JAKOB LOVRENČIĆ

1787. – 1842.

UVOD

Marija Terezija (1740. 1780.) – brojne reforme: otvaranje nižih škola, početak germanizacije (1773. njemački jezik zamijenio latinski u upravi i pravosuđu)

Josip II. – nastavak reformi i germanizacije Jaka centralizacija i germanizacija – revolt mlade

građanske inteligencije i počeci hrvatskog narodnog preporoda

KNJIŽEVNOST NA KAJKAVSKOM JEZIKU

S jozefinizmom počinje snažna književna djelatnost u gornjohrvatskim krajevima

Nakladnička djelatnost – vrhunac u doba biskupa M. Vrhovca

Tijekom 17. i 18. st. značajan razvitak kajkavštine

KAJKAVSKA KNJIŽEVNOST U VARAŽDINU 19. STOLJEĆA

Podjela na kajkavsku i štokavsku književnost Dvije različite faze kajkavske književnosti

razdvojene uspjehom hrvatskog narodnog (ilirskog) preporoda

Jakob Lovrenčić, Tomaš Mikloušić, Ignac Kristijanović

Varaždin do velikog požara 1776. bio hrvatska i kajkavska metropola

JAKOB LOVRENČIĆ I NJEGOVO DJELO

Rođen u Zagrebu 1787. godine Oskudni biografski podaci Književni rad započinje i završava u Varaždinu Godine 1822. prvo djelo – „Rodbinstvo, jeden

veseli igrokaz vu peterem dogodu iz nemškoga na horvatski jezik prenesen, vu Varaždinu”

Prijevod drame Augusta Kotzebua "Die Verwandschaften"

Godine 1824. - moralne pripovijetke Jakoba Lovrenčića pod nazivom „Kratka dobreh deržanjih pripovedanja”

Djelo „Kratka deset zapovedih Božjeh pripovedanja” iz 1825. čine također kratke moralne pripovijetke

Četvrto djelo djelu „Predsud zverhu stališa i roda. Igrokaz u 3 zpelivanju. Iz nemačkoga K. Eckarthausena. vu Varaždinu 1830.”

Godine 1831. piše Jakob Lovrenčić „Prigodnicu Vojskecu” - svećeniku i cenzoru knjizi „Adolf, Hiti kakvi su ljudi; knižica za nevešća serdca”

Šaljiva knjižica „Petrica Kerempuh Hiti čini i živlenje človeka prokšenoga” – velika popularnost

Godine 1839. Jakob Lovrenčić piše prigodnu pjesmu pod nazivom „Pesma domoljuba ... gospodinu Pavlu Mravinac.”

Nijedno Lovrenčićevo djelo stoljeće i pol nije bilo dostupno širem čitateljstvu

Negativan odnos prema kajkavskoj književnosti u cjelini – vezan uz hrvatski narodni preporod

U svejugoslavenskoj viziji nema mjesta za kajkavski književni „separatizam”

20-tih i 30-tih godina 19. stoljeća Lovrenčić je uređivao „Horvatski kalendar”

Jakob Lovrenčić umro je u Varaždinu 27.siječnja 1842. godine

„ ADOLF ILITI KAKVI SU LJUDI ” - 1833

Crna rupa hrvatske književnosti; roman ili novela Ideja moralno – odgojnoga djelovanja djela –

ideje prosvjetiteljstva Lovrenčić ističe da „ pišem za bratju moju

Horvate, pišem za domovinske priatele „

DJELO „ ADOLF ILITI... ”

• Biografska priča o Adolfu, čovjeku koji je odrastao na selu, i koji je dolaskom u gradsko okružje doživio ono najgore od ljudi iz svoga okuženja.

• Priča o životu Adolfa u djelu se prati u obliku raznih priča i pisama

• Prva priča je o „ Nesrečnom Vilhelmu ”- koji nakon teškoga i poštenoga života, na kraju oduzima sebi život.

„Marica ili nesrećna nazlobnoga žpana sledenja„ sljedeća je tužna priča, u kojoj ponovno jedan pošten čovjek biva izigran, prevaren i iskorišten od strane „varašanina” ili „velikaša”.

Ostatak djela „Adolf iliti ...” Lovrenčić stavlja pod naslov Zapisna Adolfa knižica – koju čine dnevnički zapisi Adolfa od dana dolaska u grad te njegova prepiska sa prijateljima.

PETRICA KEREMPUH ILITI ČINI I ŽIVLENJE ČLOVEKA PROKŠENOGA

Objavljen 1834. godine na kajkavskom Kerempuh – crijeva, trbuh; spretan, domišljat,

lukavac Till Eulenspiegel Neka poglavlja:

Petrica se opet naje i napije prez penez'h; Petrica Kerempuh postane kopač penez'h; Petrica fino podbrije bogatoga kožara za 1500 fl

"Gde je sredina sveta?" Petrica prez vsakoga štentanja odgovarja: "Sredina sveta je ovde vu ovoj pivarnici." Koji mi ne veruje, naj vzeme vužinec ter naj meri, i ako za jen las bu menjkalo; naj me slobodno ružnoga magarca imenuje: opet je pitavec na cedilu ostal.

Pita se dalje "Česa je više vu vodi, rib'h ali kamenja?" Petrica na hitrom reče: "Rib'h kajti kamenje je na dnu, a ribe su pako vu vodi.“

Dalšnje pitanje: "Koji je den v letu najdugši?" Petrica reče: "Koji naj krajšu noč ima."

PUČKI PROSVJETITELJ

Iz mojeh šegaveh činov (...), iz mojeh naravskeh šatrenjih vučete se dragi prosti ljudi poznavati vkanljivce. - Ja sem vam dosta toga sam sponapravil - napre donesel i pokazal, na kakov vse način tupo ljudstvo zaslepiti i prevariti more se (...)".

ZAKLJUČAK

Ilirski pokret i kajkavsko narječje Privrženik Crkve Prosvjetiteljski racionalizam Idealist – realist Moralno – odgojno djelovanje; istinsko

rodoljublje Za iskorjenjivanje iskvarenosti i grešaka Hrvatska djeca trebaju biti dobra i poštena