JEDRENJE: PRIRUNIK ZA POETNIKE

08.10.2007.

Navigare necesse est, vivere non necesse Ploviti se mora, ivjeti je optional, rekoe stari Rimljani i osvojie svijet. Jedrenje je idealan spoj sporta, odmora, otkrivanja novih krajeva, upoznavanja novih ljudi i merak

kotrlja pa i jedrilica niz vjetar ide naprijed otprilike iz istog razloga. Ali jedrilica moze jedriti i do 45 stepeni uz vjetar, pa i manje, u odredjenim uslovima cak i brze od vjetra. Kako? Profil i ugao avio-krila deflektuju strujanje zraka. Ispod i iznad krila stvara se razlika u pritisku: Iznad krila vazduh ce biti rjedji i pritisak nizi, ispod krila vazduh gusci i pritisak visi. Rjedji vazduh usisava krila, uslijed cega avion na svojim krilima visi u zraku.

Mali eksperiment: ispruzi ruku kroz prozor auta u pokretu i mijenjaj ugao dlana u odnosu na prividni brate, merak na kvadrat. vjetar. Primijetices da ti vjetar pod odredjenim uglom Ukrotiti vjetar jedrima i uhvatiti ritam talasa kormilom vuce ruku prema gore. dok te pet tona i dvanaest metara broda slua je Ta misteriozna antigravitaciona sila zove se sila nesto izmedju yoge, nirvane i kosmikog orgazma. uzgona. Osim ugla u odnosu na vjetar, uzgon se moze Nauite jedriti! postici i oblikom krila. Jedan od poznatijih bosanskohercegovakih jedriliara je izvjesni Goran Bregovi. Da, opet on. Brega je sa svojom jedrilicom Kamarad marke Van de Stadt 34 uestvovao na Atlantic Race for Cruisers i preplovio Atlantik! Nakon regate, negdje na St. Lucia je sreo Jou Horvata i Duana Puha: Pa vas dvojica niste normalni! ta se dere? U vaim knjigama ne pie da je ovo pravo zajebano?!?! to moe Brega Bruno moe bolje! Nauite jedriti!12.10.2007.

Freeware: NASA, simulator uzgona: postavi Input na Shape/Angle a Output na Lift Meter; Angle deg nabildaj na 15, Camber na 12% i posmatraj kako se sila uzgona (lift) povecava. Sad, kad znamo kako leti avion otkinimo mu jedno krilo i nabijmo ga okomito na barku. Ako avion zahvaljujuci razlici pritiska ispod i iznad krila visi u zraku, moemo rei da razlika pritiska ispred i iza jedra vuce ili usisava jedrilicu prema zavjetrinskoj strani jedra. Ovim smo postigli da jedrilica jedri u pravcu sile uzgona, dakle naprijed ali i ukoso niz vjetar. Da bismo se suprotstavili zanosu, posluzicemo se oblikom podvodnog dijela trupa i kobilice koji ce proizvesti silu hidrodinamickog otpora. Mali eksperiment: umoci peraju u more. Pomjeraj je lijevo-desno. Ide. Probaj naprijed-nazad. Ne ide. Ne ide zbog hidrodinamickog otpora kobilice.

Jedrenje (1): Zasto jedrilica ide naprijed? Nizbrdo se i govno

Kobilica je velika peraja postavljena po uzduznoj osi zivjeti na njoj umjesto u kuci ili stanu, kao i oploviti ispod broda. svijet! Hidrodinamicki otpor kobilice anulira aerodinamicku Ovakva jedrilica obicno je duga 10 do 14 metara, ima silu zanosa, te nasa jedrilica zahvaljujuci uzgonu 2 do 4 sobe plus salon, odnosno 4 do 8 kreveta + 2 u dobije silu potiska i plovi tamo gdje smo i htjeli, to salonu (u jednom od kojih obicno obitava skipper). Obicno uz jedrilicu ide i gumenjak sa vanbrodskim jest pramcem prema naprijed. motorom kojim je moguce otici na obalu u slucaju da Ovo sve je dosta komplikovano, ko ne uhafiza neka se nestane pive dok smo na sidru u nekoj bajnoj uvali.ne obeshrabri! Vjerujte mi na rijec, nategnite dobro jedra i moci cete jedriti 45 uz vjetar.

Kokpit Moguci pravci jedrenja u odnosu na ugao vjetra16.10.2007.

Jedrenje (2): Krsta Postoje male olimpijske jedrilice (laser, optimist, 470), regatne jedrilice (America's Cup Class , Volvo Ocean Race 60, Farr 40), brzi katamarani i trimarani te obiteljske jedrilice za charter, odmor i rekreaciju - tzv krstai. Nas zanima ova posljednja kategorija. Radi se o pravim plovecim kucama. Za razliku od olimpijskih i regatnih jedrilica ova nasa ima motor i propeler, rezervoar vode, wc, tus, kuhinju, frizider, divane i sto u dnevnoj sobi, krevete i ormare u spavacim sobama, muziku, stepenice za lagodan Salon silazak u cisto more, tanjire, serpe, jastuke i jos mnogo toga. Naravno, kao i svaka druga jedrilica ima i jarbol, jedra, trup, kobilicu i kormilo... Krstaem mozemo otici na jednodnevni izlet na usamljenu plazu, jedriti 7 ili 14 dana Mediteranom,

Ciklada prema sjeveru kad puse jako nezgodan sjeverni vjetar Meltemi, te ih ne preporucujem. Sto se tice ostalih troskova npr. lucke takse, gorivo, voda i hrana na jedrenju cete potrositi isto ili manje nego da sjedite kuci. OSNOVNA OPREMA JEDRILICE Grand Soleil 4017.10.2007. 23.10.2007.

Jedrenje (4) Osnovna oprema jedrilice: Kormilo Jedrenje (3) Cijene jedrenja Pogresno je misljenje da je jedrenje skup sport: Cijene variraju s obzirom na period. Iz meni nepoznatih razloga svi bi da jedre u augustu kad je najveca guzva, nema mjesta u lukama a more je najprljavije. U maju, junu i drugoj polovini septembra cijene su i do 40% manje u odnosu na juli i pogotovo august. kolo. Na Jadranu i u Turskoj moze se iznajmiti jedrilica vec od 300 po osobi 7 dana. Za Grcku i Spaniju treba izdvojiti 400 a po Italiji se moze kvalitetno jedriti 7 dana za 450 po osobi. Weekend u Italiji van sezone kosta 120 i podrazumijeva ukrcaj u petak popodne i iskrcaj u nedelju uvece. One way krstarenja kostaju i do 50% manje, a iole iskusniji plove dzaba ili cak i zaradjuju. U cemu je fol? Charter flote Spanije, Francuske i Italije su ukotvljene u Barceloni, Marseju ili Rimu, a najcjenjeniji itinerari su Baleari, Korzika, Sardinija i Sicilija do kojih ima bar 2 dana ozbiljne plovidbe. Prve i posljednje sedmice sezone barke se prebacuju do i od tamo. Charter kuce i skipperi su vrlo sretni ako cete im vi u tome pomoci i daju znacajan popust. Sedam dana Mediterana na relaciji Rim Ponza Ischia Capri Stromboli Sicilia ili obratno kosta oko 250 plus 30 - 40 avion Catania - Rim. Jel' puno nije. One way aranzmane cete naci pocetkom juna i u drugoj polovini septembra. Idealno. Tesko je naci one way aranzmane u Hrvatskoj zbog blizine maticnih luka. One way u Grckoj daju od Kormilo je upravljacki mehanizam koji se sastoji iz rude ili kola kormila, prenosnog mehanizma i lista kormila. Na jedrilicama do 10m najcesce nalazimo rudu a preko 10m

Ruda kormila ima direkti prenos na list kormila: i ruda i list su direktno ucvrsceni na istu osovinu. Kolo kormila sistemom zupcanika, celicnih uzadi i kotura upravlja listom kormila. Zupcanici i koturi multipliciraju snagu kojom kolo djeluje na list, pa je upravljanje kolom kormila fizicki lakse ali i manje precizno: kormilar ne osjeca kormilo tako dobro kao u slucaju direktnog prenosa. Da bismo skrenuli ULIJEVO - kolo kormila okrecemo LIJEVO, a rudu DESNO! Da bismo skrenuli UDESNO - kolo kormila okrecemo DESNO, a rudu LIJEVO! Kormilom treba upravljati postepeno, odlucno i bez pretjerivanja. Optimalni kut kormila pri skretanju je svega 22. Sve iznad toga vise koci brod nego sto njime upravlja. VAZNO: KORMILO NIJE VOLAN! Nidje veze! List kormila okrece brod PRINCIPOM KOCENJA: kada brod skrece lijevo, list kormila se okrene ulijevo i KOCI LIJEVU stranu. Brod pri skretanju rotira oko zamisljenje osovine koja

je otprilike negdje blizu jarbola, na 1/3 duzine broda od pramca a 2/3 od krme. Motor puni akumulatore i tako hladi pivo u frizideru! Nemojte voziti na jedra s upaljenim friziderom. U toku Pri skretanju ULIJEVO - KRMA zanosi DESNO. nocne voznje na jedra, navigaciona svjetla mogu Pri skretanju UDESNO - KRMA zanosi LIJEVO. iscrpiti struju iz akumulatora, pa cemo ih dopuniti s pola sata rada motora u leru. Znaci, ako je jedrilica duga 9 metara, pri naglom skretanju lijevo pri maloj brzini SPUCACETE u sve Kako se pali brodski dizel? sto se nalazi na 6 metara desno od vas! Ovo je jako Ako si u luci iskljuci strujni kabel i crijevo za bitno pri ulasku i izlasku sa veza u luci. vodu i donesi ih s mola na brod; Provjeri da li je rucica gasa u leru (gas i mjenjac su na jedrilici jedna ista poluga); Okreni kljuc udesno, upalice se crvena ili zuta lampica; Nadji simbol svjecica i pritisni dugme odmah negdje pored njega i drzi ga 10 sekundi pritisnutog da zagrijes svjecice; Pritisni nakratko dugme Start. Kako se gasi? Nadji rucicu koja lici na hepek za otvaranje haube na autu i povuci je, ona sprecava dovod nafte u motor; Kad se motor ugasio vrati kontakt kljuc ulijevo. Gdje su gas, mjenjac, kvacilo i kocnice?? Nema! Ima samo jedna rucica i ona je mjenjac i gas i kvacilo i kocnica. Kad je rucica u vertikalnom polozaju, motor je u leru. Prvi klik prema naprijed, i Zamislimo da su prednji tockovi automobila list motor je u brzini, propeler se vrti. Od tog trenutka kormila: mozemo reci da se jedrilica u voznji naprijed mjenjac postaje gas. ponasa kao automobil pri parkiranju u rikverc. Kad hoces da zakocis, prvo smanji gas pa ubaci u ler. Jedrilica ce produziti naprijed inercijom od svojih 5 24.10.2007. 10 tona. Zatim ubaci u rikverc i postepeno pojacavaj gas dok se brod ne zaustavi, pa opet ubaci u ler. Jedrenje (5) Motor, mjenjac, gas.. Sl. lijevo: komandna NIKAD NE UBACUJ U BRZINU PRIJE NEGO STO tabla motora| SI PROVJERIO DA LI VISE ILI PLUTAJU KAKVI Zasto i kada paliti KONOPI SA ILI OKO BRODA UMOTACE SE U motor? PROPELER, MOTOR CE SE UGASITI I Zabranjeno je OTPLUTACES NIZ VJETAR DO PRVE STIJENE! uplovljavati i isplovljavati na jedra osim u slucaju krajnje nuzde, a u prenatrpanim marinama taj manevar je gotovo nemoguc. Ako je popodne vjetar slab ili ga nema, izmedju nocne voznje kroz hridi i plicake i voznje motorom do sigurne luke treba izabrati ovo drugo.

vise redova jedan iznad drugog. Oni sire ugao kojim pripone drze jarbol. Pripone su celicna uzad koja idu od palube do vrha jarbola (visoke) ili od palube do krizeva (srednje i niske). Pramcana ili prednja pripona se u Dalmaciji zove i traj. Krmena ili straznja pripona se zove jos i zaputka. Bocne pripone dvije ili vise sa svake strane se zovu jos i sartije. VAZNO: procitajte na karti ili nautickom vodicu visine mostova i dalekovoda u podrucju kojim plovite. Mnogi su nizi nego vas jarbol! U augustu 2007 u prolazu Mali Zdrelac izmedju Ugljana i Pasmana lik je vrhom jarbola udario u most. Zajedno s jarbolom, pala mu je na glavu i tabla na Kolo kormila; 1) autopilot, 2) vjetrokaz, 3) kojoj je pisalo visina mosta 16.5m. Potres mozga i dubinomjer, 4) obrtomjer, 5) kompas, 6) mjenjac/gas, 20-ak tisuca eura stete. Bravo bravo, Mirko S. Kojotovski! 7) vhf

Gas/mjenjac25.10.2007.

Jedrenje (6) Rigging: Jarbol, krievi i pripone: snast, odnosno Mali drelac oputa jedrilice Jarbol je suplja aluminijska cijev visoka otprilike koliko je dugacka jedrilica pa jos malo vise. Jarbol nosi jedra. Pricvrscen je na palubu ili prolazi kroz potpalublje pricvrscen na kobilicu. Kroz jarbol prolaze podigaci jedara. Krizevi na jarbolu nisu estetski dodatak. Moze ih biti

1) Pripone, 2) Jarbol, 3 i 4) Prvi i drugi kriz, 5) Krmena pripona, zaputka JEDRA26.10.2007.

