javne nabavke
TRANSCRIPT
SEMINARSKI RADOBLIGACIONO PRAVO
JAVNE NABAVKE
Ime i prezime studenta Profesor dr.Genc TrnavciSabina Hadžipašić Bihać,decembar 2011.
1.UVOD
Materija na koju se odnosi ovaj seminarski rad je uglavnom razrađena na osnovu Zakona
o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine,kao i Komentara na ZJN, stoga i struktura rada
u najvećem dijelu prati strukturu Zakona.Inače, radi se o materiji koja potpada pod
trgovačko pravo, ali pošto se pojavljuju ugovori kao bitan i ključni element, svoju
pozadinu u ovoj materiji ima i obligaciono pravo.
Sam rad započinje uvodnim dijelom koji pojašnjava nastanak ZJN,a zatim se
nastavlja,kao i u Zakonu, definisanjem nekih osnovnih pomova koji se vežu za materiju
javnih nabavki.Dalje se razrađuju faze realizacije javnih nabavki,od definisanja i
detaljnijeg pojašnjenja konkursne komisije,tenderske dokumentacije pa preko samih
postupaka javnih nabavki do dodjele i zaključenja ugovora,te institucija, kao što su
Agencija za javne nabavke i Ured za razmatranje žalbi.
Nakon toga, napravljen je osvrt na komparaciju ZJN sa Zakonom o obligacionim
odnoosima, kao i komparacija sa Direktivama EU, te hrvatskim Zakonom o javnim
nabavama i srpskim Zakonom o javnim nabavkama.Na samom kraju razmotren je i
problem korupcije, kao ne samo jedan od najvećih problema u ovoj oblasti, već i u cijeloj
državi.
1
2.ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA U BOSNI I HERCEGOVINI
''Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine je usvojen na sjednicama Parlamenta Bosne i Hercegovine od 23. i 24. septembra 2004. i objavljen je u Službenom glasniku BiH 2. novembra 2004. godine. Zakon je stupio na snagu 8. dana od dana objavljivanja tj. 10.novembra 2004. Pitanja javnih nabavki za BiH su bila regulisana posebnim pravnim aktima u oba entiteta i Distriktu Brčko.''1
Zakon o javnim nabavkama se može okarakterisati kao Zakon koji:
- obezbjeđuje jedinstvene propise iz oblasti javnih nabavki za cijelu državu
- reguliše sve nivoe postupaka javnih nabavki
- daje odgovornost za javne nabavke ugovornim organima (sistem javnih nabavki
za BiH je decentralizovan)
- zahtijeva transparentnost po pitanju prilika i postupaka javnih nabavki
- osigurava odgovarajuću primjenu Zakona o javnim nabavkama putem
uspostavljanja dviju institucija za implementaciju i monotoring za cijelu
zemlju:Agencija za javne nabavke(AJN) i Ureda za razmatranje žalbi (URŽ).
Zakon o javnim nabavkama je uglavnom urađen po uzoru na direktive o javnim
nabavkama Evropske unije i relevantnim presudama Evropskog suda pravde.
2.1.PODZAKONSKI AKTI
''Pored Zakona,legislativa,vezana za javne nabavke ,sastoji se od podzakonskih akata koji su urađeni na osnovu Zakona:
-Upustvo o primjeni Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine
-Lista ugovornih organa po kategorijama ,koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama za BiH
-Upustvo o načinu pripreme obavještenja o nabavci,dodjeli ugovora i poništenju postupka nabavke
-Obrazac zapisnika sa otvaranja ponuda zajedno sa uputstvom o njegovoj primjeni.''2
Pored ZJN,postoje i drugi zakoni koji se primjenjuju u oblasti javnih nabavki:
-Građansko pravo (Zakon o obligacijama)
-Zakon o upravi (Zakon o upravnom postupku BiH)
-Zakon o slobodi pristupa informacijama
1 Priručnik EUPP,Obuka predavača javnih nabavki u BiH,drugi dio,str. 22 Priručnik EUPP,Obuka predavača javnih nabavki u BiH,drugi dio,str. 3
2
-Zakon o reviziji
-Zakoni o standardizaciji BiH,FBiH i RS
-Zakoni o radu FBiH i RS
''Bitno je naglasiti da se ZJN ne odnosi na privatne investitore.''3
3.JAVNE NABAVKE U BOSNI I HERCEGOVINI
(prema Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine)
3.1.DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA
JAVNA NABAVKA
Javna nabavka se odnosi na nabavku roba,usluga i radova,a provode je ugovorni organi,u
skladu sa Pravilima i pratećim podzakonskim aktima ,utvrđenim i usvojenim u Zakonu o
javnim nabavkama.
UGOVORNI ORGANI
Pod ugovornim organom se podrazumijeva:
-svaki organ uprave na nivou BiH,entiteta,BDBiH,odnosno na kantonalnom,gradskom,ili
općinskom nivou
-svaki javni subjekt,ili/i privredno društvo
-svako javno društvo/preduzeće koje obavlja neku od djelatnosti definiranih u stavu 3
člana 3 ovog zakona i nad kojim ugovorni organ može vršiti dominantan uticaj po osnovu
vlasništva nad tim društvom/preduzećem,financijskog učešća u tom društvu
/preduzeća ,ili po osnovu Pravila o upravljanju tim društvom/preduzećem.
Pod javnim subjektima se podrazumijeva svaki subjekt :
- osnovan u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od općeg interesa ,a nema
idustrijski ili komercijalni karakter
3 Uvod u građevinsku regulativu, Žujo V., Mostar,2010.
3
- koji ima svojstvo pravnog lica
- i koji većinskim dijelom finansiraju organi na državnom ili lokalnom nivou
uprave ili drugi javni subjekti definirani stavom 2 člana 3 ZJN,ili u kome nadzor
nad upravljanjem vrše organi ili subjekti definirani članom 3 ZJN,ili koji ima
upravni,upravljacki ili nadzorni odbor u kojem su više od polovine članova
imenovali organi na državnom ili lokalnom novou uprave ili drugi javni subjekti
definirani u ZJN.
TENDERSKA DOKUMENTACIJA
Tenderska dokumentacija podrazumijeva dokumentaciju kojom se opisuje predmet
nabavke,uslovi ugovora i postupak izbora napovoljnije ponude,a objavljuje je ili
dobavljačima predstavlja ugovorni organ.Ova dokumentacija uključuje obavještenje o
nabavci,poziv na dostavu ponuda,tehničke specifikacije,nacrt ugovora i druge
relevantne dokumente i objašnjenja.
ZAHTJEV
Zahtjev podrazumijeva pisani dokument kojim dobavljač podnosi zahtjev za poziv za
učešće u ograničenom ili pregovaračkom postupku.
PONUDA
Ponuda podrazumijeva dokument koji podnosi dobavljač i kojim nudi snadbijevanje
proizvodima,pružanje usluga,ili izvođenje radova pod uslovima koji su određeni od
strane ugovornog organa.
PONUĐAČ
Ponuđač podrazumijeva dobavljača koji je dostavio ponudu.
OGRANIČENI POSTUPAK
4
Ograničeni postupak podrazumijeva postupak u kojem bilo koji dobavljač koji želi
postati kandidat može zahtijevati učešće i u kojem samo oni kvalificirani kandidati koje
pozove ugovorni organ mogu dostaviti ponude.
PREGOVARAČKI POSTUPAK
Podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora s jednim
ili više pozvanih dobavljača.Ovaj postupak može se provoditi sa ili bez prethodnog
objavljivanja obavještenja o nabavci,isključivo prema uslovima,utvrđenim u ovom
zakonu.
OTVORENI POSTUPAK
Otvoreni postupak podrazumijeva postupak u kojem svaki zainteresovani dobavljač može
dostaviti ponudu.
PRETKVALIFIKACIJA
Podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ,na osnovu selekcionih
kriterija,definiranih u tenderskoj dokumentaciji,vrši izbor kvalificiranih kandidata,koji ce
se pozvati da dostave ponude u ograničenom ili pregovaračkom postupku.
KONKURS ZA IZRADU IDEJNOG RIJEŠENJA
Takav konkurs podrazumijeva postupak u kojim ugovornom organu omogućava da
osigura,uglavom u oblastiima prostornog uređenja,urbanizma,arhitekture i građevinarstva
ili obrade podataka,plan ili riješenje koje izabira konkursna komisija u postupku
konkurentskog nadmetanja sa ili bez dodjele nagrada.
KONKURENTSKI ZAHTJEV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA
5
Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda je postupak u kojem ugovorni organ, radi
dodjeljivanja konkretnog ugovora, upućuje zahtjev za dostavljanje ponuda za
snabdijevanje robama, uslugama ili radovima određenom broju dobavljača,davalaca
usluga ili izvođača radova, a pri tome taj broj nije manji od tri
4.PROCEDURA
4.1.FORMIRANJE KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE
Ugovorni organ obavezan je imenovati Komisiju za nabavke. Za provođenje postupaka
javne nabavke vrijednosti manje od domaćeg vrijednosnog razreda ugovorni organ može
imenovati Komisiju za nabavke, ali nije u obavezi da to učini.
''Komisija se osniva po naređenju Ugovornog organa i sastoji se od najmanje 3 (tri) člana ili, u slučaju ugovora čija procijenjena vrijednost prelazi međunarodni vrijednosni razred, od najmanje 5 (pet) članova. Uvijek je potreban neparan broj članova koji glasaju.Ugovorni organ je obavezan da, među članovima Komisije, imenuje predsjedavajućeg Komisije koji će usmjeravati rad i osigurati pridržavanje odredbi Zakona i Uputstva o primjeni zakona. Ugovorni organ također imenuje i sekretara Komisije, bez prava glasa, koji pruža administrativnu podršku Komisiji, priprema zapisnike sa sastanaka i izvještava o njenom radu, arhivira dokumentaciju i obavlja ostale zadatke po nalogu predsjedavajućeg Komisije.
Rad Komisije za nabavke obuhvata sljedeće:
- Komisija djeluje u ime ugovornog organa, u granicama datog ovlaštenja;
- Komisija, nakon okončanog postupka, daje ugovornom organu preporuku, zajedno s izvještajem o radu i razlozima izdavanja takve preporuke;
- Konačnu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorni organ, koji snosi odgovornost za javnu nabavku. Ugovorni organ može prihvatiti ili odbaciti preporuku Komisije za javne nabavke, ako postoje objektivni razlozi za to (na primjer – ako je Komisija dala preporuku kršeći postupak ili je dala preporuku na osnovu netačnih podataka).Ukoliko ugovorni organ ne prihvati preporuku Komisije, on je dužan sastaviti zapisnik o razlozima neprihvatanja preporuke Komisije.''4
4 Obuka predavača javnih nabavki u BiH – drugi dio, Priručnik EUPPP, str.26
6
Komisija odluke donosi na sastancima prostom većinom glasova, putem javnog
glasanja.Odluke Komisije unose se u zapisnik. U zapisniku se navode razlozi na osnovu
kojih je Komisija donijela odluku, isti se obrazlažu i u zapisnik se unosi stav svakog
člana Komisije s izdvojenim mišljenjem. Zapisnik potpisuju svi članovi Komisije koji su
učestvovali u radu i koji su prisutni.
Svaki član Komisije, bilo da je zaposlenik ugovornog organa ili član angažiran izvan
ugovornog organa, kao i stručnjak angažiran izvan ugovornog organa, može učestvovati
u radu Komisije tek nakon što potpiše izjavu o nepristrasnosti (u odnosu na ponuđače) i
izjavu o povjerljivosti rada Komisije.
4.2PROCJENA VRIJEDNOSTI UGOVORA
Ugovorni organ određuje vrijednost javne nabavke na početku postupka
javne nabavke. Generalno pravilo je da vrijednost ugovora o javnoj nabavci je
procijenjena ukupna vrijednost, bez uključenog iznosa pripadajućih indirektnih poreza,
koju plaća ugovorni organ za predmet ugovora.
Kada ugovorni organ omogući ugovaraču robu potrebnu za izvršenje radova, vrijednost
ugovora uključuje i procijenjenu vrijednost te robe kao i vrijednost radova. Ovdje robu
treba tumačiti kao ne samo materijale koje je potrebno koristiti pri izgradnji zgrade ili
neke structure, već i postrojenje ili opremu neophodnu za te radove: ugovorni organ bi
mogao na primjer, obezbijediti ugovaraču kran ili traktore. Prilikom određivanja
procijenjene vrijednosti predloženog ugovora o javnoj nabavci roba,usluga i radova,
ugovorni organ uključuje sve elemente najveće cijene koja se plaća za te proizvode,
usluge i predmete ugovora o dodjeli radova (isključujući sve pripadajuće indirektne
poreze).U slučaju kada postoje realne pretpostavke da bi predloženi ugovor mogao biti
produžen,obnovljen ili bi poslije njega mogao uslijediti naredni ugovor o novim robama,
uslugama ili radovima, osnova za proračunavanje procijenjene neto vrijednosti ugovora
za takav predloženi ugovor jeste maksimalni mogući ukupni iznos u skladu s predloženim
ugovorom, uključujući maksimalni mogući ukupni iznos u skladu s realnim
pretpostavkama o mogućnosti da bi ugovor mogao biti produžen, obnovljen ili bi poslije
7
njega mogao uslijediti naredni ugovor o novim robama, uslugama ili radovima
(isključujući sve pripadajuće indirektne poreze).
4.3.TENDERSKA DOKUMENTACIJA
Agencija za javne nabavke stavila je na raspolaganje detaljne obrasce tenderske
dokumentacije(Standardna tenderska dokumentacija). Ugovorni organ priprema set
tenderske dokumentacije za svaki predviđeni postupak dodjele ugovora.Radi se o
primarnim postupcima dodjele ugovora.
Tenderska dokumentacija u najsažetetijem obliku sadrži slijedeće informacije:
a) ugovorni organ;
b) odabrani postupak dodjele ugovora i podatak o tome da li se predviđa zaključivanje
okvirnog sporazuma;
c) opis datih proizvoda, usluga ili radova; iznos, obim ili količina;
d) količinske specifikacije, tehničke specifikacije, opis posla / zadatka;
e) mjesto izvršenja / obavljanja radova ili isporuke;
f) navođenje mogućnosti za podnošenje ponuda po lotovima;
g) rokovi za izvršenje / isporuku predmeta ugovora ili trajanje ugovora
h) navođenje mogućnosti za podnošenje alternativnih ponuda (varijanti);
i) kriteriji izbora koji ustanovljuju minimalne uslove za kvalifikaciju kandidata ili
ponuđača i informacije za vršenje takve procjene;
j) kriteriji za dodjelu ugovora utvrđeni kao «ekonomski najpovoljnija ponuda» ili
«isključivo najniža cijena»;
k) uslovi predloženog ugovora;
l) period važenja ponuda;
m) garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude); garancija za dobro izvršenje posla i svako
drugo traženo osiguranje za privremena plaćanja;
n) mjesto, datum i vrijeme za prijem zahtjeva za učešće;
o) mjesto, datum i vrijeme za prijem ponuda;
p) mjesto, datum i vrijeme otvaranja ponuda;
q) valuta u kojoj se izražavaju cijene;
r) informacija o kalkulaciji cijene;
8
s) zahtjev u pogledu upotrebe jezika.
