ja trgovac magazin - srpanj/kolovoz 2011

Pivo s okusom dobre prodaje

IntervjuGeorge Keune, Keune Haircomsmetics

Svježe mesoEU - potencijal i prijetnja 5

maloprodajnih trendova koje

nikako ne smijete propustiti

PaštetaOmiljeni ljetni obrok

Broj 11 | Srp./Kol. 2011.

Veličanstveni

NOVO!Dimek, dimljeni polutvrdi sir

Tradicionalna priprema, jedinstven okus i premium kliteta...

Generalnisponzor

VARAŽDIN19.-28.8.2011.

Varaždinec, Edamac, Tilzit i Gauda od sada u novom pakiranju!

Vindijinasiroteka predstavlja

3Srpanj - Kolovoz 2011. www.jatrgovac.hr

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

UREDNICI:Helena Tropan Paškvan

Goran PavlovićMarina Kilić

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

LEKTOR I PREVODITELJ:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Daria Maroević

telefon: 01/559 5056e-mail:

[email protected]

TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o.

Radnička cesta 21010 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Savska cesta 66/9,10 000 Zagreb

telefon: 01/559 5056e-mail:

[email protected]

DIGITALNO IZDANJE MAGAZINA

DOSTUPNO JE NA:www.jatrgovac.hr

Nakon pada prodaje, stagnacije, recesije, napokon ponovno čujemo riječi poput rast, širenje, oporavak. Iako mnogima te riječi zvuče još mjesecima ili čak godinama dale-

ko, na primjerima koji se isprepliću kroz ovaj broj magazina nekima te riječi ne zvuče nimalo strano. Ivica Todorić tako najavljuje kako će Agrokor grupa ove godine rasti osam posto, a ukoliko turi-stička sezona bude dobra taj bi rast mogao iznositi i deset posto, kaže on. Svi se standardno ufamo u dobru turističku sezonu, a za neke kategorije pro-izvoda poput sve popularnijih pivskih mješavina njen ishod neće biti toliko presudan jer je prodaja piva s okusima voćnog soka nadmašila sva očeki-vanja i ujedno revitalizirala čitavu kategoriju piva koja nakon dvije godine pada bilježi rast od 3,5% i to već u proljeće! Ni kategorija pašteta, sve kon-kurentnija i inovativnija, ne bi smjela zatajiti ove ljetne sezone jer ako se štedjelo za odmor onda se sigurno neće štedjeti na pašteti, tom omiljenom ljetnom obroku. Napokon nakon silnih zatvaranja prodajnih i rad-nih mjesta vidimo nove investicije i zapošljavanja; Mercator otvara prodajne centre u Biogradu i Rovinju, Plodine na čak tri lokacije istovremeno.

Podravka i Badel se vraćaju na pravi smjer, a TDR širi poslovanje u Rusiju. Napokon uglavnom dobre vijesti. Jedino potrošači nekako ne vjeruju u taj dašak optimizma, skeptično iščekujući parlamentarne izbore i možebitni novi gospodarsko-politički udar kojih smo ove godine pretrpjeli nebrojeno puta. No napokon da se i na tom polju stvari počinju rasplitati i dovoditi u red. Možda napokon i tom crnom nizu dođe kraj. I da, kad smo već kod kraja. Ništa manje bitno, napokon slijedi vrijedno za-služeni godišnji odmor. Do idućeg izdanja u rujnu, želimo nekima ugodne, a drugima radno pozitivne ljetne dane i praznike.

Napokon

Maroje Sabljić, glavni urednik [email protected]

“Napokon nakon silnih zatvaranja

prodajnih i radnih mjesta

vidimo nove investicije i

zapošljavanja“


IntervjuGeorge Keune, Keune Haircomsmetics

Svježe mesoEU - potencijal i prijetnja 5

maloprodajnih trendova koje

nikako ne smijete propustiti

PaštetaOmiljeni ljetni obrok

Broj 11 | Srp./Kol. 2011.

ISSN 1847-9987

Godina 2 / Broj 11Besplatni primjerak

4 www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2011.

Vijesti

Vijesti 4

Školska oprema 10

Svježa hrana 12

IntervjuMilivoj Milat, Vrana 15

Pašteta 16

TEMA BROJAPivske mješavine 26

IntervjuGeorge Keune, Keune Haircomsmetics 36

Njega tijela 38

Međunarodna kuhinja 42

Vijesti iz regije i svijeta 44

Globalna kretanja 46

Proaktivna prodaja 48

Novo na polici 49

U ovom broju

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić izja-vio je na obilježavanju žetve pše-

nice u Belju kako očekuje da će Grupa Agrokor ove godine rasti osam posto, a ukoliko turistička sezona bude dobra taj će rast biti i deset posto. Nije želio komentirati povezivanje Konzuma i slovenskog Mercatora, a na pitanje je li Agrokor zainteresiran za kupnju

većinskog paketa Mercatora Todorić je izjavio da to nije njihov trenutačni fokus. Ipak, dodao je da su imali osigu-rana sredstva od dvije milijarde eura za paket koji je prodavala Pivovarna Laško i da je pretpostavka da bi opet osigurali ta sredstva ako bi se pojavilo nešto interesantno za kupiti u primje-rice Turskoj, Belgiji ili Italiji.

Todorić: Rast Agrokora u ovoj godini i do 10 posto

E-butiga od sada i u Osijeku

Splitska internet trgovina E-butiga po-lovicom srpnja proširila je poslovanje

i na područje najvećeg grada Slavonije Osijeka. Preko stranice www.e-butiga.com kupci iz Osijeka i okolice mogu naručiti prehrambene proizvode i robu široke potrošnje, a narudžbe će uz be-splatnu dostavu dobivati na kućnu adre-su. Plaćanje narudžbe može se obaviti u gotovini po dostavi, odnosno karticom pri narudžbi. Antonio Boni, direktor E-butige Osijek, poručio je povodom pokretanja internetskog supermarketa da će cijene koje nude biti povoljnije od onih koje se mogu naći u standardnim trgovinama. Asortiman E-butige uklju-čuje oko 4000 proizvoda, od kojih je 80 posto domaćih, kažu u tvrtki.

“Bjelovarska feta” postala “Bjelovarski slani sir”

Europska unija već je na mala vrata stigla u Hrvatsku: domaći proi-

zvođači počeli su mijenjati nazive svojih proizvoda u skladu s pravilima EU-a pa je tako i prvi feta sir otišao u povijest. Sirelina “Bjelovarska feta” odnedavno je preimenovana u “Bje-lovarski slani sir”, a razlog promjene imena, potvrdili su iz Dukata, “leži u propisima Europske unije koji su


Potpisane izmjene i dopune Kolektivnog ugovora Podravke

Predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković potpisao je koncem lipnja s

predstavnicima sindikata koji djeluju u Podravki izmjene i dopune Kolektivnog ugovora Grupe Podravka. Potpisiva-njem dopuna postojećem Kolektivnom ugovoru zaposlenici Podravke imat će dodatak na radni staž u iznosu od 0,5% na osnovnu plaću uz zamrzavanje dosa-dašnjeg dodatka na radni staž. Povećani su također iznosi dodataka za otežane uvjete rada za 10%, navode iz Podravke, a prilikom ostvarenja planirane neto dobiti radnicima pripada kompanijska stimula-cija od 2% te dobiti.

čvrsto ugrađeni u domaće zakono-davstvo odnosno Pravilnik o ozna-čavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane”. U Dukatu podsjećaju da je feta “zaštićena oznaka geografskog podrijetla i može se, bez iznimke, koristiti samo za tradicionalne feta sireve proizvedene u Grčkoj”. “Stoga je Bjelovarskoj feti promijenjen naziv u Bjelovarski slani sir, dok je recep-tura proizvoda ostala ista. Jednako će tako u dogledno vrijeme biti promijenjen i naziv Salakis fete, a u skladu sa spomenutom legislativom”, istaknuli su u Dukatu.

Mercator-H jača maloprodaju i logistiku

Maloprodajna kompanija

Mercator otvo-rila je koncem lipnja u Rovinju trgovački centar površine 8000 četvornih metara, a nekoliko dana potom uslijedilo je i otvorenje supermarketa u Biogradu na moru. U rovinj-ski centar, svoju najveću ovogo-dišnju pojedinačnu investiciju u Hrvatskoj, Mercator je uložio devet milijuna eura. Predsjednik Uprave Mercatora-H, Stanislav Brodnjak, najavio je da nakon otvaranja objekata u Rovinju i Biogradu Mercator nastavlja s investicijama pa se tako krajem srpnja otvara i centralno logističko skladište Mercatora u Sv. Nedelji, na 30.000 m2 s opremom vrijednom 3,3 milijuna eura. Mercatorov centar u Rovinju zapošljava 80 djelatnika, a uz supermarket od 1100 m2 pro-dajnog prostora, Rovinjanima će ponuditi i niz međunarodnih brendova. Svoja vrata tako će otvoriti Intersport, dm-drogerie markt, Jysk, Mana, Benetton kids, Accessorize, Triumph i O’Neil. Investicija u supermarket u Biogradu vrijedna je 1,2 milijuna eura. Prodajni objekt raspolaže s prodajnom površinom od 1200 m2, a zapošljavat će 50 djelatnika.

Istraživanje GfK: Građani ne očekuju bolje dane

Hrvatska kućanstva ne očekuju značajnije poboljšanje životnih

uvjeta u narednih godinu dana, pokazuju rezultati ovogodišnjeg drugog vala istraživanja “GfK Barometar. Samo oko 14 posto kućanstava nada se da će im finan-cijska situacija u narednih godinu dana biti barem malo bolja. Oko 53 posto procjenjuje da će ostati približno ista, a 29 posto da će biti gora. Za trenutnu situaciju tek oko šest posto kućanstava smatra da je u nešto boljoj financijskoj situaciji nego prije godinu dana, 45 posto smatra da su ostali na istom, a za gotovo polovinu kućanstava (48 posto) financijsko stanje je gore nego prije godinu dana. Ni građani odnosno kućanstva u drugim ze-mljama nisu pretjerano zadovoljni sadašnjim financijskim stanjem. Tako u Bugarskoj samo 3 posto do-maćinstava ocjenjuje svoje stanje boljim nego prije godinu dana. U Češkoj takvih je 9 posto, Poljskoj 11 posto, na Rumunjskoj 9 posto.


Vijesti

Coca-Cola: Sandro Baričević novi direktor komunikacija za EuropuSandro Baričević, dugogodišnji direktor za odnose s javnošću Coca-Cole za Jadran-sku regiju, imenovan je na mjesto direk-tora komunikacija Coca-Cole za Europu. Na novom položaju bit će odgovoran za razvoj i provedbu zajedničke poslovno-komunikacijske strategije eksternoga, internoga te kriznog komuniciranja Co-ca-Cole za Europu. Baričević se pridružio Coca-Coli potkraj 1998. godine te je vodio odnose s javno-šću u više poslovnih jedinica Coca-Cole u sklopu Europske te Euroazijske grupe.

Miranda Mladin nova direktorica marketinga u Henkelu AdriaMiranda Mladin preuzela je poziciju Di-rektorice marketinga poslovnog sektora za pranje i čišćenje u domaćinstvu tvrtke Henkel za regiju Adria, koja obuhvaća Hr-vatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. Na novom poslu Mladin će biti zadužena za osmišljavanje, koordinaciju i provođe-

nje marketinških aktivnosti te rast i razvoj tog poslovnog sek-tora u skladu s vizijom i ciljevima Henkela. Svoje devetogodiš-nje profesionalno iskustvo Mladin je započela 2002. godine u tvrtki AWT International, a u prosincu 2003. godine pridružila se tvrtki Henkel gdje je, među ostalim, bila Brand Manager te International Key Account Manager (KAM) za regiju srednje i istočne Europe. Od početka 2009. godine do danas bila je dio tima za ključne klijente u tvrtki Henkel Croatia.

KARIJEREPrvi put žena na čelu L’Oreala AdriaBrigitte Streller postala je nova generalna direktorica L’Oreala Adria te prva žena koja je došla na čelo te tvrtke. Austrijanka, koja je cijelu svoju dosadašnju karijeru provela u okviru L’Oreal grupe, prvo se pridružila L’Orealu u matičnoj Austriji, zatim se pre-selila u Pariz, gdje je radila kao koordina-torica marketinških aktivnosti za diviziju proizvoda široke potrošnje koja uključuje brendove L’Oreal Paris, Garnier i Maybelli-ne NY. Godine 1995. postala je direktorica marketinga divizije proizvoda široke potrošnje u Austriji te je 1999. godine karije-ru nastavila kao generalna direktorica za istu diviziju. Od 2004. vrlo uspješno upravlja L’Orealom u Srbiji i Bugarskoj, a od 1. srpnja svom dosadašnjem poslovanju dodala je i izazovnu vo-deću poziciju u L’Orealu Slovenija i L’Orealu Adria. Streller je na poziciji generalne direktorice zamijenila dosadašnjeg gene-ralnog direktora Julia Quirogu.