Jedrenje (7) Glavno jedro Veliko trokutasto jedro profila avionskog krila. Na tri kraja (roglja) ima po jedno oko. Podigac glavnog Glavno jedro jedra je pricvrscen na oko gornjeg roglja. Podigacem dizemo i spustamo jedro uz jarbol. Prednja strana 31.10.2007. glavnog jedra uzlijebljena je vodjicama u sinu na jarbolu. Jedrenje (8) Flok i Genova (Genoa) Mali eksperiment: idi u dnevnu sobu i navuci store Trokutasto jedro aviojarbol i jedro rade na isti princip, samo vertikalno. profila najcesce namotano Oko prednjeg donjeg roglja je zakaceno na kuku oko pramcane pripone koja se nalazi na sastavku jarbola i buma, a zadnji (prednjeg traja) pomocu donji rogalj je ucvrscen na drugi kraj buma. rol-floka. U toj varijanti nedize se i ne spusta , vec odmotava kotom a namotava uzetom koje vrti rol-flok. Razlika izmedju floka i genoe je u velicini i obliku jedra: donji straznji rogalj potpuno odmotanog floka za razliku od genoe ne prelazi iza jarbola.

Grand Soleil 56: Jedro u prvom planu je "genova"05.11.2007.

Spinaker je simetrican u odnosu na svoju duzinsku os.

Jedrenje (9) SpinakerSpinaker, genaker, MPS, asymetric spi, blister..

Familija jedara velikih povrsina, od laganih materijala, uglavnom sarenih boja, oblika padobrana odnosno balona. Koriste se pri plovidbi niz vjetar. Za spinaker mozemo reci da je simetricnog oblika (cevrtina lopte), a za genaker da je nesto izmedju genove i spinakera. Donji privjetrinski rogalj spinakera pricvrscen je za tangun. Da bi ovu vrstu jedra drzali napuhanom posada mora biti uigrana a kormilar narocito vjest. Naime, pri losem podesavanju jedra, pri nesmotrenom skretanju s kursa ili promjenom smjera vjetra ovo jedro se ispuse i zapetlja u pramcanu priponu (prednji traj). Za napredne jedrilicare. Genaker je mix genove i spinakera. KONOPI07.11.2007.

Jedrenje (10) Konopi: Podigai Podigai su konopi kojima dizemo i spustamo jedra. Uglavnom su sprovedeni u kokpit da bismo mogli dici/spustati jedra bez opasnog setanja po palubi i pramcu po nevremenu.

Konop pricvrscen na vrh glavnog jedra se zove podigac glavnog jedra. On od vrha jedra ide na vrh jarbola pa kroz jarbol dole do kotura na spoj jarbolpaluba a zatim sistemom koturaca i vodjica do stopera i vina na krovu kabine, nadomak ruke iz kokpita. Podigac prednjeg jedra je uvijek nategnut jer se prednje jedro ne dize i ne spusta, ono se otvara i zatvara svojim kotama i rol-flokom. Podigac prednjeg jedra sluzi jedino kad mijenjamo jedro. Podigac spinakera funkcionira isto kao i podigac glavnog jedra.

Sonshi podigacem dize glavno jedro, Sonshinica pazi da vodjice legnu u zlijeb na jarbolu09.11.2007.

Jedrenje (11) Konopi: kote kote prednjeg jedra su dvije, sluze i za otvaranje i za podesavanje jedra. Obje kote su cvorom koji se zove Podigaci prolaze kroz stopere gdje su nam na dohvat panjak vezane za isto oko na donjem zadnjem roglju prednjeg jedra. Drugi kraj kote je koturima i ruku iz kokpita vodjicam sproveden u kokpit. Pri jedrenju, nategnuta kota se zove zavjetrinska a slobodna kota privjetrinska. kotom glavnog jedra podesavamo glavno jedro. Jedan kraj kote je vezan za bum a drugi na klizac na ini glavnog jedra. Glavno jedro mozemo podesavati pomjeranjem klizaca kao i zatezanjem i otpustanjem kote.

Konopi za dizanje i podesavanje jedara su razlicitih boja da bi se lakse raspoznavali. Na stoperima su cesto napisana imena konopa koja kroz njih prolaze. Najcesci su natpisi na engleskom i talijanskom:

Eng Prvi krat Drugi krat 1st reef 2nd reef Halyard Vang Topping lift Outhaul

Ita Borosa 1. mano Borosa 2. mano Drizza Vang Amantiglio Tesabase

kote genove: 1) zavjetrinska je zategnuta, 2) Podigac privjetrinska je slobodna 3) kota glavnog jedra spaja bum i inu glavnog jedra Vang4.11.2007. Priteg buma

Jedrenje (12) Ostali konopi za podeavanje glavnog Priteg baze jedra glavnog jedra Vang spaja sredinu buma sa bazom jarbola. Njega pritegnemo pri vjetru u krmu kad je skota glavnog jedra otpustena te postoji mogucnost da nam udar vjetra podigne bum. Priteg buma Drzi bum da nam ne padne na glavu kad je spusteno glavno jedro. Priteg baze glavnog jedra Pri laganom vjetricu opustanjem ovog konopa jedro dobije trbuh i bolje hvata vjetar. Pri jacem vjetru zatezanjem ovog konopa smanjujemo trbuh glavnog jedra. Konopi za kracenje glavnog jedra Zatezu zadnji kraj glavnog jedra prema bumu pri skracivanju jedara u slucaju jakog vjetra. Cuningham vuce spojbuma i jarbola ka dole. Klizacem glavnog jedra pomjeramo bum i glavno jedro ka privjetrinskoj strani pri slabijem vjetru a pri zavjetrinskoj strani pri jacem vjetru.

Fino to slozi da se ne bi zapetljalo ***21.11.2007.

Jedrenje (14) Winch (vitlo)Vitlo umnogostrucava snagu nasih ruku u slucaju jaceg vjetra ili jedra velike povrsine. Winch se upotrebljava tako sto se zeljeni konop obavije 3-4 puta oko njega U SMJERU KAZALJKE NA SATU, u glavu wincha se ubaci rucica, i vrti bas kao onaj nas mlin za kafu. I lijevi i desni i engleski i kineski winch se okrecu uvijek U SMJERU KAZALJKE NA SATU. Winch ima dvije "brzine": rucicu mozemo vrtiti u smjeru kazaljke na satu i postici efekt kao da ubacimo u drugu, ili obrnuto od kazaljke na satu cime postizemo efekt kao da ubacimo u prvu uz Bistrik. Ali sam winch i konop na njemu ce se vrtiti uvijek U SMJERU KAZALJKE NA SATU.

Dijelovi glavnog jedra15.11.2007.

Jedrenje (13) Konopi za vez Najvazniji konopi na brodu su konopi za vez! Treba imati barem cetiri jaka neostecena konopa. Pozeljno ih je imati sest od kojih barem dva sto duza. Konope koji nisu u upotrebi treba sloziti i staviti na mjesto.

CVOROVE! Cvorovi se kvalitetno uce na wc solji, umjesto citanja trac novina.

self-tailing winch (samohvatajuce vitlo)23.11.2007.

Vez na bitvu: (eng. Cleat, it. Galloccia) sluzi za vezivanje konopa na brodske bitve.

Jedrenje (15) Sidro Sidro drzi brod oblikom svojih krakova vise nego tezinom! Nikad nisam vidio sidro teze od 30 kila, a najcesce srecem sidra od 10 do 20 kg koja dobro drze i do 15 metara i 12 tona broda. Pri pravilnom sidrenju sidro se zarije u morsko dno a sidreni lanac ga svojom tezinom drzi u horizontalnom polozaju. Na brodu su uvijek barem dva sidra i trebala bi biti Panjak: (eng. Bowline, it. Gassa) veze brod na bitvu razlicitog tipa, jer razlicita sidra razlicito drze na na kopnu, skote za genove, gumenjak za brod. razlicitim vrstama dna (pijesak, mulj, alge, stijene). Najcesci tipovi sidra su Bruce, CQR i Danforth.

***27.11.2007.

Jedrenje (16) Osnovni vorovi NE ISPLOVLJAVAJ AKO NE ZNAS VEZATI OVE

Vrzni uzao: (eng. Clove, it. Parlato) upotrebljavamo za bokobrane i neke bitve starijeg tipa.

prenose skiperu podatke s navigacijskih instrumenata; Skiper (4) je za kormilom, upravlja brodom i posadom.

Osmica: (eng. Figure8, it. Savoia) se veze na kraju konopa, da konop ne pobjegne kroz neko oko.30.11.2007.

Jedrenje (17) Posada

1) Bowman, 2,3) Tailer/Trimmer, 4) Kormilar Posada je najvazniji dio jedrilice. Joshua Slocum, Sir VEZ I SIDRENJE Francis Chichester, Bernard Moitessieur, 04.12.2007. Ellen McArthur i Senad Svraka plovili Jedrenje (18) Pristajanje krmom su ili plove sami. Jedan ili vise puta oko Zemljine kugle, sa ili bez Iskusna ili dobro pripremljenja posada se poznaje po zaustavljanja. Gospodjica Ellen McArthur drzi svjetski rekord tome sto u luku pristaje bez rijeci. Eventualno skipper dobaci koju u slucaju neke nepredvidjene okolnosti. around alone na jedra: 71 dan bez zaustavljanja. Da, gospodjica, dobro si procit'o. Da, da, 71 dan, Jedino sto skipper mora jasno i glasno reci jeste na koji nacin namjerava pristati: dobro si procit'o. Posto mi nismo gospodjica McArthur neka nas na jedrilici barem cetvoro zna jedriti: Bowman (1) naprijed na pramcu spusta i dize sidro, manevrise tangunom spinakera, veze i odvezuje pramac broda, navodi kormilara kroz plicake i prema bovi. Po potrebi mijenja prednja jedra i penje se na jarbol. Dvoje u kokpitu trimmer i tailer (2) i (3) dizu, spustaju i podesavaju jedra, vezuju i odvezuju brod, 1) Pristajemo krmom uz obalu! - rece skipper Adi na brodu na kojem su posada Beba, Cica i Dado. a. Beba i Cica vezu po 3 bokobrana sa svake strane broda na mjestima gdje je najsiri; Pomocni camac koji su vukli vezan za krmu Dado premjesta i vezuje za pramac; Adi okrece brod krmom ka

obali i ubacuj u ler. b. Beba veze dva konopa za vez na krmene bitve pomocu cvora za bitvu ili pasnjaka; Cica uzima caklju i ide na krmu; Adi ubacuje u rikverc i brod lagano krmom vozi ka vezu; Dado stoji u visini sartija na zavjetrinskoj strani broda i kontrolise da ne udare u komsiju. U slucaju opasnog priblizavanja odguruje komsijin brod nogom o bok nikako rukom o klimavu ogradu; Adi ubaci u ler, brod nastavlja inercijom svoj put krmom prema molu; Covjeculjak s obale tegli potopljeni konop koji od obale vodi do korpomorta i kad ga izvuce na povrsinu Cica ga cakljom prihvati, proseta prema pramcu i negdje na pola puta prepusti konop Dadi i vraca se na krmu. Dado konop korpomorta obrne jednom oko pramcane bitve, pusta ga polako kroz ruke i gleda u Adija. Kad se brod dovoljno priblizio molu Beba baca ispod ograde privjetrinski krmeni konop covjeculjku na obali; Adi ubaci u brzinu naprijed tek toliko da zaustavi brod i ponovo prebacuje u ler; Cica dodaje zavjetrinski konop covjeculjku. Adi da znak Dadi da fiksira konop korpomorta na pramcanu bitvu. Dado fiksira konop na bitvu. Covjeculjak je za to vrijeme provukao krmene konope kroz alke ili oko bitvi na obali i dodaje ih nazad Bebi i Cici. One ih vezu na krmene bitve cvorom za bitvu. Tako ne silazeci s broda mozemo regulisati duzinu svih konopa.

ispunjava brodski dnevnik, daje covjeculjku s mola dokumente broda, podici ce ih sutra na recepciji marine pri placanju.Komplikovano? Uzmite u obzir da svako radi manevre samo svoje boje. Npr. Dado treba premjestiti gumenjak, paziti na susjedni brod, zavezati jedan cvor i prikljuciti vodu i struju. Je li sad lakse?

c.

d.

1) Ubaci u ler, produzi inercijom; 2) Rikverc, lagani gas i puni lijevi; izmedju 2) i 3) Ubaci u ler; uhvati konop korpomorta i nabij ga na pramcanu bitvu; 3) Ubaci u naprijed, daj gas da zaustavis brod i ubaci u ler; baci 2 konopa s krme na obalu.06.12.2007.

Jedrenje (19) Isplovljavanje

PRIJE ISPLOVLJAVANJA PROVJERI DA KAKVE KANAFE NE VISE S TVOG ILI e. Adi ide na pramac da provjeri Dadin KOMSIJSKOG BRODA, ZAPETLJACE TI SE U cvor, zatim provjerava Bebin i Cicin PROPELER! uradak. Ako je sve OK, gasi motor i 2) navigacijske instrumente. Dado vadi crijevo i strujni kabel i prikljucuje brod a. Adi placa marinu; Beba i Cica na struju i vodu s obale. Beba i Cica spremaju brod i gase frizider. Dado pale frizider, spremaju maske i peraja baca smece, iskljucuje brod sa te pripremaju odlican dzin tonik. Adi prikljucaka struje i vode na kopnu,

donosi crijevo i strujni kabel na palubu i sprema ih. b. Adi pali motor i provjerava da li je sve na svom mjestu, posebno konopi koji bi se mogli upetljati u propeler. Beba i Cica olabave cvorove sa dvije krmene bitve. Dado olabavljuje konop korpomorta i drzi ga jednim poluvojem oko pramcane bitve. Beba otpusta zavjetrinski krmeni konop i izvlaci ga na palubu. Zatim Cica otpusta privjetrinski krmeni konop i izvlaci ga na palubu. Beba kontrolise komsijin brod na zavjetrinskoj strani, po potrebi ga odguruje nogom. Dado vuce konop korpomorta, brod polako izlazi sa veza. Adi daje znak Dadi da baci konop, koji polako tone. Cica pomaze Bebi. Dado daje znak Adiju da je konop potonuo preko dva metra dubine. Adi ubacuje u brzinu, polako dodaje gas i konacno brod isplovljava.

metar i po od obale; c. Adi ubaci u rikverc, da puni desni, brod ce inercijom njezno zanijeti krmu ka obali. Adi ubacuje u ler; Beba i Cica dodaju dva konopa pumpadziji. Pumpadzija provlaci konope kroz alke ili oko bitvi na obali i dodaje ih nazad Bebi i Cici. One ih vezu za bitve na palubi.

c.

d.