''(Davanje tenderske dokumentacije)
Ugovorni organ može, kako je primjereno, dobavljačima dati tendersku
dokumentaciju:
a) na zahtjev dobavljača;
b) zajedno s pozivom na dostavu ponuda;
c) objavljivanjem na web-stranici javnih nabavki u skladu s podzakonskim aktima
ili korištenjem drugih elektronskih sredstava.''5
Ugovorni organ dobavljačima otprema tendersku dokumentaciju u roku od tri dana nakon
prijema zahtjeva za dostavljanje tenderske dokumentacije. Ako ugovorni organ skrati
rokove određene za prijem zahtjeva za učešće i za prijem ponuda, rok za otpremu
tenderske dokumentacije bit će smanjen na dva dana. Prilikom davanja tenderske
dokumentacije, ugovorni organ će se u odnosu na dobavljače pridržavati principa
jednakosti i nediskriminacije. Ugovorni organ ne smije dati tendersku dokumentaciju
nijednom dobavljaču prije objavljivanja obavještenja o nabavci. Ugovorni organ može za
sve dobavljače odrediti jednaku novčanu naknadu koja se plaća za tendersku
dokumentaciju. Novčana naknada će pokrivati / uključivati samo stvarne troškove.
4.4.OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI
„Obavještenje o nabavci je prva informacija koja je javno dostupna i koju zainteresirani privredni subjekti mogu dobiti o određenom namjeravanom ugovoru o javnoj nabavci.ZJN u tom kontekstu nije usklađen sa legislativom o javnim nabavkama EU prema kojoj se zahtijeva objavljivanje Prethodnog informacijskog obavještenja, kojim se na početku budžetske godine informira o svim planiranim aktivnostima na polju javnih nabavki za tu godinu.“6
Obavještenje se realizira na slijedeći način:
- ugovorni organ objavit će obavještenje o javnoj nabavci o razmatranom ugovoru, osim
uslučajevima u kojima se ugovor dodjeljuje u pregovaračkom postupku bez
objavljivanjaobavještenja o nabavci,
5 Član 18. ZJN6 Komentar na član 19 ZJN ,str.83
9
- obavještenje o javnoj nabavci sadržavat će kratku informaciju u skladu s relevantnim
bitnim informacijama iz tenderske dokumentacije spomenute i sastojat će se od
maksimalno 650 riječi,
- obavještenje o nabavci će, u pogledu informacija koje sadrži i forme u kojoj se sastavlja,
biti u skladu s odredbama podzakonskih akata,
- sva obavještenja o javnoj nabavci, obavještenja o dodjeli ugovora i obavještenja o
poništenju, ugovorni organ objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Obavještenja objavljena u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” objavljuju se i na
web-stranici javnih nabavki dostupnoj putem interneta,
- formu i obrazac obavještenja koja se objavljuju u “Službenom glasniku Bosne i
Hercegovine” odredit će Agencija za javne nabavke u saradnji s Redakcijom “Službenog
glasnika Bosne i Hercegovine”.
- u slučaju ugovora čija vrijednost prelazi vrijednost međunarodnih vrijednosnih razreda,
obavještenje o nabavci obavezno se treba objaviti ili u novinama s međunarodnim
opticajem ili na web-stranici javnih nabavki sigurno dostupnoj u inozemstvu, u skladu s
odredbama podzakonskih akata.
4.5.MINIMALNI ROKOVI ZA PODNOŠENJE ZAHTIJEVA I PONUDA
U ograničenom postupku mjesto,datum i sat za dostavljanje ponuda se javno navodi u
pozivu na natječaj i u tenderskoj dokumentaciji, a u pregovaračkom postupku sa objavom
obavještenja, mjesto, datum i sat za dostavljanje početnih ponuda se navodi u pozivu za
učešće u pregovorima i u tenderskoj dokumentaciji, s tim da se nakon održanih pregovora
mjesto, sat i datum za dostavljanje konačnih ponuda se jasno navodi u konačnom pozivu
na natječaj.Kad se sprovodi otvoreni postupak, sat, datum i mjesto za dostavljanje ponuda
se jasno navodi u obavještenju o nabavci i u tenderskoj nabavci.Ugovorni organ utvrđuje
rok za dostavljanje zahtijeva za učešća ili dostavljanje ponuda, uzimajući u obzir
minimalne rokove, tj. da minimalni rok za prijem ponuda ne može biti kraći od 28 dana
od datuma objave obavještenja o nabavci u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” .
Ugovorni organ vodi i računa o tome da, u slučaju ograničenog ubrzanog ili
pregovaračkog postupka:
a) krajnji rok određen za prijem zahtjeva za učešće ne može biti kraći od 18 dana od
datuma objave obavještenja o nabavci u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”;
10
b) krajnji rok određen za prijem ponuda u slučaju ograničenog postupka ne može biti
kraći od 28 dana od datuma otpreme poziva za dostavljanje ponuda pretkvalificiranim
kandidatima;
c) u slučajevima kada su ispunjeni uslovi za primjenu ubrzanog ograničenog postupka,
ugovorni organ ima pravo utvrditi rok za prijem zahtjeva koji nije kraći od osam dana i
rok za prijem ponuda koji nije kraći od pet dana.
4.6.IZBOR I VOĐENJE POSTUPAKA
''Pri određivanju suugovarača,odnosno dodjeli ugovora o javnoj nabavci,koriste se slijedeci postupci:
-otvoreni postupak
-ograničeni postupak sa pretkvalifikacijom
-pregovarački postupak s objavljivanjem obavještenja o nabavci
-pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci
-konkurs za izradu idejnog riješenja.''7
Pet vrsta prethodno nabrojanih postupaka predstavljaju primarne postupke dodjele
ugovora,jer ih ugovorni organi primjenjuju kada dodjeljuju ugovore čija je procijenjena
vrijednost jednaka ili veća od primarnih vrijednosnih razreda.
Ugovorni organ ima obavezu da izvrši procjeu vrijednosti ugovora,a ta procjena je
bitna ,jer određuje pravila koja će se koristiti kod dodjele tog određenog ugovora.Ovu
procjenu,ugovorni organ vrši na samom početku postupka nabavke.
''Zakonom su utvrđeni vrijednosni razredi:
a) primarni(domaći) kada je vrijednost ugovora jednaka ili veća od 30. 000 KM u slučaju roba ili usluga,ili 60 .000 KM u slučaju radova
b) kada je vrijednost ugovora niža od 30. 000 KM,odnosno od 60. 000 KM
c) međunarodni vrijednosni razred-kada je vrijednost ugovora u slučaju roba i usluga jednaka ili veća od 500.000 KM za državne organe,ili 700.000 KM za lokalne organe,ili u slučaju kada je vrijednost radova jednaka ili veća od 2.000.000.''8
4.6.1. OTVORENI POSTUPAK
7 Osnovi poslovnog prava,prof.dr.E.Rizvanovic,Mostar,2011,str 2908 Osnovi poslovnog prava,prof.dr.E.Rizvanovic,Mostar,2011,str 290
11
U otvorenom postupku svaki zainteresirani ekonoski subjekat može podnijeti ponudu,s
tim što to ne znači,da svi privredni subjekti odreda mogu da se takmiče za ugovor.
Naime,ponuđači se ne smiju nalaziti niti u jednoj od ličnih situacija kao što su npr. da je
ponuđač osuđivan u sudskom postupku u smislu poslovnog ponašanja za kršenja zakona
ili loše upravljanje,ili da nije ispunio obaveze u vezi sa plaćanjem doprinosa za socijalno
osiguranje ili poreza.Također,ugovorni organ naznačuje koje zahtijeve u smislu
ekonomske i finansijske podobnosti i tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđači
moraju ispunjavati,a tamo gdje je to primjereno,zahtijevat ce da je ponuđač sposoban da
obavlja profesionalnu djelatnost.
''Otvoreni postupak se uvijek pokreće objavljivanjem obavještenja o nabavci,čime se privredni subjekti obavještavaju da ugovorni organ namjerava dodijeliti ugovor korištenjem otvorenog postupka i pozivaju da podnesu zahtijev za tendersku dokumentaciju i da nakon toga podnesu ponudu.''9
4.6.2.OGRANIČENI POSTUPAK SA PRETKVALIFIKACIJOM
Ovo je postupak u kojem svaki ekonomski subjekat koji želi postati kandidat može
zatražiiti učešće,s tim da ugovorni organ poziva samo kvalificirane kandidate da podnesu
ponudu
Sam postupak ima2 faze:
-otvorena pretkvalifikacijska faza
-i ograničena faza prikupljanja ponuda.
Pretkvalifikacija je postupak u kojem na osnovu kriterija izbora(istih onih koji se koriste
u otvorenom postupku),a koji su specificirani u obavjestenju o nabavci,ugovorni organ
odabira kvalificirane kandidate ,da ih se pozove ,da dostave ponudu u ograničenom
postupku.
U fazi prikupljanja ponuda,ugovorni organ poziva kvalificirane kandidate da dostave
ponudu,nakon čega se ponude ,koje su primljene na vrijeme,otvaraju,ocjenjuju,itd
9 Komentar na Zakon o javnim nabavkama,str .28
12
Ograničeni postupak,kakav je utemeljen prema ZJN ,ustvari i nije ograničen,jer ugovorni
organ poziva sve kvalificirane kandidate da podnesu ponudu i učestvuju u natjecanju,a s
drge strane ne može izabrati samo neke od kvalificiranih kandidata,vec ih mora sve
pozvati.
Za razliku od ZJN,prema pravilima EU o javnim nabavkama,ugovorni organi mogu
izabrati ograničeni broj kvalificiranih kandidata.
Iako su otvoreni i ograničeni postupak slični ,ipak postoje razlike:
- za razliku od ograničenog postupka,u otvorenom postupku ugovorni organ može
primiti ponude i od dobavljača koji ne ispunjavaju zahtijeve kvalifikacije.
- zbog vremenskih rokova,ograničeni postupak traje duže od otvorenog postupka
- prednost ograničenog postupka se ogleda u tome da dobavljači mogu da usmjere
napore na 2 faze:pretkvalifikacijski fazu i fazu prikupljanja ponuda,tako da
kandidati koji budu eliminirani u pretkvalifikacijskoj fazi,ne moraju uzalud trošiti
sredstva na pripremu ponuda.
4.6.3.PREGOVARAČKI POSTUPAK S OBJAVLJIVANJEM OBAVJEŠTENJA O NABAVCI
Radi se o postupku u kojem ugovorni organ pregovara o uslovima ugovora sa pozvanim
kvalificiranim kandidatima u otvorenom pretkvalifikacionom postupku.
Pravila EU o javnim nabavkama,javna preduzeća,tzv.komunalni operateri mogu slobodno
izabrati da koriste ovaj postupak,umjesto otvorenog ili ograničenog postupka,dok ZJN ne
pruža našim komunalnim operaterima u BiH slobodu izbora pregovaračkog postupka sa
objavljivanjem obavještenja.
Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja se sastoji od 2 faze:
-otvorena pretkvalifikacijska faza
-i faza pregovaranja i prikupljanja ponuda
Za otvorenu pretkvalifikacijsku fazu se koriste isti kriteriji kao i za otvoreni i ograničeni
postupak.
13
Što se tiče druge faze,kandidati se pozivaju da uzmu učešće u pregovorima sa ugovornim
organom,s ciljem da se odrede egzaktni uslovi ugovora,te da se na osnovu
rezultata,postignutih u obavljenim pregovorima,podnese konačna ponuda.
Najuočljivija razlika kod pregovaračkih postupaka u poređenju sa otvorenim i
ograničenim postupkom je ta što se dozvoljava vođenje pregovora između ugovornog
organa i kvalificiranih kandidata o tehničkim,ekonomskim,pravnim i/ili drugim
aspektima ugovora.Iz tog razloga je ova vrsta postupka manje transparentna ,ali više
fleksibilna.
4.6.4.PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ OBJAVLJIVANJA OBAVJEŠTENJA O NABAVCI
U ovom postupku ugovorni organ pregovara sa jednim ili više dobavljača koje je
pozvao,a gdje nije potrebno prethodno objaviti obavještenje o nabavci.Za razliku pd
prethodno tri spomenuta postupka,ovaj postupak nije direktno otvoren za natjecanje,te je
predviđen za primjenu samo u izvanrednim slučajevima, tačnije predviđenim članom 11
ZJN,npr.:
„a) kod ugovora o javnim nabavkama roba,radova ili usluga:
1.u slučaju kad nijedna ponuda ili nijedna odgovarajuća ponuda nije dostavljena u otvorenom ili ograničenom postupku i kada je ugovorni organ ponovio postupak s odgovarajućim izmjenama uslova i pri tome osigurao da ugovorni uslovi u skorije vrijeme provedenog postupka nisu značajno promijenjeni i da su svi ponuđači koji zadovoljavaju minimum kvalifikacionih zahtijeva pozvani na pregovaranje3. kad zbog suštinskih,tehnički dokazivih ili umjetničkih razloga ili zbog razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava,samo određeni dobavljači mogi izvršiti nabavku,pružiti usluge,ili izvršiti radove i kada ne postojidruga mogućnost izbora.b) kod ugovora o javnim nabavkama roba:1.kad su u pitanju proizvodi,proizvedeni isključivo za svrhe istraživanja,eksperimentiranja,proučavanja ili razvoja2.za dodatne isporuke koje vrši prvobitni dobavljač,a koje su namijenjene ,ili kao djelimična zamjena redovnih isporuka ili ugradnji,ili kao proširenje postojećih isporuka ili ugradnji,kada su prethodni ugovori još na snazi,kada nema suštinskih izmjena u cijenama i drugim uslovima i kada bi promjena dobavljača obavezalaugovorni organ na nabavku materijala različitih tehničkih karakteristika ,što bi rezultiralo pojavom nekompatibilnosti i disproporcionalnih tehničkih poteškoća u radu i održavanju...
14
3. za nabavku robe pod izuzetno povoljnim uslovima,ili od dobavljača koji je u postupku likvidacije svojih poslovnih aktivnosti,ili od potraživača,ili vršioca stečaja,ili u aranžmanu s povjeriocima,ili u sličnom postupku.c) u slučaju ugovora o javnim nabavkama usluga,kada odnosni ugovor slijedi nakon konkursa za izradu idejnog riješenja,provedenog u skladu sa odredbama člana 43. i 44. ovog zakona,a ugovor se dodjeljuje pobjedniku,odnosno jednom od pobjednika konkursa;u posljednjem slučaju svi pobjednici konkursa pozivaju se na učešće u pregovorimad) u slučaju ugovora o javnim nabavkama usluga i radova:1. za dodatne usluge i radove koji nisu uključeni u prvobitno razmatrani projekat ili u prvobitno zaključeni ugovor ali koji uslijed nepredviđenih okolnosti postanu neophodni za izvršenje ili izvođenje u njima opisanih usluga,odnosno radova i kad se takve dodatne usluge ili radovi ne mogu tehnički ili ekonomski odvojiti od glavnog ugovora bez većih nepogodnosti za ugovorni organ2.za nove usluge ili radove koji predstavljaju ponavljanje sličnih usluga ili radova povjerenih dobavljaču kojem je isti ugovorni organ dodijelio raniji ugovor,uz uslov da su takve usluge ili radovi u skladu sa osnovnim projektom za koji je bio dodijeljen prvi ugovor u skladu s otvorenim ili ograničenim postupkom.“10
4.6.5.KONKURS ZA IZRADU IDEJNOG RIJEŠENJA
Ovo je postupak koji omogućava ugovornom organu da osigura plan ili idejni prijedlog
koji je odabrala konkursna komisija nakon što je provedeno natjecanje,sa dodjelom
nagrada ili bez dodjele.