Agrokor ulaže milijardu kuna u bioplinska postrojenjaUgovor za izgradnju prvog bioplin-

skog postrojenja instalirane snage 1 MW Agrokor energija potpisala je s tvrtkom GH-Holding iz Slovenije, a prvo takvo postrojenje bit će izgrađeno na lokaciji Gradec kraj Vrbovca. Plan Agro-kor energije je izgradnja bioplinskih postrojenja ukupne instalirane snage cca 30 MW u sljedećih pet godina. Procijenjena vrijednost investicije za ovaj projekt iznosi 1 milijardu kuna. Iz Agrokora ističu kako je to početak velikog projekta gradnje bioplinskih postrojenja na bazi organskog otpada i otpada nastalog u procesu proizvodnje u prehrambenoj industriji.

Beiersdorf izlazi iz segmenta dekorativne kozmetikeTvrtka Beiersdorf obja-

vila je povlačenje iz segmenta dekorativne kozmetike, kao dio nove strategije optimizacije u kojoj će se tvrtka foku-sirati na svoje osnovno područje djelovanja i stručnosti, njegu kože i tijela. Strateško preusmjerava-nje s fokusom na njegu kože


Trgovački lanac Konzum ima najveći udio na tržištu trgovine

u Hrvatskoj, najveći rast prihoda prošle je godine imao Mercator-H i to ponajprije zahvaljujući akviziciji Getroa, a splitski se Kerum više ne nalazi u “top deset” trgovaca u Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje tržišta maloprodaje i veleproda-je u 2010. koje je usvojilo Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natje-canja (AZTN). Istraživanje tržišta distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za do-maćinstvo temeljilo se na uzorku od 56 poduzetnika. Usporedba ukupnih prihoda poduzetnika pokazala je da je tržište u 2010. raslo za 2,4 posto u odnosu na godinu ranije. Zbog nastavaka procesa konsolidacije smanjuje se broj poduzetnika koji djeluju na tržištu, odnosno povećava se njegova koncentriranost, jer je osam od deset vodećih trgovaca u Hrvatskoj u 2010. povećalo svoje tržišne udjele. Međutim, zajednički tržišni udjel 10 trgovaca iznosi 77 posto pa tržište trgovine na malo još uvijek ima obilježja umjereno koncentriranog tržišta. Za razliku od njega, tržište trgovine na veliko

je vrlo koncentrirano i na njemu se u 2010. pokazatelj koncentrirano-sti u odnosu na godinu ranije do-datno povećao. Tako dva najveća takmaca na tom tržištu, Konzum i Metro, drže zajednički tržišni udjel od preko 73 posto. Najveće tržišne udjele na oba tržišta trgovine u Hrvatskoj ima Konzum koji je ujed-no i najznačajniji trgovac u jedana-est županija u Hrvatskoj te Gradu Zagrebu. Najveći porast prihoda u 2010. je, ponajprije zahvaljujući akviziciji Getroa, imao Mercator-H, a visok rast bilježe još Lidl i Plodi-ne, dok se splitski Kerum više se ne nalazi u “top deset” trgovaca u Hr-vatskoj. Na tržištu je u 2010. zabi-lježen rast ukupne neto prodajne površine za 13 posto u odnosu na godinu ranije, a najveći broj novo-otvorenih prodajnih mjesta bio je u kategoriji supermarketa. Vijeće AZTN-a, na sjednici održanoj 14. srpnja, odobrilo je koncentraciju (joint venture) nastalu promjenom u poslovanju Narodnog trgovač-kog lanca otvaranjem maloprodaj-nih trgovina. Vijeće je ocijenilo da takva koncentracija nema znača-jan učinak na mjerodavnom tržištu te je koncentraciju dopustilo na prvoj razini.

Konzum i nadalje najveći trgovac, Kerum ispao iz TOP 10

Polugodišnji prihodi Badela porasli 29 postoU prvih šest mjeseci ove godine Badel 1862

ostvario je rast prihoda od 39 posto ili za 38 milijuna kuna na ukupno 171 milijun kuna. To je na tragu “planskih brojeva” prema kojima bi ovogodišnji prihod trebao dosegnuti 420 milijuna kuna, a neto dobit 8 milijuna kuna. Pritom valja napomenuti da još nisu prošli najjači mjeseci za branšu proizvođača pića - srpanj, kolovoz i prosinac. Na susretu s novi-narima početkom srpnja predsjednica Uprave Badela 1862, Zvjezdana Blažić, i član Uprave, Srđan Oreb, izrazili su zadovoljstvo odlukom Vlade od 1. srpnja kojom je Badelu 1862 napo-kon odobrena dugo očekivana državna potpo-ra kroz pretvaranje dijela potraživanja u iznosu od 206,55 milijuna kuna u udio u temeljnom kapitalu tako što će Republika Hrvatska za taj iznos upisati 2,06 milijuna dionica nominalne vrijednosti 100 kuna. Uz Kapitalni fond, koji će također svojih 32 milijuna kuna potraživanja pretvoriti u ulog, država će ukupno steći više od 75 posto Badela 1862.

popraćeno iscrpnom analizom cjelokupnog asortimana proizvoda za njegu kože i tijela, provedenom lani tijekom prosinca, koje je već rezultiralo po-vlačenjem iz segmenta dekorativne kozmetike na njemačkom tržištu. “Kao rezultat gubitka efekta si-nergije na međunarodnoj razini, odluka o povlačenju iz segmenta dekorativne kozmetike sada je donesena i u Hrvatskoj. Beiersdorf je s partnerima u maloprodaji

dogovorio rasprodaju de-korativne kozmetike koja

je krenula od 1. srpnja 2011. godine”, navode iz njemačke tvrtke.


Vijesti

Trgovački lanac Plodine otvorio je sredinom srp-

nja tri nova hipermarketa u tri grada - Zaprešiću, Dugom Selu i Medulinu. Novi hiper-marketi zapošljavaju 200 ljudi, uglavnom prodajnog osoblja, a vrijednost inve-sticije je 20 milijuna eura.

Ukupna površina nova tri hipermarketa iznosi 10.000 četvornih metara, asorti-manska ponuda broji više od 20.000 proizvoda, a iz Plodina naglašavaju kako više od 70 posto asortimana čine domaći proizvodi. Plo-dine, kompanija sa sjedištem

i upravom u Rijeci, s tri nova hipermarketa sada ima uku-pno 63 prodajna centra, a do kraja godine najavljuju otva-ranje novih prodajnih obje-kata u Otočcu, Malinskoj, Petrinji, Zagrebu i Karlovcu te modernizaciju nekih od postojećih prodavaonica.

Plodine otvorile tri nova hipermarketa u tri grada

RALU logistika, tvrtka koja se bavi pruža-njem integriranih logističkih usluga u

Hrvatskoj i regiji, otvorila je moderan logi-stički centar na zagrebačkom Žitnjaku. U prostoru površine 1400 kvadratnih metara pružat će se usluga u segmentu hladnog lanca, odnosno mogućnost skladištenja do -25 stupnjeva Celzija, u najmodernijim hladnjačama. U uređenje prostora i postav-ljanje rashladnih uređaja uloženo je više od pet milijuna kuna, a kapacitet Centra je 1200 paletnih mjesta čime logističke

usluge, u okviru segmenta hladnog lanca, dobivaju dodatne kapacitete kojih izrazito nedostaje na hrvatskom tržištu. “Ovo je početak naše nove investicijske faze vrijed-ne 200 milijuna kuna u segmentu logistike, odnosno skladištenja i distribucije u hlad-nom lancu. Trenutačno razvijamo strategiju otvaranja većeg broja logističkih centara u regiji čime ćemo klijentima u Hrvatskoj ponuditi jedinstvenu uslugu na ovim pro-storima”, naglasio je predsjednik Uprave RALU logistike Renato Radačić.

RALU logistika otvorila logistički centar u Zagrebu

TDR širi poslovanje u Rusiju

Tvornica duhana Rovinj (TDR) širi poslovanje

u Rusiju, prve pošiljke cigareta počet će se u rujnu prodavati u ruskim regijama Krasnodarsk i Abhazija, nastavlja širenje poslovanja i na tržište jugoistočne Azije, a u prvom kvartalu iduće go-dine s radom bi trebala početi tvornica TDR-a u Iranu, investicija vrijedna 30 milijuna eura, riječi su predsjednika Uprave TDR-a Davora Tomaškovića. Na tradicionalnom godišnjem druženju s novinarima iz regije Tomašković je ista-knuo kako će tržište regije i

Pilot projekt navodnjavanja uzgoja duhana

Hrvatski duhani su na polju proizvođača

Josipa Bunderlea u Vu-kosavljevici, nedaleko Virovitice, proizvođačima duhana predstavili uzgoj duhana na foliji sa susta-vom za navodnjavanje kap po kap te prihranu i zaštitu, a usporedbe radi predstavljen je i konvencionalni uzgoj duhana, čiji je razvoj neusporedivo slabiji u odnosu na navodnjavani duhan. To je ujedno i prvi put u dugoj i bogatoj tradiciji proizvodnje du-hana u Hrvatskoj, starijoj od četiri stoljeća, da se navodnjava proizvodnja duhana. Pilot projekt navodnjavanja realiziran je na proizvodnim povr-šinama od 1,5 hektara na pjeskovitom tlu.

Idealan omjer arome

piva i voća

Idealan omjer arome

piva i voćaGeneralni zastupnik

DOLIUM d.o.o.Velimira Škorpika 3b,

10090 ZagrebTel: 01/63 93 550Fax: 01/63 93 551

Mail: [email protected]

Prošlogodišnju dobit Podravka koristi za pokriće ranijih gubitakaGlavna skupština Podrav-

ke donijela je odluku da se dobit tvrtke iz 2010. u iznosu od 10,9 milijuna kuna rasporedi za pokriće gubitaka iz prethodnog razdoblja. Na skupštini su jednoglasno usvojena i fi-nancijska izvješća Podravke te je dana razrješnica Upravi i Nadzornom odboru kojom se odobrava njihov rad i obavljeni nadzor vođenja poslovanja u poslovnoj 2010. Predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković kazao je da se kompanija financijski sta-bilizirala. “Mi svakako ove godine želimo napraviti reviziju naše strategije i pripremiti sve za iskorak u 2012.”, rekao je Vitković napominjući kako pod iskorakom misli na ulaga-nja u novu tehnologiju, sklapanje strateških partnerstva s tvrtkama u regiji, ulaganje u nove proizvode, inovacije i sve ono što ide za tim da Podravka postane veća, kvalitetnija i prava europska kompanija.

nakon ulaska Hrvatske u EU biti iznimno značajno za po-slovanje tvrtke. No, ipak je upozorio kako će ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz CEFTA-e značajno porasti carine za sve hrvatske proi-zvođače koji svoje proizvo-de prodaju u zemlje regije,

a efekti tih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih cari-na. Stoga iznimno važnim smatra da hrvatska Vlada već sada počne s pripre-mama kako bi bilateralnim ugovorima stvorila uvjete koji će te promjene ublažiti.

PoKupi: Nova usluga Konzum internet prodavaonice

Maloprodajni lanac Konzum proširio je

ponudu za svoje kupce uvođenjem nove usluge “PoKupi” koja je dostupna od 4. srpnja u okviru Kon-zum Internet prodavaonice. Iz Konzuma pojašnjavaju kako se radi o usluzi u sklo-pu koje korisnici Konzum Internet prodavaonice osobno preuzimaju unapri-jed naručenu kupnju u Su-per Konzumu. Trenutno je usluga dostupna na jednoj lokaciji, u Super Konzumu na adresi Sarajevska 5 u No-

vom Zagrebu. Sve narudžbe pristigle do 12 sati mogu se preuzeti isti dan od 16 sati. Korisnicima Internet proda-vaonice nudi se mogućnost naručivanja od 0 do 24 sata, a termini preuzimanja na-rudžbi su radnim danom od 8 do 20 sati i vikendom od 8 do 14 sati. Minimalni iznos narudžbe je 200 kuna, a plaćanje se može realizirati po želji kupca – kreditnim i debitnim karticama te go-tovinom prilikom preuzima-nja narudžbe ili kreditnim karticama putem interneta.