10.12.2007.

Jedrenje (20) Pristajanje bokom 3) Pristajemo desnim bokom! - rece Adi.

1) Ubaci u ler, produzi inercijom; 2) Rikverc, gas i puni desni; 3) Po potrebi ubaci u naprijed, daj gas da zaustavis brod i ubaci u ler; baci 2 konopa s desnog boka na obalu.13.12.2007.

Beba veze 3 bokobrana sa desne Jedrenje (21) Isplovljavanje sa bonog veza (Na pumpi) strane broda, na mjestima gdje je brod najsiri; Pomocni camac koji su vukli 4) vezan za krmu Dado premjesta na a. Adi placa pumpadziji; Beba i Cica lijevu krmenu bitvu; Adi upravi lagano olabavljuju prednji i zadnji konop. pramcem pod 20 ka obali i ubacuj u Dado je na krmi s desne strane s jednim ler. bokobranom u ruci. b. Beba i Cica vezu dva konopa za vez b. Adi provjerava da li je sve na svom na desnu stranu broda, jedan na mjestu, posebno konopi koji bi se mogli pramac, jedan na krmu pomocu upetljati u propeler. Beba otpusta i bitvenog cvora ili pasnjaka; Dado stoji izvlaci prednji konop na palubu. Adi na na desnoj strani broda s jednim ubacuje u rikverc, brod polako krece bokobranom u ruci i kontrolise da brod unazad a pramac se okrece ulijevo ne udari u obalu. U slucaju opasnog zahvaljujuci zadnjem konopu koji jos priblizavanja stavice bokobran izmedju nismo otpustili. Dado postavlja broda i obale. Ako je sve u redu, Dado bokobran izmedju krme i obale. Adi da znak Adi da je brod na metar a.

ubacuje u ler; c. Kad se pramac dovoljno okrenuo ulijevo, odnosno kad je ispred broda slobodan put Adi da znak Cici. Cica otpusta i izvlaci zadnji konop na palubu. Adi ubaci u brzinu i polako dodaje gas.

5)

a)

Beba i Cica se svadjaju koja ima duze ruke. Adi locira najbolju slobodnu bovu i obavijesti o svojoj odluci Dadu. Dado uzima jedan konop za vez i ide na pramac; Beba ima duze ruke, uzima caklju i ide na pramac; Dado veze jedan kraj konopa za jednu pramcanu bitvu i navodi Adija tacno prema bovi; Adi vozi minimalnom brzinom dok mu bova ne dodje na dvije duzine broda, po mogucnosti tacno u vjetar i ubaci u ler. Barka inercijom ili uz pomoc Adijevih naprijed-nazad motorom dodje do nadohvat bove. Beba cakljom ulovi alku na vrhu bove i vuce je prema brodu. Dado lezi potrbuske i pokusava provuci konop ISPOD ograde jedrilice kroz alku na bovi. Ako je bova lagana i moze se izvuci na palubu, bolje je provuci konop kroz donju alku, ako ne privremeno je dobra i ona gornja. Kad su ulovili bovu, daju znak Adiju. Adi po potrebi ubaci u rikverc i zaustavlja brod. Dado slobodni kraj konopa od bove provlaci ISPRED pramca i ISPOD ograde, nateze i veze na drugu krmenu bitvu. Adi provjeri kvalitet izvedbe cvorova i gasi motor.

b)

c)

1) Odvezi pramcani konop; 2) Zastiti krmu "letecim bokobranom"; 3) Hajde polako u rikverc, pramac ce ti se okrenuti prema van zahvaljujuci zadnjem konopu; 4) Ubaci pun naprijed i odvezi zadnji konop.18.12.2007.

d)

Jedrenje (22) Vez na bovu

U zaklonjenim uvalama po Mediteranu sve je vise bova. To je k'o fol da se sidrom ne bi prenosila zla tropska alga caulerpa taxifolia koja ugrozava domacu Ako vjetar pojaca ili ce se na bovi nociti, treba algu posidoniju... svakako vezati drugi konop kroz donju alku bove. U stvari bove su postavljene da bi barba koji ima koncesiju na datu uvalu mogao da vam sta naplati iako vam nista ne nudi. Pokusajte s barbom komunicirati na lokalnom dijalektu da biste dobili popust. U suprotnom spremite desetak . Bova je lancem vezana za sidreni betonski blok na dnu mora. Na oba kraja ima alku. Bolje je provuci konop kroz donju alku, ako je moguce. Barke na bovama u uvali Pantera, Dugi Otok, HR; gore lijevo: Zadar; dole desno svjetionik Veli Rat

1849. g. 67 nautickih milja od Ankone19.12.2007.

blizini. Pogledajte i boju uvale na karti: mora biti tamno plava (dubina ispod 10m).

SIDRENJE JE ZABRANJENO AKO: Na obali (ili na karti) uvale postoji znak Jedrenje (23) Vez na bovu i krmom na obalu naopako okrenuto sidro; Na karti uvale vidite da je kroz uvalu provucen Varijanta veza na bovu s tim da je krma vezana za bor ili stijenu na obali. Cest nacin vezivanja u Sjevernoj strujni ili telefonski kabl (vijugava tanka crna linija); Dalmaciji, Turskoj, Karibima i Polineziji. Ako je sve OK, upalimo motor, spustimo jedra, Prvo se vezemo za bovu kao u prethodnom postu. Zatim lociramo konop koji od bove ide prema kopnu. provjerimo da li je ukljucen dubinomjer i zaputimo se Cakljom ga izvucemo i zategnemo ga izmedju broda i na najzasticenije moguce mjesto u uvali. Kad dodjemo kopna (a ne izmedju broda i bove) dok u potpunosti ne do zeljenog mjesta pogledamo dubinomjer: Ako je dubina veca od one na koju mozemo izroni i potom ga vezemo na krmenu bitvu. Za taj krmeni konop vezemo gumenjak kojim se zaroniti na dah, bolje je potraziti neko drugo mozemo posluziti za odlazak na obalu, bez mjesto. Pretpostavimo da je dubina 5m. Treba pustiti vanbrodskog motora ili vesala, bas kao zicarom. Pri snaznom bocnom vjetru ovaj krmeni konop treba 4x5=20 metara sidrenog lanca/konopa. Pogledajmo prebaciti na slobodnu pramcanu bitvu kako bi pramac oko sebe. Sta bi se moglo desiti ako vjetar promijeni pravac? Ima li kakvih prepreka u krugu od 20m? broda okrenuli ka vjetru. Ako je i to OK ostaje nam da provjerimo da li je slobodni kraj sidrenog lanca ili konopa vezan za brod. 1. Napokon bacamo sidro; 2. Kad je sidro dotaklo dno - pustimo vjetru da nas pocne gurati unatrag; Usljed tenzije izazvane kretanjem barke unatrag, sidro ce se postaviti u pravilan polozaj; 3. Tada postepeno pocnemo pustati nasih 20m lanca; 4. Kad smo ispustili svih 20m, ubacimo u rikverc i probamo da li je sidro prihvatilo. Ako nije moracemo ponoviti sve od tacke 1. Ako je Brbinj, Dugi Otok, HR: barke na bovi vezane krmom sve OK, skipper gasi motor ali se ne mice iz kokpita sve dok nije 100% uvjeren da sidro ne ore. za borove10.01.2008.

Jedrenje (24) Sidrenje

VAZNO: pustite uvijek barem 4 puta duzinu lanca u odnosu na dubinu mora. Lanac svojom tezinom drzi sidro u horizontalnom polozaju. Prekratak lanac ce po Kad trazimo sidriste, talasima ili jacem vjetru iskopati sidro! prvo pronadjemo na karti zasticenu uvalu u Nocu je na sidru OBAVEZNO upaliti bijelo svjetlo na odnosu na trenutni vrhu jarbola. vjetar i talase. Posto ce uvala biti garant *** pretrpana, odmah na karti pronadjimo i MANEVRI JEDRIMA alternativno mjesto u

11.01.2008.

Jedrenje (25) Dizanje glavnog jedra Glavno jedro se dize i spusta njegovim podigacem. Podigac je konop koji je zakacen za vrh glavnog jedra. - Nakon isplovljavanja na motor Adi upravi brod na neko mjesto gdje se mogu bezbjedno dignuti jedra, smanji brzinu na minimum i okrene jedrilicu u vjetar. Odakle tacno dolazi vjetar pokazace mu windex, sprava koja se nalazi na vrhu jarbola i koja nije nista drugo do vjetrokaz-pijetao sa seoskih kuca a zove se windex da bi opravdao svoju cijenu, jedno 10 puta vise od vjetrokaza; Beba i Cica sa glavnog jedra skidaju ceradu i odvezuju konope kojima je ono fiksirano uz bum. Dado otpusta skotu glavnog jedra, obrne dva puta podigac glavnog jedra oko wincha i provjeri da li je stoper podigaca zatvoren. Adi izda komandu dizi glavno!. Dado poteze rukom podigac. Cica je u visini jarbola i pomaze klizacima kojima je glavno jedro uzlijebljeno u jarbol da nesmetano klizu uz zljeb. Jedro se polako dize uz jarbol i pocinje da leprsa. Adi pazi da ga bum ne spuca u glavu strogo vodeci racuna da jedrilica bude upravljena pramcem u vjetar. Ukoliko mu to ne uspije, glavno jedro bi se moglo prerano napuhati i baciti Cicu u more!

Lijevo: crveno-bijeli konop koji ide uz jarbol je podigac; Desno stoperi: kroz jedan od stopera prolazi i podigac.14.01.2008.

Jedrenje (26) Otvaranje prednjeg jedra Prednje jedro se otvara zatezanjem skote prednjeg jedra i istovremenim otpustanjem konopa roll-floka. Pomocu roll-floka prednje jedro se odmotava/namotava oko pramcane pripone kao roletna. -Beba provjeri da li je na kraju konopa rollfloka vezan cvor osmica (da joj konop ne bi pobjegao kroz stoper) i da li je stoper rollfloka otvoren. Cica provjeri da li je skota prednjeg jedra s privjetrinske strane slobodna. Dado obrne dva kruga zavjetrinskom skotom prednjeg jedra oko wincha. -Kad se uvjerio da je posada spremna, Adi komanduje otvori genovu (flok)!. Dado vuce skotu genove, Beba propusta lagano kroz ruke konop roll-floka, Cica kontrolise da se druga, slobodna skota ne zapetlja. Jedro se polako otvara. Pri jacem vjetru, ovo jedro nas Dado nece moci otvoriti samo snagom ruku. On obavija jos dva kruga skotom oko vinca , uzljebljuje rucicu u glavu wincha a zadnji dio konopa dodaje Cici. Cica vuce konop a Dado vrti winch dok im Adi ne kaze stop!.

-

Zadnju trecinu jedra Dado nece moci podici snagom ruku: obavija jos dva kruga podigacem oko vinca , uzljebljuje rucicu u glavu wincha a zadnji dio konopa dodaje Bebi. Beba vuce konop a Dado vrti winch dok im Adi ne kaze stop!. Dado nategne skotu glavnog jedra i ono se napuse na jednoj strani. Adi upravi jedrilicu 2030 na tu stranu i ubaci u ler. Dado otpusti priteg buma.

-

-

Beba gasi frizider. Adi gasi motor.

Pinizelic, Zut, HR18.01.2008.

Namotano i otvoreno prednje jedro17.01.2008.

Jedrenje (28) Jedrenje u kursu Jedrilica nema gume i ne ide po asfaltu. Na kurs jedrilice uticu vjetar i valovi, izbacujuci nas iz zeljenog pravca. Zato kormilom moramo neprestano korigovati kurs da bi jedrilica isla pravo. Da bismo isli pravo, potrebno ja na horizontu odrediti neki orijentir i ugao naseg kretanja u odnosu na taj orijentir. U priobalnoj voznji dobar orijentir je obris nekog dalekog otoka. U nocnoj voznji to su zvijezde i svetionici. Na otvorenom moru ponekad cemo morati buljiti u kompas. U praksi to izgleda npr. ovako: Hocemo u Barcelonu. Vidimo na karti da je odavde do Barcelone kurs 335; Pomocu kompasa upravimo brod ka 335; Zapazimo Sjevernjacu na dlan udaljenosti desno od, recimo, gornjeg kriza jarbola; Korigujemo kormilom tako da nam Sjevernjaca uvijek bude za dlan desno od kriza. Ukoliko je zeljeni kurs npr 335 - kormilarenje izmedju 325 i 345 (+/- 10) je zadovoljavajuci rezultat. Vrhunski kormilari bi uspjeli drzati kurs izmedju 330 i 340 (+/- 5). Korekcija kormilom mora biti minimalna i postepena, svako pretjerivanje i nagli pokreti usporavaju brod.