Ovakav postupak se uglavnom koristi u oblastima prostornog uređenja ili
urbanizma,arhitekture i građevinarstva,ili kod riješenja za sisteme za obradu podataka,ali
se može koristiti u svim slučajevima gdje se želi dobiti plan ili idejni prijedlog.
Konkurs se može provesti sa ili bez pretkvalifikacija,što odgovara otvorenom ili
ograničenom postupku,a pokreće se uvijek oglašavanjem obavještenja o konkursu za
izradu idejnog riješenja.
Samo nadmetanje se ,dakle ,može odvijati sa ili bez nagrada.Nagrada je uglavnom
novčana,s tim da postoje i drugi oblici nagrada,koje mogu,ili ne mogu imati finansijski
ekvivalent.To podrazumijeva npr.direktnu naknadu troškova,dodijela prilike da se javno
izlože predloženi planovi ,ili publikacije ponuda.
Konkurs za izradu idejnog riješenja može biti:
10 Zakon o javnim nabavkama
15
-samo konkurs za izradu idejnog riješenja koji ne vodi dodjeli ugovora
-ili konkurs za izradu idejnog riješenja koji vodi dodjeli ugovora.
Član 43. stav 2 :
Konkurs za izradu idejnog riješenja provodi se kako bi se odredio učesnik ili učesnici koji
su ponijeli najbolji plan ili idejni prijedlog kada se namjerava:
a) dodijeliti ugovor o pružanju usluga pobjedniku konkursa ili jednom od pobjednika
konkursa
b) osigurati nagrade pobjedniku ili pobjednicima konkursa ili druge nagrade za
učešće.
Iz ovog člana možemo vidjeti da se konkurs za izradu idejnog riješenja razlikuje od
ostalih postupaka jer se ocijena prijedloga tj. odlučivanje ko je najbolji ne mora
obavezno bazirati na najnižoj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi.
Član 43. stav (1) zahtijeva da se konkurs oglašava ,što znači da mora postojati
obavještenje pripremljeno u standardnom obrascu,objavljeno u službenom obrascu
BiH,a također i na web stranici javnih nabavki.
Pri tome,ugovorni organ nije obavezan da u objavljenim obavještenjima uključi
namjenjeni ishod procesa,npr. da namjerava da dodjeli ugovor kao rezultat konkursa
za izradu idejnog riješenja.
Međutim,dobra praksa javnih nabavki nalaže da se objavi i namjenjeni ishod procesa
i to pomaže da se ispoštuje princip transparentnosti.
4.6.6.KONKURSNA KOMISIJA
''(1) Projekte koje su ponuđači blagovremeno podnijeli ocjenjuje Konkursna komisija, koju formira ugovorni organ ili ovlašteni organ. Ugovorni organ dužan je u potpunosti ovlastiti Konkursnu komisiju za ocjene projekata i određivanje jednog ili više pobjednika. Konkursna komisija sastavljena je isključivo od fizičkih lica koja su nezavisna od učesnika u konkursu. Samo se fizička lica besprijekorne reputacije koja su potpisala Izjavu o nepristrasnosti i Izjavu o povjerljivosti imenuju za članove Komisije. U slučaju kada se od učesnika u konkursu zahtijeva posebna stručna kvalifikacija, Konkursna komisija formirat će se uz zastupljenost stručnjaka tražene kvalifikacije.
(2) Konkursna komisija je samostalna u donošenju svojih odluka ili mišljenja. Ocjenjuju se samo anonimno prijavljeni projekti. Konkursna komisija može
16
saznati ime uspješnog učesnika, odnosno uspješnih učesnika isključivo nakon što donese odluku u vezi s jednim ili više najboljih idejnih rješenja ili projekata.
(3) Projekti se ocjenjuju prema kriterijima za ocjenjivanje utvrđenim u tenderskoj dokumentaciji, a oni ne moraju nužno biti zasnovani na najnižoj cijeni ili ekonomski najpovoljnijoj ponudi.
(4) Konkursna komisija odlučuje isključivo na svojim sastancima. Na sastancima Konkursne komisije vode se zapisnici, koji su sastavni dio Izvještaja o postupku, a on se sačinjava i dostavlja Agenciji za javne nabavke.''11
Ugovorni organi nisu obavezni koristiti konkurs za izradu idejnog riješenja i mogu
slobodno koristiti neki drugi od postupaka javne nabavke ako to smatraju prikladnim.
4.6.7.OKVIRNI SPORAZUM
Okvirni sporazum podrazumijeva sporazum ograničenog trajanja, a njegova je svrha
utvrđivanje okvira za ugovore koji će se dodjeljivati u tom periodu, naročito u pogledu
predmeta ugovora, a kada je to primjereno, i u pogledu predviđenih vrijednosti, obima ili
količine, kao i cijene. (član 2. (5)).
Okvirni sporazumi se dodjeljuju u navedenim slučajevima:
a) pružanje svakodnevnih usluga ili potrošne robe;
b) pružanje roba ili usluga čije se cijene često mijenjaju;
c) stalne popravke ili radovi na održavanju;
d) kada ugovorni organ treba dodijeliti više identičnih ugovora u roku od jedne godine, a
okvirnim sporazumom bi se omogućilo smanjenje troškova nabavke.
Ugovorni organ dodjeljuje okvirne sporazume putem otvorenog ili ograničenog postupka.
Nakon što je okvirni sporazum na taj način zaključen, ugovorni organ ima pravo, tokom
perioda trajanja sporazuma, da sa najuspješnijim ponuđačem zaključi ugovore dodijeljene
na osnovu okvirnog sporazuma, bez primjene postupaka javne nabavke.
4.6.8.VRSTE POSTUPAKA ZA DODJELU UGOVORA ISPOD DOMAĆIH VRIJEDNOSNIH RAZREDA
Ugovor o nabavci roba, usluga ili radova čiju je vrijednost ugovorni organ procijenio na
iznos koji je niži od domaćeg vrijednosnog razreda se može dodijeliti u jednom od
slijedećih postupaka:11 Član 44.
17
1. kroz postupak koji je utvrđen u članovima 10. i 11. ZJN, prema uslovima iz tih
članova i u skladu s Pravilima iz Poglavlja II. ovog zakona,iz čega proizilazi da ugovorni
organi mogu koristiti uobičajene otvorene, ograničene ili pregovaračke postupke i
ispoštovati pravila koja regulišu provođenje ovih postupaka za ugovore ispod domaćih
vrijednosnih razreda gdje na primjer:
- zahtijevi ugovornog organa su složeni
- vjeruje da je preporučljiva šira konkurencija jer postoji veliki broj potencijalnih
ponuđača
- zahtijevi ugovornog organa su neuobičajeni pa želi da testira tržište
2. kroz postupak konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda (konkurentski zahtjev za
dostavljanje ponuda je postupak u kojem ugovorni organ, radi dodjeljivanja
konkretnog ugovora, upućuje zahtjev za dostavljanje ponuda za snabdijevanje robama,
uslugama ili radovima određenom broju dobavljača, davalaca usluga ili izvođača radova,
a pri tome taj broj nije manji od tri).
4.6.9.DIREKTNI SPORAZUM
''Direktni sporazum podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ prikuplja prijedlog cijene ili ponudu od pojedinačnog dobavljača, davaoca usluga ili izvođača radova i pregovara ili prihvata tu cijenu kao uslov za konačni sporazum. Takav postupak definira se u internom pravilniku ugovornog organa, koji ga utvrđuje u skladu s modelom koji priprema Agencija za javne nabavke.''12
Direktni sporazum znači sporazum sa jednim dobavljačem bez korištenja procesa
nadmetanja. Ugovor za nabavku roba, usluga ili radova čiju je vrijednost ugovorni organ
procijenio na iznos koji je jednak ili manji od 3.000,00 KM može se dodijeliti putem
direktnog sporazuma, s tim da ugovorni organ nema obavezu da sklapa ugovore putem
direktnog sporazuma,već može izabrati neki drugi postupak za dodjelu takvih ugovora.
4.7.OCJENA I DODJELA UGOVORA4.7.1.OTVARANJE PONUDA
Otvaranje ponuda predstavlja otvaranje zapečaćenih koverata (ili paketa u slučaju kad je
to obimna ponuda koja se podnosi kao odgovor na složenu tendersku dokumentaciju)
koje sadrže ponudu.Dakle, ponuđači podnose ponude u jednoj zapečaćenoj ili 12 Član 47. ZJN
18
potpisanoj koverti, a ugovorni organ prima ponude na određenom mjestu koje je
navedeno u tenderskoj dokumentaciji kao i do isteka roka za podnošenje ponuda koji je
naveden u tenderskoj dokumentaciji.Ponuda koju ugovorni organ primi nakon isteka
određenog roka se vraća pošiljatelju neotvorena.Pravovremeno podnesene ponude se po
prijemu obilježavaju serijskim brojem prema vremenu prijema ponude, navođenjem
tačnog vremena primitka ponude.Ponude se otvaraju na sastanku Komisije za nabavke na
dan i sat koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Postupku otvaranja ponuda mogu
prisustvovati svi dobavljači koji su na vrijeme dostavili ponude , ili njihovi predstavnici,
a posto se otvaranje ponuda definiše kao javno, otvaranju mogu prisustvovati i svi ostali
zainteresirani.Presjedavajući Komisije za javne nabavke otvara ponude.Procedura se
sastoji iz slijedećeg: ponude se otvaraju prema serijskim brojevima iz obrasca primljenih
ponuda, navedeni naziv ponuđača u otvorenoj ponudi se uspoređuje sa nazivom
navedenim u obrascu primljenih ponuda i javno čita. Obrazac za ponudu se nalazi u
otvorenoj ponudi, a pregleda ga presjedavajući Komisije za javne nabavke i ukupna
cijena ponude se pronalazi i javno čita. Također se javno čita i svaki popust u cijeni
ponude koji se nalazi u podnesenom obrascu za ponudu.
''Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik sastanka prema obrascu zapisnikakoji utvrđuje Agencija za javne nabavke. Zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuđačima odmah ili najkasnije u roku od tri dana, računajući od vremena otvaranja ponuda.''13
4.7.2.KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA:
Nakon izbora kvalificiranih kandidata ili ponuđača, ugovorni organ dodjeljuje ugovora na
osnovu jednog od sljedećih kriterija:
a) ili ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ, a po osnovu navedenih kriterija
za evaluaciju utvrđenih kriterija u skladu s prirodom i svrhom predmeta konkretnog
javnog ugovora, npr: kvalitet, cijena, tehnička sposobnost, funkcionalne i ekološke
karakteristike, operativni troškovi, ekonomičnost, postprodajni servis i tehnička pomoć,
datum isporuke i period isporuke ili period izvršenja;
13 član 33 stav (5) i (6) ZJN
19
b) ili najniže cijene tehnički zadovoljavajuće ponude.
U otvorenom i ograničenom postupku, pregovori između ugovornog organa i ponuđača o
osnovnim aspektima ugovora, a naročito o cijeni, nisu dozvoljeni. Međutim, ugovorni
organ može od ponuđača zahtijevati da pojasne svoje ponude bez unošenja bilo kakvih
izmjena u sadržaj ponude.
Ugovorni organ ocjenjuje i poredi ponude koje su podnijeli kvalificirani
ponuđači,primjenjujući kriterije za dodjelu ugovora navedene u tenderskoj dokumentaciji
(član 35).
4.7.3. NEPRIRODNO NISKE CIJENE(član 36):
(1) Ukoliko se, za dati ugovor, dostavljene ponude pokažu neprirodno niskim u odnosu
na robu, usluge ili radove koji su predmet ugovora, ugovorni organ će od ponuđača
zahtijevati da opravda ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne pruži
zadovoljavajuće opravdanje, ugovorni organ ima pravo odbaciti ponudu.
(2) Da bi dobio opravdanje za neprirodno nisku cijenu, ugovorni organ u pisanoj formi
zahtijeva da dotični ponuđač pruži detaljne informacije o relevantnim sastavnim
elementima ponude, uključujući elemente cijene i kalkulacija. Ugovorni organ uzima u
razmatranje objašnjenja koja se na primjeren način odnose na:
a) ekonomičnost proizvodnog procesa, pruženih usluga ili građevinske metode;
b) izabrana tehnička rješenja i/ili izuzetno pogodne uslove koje ponuđač ima za dostavu
roba ili usluga ili za izvođenje radova;
c) originalnost posla, roba ili usluga koje je ponuđač ponudio;
d) usklađenost s važećim odredbama koje se odnose na radnu zaštitu i uslove rada na
mjestu gdje se izvodi rad, pruža usluga ili isporučuje roba.
''Preferencijalni tretman za domaće može biti primijenjen samo u mjeri u kojoj to dopuste podzakonski akti.''14
Ugovor se dodjeljuje odabranom ponuđaču koji je dostavio najniže ocijenjenu
prihvatljivu ponudu.
14 Član 37.
20
4.8.OBAVJEŠTAVANJE KANDIDATA I PONUĐAČA O REZULTATIMA
''Ugovorni organ će istovremeno ,a najkasnije 7 dana od donošenja odluke,pismeno obavijestiti kandidate,odnosno ponuđače, koji su blagovremeno podnijeli zahtijeve ili ponude,o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije,ocjene ponuda ili obustavljanja postupka.''
Ovakvim kandidatima ili ponuđačima se priprema pismo u pismenoj formi i odašilje ga
ugovorni organ istovremeno relevantnim privrednim subjektima i to ,kao što se vidi iz
zakona,u roku od 7 dana.
Takvo pismo sadrži podatke o tome da li je određeni ponuđač odabran ili ne,i ako
ne,razloge odbijanja njegove ponude.
Kvalificirani kandidati se naravno pozivaju da podnesu svoje ponude u isto vrijeme kad
ih se informira o rezultatima pretkvalifikacijske faze.Kandidati,koji su eliminirani iz
daljeg učešća u postupku,odnosno oni koji se nisu kvalificirali,će dobiti minimalno
informacije o tome,zašto su eliminirani.
U slučaju da se poništi pokrenuti postupak,informacije o poništenju i razlozima zbog
kojih je postupak poništen se šalju u pismenom obliku svim kandidatima ili ponuđačima
koji učestvuju u postupku u fazi u kojoj je postupak poništen.
4.9.UGOVOR I ZAKLJUČENJE UGOVORA4.9.1.UGOVOR O JAVNOJ NABAVCI
''Pravna priroda ugovora o javnoj nabavi počiva na zasnivanju obligaciono-pravnog odnosa između ugovornog organa i ponuditelja, nakon provedenog jednog od postupaka javne nabavke. Posmatrajući definiciju ugovora, koja kaže da je ugovor svaka saglasna volja dvaju ili više lica, kojom se postiže neko pravno dejstvo. Pravno dejstvo se može sastojati ili u u zasnivanju pravnog odnosa ili u izmjeni postojećeg pravnog odnosa ili u ukuidanju pravnog odnosa. Posmatrajući definicije ugovora o javnoj nabavci iz Direktiva EU, kao i u Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 70/06, 12/09 i 60/10), nedvojbeno proizilazi da se radi o zasnivanju pravnog
21
odnosa između ugovornog organa i ponuditelja, ili se radi o izmjeni već uspostavljenog pravnog odnosa između ugovornog organa i ponuditelja (član 39. Zakona o javnim nabavkama BiH) ili se radi o prestanku pravnog odnosa između ugovornog organa i ponuditelja (Zakon o obligacionim odnosima).''15
4.9.2.DEFINICIJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVCI RADOVA
Ugovor o javnoj nabavci radova definira se kao ugovor u pisanoj formi koji se
zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi, a za predmet ima ili izvođenje ili i
izvođenje i projektiranje radova koji se odnose na neku od djelatnosti utvrđenih u Aneksu
I,koji je sastavni dio ZJN, ili realizaciju, bez obzira na sredstva, posla koji odgovara
uslovima utvrđenim od strane ugovornog organa.
