivati kao čimbenika vlastitog razvoja, što se ostvaruje u složenom odgojno-obrazovnom procesu koji se, uz ostalo, utemeljuje na didaktici što je "usmjerena na učenika", kojom se potiče i omogućava samonadmašivanje, samoobnavljanje. str.159/

3. Osnove karaktera pedagoškog procesa u "samoorganiziranoj" školi

/str.160 Pedagoški proces u suvremenoj školi, organiziran i uz učenikovo aktivno sudjelovanje, sve više poprima, uz ostalo, kritičko-emancipacijsko i kreativno-inovativno obilježje. str.160/

/str.161 Kritičko-kreativno-inovativni pedagoški proces, uz ostalo, potka je osvještenju (emancipaciji) učenika kao čimbenika koji pridonosi, uvjetuje (traži), ali i omogućava njegovu aktivniju ulogu u mijenjanju okolnosti, načina i postupaka u kojima se ostvaruje taj kompleksni proces odgoja i obrazovanja. str.161/

4. Osnove pristupa učeniku kao čimbeniku razvoja škole

/str.164 Kreativno-inovativna škola utemeljuje se na suvremenoj kognitivnoj znanosti, informacijskoj tehnologiji te pluralnom društvu. U njezinoj potki je, kao što smo već naglasili, samoorganiziranje (s ciljem samoobnavljanja i samonadmašivanja), gdje se pretpostavlja, ali i potiče i afirmira učenikova autonomnost, prepoznatljivost i odgovornost. U toj školi se, uz ostalo, organizira proces otkrivanja, "ostvarivanja" osobnosti, individualizira vlastito učenje, samopoučavanje te "osvaja autonomnija" pozicija i suživot u oprekama. Parametri kreativnog čina, koji karakteriziraju procese u toj školi, potka su života i rada u njoj, gdje će učenikova kreativna i inovativna pozicija biti jedna od osnova njegovog uvažavanja kao ličnosti. On time postaje i aktivni čimbenik u ostvarivanju uvjeta vlastitog razvoja. str.164/

OTPORI PROMJENAMA I PROTURJEČNOSTI U OSTVARIVANJU SUVREMENOG BIĆA ŠKOLE

/str.169 U školi se realiziraju neobično suptilni pedagoški procesi u kojima se ostvaruju još suptilniji zadaci odgoja i obrazovanja. str.169/

Osnovni čimbenici otpora promjenama škole

/str.170 Otpori promjenama u školi sastavni su dio kompleksnog procesa razvoja i svojevrsni korektiv njegovog intenziteta. Oni su svojevrsni obrambeni mehanizmi očuvanja dostignutog što se ugrožava promjenama, ali su i pokazatelj stava i odnosa prema konceptu škole u svijetu koji se mijenja. str.170/

/str.171 Škola u svojem povijesnom biću, koje se u osnovi konstituiralo u funkciji čuvanja, prenošenja i priopćavanja kulturno-povijesnog nasljeđa, odgađajući i obrazujući time mladi naraštaj, škola kao da ima ugrađene otpore prema bilo kakvim promjenama, kao da je nepromjenjivost u bilo kojem dijelu njezine pojavnosti bila konstantna značajka koju treba čuvati kao znak njezine specifične prepoznatljivosti. Zapravo, "organizacije su po svojoj prirodi konzervativne", one žele sačuvati stanje u kojem se nalaze, u kojem su zatečene. str.171/

14

www.sajt.com.hr

/str.175 Nastavnik se nalazi u situaciji (položaju) da, kao kompetentan stručnjak, pridonosi stvaranju (ostalih) sudionika pedagoškog procesa. Otkrivati nositelje, uzroke, intenzitet i karakter tih otpora, koji se to više usložnjavaju što škola postaje autonomnija, demokratičnija inovativnija, bitna je odrednica kvalitete suvremenog "profila" nastavnika. str.175/

U kompleksnosti i specifičnostima života i rada škole sadržani su mnogi otpori prema njezinim promjenama, ali ujedno i mogućnosti njihovog prevladavanja

/str.189 ... pristup odgojno-obrazovnim sadržajima kao čimbeniku promjena škole pretpostavlja kompleksnije zahvate od onih na koje smo ponekad spremni. Nužno je prevladavati usku programsko-sadržajnu shematiziranost isključivo po predmetima jednostrano razrađenog nastavnog programa koji m se propisuje ("naređuje") školi. str.180/

/str.182 Naime, kompjutor u suvremenoj školi je medij koji sadrži mogućnosti temeljitog mijenjanja njezinog cjelokupnog tradicionalnog bića i nužno je shvatiti "koliko je temeljna promjena" kako ne bismo simplificirali, pa i vulgarizirali njegovu primjenu u odgoju i obrazovanju. str.182/

Otpori prema promjenama proizlaze i iz proturječnosti u kojima se ostvaruje suvremeno biće škole

/str.185 Karakter suvremenih multidiscipliniranih istraživanja s interdisciplinarnim pristupom i tradicionalna struktura nastavnih područja (predmeta) umnogome su proturječni, što ima značajan utjecaj na cjelokupnu tehnologiju i sadržaj života i rada u školi. str.185/

Kriteriji strukturiranja odgojno-obrazovnih sadržaja u školi

/str.186 Odgoj reproduktivno-statičnog karaktera pedagoškog procesa nepromjenjivih obilježja tradicionalne škole i nužnosti kritičko-emancipacijskog i kreativnog poučavanja i učenja s inovativnim ambicijama, što proizlazi iz suvremenog intenzivnog razvoja odgajajući i obrazujući učenika da bude nositelj tih procesa, izvorište je mnogih proturječnosti u čijem rješavanju se i konstituira suvremeno biće škole. str.186/

UČITELJ – INOVATIVNU STRUČNJAK "OTVORENOG PROFESIONALIZMA"

II.