Ucimo na svjetskoj praksivŠkolska oprema

Čini se da su trgovci oprezni i da će s no-vim informacijama o školskom programu,

popustima i dodatnoj po-nudi, po starom dobrom običaju, izaći u zadnji čas. To bi opet moglo dovesti do gužvi u knjižarama i papir-nicama netom prije počet-ka školske godine, kao dio našeg ustaljenog, kasnoljet-nog folklora. Za razliku od toga, vani igraju na sigurno. Marketing kampanje i pro-mocije back to school pro-grama već su debelo počele jer je konkurencija velika i na tržištu se vodi prava bitka za svakog kupca. Proizvođači školskog pri-bora nude širok asortiman: pisaći i geometrijski pribor, torbe, ruksake, pernice, bilježnice, blokove, fascikle, mape, crtaći pribor, a tu je i odjeća i obuća, kao i infor-matička oprema, odnosno laptopi, stickovi, printeri, toneri i papir. Sve su to pri-like za rast prodaje. Školarci se danas sve više zanimaju za tehnološke inovacije i gadgete, a upravo su oni među prvim korisnicima najmodernijih uređaja. Novo vrijeme donosi i nove tehnologije, a s njima dola-ze i neki novi klinci.Program školske opreme u nas još uvijek nije na ra-zini kakvu priželjkujemo,

odnosno ni približno kako to rade trgovci zapadnih zemalja. Tako npr. Velika Britanija bilježi izniman rast tog segmenta tržišta koji osim školskog pribora sadržava i školske uniforme za čiji se dio kolača redovi-to bore najveći igrači Tesco i Marks & Spencer. Jednakom žestinom vlada borba i u prehrambenom sektoru koji nudi posebno marketirane i ambalažirane pakete za užinu. Naglasak u komunikaciji temelji se na zdravim namirnicama s manje aditiva, soli, še-ćera, masnoće. Povećana potražnja za zdravijom hranom za sobom donosi i veću prodaju svježeg voća i povrća. Kao i kod hrane, i

kod napitaka vode brigu o zdravom sadržaju pa tako u ponudi imaju manje kalo-rične sokove. Hrana i piće za tzv. lunch pakete postali su veliki biznis na britan-skom tržištu robe široke potrošnje, a sve u zdravom

duhu pri-pravnosti za školsku go-dinu i izazove koja ona nosi za svakog školarca. Zanimljivo je za istaknuti da je u Americi “back to scho-ol“ sezona kod trgovaca druga po važnosti, odmah iza Božića.

TEMPIRANE PROMOCIJE Back to school šoping se-zona pogotovo što se tiče odjevnih predmeta na za-padnim tržištima počinje već u srpnju jer zašto čekati da se predviđeni budžeti istope nakon troškova ljetovanja. Tako bi trebalo biti. Pravovremena rekla-ma i promocija osigurat će dobru prodaju i podsjetiti

rodite-lje da štede

za tu obavezu. Akcijske cijene i promotivni paketi školskog pribora kupce očekuju početkom školske godine, tako da će roditelji s ograničenim budžetom morati pričekati. Ali una-toč tome što financijske prilike za mnoge roditelje nisu povoljne, dosta je onih koji će se odlučiti za nove školske artikle, jer samo najbolje za njihovog školar-ca dolazi u obzir. I mnogi prodavači stavljaju fokus na djecu, odnosno njihove

Prehrambeni sektor nudi posebno

marketirane i ambalažirane

pakete za užinu

Iako je školska godina završila, za trgovce i roditelje već počinju pripreme za novu. Dok jedni pune police školskim asortimanom, drugi čekaju promotivne akcije i sniženja cijena

www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2011. 10

Ucimo na svjetskoj praksiželje i potrebe, pa će tako

u svojim izlozima ili na posebnim pultovima

upravo tome pokloniti posebnu pozornost kako bi privukli što veći broj kupaca.Osim stranih i do-maćih proizvođača školskog pribora, tu su i robne marke raznih trgovačkih lanaca, koji nude

jeftiniju cijenu od ostalih. No,

brend je još uvijek bitan.

Pogotovo ako se radi o školskim torbama,

odjeći ili obući.Bilo bi poželjno

da se roditelji prije školske gro-

znice naoružaju strplje-njem, poslušaju želje svog školarca, ali i da racionali-ziraju potrošnju u skladu s financijskim mogućno-stima.

INTERNET KUPOVINA Za one koji nemaju vreme-na, volje ili živaca za kup-nju u trgovačkim lancima ili knjižarama, moguća je i internet kupovina školskog pribora koju nudi sve veći broj virtualnih trgovaca. Specifičnost ponude na internetu je izuzetno la-gani način pretraživanja udžbenika odabirom škole i razreda svog školarca, a

postoji mogućnost pretrage i po predmetu i nazivu. U ponudi je i najšira tržišna ponuda školskog pribora: torbe, pernice, bilježnice, olovke, omoti…. “Od 15. lipnja krenuli smo u kam-panju ‘sve za školu’ jer smo uvidjeli priliku da tržištu (tj. roditeljima kao ključnoj ciljnoj skupini kupaca) pru-žimo novu razinu komfora, jednostavnosti i efikasnosti kod kupnje svega potrebno-ga za novu školsku godinu, što uključuje udžbenike svih nakladnika, školski pribor, dodatni asortiman za pomoć pri učenju, ali i računala po super cijena-ma”, ističe Goran Janičijević iz ekupi internet trgovine. Isporuka je omogućena u željenom terminu, a za narudžbe iznad 1000 kn dostava je besplatna. Kupac svoju narudžbu može platiti uplatom na račun (virman-ski), pouzećem (gotovinom prilikom dostave) ili kredit-nim karticama online s mo-gućnošću obročnog plaća-nja do 12 rata bez dodatnih naknada i kamata putem Amex i Diners kartica. Ovu prodajnu akciju prati i jaka promotivna kampanja u medijima, što uključuje TV, dnevne novine te internet.

NA POLICAMA Što pripremaju trgovački lanci na hrvatskom tržištu? Iako još uvijek ne žele ot-kriti posebne prodajne ak-cije vezane za ponudu škol-skog pribora, kažu da će na vrijeme informirati kupce

o promotivnim akcijama i drugim pogodnostima.Konzumove prodavaonice kontinuirano nude asor-timan školskog pribora, a ponuda će biti dodatno obogaćena pred i za poče-tak nove školske godine, kako bi omogućili roditelji-ma kupnju školskog pribora i opremanja njihovih škola-raca po najpovoljnijim ci-jenama na jednom mjestu. Osim širokog asortimana školskog pribora: bilježni-

ca, ruksaka, školskih torbi, pernica, flomastera, olova-ka i drugog pribora te naj-povoljnijih cijena, ujedno će za školarce i njihove ro-ditelje pripremiti cijeli niz promotivnih akcija, iznena-đenja i drugih pogodnosti. Kupce će pravovremeno informirati o ponudi škol-skog pribora putem letaka i kataloga s informacijama o proizvodima, cijenama i akcijama koje pripremaju.Mercator-H intenzivno pri-prema široki asortiman za predstojeću školsku sezonu prilagođenu svim uzrasti-ma. Za najmlađe školarce pripremaju se i posebne kolekcije školskog pribora najpoznatijih brendova, od Barbi preko Hello Kitty do

Transformersa ili Ben10. Proaktivno razmišljaju i kako će roditelji pravovre-meno odgovoriti na potrebe i zahtjeve propisane školske opreme, stoga će ekskluziv-no za posjetitelje ponuditi cjelovite komplete školskog pribora i obrazaca potrebnih za prvi polazak u školu i to za sve razrede; od prvog do osmog. Na taj način izlaze u susret obiteljima, kako bi sve potrebno mogli pronaći na jednom mjestu. Ujedno, svjesni velikih financijskih izdataka, koje roditelji pod-nose s pripremom za po-četak školske godine, treba naglasiti da će asortiman i cjenovnu politiku prilagodi-ti potrebama kupaca u oba brenda: Mercatoru i Getrou. U tom smislu će imati i plasman posebnih letaka s akcijskim cijenama, a za vjerne posjetitelje priprema-ju i veliku nagradnu igru s vrijednim nagradama.Trgovački lanac Tommy svoju poslovnu strategiju u potpunosti prilagođava kupcima, u skladu s njiho-vim željama, potrebama i navikama. Tako će i ove, kao i proteklih godina, ponuditi široki asortiman školskog pribora različitih kvalitativ-nih i cjenovnih razreda, uk-ljučujući i poznate brendove. Posebno širok asortiman nudit će Tommy hipermar-keti. Planirana je i marke-tinška kampanja usklađena s početkom školske godine, što će uključiti i dodatne informacije kupcima vezano za ponudu školskog pribora.

Školarci se danas sve više zanimaju

za tehnološke inovacije i gadgete


u Americi po važnosti slijedi sezonu Božića


Svježe meso

Zbog određenih propisa, ekonomske krize i teča-ja eura, razvoj mesnog tržišta u Europskoj uniji

nalazi se pred brojnim izazo-vima i nesigurnostima. Svi-njetina je i dalje najomiljenije meso s godišnjom potroš-njom od 41 kg po stanovniku dok su među novim tren-dovima povećana potrošnja svježe peradi (22 kg; +1%) i smanjenje potrošnje gove-đeg i telećeg mesa (16,5 kg, -2.5%). Nadalje, proizvođače mesa čeka i reorganizacija distribucije svježeg mesa jer treba reagirati na stalno pro-mjenjive i sve veće zahtjeve za europskim, neprimjetnim (bez obzira na zemlju porije-

kla) i poboljšanim sustavima distribucije. U tome će poste-peno profitirati veliki trgovci koji će ostvariti pregovaračke prednosti i moći postavljati uvjete, a proizvođačima koji će željeti očuvati svoju pozi-ciju, preostat će jedino stalne proizvodne inovacije, poseb-no u svježem mesu.

S druge strane, građani EU inzistiraju na vrlo visokim razinama zaštite i imaju visoka očekivanja što se tiče kvalitete. Zbog toga su proizvođači mesa prisi-ljeni na stalne prilagodbe u svom vrijednosnom lancu, često u kombinaciji sa značajnim kapitalnim ulaganjima. Tu su i strogi sustavi kontrole za svježe i obrađeno meso, kao što je HACCP (analiza opa-snosti i kritične kontrolne točke), zatim praćenje (označavanje i dokumen-tiranje), visoke sigurnosne razine, npr. ISO 9001:2000, iskorjenjivanje većih bo-lesti životinja, ujednačeni

nadzor i kontrolne mjere te visoko obučene veteri-narske službe – svi kako bi zajamčili sigurnost hrane koja je prošla put od uzgoja do kuhinjskog stola.

GLOBALNI IGRAČINa međunarodnoj razini EU ima veći uvoz nego

izvoz govedine (13,2%), ovčetine i peradi, a iako je i dalje jak međunarodni igrač u sektoru svinjskog mesa s 21,6% (iza Kine s 45,7%), ukupno je nastavila trend povećanog uvoza i stagnaciju ili smanjenje izvoza. Glavni proizvođači govedine su Brazil (14,8%)

i SAD (19,5%). Zbog veće domaće potražnje, povećala se i proizvodnja peradi u EU, ali ona je još uvijek malen globalni igrač s tek 11% (glavni proizvođači su SAD – 21%, Kina – 14% i Brazil – 13%). Suočeni sa sve kompetitivnijim svjet-skim tržištem, europski

potencijal i prijetnja

Europska unija će zbog jačanja eura i skupih propisa Unije do 2016. u sektoru proizvodnje mesa izgubiti konkurentnost i ostati bez 23% udjela na tržištu

Lothar Hessel Munich Partners

EU


6 milijardi kuna vrijedi hrvatsko tržište mesa

potencijal i prijetnjaproizvođači posežu za ra-zličitim načinima suradnje i stvaranja sinergije. Razine konsolidacije su vrlo viso-ke. Tako je nedavno jedan od najvećih prerađivača u Europskoj uniji, s više od 6 milijardi eura prihoda, kupio 4. najvećeg mesnog prerađivača u EU.