Neke od aktivnosti koje se navode u aneksu I Zakona su:
1.demoliranje i rušenje zgrada, prebacivanje zemlje
2.gradnja cijele građevine ili njenih dijelova, građevinarstvo
3.opća gradnja zgrada i građevinski radovi
Ova klasa uključuje:
- gradnju svih tipova zgrada
- gradnju građevina u građevinarstvu:
• mostova, uključujući i one za podignute autoputeve,
• vijadukte,
• tunele i metroe,
• duge cjevovode,
• komunikacijske i elektrovodove,
• gradske cjevovode,
• gradske komunikacijske i elektrovodove.
4. gradnja autoputeva,cesta, aerodroma i sportskih objekata
5. instalacija električnih žica i sklopova
6. vrata i prozori(stolarija) ,itd.
4.9.3.DEFINICIJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVCI ROBA15 Zbornik radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, br. 9, Mostar 2011., str. 390
22
Ugovor o javnoj nabavci roba je definisan Zakonom kao “ugovor u pisanoj formi koji se
zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi” i odnosi se na kupovinu, leasing, zakup ili
najamnu kupovinu, sa ili bez opcije otkupa roba uključujući neophodnu pripremu mjesta
izvođenja radova i usluga ugradnje. Robe se definišu kao sirovine, proizvodi, oprema i
drugi artikli svih oblika i veličina.
4.9.4.DEFINICIJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVCI USLUGA
Ugovor o javnoj nabavci usluga definiran je Zakonom kao „ugovor u pisanoj formi koji
se zaključuje radi ostvarivanja finansijske koristi a odnosi se na osiguranje usluga koje
nisu izuzete od ovog zakona.
4.9.5.KOMBINOVANA NABAVKA
Može se desiti da data javna nabavka u isto vrijeme obuhvata robe i usluge ili usluge i
radove (“kombinovana nabavka”).Ugovor o javnoj nabavci čiji predmet uključuje
proizvode i usluge se smatra ugovorom o javnoj nabavci usluga ako vrijednost datih
usluga prelazi vrijednost proizvoda obuhvaćenih ugovorom. Ugovor o javnoj
nabavci,koji uključuje i usluge i radove u smislu Aneksa I. Zakona koji su sporedni u
odnosu na osnovni predmet ugovora smatra se ugovorom o javnoj nabavci usluga i treba
se dodijeljivati u skladu sa pravilima javne nabavke primjenjivima za nabavku usluga.
4.9.6.ZAKLJUČENJE UGOVORA
Kad se radi o zaključenju ugovora,ključnu ulogu ima član 39.
Član 39 Zakona o javnim nabavkama navodi neke posebne ugovorne uslove,koje mogu
ili će uzeti u obzir strane ugovora,odnosno ugovorni organ s jedne strane i privredni
subjekt kojem je dodijeljen ugovor kao najuspiješnijem ponuđaču,s druge strane:
23
''Ugovorni organ nudi ugovor onom kvalificiranom ponuđaču koji je dostavio najniže ocijenjenu prihvatljivu ponudu u skladu sa članovima 35.do 37. ovog zakona.''16
Dakle, nakon donošenja odluke o dodjeli ugovora, ugovorni organ informiše
najuspiješnijeg ponuđača o toj odluci i nudi ugovor najuspiješnijem ponuđaču.
Ugovor se zaključuje u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine.Nijedan se ugovor ne
može zaključiti u periodu od 15 dana od datuma kad su ponuđači obaviješteni o rezultatu.
Najuspiješniji ponuđač je privredni subjekt koji zadovoljava kriterije za odabir ponuda
navedene u tenderskoj dokumentaciji i koji je podnio najbolje ocjenjenu prihvatljivu
ponudu u skladu sa osjenom ponude.
Ukoliko se desi da dobavljač kojem je dostavljen prijedlog dodjele ugovora:
a) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora; ili
b) propusti da ostavi garanciju za izvršenje ugovora o nabavci, kako je propisano u
tenderskoj dokumentaciji; ili
c) propusti da potpiše ugovor o nabavci; ili
d) odbije da zaključi ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji
ugovorni organ će predložiti dodjelu ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po
redoslijedu odmah iza ponude najuspiješnijeg ponuđača koji je odbio dodjelu ugovora.
''Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najuspješnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Ukoliko se u tenderskoj dokumentaciji dopušta odredba o varijabilnoj cijeni (cjenovna formula), zasnovana na određenim / definiranim objektivnim pravilima, takva odredba može biti unesena u ugovor.''17
4.9.7.OBAVJEŠTENJE O DODJELI UGOVORA
Obavještenje o dodjeli ugovora se objavljuje na isti način kao i obavještenje o javnoj
nabavci.Zaključenje ugovora po zaključenju pregovaračkog postupka bez objavljivanja
obavještenja,također podrazumijeva objavljivanje obavještenja o dodjeli
ugovora.Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora predstavlja element
transparentnosti aktivnosti javnih nabavki,jer objavljivanjem ovakvog
16 Član 39 stav (1)17 Član 39 stav(3)
24
obavještenja,zainteresirani privredni subjekti i javnost dobijaju informacije koje će im
poslužiti u njihovom budućem tržišnom djelovanju,bilo da su ucestvovali u postupku
javne nabavke ili ne.
Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora se vrši što je prije moguće,a najkasnije 30
dana nakon zaključenja ugovora.
Ugovorni organ šalje pripremljeno obavještenje o dodjeli ugovora Službenom glasniku
BIH na objavu.
Obavještenje o dodjeli ugovora sadrži najmanje slijedece informacije:
• naziv i adresu ugovornog organa;
• vrstu ugovornog organa;
• vrstu ugovora i da li je to okvirni sporazum;
• naziv ugovora;
• opis predmeta ugovora;
• procijenjena vrijednost ugovora;
• vrsta postupka;
• kriteriji za dodjelu ugovora;
• naziv i adresa najuspješnijeg ponu'aca;
• cijena odabrane ponude;
• raspon cijena podnesenih ponuda (najniža-najviša);
• broj primljenih ponuda;
• proporcija ugovora namijenjena za podugovoranje (ako je primjenjivo);
• datum zakljucenja ugovora.18
18 Član 40 stav (1) Komentar na ZJN
25
Za postupak javne nabavke koji vodi zaključenju okvirnog sporazuma,rezultat je
obavještenje o dodjeli okvirnog sporazuma, a slijede se ista pravila kao kod objave
obavještenja o dodjeli ugovora prema članu 40 stav (1), ZJN.
Ugovorni organ priprema izvještaj o svakom postupku dodjele, uključujući i slučajeve
kada je zaključen okvirni sporazum.
Izvještaj se priprema i dostavlja Agenciji za javne nabavke u roku od 15 dana nakon
datuma okončanja postupka nabavke. Agencija za javne nabavke utvrđuje pravila i
obrasce za dostavuizvještaja.
U slučaju da je zaključen okvirni sporazum, ugovorni organ objavljuje obavještenje o
dodjeli ugovora na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma i nije dužan objavljivati
obavještenja o dodjeli svakog ugovora koji se zaključi na osnovu tog sporazuma.
Obavještenje o dodjeli ugovora sadržava informacije koje reguliraju podzakonski akti.
4.9.8.PRESTANAK POSTUPKA DODIJELE UGOVORA
''Kada je postupak dodjele ugovora pokrenut putem objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, on može biti okončan samo u sljedećim slučajevima:
a) nakon zaključenja ugovora ili okvirnog sporazuma;
b) nakon otkazivanja postupka o dodjeli ugovora iz jednog od sljedećih razloga:
1) nijedna ponuda nije dostavljena u određenom krajnjem roku;
2) nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva;
3) cijene svih prihvatljivih ponuda su značajno veće od budžeta ugovornog organa;
4) broj primljenih prihvatljivih ponuda je manji od tri i ne osigurava stvarnu
konkurenciju za konkretni ugovor;
5) broj kvalificiranih kandidata je manji od tri i ne osigurava stvarnu konkurenciju za planirani ugovor;
c) postupak dodjele ugovora otkazan je zbog drugih dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka dodjele ugovora.''19
Slučajevi koji se podvode po tačkom c) mogu biti slijedeći:
- prirodne katastrofe zbog kojih izvršenje ugovora postaje beskorisno, ili se
značajno mjenjaju uslovi projekta
19 Član 12. ZJN
26
- slučajevi u kojima se ugovorni organ greškom ili zabludom, suočava sa situacijom
koja ugrožava svrhu ZJN, kao što je npr. Nedostatak konkurencije zbog ozbiljne
greške u tenderskoj dokumentaciji
- situacije u kojima se ugovorni organ tokom provođenja postupka susretne sa
značajnim promjenama tržišnih uslova, pojavom novih inovativnih tehnologija,
itd., u kom slučaju bi završetak postupka nabavke zaključenjem ugovora
predstavljao traćenje javnih sredstava
- važne promjene u budžetu institucije koje su uzrokovane vanjskim faktorima
- promjene u zakonu, npr. nametanje novih zahtijeva za zaštitu okoliša.
U slučaju da se otkaže postupak za dodjelu ugovora, pokrenut objavljivanjem
obavještenja o nabavci, objaviće se obavještenje o otkazivanju, a koje između ostalog,
sadrži slijedeće informacije:
• naziv i adresu ugovornog organa,
• vrstu postupka za dodjelu ugovora,
• opis predmeta nabavke,
• procijenjenu ukupnu vrijednost planiranog ugovora,
• broj primljenih ponuda,
• razlog za otkazivanje postupka.
Što se tiče raskida ugovora,ZJN ga ne normira,pa se supsidijarno primjenjuju odredbe
ZOO-a,prema kojem se ugovori raskidaju sporazumno ili neispunjenjem ugovora.
4.9.9 UGOVORI NA KOJE SE NE PRIMJENJUJU ODREDBE OVOG ZAKONA
Odredbe ZJN se ne primjenjuju na slijedeće ugovore:
-ugovori koji se odnose na državne tajne, kao što je definirano relevantnim zakonima,
drugim propisima i upravnim odredbama važećim u Bosni i Hercegovini;
- ugovori čije izvršenje mora biti popraćeno posebnim mjerama sigurnosti, u skladu s
relevantnim zakonima, drugim propisima i upravnim odredbama važećim u Bosni i
Hercegovini;
- ugovori koji se dodjeljuju u skladu sa sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna
27
procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih subjekata (ovo odražava međunarodnu
praksu u smislu da sporazumi između međunarodnih organizacija(kreditor ili donator),
obično i korisnika (države koja prima pomoć) uključuju stavku po kojoj dodijela ugovora
o javnim nabavkama prema tom sporazumu mora biti dodijeljena u skladu sa postupcima
te određene organizacije)
-ugovori iz oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu oružjem, vojnom
opremom i namjenskim materijalom (ova odredba isključuje iz segmenta primjene ZJN
samo kupovinu i pproizvodnju oružja npr. vojnih letjelica, blindiranih vozila, rakete i
municije)
-kupovina ili iznajmljivanje, bilo kojim finansijskim sredstvima, zemljišta, postojećih
objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja iz njih proističu.
Koncesioni ugovori dodjeljuju se u skladu sa zakonima o koncesijama u Bosni i
Hercegovini.Naime, ugovori kod kojih se posao dodijeljen ugovaraču sastoji uglavnom
od usluga ili radova na eksploataciji, se ne dodijeljuju po ZJN, već prema posebnim
propisima o koncesiji u državi.
5.ODNOS ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA I ZAKONA O
OBLIGACIONIM ODNOSIMA
''Obligacioni ugovor, odnosno ugovor o nabavci nastaje na taj način što jedna strana (ponudilac) daje ponudu drugoj strani (ugovornom organu) koji ponudu prihvata. Ponuda i prihvat ponude su dvije radnje iz kojih se sastoji zaključivanje ugovora. Ali, u otvaranjem tržišta i konkurencije na tržištu, na strani ponuditelja imamo natjecanje između ponuditelja, ko će dati bolju i povoljniju ponudu. Dakle, imamo “takmičenje” među ponuđačima da bi dobili ugovor. Nadalje, kada posmatramo osnovne elemente obligacionog ugovora, ono što su bitni elementi je predmet ugovora i cijena. To su bitni elementi i prema Zakonu o obligacionim odnosima i premaZJN. Ali ona bitna razlika je sto Zakon o obligacionim odnosima dozvoljava da cijena bude i odrediva, odnosno ne mora biti n odrediva, vec ce se platiti cijena koju je ponuditelj redovno naplaćivao u vrijeme zaključivanja ugovora. Međutim, da bi se dobio ugovor o javnoj nabavci, cijena mora biti određena ili bar odrediva. Jer kako porediti ponude i odabrati najpovoljniju ponudu, ako nemamo cijenu. Ovdje bi se kao izuzetak mogao navesti okvirni sporazum (član 32. ZJN) gdje cijena nije određena, ali je odrediva
28
na način da naručitelj jasno definiše koliko će platiti za jedan predmet nabavke u određenom periodu.''20
Druga bitna razlika između obligacionog ugovora i ugovora o javnim nabavkama je u
tome sto ZOO ne zahtijeva nikakvu formu, osim kod ugovora o građenju, dok su ugovori
o nabavci formalni ugovori tj. zahtijeva se stroga pismena forma.
Nadalje, za razliku od načela autonomije volje u ugovornom pravu koje je veoma široko
prihvaćeno u ostvarivanju individualnih prava, ugovori o nabavci se bitno razlikuju i u
pogledu autonomije volje za zaključivanje ugovora.
''Prema pravnim pravilima, ugovori o nabavci su dvostrani (sinalagmatični) odnosno obaveze se stvaraju i na strani naručitelja i ponuditelja. Kod ugovora o nabavci postoji međuzavisnost obaveze jedne i druge ugovorne strane (svaka strana je i povjerilac i dužnik), te obaveza jedne strane čini osnov obaveze druge ugovorne strane. Stoga svaka strana ima pravo da odbije da izvrši svoju obavezu ukoliko druga ugovorna strana nije izvršila svoju obavezu (exceptio non adimpleti contractus), a ukoliko jedna strana ne završi svoju obavezu, druga ugovorna strana ima mogućnost da traži raskid ugovora
Iz svega naprijed navedenog proizilazi da su ugovori o javnoj nabavci obligacioni ugovori, dvostrano obavezujući i formalni. Nije slučajno što su ugovori o nabavci postavljeni na puno “strožiji” način od većine ostali obligacionih ugovora. Jer ovdje se ne radi o individualnim pravima i pravima slobodnog raspolaganja, naime, radi se o javnim sredstvima kojima raspolažu ugovorni organi. A javna sredstva treba da se troše na transparentan način, kako bi svi građani, koji su ujedno i poreski obveznici, koji uplaćuju javna sredstva i imaju pravo da znaju kako se javna sredstva troše.''21
6.AGENCIJA ZA JAVNE NABAVKE
Agencija za javne je samostalna, upravna organizacija sa statusom pravnog lica. Agencija
ima sjedište u Sarajevu i posjeduje pečat u skladu sa Zakonom o pečatu institucija Bosne
i Hercegovine. Agencija ima dvije filijale sa sjedištem u Banjoj Luci i Mostaru. Filijale
nemaju status pravnih lica i nisu ovlaštene da donose odluke bez odobrenja Agencije.