Jedrenje (27) Sputanje jedara PRIJE SPUSTANJA JEDARA UPALI MOTOR!!! Jedrilica bez jedara i motora se ponasa po Murphyjevom zakonu i razbije se o stijenu. Ne razbij o stijenu 200 iljada eura, bezze je. Spustanje jedara se obavlja obrnutim redoslijedom od dizanja. Prvo treba okrenuti pramac jedrilice oko 30 stepeni u odnosu na vjetar, ubaciti u ler i namotati prvo genovu pa onda glavno jedro: Dado obavije konop roll-floka oko wincha, proba rukama pa ako ne ide - upotrebi rucicu. Beba mu pomaze tako sto sinhronizovano s njim popusta lagano kroz ruke skotu koja je drzala zategnutu genovu. Kad je prednje jedro namotano, mozemo spustiti i glavno jedro. Adi okrene pramac u vjetar i doda malo gasa. Glavno jedro landara. Dado otpusti skotu glavnog jedra, zategne priteg buma i otvori stoper podigaca glavnog jedra. Beba i Cica vuku jedro dole, slazu ga i vezuju uz bum. Dado zategne skotu glavnog jedra, Adi da gas, Beba pali frizider.

da leprsanje prestane; b) Donji rub jedra kojeg podesavamo treba biti paralelan sa donjim rubom nekog vec dobro podesenog jedra. c) Na vecini jedara, s obje strane zasivene su trake (spije) koje nas pri lose nastimanom jedru obavjestavaju svojim vijorenjem da jedro trpi turbulenciju. Te trakice trebaju biti horizontalne i paralelne. Ako leprsa zavjetrinska traka treba popustiti skotu. Ako leprsa privjetrinska - skotu treba zategnuti. Umjesto poputanja kote moe se i "zaorcat" (prihvatati, pribliziti kurs plovidbe uz vjetar) a umjesto zatezanja "zapojat" (otpadati, udaljiti kurs plovidbe od smjera vjetra). Kad nema vjetra, kormilarenje moze biti i dosadno. Ona crna skula iza moje desne noge je automatski pilot. Ima ugradjen kompas i kormilari barkom u kursu koji ste mu zadali. Tako se mozete posvetiti pecanju, suncanju, itd..30.01.2008.

Klizaci prednjeg jedra: Prednje jedro mozemo dodatno natrimati pomjerajuci kotur skote po klizacu. Klizaci su uzduzno postavljene sine na palubi sa obje strane. Uglovi izmedju skote prednjeg jedra te njegovog zadnjeg i donjeg ruba trebaju biti jednaki. Klizac glavnog jedra i priteg baze: Osim smjera vjetra bitna je i njegova snaga. Npr, po slabijem vjetru pomjericemo hvatiste skote glavnog jedra ka privjetrini i otpustiti priteg baze jedra da da bi ono dobilo stomak. Pri jacem vjetru, visak udara istovaricemo pomjerajuci hvatiste skote po klizacu glavnog jedra prema zavjetrini i smanjujuci trbuh jedra zatezanjem pritega baze. Klizac glavnog jedra je poprecno postavljena sina negdje u kokpitu i po njoj seta hvatiste skote glavnog jedra.

Jedrenje (29): Podesavanje jedara; Prihvatanje i otpadanje Promjena ugla kretanja jedrilice u odnosu na vjetar zahtijeva regulisanje, podesavanje, odnosno trimanje jedara kako bi ona pod optimalnim uglom hvatala vjetar.

Kada plovimo ostro u vjetar jedra trebaju biti nategnuta sto vise prema sredini broda. Sto se vise udaljavamo od smjera vjetra skote jedara treba postepeno otpustati. Pri jedrenju niz vjetar, paziti takodje da se glavno jedro ne podere naslonivsi se na kriz i priponu jarbola Vang: Zategnut vang drzi bum u horizontalnom polozaju, te usljed previse labave skote. pri jacim vjetrovima u krmu sprecava da bum odleti Priblizavanje kursa plovidbe prema vjetru zovemo gore. prihvatanje. Udaljavanje kursa plovidbe od vjetra zovemo otpadanje. Optimalni polozaj jedra mozemo odrediti na vise nacina: a) Otpustamo postepeno skotu dok prednji rub jedra ne pocne da leprsa, te zategnemo taman toliko

Ove trakice (spije) moraju se vijoriti paralalno i horizontalno

1) Bum; 2) Vang (konop koji ne da bumu da odleti); ovaj s crvenom kapom - to sam ja!

1) Skota; 2) Klizac

Luna Rossa jedri u vjetar - sva jedra zategnuta

Dado obrne dva kruga privjetrinskom skotom prednjeg jedra oko wincha U SMJERU KAZALJKE NA SATU i kaze spremni!; Beba olabavi zavjetrinsku skotu prednjeg jedra i drzi je rukama sa dva kruga oko vinca i kaze spremni!; Cica provjerava da li je skota glavnog jedra zategnuta i da li je hvatiste skote na sredini klizaca i kaze spremni!; Adi komanduje okrecem! i kormilom koriguje kurs za 90 kroz vjetar; Ako to uradi prebrzo Dado i Cica nece uspjeti koordinirano da prebace prednje jedro s jedne strane na drugu. Ako Adi manevar izvede presporo jedrilica ce izgubiti inerciju i zaustaviti se nosom u vjetar. Luna Rossa jedri niz vjetar - sva jedra popustena Kad je jedrilica okrenuta tacno u vjetar Adi komanduje: mijenjaj skotu genove!; Beba pusta skotu, Adi nastavlja lagano ali odlucno s 01.02.2008. okretom, sve dok mu Solta ne dodje tacno ispred pramca, Dado zateze prednje jedro s druge strane, prvo Jedrenje (30) Okret u vjetar snagom ruku a onda po potrebi rucicom wincha. Pretpostavimo da jedrimo s Visa na Soltu a vjetar Adi nastavlja kormilarenje premjestivsi se na novu dolazi tacno sa sjevera. privjetrinsku stranu. Imamo dva izbora: a) jedriti ka NW i okrenuti ka Solti kad je Ako je umjesto Adija za kormilom Mate ili Ive onda ugledamo pod 90 desno u odnosu na nas cete najvjerovatnije umjesto spremni za okret i smjer kretanja; okrecem cuti komande spremni za viradu b) jedriti ka NE i kod zapadne punte Hvara (viranje) i viram!. okrenuti 90 lijevo. U oba slucaja moracemo pramcem proci kroz mrtvi ugao, tj. kontra vjetra. Prije okreta potrebno je prihvatiti ostro u vjetar. Recimo da smo se odlucili za varijantu b) i jedrimo ka Hvaru, znaci jedrimo u kursu 45 i tramontana nam dolazi s lijeve strane od pramca. Ako barka pocne usporavati to je znak da smo prihvatili previse ka mrtvom uglu, pa moramo otpasti. Sva jedra su zategnuta. Adi se nalazi za kormilom s privjetrinske strane broda i zapazi da mu je Solta tacno 90 lijevo od kursa njihovog kretanja. 1) Ova jedrilica je izvrsila okret u vjetar; 2) Ova ce Dado je pored privjetrinskog wincha skote genove a jedrilica uskoro izvesti okret u vjetar Beba pored zavjetrinskog, onog koji trenutno drzi prednje jedro. Cica je na skoti glavnog jedra. Adi komanduje: Spremni za okret!;

04.02.2008.

Jedrenje (31) Okret niz vjetar 1. Adi upravi brod tako da vjetar dolazi pod 45 po krmi broda, tj. u kursu u kom se strelica windexa poklopi sa jednom od dvije crvene plocice na krakovima windexa. 2. Adi komanduje: Spremni za okret!; Dado obrne dva kruga privjetrinskom, slobodnom skotom prednjeg jedra oko wincha u smjeru kazaljke na satu i kaze spremni!; Beba olabavi zavjetrinsku skotu prednjeg jedra i drzi je rukama sa dva kruga oko vinca i kaze spremni!; Cica provjerava da li je hvatiste skote na sredini klizaca i kaze spremni!; 3. Adi komanduje okrecem! i kormilom koriguje kurs dok vjetar ne dodje tacno u krmu; Cica zategne glavno jedro. Adi komanduje mijenjaj skotu genove!, nastavlja lagano ali odlucno s okretom, Beba pusta skotu, Dado zateze prednje jedro s druge strane, prvo snagom ruku Luna Rossa pretice Oracle BMW s vjetrom u pola a onda po potrebi rucicom wincha. krme. Dvije barke su paralelne. Cica otpusti glavno jedro. Adi nastavlja kormilarenje premjestivsi se na novu privjetrinsku stranu. VAZNO: niposto ne zaboravite zategnuti skotu glavnog jedra u trenutku kad vjetar dolazi tacno u krmu: u protivnom bum ce nekontrolisano preletjeti s jedne strane na drugu, spucati nekog od posade u glavu a pri jacem vjetru ostetiti jarbol.Druga greska koja se cesto desava pri okretu niz vjetar je kad Adi, Dado i Cica nisu dobro sinhronizovani pa im prednje jedro pobjegne i zapetlja se oko prednjeg straja.

buma. Jedro leprsa. Podigacem gl. jedra Beba obavije krug oko wincha i otvori stoper na kojem obicno pise halyard ili main sail. Dado je kod jarbola i vuce prednju stranu jedra dole, dok Beba polako popusta podigac. Dado vuce jedro dole dok ne dodje do metalnim prstenom ojacane rupe na prednjoj strani jedra koja lici na onu rupu od satorskog krila, i natakne je na kuku koja se nalazi na spoju buma i jarbola. Beba zategne podigac glavnog jedra. Cica locira stoper na kom pise 1st reef. Kroz njega prolazi konop prvog krata. Njega Cica dobro zategne da bi se i zadnji rub jedra spustio, zatim popusti priteg buma i nategne skotu. Adi upravi jedrilicu u zeljenom pravcu. Dado veze visak glavnog jedra uz bum.

BMW Oracle odustaje od pracenja te vrsi okret niz vjetar.05.02.2008.

Jedrenje (32) Kracenje jedara (reefing) Kad skipper ocijeni da je vjetar pojacao, komanduje kracenje jedara. Ja obicno napravim prvi krat kad vjetar dostigne brzinu izmedju 15 i 20 cvorova, zavisno od kursa broda, iskustva posade, metoroloske situacije i lokalne geografije. Skracena jedra06.02.2008.

Jedrenje (33) Zaustavni poloaj

Iz normalnog poloaja jedrenja u vjetar napravimo okret u vjetar bez mijenjanja strane kote floka. Kormilo fiksiramo u vjetar (rudo na zavjetrinsku ili kolo kormila na privjetrinsku stranu) a kotu glavnog jedra otpustimo. Interakcija floka i kormila ce Prednje jedro se krati jednostavno djelomicnim stabilizovati jedrilicu u tom poloaju i ona ce krenuti namotavanjem oko pramcane pripone (prednjeg straja) niz vjetar jako sporo ravnajuci more ispred sebe i tako se stiti udara valova. Ovaj polozaj se cesto koristi pomocu rol-floka. nakon kracenja jedara ako veliki valovi i prejak vjetar ne omogucavaju da jedrilica napreduje. Kracenje glavnog jedra: Vrlo je zgodan i za kracenje glavnog jedra s Adi upravi jedrilicu ostro u vjetar, cca 30 - 45. Cica otpusti skotu glavnog jedra i zategne priteg neiskusnom posadom, ili pri samackom jedrenju ako moras sici u potpalublje da piskis ili skuhas kafu!

Smjer zanosa barke u zaustavnom polozaju11.02.2008.

12.02.2008.

Jedrenje (35) Okret niz vjetar sa spinakerom

Jedrenje (34) Podizanje spinakera Sa umjerenim vjetrom u pola krme jedrenje pod spinakerom je pravi merak. Spinaker i njegovi rodjaci genaker, MPS, itd su ona sarena prednja jedra velikog stomaka. Gornji rogalj ovog jedra je pricvrscen na podigac spinakera, privjetrinski na tangun a zavjetrinski na skotu. 1. Okrenemo u kurs tacno niz vjetar. Glavno jedro zategnemo na centar barke. 2. Otkacimo tangun s jarbola i prenesemo ga na zavjetrinsku skotu. 3. Otkacimo drugi kraj tanguna sa privjetrinske skote i zakacimo ga za jarbol.