STRUKTURNI IZAZOVIUnutar Europske unije i dalje su izražene razlike iz-među tvrtki zemalja Zapad-ne Europe i onih zemalja u razvoju. Kompanije zemalja u razvoju još uvijek nisu do-voljno velike kako bi svojom učinkovitošću konkurirale zapadnoeuropskim kom-

panijama, ali prisiljene su zadovoljiti njihova mjerila i jednako ulagati u tehnolo-giju, zdravstvene standarde, kvalitetu, preradu... Vrlo je malo tvrtki na tim tržištima sposobno financirati takva ulaganja, a budućnost svih ostalih,manjih tvrtki i dalje je vrlo upitna. Kompanije u razvoju stalno zaostaju s povećanjem međunarodne konkurentnosti koju mora-ju karakterizirati veličina, visoka produktivnost radne snage i centralizirana, učin-kovita organizacija. Uspješ-ne su u proizvodnji svježeg goveđeg mesa i peradi, ali ne i u proizvodnji svinjetine. Potražnja za mesom peradi vrlo je visoka u EU pa npr. hrvatska Koka d.d. izvozi govedinu i perad u Njemač-ku, Austriju, itd.U ovakvim uvjetima, a ovisno o veličini tržišta, unutar mesne kategorije i dalje postoji uglavnom po jedan lider koji je zanimljiv kao potencijalni partner za međunarodnu suradnju. Međutim, bez jasne strategi-je i dugoročno izvanrednih rezultata niti lideri tržišta niti njegovi tzv. “sljedbenici” neće biti održivi. S druge strane, proizvođači mesa u razvijenim zemljama vrlo će brzo povećati svoj udio, do toga će doći čim se otvore nova tržišta. Budući da pro-izvodnja svježeg mesa i nje-govo skladištenje i prijevoz zahtijevaju najveću moguću fleksibilnost, domaći proi-zvođači često ostanu nespre-mni na zahtjeve takve po-većane logistike. Potaknuti smanjenim carinama, strani proizvođači samo čekaju svoj ulazak na nova tržišta. Npr. u slučaju Hrvatske 35% carinskih obveza s ulaskom u EU će nestati, čime će doći do dosad najvećeg restruk-turiranja proizvođača mesa. U “slučaju Slovenije” do-maća se mesna proizvodnja smanjila za 40%.

NOVE MOGUĆNOSTITržište hrane i mesa ima vrlo važnu ulogu u Hrvatskoj. Samo tržište mesa vrijedi 6 milijardi kuna. Doduše, točnu proizvodnju teško je procijeniti zbog sivog tržišta. Registrirana proizvodnja svinjetine iznosi oko 800.000 komada, a procjenjuje se na čak 1,5 milijuna, što znači da 40% udjela otpada na sivo tržište. Prema među-narodnim mjerilima to je još uvijek mala proizvodnja – u odnosu na konkurente poput Danish Crowna s 23 milijuna svinja godišnje.Domaće je tržište još uvijek premaleno, a pokazalo se da unosna proizvodnja mesa zahtijeva velike količine i širenje koje bi trebalo omo-

gućiti dugoročne izglede i održivi razvoj. Uz to, prilike koje proizlaze iz proizvod-nje svježeg mesa dovode u pitanje sposobnost poduzet-nika da povećaju proizvod-nju i zadovolje skupe europ-ske opskrbne standarde. Jedan od najvećih hrvatskih proizvođača godišnje uzgoji i zakolje oko 50.000 svinja, što odražava njegov prilično malen kapacitet u usporedbi sa 100.000 svinja tjedno neke bolje opremljene eu-ropske kompanije. Zbog ovakvog tržišta i domaće potražnje od oko 60.000 uvezene smrznute svinjetine uzrokovat će ograničen ma-nevarski prostor hrvatskim prerađivačima. Domaći bi proizvođači stoga trebali suziti fokus. Tradicionalno

Bez jasne strategije i dugoročno izvanrednih

rezultata niti lideri tržišta neće biti

održivi


0Dugoročan rast

prodaje17%

Učinkovito korištenje

imovine 10%

Zdrava financijska

struktura 0,9

BIC: 24%

BIC: 17%

BIC: 1,2

-1%

7%

0,15

+75%

+50%

+25%

- 75%

- 50%

- 25%

CAGR(Kumulativni godišnji

postotak rasta)(2008.- 2010.u % godišnje)

Povrat na ukupnu imovinu

(2010. u %)Glavnica / dug

Proizvodna efikasnost55.000€

BIC 145.000 €

35.000€

Proizvodna efikasnost 2010.

Prodaja po zaposleniku150.000€

BIC: 364.000€

78.000€

Prihodi od prodaje u mil. $ 2010.

Pokazatelji operativne efikasnosti

Prosjek 24 prerađivača mesa najbolja u klasi

Usporedba ključnih pokazatelja uspješnosti

Pokazatelji strateškog djelovanja

Svježe meso

EU KOMPANIJE PRODUKTIVNIJE

Mjerilo performansi vodećih europskih kompanija - BIC (Best in class)Usporedba ključnih pokazatelja uspješnosti

U tvrtkama EU još su primjetni značajni propusti u poslovanju. Linije proizvoda kreću se od svježe svinjetine, govedine i peradi pa do raznih vrsta mesnih prerađevina. Posluju pod vlastitim markama i na strana tržišta ulaze s vodećim domaćim igračima, prerađivačima i trgovcima na malo. Ono što ih još uvijek razlikuje jest neprimjetna i sve razrađenija distribucija koja omogućuje brzu reakciju na promjenjive zahtjeve, posebno one na tržištu svježeg mesa. Svježa govedina, teletina i perad (u porastu) potiču promjene na tržištu kojima se moraju prilagoditi i veliki, ali i manji, ekskluzivni, distributeri i lanci.Grafikon “Usporedba ključnih pokazatelja uspješnosti” prikazuje financijski i operativni KPI (ključni pokazatelj uspješnosti) 24 najbolja proizvođača i prerađivača mesa u EU. Neovisno o relativnoj veličini kompanije, primjetna je slična, visoka “prodaja po zaposleniku” - između 26 i 350 tisuća eura. Proizvodna efikasnost, koja najbolje odražava međunarodnu konkurentnost i razvijenost kompanije, kreće se od 40 do 75 tisuća

eura. Treće, dugoročno isplativ rast i dalje je iznad 6% godišnje. Nadalje, ostali važni indikatori, kao što su ROA i odnos duga i glavnice, ključni su za razumijevanje iskoristivosti njihove dugotrajne imovine. Proizvođači s najboljim ključnim pokazateljima uspješnosti (KPI) stalno uspoređuju svoje rezultate te o njima izvještavaju svoje dioničare. U istraživanju europskog tržišta usporedili smo birane proizvođače mesa proglašene “najboljima u kategoriji”. Npr. “Danish Crown”, najveći prerađivač mesa u Europi, ima superiornu proizvodnu efikasnost i ROA indikatore u odnosu na one malih kompanija. Isto tako, najveći nizozemski prerađivač “Vioni Food Group” ima najbolje rezultate u “prodaji po zaposleniku”, a svojim dugoročnim rastom postavio je visoku ljestvicu svim ostalim igračima. Drugi, manje aktivni proizvođači, svoju priliku traže u poboljšavanju položaja u odnosu na sebi ravne. Crne točkice predstavljaju vodeće proizvođače mesa u EU te njihove financijske i operativne KPI-jeve u usporedbi s tvrtkama koje su unutar njihova područja “najbolje u klasi”.

tržište bivše Jugoslavije još nije zasićeno hrvatskim pro-izvodima. Novi priljevi svje-žeg mesa za igrače zemalja u razvoju poput Hrvatske značit će i nove mogućnosti. Međutim, samo budu li oni inovativni, brzi i prilagodlji-vi i tako konkurentni kom-

panijama iz EU. Nedavne izjave vodećih proizvođača mesa upućuju na to da po-stoji potreba za svježim me-som iz jugoistočne Europe. Kako će hrvatski prerađivači mesa nadvladati svoje struk-turne nedostatke i iskoristiti proizvodnju svježeg mesa za tržište EU, istražit ćemo u idućem članku.

Potaknuti smanjenim

carinama, strani proizvođači

samo čekaju svoj ulazak na nova

tržišta

Izvor: Munich Partners


Svježa hrana - intervju

Poljoprivredno po-duzeće Vrana d.o.o. smješteno je neda-leko od Biograda

na Moru, a bavi se proi-zvodnjom svježeg povrća na otvorenom i u stakle-nicima. Osim proizvodnje povrća, poduzeće se bavi i proizvodnjom krmiva za potrebe stočne farme te proizvodnjom mlijeka, a

tu je i peradarska farma za proizvodnju svježih konzu-mnih jaja. O proizvodnji i zastupljenosti svježe hrane na hrvatskom tržištu raz-govarali smo sa Milivojem Milatom, članom Uprave društva.

Recite nam nešto o vašem poduzeću, od kad ste prisut-ni na tržištu te koje sve proi-zvodne usluge pružate?Društvo Vrana d.o.o. nalazi se u sto postotnom privat-nom vlasništvu Louise i Stevea Bubala. Poduzeće se bavi raznorodnom poljo-privrednom djelatnošću, od kojih se posebno izdvaja proizvodnja jaja, mlijeka, povrća u hidroponiji u plasteniku, zemljani uzgoj povrća u stakleniku, proi-zvodnja povrća na otvore-nom, zatim kiselog kupusa, krmiva, ratarskih kultura, stolnog grožđa, maslina, otkupom i kooperacijom te još nekim uslužnim dje-latnostima. Na tržištu smo

prisutni od kad postoji i organizirana proizvodnja povrća na ovim prostorima, odnosno duže od 50 godina.

Koliko je isplativa proizvod-nja svježe hrane u današnjim tržišnim uvjetima?U današnjim uvjetima tržišta proizvodnja svježe hrane nije isplativa jer su cijene poljoprivrednih pro-

izvoda u ovom trenutku preniske. Smatram da je jedan od glavnih razloga takvom stanju to što je pojava escherichie coli u Europi stvorila višak robe na tržištu. Također, lako je zaključiti da je svježa proi-zvodnja mnogo zahtjevnija od konzervirane jer u sva-kom trenutku morate imati kvalitetu, kvantitetu i kon-tinuitet, te ju brzo prodati ili kvalitetno skladištiti, što iziskuje više troškove i po-većan rizik poslovanja.

Na čemu se temelji vaša proizvodnja svježe hrane, koji su godišnji pokazatelji u brojkama?Naša godišnja proizvodnja iznosi cca 1000 tona robe u zatvorenom prostoru te oko 3000 tona povrća na otvorenom i cca 600 tona stolnog grožđa. Društvo na oko 1000 hektara brutto površine ima organiziranu proizvodnju povrća na otvo-renom, šest hektara stakle-

ničke proizvodnje, dva hek-tara hidroponije u plasteni-ku te proizvodnju krmiva za potrebe stočne farme (oko 400 krava u laktaciji). Tu je i peradarska farma za proi-zvodnju svježih konzumnih jaja čiji su planirani standar-dni kapaciteti 100.000 koka nesilica. Podignut je i vino-grad za proizvodnju stolnog grožđa na 30 hektara, a

otvoren je i vlastiti pogon za proizvodnju kiselog kupusa, kapaciteta 100 tona u jed-nom turnusu.

Koliko ulažete u vlastitu pro-mociju i je li, prema vašem mišljenju, konzumacija svje-žeg voća i povrća u Hrvatskoj na odgovarajućem nivou?Na žalost u promociju ne ulažemo previše, možemo reći osrednje. Poznati smo na jadranskoj obali te se oslanjamo na zasluženu prepoznatljivost kako na kontinentu, tako i na su-sjednim tržištima. A što se tiče konzumacije svježe hra-

ne u Hrvatskoj, smatramo da nije na odgovarajućem nivou i to prvenstveno zbog nedovoljne svijesti i pro-midžbe o nutritivnoj važ-nosti tih proizvoda, no ipak smo uvjerenja kako će se to u budućnosti promijeniti.

Jesu li veliki uvoznici svježe hrane na hrvatskom tržištu snizili cijene domaćim proi-zvođačima i u kojoj mjeri?Naravno da su snizili i to poprilično. Sve je veća kon-kurencija na našem tržištu, a mi se borimo kako znamo i umijemo. U pitanje kvalitete nećemo ulaziti, ali kada go-vorimo o kvantiteti, na na-šem tržištu možemo pronaći povrće iz raznih krajeva, a nekako mi se čini, ponajma-nje naše, odnosno hrvatsko.

Mislite li da su domaći proi-zvođači svježe hrane dovolj-no zastupljeni u trgovinama?Mislim da nisu i to jer se proizvodi neorganizirano što rezultira nedovoljnim količinama koje ne mogu zadovoljiti potražnju većih trgovaca. Ništa se po tom pitanju na gospodarskom planu nije napravilo kako treba, odnosno nije se pru-žila adekvatna pomoć i po-drška malim domaćim pro-izvođačima svježe hrane.