One imaju pečate identične pečatu Agencije, koji kao jedinu dopuštenu razliku dodatno
sadržava naziv i lokaciju filijale. Uloga Agencije je da osigura pravilno provođenje ZJN.
20 Zbornik radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, br. 9, Mostar 2011., str. 39221 Zbornik radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, br. 9, Mostar 2011., str.392
29
Nadležnosti Agencije obavezno uključuju:
a) predlaganje izmjena i dopuna ovog zakona i pratećih podzakonskih akata, u cilju
osiguranja njihove djelotvornosti i svrsishodnosti;
b) unapređenje informiranosti ugovornih organa i dobavljača o propisima o javnim
nabavkama i njihovim ciljevima, postupcima i metodama;
c) objavljivanje priručnika i uputstava, kao i izrada i ažuriranje standardnih obrazaca i
modela, u skladu s odredbama ovog zakona i pratećih podzakonskih akata, namijenjenih
ugovornim organima;
d) pružanje tehničke i savjetodavne pomoći i ugovornim organima i dobavljačima u vezi
s primjenom i tumačenjem odredbi ovog zakona i pratećih podzakonskih akata;
e) uspostava sistema za praćenje ugovornih organa u vezi s primjenom ovog zakona;
f) prikupljanje, analiza i objavljivanje informacija u vezi s postupcima javnih nabavki i
dodijeljenim ugovorima o javnim nabavkama;
g) razvijanje elektronskog informacionog sistema dostupnog na cijeloj teritoriji Bosne i
Hercegovine, koji bi dodatno, pored “Službenog glasnika”, objavljivao tendersku
dokumentaciju;
h) pokretanje i podrška razvoju prakse elektronskih nabavki i komunikacija u oblasti
javnih nabavki;
i) objavljivanje informacija u vezi s obukom, objavljivanje priručnika i druge vrste
pomoći na planu profesionalnog razvoja u području javnih nabavki;
j) vođenje evidencije akreditiranih predavača iz oblasti javnih nabavki;
k) podnošenje godišnjih izvještaja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Agencija ima direktora i Odbor .
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenuje direktora sa statusom sekretara s
posebnim zadatkom na period od pet godina s mogućnošću jednog ponovnog
imenovanja. Direktora može razriješiti dužnosti Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na
prijedlog Odbora, a u skladu s odredbama Zakona o državnoj službi Bosne
i Hercegovine.
Odbor Agencije sastoji se od sedam članova. Članovi su: ministar finansija i trezora
Bosne i Hercegovine, ministar finansija Federacije Bosne i Hercegovine, ministar
30
finansija Republike Srpske i četiri stručnjaka koji su izabrani putem javnog konkursa na
način predviđen podzakonskim aktima. Gradonačelnik Brčko Distrikta imenuje u Odbor
jednog posmatrača iz Brčko Distrikta.
Direktor Agencije ima status posmatrača u Odboru. Članovi Odbora, osim ministara ili
njihovih predstavnika, uključujući posmatrača iz Brčko Distrikta, imaju petogodišnji
mandat u odboru uz mogućnost jednog ponovnog imenovanja.
Svi ugovorni organi s teritorije Bosne i Hercegovine obavezni su sarađivati s Agencijom, njenim direktorom i Odborom kada oni obavljaju svoje aktivnosti koje proističu iz okvira nadležnosti utvrđenih ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima
7.URED ZA RAZMATRANJE ŽALBI
URŽ je samostalna, upravna organizacija sa statusom pravnog lica. URŽ
ima sjedište u Sarajevu i posjeduje pečat u skladu sa Zakonom o pečatu institucija Bosne
i Hercegovine. URŽ se sastoji od tri člana, koji se biraju iz reda priznatih stručnjaka
upravnog prava i/ili upravnog postupka, koji imaju status jednak statusu nezavisnih
sudija, nespojiv s obavljanjem bilo koje druge neposredne ili posredne, stalne ili
povremene dužnosti , sa izuzetkom akademskih aktivnosti, i tri člana, koji su stručnjaci u
oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, transporta i strateškog poslovnog upravljanja, a
izabrani su putem javnog konkursa na način predviđen podzakonskim aktima. Po
okončanju javnog konkursa, Vijeće ministara predlaže Parlamentarnoj skupštini Bosne i
Hercegovine članove URŽ-a, uzimajući u obzir da dva člana budu iz Federacije BiH i
jedan iz Republike Srpske.
Članove URŽ-a imenuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. URŽ dostavlja
godišnje izvještaje Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
7.1.POSTUPAK I ROKOVI ZA PODNOŠENJE I RAZMATRANJE
PRIGOVORA
''(1) Prigovor se podnosi odnosnom ugovornom organu kao prvostepenoj instanci u žalbenom postupku, u pisanoj formi, u roku od pet dana od dana kada je podnosilac saznao ili je trebalo da sazna za navodnu povredu ovog zakona, i ne kasnije od jedne godine od datuma navodne povrede.
31
(2) Po prijemu pismenog prigovora, ugovorni organ obustavlja postupak dodjele ugovora u toku dok se prigovor u potpunosti ne razmotri i ne donese odluka prije isteka roka utvrđenog u stavu (4) ovog člana.
(3) Ugovorni organ dužan je , ukoliko je to potrebno, produžiti rokove za postupak dodjele ugovora za period trajanja obustave iz stava (2) ovog člana. U slučaju da zbog razmatranja prigovora dođe do promjene rokova postupka dodjele ugovora o kojima su dobavljači bili prethodno obaviješteni, ugovorni organ će im o tome uputiti obavještenje , navodeći razloge za produženje rokova.''22
Ugovorni organ je obavezan da razmotri prigovor i donese obrazloženu odluku u roku od
5 dana od prijema prigovora i najkasnije narednog dana obavijesti podnosioca prigovora
o donesenoj odluci i istovremeno je obrazloži (član 51. st.4).Ako ugovorni organ ne
razmotri prigovor u predviđenom roku, podnosilac prigovora može uložiti pismenu žalbu
Uredu za razmatranje žalbi u roku od 5 dana,počev od prvog radnog dana nakon isteka
roka, ili, u slučaju da je ugovorni organ odbio prigovor u prvostepenom postupku, od
datuma kada je ugovorni organ o tome obavijestio podnosioca prigovora. Kopija pismene
žalbe istovremeno će biti dostavljena ugovornom organu. Po prijemu kopije pismene
žalbe podnosioca, ugovorni organ obustavlja postupak dodjele ugovora u toku na period
od pet dana, osim ako URŽ ne izda drugačije pismene instrukcije.
7.3.OVLAŠTENJA UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI
URŽ će se po prijemu žalbe u pismenoj formi uvjeriti da je ugovorni organ obustavio
postupak dodjele ugovora u toku na period od pet dana, osim ukoliko mu URŽ drugačije
naloži. Prije isteka ovog roka, URŽ donosi odluku o tome da li će se izdati privremeni
nalog i o tome obavještava ugovorni organ najkasnije narednog radnog dana.
''U bilo kom trenutku nakon prijema žalbe, a prije zaključenja ugovora, URŽ može, putem privremenog naloga i u očekivanju svoje konačne odluke po žalbi, obustaviti postupak dodjele ugovora na koji se odnosi navodna povreda ili obustaviti provođenje bilo koje odluke ili radnje ugovornog organa za vrijeme odvijanja postupka, u sljedećim slučajevima:
a) s obzirom na informacije kojima raspolaže URŽ, vjerovatno je da će žalba biti riješena u korist žalbenika, i/ili
b) odluka o obustavi postupka ne bi prouzrokovala nesrazmjernu štetu na račun javnog interesa, ugovornog organa ili ponuđača.''23
Prije zaključenja ugovora o javnoj nabavci, URŽ je, ukoliko smatra da je odluka ili radnja
22 Član 51. ZJN23 Član 52. st. 2 ZJN
32
ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ovog zakona, ovlašten da:
a) sačini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet žalbe;
b) u cjelini ili djelimično poništi bilo koji akt ili odluku ugovornog organa koji nisu u skladu s ovim zakonom, što podrazumijeva i ovlaštenje za otklanjanje bilo koje tehničke ili druge specifikacije koja nije u skladu s ovim zakonom;
c) izda nalog ugovornom organu da otkloni svaku povredu i da nastavi postupak dodjele ugovora u skladu s tim;
d) izda nalog za prekid postupka dodjele ugovora;
e) donese odluku o naknadi štete žalbeniku, koji je, kao ponuđač, a zbog počinjene povrede ovog zakona, pretrpio gubitak ili štetu.
''Nakon zaključenja ugovora o javnoj nabavci, URŽ je, ukoliko smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ovoga zakona, ovlašten da:
a) sačini izjavu u vezi s pravnim pravilima ili principima koji se odnose na predmet žalbe i, ukoliko je to opravdano;
b) dodijeli naknadu štete žalbeniku, koji je, kao ponuđač, a zbog počinjene povrede ovoga zakona, pretrpio gubitak ili štetu.''24
Visina odštete ograničena je do iznosa troškova pripreme ponude ili do 10% ponuđačeve
ponuđene cijene, zavisno od toga koji je od ova dva iznosa veći. URŽ može, ukoliko
smatra da je odluka ili radnja ugovornog organa narušila bilo koju obavezu iz ovog
zakona, ugovornom organu naložiti da žalbeniku nadoknadi troškove žalbenog postupka.
Na odluku URŽ-a može se podnijeti tužba nadležnom sudu Bosne i Hercegovine u roku
od 45 dana od datuma kada je ta odluka upućena žalbeniku. U slučaju da tužba nije
podnesena sudu u predviđenom roku, odluka URŽ-a je konačna. Sud postaje nadležan tek
po okončanju administrativnog žalbenog postupka pred URŽ-om.
''U slučaju da URŽ smatra da je službeno lice ugovornog organa izvršilo promišljenu i namjernu povredu ovog zakona, ugrožavajući time njegovu svrhu navedenu u članu 1. ovog zakona, URŽ, pored ovlaštenja navedenih u stavovima od (1) do (5) ovog člana, može:
a) da podnese prekršajnu ili krivičnu prijavu nadležnom sudu; ili
b) izreći novčane kazne u iznosu do 4.000,00 KM .''25
24 Član 52. st. 4 ZJN25 Član 52. st. 7 ZJN
33
8.KOMPARATIVNI PRIKAZ DIREKTIVA EU U OBLASTI JAVNIH NABAVKI SA ZAKONOM O JAVNIM NABAVKAMA BIH
Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine na jedinstven način obuhvatio je sve
ugovorne organe iz Direktive 17/2004 i Direktive 18/2004.
Zakon u definisanju postupaka javnih nabavki u cjelosti je preuzeo neke od vrsta
postupaka koje definišu Direktive EU, međutim postoje i razlike, kako u vrstama
postupaka, tako i u vrijednosnim razredima, u izuzećima od primjene.
Ali je bitno naglasiti da obzirom na stepen razvoja uslova na tržištu u Bosni i
Hercegovini, kao i probleme sa kojim se suočava Bosna i Hercegovina u procesu
privatizacije, tranzicije, kao i rekonstrukcijom ratom razrušene i uništene privrede,
upravo će dinamika približavanja Bosne i Hercegovine EU u pogledu punopravnog
članstva, usloviti i postepenu punu harmonizaciju sa direktivama EU u oblasti javnih
nabavki.
UGOVORNI ORGANI
U definiciji ugovornog organa prema članu 1. stav 1. tačka (9) Direktive 18/2004 stoji:
“Naručitelj” je država, regionalne ili lokalne vlasti, tijela kojima upravlja javno pravo,
udruženja osnovana od strane jednog ili više takvih vlasti ili jednog ili više takvih tijela
kojima upravlja javno pravo.
“Tijelo kojim upravlja javno pravo” je bilo koje tijelo koje:
(a) je osnovano za određene svrhe udovoljavanja potreba u općem interesu,
koje nema industrijski ili trgovački karakter;
(b) ima pravnu osobnost; i
(c) financira, najvećim dijelom, država, regionalne ili lokalne vlasti ili druga tijela kojima
upravlja javno pravo; ili koje je podložno upraviteljskom nadzoru od strane takvih tijela;
ili koje ima upravni,menadžerski ili nadzorni odbor čijih više od pola članova imenuje
država, regionalne ili lokalne vlasti ili druga tijela kojima upravlja javno pravo.
Prema definiciji koja je navedena u članu 1. (9) (b) “tijelo kojim upravlja javno pravo”
( “a body governed by public law”) je svako tijelo koje:
(a) je osnovano za određene svrhe zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nema
industrijski ili trgovački karakter;
(b) ima pravni oblik; i
34
(c) ispunjava najmanje jedan od slijedećih uslova:
- financira ga, najvećim (t.j. više od 50%) dijelom, država ili drugi ugovorni organi,
- podložno je upraviteljskom nadzoru od strane takvih tijela;I
-ima menadžerski odbor čijih više od pola članova imenuje takva tijela.
Izraz “tijelo kojim upravlja javno pravo” je koncept EU, i mora se tumačiti samo u
poređenju sa pravom EU, koje je jednako u svim zemljama članicama EU.
''Aneks III navodi tijela i kategorije tijela kojima upravlja javno pravo u zemljama članicama. Na listi su, između ostalih:
• državne (centralne) banke,
• javni radio i televizijski emiteri,
• univerziteti, javne škole,
• državne akademije nauka i druge naučne institucije,
• javne bolnice i druge zdravstvene institucije,
• regionalne razvojne agencije,
• muzeji, galerije i javne biblioteke,
• državna pozorišta i opere,
• javne fondacije,
• poljoprivredne organizacije.''26
Ova lista je navedena samo kao smjernica. Lista nije konačna, a to znači da kada
određena institucija odgovara općoj definiciji, a nije uključena u spisak, ipak mora
primjenjivati propise o javnim nabavkama (opća definicija, a ne lista, je mjerodavna u
slučajukada postoji sumnja u primjenjivost Direktiva).
''Definicija ugovornih organa u Direktivi 2004/17 je dvostruka. Za svrhu ove Direktive ugovorni organi su organi koji su definirani u članu 2. (ugovorni organi, javna preduzeća) i organi sa posebnim ili ekskluzivnim pravima) koji vrše jednu od aktivnosti koje su navedene u članovima 3. - 7. (plin, grijanje, struja, voda, transport, poštanske usluge, istraživanje i izvlačenje nafte, plina, uglja i održavanje luka i aerodroma).