1. Tangun uzlijebimo u njegovo leziste u jarbolu i 4. Okrenemo postepeno brod u novi kurs. pricvrstimo podigacem i pritegom tako da stoji Otpustimo skotu glavnog jedra. Podesavamo horizontalno i dotice prednjim krajem prednji skote spinakera. Bivsa zavjetrinska skota sada straj s privjetrinske strane. je postala privjetrinska i obratno. 2. Za ogradu na pramcu vezemo vrecu u kojoj je spakiran spinaker, izvucemo tri roglja jedra, i privezemo ih za podigac, i dvije skote. Samo za iskusnu posadu. Privjetrinsku skotu provukli smo kroz vrh tanguna, potom s VANJSKE strane prednjeg straja. Zavjetrinsku skotu provukli smo s *** VANJSKE strane ograde broda. 3. Na komandu dizi spinaker sinhronizovano NAVIGACIJSKI INSTRUMENTI se zatezu podigac, privjetrinska i zavjetrinska skota. 4. Kad je jedro napuhano zatvaramo genovu i 18.02.2008. privjetrinskom skotom privucemo tangun tako da sa simetralom broda pravi ugao od oko 45, Jedrenje (36) GPS zavisno od kursa plovidbe u odnosu na vjetar. Nauticki GPS pokazuje geografske

koordinate, pravi kurs i pravu brzinu broda (u odnosu 26.02.2008. na morsko dno). Kartografski GPS ploter umjesto auto-karti ima ucrtane nauticke mape s dubinama, Jedrenje (38) Dubinomjer hridima, itd. Upotreba dubinomjera s GPS-om i kartom: NAUCITE PLOVITI BEZ GPS-a, KORISTECI SE Karta ce vam reci gdje treba ploviti oprezno a GPS KARTAMA, SESTARIMA, TROKUTOVIMA, gdje se tacno nalazite. Najveci rizici su pri DVOGLEDOM I DUBINOMJEROM JER GPS CE uplovljavanju u nepoznate luke. Prosjecna jedrilica PRIJE ILI KASNIJE RIKNUTI ILI CE ima gaz od metar i po do 2 metra. Moderni AMERIKANCI ISKLJUCITI/SIFROVATI SIGNAL. dubinomjeri imaju alarm: podesite ga da fercera na 3 metra dubine. ZA PREKOOKEANSKU PLOVIDBU Upotreba dubinomjera pri sidrenju: NEOPHODNO JE ZNATI KORISTITI SE Ne bacajte sidro bezze ako nemate bocu i ronilacku SEKSTANTOM. opremu, jer ako sidro zapne iza stijene bas kad vjetar zapuse i morate isploviti - moracete ga pokloniti nekome i kupiti novo. Sluzite se dubinomjerom i 25.02.2008. bacite sidro na dubinu koju mozete doseci ronjenjem na dah. Jedrenje (37) Barometar Upotreba dubinomjera i nauticke karte u slucaju Barometar u magle: kombinaciji sa satom U slucaju lose vidljivosti nadjite na karti najblizu predvidja promjenu izobatu koja vodi do nekog sigurnog sidrista i upravite vremena. brod prema njoj. Pomocu dubinomjera znacete kad ste Normalni pritisak na tacno iznad izobate. Potom vozite paralelno s nadmorskoj visini 0 izobatom i doci cete do tacke koju ste predodredili cak iznosi 1016 milibara. i kad vam je GPS crk'o. Provjerite brodski barometar po radijskoj vremenskoj prognozi 28.02.2008. prije isplovljavanja i kalibrirajte ga Jedrenje (39) VHF stanica pomjeranjem zute kazaljke koja lici na kazaljku VHF je obavezni dio sigurnosne opreme na jedrilici. budilnika. Ono sto nas interesuje u vezi s pritiskom nije sama Domet VHF signala zavisi od visine antene prijemnika njegova vrijednost nego kolicina njegove promjene u i predajnika. Radio stanica pri plovidbi treba biti uvijek ukljucena i sintonizirana na kanal 16. U odredjenom vremenskom periodu: Pritisak dnevno normalno oscilira +-2 milibara u 24 cijelom svijetu na kanalu 16 dezuraju priobalne stanice obalske straze 24 sata dnevno. sata. Pad pritiska od 5 milibara u 2 sata nagovjestava nailazak perturbacije, odnosno jacanje vjetra i Na kanalu 16 se emituju vazne sigurnosne obavijesti (securit) i hitne poruke (pan-pan), npr: padavine. Barometar se nalazi u kabini i nerijetko je nepravedno Securit securit securit zanemaren. Treba ga pogledati svaka dva sata i upisati Svim brodovima (all ships) Ovdje (this is) pritisak i sat mjerenja u brodski dnevnik. Dubrovnik radio Dubrovnik radio Dubrovnik radio U Lastovskom kanalu na tocki XY kontejner u moru, voziti oprezno

Na kanalu 16 se emituju i poruke pogibeljne opasnosti, za koje se nadam da ih nikad necete cuti. One pocinju rijecima: Mayday Mayday Mayday. Primjer normalne komunikacije na kanalu 16: Katamaran MediteranOvdje

jahta Luna Rossa jahta Luna Rossa Kako me cujete? Prijem (Over). Jahta Luna Rossa, Ovdje Katamaran Mediteran Predjite na kanal 74. Gotovo (Out). Obavezno osluskujte kanal 16 i ne ustrucavajte se upotrebiti VHF u uskim tjesnacima, npr. na prilazu Maloj i Veloj Proversi u Kornatima i u blizini mosta Ugljan-Pasman.

Nauticka VHF stanica Cobra marine F 80 B ***04.03.2008.

Izbjegavajte kanal 16 za slanje poruka tipa Kemo mi smo na Hvaru, ima li kod vas koka? Jedrenje (40) Autopilot U raznim morima razne obalne stanice emituju vremensku prognozu na raznim kanalima VHF. U Italijanskim vodama se na kanalu 68 ponavlja vremenska prognoza na talijanskom i engleskom neprekidno 24 sata dnevno.Rijeka radio emituje prognozu za sjeverni Jadran u 05:35, 14:35 i 19:35 po Greenwichu, dakle u 07:35, 16:35 i 21:35 po ljetnjem racunanju vremena u Hrvatskoj. Ko, kad i na kojem kanalu emituje prognozu mozemo procitati u peljaru mora kojim plovimo.

Autopilot nas oslobadja obaveze da stojimo za kormilom, upravlja brod u zadanom kursu bolje nego i najbolji kormilar. Sprava se sastoji iz kompasa, motora i mehanizma koji se prikljuci na kormilo. Najjednostavniji autopiloti su oni za rudu kormila. Kako se ukljucuje autopilot: Prikljucimo napajanje strujom. Autopilot je automatski u stand-by polozaju; Jedan kraj sprave fiksiramo u zljeb, najcesce postavljen na sjediste kokpita; Drugi kraj zakacimo za rudu kormila i iz stand by polozaja prebacimo u go ili nesto slicno; Od tada autopilot upravlja brod u kursu koji je pokazivao kompas u momentu pritiskanja dugmeta go. Kompas autopilota daje signal motoru a motor uvlaci ili izvlaci rucku prikacenu za rudu kormila. Ostali dugmici na autopilotu su -1, +1, -10 i +10. Ako tri puta pritisnemo na (1) brod ce skrenuti lijevo za tri stepena, itd. Autopilot ne vidi obalu, druga plovila i ostale prepreke. To radi - dezurni. Skipper odredjuje

turnuse dezure, obicno po 2 sata. Duznost dezurnog je da vidi i ocijeni opasnost, obavijesti skippera, koriguje kurs autopilota, i u nuzdi ga iskljuci i nastavi kormilarenje rucno.

Autopilot prikljucen na rudu kormila21.07.2009.

Sastoji se od T konstrukcije, krila, kontra-tega krila i uronjenog zakrilca zakacenog baglamama na glavno kormilo.

Kako radi?

Jedrenje (76) Autopiloti na vjetarAutopilot na vjetar Moderni autopiloti imaju dvije mane: 1) Rukom okrenemo krilo autopilota pod 180 u odnosu na vjetar; 2) Kad vjetar promijeni smjer, krilo pokrenuto vjetrom zarotira zakrilac (flap) oko svoje osovine; 3) Zakrilac pod pritiskom otpora vode odgurne glavno kormilo u kontra stranu; 4) Glavno kormilo okrene brod sve dok se krilo ne nadje ponovo u polozaju 180 u odnosu na vjetar.

Trose akumulatore;Pri plovidbi s vjetrom u krmu iznenadna promjena smjera vjetra moze dovesti do nekontroliranog okreta niz vjetar te ostecenja opreme broda a i glave clana posade koji se nadje na putu bumu koji nekontrolirano prelece s jedne na drugu stranu broda :)

Pri dugim plovidbama u zonama vjetrova sa konstantnim Autopilot na vjetar sa servo-klatnom: rezimom, kao sto su npr. Aliseji, upotrebljava se autopilot na vjetar. Ova sprava ne trosi struju , sama upravlja brod konstantnim uglom u odnosu na vjetar, oslobadjajuci nas ne samo kormilarenja nego i trimanja jedara. Autopilot na vjetar prakticki omogucava plovidbu preko npr. Atlantika gotovo bez kormilarenja i podesavanja jedara.

Bernard Moitessier je 1968-1969 oplovio jedan i po krug oko Planete bez pristajanja na kopno: Kormilo sam upotrijebio samo jednom, oko Rta Dobre Nade veli nama Bernard.Moitessierov autopilot:

Sistem servo-klatna proizvodi veliki okretni moment, neophodan da bi pokrenuo kormilo vecih jedrilica.

06.03.2008.

Jedrenje (41) vor (nm/h) Brzina broda se od 17. vijeka mjeri brojem vorova na konopu koji se isputa po krmi. Ta sprava se i danas zove log (klada) jer je na kraju konopa bila klada. Tako je vor postao jedinica za brzinu broda, a oznaava broj nautickih milja (1.852 metra) preenog puta u jednom satu. Brzinu broda je kao veliinu prvi u brodski dnevnik uveo Magelan. Zanimljivo je da su prije njega (na primjer Kolumbo) i poslije njega (na primjer Sonshi) potpuno ignorisali brzinu broda kao podatak bitan pomena. Kolumbo i Sonshi jedre iz meraka, a Magelan Kod modernih jedrilica list kormila nije na krmi pa ne mozemo iz srkleta!

na njega "okaciti" Bernardov izum. Osim toga, s obzirom na tezinu i duzinu danasnjih jedrilica - tesko da ih je moguce upravljati sistemom horizontalnog krila i uronjenog zakrilca. 09.03.2008. Sila koju proizvodi dati sistem - nije dovoljna da bi pokrenula list kormila vece i teze jedrilice. Moderna verzija autopilota na vjetar ima krilo koje vjetar ne Jedrenje (42) SOS ...---... okrece nego obara. Time se stvara mnogostruko veca sila u Signal opasnosti od pogibelji SOS nije kratica za 'Save odnosu na onu koju moze proizvesti prethodno opisani sistem, Our Souls' ili 'Save Our Ship'. Signal je usvojen zbog posebno pri slabijem vjetru. Osim razlike u krilu, ova verzija umjesto uronjenog zakrilca ima jednostavnosti znakova koje je teko pogreno uronjeno servo-klatno. interpretirati. Sama slova nemaju nikakvo posebno

Kako radi? 1) Rukom okrenemo krilo autopilota tako da ga vjetar ne obara, odnosno okomito u vjetar; 13.03.2008. 2) Kad vjetar promijeni smjer, krilo padne lijevo ili desno a poluga koja spaja krilo i servo-klatno se pomjeri Jedrenje (43) Proracun potrosnje goriva gore ili dole; 3) Kretanje poluge koja spaja krilo i klatno uzrokuje Hvali jedra drz se motora. Ne kreci na plovidbu bez rotaciju osovine servoklatna lijevo ili desno; goriva. 4) Zbog otpora koje klatno zarotirano po svojoj vertikalnoj osovini pruza kretanjem kroz vodu, ono U pomorstvu se potrosnja izrazava u litrima na sat rotira i oko svoje horizontalne osovine bjezeci ka (l/h). Brodski dizel motor trosi 0,2 litra na sat po povrsini mora s lijeve ili desne strane broda. 5) Snaga servo-klatna se konusnim zupcanicima zatim konjskoj snazi. Krstareca brzina na motor prosjecne prenese na glavno ili pomocno kormilo (ilustracija jedrilice je 5 7 cvorova (odnosno milja na sat) a prikazuje prenos na pomocno kormilo). motori su snage 15 30 konja. 6) Kormilo (glavno ili pomocno) okrece brod sve dok se krilo ponovo ne vrati u vertikalan polozaj. Primjer: nasa jedrilica ima motor od 20 ks, prosjecna

znaenje. Signal SOS alje se radiotelegrafijom. Ako se pomo trai putem VHF-a u eter se emituje poruka MAYDAY, MAYDAY, MAYDAY.

krstareca brzina joj je 5 cvorova, imamo 50 litara nafte

u rezervoarima a odavde do Visa je 30 nautickih milja. Mozemo li do Visa? 20 ks x 0,2 l/h = 4 l/h : trosimo 4 litra na sat. 30nm / 5 cv = 6h : do Visa ima 6 sati voznje. 4 l/h x 6h = 24 l Do Visa bismo voznjom na motor potrosili 24 litra, znaci moze... Obicno se racuna i sigurnosni faktor pa se doda jos 20 do 30%, dakle i dalje mozemo krenuti ali samo ako smo SIGURNI da na Visu ima pumpa! Da li na Visu ima pumpa procitacemo u Peljaru.14.03.2008.

NAUTIKE PUBLIKACIJE

Jedrenje (44) Pomorske karte Plava boja = < 10m dubine. Tu baci sidro. 1) Svetionik Sv. Petar: B Bl 5s 18m 11M = Bijeli Bljesak svakih 5 sekundi, visina 18 m, vidljivost 11 Milja 2) Vodovod - ne sidri! 3) Pot. = potamnjeni sektor svjetionika; 4) Razdaljina od 4317'30'' 4318'00'' = pola nauticke milje.

19.03.2008.

Jedrenje (45) Peljar Nauticki vodic ili "peljar" je, uz pomorske karte, osnovno navigacijsko pomagalo kojim se sluimo u pripremi i za vrijeme plovidbe. Obavezan je dio

Vis, Uvala Stiniva. Nije Tito bio lud. ***

opreme broda. U peljaru su navedeni opi podaci o moru, detaljne upute za izbor rute, osnovna uputstva za sigurnu plovidbu, podaci o orijentirima, svjetionicima, obalnim i lukim svjetlima, vremenskim prilikama, morskim strujama i nivou mora te uputstva za plovidbu kanalima, uskim prolazima i podrujima opasnim za plovidbu. Za pojedina podruja, osim detaljnog opisa luka, uvala i sidrita, navedeni su podaci o zaklonitima. Peljar daje pomorcima podatke za prilaenje, Veli Rat, Dugi Otok, HR: 2 bijela bljeska u 20 uplovljenje, boravak, isplovljenje, obavljanje lukih sekundi, vidljivost 22 milje operacija i usluga, vane obavijesti i pomorsko-pravne propise za luke i morska podruja.27.03.2008.

Jedrenje (47) IALA - International Association of Lighthouse Authorities IALA: Meunarodno udruenje svjetioniarskih slubi regulie pomorsku signalizaciju (ukratko - bove). Neke od najeih bova koje sreemo pri plovidbi:

Prolazi Mala i Vela Proversa vodi u Kornate *** POMORSKA SIGNALIZACIJA25.03.2008.