Ima li Hrvatska dovoljno proizvodnih kapaciteta da namiri vlastitu potražnju za svježom hranom?Sigurno da ima. Možda jedino nedostaje poduzet-ničkog duha, hrabrosti i naravno novca, odnosno dovoljno kapitala za veliki iskorak na tržište. Možda zvuči paradoksalno zbog ogromnog broja nezapo-slenih u našoj zemlji, ali nam nedostaje i radne snage. Teško je to objasniti, jedino se može konstatirati kako posao na poljoprivre-di nije lagan, radi se o za-htjevnom fizičkom poslu.

“Pojava escherichie coli u Europi stvorila je višak robe na

tržištu”

Niske cijene ugrožavaju proizvodnjuO proizvodnji i konzumaciji svježe hrane u Hrvatskoj razgovarali smo sa Milivojem Milatom, članom Uprave poljoprivrednog poduzeća Vrana


Pašteta

55

19

19

790

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Velike trgovine mješovitom robom i drogerije (101 - 300m2)

Hiper/Supermarketi (301 - 2501m2 +)

Izvor: Nielsentravanj 2010. - ožujak 2011.

Omiljeni ljetni obrokBilo da vam se ne da satima stajati za štednjakom ili se spremate na izlet, uvijek možete posegnuti za nekim brzim, a opet ne preteškim obrokom, kao što je pašteta s kruhom s malo svježeg povrća sa strane

Najviše je porasla

vrijednosna prodaja

multipakiranja Koji je idealan proizvod u ljetnim mjesecima čak i bez čuvanja u hladnjaku? Bilo za doručak ili međuobrok, umjesto sendviča za put ili brzi obrok na plaži? Nemate ideju? Jeste li razmišljali o pašteti? Mogu se pronaći u svim trgovinama, raznih proizvođača i marki, okusa i pakiranja, tako da ćete zasigurno pronaći nešto za sebe. A ukoliko imate više slobodnog vremena i želite probati nešto novo te usavršiti kulinarske vještine, jednostavno posegnite za izradom vlastite paštete. Mašti na volju i uživajte u svom slasnom receptu, bilo da se radi o pašteti s tunom, mesom ili povrćem. U slast!

Jednostavno, brzo i ukusno

U kategoriju pašteta ubrajamo mesne, riblje i povrtne pa-štete, tako da svatko

može pronaći nešto za sebe. Tu su također paštete koje su posebno namijenjene kako djeci, tako i odraslima, te pa-štete koje se čuvaju u hlad-njaku i one koje se mogu čuvati izvan hladnjaka.Unatrag zadnjih godinu dana, (od travnja 2010. do ožujka 2011. godine) prema Nielsenovom mjerenju ma-loprodaje, kategorija pašteta ostvarila je prodaju od 4 tisu-će tona, što je 2,9% manje u odnosu na isto prijašnje raz-doblje. Vrijednosna prodaja iznosila je 240 milijuna kuna, što je 4,2% manje u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. Iz podataka je vidljivo

da je količinska prodaja pala manje u odnosu na vrijedno-snu prodaju. Ovakav trend objašnjavamo činjenicom da je došlo do povećanja proda-je ekonomičnijih pakiranja (velikih pakiranja i multipa-kiranja). U zadnjih je godinu

dana u odnosu na isto ranije godišnje razdoblje najviše porasla vrijednosna prodaja multipakiranja (+1,6%), dok je prodaja zasebnih pakiranja pala (-4,6%).

MESNE DOMINIRAJUNajčešća po-djela pašteta je na mesne, riblje i povrtne. Mesne paštete čine 93% količinskog udjela kategorije, riblje 6%, dok povrtne paštete čine tek 1% udjela. Mesne paštete mogu biti od različitih vrsta mesa, a najzastupljenije su pileća jetrena (10% koli-činskog udjela u mesnim paštetama), kokošja (8%), pileća (5%), goveđa (2%) i pureća (2% udjela). Većina pašteta se ne mora čuvati u hladnjaku (93%), dok se preostalih 7% ipak mora pohraniti u hladnjaku. Pa-štete se također mogu po-dijeliti i prema tome kome su namijenjene: odraslima (96% pašteta) ili djeci (4% pašteta).Na hrvatskom tržištu, uz bok domaćim proizvođa-čima, stoje i strane marke. Gledano prema vrijed-nosnom udjelu, vodeći proizvođači u kategoriji (s pripadajućim robnim mar-kama) u zadnjih godinu dana na hrvatskom tržištu su: Gavrilović (Gavrilović, Gala, Hlapić), Pik Vrbovec (Piketa, Pik), Droga Ko-linska (Argeta), Podravka (Podravka, Leo, Eva), Vin-dija (Cekin, Vila, Vindon)

Kristina VrdeljaAC Nielsen

40% ukupne godišnje prodaje ostvari se od lipnja do rujna

i Bolton Alimentari S.p.A. (Rio Mare). Trgovačke robne marke čine oko 5%

ukupne vrijednosne prodaje kategorije.

LJETNA KATEGORIJAGotovo da nema trgovine koja u svojem prodaj-

nom asortimanu nema bar jednu vrstu paštete. Tako se one količinski najbolje prodaju u hiper/super-marketima, gdje se prodaje

više od polo-vice cjelokupne

kategorije (55%), zatim u velikim (19%)

i srednjim trgovinama mje-šovitom robom (19%) te malim trgovinama mješo-

vitom robom (7%). Katego-rija pašteta je sezonalna te se u razdoblju od lipnja do rujna ostvari 40% ukupne godišnje prodaje.Budući da su paštete praktič-ne u različitim situacijama,

a uzevši u obzir da je ljetna sezona počela i time obogati-la ponudu na tržištu, sigurni smo da ćete na policama vaše trgovine pronaći svoj omi-ljeni okus i uživati u njemu. Preferirate li radije velika ili mala pakiranja, vjerujete li više hrvatskoj kvaliteti ili stranim proizvođačima, izbor je na vama. I neka ljeto počne – ukusnim namazom paštete!

Većina pašteta se ne mora

čuvati u hladnjaku

Količinski udjeli prema vrsti mesnih paštetatravanj 2010. - ožujak 2011.

8% Kokošja

10% Pileća jetrena

31% Druge

jetrene

5% Pileća

2% Pureća

2% Goveđa

41% Drugevrste mesa

Izvor: Nielsen

Količinski udjeli prema vrsti paštetetravanj 2010. - ožujak 2011.

6% Riblje

93% Mesne

1% Povrtne

Izvor: Nielsen


Pašteta - na polici

PPK

U PPK asortimanu proizvoda nalaze se tri vrste pašteta: Čajna,

Jetrena i Pileća, u pakiranjima od 100 g, 50 g i 30 g. Najpopularnija, a time i najprodavanija od navedenih, je Čajna pašteta 100 g. Slijede ju Čajna pašteta u pakiranju od 50 g te Jetrena pašteta u pakiranju od 100 g. Prema zadnjim prodajnim pokazateljima, unutar tematske grupe proizvoda, najpopularnije su 100 g paštete. PPK surađuje s gotovo svim velikim trgovačkim kućama u Hrvatskoj, kao što su Kaufland, Lidl, Plodine, Spar, Mercator, Getro, Metro, Kerum i Tommy, u kojima se može pronaći široka paleta proizvoda PPK. Osim velikih trgovačkih lanaca, opskrbljuju i veliki broj malih trgovačkih obrta i HoReCa kanal. Tvrtka je zadnjih godina bilježila najveće fizičke stope rasta unutar branše, dok su udio u

kategoriji pašteta zadržali na razini do 5%, a kroz agresivnu prodajnu i mar-ketinšku politiku planiraju u nared-nom periodu taj udio i povećati. “Naši proizvodi su prepoznati od strane potrošača kao iznimno kvalitetni s pristupačnom cijenom, što trgovcima omogućava određenu sigurnost pri donošenju odluka oko odabira proi-zvođača koje će pozicionirati u svojim prodajnim centrima, a time naravno i osigurati profit”, navodi Barbara Kukić iz PPK. Osim nacionalnih akcija ogla-šavanja kroz različite medije, sudjelo-vanja na raznim manifestacijama od kojih posebno izdvajaju “Kupujmo hrvatsko” i “Vrijedne ruke”, imaju u planu i redizajn postojeće ambalaže pašteta te uvođenje nove tehnologi-je. Navedenim akcijama namjeravaju povećati i učvrstiti svoj udio na tržištu kako u kategoriji pašteta, tako i u ostalim kategorijama.

ARGETA

Argeta je na hrvatskom tržištu prisutna s 11 različitih okusa – Argeta kokošja

pašteta, kokošja Pikant, kokošja Primavera, jetrena, pureća pašteta, pašteta od tune, pašteta od tune Siciliana i pašteta od lososa. Osim ovih proizvoda, na tržištu su još tri Junior okusa – Argeta Junior original pašteta, pizza i super tuna pašteta. Paštete Argeta napravljene su od kvalitetnih sastojaka, zači-njene prirodnim začinima i proizvedene bez dodanih konzervansa. Osim izvrsnog okusa, Argetine prednosti su i iznimna mazivost, najnovija tehnologija prerade i dugogodiš-nje iskustvo u proizvodnji pašteta, zatim proizvodnja prema međunarodnim higijen-skim standardima i u skladu s međunarod-nim HACCP sustavom. Linija pašteta Argeta Junior pripremljena je posebno za djecu, jer one ne sadrže nikakve dodane konzervanse ili aditive. Argeta se može u Hrvatskoj kupiti u Mercatoru, Sparu, Kauflandu, Metrou, Plodinama, Billi te u regionalnim lancima NTL i Ultra gros u tri različita pakiranja: 95 i 45 grama te multipakiranjima. Iz Droga Kolinske kažu kako se od svih okusa najbolje prodaje Argeta pašteta od tune. “Argetu bi preporu-čili trgovcima zbog toga jer je robna marka Argeta prepoznatljiva u svim zemljama bivše Jugoslavije. U Sloveniji, BiH, Makedoniji i Kosovu Argeta je po vrijednosnom tržišnom udjelu vodeća, a u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvat-skoj druga. Njezin tržišni udio se u Hrvatskoj povećava iz godine u godinu. Isto tako potrebno je naglasiti da kod svakog novog lansiranja Argeta pruža trgovcima podršku u obliku kampanje u medijima te s degustacija-ma i promocijama kako bi se ostvarila što bo-lja prodaja i suradnja”, ističe Nataša Češnovar Gregorc, regionalni brend menadžer Argete. Ovo proljeće lansirali su novi okus Argeta kokošja pašteta Primavera, koja sadrži svježe pasterizirano povrće i začinsko bilje te samo najbolje kokošje meso.

VINDIJA

Vindija nudi široku paletu pa-šteta s kojom je snažno

prisutna na tržištu što joj omogućava da zadovolji različite potrebe i zahtjeve kupaca Vindijine paštete dijele se prema sastavu i vrsti pakiranja, odnosno trajnosti. Tako su Cekin pileće i Vindon pureće paštete pakirane u ovitak ili pak u trajne konzer-ve. Paštete u ovitku su svježi proizvod s rokom trajanja od mjesec dana, koji se obavezno drži u rashladnim vitrinama. Cekin traj-ne konzerve dolaze u popularnim pakiranjima od 30, 50 i 100 grama, a Cekin pileće jetrene i Vindon pureće jetrene paštete u ovitku u 25, 100, 200 i 1000-gramskim pakiranjima. Za najmlađe kupce nude Vila & Vili specijalne paštete

u ovitku, koje dolaze u pakira-njima od 25 i 100 grama.