Član 2. broji tri kategorije ugovornih organa:
• Ugovorni organi (institucije javnog sektora);
• Javna preduzeća (javne kompanije);
26 http://www.javnenabavke.ba/vijesti/2008/Komparativni_prikaz_DirektivaEU_i_ZJNBiH.pdf
35
• Ostali organi (t.j. privatni) koji djeluju na osnovu posebnih ili ekskluzivnih prava koja dodjeljuju kompetentni organi zemlje članice.''27
''Kada poredimo Direktive 17/2004 i 18/2004 sa članom 3. ZJN, uočit ćemo da Zakon na određeni način pravi razliku ugovornih organa, na ugovorne organe iz klasičnog sektora u članu 3. stav (1) tačke a) i b) i stav (2) i komunalnog sektora iz člana 3. stav (1) tačka c) i stav (3) Zakona. Također kada posmatramo definisanje utvrđivanja postojanja konkurencije u nekoj od oblasti iz člana 3. stav (3) Zakona, uočavamo da je Zakon slijedio koncept Direktiva i definisao mogućnost da se utvrdi postojanje konkurencije u određenom sektoru, kako bi taj sektor bio izuzet od primjene odredbi Zakona. U proteklom periodu bile su inicijative od strane BH Telekoma i HT Mostar da se oblast telekomunikacije izuzmu od primjene Zakona, ali je Konkurencijsko vijeće BiH utvrdilo da u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini ne postoji konkurencija, te slijedom toga telekomunikacije prema Zakonu nisu izuzete od primjene.''28
''Primjenom Zakona u Bosni i Hercegovini, ugovorni organi iz člana 3. stav (2) Zakona, koji imaju industrijski ili komercijalni karakter, zbog strukture vlasničkog udjela gdje država ili lokalna vlast ima najmanje 51% kapitala u tim subjektima, prema Zakonu nisu obavezni da primjenjuju Zakon, ukoliko nemaju monopolistički položaj ili ekskluzivno pravo. Ali zakoni o javnim preduzećima entiteta su ovim preduzećima nametnuli obavezu provođenja procedura javnih nabavki. Ovakvo definisanje zakona o javnim preduzećima ovim preduzećima otežava poslovanje na konkurentnom tržištu, do okončanja privatizacije ovih preduzeća ili do izmjena entitetskih zakona.''29
Direktive EU nalažu pravila koja se primjenjuju samo na javne nabavke visokih
vrijednosti, iznad određenog vrijednosnog razreda. Naime, direktive EU se primjenuju
samo na ugovore, koji zbog svoje visoke vrijednosti mogu biti interesantni stranim
kompanijama. Bilo bi nerealno i neefikasno (a ni tehnički moguće) objaviti na nivou
cijele EU informacije o svakom i najmanjem ugovoru koji se dodjeluje u zemljama
članicama EU.
Tako u članu 7. Direktive 18/2004 definisane su donje granične cijene za ugovore o
javnim nabavkama i glasi:
“Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o javnim nabavama koji nisu izuzeti u skladu s
iznimkama navedenim u člancima 10 i 11 i člancima 12 do 18 i koji imaju vrijednost bez
poreza na dodanu vrijednost (PDV) za koju je procijenjeno da je jednaka ili veća od
sljedećih donjih graničnih cijena:
27 http://www.javnenabavke.ba/vijesti/2008/Komparativni_prikaz_DirektivaEU_i_ZJNBiH.pdf28 http://www.javnenabavke.ba/vijesti/2008/Komparativni_prikaz_DirektivaEU_i_ZJNBiH.pdf29 http://www.javnenabavke.ba/vijesti/2008/Komparativni_prikaz_DirektivaEU_i_ZJNBiH.pdf
36
(a) 162,000 eura za ugovore o javnim opskrbama i uslugama osim onih koji su
obuhvaćeni točkom b
(b) 249,000 eura - za ugovore o javnim opskrbama i uslugama koje dodjeljuju naručitelji
osim onih navedenih u aneksu IV,...
(c) 6,242,000 za ugovore o javnim radovima.
Kada poredimo vrijednosne razrede iz Direktiva EU i Zakona, uočavamo znatne razlike
koje se najprije ogledaju u klasičnom sektoru, i koje su znatno više od vrijednosnih
razreda iz Direktive 18/2004. Međutim, kada poredimo vrijednosne razrede u
komunalnom sektoru, uočavamo da su vrijednosni razredi iz direktiva viši od
vrijednosnih razreda iz Zakona. I konačno najveća razlika u pogledu vrijednosnih
razreda, uočava se za javne nabavke za radove.
Ali kada se posmatraju vrijednosni razredi prema direktivama oni vrijede samo za
nabavke koje se oglašavaju u Službenom glasilu EU, dok sve nabavke koje su ispod
vrijednosnih razreda definisanih u direktivama važe pravila definisana nacionalnim
zakonodavstvom zemalja članica, uz uslov da nacionalna zakonodavstva u oblasti javnih
nabavki moraju slijediti principe javnih nabavki iz Direktiva EU.
Stoga se kao logično nameće pitanje zakonskog definisanja vrijednosnih razreda u Bosni
i Hercegovini, kao i pravila kojim se definišu postupci javnih nabavki, do punopravnog
članstva Bosne i Hercegovine u EU. Osnovni cilj i svrha Zakona je da se obezbjedi
poštivanje principa, koji su preuzeti iz Direktiva EU, kao i pravilna primjena postupaka
javnih nabavki u skladu sa Direktivama EU.
Treba svakako reći da cilj propisa o javnim nabavkama EU nije usklađivanje svih
državnih pravila o javnim nabavkama već uspostavljanje minimalnog seta zajedničkih
pravila.
VRSTE POSTUPAKA JAVNIH NABAVKI
Kada poredimo vrste postupaka prema Direktivama EU i Zakona, uočavamo da Zakon ne
definiše konkurentski dijalog, kao posebnu vrstu postupka, koja se koristi za izuzetno
složene i kompleksne javne nabavke, uz posebne uslove i zahtjeve koji moraju biti
ispunjeni da bi se ova vrsta postupka mogla primjeniti. Međutim, kada analiziramo
37
primjenu postupaka javnih nabavki iz Godišnjeg izvještaja za 2006. godinu, uočavamo da
je otvoreni postupak zastupljen sa 80% što je u granicama prosjeka EU, dok je
pregovarački postupak bez objave obavještenja zastupljen sa oko 18 % a što je nešto više
nego što je zastupljenost u EU.
OSTALE RAZLIKE SA DIREKTIVAMA EU
''Zakon ne definiše ekskluzivna prava, koja su u direktivama EU istaknuta i koja nameću obavezu primjene postupaka javnih nabavki iako nisu ugovorni organi u smislu direktiva, ali im je državna ili lokalna vlast dala ekskluzivitet (monopol) u obavljanju određene djelatnosti.
Opći rješnik javnih nabavki (CPV) nije definisan u Zakonu, dok su države članice EU obavezne da u postupcima javnih nabavki, odnosno u obavještenju o nabavci navode jasnu kategoriju i vrstu predmeta javne nabavke.''30
Slijedeća razlika se ogleda kod definiranja subvencioniranih ugovora, gdje je prema članu
4. Zakona definisano slijedeće: (2) Ovaj zakon također se primjenjuje na dodjeljivanje
ugovora o javnoj nabavci radova, roba i usluga koje ugovorni organi direktno ili
indirektno subvencioniraju.
Prema Direktivama, ukoliko ugovorni organ subvencionira ugovor o javnoj nabavci u
visini do 50%, za takav ugovor nije dužan da provede jedan od postupaka javnih nabavki.
Zakon ne poznaje prethodno informacijsko obavještenje, koje je prema Direktivama EU
znatna olakšica u provošenju postupaka javnih nabavki, ali koje zahtjeva precizno
planiranje, što je uočeno kao problem za sve ugovorne organe u Bosni i Hercegovini.
Još jedna od razlika je i što ZJN ne predviđa prethodno informacijsko obavještenje kakvo
predviđaju Direktive EU. Prema Direktivama EU, tokom svakog postupka javne nabavke
(neki izuzeci su navedeni kod pregovaračkog postupka), ugovorni organ objavljuje tri
različita obavještenja o nabavci:
-Prethodno informacijsko obavještenje PIN-Prior Information Notice (podaci o
planiranom postupku nabavke)
-Obavještenje o nabavci
-Obavještenje o dodjeli ugovora
30 http://www.javnenabavke.ba/vijesti/2008/Komparativni_prikaz_DirektivaEU_i_ZJNBiH.pdf
38
Prethodno informacijsko obavještenje-PIN bi trebalo obavještavati unaprijed
zainteresirane ponuđače, ugovarače i pružaoce usluga o općim karakteristikama
planiranih nabavki. U slučaju roba i usluga, PIN bi se trebao objaviti na početku
budžetske godine, što prije bude moguće. PIN bi se trebao objavljivati onda kada ukupna
vrijednost roba ili usluga određene kategorije koja se dodjeljuje u jednoj godini jednaka
ili prelazi 750.000 Eura. U jednom PIN-u ugovorni organ navodi sve svoje planirane
nabavke iz određene kategorije roba ili usluga. Kada su u pitanju građevinski radovi PIN
se odnosi na samo jedan predviđeni ugovor i objavljuje se što prije bude moguće, odmah
nakon donošenja odluke o planiranju te nabavke.
Također Elektronske javne nabavke, elektronska aukcija i dinamicni sistem nabavki su
alati iz Direktiva koji nisu ugradeni u bosanskohercegovacki Zakon. Bosna i Hercegovina
tehnicki nije spremna da ih uvede jer se zasnivaju na visoko razvijenim informatickim
znanjima. Ovo nije obeshrabrujuci podatak, buduci da ni sve države Europske unije
nemaju ispunjenje uslove za primjenu ovih alata. Obzirom da je rijec o novoj tehnologiji
za koju postoji mogucnost da nije dostupna svim subjektima na isti nacin, Direktiva
izricito navodi da izabrano sredstvo komunikacije mora biti široko dostupno i tako ne
ogranicavati pristup subjektu, kao i da alati koji ce se koristiti u komunikaciji putem
elektronskih sredstava, kao i njihove tehnicke karakteristike moraju biti
nediskriminirajuci, široko dostupni i interoperativni s proizvodima informacijske i
komunikacijske tehnologije u opcoj upotrebi.
9. NEKE RAZLIKE ZJN SA ZAKONOM O JAVNIM NABAVAMA
HRVATSKE I ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA SRBIJE
U Zakonu o javnim nabavama Hrvatske utvrđeno je jedanaest odredbi koji obuhvataju
sve ključne elemente značajne za uspješno i odgovorno provođenje postupkom javnih
nabavki sa veoma visokim novčanim kaznama za ugovorne organe i neodgovorne
pojedince u istim, dok za ponuđače i odgovorne u njima kazne nisu uopšte predviđene,
što stimuliše i ohrabruje ponuđače za žalbene postupke bez bojazni za mogući
revanšizam od strane ugovornog organa.
39
U Zakonu o javnim nabavkama Srbije još šire i sveobuhvatnije sa 24 odredbe koje
obuhvataju 45 članova Zakona je predviđena odgovornost za ugovorne organe i
odgovorna lica, dok su novčane kazne predviđene i za ponuđače u slučajevima ako ne
daju tačne podatke o sebi u priloženim dokumentima za učešće u javnim nabavkama.ZJN
BIH nema odredbi koje bi konkretno predviđale sankcije za slučaj korupcije ili
neodgovornosti ugovornih organa.
Tako srpski ZJN definiše antikorupcijsko pravilo ,za razliku od našeg zakona koji to ne
predviđa. . ZJN nije predvidio niti sankcionisao odgovornost službenog lica ugovornog
organa u slucaju da traži mito da bi “namjestio” postupak javnih nabavki prema
interesima pojedinog ponudaca. Medutim, Zakonom je dato u nadležnost Uredu za žalbe
da, ukoliko smatra da je službeno lice ugovornog organa izvršilo promišljenu i namjernu
povredu Zakona, može da podnese prekršajnu ili krivicnu prijavu nadležnom sudu ili da
izrekne novcanu kaznu u iznosu do 4000 KM.
Zakon o javnim nabavkama Srbije određuje :
član 19.
''Naručilac će odbiti ponudu i ako ima na raspolaganju verodostojan dokaz da je ponuđač neposredno ili posredno pretio članu komisije za javne nabavke, licu koje je učestvovalo u pripremi konkursne dokumentacije, licu koje učestvuje u planiranju javne nabavke ili nekom drugom licu kako bi ovo na njih izvršilo uticaj sa ciljem da sazna poverljive informacije, ili da utiče na postupanje naručioca ili donošenje odluka u bilo kojoj fazi javne nabavke.''31
U Zakonu o javnim nabavama Hrvatske ,kao i u srpskom Zakonu o javnim nabavkama se
konkretno predviđa elektronska ponuda za razliku od ZJN BiH koji to ne predviđa.Tako
ZJN Srbije definiše elektronsku ponudu na slijedeći način:
''Elektronska ponuda je ponuda ili deo ponude koju ponuđač dostavlja naručiocu u elektronskom obliku i kao takva mora da bude predviđena konkursnom dokumentacijom, da ispunjava načela elektronskog poslovanja prema posebnim propisima i da sa ostalim delovima ponude istog ponuča čini nedvosmislenu celinu.''32
Zakon o javnim nabavkama Srbije predviđa kao i ZJN BiH 5 istih ili sadržajem sličnih
vrsta postupaka javne nabavke:
31 http://www.putevi-srbije.rs/pdf/zakonojavnimnabavkamalat.pdf (3.12. 2011.)32 http://www.putevi-srbije.rs/pdf/zakonojavnimnabavkamalat.pdf 3.12.2011)
40
1) otvoreni postupak;
2) restriktivni postupak;
3) pregovarački postupak sa objavljivanjem javnog poziva;
4) pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva;
5) konkurs za nacrte
Treba napomenuti i da je hrvatski Zakon mnogo obimniji od bosanskog , jer sadrži oko
177 članova dok srpski Zakon o javnim nabavkama ima 127 članova, što govori da ova 2
zakona susjednih zemalja mnogo detaljnije regulišu ovu materiju.Naš ZJN sadrži tek 57
članova.
10. PROBLEM KORUPCIJE U JAVNIM NABAVKAMA BIH
Prema izvještajima Udruženja ''Tender'' u BiH se godišnje za nabavku robe, usluga i
radova utroši oko tri milijarde KM, a oko 400 miliona završi u privatnim džepovima.
Česte direktne pogodbe, kao jedan od modela izbjegavanja javnog raspisivanja konkursa
u javnim institucijama, bacaju sumnju na legalnost i otvara mogućnost namještanja
poslova.
Udruženje građana "Tender" upozorava da korupciju pospješuju i dopune ugovora za
izvođenje radova, koji se sklapaju bez javnog poziva i dogovaraju "u četiri oka".
Igor Vukajlović, projekt-koordinator Udruženja, napominje da je Kancelarija za žalbe
BiH u 2008. godini primila oko 1.200 žalbi ponuđača, a lani čak 1.400. Napominje da je
polovina rješenja u njihovu korist, što govori o zloupotrebama i korupciji u javnim
41
nabavkama u BiH. Napominje da je transparentnost u zemljama EU u vezi sa javnim
nabavkama na visokom nivou, pa su i zloupotrebe samim tim spriječene.