Jedrenje (46) Svjetionici i lucka svjetla

Lateralne oznake. U Americi, Japanu i Filipinima je Svetionici se razlikuju svojim bljescima. Na nautickoj obrnuto. karti su navedeni tip, boja i duzina bljeska, visina svjetionika i max udaljenost sa koje je moguce uociti bljesak. WFl(3) 10s 18m 8M znaci 3 bijela bljeska (White Flashes) u 10 sekundi, svjetionik visok 18 metara vidljiv sa 8 Nautickih Milja. Pri ulasku u luku lijevo lucko svjetlo je uvijek crveno a desno zeleno.

svjetla na dvije razlicite katarke. Ribarski brodovi iznad bijelog svjetla na jarbolu imaju upaljeno zeleno ili crveno svjetlo. Lucki pilot ispod bijelog svjetla na jarbolu ima i crveno svjetlo. Na sidru je obavezno upaliti bijelo svjetlo na jarbolu. O navigacionim svjetlima mozete voditi zanimljivu raspravu s Vesnom: > Vesna Kardinalne oznake: govore s koje strane da ih obidjemo A to oni brod ima crveno a oni zeleno svitlo? Daj, roena si ovdje, ne zajebavaj.. A, fali more dr se kraja! Nemam pojma, ozbiljno te pitam. Pa onaj to ide prema desno vidi mu desnu bonu stranu, a onaj to ide lijevo lijevu. Na svim brodovima s desne strane je uvijek zeleno a s lijeve crveno navigaciono svjetlo.. Aaaaa, migavci?

-

07.04.2008.

Jedrenje (49) Zvucni signali Brodovi ne trube bezze. Pricaju. Evo sta znace zvuci brodskih sirena:

Znak usamljene opasnosti, npr: plicak, olupina, hrid..

Jedan kratki: Skrecem desno. Dva kratka: Skrecem lijevo. Tri kratka: Vozim krmom (unatrag). Pet kratkih: Panika! Makni se! Sta to radis? Sigurne vode Dva duga i jedan kratki: Namjeravam te 06.04.2008. obici s desne strane. Dva duga i dva kratka: Jedrenje (48) Navigaciona svjetla Namjeravam te obici s lijeve strane. Nocu, na svim plovilima desno bocno svjetlo je Dugi kratki dugi kratki: OK, obidji me. zeleno, lijevo crveno, a krmeno bijelo. Svi koji plove na motor imaju upaljeno bijelo svjetlo Po magli treba zatrubiti jedan dugi signal svaka dva na katarki. Brodovi duzi od 50m imaju dva bijela minuta.

Kao dugi signal se podrazumijeva zvuk od oko 5 sekundi a kratki cirka 1 sekundu. Na sl: Amerigo Vespucci, skolski brod Marina 13.01.2009. Militare Italiana ***07.04.2008.

*** METEO

Jedrenje (62) Meteorologija: Vjetar Vjetar nastaje pomjeranjem vazdusnih/zracnih masa usljed razlike u atmosferskom pritisku/tlaku izmedju dvije tacke u atmosferi. Polje visokog tlaka zove se Anticiklona, a niskog Ciklona. Za 50. jubilarni post o Na sjevernoj hemisferi vjetar se krece spiralno iz jedrenju nesto centra Anticiklone prema njenom rubu u smjeru specijalno: kazaljke na satu, zatim ulazi u Ciklonu i krece se NAJVAZNIJA spiralno ka njenom centru u smjeru obrnutom od MORNARSKA kazaljke na satu. VJESTINA Najvaznija vjestina na Okrenuti vjetrom u lice, Antciklona se nalazi lijevo jedrilici je pravilna ispred nas a Ciklona desno iza nas:

Jedrenje (50) Brodski WC

upotreba brodskog wc-a. Licno sam posmatrao kako se zbog nepravilne upotrebe brodskog wc-a ruse kumstva, brakovi i najcvrsca prijateljstva. A stvar je vrlo jednostavna: brod nema vodokotlic nego pumpu. Brod je ispod vodene linije supalj. Ima barem pet rupa: usis vode za hladjenje motora, usis vode wc-a, odljev iz wc-a, odljev vode iz tusa, odljev vode iz kuhinjskog sudopera. Kako radi brodski wc: Kad smo piskili ili kakili lociramo spravu pored wc skoljke koja lici na pumpu za bicikl. Na spravi je jos i prekidac na kojem pise IN i OUT ili nesto slicno. Stavimo prekidac u polozaj IN; Pumpamo 15-ak puta. Skoljka wc-a se tako puni morskom vodom; Stavimo prekidac u polozaj OUT; Pumpamo dok se wc ne isprazni; Po potrebi ponoviti citav proces vise puta. NE BACATI U WC NISTA OSIM WC PAPIRA! *** NAJVAZNIJI VJETROVI -JADRAN11.04.2008.

Jedrenje (51) Bura Snazan i nepredvidiv NNE - ENE vjetar. Nastaje kad se hladna kontinentalna vazdusna masa prevali na topliji Jadran preko Alpa, Velebita ili Biokova. Posebno je jaka i opasna u Kvarneru, u Velebitskom kanalu, u podrucju Sibenika i Omisa te u Zuljani na

Peljescu. Jasan predznak bure su kape bijelih oblaka na vrhovima uzobalnih planina. Bura je jaca uz obalu a sve slabija prema otvorenom moru, ali uz obalu su talasi manji. Uvale u kojima drvece raste ukoso prema zapadu nisu sigurna sklonista od bure. Hladan i suh vjetar koji najavljuje proljepsavanje vremena. Nakon bure vidik je odlican: npr. sa Kornata se vidi Ancona i planina Gran Sasso u Italiji.

Bolski maestral - raj za windsurf Postujte buru da ne biste zazalili kad bude kasno!12.04.2008. 22.04.2008.

Jedrenje (54) Burin i Zmorac Jedrenje (52) Jugo Jugoistocni topao i vlazan vjetar, na otvorenom moru moze podici relativno velike talase. Predznaci juga su sumaglica i mutan horizont na jugoistoku. Slabo jugo donosi padavine i fjaku i moze potrajati i sedam dana. Olujno jugo traje maksimalno dva dana.16.04.2008.

Burin Vjetar koji puse nocu od kopna prema moru, posljedica je brzeg hladjenja kopna u odnosu na more nocu. Zmorac Vjetar koji puse danju od mora prema kopnu, posljedica je brzeg zagrijavanja kopna u odnosu na more danju. Na Jadranu ljeti zmorac i maestral su ista stvar.

Jedrenje (53) Maestral

Najcesci ljetnji vjetar na Jadranu. Puse iz NW smjera i *** uglavnom je slab do umjeren. U kanalima npr. u predjelu Bola na Bracu ili izmedju Peljesca i Korcule 22.04.2008. puse brzinom i preko 20 cvorova. Po ljetnom maestralu mozemo naviti sat: pocinje u 11 i prestaje u Jedrenje (55) Vjetrovi: Mediteran i Atlantik 18 sati. Mistral Jak NW vjetar, puse od Marseja prema Sardiniji Meltemi Snazan N -NE vjetar koji redovno puse od Bosfora

prema Cikladima u Julu i Augustu. Nemojte jedriti u augustu po Grckoj. Libeccio (lebic) Umjereno jak ili jak vjetar iz SW, cest uz tirensku obalu Italije. Nastaje kad ciklonska oblast prelazi Zapadnom Evropom prema Djenovskom zalivu. Stvara veoma visoke talase zahvaljujuci velikom fetch-u i plitkom uzobalnom pojasu te muti more, mrze ga kupaci. Zapadna obala Italije je potpuno otvorena na SW, pa libeccio cesto onemogucava izlaz ulaz manjih brodova u sidrista i luke.Aliseji

Konstanti okeanski vjetrovi srednje jacine, pusu tokom citave godine. Sjeveroistocni alisej puse u pojasu izmedju 5 i 15 stepeni sjeverne geografske sirine, a jugoistocni izmedju 10 i 20 juzne geografske sirine. Sjeveroistocni Alisej je posebno stabilan na Atlantiku, te ga moreplovci redovno koriste pri prelasku iz Mediterana do Karipskog mora. Tako je uradio i Kolumbo. Spustio se juzno do Kanarskih otoka i tu okrenuo na zapad, guran sjeveroistocnim Alisejom. Pri povratku iz Amerike treba jedriti sjevernijom rutom i izbjeci Alisej.

18.01.2009.

Jedrenje (64) Metorologija: Jet Stream Jet Stream (mlazna struja) je vjetar prosjecne brzine 100 - 150 cvorova na visini od 10.000 15.000 metara koji nastaje izmedju dvije zracne mase razlicitih temperatura, npr. one polarne i subtropske. Generalno, Jet Stream se krece uvijek od zapada ka istoku na obje hemisfere. Tacan smjer njegovog kretanja mozemo promatrati prateci kretanje visokih oblaka, uglavnom cirusa.

Rua vjetrova, ukrao sa www.sailingeurope.com, nije mi se dalo da crtam

Jet Stream vijuga preko Europe

Najudobnija moguca plovidba pri losem vremenu je niz vjetar: talasi ne zapljuskuju i brzina vjetra se prividno smanjuje jer od nje treba oduzeti brzinu kretanja broda.16.01.2009.

Jedrenje (63) Meteorologija: Oblaci Oblaci su skupine kapljica vode ili komadica leda u atmosferi.

Jet Stream "nosi" ciruse preko Crvenog Mora od Sudana ka Arabiji27.04.2008.

Osnovne vrste oblaka su cirusi, stratusi i Jedrenje (56) Plovidba u teskim vremenskim kumulusi. Cirusi su "perjasti", stratusi slojeviti, a uvjetima kumulusi "ovcice" :) Zatvoriti Ove osnovne vrste se medjusobno mijesaju pa stvaraju ventile za dovod i npr. altostratuse, cirokumuluse, kumulonimbuse, itd. odvod vode, nalaze se ispod Visine oblaka: kuhinjskog sudopera i u wc-u; Ciruse, cirostratuse i cirokumuluse nalazimo na 12.000 Spremiti flase do 9.000 metara; Oni cesto "putuju" iznad ciklonskih vina i umotati ih u poremecaja, pa po pravcu njihovog kretanja mozemo zakljuciti kojim putem ce proci perturbacija. karton; Skratiti jedra; Montirati jack-lines s obje strane barke, od Cirusi: pramcanih do krmenih bitvi provukavsi ih s unutrasnje strane sartija; Obuci sigurnosne prsluke i zakaciti ih za jack-line; Preko prsluka obuci pojas za spasavanje; Odrzati briefing i odluciti KO KAD STA radi, bez improvizacije; Nesto suho i slano, npr. krekere i sendvice staviti u plasticnu kesu, zatvoriti i objesiti na rukohvat stepenica za ulaz u kabinu; Za pice samo Cirostratusi: voda; Zatvoriti sve otvore kroz koje bi moglo prodrijeti more; Odluku gdje zaploviti donijeti konsultirajuci nauticku mapu i uzimajuci u obzir vremensku prognozu; Bolje je zaputiti se tamo gdje su manji talasi nego tamo gdje je slabiji vjetar. Ovo ne vazi u slucaju lose vidljivosti medju jadranskim hridima!

Cirokumulusi:

Nimbostratusi:

Ispod njih, na 9.000 do 2.000 metara lebde altostratusi Vertikalni oblak kumulonimbus moze imati bazu na svega par stotina metara i biti visok do 6.000 i altokumulusi. metara. Kumulonimbus najavljuje obilne padavine i zestok Altostratusi: vjetar. Kumulonimbus:

Ispod 2.000 metara nalaze se stratusi, kumulusi, stratokumulusi i nimbostratusi. Kumulusi najavljuju lijepo vrijeme. Iz nimbostratusa sipa jednolicna dugotrajna kisa ili snijeg. Kumulusi:20.01.2009.

Jedrenje (65) Meteorologija: Pravilo ukrstenih vjetrova Ispod Jet Streama i cirusa, nalaze se slojevi koji "kroje" meteorolosku situaciju na povrsini tla i mora. Posto se na sjevernoj hemisferi vjetar u cikloni

UVIJEK "VRTI" U SMJERU OBRNUTOM OD KAZALJKE NA SATU, SMJER ODAKLE PUSE VJETAR NE MORA BITI I SMJER IZ KOGA NADOLAZI POREMECAJ. Kako odrediti pravac iz kojeg nam prijeti nevrijeme?

Nalazimo se u Tunisu. Okrenimo ledja vjetru i zapazimo smjer kretanja cirusa: dolaze nam s ledja. Vrijeme se nece bitno promijeniti, poremecaj ce proci sjeverno od Tunisa.