Iako svaki od tih proizvoda ima svoje vjerne kupce, najpopular-nija Vindijina pašteta je Koketa, u pakiranju od 50 i 100 grama. Vindija općenito ima razgranatu distributersku mrežu i sa svojim portfeljom široko je prisutna u prodajnoj mreži u Hrvatskoj pa su tako Cekin i Vindon paštete

Rio Mare Pate je prisutan unutar se-gmenta ribljih pašteta. Svi namazi su

u pakiranju od 100 g s četiri okusa (tuna, losos, tuna i kečap, tuna hot), a tržištu su predstavili i novi okus Rio Mare Pate tuna i sir. Najpopularniji okus je tuna, a slijedi losos. Rio Mare Pate je dostupan u prodajnim mjestima svih ključnih kupaca – Konzum, Billa, Mercator, Plodine, Metro, Kaufland, Spar te kod regionalnih kupaca. Rio Mare Pate je prisutan u segmentu ribljih pašteta s vrijednosnim udjelom od 19 posto. Rio Mare Pate se radi od najbolje tunjevine, ne sadrži bojila i konzer-vans. Ima jedinstveno pa-kiranje, te je pogodan za višekratnu upotrebu. “Za trgovce je bitno naglasiti da unutar kategorije pa-šteta riblji segment jedini koji raste, što je očekivano s obzirom na trendove na

zapadu, kao i povećani interes potroša-ča za zdravijom prehranom. Sukladno tome bi se taj segment na polici trebao širiti”, poručuje voditelj proizvoda Marina Duvnjak. Rio Mare Pate hrvatskim se kupcima približava različitim promotiv-nim kampanjama., Naime, krenula je velika nacionalna nagradna igra na svim okusima, radi čega je prilagođena amba-laža s novom komunikacijom kao i sav promotivni materijal. Nagradnu igru će dodatno podržati s TV kampanjom koja

je krenula krajem lipnja. Predstavili su novi okus Rio Mare Pate tuna i sir te pojačali degustacije i započeli s velikim Rio Mare Pate eventima u sklopu trgovačkih centara. Radi poveća-ne potražnje tijekom ljetnih mjeseci, očekuju povećani interes za Rio Mare Pate-om te je dvojno pozicioniranje izuzetno važno.

kupcima na raspolaganju u svim većim trgovačkim lancima u Hrvatskoj. Cekin i Vindon paštete uživaju sve

veću popularnost među potrošačima, kod kojih se u konačnici i najbolje ogleda uspjeh nekog proizvoda. “Potrošači imaju povjerenje u kvali-tetu Vindijinih proizvo-

da pa možemo reći da se ulaganje u tehnologiju i

naglašavanje stroge kontrole podrijetla sirovina i namirnica isplatilo. Izvorna receptu-ra našim paštetama daje poseban, prepoznatljiv okus”, poručuju iz Vindije. U dogo-voru s trgovačkim lancima s kojima surađuju organiziraju se degustacije, definiraju promotivne cijene pašteta, što onda prema kupcima komuniciraju putem oglasnih kampanja i kataloških objava.

RIO MARE


Pašteta - na polici

PERUTNINA - PIPO ČAKOVEC

Uz jetrenu paštetu u ovitku PP, koja je među traženima po izboru potroša-

ča, tu je i posebna novost iz obitelji Poli - Poli paté. Ta vrsta paštete, inovativan i nov proizvod na tržištu, u potpunosti je proizvedena u Hrvatskoj. U izradu ovog revolucionarnog proizvoda bio je uklju-čen tim stručnjaka Perutnine Grupe iz svih zemalja, koji je radio na tome godinu dana od ideje, istraživanja tržišta, pa do konačnog proizvoda. Prvi u Europi su razvili takvo inovativno pa-kiranje koje se može zatvarati i koristi za višednevnu upotre-bu. Zaštićeno je od strane proizvođača ambalaže i tri godine imaju ekskluzivno pravo koristiti ga u Europi. Poli paté se proizvo-di u Čakovcu, a distribuira se u članice EU i zemlje bivše Jugoslavije. Na domi-cilnom tržištu surađuju sa svim trgovačkim lancima, a za učinkovitiju

opskrbu krajnjih kupaca razvili su i vla-stitu maloprodajnu mrežu koja broji 115 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj. “Prva i najvažnija konkurentska prednost Poli patea je u sastavu paštete. Za razliku od ostalih pašteta, Poli paté je proizveden od prvoklasnog pilećeg mesa, s minimalnom količinom masti i s vrlo malo kalorija. Druga prepoznatljiva prednost je u rob-noj skupini Poli, koja je na svim tržištima percipirana kao kvalitetna i ukusna robna

marka s posebnom i ino-vativnom ambalažom, a usto je duhovita, dinamična i jedno-stavna. Kao treća

prednost je izuzetna funkcionalnost same

ambalaže, koja se odnosi na mogućnost višekratnog

zatvaranja i otvaranja, što se očituje u češćoj

upotrebi i produže-nom roku upotre-be”, navodi Vedran Mikulić iz Perutnine

Ptuj - Pipo d.o.o. S marketinškim prodo-

rom na tržište Poli paté je krenula sloganom “Zaposlili

smo slona“ od 2009. godine.

GAVRILOVIĆ

Gavrilović je neosporni lider u kategoriji pašteta. Tradicija pro-

izvodnje fine jetrene paštete seže u razdoblje prije 2. svjetskog rata kada je Gavrilović kao tehnološku inovaciju proizveo Jetrenu paštetu pakiranu u hermetične kutije – današnje konzer-ve! Jetrena pašteta koja se danas nala-zi na policama svih trgovina po istoj se recepturi proizvodi od 1953. godi-ne, dakle skoro punih 60 godina. Nje-zin jedinstveni pikantan okus postiže se zahvaljujući visokom udjelu jetre i kvalitetnog svinjskog mesa. Jetrena pašteta dolazi u limenkama od 100 g i 50 g. Prije nekoliko godina lansirali su i pakiranje u tubi od 200 g namijenjeno obiteljima. Osim Jetrene paštete, u asortima-nu nude i popularnu Čajnu paštetu nešto blažeg okusa koja dolazi u tamnozlatnim limenkama od 100 g i 50 g te u tubi od 200 g.

Pod brendom Purisa nude Pileću i Pureću paštetu koje su proizvedene bez dodatka konzervansa. “Prema Nielsenovu istraživanju iz studenog 2010., naš udio u tržištu pašteta iznosi cca 35 posto. Mi smo lider u pašte-tama i trgovac koji cijeni i osluškuje svoje potrošače ne može bez naših pašteta, a potrošači se mogu osloniti na neupitnu kvalitetu naših proizvo-da”, kaže Maja Puškarić iz Gavrilovića. Od 2003. Gavrilović Jetrena pašteta nosi oznaku Hrvatska kvaliteta. Svi proizvodni procesi

udovoljavaju najstrožim europskim i američkim standardima kvalitete, a mjere kontrole potencijalnih rizika provode se svakodnevno u svim faza-ma proizvodnje. Sve implementirane norme u Gavriloviću obuhvaćene su zajedničkim integriranim sustavom upravljanja koji omogućava centralizi-rano upravljanje procesima i doku-mentacijom cijelog sustava. Za ovu sezonu pripremili su tripak s praktič-nim poklonom, plastičnim poklopcem koji čuva svježinu paštete. A tu su još i druga iznenađenja...

U Podravkinom asortimanu pašteta postoje Čajna,

Jetrena, Pileća, Kokošja, Juneća te nova Pikant pašteta. Kako je hrvatsko tržište tradicionalno opredijeljeno za Jetrenu i Čajnu paštetu, tako se i u Podravci one izdvajaju po prodaji, međutim prednjači Kokošja pašteta 135 g koja na tržištu egzistira već dugi niz godina, dok je novi okus Pikant paštete izazvao veliki interes kod potrošača. Pakiranja su raznovrsna: limenka 100 g i 135 g te alu-seal ambalaža za 30 i 50 g. Podravkine paštete potrošači mogu pronaći u svim značajnijim trgovačkim lancima. Iz Podravke kažu da zauzimaju treću poziciju na hrvatskom tržištu mesnih pašteta. Njihovi proizvodi u zadnjih godinu dana doživjeli su značajne promjene: u suradnji s vrhun-skim, profesionalnim kuharima unaprijeđene su recepture svih pašteta i lansiran novi Pikant

PODRAVKA

Svatko može jesti kao kralj

Atla

ntic

trad

e d.

o.o.

, Jos

ipa

Lonč

ara

9, 1

0 00

0 Za

greb

Argeta Primavera na prijestolju profinjenih okusaPripremljena od najboljeg kokošjeg mesa i svježe pasteriziranog povrća.Kušajte ju i odvest će Vas u kraljevstvo okusa.www.argeta.com Dobra strana kruha

PIK VRBOVEC

Pik Vrbovec u asortima-nu nudi široku paletu

proizvoda u kategoriji pa-šteta koji su svrstani u tri brenda: Piketa, Pik Classic i Sljeme pašteta. Piketa pašteta na policama tr-govina nalazi se u raznim pakiranjima: 30-gram-ska pašteta pakirana u aluminijsku posudicu namijenjena obroku za jed-nu osobu, 50 i 100 gramska Piketa u aluminijskoj posudici i 100 gramska Piketa u tvrdom limu. Krajem 2010. na tržište su lansirali Pik Classic paštetu s novom recepturom pakiranu u novu, inovativnu ambalažu koja se prvi puta pojavljuje na našem tržištu. Ambalaža ovog proizvoda je zbog posebnih svoj-stava materijala tvrđa od standardnog aluminijskog pakiranja, a ne radi se o klasičnoj limenci. Sljeme čajna pašteta u ovitku 100 g već dugi niz godina ima svoju vjernu grupu potrošača na tržištu.

Najpopularnije su 100 g paštete, budući da su idealne gramature za prosječnu obitelj prilikom pripreme laganih obro-ka, a najprodavanija pašteta je Piketa pašteta pakirana u 100 g aluminijsko pakiranje. Pik paštete mogu se pronaći u većini nacionalnih lanaca, ali i manjim privatnim trgovinama. “Prema zadnjim raspoloživim podacima o prodaji pa-štete na domaćem tržištu, PIK zauzima čvrstu drugu poziciju. Svakodnevnim ulaganjima u naše paštete i uvođenjem

PIK Classica na tržište te sudeći po po-zitivnim reakcijama potrošača, uvjereni smo da će naš tržišni udio i dalje rasti”, kaže Berislav Pokupec, Product Mana-ger PIK-a. Garantirana kvaliteta proi-zvoda jamči sigurnost konzumacije, a Pik Classic paštete idealna je za trgovce zbog toga što je pakirana u “shelf-re-ady” kutijice po 10 komada te je s njima lagano manipulirati prilikom postavlja-nja na policu. Prodaja paštete doseže svoje vrhunce u ljetnim mjesecima pa su iz tog razloga ove godine odlučili za primjerenu marketinšku podršku novom brendu Pik Classic.

okus. Nove recepture oci-jenjene su na nezavisnom tržišnom istraživanju kao paštete s najboljim okusom na tržištu Hrvatske. Nove Podravkine paštete dobile

su preporuku i od strane kuharskih akademika Hr-vatskog kuharskog saveza, što dovoljno govori o njihovoj novoj kvaliteti. Uz promjenu receptura, nove Podravkine paštete imaju i novi atraktivan dizajn – jarko crvenu Podravkinu boju i jasno vidljive lentice živopisnih, ljetnih boja koje simboliziraju pojedini okus. Time su Podravkine paštete dobile osvježen, moderniji izgled koji je lako uočljiv potrošačima na policama trgovina. “U tijeku je TV kampanja koja komunicira novitete, tj. izmijenjen i poboljšan okus pašteta te novi proizvod u asortimanu, Pikant paštetu”, navodi Dijana Jendrašinkin iz Podravke. Tijekom ljetnih mjeseci na paštetama su još u planu i aktivnosti u trgovini - akcijske cijene i promo-pakiranja kod poje-dinih trgovačkih lanaca.


Od kada znam za sebe bila je dio naših pre-hrambenih života, pri ruci kod kuće da

ju namažeš na kruh kada je glad prevelika, a dobra volja za spravljanjem nečega “konkretnog“ premala, uvi-jek prikladna za utažiti glad, dugi period dio naših škol-skih dana i velikih odmora, a na izletima i godišnjim odmorima kao da je popri-mala neku drugu dimenziju i postajala još slađa.Osobno, svako toliko bih se zabrinuto upitala što je zapravo dio nje, paštete, no već u sljedećem trenutku nastavljala bih ju slasno je-sti. Cijela priča oko paštete

postala je još dramatičnija kasnije, kada su se pojavili i razno-razni vicevi na temu kako je nastala, poput onoga da bi se meso koje je valjalo odstranilo, a ono što se nije moglo upotrijebiti bacalo, i onda se našla neka pametna glava i rekla: “lju-di, PA ŠTETA je to baciti”, i tako je kao nastala pašteta. Po mišljenju nekih, ovo govori sve o namirnici o kakvoj se radi, no realnost je ipak malo drugačija.Danas je meni i kao potro-šaču, a posebno kao osobi profesionalno više uključe-noj u područje FMCG-a, pa tako i kategorije pašteta, jasno da je pašteta ipak nešto drugo, da se proizvo-đači više nego ikada trude što i kako ponuditi potro-šaču. Paštete danas ističu

brojne benefite, od manje masnoće, prisustva određe-nih vitamina poput kalcija ili vitamina A, do poseb-ne brige u osmišljavanju pašteta za djecu. Svakako valja spomenuti i praćenje trendova, gdje je jedan od aktualnih koji sve više dobiva na značaju svakako i certifikat halal kvalitete (Halal standard počiva na preventivnoj proaktivnoj metodi, kompatibilan je sa drugim međunarodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog uprav-ljanja proizvodnjom - ISO, HACCP i drugi), ili lansira-nje tzv. posnih pašteta.