''I kada bi 90 posto svih dodijeljenih ugovora bili savršeni, a samo 10 posto dovedeni pod sumnju, to bi značilo da država i poreski obveznici mogu godišnje izgubiti od 60 do 80 miliona KM, kaže Blago Bošnjak, bivši član Ureda za razmatranje žalbi. U zemlji, u kojoj su organi vlasti na svim nivoima još uvijek najveći investitori i nabavljači, fer tenderski proces može značiti pitanje života i smrti za firme koje su nove na tržištu. Transparency International (TI), nevladina organizacija posvećena suzbijanju korupcije, upozorava da javna potrošnja i korupcija idu ruku pod ruku jer se javni službenici često imenuju na osnovu političkih opredjeljenja. Prema riječima Srđana Blagovčanina, glasnogovornika TI-a, takvi službenici se često "nađu u poziciji da mogu ovaj novac iskoristiti kako bi se odužili partiji.'' 33
Većina od 17 prijava koje su u periodu od 2005. do 2007.pristigle u bh. ogranak TI-a
vezane su za dodatke ugovorima, poznatije kao aneksi, koji se dodaju nakon
zaključivanja prvobitnog ugovora. Firme koje su na tenderima dobijale ugovore na
osnovu toga što su nudile najnižu cijenu, kasnije bi putem aneksa dobile više novca nego
što je to prvobitno bilo planirano.
Primjer ovakve prakse je slučaj izgradnje dijela autoputa od Gradiške do Baja Luke.
Naime, krajem 2002. godine nadležno ministarstvo Republike Srpske (RS) zaključilo je
ugovor sa kompanijom Integral Inženjering o izvođenju radova vrijednih 43,5 miliona
KM. Međutim, originalni ugovor nije bio usklađen sa Zakonom o zaštiti životne sredine
koji je usvojen ranije te godine. Pored toga, i predstavnici lokalne zajednice, građani i
udruženja za zaštitu životne okoline protestvovali su zbog plana da se kopanje tunela
izvrši na lokaciji udaljenoj 200 metara od vrtića.
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, koja je odobrila sredstva za ostatak autoputa,
ima veoma stroge kriterije kada je u pitanju zaštita okoliša, tako da su prvi radovi
započeli tek 2004. godine. U septembru 2006. godine, preduzeće Putevi RS, koje je
naslijedilo ministarstvo kao ugovornu stranu, bez raspisivanja tendera zaključilo je sa
izvođačem aneks za dodatne radove, rekla je Natalije Popadić, portparol Puteva RS.
Vrijednost ovog aneksa je iznosila 65 miliona KM, tako da se na kraju ukupna vrijednost
radova popela na 100 miliona KM.
33 http://www.cin.ba/Stories/P12_Roads/?cid=645,2,1 (3.12.2011)
42
Još jedan od primjera je i slijedeći: Tvrtka Mos iz Sarajeva dala je 2008. najpovoljniju
ponudu i pobjedila na natječaju za nabavku uredskog namještaja za opremanje zgrade
zajedničkih institucija BiH u Sarajevu, vrijednom 2,5 milijuna maraka. No, to nije bilo
dovoljno da se s tom kompanijom zaključi ugovor o izvršenju posla.
Pravni zastupnik tvrtke Mos je rekao da su od njegovog klijenta tražili da plati nekoliko
stotina hiljada maraka. Kako on tu cifru nije želio platiti, onda je, naravno, izgubio
natječaj.Radi se o potpisu iz taktičkih razloga, a onda slijedi pobuna.
Umjesto tvrtke Mos posao je dodijeljen dvjema tvrtkama, čija je ponuda bila za 200
hiljada maraka veća. Oni su, što je potvrdio i Sud BiH, pobjedili na ponovljenom
natječaju koji je rađen prema njihovoj specifikaciji, ali, usprkos tomu Mos nije dobio
obeštećenje u iznosu od 10 posto vrijednosti posla koje mu po zakonu pripada.
Mos je samo jedna od 756 žrtava namještenih natječaja u BiH te godine, koje nisu
obeštećene.
TI je također obaviješten o slučajevima da se veći projekti podijele u više manjih tendera
kako bi se izbjegle komplikovane procedure koje često prate velike nabavke.
Problem se manifestira i u činjenici da Ured za razmatranje žalbi ne objavljuje donesena
rješenja na svojoj web-stranici, iako je to dužna da uradi po svom poslovniku. Ukupnom
koruptivnom stanju pored Agencije za javne nabavke Ureda za razmatranje žalbi ,
doprinosi i Sud BiH koji za od period tri i po godine nije našao za shodno da riješi
nijednu tužbu. To govori da nema političke volje da se borba protiv korupcije u javnim
nabavkama zaoštri kako bi se BiH na ljestvici najkorumpiranijih zemalja spustila za
stepenicu niže", ocjenjuje Vukajlović.
Rajko Kecman, potpredsjednik UO Udruženja građana Tender,je rekao:''Ugovorni organi
za sada legalno mogu da kriterije, kvalifikacije koje se odnose na tehničke karakteristike
robe čak vrednuju za izbor ekonomski najboljih ponuda, mogu jednostavno da
poništavaju javne nabave kad god zažele zato što mogu dovesti u takvu situaciju da se
ponište. Nažalost, u ovakvoj državi sve je legalno moguće i onda se posljedice po
sredstva poreskih obaveza građana strašne.''
43
U Bosni i Hercegovini do sada nije niko odgovarao za korupciju u ovoj oblasti.
Za zloupotrebe u javnim nabavakama,Udruženje ''Tender'' tvrdi da su najodgovorniji
kontrolni organi, Agencija za javne nabavke BiH, Ured za razmatranje žalbi BiH, Sud
BiH, kao i nadležne službe za reviziju javnog sektora koje ignoriraju i žalbe oštećenih
ponuđača.
Transparency International (TI), nevladina organizacija posvećena suzbijanju korupcije,
upozorava da javna potrošnja i korupcija idu ruku pod ruku jer se javni službenici često
imenuju na osnovu političkih opredjeljenja. Prema riječima Srđana Blagovčanina,
glasnogovornika TI-a, takvi službenici se često "nađu u poziciji da mogu ovaj novac
iskoristiti kako bi se odužili partiji."
Bez obzira na ovakvu situaciju, Parlamentarna skupština BiH (PS BiH) nije žurila sa
imenovanjima članova ovih institucija. Trebalo je godinu dana da se imenuje direktor
Agencije za javne nabavke i pet članova Odbora za razmatranje žalbi.
Problemi sa tenderima također izlaze na vidjelo.
Bh. institucije nadležne za javne nabavke, kao i TI i Europska Unija, stječu sve jasniju
sliku o načinu na koji se veliki javni radovi zloupotrebljavaju.
Postojeći Zakon o javnim nabavkama, te prakse u njegovom provođenju, su u mnogome
u suprotnosti sa izloženom logikom. Tako se na primjer u pojedinim slučajevima dešava
da se cijenom tenderske dokumentacije ili načinom njenog pribavljanja u startu
obeshrabruju pojedini ponuđači roba, usluga ili radova, koji su upravo najznačajnija
determinanta u onome što zovemo „vjerovatnoća detekcije“ jer sa više aktera u procesu
provođenja javnih nabavki raste i vjerovatnoća otkrivanja potencijalnih dogovora
odnosno korupcije. Ovaj vid „eliminisanja konkurencije“ tj. smanjenja vjerovatnoće
detekcije je vidljiv i u aspektu načina pripreme tenderske dokumentacije gdje se u
kriterijume koji ponuđači treba da ispune ugrađuju aspekti koji favorizuju samo određene
ponuđače, bez validnih ekonomskih i činjeničnih razloga za ovakve postupke.
Žalbe na tendere
44
''Na adresu TI stizale su prijave o tome kako se tenderi često pišu tako precizno da samo jedan dobavljač može da zadovolji sve uslove. Firme se žale da se tako pojedini dobavljači favorizuju, iako je na izgled sve regularno.
Prijašnje iskustvo u poslovanju sa određenim investitorom često na tenderima donosi dodatne bodove određenim dobavljačima.
Pojedini dobavljači i ne pokušavaju da se prijave na tender za koji smatraju da je namješten, jer samo gube vrijeme i novac. Primjera radi, tenderska dokumentacija za nabavku vozila može koštati i do 200 KM.
Kako objašnjava službenik za tendere pri kompaniji Hyundai Auto BH, često se dešava da se u tenderskoj dokumentaciji navode tehničke karakteristike koje odgovaraju samo jednom tipu vozila. Iako ovakva sitaucija ne ostavlja prostora konkurenciji, dotična tenderska komisija po zakonu mora pribaviti ponude tri dobavljača da bi tender bio regularan. Na primjer, u tenderu može biti navedeno da se isključivo traži vozilo sa šestobrzinskim mjenjačem ili sa motorom od 130 konja ili 103 kW. ''34
RAZLOZI KOJI OMOGUĆUJU KORUPCIJU
-Zloupotrebe odredbi Zakona o javnim nabavkma BiH (ZJN) u ugovornim
organima koji najčešće omogućuju korupciju
-Mahinacije pri provođenju Otvorenih postupaka u dijelovima koji se odnose na:
a)Kriterije kvalifikacije ponuđača – obezbjeđuje protežiranje unaprijed
dogovorenog ponuđača i cijena;
b)Kriteriji za izbor ekonomski najpovoljnije ponude – zbog omogućavanja
nerarazrađenosti podkriterija ostavruje se razlika u cijeni do 30%;
c)Robne specifikcije – vezanjem predmeta nabavke samo za jednu robnu stavku ili
ne navođenje potrebnih količina roba, odnosno navođenje roba koje se neće
nabavljati omogućuje korupciju i do 50%;
d)Tolerisanje „neprirodno niskih cijena“ roba – omogućuje korupciju do 30%
e)Nedavanje robnim stavkama ili srodnim robama karakter LOT-a – omogućavaju
se zloupotrebe neprirodno niskih cijena, nerealna količina roba i mogućnost
vezivanja ukupne nabavke za samo jednu robnu stavku.Navedenim koruptivnim
pristupima godišnje se otuđuje više od 400 miliona KM.
-Mahinacije pri provođenju Konkurentskih zahtjeva su:
34 http://www.cin.ba/Stories/P12_Roads/?cid=645,2,1 (3.12.2011)
45
a)Omogućavanje provođenja navedenog postupka bez javne objave;
b)Omogućivanjem cijepanja većih javnih nabavki povećalo je broj Konkurentskih
zahtjeva za 50%. Primjenom navedenog postupka od vremena podignutih cenzusa
(februar 2009.) sa 30.000 na 50.000 KM robe i usluge odnosno 80.000 hiljada KM
za radove omogućilo je godišnje otuđivanje oko 200 miliona KM.
-Direktni sporazumi
Navedeni postupak se u pravilo provodi „u 4 oka“ za moguće nabavke do 6.000
KM, s tim da iste godišnje ne prelaze 10% ukupno planiranih sredstava za javne
nabavke u svakom od ugovornih organa. Navedenim postupkom se otuđi godišnje
više miliona KM – pojedini ugovorni organi su praktikovali godišnje provođenje i
preko 300 Direktnih sporazuma. Neefikasnost, pa i nezakonitost u postupcima
ključnih institucija ohrabruje i podstiče rast korupcije u mnogim ugovornim
organima
-Agencije za javne nabavke
Nedosljednost u provođenju monitoringa postupaka javnih nabavki – ohrabruje
neodgovorne na korupciju. Normativno ne otklanja nejasnoće pojedinih odredbi u
ZJN-a što omogućuje zloupotrebe od strane neodgovornih pojedinaca u
ugovornim organima i ponuđačima.
Pod pritiskom koruptivnog lobija iz javnog i privatnog sektora kreirala je
podizanje novčanih cenzusa i Prijedlog „koruptivnog“ Nacrta novog Zakona o
javnim nabavkama;
U dokumentu „Strategija razvoja sistema javnih nabavki 2010-2015“, zalaže se za
neizricanje novčanih kazni nepoštivaocima ZJN-a;
Krajnje netransparentno i bez organizovanih javnih rasprava o navedenom
dokumentu Strategije, kao i Prijedlogu Nacrta novog ZJN-a, očito je stvarana
osnova za donošenje još koruptivnijeg novog ZJN-a. Iako postoji šest godina, još
uvijek nema ustrojenu evidenciju ugovornih organa koji su obavezni da provode
javne nabavke niti raspolaže sa podacima o ukupnim visinama godišnje utrošenih
sredstava u javnim nabavkama pa time ni provedenim postupcima. Više godina
46
uporno odbija da uvaži jasna i konkretna antikoruptivna rješenja i mehanizme za
sprečavanje i stavljanje pod kontrolu korupcije, koje nudi UG Tender, podstičući
time neregularna i nezakonita koruptivna ponašanja.
-Ured/Kancelarija za razmatranje žalbi
Nedosljedno primjenjuje odredbe ZJN-a po pitanju mogućnosti češćeg izricanja:
novčanih kazni do 4.000 KM; pokretanja postupaka disciplinske i krivične
odgovornosti protiv pojedinaca koji ne poštuju odredbe, naročito Člana 1. ZJN-a
kao i obeštećenja oštećenim ponuđačima do 10% vrijednosti njihovih ponuda;
U posljednje 3 godine ovaj drugostepeni državni kontrolni organ nije izvršavao,
obezbjeđenje provjera „neprirodno niskih cijena“ na osnovu člana 233.ZUP-a
BiH, na čemu insistira i Sud BiH u svojim presudama;
Nepunih 5 godina nije izvršavao vlastite obaveze utvrđene Poslovnikom o radu
ovog organa da na web stranici u cjelosti objavljuje sva donesena rješenja;
U 2009. godini zaprimio je 1.476 žalbi od ponuđača, od toga u korist istih je donio
756 rješenja, od čega više od 60% nije uopšte provedeno u skladu sa
preporukama, izrečena je samo jedna novčana kazna u iznosu od 1.000 KM. U
2010. zaprimljena 1.831 žalba, a u korist ponuđača riješeno 1.080, ali očito samo
fiktivno. Istovremeno su izrečene samo dvije novčane kazne od 500 i 1000 KM,
dok je pokrenuto 5 krivičnih postupaka i 1 prekršajni;
Ovaj organ je donio čak 25% rješenja preglasavanjem članova Vijeća što jasno
govori da je linija nezamjeranja i kompromisa itekako prisutna u metodu rada
Vijeća.
Navedeni tolerantni pristupi pa i nezakonitosti u postupanju KRŽ/URŽ
neposredno doprinose i podsticanju pojedinaca u ugovornim organima da se sve
češće i bezobzirnije bave korupcijom.
Prijedlozi Udruženja Tender:
• Obezbjeđenje besplatne tenderske dokumentacije za sve potencijalne učesnike u javnim
nabavkama, ili propisivanje najvišeg iznosa za istu
47
• Redukcija Pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja, uz preciznije regulisanje i
onemogućavanje zloupotreba koje se pojavljuju
• Razmotriti efekte Kompetativnog dijaloga iz Prijedloga Nacrta novog Zakona o javnim
nabavkama, uz mogućnost njegovog izostavljanja ili odlaganja njegove primjene do
trenutka ulaska BiH u EU
• Pažljiva analiza slučajeva u kojima je moguće uspješno provođenje javne nabavke na
osnovu samo jedne prihvatljive ponude
• Obezbjediti pravovremen uvid u u relevantnu dokumentaciju po donesenim odlukama o
izboru najpovoljnijeg ponuđača
• Smanjenje postojećih novčanih cenzusa za provođenje javnih nabavki putem
Konkurentskih zahtjeva
• Definisanje najvažnijih elemenata tenderske dokumentacije, smanjenjem mogućnosti
manipulacije sa kriterijumima prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača
• Pooštravanje pravila u vezi sa mogućnostima poništavanja postupka javne nabavke
• Razmotriti efekte licenciranja službenika zaduženih za javne nabavke, te u skladu sa
analizom odlučiti se o mogućoj formi uvođenja ovog pravila kod ugovornih organa
• Pooštravanje i proširivanje mjera odgovornosti protiv ugovornih organa i ponuđača i
odgovornih lica u istima za nepoštivanje odredbi Zakona
• Uspostaviti obavezu da Agencija za javne nabavke i Kancelarija/Ured za razmatranje
žalbi po službenoj dužnosti podnose prijave kod nadležnih sudova kada utvrde povrede
odredbi Zakona
• Definisati i propisati pravo na naknadu štete oštećenom ponuđaču
• Ojačati ulogu Agencije za javne nabavke u vezi monitoringa
• Povećati odgovornost i efikasnost u Kancelariji/Uredu za razmatranje žalbi
• Kadrovski ojačati Sud BiH s ciljem njegovog osposobljavanja da predmete iz oblasti
javnih nabavki obavezno rješava po hitnom postupku
• Definisati ulogu Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije
u oblasti pojave korupcije u javnim nabavkama, te kadrovski ojačati nadležne kontrolne
organe, a naročito službe revizije javnog sektora.