Situacija 4: Nalazimo se na Stromboliju. Okrenimo ledja vjetru i Okrenimo dupe vjetru i promatrajmo smjer kretanja zapazimo smjer kretanja cirusa: dolaze nam s lijeve visokih oblaka. strane. AKO NAM VISOKI OBLACI DOLAZE S LIJEVE Vrijeme ce se bitno pogorsati!!! STRANE VRIJEME CE SE POGORSATI. *** 28.04.2008. Zasto??? Jedrenje (57) Morska bolest Morska bolest je normalna pojava i kod najiskusnijih mornara. Mene morska bolest obavezno prestane cim stanem za kormilo. Pomaze i svjez i hladan zrak, posmatranje odredjene tacke horizonta i lezanje na ledjima zatvorenih ociju. Sjedenje u unutrasnjosti broda cesto uzrokuje morsku bolest. Naucno je dokazano da u slucaju stvarne opasnosti morska bolest prestaje! Tablete ili flastere treba upotrijebiti pola sata prije pocetka valjanja po talasima - inace ne pomazu. Kolateralni efekt tableta i flastera je narkoticki. Ne Svijetlo-plave linije: smjer Jet Stream-a ili smjer treba ostaviti samog na palubi ili na strazi nekog ko visokih oblaka (najcesce cirusa) je smjer iz kojega ih je konzumirao. nadolazi meteoroloski poremecaj. 22.05.2008. Crne, deblje strelice: smjer vjetra na povrsini. Tanke crne linije: izobare, polja jednakog atmosferskog tlaka. Vjetar na povrsini tla/mora gotovo Jedrenje (58): Sta ponijeti na jedrenje? je paralelan izobarama. Nista! Sta NE ponijeti na Situacija 1: jedrenje: Nalazimo se u Rimu. Okrenimo ledja vjetru i fen, zamrznutu hranu, zapazimo smjer kretanja cirusa: dolaze nam sprijeda. kofere s tockovima, Vrijeme se nece bitno promijeniti, poremecaj ce proci ruksake s konstrukcijom, juzno od Rima. kisobran, suncobran, svecanu haljinu, stikle, Situacija 2: dusek, cipele s crnim Nalazimo se na Sardiniji. Okrenimo ledja vjetru i djonom, ulje za suncanje, zapazimo smjer kretanja cirusa: dolaze nam s desne elektricni brijaci aparat, strane. punjac za mobilni... Vrijeme ce se bitno poboljsati. Ponesite ozbiljne suncane cvike, tene svijetlih Situacija 3: poplata, sesir, mlijeko ili

sprej za suncanje, punjac mobilnog za upaljac u autu, i sve to spakujte u sportsku torbu. Da bismo izmijenili ulje u motoru Yanmar 2GM20 treba nam 1.8 litara ulja SAE 15W-40. Van sezone ce vam trebati vreca za spavanje, ribarske Sraf za ispustanje ulja na brodskom karteru je prilicno cizme, vozacke rukavice, vunena kapa, nepristupacan, pa cemo staro ulje ispumpati rucnom nepromocivo odijelo (barem jakna). pumpom (slika gore lijevo).

Komentari na post:sturo uputstvo. doradi ovo molim te. evo npr. zasto ne ulje, a da mlijeko? zasto ne ruksak, a da torba? Pojasnjenje: u pravu si: kad se ulje za suncanje prospe po palubi okliznes se i opalis glavom u sidro. kad se prospe mlijeko - obrises palubu i to je to. prazan kofer ili ruxak s konstrukcijom zauzima isto onoliko mjesta koliko i pun. prazna sportska torba se "smota" i zauzima mnogo manje mjesta. crne gumene poplate ostavljaju crne tragove po bijeloj palubi. *** ODRAVANJE JEDRILICE22.11.2008.

Kad su nam pri ruci kanta novog ulja, lijevak, pumpa i stara kanta za staro ulje (moze i dvolitarska kokakola), radom motora od 30 minuta zagrijemo ulje do radne temperature. Sto je ulje tecnije lakse cemo ga ispumpati. Usisno (tanje i duze) crijevo pumpe uguramo u otvor sipke za mjerenje nivoa ulja, a drugo crijevo u kantu za otpadno ulje. Pumpamo dok usisno crijevo ne pocne iz motora vuci samo zrak. Proces traje 5-6 minuta. Novo ulje sipa se kroz otvor sa zutim cepom i natpisom OIL" na glavi motora. Staro ulje odlaze se tamo gdje nam kazu stari ribari.

Jedrenje (59): Izmjena ulja u brodskom motoru Jedrilice krstasi od 9 -14 metara imaju brodski dizel motor od 15-ak do 60-ak konjskih snaga. 06.01.2009. Brodski dizel ce nas vjerno sluziti desetljecima ako ga redovno odrzavamo. Jedrenje (61) Unutrasnji brodski dizel motor Jedna od najbitnijih stavki u odrzavanju motora je redovno odrzavanje motorno ulje, odnosno njegov nivo i kvalitet. Svakih 7 -14 dana treba provjeriti motorno ulje (ne dozvolite da nivo sidje" ispod polovine) i po potrebi ga doliti. Svakih 150 sati rada motora ulje treba potpuno izmijeniti jer je vec izgubilo viskoznost, odnosno svojstva podmazivanja, hladjenja i zaptivanja.

Check list:

Filter za zrak

Jednom godisnje; zavisno od tipa filtera, ocistiti kompresorom ili zamijeniti cijeli filter

Izmjena impelera pumpe morske vode

Svakih 250 radnih sati motora; provjeriti stanje impelera na 100 - 150h

Zamjena impelera i remena:

Izmjena remena alternatora

Po potrebi (vidi se kad je istrosen); provjeravati cesto ugib (1,5cm)

Remen vodene pumpe

Po potrebi

Motorno ulje

Svakih 150h, provjeravati nivo i viskozitet ulja svakih 15 dana (nikad ispod )

Ulje u inverteru (SAE 3040)

Pocetkom i krajem sezone, kontrolirati svakih 500h

Filter za ulje

Svake 2 izmjene ulja promijeniti i filter

Filter za gorivo

Svakih 200h

Predfilter goriva

Svake 2 izmjene filtera goriva promijeniti i predfilter

Pumpa za gorivo (A.C. Pumpa, pumpa niskog pritiska)

U sezoni - svakih 30 dana provjeriti funkciju"rucnog" dovoda goriva (olabaviti vijak na filteru goriva i pumpati rucicom dok gorivo ne krene)

Cink (anoda) na motoru

Provjeriti svake godine; promijeniti kad je preko 50% istrosen

Zamjena filtra za gorivo:

Ciscenje filtra za zrak:

najmanje "plemenit" metal je cink: na svaki metalni dio broda ispod vodene linije potrebno je postaviti cinkove anode. One ce se "potrositi" kroz godinu dvije, ali ce zastiti vitalne metalne dijelove broda od propadanja. Ukoliko brodski motor ima direktno hladjenje morskom vodom, i on ima cinkove koje treba mijenjati kad se istrose preko 50%. Cinkove bi trebalo montirati tako da su cijelom povrsinom u dodiru s metalnim dijelom kojeg stite. Ako ne "dihtuju" uzmi veci cekic :) Osim borbe protiv korozije cinkovima, potrebno je izolirati spojeve dva razlicita metala gdje god je to moguce npr. duralakom ili sikaflexom. U unutrasnjosti broda elektroinstalacije stitimo galvanskim izolatorima/separatorima, ali u to se necemo petljati bez brodskog elektricara.

Yanmar 2GM2003.04.2009.

Jedrenje (72): Zastita metalnih dijelova broda od korozije Na jedrilici ispod vodene linije metalni dijelovi su kobilica, skeg, osovina kormila, osovina propelera, propeler, usisni otvori vodenog hladjenja motora, ispusti wc-a, lavandina, itd. Svaki metalni dio broda pravi se od vrste metala koji je idealan za svrhu koju vrsi, te ispod vodene linije imamo npr. inox, bakarne legure, broncu, gus, mesing, 08.02.2011. itd. Oko broda su i drugi brodovi, svaki sa svojim metalnim dijelovima, te lucke elektro-instalacije. Jedrenje (83): Pituranje bandi Svaki metal je razlicito plemenit (ima razlicit elektricni potencijal), pa zajedno uronjeni u elektrolit (more) cine galvanski element anoda-katoda koji uzrokuje galvansku struju i koroziju manje plemenitog metala (onog koji ima ulogu anode). Osim galvanske, na brod djeluju i elektrokemijska, te korozija uzrokovana lutajucim strujama. Bande (brodski bokovi) se pituraju tako sto se sjedi u Rimu i plati se covjek da opitura bande, a ne Alisinim metodom, ona bi uzela neku cetku, umakala je u neku bijelu boju i tako malo mahala lijevo-desno oko broda i nesta krecila.

Brod se ne pitura da bi bio lijep i bijel, nego da bi se sanirala ostecenja povrsinskog zastitnog sloja stakloplastike koji se zove gelcoat. Ukoliko usljed Da ne duljim dalje o kemiji, jonima i elektronima, ostecenja gelcoata voda dodje u dodir sa

stakloplastikom, povecava se mogucnost formiranja procesa osmoze. A osmoza, kao sto svi znamo, moze dovesti do delaminacije stakloplastike. Bande se pituraju tako sto se prvo operu arfom te oksalnom kiselinom. Veca ostecenja se saniraju dvokomponentnim epoksidnim kitom. Zatim se nanese gelcoat u prigodnoj nijansi bijele boje (nisu sve bijele boje iste) koju poznaje samo majstorsko oko. Zatim bi se trebalo polirati voskom, ali necemo pretjerivati. Vecina gore navedenih materijala je visoko toksicna, uvijek treba raditi sa dobrom zastitnom maskom. Niposto ne raditi na temperaturama ispod 10 C, Brod je na suhom vezu, trup je opran mlazom pod dvokomponentni epoksidi ne ferceraju. visokim pritiskom Vidi Iskre jest glatka sada:

01.05.2009.

Kobilica je zahrdjala.

Jedrenje (73): Preventivna zastita podvodnog dijela trupa od osmoze Osmoza nastaje u imperfekcijama pri laminiranju stakloplastike. Moze dovesti do delaminiranja slojeva stakloplastike i kompromitovati strukturnu cvrstocu trupa. Ukoliko na trupu broda primijetimo ispupcenja, probusimo ih kacavidom i iz njih pocne izlaziti smrdljiva kiselina brod ima osmozu. Iskra nema osmozu, ali - bolje sprijeciti nego lijeciti:

Trup se obrusi orbitalnom brusilicom do stakloplastike. Ako ima osmozu, vrsi se pjeskarenje. 2 sloja antivegetativne boje protiv algi & co.

Ovako izgleda trup nakon dvije ruke dvokomponentne smole + primer Finalni radovi...

plovilu, mozda je bolje zamijeniti ga kvalitetnijim: 1/2 litra Salt-x-a kosta petnaestak eura, a novi mesingani nauticki barometar moze se naci za 60 . Testiranje i podesavanje: Pri testiranju potrebno je znati tacnu trenutnu temperaturu, vlaznost zraka i atmosferski pritisak/tlak na lokaciji na kojoj se nalazimo i uporediti ih sa vrijednostima koje pokazuju nasi uredjaji. Izvor tacnih podataka moze biti local weather report na radiju, teletext, internet, itd. Ako neki od nasih meteo-uredjaja "laze" pokusacemo ga podesiti ili bar zabiljeziti odstupanje - ukoliko stimanje/trimanje nije moguce:Barometar pokazuje 1031 milibar a tacan tlak je, recimo, 1022.

Porinuce02.01.2009.

Jedrenje (60): Odrzavanje meteoroloskih uredjaja na jedrilici Klasicna brodska meteoroloska stanica sastoji se od barometra, termometra i higrometra. Higrometar je instrument koji mjeri relativnu vlaznost zraka i uz barometar i termometar omogucuje kratkorocnu vremensku prognozu (4-6h). Skidanje, ciscenje, poliranje i montiranje: Meteo-instrumenti nalaze se u unutrasnjosti broda i uglavnom su vijcima pricvrsceni za neku drvenu pregradu, npr. izmedju salona i pramcane kabine. Pomocu vijka podesimo crnu kazaljku na 1022 mB: Ukoliko je za odvijanje vijaka potreban WD-40, znaci da je u toku proces oksidacije i hrdjanja, te pri montiranju instrumenata upotrebite nove inox vijke. Prije montiranja - vijke "umocite" u silikon, sikaflex marine ili duralac. Tako cete ih sljedeci put lakse odviti, preduprijediti oksidiranje instrumenta i truljenje drva na koje je uredjaj pricvrscen. Sapun, topla voda i stara pamucna majica su dovoljni za ciscenje, a za poliranje Purol pasta, visestruko jeftinija od skupih nautickih polishera. Ukoliko instrument osim klasicne patine ima plavo zelene inkrostacije nastale oksidacijom usljed slanog okruzenja trebace vam i neko specijalno sredstvo da ih Zlatnu kazaljku preklopimo preko crne, kako bismo bolje uocili odstranite, npr. Salt-x. Ipak razmislite isplati li se rast/pad tlaka pri plovidbi: ulaganje u "nauticki" uredjaj koji je korodirao u

Testiranje higrometra (1): - Umotati uredjaj u vlaznu krpu. - Nakon pola sata higrometar bi trebao pokazivati preko 90% vlaznosti.

Termo-higrometar, dva uredjaja u jednom kucistu:

Testiranje higrometra (2): - Soljicu za kafu do pola napuniti soli; - Umutiti sol s vodom do gustoce vlaznog pijeska na plazi; - (relativna vlaznost ove solucije je 75%); - Hermeticki zatvoriti higrometar zajedno sa soljicom 6 8 sati. - Ako uredjaj ne pokazuje 75% - trimovati ili zabiljeziti odstupanje i "rucno" dodavati/oduzimati razliku prilikom mjerenja.

Ovaj termo-higrometar nema vijke za podesavanje, moracemo zabiljeziti eventualna odstupanja od stvarnih vrijednosti i "rucno" dodavati/oduzimati razliku prilikom mjerenja.

*** NAVIGACIJA

31.01.2009.

Jedrenje (66) Obalna navigacija Navigacija je pomorska vjestina odredjivanja pozicije broda, njegovog kursa i brzine. Moze biti obalna, elektronska (pomocu GPS) i astronomska (pomocu sekstanta). Obalna ili "terestricka" navigacija je navigacija pomocu orijentira na kopnu. Za nju su nam potrebni: Dvogled Sat Sestar, olovka i trokutovi Rucni kompas Pomorska karta Info karta (legenda simbola i pojmova na karti) Obalna navigacija je osnovna pomorska vestina bez koje se NE SMIJE kretati u plovidbu. GPS ce prije ili poslije otkazati. Rucni GPS ce prije ili poslije zavrsiti karijeru u moru. Pretpostavka obalne navigacije je da nam je ponzata tacka s koje smo poceli plovidbu. Prije isplovljavanja treba na karti ucrtati poziciju broda. ODREDJIVANJE POZICIJE BRODA: U obalnoj navigaciji pozicija broda se odredjuje mjerenjem rucnim kompasom barem dva (a bolje tri) orijentira na obali. Orijentiri mogu biti dimnjaci, crkve, svetionici, vrhovi brda, otoci, rtovi - odnosno sve ono sto je ucrtano na pomorskim kartama. Mjerenjem se dobiju kompasni smjerovi iliti azimuti. Azimuti se zatim ucrtaju na pomorsku kartu, a mjesto gdje se oni sijeku je pozicija naseg broda. Boka Kotorska, detalj pomorske karte

Odredjivanje pozicije broda u praksi: slika 'uzivo', pomorska karta i nauticki pribor04.02.2009.