TRENDY PAŠTETAO praćenju trendova i ino-vacijama možemo pričati i kada je riječ o samom pa-kiranju. Trenutno je forma paštete limena konzerva iako postoje pokušaji da se ta forma mijenja. Najprije se zamjećuje odmak od standardne limenke pre-ma tvrdom aluminiju što je uveo PIK Vrbovec na

nekima od svojih pašteta, a zatim još i dalje prema smjeru Rio Mare pakiranja u tubi, te sasvim drugačijih oblika poput onih Poli Pa-te-a koja se i svojom pozici-jom u trgovinama pokušala odmaknuti od police prema hladnjaku kako bi možda i perceptivno utjecala na po-trošača. Valja naglasiti kako forma pašteta u inozem-stvu sve više ide u smjeru delikatese, segmentu koji je kod nas tek slabije razvi-jen. Već se vidi i kod nekih brendova, poput Argete, određena “koketiranja“ s tim segmentom, poput pa-šteta od lososa te divljači.

KLASIKA NAJTRAŽENIJAAnaliziramo li tržište pašte-ta regionalno u zemljama bivše Jugoslavije, jasna je primarna podjela tržišta na tradicionalno prisutna dva “mesna“ brenda, Ga-vrilović i Carnex, zatim snažnu prisutnost Argete kada je riječ o segmentu bijelog mesa od peradi te podjednako ribljih pašteta koje tek uzimaju zamah. Neoplanta u posljednje vrijeme želi nešto više na-praviti re-brandingom u Patelinu, inovativnim paki-ranjima te zanimljivim i na konzumiranje poticajnim oglasima, koristeći slikovnu

Proizvođači pašteta danas ističu brojne benefite, od manje masnoće, prisustva određenih vitamina poput kalcija ili vitamina A, do posebne brige i pašteta za djecu

Inovativni trendovi

Forma pašteta u inozemstvu sve

više ide u smjeru delikatese

za klasičnog potrošača

Pašteta – vodeći brendovi


kriza je ojačala važnost kategorije

Mirna HorvatVALICON

komunikaciju čistog bijelog mesa koje se koristi kao glavni sastojak njihovih pašteta te daje garanciju potrošaču. Inovativnost koju je pokazala Neoplanta u pakiranju, još nešto ranije pokušala je iskoristiti i Pe-rutnina Ptuj, sa svojim Poli Paté, gdje je uspjeh željela temeljiti na legitimnosti koju ima iz područja pro-izvodnje i prerade peradi, inovativnim proizvodom, kao i pakiranjem te snaž-nom komunikacijom. Ipak, niti u Sloveniji niti u regiji ne može se (još) govoriti o značajnijem uspjehu.Tržište pašteta u Hrvatskoj, s obzirom na razvijenost i trendove prisutne na drugim tržištima regije, još uvijek se može nazvati dosta tradicionalnim. Trži-štem dominiraju klasične / svinjske paštete s Gavrilo-vićem na čelu kao tržišnim liderom. Premda pokušava uspjeti i s ponudom pašteta od peradi, srž njegova po-slovanja i dalje su klasične paštete, poput čajne, po kojima je nadaleko poznat.

GLAVNI IGRAČI Prema PGM podacima za 2010. Gavrilović je i dalje tržišni lider, dok Podravka, nekoć daleko snažnija, polagano gubi na račun dva brenda, Argete i Pikete PIK Vrbovca. Po snazi brenda, PIK Vrbo-vec dijeli drugu poziciju na tržištu pašteta s Argetom, osnažujući svoju poziciju u klasičnim i goveđima pa-štetama, nastavljajući tako dosljedno smjer razvoja svojega poslovanja i ostaju-ći vjeran crvenom mesu na svim razinama proizvodnje.Premda je Argeta Atlantic grupe od svojih davnih

početaka bila usmjerena na bijelo meso peradi, tek u po-sljednjih dvadesetak godina vidljivo osnažuje svoju pozi-ciju, čak najmanje na tržištu Hrvatske, a daleko više na ostalim tržištima regije, posebno BiH, Makedonije i Kosova, gdje je Argeta mno-go više od samog tržišnog lidera. Primarno usmjerena na bijelo meso i benefite koje ono nudi (laganije, manje masnoće), svoj port-folio širi dalje i posebnim ponudama Argeta Halal, pašteta kreirana za arapsko tržište, ali i šire zahvaćajući dijelom i segmentu crvenog mesa, govedine i limitirane edicije paštete od divljači, ostajući tako svojom ponu-dom i dalje prilagođena pre-hrambenim usmjerenjima karakterističnim za istočnija tržišta, i dalje od regije koju čine zemlje proizašle iz bivše Jugoslavije. Govoreći o paštetama od peradi na hrvatskom tržištu nikako ne smijemo zane-mariti Podravku i Vindiju. Izuzmemo li Argetu i da-leko skuplji Rio Mare koji

već čini kategoriju za sebe, potkategorija ribljih pašteta tek je u povojima, a posebice imamo li u vidu bogatstvo koje Hrvatska ima u Jadran-skom moru i nekako logično usmjerenje u taj segment pašteta. Slovenski Delamaris,

od ranije prisutan na tržištu sa svojom Turističnom pa-štetom, ponovno se lagano budi, dok Mirela Mirne Ro-vinj praktički ne prelazi dalje od 10 % dobivenih na razini iskustva (prema podacima PGM za 2010., analizom piramide snage branda).

Negdje na sredini te ljestvi-ce top brandova prisutnih u kategoriji pašteta smje-stila se i Eva (Podravka) sa svojim tuna namazom, koji vrlo logično proizlazi iz dugogodišnje srži Evina po-slovanja – ribe u konzervi.

PROFIL POTROŠAČAPrebacimo sada malo fokus sa same kategorije na potro-šača. Možda je najzanimljivije analizirati tko čini većinu po-trošača kategorije s obzirom na neke pokazatelje koji upu-

ćuju na recesijske utjecaje.Prema provedenim istraži-vanjima među korisnicima pašteta trenutno (PGM podaci za 2010.) nalazimo nešto veći udio onih koji se osjećaju “pogođeni“ recesi-jom. Govoreći o ukupnom

opsegu FMCG potrošnje, provjerili smo je li tu došlo do kakvih promjena. Većina potrošača kategorije pašteta izjavljuje kako sada sigurno troše manje nego ranije. A kada ih se upita o njihovom financijskom statusu, većina opet izjavljuje kako je slabiji nego prije šest mjeseci.Ono što možemo očekivati u kategoriji pašteta u bu-dućnosti određena su zani-mljiva dešavanja. Razloga i smjerova razvoja ima nekoliko. Kriza, koju smo upravo spomenuli, s jedne strane jača relevantnost kategorije za nisko-cjenov-ne potrošače. U sredini ima puno igrača koji imaju legi-timnost u nekim od bliskih kategorija ili čak već razra-đene brendove, a sigurno će po tom pitanju biti još pokušaja da se nešto novo napravi. Mogućnosti ima još puno i kod inovacija kada je riječ o pakiranjima proizvoda. Važno je napo-menuti da dosadašnji poku-šaji uglavnom nisu uspjeli. Paštete, a u ovom kontekstu je možda bolje reći Pate-i,

imaju još puno mogućnosti širenja izvan mainstream segmenta, što će najvjero-jatnije obradovati one nešto dubljega džepa.

Primarno korištenje

Korištenje

Razmatranje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Gavrilović

BSI=70

Argeta

BSI=45

Piketa

BSI=42

Podravka

BSI=40

Cekin

BSI=34

77%

76%

80%

90%

98%

88%

70%

53%

41%

77%

76%

80%

90%

98%

88%

70%

53%

41%

52%

56%

71%

65%

89%

58%

41%

23%

12%

50%

65%

53%

67%

88%

59%

31%

20%

10%

41%

59%

48%

68%

88%

60%

29%

17%

7%

45%

55%

42%

57%

84%

48%

20%

11%

5%za klasičnog potrošača

Tržište pašteta u Hrvatskoj još uvijek se može nazvati dosta tradicionalnim


egida

Ljeto je godišnje doba kad mi se javlja vrlo izražena želja da pobjegnem

s posla, odnosno iz Zagre-ba, i starom cestom, sluša-jući neku prigodnu glazbu kao ilustraciju ljeta i prena-glašene nostalgije, odem na more, u Primošten recimo. Može i Brela. Ili barem na Jarun (kad je vruće, ne bi-ram previše). Ljeti mi, osim toga, navire više sjećanja na djetinjstvo nego li u druga doba. Ljeti bi došli ujak i ujna iz Njemačke i donijeli hrpu poklona. Taj isti ujak je imao običaj, osim vina (kao većina mojih u Dal-maciji), piti i pivu (ipak je on arbajtao u Njemačkoj!). I to ne bilo koju, nego toč-no određenu marku (ako bih kupio “krivu”, onda sam morao ponovno ići u dućan vratiti “neželjeni” brend). Tako sam stekao dojam da je pivo nešto vrlo važno, nije da možeš kupiti bilo koju. Godinama kasnije i sam sam postao ljubitelj piva (zanimljivo, više zbog utjecaja supruge nego li ‘frendova’). Uz napomenu

da pri odabiru nisam toli-ko isključiv kao što je bio moj ujak, više sam sklon istraživanju. Pa sam tako lani po prvi put u jednom trgovačkom lancu naletio na uvozni ‘radler’ – pivo s limunadom, o kojem sam čuo i od već spomenutog ujaka, pričao mi da ga vole Nijemci (i moj me kum,

bivši gastarbajter, davno već uvjeravao kako je to pravo ljetno osvježenje). Iz nekog me se razloga nije toliko dojmilo, pa sam to zanimljivo iskustvo pomalo i zaboravio. No u ožujku i travnju ove godine na veli-ka vrata “nahrupiše” ‘radle-ri’ poznatih nam nacional-nih brendova – Karlovačko Radler i Ožujsko Limun, uz


Prodaja piva je u travnju/svibnju 2011. porasla za 12.810 hektolitara ili 3,5% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a može se bez ustezanja reći da su upravo pivske mješavine donijele vjetar u leđa kategoriji koja već dvije godine bilježi pad prodaje

Pojavu ovog napitka moguće

je povezati sa padom prodaje

gaziranih bezalkoholnih

pića

26 www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2011. 26 www.jatrgovac.hr Srpanj - Kolovoz 2011.

Pivske mješavine


5,7% udio ‘radlera’ na tržištu piva u svibnju 2011.


pratnju slovenskog Union Radlera (u tri okusa molim lijepo), a odnedavno je tu i Pan Radler. Fer je napo-menuti da je Union Radler bio dostupan prvi, već od prosinca 2010. godine. Da zaključim uvodni dio, kao mnogi naši zemljaci, pri-grlio sam novo osvježenje zdušno...

Odakle dOlazi Za miješano piće sačinjeno od piva i gaziranog bezal-koholnog soka u različitim zemljama, pa čak i regija-ma, koriste se različiti na-zivi, no kod nas se u velikoj mjeri odomaćio njemački naziv ‘radler’, što u prijevo-du znači biciklist. Legenda kaže da je jedan pivar iz okolice Münchena odlučio pomiješati svoju zalihu piva sa sokom kako bi podmirio navalu žednih biciklista koji su svratili u njegovu pivnicu. U današnje vri-jeme pod ‘radlerom’ se u prvom redu podrazumijeva mješavina piva i limunovog soka, no postoje i inačice s grejpfrutom, crvenom na-rančom i jabukom, uglav-nom u omjeru pola-pola. Stoga je ‘radler’ zanimljiv jer nudi kombinaciju okusa piva i gaziranog soka, s ma-njim postotkom alkohola. Valja reći da su se ‘radleri’ povremeno javljali na trži-štu i proteklih godina (npr. Roler od Laškog, Biker od Osječke...), a sličan ‘radleru’ je i Bandidos od Laškog,

koji je cijelo vrijeme prisu-tan na hrvatskom tržištu. Ostala piva s okusom imala su ograničen uspjeh (Coro-na, Tuborg Lemon), pa se činilo da Hrvati nisu skloni ničemu osim lager pivu (uz malo crnog piva zimi). No prošlog ljeta pojavio se Somersby – ‘cider’, odnosno jabučno vino (iako su ga mnogi takvim doživljavali, nije pivo) i postao proš-logodišnji ljetni hit. Je li to bio razlog što smo ove godine svjedočili “reinkar-naciji” ‘radlera’? U svakom slučaju, brzo su postali vrlo popularni!