EU
48
Oblast javnih nabavki ima veliki značaj i u zemljama Evropske unije. Ukupna vrijednost
javnih nabavki u zemljama Evropske unije u 2002. godini procjenjuje se na oko 16%
BDP EU ili 1,5 biliona eura. Prema nekim procjenama, na korupciju se odlije 15%
ukupne vrijednosti javnih nabavki u Evropskoj uniji, iz čega proizlazi da je u 2002.
godini zbog toga izgubljeno 225 milijardi eura. Ovi podaci jasno ukazuju na potencijalne
koristi od suzbijanja korupcije u ovoj oblasti i od unapređivanja sistema javnih nabavki.
Međunarodne finansijske organizacije, uključujući Svjetsku banku i regionalne
multilateralne razvojne banke, uključile su borbu protiv korupcije u svoje programe
razvoja i finansiranja. One su, takođe, ustanovile nova pravila i procedure nabavke da bi
smanjile potencijalno pogrešno korištenje sredstava i da bi ga sankcionisale u slučaju da
se pojavi. Politika i praksa javnih nabavki su obuhvaćene različitim grupama nacionalnih
i međunarodnih pravila, koja su, međutim, ograničena po svom dometu. U okviru
Svjetske trgovinske organizacije, Sporazum o vladinim nabavkama (eng. Agreement on
Government Procurement), koji predstavlja plurilateralni sporazum, ima 28 potpisnika,
čiji su napori usmjereni na rješavanje problema transparentnosti i odgovornosti u oblasti
javnih nabavki. Međunarodno iskustvo pokazuje da efikasan sistem sankcionisanja, čije
bi osnovne karakteristike trebalo da budu pravičnost, nepristrasnost i brzina, može imati
preventivnu ulogu i predstavljati bitan oslonac sistema javnih nabavki. Osim
transparentnosti, jasno utrđenog sistema odgovornosti i sankcionisanja, važnu ulogu u
suzbijanju korupcije imaju: pojednostavljenje procedura nabavki, smanjenje diskrecionih
prava, prihvatanje kodeksa ponašanja i antikorupcijskih pravila.
''EU pokušava i da eliminiše diskkriminaciju u javnim nabavkama,mada ih je još 1990. Bilo samo 2% iz nedržavnih firmi.To je naročito problem u području telekomunikacija,farmacije,željezničke i elektroničke opreme.U mnogim instancama, pojedine nacionalne vlade pokušavaju da stvore firme koje bi služile kao ''nacionalni šampioni'' u svjetskoj konkurenciji.To ostvaruju najčešće metodom favorizovanja istih u procesu vladinih javnih nabavki,obezbjeđujući im garantovano tržište za output.Te firme i industrija koje imaju favorizovani tretman često razvijaju efektivne lobiste za nastavak njihovih specijalnih odnosa sa vladom.One su naročito efikasne kao lobisti za specijalni tretman ako u industriji zapošljavaju veliki broj ili ako dijele iluzije o visokoj tehnologiji te mogu povećati brigu o nacionalnoj sigurnosti.Znači da diskriminacija u javnim nabavkama limitira korist od restrukruiranja i zaradu iz trgovine.Tako kada su zeemlje EU
49
sposobne da razvijaju zajedničku sigurnost i spoljnu politiku,ovaj argument za diskriminaciju počinje da gubi veliki dio svoje opravdanosti.''35
11.PRIMJERI IZ PRAKSE UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI
Ured za razmatranje žalbi je po žalbi određenog ponuđača, a protiv Odluke ugovornog
organa ,u postupku javne nabavke usluga obavezno osiguranje vozila, kasko
osiguranje,osiguranje imovine i kolektivno osiguranje radnika,donio rješenje kojim se
usvaja žalba ponuđača i poništavaju akti ugovornog organa i to:Odluka o izboru
najpovoljnijeg ponuđača i Odluka po prigovoru.
Naime,ugovorni organ je izabrao ponudu žalitelja kao najpovoljniju, međutim, po
prigovoru drugog ponuđača ,ugovorni organ je poništio postupak jer broj kvaliifikovanih
kandidata nije zadovoljio minimum i to nakon što je ugovorni organ provjerio
kvalifikacije žalitelja i ustvrdio da žalitelj nije ispunio minimum kvalifikacionih uslova
traženih tenderskom dokumentacijom a to je da žalitelj nije uz ponudu dostavio potvrdu
da nije proglašen krivim za ozbiljan profesionalni prekršaj od strane nadležnog suda, već
je u ponudi dostavio potvrdu da je više puta prekršajno kažnjavan.
Protiv ovakve Odluke, žalitelj je izjavio prigovor, koji je od strane ugovornog
organa odbijen kao neosnovan, uz obrazloženje da je iz dostavljene potvrde vidljivo da je
žalitelj u 2007 godini više puta kažnjavan i to novčano. Ugovorni organ nije se osvrnuo
na navode iz prigovora, a koji se odnose na činjenicu da se iz dostavljene potvrde vidi da
je riječ o počinjenim prekršajima, koji nikako ne mogu potpadati pod ozbiljan
profesionalni prekršaj a što je podnosilac podkrijepio i Rješenjem Ureda za razmatranje
žalbi.
Potvrda koju je dostavio žalitelj je uobičajna i koristi se prilikom prijave na tender
i do sada žalitelj nije imao probleme na tenderima. Komisija koja je formirana od strane
ugovornog organa je prvi puta prihvatila ponudu žalitelja kao komplenu i predložila istog
kao najpovoljnijeg ponuđača, o čemu je i sačinjena odluka. Tek rješavanjem po
prigovoru, koji se nije ni odnosi na spornu potvrdu, ugovorni organ stavlja van snage
35 Dr.Đ.Acin,Dr.M.Bodiroža,Međunarodna ekonomija,Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,Srpsko Sarajevo
50
raniju odluku, čime je žalitelj doveden u neravnopravan položaj.
Kao argument da se ne radi o ozbiljnom profesionalnom prekršaju žalitelj dostavlja
najnovije potvrde.
Žalitelj je predlažio Uredu za razmatranje žalbi da usvoji žalbu i naloži ugovornom
organu da prihvati ponudu žalitelja kao kvalifikovanu.
Na traženje Ureda za razmatranje žalbi, ugovorni organ dostavio je potrebnu
dokumentaciju.
Ovaj organ je po službenoj dužnosti, prije razmatranja žalbe, utvrđivao
dopuštenost, blagovremenost, te da li je žalba izjavljena od ovlaštene osobe, shodno
članu 227. stav (1) Zakona o upravnom postupku, te utvrdio da je žalba blagovremena,
dopuštena i izjavljena od ovlaštene osobe.
Nakon utvrđivanja svih činjenica i uvidom u dostavljenu dokumentaciju, a posebno u:
Tendersku dokumentaciju, Zapisnik sa otvaranja ponuda, ponudu žalitelja,
Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, prigovor žalitelja i Odluku po prigovoru,
utvrđeno je da je žalba osnovana i da predmetni postupak,
u dijelu na koji se odnosi navod iz žalbe, nije proveden u skladu sa Zakonom o javnim
nabavkama Bosne i Hercegovine.
Žalitelj je u ponudi dostavio dostavio Uvjerenje Osnovnog suda Sokolac
, u kojem su naznačene izrečene novčane kazne. Cijeneći ovo Uvjerenje, ugovorni organ
je pogrešno utvrdio da je ovim počinjen ozbiljan profesionalan prekršaj, zbog čega treba
žalitelja eliminisati kao nekvalifikovanog, prema članu 23. stav (1) tačka d) Zakona o
javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, bez da je utvrdio da li te kazne imaju karakter
ozbiljnog profesionalnog prekršaja.
Međutim, izrečena novčana kazna, ako je izmirena i nije rezultirala izricanjem
zaštitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti, nije razlog za eliminaciju učesnika
postupka javnih nabavki i prema Mišljenju Agenicije za javne nabavke Bosne i
Hercegovine.
Na osnovu prethodnog se ugovornom organu naložili da utvrdi kvalifikaciju, na
način i prema razlozima iznesenim u ovom Rješenju i nastavi postupak dodjele ugovora,
u roku od 15 dana, od dana prijema ovog Rješenja.
51
12. ZAKLJUČAK
Imajući u vidu nedostatke Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine,posebno
nedorečenos, nepreglednost, nepreciznost i na mnogim mjestima dosta veliku
apstraktnost, s jedne strane i na posljedice koje time uzrokuje kao što su
neefikasnost,nejasnoće i kurupcija u samoj oblasti javnih nabavki,s druge
strane,proizilazi potreba da se ova materija što bolje izuči,što posebno važi za pravnike
ove države,da bi se mogle napraviti određeni pomaci ka naprijed.
Dosad se kao najaktivnije tijelo u davanju prijedloga za poboljšanje ovog
Zakona,pokazalo Udruženje ''Tender'', te bi za BiH bilo i više nego dovoljno ,kad bi se
primjenili i prijedlozi samo ovog udruženja.
Svakako je ohrabrujuća činjenica da je ZJN u mnogim aspektima već u skladu sa
Direktivama EU, ali s druge strane, još uvijek stoji velika nedorečenost i nepreciznost
Zakona koja uveliko omogućava korupciji da baš u ovoj oblasti odnosu najveću zaradu.
52
13. LITERATURA
ZAKONSKA REGULATIVA
Zakon o javnim nabavkama BiH (Objavljeno u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine
br. 49 od 02.11.2004. godine)
KNJIGE
1.Uvod u građevinsku regulativu, Žujo V., Mostar,2010.
2.Osnovi poslovnog prava,prof.dr.E.Rizvanovic,Mostar,2011
3.Dr.Đ.Acin,Dr.M.Bodiroža,Međunarodna ekonomija,Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva,Srpsko Sarajevo
OSTALO
Zbornik radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse,
Mostar 2011.
Priručnik EUPPP,Obuka predavača javnih nabavki u BiH,drugi dio,
53
S.Rokvić,Analiza stanja u oblasti javnih nabavki u Bosni i Hercegovini s preporukama
za dalje akcije,septembar 2007.
Komentar na Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine
INTERNET
http://www.javnenabavke.ba/vijesti/2008/
Komparativni_prikaz_DirektivaEU_i_ZJNBiH.pdf (26.11.2011)
http://www.putevi-srbije.rs/pdf/zakonojavnimnabavkamalat.pdf(3.12.2011.)
http://www.cin.ba/Stories/P12_Roads/?cid=645,2,1 (3.12.2011.)
SADRŽAJ
1.UVOD...............................................................................................................................12.ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA U BOSNI I HERCEGOVINI.............................2
2.1.PODZAKONSKI AKTI............................................................................................23.JAVNE NABAVKE U BOSNI I HERCEGOVINI..........................................................3(prema Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine)...............................................3
3.1.DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA....................................................................34.PROCEDURA..................................................................................................................6
4.1.FORMIRANJE KOMISIJE ZA JAVNE NABAVKE..............................................64.2PROCJENA VRIJEDNOSTI UGOVORA.................................................................74.3.TENDERSKA DOKUMENTACIJA........................................................................84.5.MINIMALNI ROKOVI ZA PODNOŠENJE ZAHTIJEVA I PONUDA...............104.6.IZBOR I VOĐENJE POSTUPAKA.......................................................................11
4.6.1. OTVORENI POSTUPAK...............................................................................124.6.2.OGRANIČENI POSTUPAK SA PRETKVALIFIKACIJOM.........................124.6.3.PREGOVARAČKI POSTUPAK S OBJAVLJIVANJEM OBAVJEŠTENJA O NABAVCI.................................................................................................................13
54
4.6.4.PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ OBJAVLJIVANJA OBAVJEŠTENJA O NABAVCI.............................................................................................................144.6.5.KONKURS ZA IZRADU IDEJNOG RIJEŠENJA..........................................154.6.6.KONKURSNA KOMISIJA..............................................................................164.6.7.OKVIRNI SPORAZUM...................................................................................174.6.8.VRSTE POSTUPAKA ZA DODJELU UGOVORA ISPOD DOMAĆIH VRIJEDNOSNIH RAZREDA...................................................................................184.6.9.DIREKTNI SPORAZUM.................................................................................18
4.7.OCJENA I DODJELA UGOVORA........................................................................194.7.1.OTVARANJE PONUDA.................................................................................194.7.2.KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA:........................................................204.7.3. NEPRIRODNO NISKE CIJENE(član 36):.....................................................20
4.8.OBAVJEŠTAVANJE KANDIDATA I PONUĐAČA O REZULTATIMA..........214.9.UGOVOR I ZAKLJUČENJE UGOVORA.............................................................22
4.9.1.UGOVOR O JAVNOJ NABAVCI..................................................................224.9.2.DEFINICIJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVCI RADOVA.......................224.9.3.DEFINICIJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVCI ROBA.............................234.9.4.DEFINICIJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVCI USLUGA........................234.9.5.KOMBINOVANA NABAVKA.......................................................................234.9.6.ZAKLJUČENJE UGOVORA..........................................................................244.9.7.OBAVJEŠTENJE O DODJELI UGOVORA...................................................254.9.8.PRESTANAK POSTUPKA DODIJELE UGOVORA....................................264.9.9 UGOVORI NA KOJE SE NE PRIMJENJUJU ODREDBE OVOG ZAKONA...................................................................................................................................27
5.ODNOS ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA I ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA......................................................................................................................286.AGENCIJA ZA JAVNE NABAVKE............................................................................297.URED ZA RAZMATRANJE ŽALBI............................................................................31
7.1.POSTUPAK I ROKOVI ZA PODNOŠENJE I RAZMATRANJE PRIGOVORA 327.3.OVLAŠTENJA UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI........................................32
8.KOMPARATIVNI PRIKAZ DIREKTIVA EU U OBLASTI JAVNIH NABAVKI SA ZAKONOM O JAVNIM NABAVKAMA BIH................................................................349. NEKE RAZLIKE ZJN SA ZAKONOM O JAVNIM NABAVAMA HRVATSKE I ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA SRBIJE.............................................................4010. PROBLEM KORUPCIJE U JAVNIM NABAVKAMA BIH....................................4211.PRIMJERI IZ PRAKSE UREDA ZA RAZMATRANJE ŽALBI...............................5012. ZAKLJUČAK..............................................................................................................5313. LITERATURA............................................................................................................54
55
56