Jedrenje (67) Obalna navigacija: magnetna deklinacija i devijacija Magnetna deklinacija ili odstupanje je razlika izmedju pravog i magnetnog sjevera. Kompasna igla pokazuje magnetni sjever, a karte su orijentirane prema pravom

sjeveru. Na razlicitim tackama Zemljine kugle razlicita je i deklinacija i, sto je jos gore, mijenja se iz godine u godinu. U Mediteranu je deklinacija trenutno zanemarljiva: iznosi oko 2 i kusur minuta istocno, i pomjera se godisnje oko 5-6 istocno pa se u svrhe obalne navigacije zanemaruje. No, posjetite stranicu http://geomag.nrcan.gc.ca/apps/mdcal-eng.php i unesite koordinate Aucklanda, New Zealand (36 52 S, 174 46 E). Na Novom Zelandu kompas laze 19 27 istocno! Na busoli ucrtanoj na svakoj nautickoj karti je napisano koliko je magnetna deklinacija iznosila te godine kad je karta odstampana i koliko se godisnje povecava/smanjuje u dijelu svijeta koji karta opisuje. Magnetnu devijaciju uzrokuje parazitno magnetno polje, odnosno metali, magneti i struja na brodu. Kvalitetna magnetna devijacija nastaje kad papak ugradi zvucnike za diskoteku od hiljadu vati blizu brodskog kompasa. Brodovi koji imaju plovidbenu dozvolu za preko 12 milja od obale moraju imati tabelu devijacija, jer se devijacija mijenja ovisno o kursu broda: ako idemo prema sjeveru a magnet zvucnika od hiljadu vati nam je s lijeve strane kompas ce lagati prema zapadu. Ako okrenemo na istok, zvucnik i magnetni sjever ce se poklopiti, pa ce devijacija biti nula. Jabuka je magnetno opasan otok, cini mi se jedini takav na Jadranu. Cijeli je otok od zeljeza pa magnetna igla u njegovoj blizini poludi. Otok Jabuka: najveci magnet na Jadranu07.02.2009.

Jedrenje (68) Obalna navigacija: kurs i brzina Da bismo odredili kurs i brzinu plovidbe potrebno je odrediti dvije pozicije broda u odredjenom vremenskom razmaku: 1. U 14:00 rucnim kompasom izmjerimo orijentire Otok Mezanj 110 i Rt Lopata 350, te dobijemo tacku A. 2. U 15:00 izmjerimo Rt Lopata na 115 i svetionik Veli Rat 10, te dobijemo tacku B. Ucrtamo A i B na kartu i spojimo ih da bismo dobili kurs broda. Kurs iznosi 315. U otvor sestara uzmemo razmak izmedju tacaka A i B i prenesemo ga na skalu geografskih sirina nauticke karte (lijevi ili desni rub, NE GORNJI ILI DONJI!!!). Presli smo 4 nauticke milje izmedju 2 i 3 popodne, to jest jedrimo lagano 4 milje na sat (4 cvora).

Elba 1994: deklinacija je 0 19' E i raste 7' E godisnje

08.06.2009.

Jedrenje (80): Prividni vjetar Prije pisanja ovog posta, kao svaki ozbiljan autor izvrsio sam pretragu na google-u, da se malo informiram. Google mi je savjetovao da procitam http://sonshi.blogger.ba/arhiva/2007/10/12/1171286, sto i vama zelim. Svako tijelo koje se krece stvara prividni vjetar. Pri voznji motorom osjecamo vjetar u lice cak i ako je potpuna bonaca. Pri jedrenju je pojam prividnog vjetra bitan jer jedra se trimaju po prividnom vjetru a ne po realnom. Kao sto nas na motorinu prividni vjetar udara uvijek u celo a nikad u potiljak, tako je i na jedrilici prividni vjetar u odnosu na realni - uvijek pomjeren prema pramcu: Ako jedrimo u kursu 0 (N) brzinom od 6 cvorova, pri zapadnom (W) vjetru od 12 cvorova - vjetar koji osjecaju jedra nije zapadnjak (W), vec WNW (zapad sjeverozapad). Brzina prividnog vjetra je rezultanta sume vektora brzine realnog vjetra i brzine kretanja jedrilice.

Prejedrili smo za uru vrimena od (A) do (B)

Crvena strelica: brzina broda; Zelena strelica: realni vjetar; Plava strelica : prividni vjetar09.05.2010.

Kurs 315, brzina 4 cvora

Jedrenje (81): Prividni vjetar 2 dio Sta danas lupih iz neznanja i ostadoh ziv... Umal ne ubijedih covjeka da mu je jedrilica govno i da je moze

baciti, jer nikako ne ide u orcu! (Jedriti u orcu = jedriti hladom pivom, ali necu o tom pricati dok ne dokazem cirka 45 u vjetar). teoriju i u praksi! :) Situacija je bila sljedeca: Flying Junior, mala jedrilica od oko 4 metra. Vjetar nas gura od rive, i mi nikako da se vratimo. Jedrili smo paralelno s obalom tamo-vamo jedno 10 puta :) Poljubio sam vulkansko tlo kad smo napokon nekako, ne znam ni ja kako, dojedrili do plaze :) I tako uz pivu razmatramo moguce uzroke naseg danasnjeg fijaska: flok nije originalan, jesi vidio kako leprsa! Jarbol treba nazad pomjerit! Jesi skote provukao s unutarnje strane sartija? Jesam! Nisi! Itd, itd... A u stvari, po srijedi je cista geometrija: Za razliku od 10 metarskih 5 tonskih krstasa, Flying Junior po povjetarcu od 5 cvorova postize brzinu od 5 cvorova pod 90 u odnosnu na stvarni vjetar. Vektor prividnog vjetara je suma realnog vjetra i vjetra koji stvara jedrilica u pokretu. Ako saberemo vektore realnog vjetra (5 cvorova, 90) i vjetra proizvedenog kretanjem jedrilice (5 cvorova 0), rezultanti vektor, odnosno prividni vjetar je 7 zarez nesto, pod 45, sto znaci da smo itekako jedrili u orcu. Jel jasno nije. Sta je to vjetar koji stvara jedrilica u pokretu? To je isti onaj vjetar koji te siba u lice kad u vreli ljetnji dan bez vjetra vozis motor. Taj vjetar je iste brzine i pravca a suprotnog smjera u odnosu na nase kretanje. Zasto jedrilica jedri na prividni, a ne na stvarni vjetar? Zato sto se krece. Zbog kretanja jedrilice, na jedra djeluje vektorska suma realnog vjetra i vjetra koji je posljedica tog kretanja. Rezultanta ova dva vektora zove se PRIVIDNI VJETAR. Formula za izracunavanje prividnog vjetra: http://en.wikipedia.org/wiki/Apparent_wind#Calculati ng_velocity_and_angle Teoretski, sad znam i rjesenje kako se izvuci iz ove neugodne situacije i dojedriti uz vjetar do bara s

14.02.2009.

Jedrenje (69) Planiraranje rute jedrenja, 1. dio Sedmodnevno turisticko-rekreativno jedrenje/krstarenje s polaskom i povratkom u istu luku (7 dana Mediterana): Da bismo isplanirali kuda krstariti, moramo poznavati: 1. Sastav i iskustvo posade; 2. Plovne karakteristike,ukljucujuci i brzinu broda, te njegovu opremu; 3. Vremensku prognozu za 7 dana; 4. Koordinate sigurnih luka, marina i sidrista u akvatoriju u kojem jedrimo; 5. Barem jedno alternativno sidriste u neposrednoj blizini onog ciljanog (nezgodan vjetar, pretrpana uvala, ne svidja nam se krajolik, sidro ne drzi dobro, preskupa luka, itd...) 6. Gaz broda, koordinate opasnih hridi i plicaka; 7. Kapacitet tankova vode; 8. Kapacitet rezervoara i potrosnju goriva, te lokacije i radno vrijeme benzinskih pumpi u akvatoriju jedrenja; 9. Autonomiju akumulatora; 10. Tacno vrijeme izlaska i zalaska sunca u periodu jedrenja, da nas ne uhvati mrak pred nepoznatom lukom;

bude OK. Pri planiranju plovidbe, radi vlastite sigurnosti treba poci od pesimisticne procjene: kao da cemo ploviti stalno na motor, da motor trosi 20% vise nego sto pise u knjizici , da cemo imati uvijek vjetar u nos i da ce djevojke iz posade brzo potrositi svu vodu iz tankova. Adijeva planirana ruta ce zato izbjeci otvoreno valovito more i jedrenje po jakim vjetrovima (zbog Bebine morske bolesti). Nocice se katkad na sidru (zbog Dadine ljubavi prema prirodi). U ovom primjeru na jedrenje idu dva para: Adi i Ruta ce predvidjeti makar jednu pauzu dnevno za Beba, te Cica i Dado. Iznajmili su jedrilicu od 10 sucanje/kupanje/rucak (da bi i Cica uzivala). metara, dvije kabine plus salon. Njihov brod plovi prosjecnom brzinom od 6 cvorova, Ali prije svega, Adi mora u racunicu uzeti sljedece: gazi 1,70m, trosi 3 litra nafte na sat, ima rezervoar goriva od 65 litara i 2 rezervoara vode od po 80 Dnevna potrosnja vode: litara svaki. Rado bi krstarili otocima srednje i juzne Dalmacije, pa su za luku polaska izabrali 05 lt - kuhanje kafa, cajeva, rize i spageta; marinu Baska Voda. Nisu uzeli skipera jer Adi ima 05 lt - pranje sudja; nauticku dozvolu za komandovanje brodicom do 24 35 lt licna higijena: Adi 5, Dado 5, Beba 10, Cica metra, na jedra i motor, bez limita udaljenosti od (sminkerka) 15 litara kopna. Dado je vec bio jednom s Adijem na 05 lt - ispiranje kojekakvih skula od morske soli jedrenju za weekend i Adi ima povjerenja u njega. =__________________________________ Beba je sportski tip, dok Cicu jedrenje bas i ne 50 lt na dan. interesuje, ona je vise za suncanja i diskoteke. Dado ne bi silazio s jedrilice, dok Adi voli pristat uz S obzirom da brod tanka 160 litara, svaki treci - cetvrti kraj, pojest i popit u restoranu, pregledati brod, luku dan ostajemo bez vode. Znaci, svaki treci dan i misto... krstarenja MORAMO OBAVEZNO pristati u Cica ima lak san i nema pojma da Adi ima jednu opremljenu luku. malu manu: hrce. Beba je jednom dobila morsku bolest na trajektu. Potrosnja goriva: Dakle, ono sto su na kopnu dva nerazdvojna para prijatelja koji slusaju istu muziku, izlaze na ista mjesta, slazu se na poslu i medjusobno cesto posjecuju - NA BRODU SU 4 POTPUNO RAZLICITE INDIVIDUE. I o tome treba voditi racuna vec pri planiranju rute, jer dobar plan koji podjednako odgovara svima - uslov je da se na jedrenju svi zaista dobro provedemo! Nastavice se...15.02.2009.

Potrosnjom od 3 litra na sat ispraznicemo tank nafte od 65 litara za 20-tak sati rada motora. Ako motor radi 6 sati dnevno, svaki treci dan ostajemo bez goriva. To znaci da svaki treci dan MORAMO OBAVEZNO biti u blizini neke otvorene benzinske pumpe. Na slici Dugi Otok - rt Lopata, plaza Sakarun i, naravno, uvala una16.02.2009.

Jedrenje (71) Planiraranje rute jedrenja, 3. dio Posto Adi komanduje brodom, odgovoran je za brod i posadu i ucinice sve da na krstarenju svim clanovima posade Itinerer je namijenjen pocetnicima. Jedri se 3 do 5 sati dnevno na relativno lakim i kratkim turama. Nije predvidjeno nocno jedrenje. Svaki dan se posjeti neka nova luka, bajna uvala, otok ili plaza. Ima vremena i za jedan zaron u Modroj spilji na Bisevu. Noci se malo po lukama, malo na sidru ili na bovi. Pokusao sam izbjeci, koliko je to moguce,

Jedrenje (70) Planiraranje rute jedrenja, 2. dio

preskupe vezove. Pokusao sam, koliko je to moguce, na minimum svesti plovidbu pod Biokovom (zbog bure). Treci i cetvrti dan brod se strateski nalazi u Velaluci i Visu, obje luke imaju opskrbu vodom i gorivom. Ako treba dosuti, u povratku je usput pumpa u Bolu. Subota: Baska Voda 17:30 U. Rasotica, Brac 18:20 (4 Nm), nocenje na sidru. Alternativa: Sumartin, Brac Nedelja: 06.07.2009. Rasotica 09:00 Zlatni Rat, Bol 11:20 (13 Nm). Bol 15:00 Hvar 18:00 (17 Nm). Alternativa: Jedrenje (75) Astronomska navigacija Palmizana Orijentacija pomocu Sunca i sata: Zenit je najvisa tacka koju Sunce dosegne na nebu. Ponedeljak: Sunce je u svom zenitu u podne i, posmatrano s Hvar 10:00 Proizd 13:20 (14 Nm). Proizd 17:00 Vela Luka 17:40 (4 Nm). Alternativa Mediterana, kad je u zenitu nalazi se na jugu. Posto se jedri uglavnom ljeti, sat nam je obicno na sidru pred lukom pomjeren na legalno vrijeme, pa ljeti treba izvrsiti ovo primitivn