/str.191 Tehnologija učiteljevog angažiranja u tradicionalnoj školi uglavnom je bila u "funkciji ideološki modeliranog nastavnika". Bila je izraz statičnosti koncepcije (organizacije) života i rada u školi. Matrica pedagoškog procesa u toj školi imala je reproduktivni karakter. Sadržaji i aktivnosti u pedagoškom procesu bili su razmrvljeni, međusobno nepovezani. Učenikova prava bila su uglavnom reducirana na prilagođavanje i "čuvanje", a ne na unaprjeđivanje, razvijanje, mijenjanje uvjeta i okolnosti svojeg života i rada. str.191/

/str.191 Imitativnost je bila osnova nastavnikovog pedagoškog djelovanja. To je bila potka cjelokupnog stila i karaktera angažiranja i odnosa učitelja i učenika. Imitativnost je bila i jedna od značajki društvenog života uopće. Oponašati rad drugog, rad po obrascu – izraz je tehničkog duha građanskog društva, od čega učitelj, usprkos mnogim reformama pedagogije i škole, nije mogao pobjeći. str.191/

III.

/str.191 Suvremena škola našla se na prekretnici zbog intenzivnih znanstveno-tehnoloških i društveno-ekonomskih promjena svojega okruženja. Izazovi učitelju u toj školi su, na svoj način, epohalnog karaktera s obzirom na njegov dosadašnji pristup, stil i karakter angažiranosti u pedagoškom procesu. str.191/

IV.

15

www.sajt.com.hr

/str.193 Postupno transformiranje škole u inovativno biće odgoja i obrazovanja pretpostavlja, uvjetuje i omogućava postupno ostvarivanje (manifestiranje, izgrađivanje) kreativnog i inovativnog učitelja. To izgrađivanje (osposobljavanje) učitelja dugotrajan je proces u kojem će se očitovati mnogi utjecaji, različite koncepcije, orijentacije te raznolika i u mnogočemu proturječna metodičko-praktična iskustva. Karakterizirat će ga i određene osobitosti i specifičnosti koje su, na određeni način, izraz, imperativ, pa i potka, donekle i sadržaj, ostvarivanja suvremenih zadataka odgoja i obrazovanja. str.193/

1. Teorijsko-metodološka utemeljenost učiteljeve angažiranosti u pedagoškom procesu /str.193 Opredijelivši se za demokratsko društvo pluralističkog karaktera i ne isključujući mogućnost njegovog različitog interpretiranja, obvezatni smo na određene profesionalne stavove, orijentacije i načine angažiranja u odgojui obrazovanju. Demokracija zahtijeva "znanje" i "savjest", sposobnost anticipiranja, sklonost prosuđivanju. Odgajanje za demokraciju zapravo je odgajanje za odabiranje i odlučivanje, iz čega proizlaze i određene determinante profesionalnog pedagoško-metodičkog osposobljavanja učitelja. str.194/

2. Dinamično-pluralistička pedagoško-psihološka i metodično-stručna obrazovanost i osposobljenost učitelja

/str.195 Pristup odgoju, pa i obrazovanju, u suvremenim teorijskim razradama oslobođen je unificiranosti i stereotipnosti. Prevladane su jednostranosti u razradi pojma odgojnog procesa i interpretaciji njegova karaktera. str.196/

3. Osposobljavanje učitelja za suvremeno poimanje organizacije pedagoškog procesa

/str.198 Ako sveukupno školsko djelovanje ima za cilj samoodređujuće i suodređujuće upravljanje vlastitim životom, onda ga je, s obzirom na različitost individua, jedino inventivnim, kreativnim, inovativnim pristupom moguće ostvarivati. str.198/

4. Razrađivanje koncepta nastave u kojoj će se ostvarivati značajan kvalitetni pomak s poučavanja k učenju

/str.200 U suvremenoj nastavi "učenje postaje važnije od poučavanja". Sadržaji učenja počinju mijenjati svoj intenzitet, opseg i karakter. "Usvojiti za sebe potrebno znanje znači: moramo se učiti kako učiti, i to uvijek ono što je aktualno potrebno, ne prema čvrstom kanonu škole".

5. Izgrađivanje komuniciranja u pedagoškom procesu utemeljenom na mišljenju i kreativnosti

/str.201 Suvremena škola utemeljuje svoju komunikaciju u najširem smislu riječi, uz ostalo, i na mišljenju i kreativnosti. Mišljenje kao interakcija pojedinca s predmetima i socijalnim situacijama i stvaralaštvo kao stil života globalne su odrednice koje, transpondirane u život i rad škole i nastave, iz osnove mijenjaju njihovu tradicionalnu fizionomiju i karakter. str.201/

6. Afirmiranje ekološke potke (paradigme) suvremenog življenja

/str.204 Učitelja je nužno osposobljavati u kompetentnog stručnjaka koji će oživotvoravati taj "pomak" u proturječnom procesu svakodnevnog ostvarivanja zadataka odgoja i obrazovanja. str.204/

7. Ostvarivanje identiteta škole

/str.206 Svaka škola za sebe jest naročito organizirani ambijent, osobit "projekt" odgojno-obrazovne zajednice života i rada učenika, nastavnika i ostalih sudionika pedagoškog procesa. str.206/

/str.206 Na određeni način učitelj postaje "središnje mjesto u procesu mijenjanja škole", u funkciji jačanja njezinih odgojno-obrazovnih mogućnosti i afirmacije učenika kao nositelja svojega razvoja. str.206/

16