MalOprOdaja glavnaLokacija prodaje ‘radlera’ u svibnju, kad im je prodaja uzela maha, naginje više maloprodaji kroz koju se plasira gotovo dvije trećine (66%), dok preostalih 34% odlazi na ugostiteljstvo (za razliku od ukupne katego-rije piva, gdje 60% otpada na maloprodaju, a 40% na HoReCa kanal). ‘Radler’ se nešto više prodaje u velikim formatima od običnog piva – 30% ih se prodalo u hiper i supermarketima (u odno-su na prosjek prodaje piva od 19%), pri čemu su nešto slabije zastupljeni u manjim formatima. Regionalno, prema podacima za mjesec svibanj, ‘radleri’ su bolje prihvaćeni u središnjoj Hrvatskoj (27%) i Zagrebu (35%), nego na obali (28%) ili u Slavoniji (11%).

OpOravak tržištaBrojevi vele da se u prvih pet mjeseci ove godine po-trošilo 14.883 hektolitara ‘radlera’ (maloprodaja i ugostiteljstvo), što je 1,8% ukupne količinske prodaje piva ove godine, ali u svib-nju imaju udio od čak 5,7% s ukupno plasiranih 11.176 hektolitara na tržište. Za-nimljivo, prodaja piva je u travnju/svibnju 2011. pora-

sla za 12.810 hektolitara ili 3,5% u odnosu na travanj/svibanj prošle godine pa možemo bez ustezanja reći da su upravo ‘radleri’ doni-jeli vjetar u leđa kategoriji

koja već dvije godine bilježi pad prodaje (a pomoglo je i sunce kad je najviše trebalo, pogotovo u ugostiteljstvu). S druge strane moguće je napraviti i poveznicu s padom prodaje gaziranih bezalkoholnih pića, čija je prodaja u travnju/svibnju ove godine za 7350 hek-tolitara manja nego lani, što je pad od 3,4%. Naime,

u percepciji konzumenta ‘radler’ i gazirani sok jesu konkurencija, pogotovo u ugostiteljstvu.

trend ili hir?Bit će zanimljivo pratiti razvoj ovog segmenta piva, zbog činjenice da se na pivskom tržištu napokon dogodilo nešto novo što je generiralo rast prodaje, kao i činjenice da takvo piće neumitno utječe na druge konkurentske kategorije osvježavajućih pića. Val vrućine zadnjih tjedana svakako im neće odmoći. Hoće li ih se tržište zasititi? Gdje im je granica, 5-6%, ili možda preko 10% udjela? Hoće li “plesati” jedno ljeto ili će se uvriježiti među potrošačima? Mnogo je pitanja, bit će zanimljivo raditi analize dogodine...

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

Pivo i ‘radleri’ – lokacija prodaje (količinska) prema tipovima prodajnih mjesta, svibanj 2011.

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301-2500m2

Velike trgovine mješovitom robom i drogerije (101 - 300m2)



Benzinske postaje

Kiosci

Diskonti

Restorani

Kafići

Pubovi, fast food, grill...

Izvor: NielsenPivo Radler

6 11

11

12

10

97

5

12

28

3,6

0,4

1319

15

151,2

31

Lokacija prodaje piva po regijama - svibanj 2011.

16% Slavonija

18% Grad Zagreb

22% Dalmacija

28% Središnja Hrvatska

16% Istra, Lika i Primorje

Izvor: Nielsen Izvor: Nielsen

Lokacija prodaje ‘radlera’ po regijama - svibanj 2011.

12% Dalmacija

11% Slavonija

35% Središnja Hrvatska

16% Istra, Lika i Primorje

27% Grad Zagreb

Lokacija prodaje u svibnju naginje više maloprodaji

kroz koju se plasira gotovo dvije trećine

‘radlera’

Ivan Junaković, NielsenVoditelj odjela za odnose s klijentima


Pivske mješavine - na polici

Ožujsko Limun je lansi-ran krajem ožujka ove

godine te je naišao na izni-mno dobru prihvaćenost od strane potrošača doslovno unutar nekoliko dana od početka distribucije. Limun je krenuo na tržište s dva pakiranja: povratnom bo-com 0,5 l te limenkom 0,5 l, a odnedavno je u ponudi i nepovratna boca od 0,33 l. Sva tri pakiranja ostvaruju izvrsne prodajne rezultate, poglavito boca od pola litre, koja je ipak dominantno pakiranje na hrvatskom pivskom tržištu općenito, navode iz Zagrebačke pivovare. Kada je riječ o dostupnosti, ističu kako se Ožujsko Limun doslovno može kupiti na svakom koraku. Ožujsko pivo, kao glavni brend pivovare, ima distribuciju od gotovo 100% u Hrvatskoj, a Limun je u relativno kratkom vremenu ostvario visoku

razinu distribucije. Što se organizirane maloprodaje tiče, Limun je ulistan u svim hrvatskim lancima. U Zagrebačkoj pivovari navode da su dosadašnji prodajni rezultati izvrsni te da su nadmašili prvotno postavljene ciljeve. Kao glavni cilj ipak označavaju ostvarenje dugoročnog uspjeha s ovim proizvodom kako bi izgradili još jedan snažan brend u portfelju, a osnovnu prednost Ožujsko Limuna, u odnosu na kon-kurenciju, vide u iznimnom osvježenju koje pruža, poglavito u vrijeme visokih ljetnih vrućina. Spoj dobro poznate kvalitete Ožuj-skog piva i osvježavajućeg soka od limuna, smanjene gorčine i nižeg postotka alkohola, Ožujsko Limun nov je i zanimljiv izbor za sve pivopije, ali i za one koji, barem dosad, i nisu bili ljubitelji klasičnog pivskog

okusa. Usto, Zagre-bačka pivovara jedina nudi više brendova u ovom segmentu pa je, osim Limuna, koncem lipnja tržištu ponu-đen i Ožujsko Jabuka, osvježavajuće pivo s okusom

svježeg jabučnog soka čime će se dodatno osnažiti rastući se-gment pivskih mikseva. Nove proizvode prate i inovativne promotivne aktivnosti.”Kampanja kojom smo promovi-rali Limun je upravo završila, ali planira-mo novi val kam-panje za Limun te Jabuku već u srpnju. Također, u planu je i pro-gram degustaci-ja tijekom srpnja i kolovoza u sklopu kojeg će se dijeliti uzorci Limuna i Jabuke u većim hrvat-skom gradovima kako bi što širi krug potrošača upoznali s novim proizvodima”, ističu iz Zagre-bačke pivovare.

Karlovačko Radler na tržištu je prisutan

od 3. siječnja 2011. godine, a Karlovačka pivovara prva je hr-vatska pivovara koja je plasirala proizvod u kategoriji mješavi-ne piva i limunova soka na hrvatsko tržište. Riječ je o laganom, mije-šanom piću koje je vrlo osvje-žavajuće i sa svega 2% udjela alkohola. Zbog toga je izvrsno za konzumaciju nakon bilo koje tjelesne aktiv-nosti – idealno je osvježenje nakon bavljenja

sportom, ali i savršeno za uživanje u trenuci-ma zabave i opuštanja u društvu prijatelja. Karlovačko Radler do-stupan je u povratnim staklenim bocama od 0,5 l i 0,33 l, te limen-kama od 0,5 l. Prema podacima proizvo-đača, u prvih šest mjeseci prisutnosti na tržištu najpro-davanije pakiranje je ono u staklenoj boci od pola litre. Karlovačko Radler se može naručiti u većini kafića i restorana diljem Hrvatske. Također, može se kupiti i u gotovo svim trgo-vačkim centrima i

trgovinama (Plodine, Spar, Mercator, Konzum, Billa, Kaufland, Getro, Metro), uključujući i članice Ultra gros i NTL grupe. “Radimo i na daljnjem proširenju distribucije”, ističu iz Karlo-vačke pivovare te dodaju kako su više nego zadovolj-ni rezultatima. “Karlovačko Radler premašio je oče-kivanja u smislu volume-na i interesa potrošača. Očekujemo da će se to još poboljšati tijekom ljeta.” Za mješavinu piva i voćnog soka koriste se različiti nazivi. U Njemačkoj, odakle i potječe, poznat je kao radler te je po tom nazivu i najpoznatiji hrvatskim potrošačima. Karlovačko Radler jedina je mješavina piva i limunovog soka koja

ima pravo koristiti ime “rad-ler” na hrvatskom tržištu jer je Karlovačka pivovara nositelj registracije robnog žiga RADLER od 2001. godine. Za ljetne mjesece pripremljene su različite promotivne aktivnosti koje imaju za cilj približiti Karlovačko Radler svojim potrošačima. Tako će svat-ko tko kupi šest limenki Karlovačko Radler 0,5 l dobiti na poklon rashlad-nu torbu za plažu. Usto, iz Karlovačke pivovare najavljuju i ljetnu komu-nikaciju za potrošače u hi-permarketima i supermar-ketima na hrvatskoj obali, a informacije o Karlovačko Radleru bit će dostupne na hrvatskom, engleskom te njemačkom jeziku.

OžujskO Limun i jABukA

kArLOvAčkO rAdLer


Pivske mješavine - na polici

Iz Hacker-Pschorra, pivo-vare s gotovo 600 godina

tradicije, stiže autentični radler iz njemačke pokraji-ne gdje je još 1922. godine Franz Xavier Kugler gotovo slučajno izumio taj iznimni napitak. Kada popularno pivo Original Münchner, koje se radi prema recep-tu što se nije mijenjao od donošenja Zakona o čistoći 1517. i koje koristi čistu izvorsku vodu te hmelj i ječam, kombinirate s najfinijim okusom limuna dobijete prvoklasno osvje-ženje – Münchner Radler. Pravi radler mora biti lijepe limunsko žute boje, ugod-nog okusa, ali koji ujedno ne bježi u limunadu. Tvrtka Dolium, koja je od svibnja 2005. zastupnik Paulaner piva za Republiku Hrvat-sku, odgovorila je na po-trebe hrvatskih potrošača proširenjem asortimana te

od ove godine u svojoj po-nudi ima i Hacker-Pschorr Münchner Radler. Pivovara Hacker-Pschorr iz Minhena pripada Paulaner grupi i poznata je po radleru s tradicionalnim keramičkim čepom. Hacker-Pschorr Minhenski Radler je proi-zvod osvježavajućeg oku-sa napravljen od najboljih limunovih sastojaka i to bez ikakvih umjetnih sladi-

la. Svojim dobrim okusom i visokom prihvaćenošću od strane potrošača ovaj je Radler dobio najvišu ocjenu na Öko-testu 2008. godine. Radi se o svijetlom fermentiranom pivskom miksu s finom limunadom koje ima 2,5% alkohola te 9,5% originalnog ekstrakta po masi. Iz tvrtke Dolium potrošačima sugeriraju da ovaj osvježavajući

radler konzumiraju nakon sportskih aktivnosti i za vrijeme toplih ljetnih dana. Hacker-Pschorr Minhenski Radler u prodaji je od trav-nja 2011. godine. Pakiran je u povratne boce od 0,5 l, a može se naručiti u svim vodećim distributerskim tvrtkama pića i napitaka u Hrvatskoj. “Hacker-Pschorr Münchner Radler od konkurencije se izdvaja svojom karakterističnom bistrom bojom, voćnim mirisom i prevladavaju-ćom aromom piva, što je ovom radleru priskrbilo titulu jednog od najboljih. Trgovcima ga preporuču-jemo jer je to hit i idealni prijatelj u ljetnim mjese-cima, a potrošačima jer ima idealan omjer arome piva i voća, nema gorčine i nije sladak te ima postoja-nu pjenu”, ističu iz tvrtke Dolium.

Pan RadleR limun

Pan Radler Limun novi je proizvod iz asortimana

Carlsberga Croatia, a na tržište je lansiran sredinom lipnja. Trenutno je dostu-pan u staklenoj boci od 0,5 l, čija je preporučena malo-prodajna cijena u trgovina-ma 5,69 kn, a uskoro će biti dostupan i u staklenoj boci od 0,35 l te u limenci od 0,5 l. Pan Radler Limun može se kupiti na policama svih naših ključnih kupaca, ali i u određenom broju trgovi-na manjeg formata, ističe Hrvoje Šepić iz Carlsberga Croatia. Pan Radler Limun izvrsna je kombinacija Pan svijetlog lager piva (40%) i bezalkoholnog pića od limunovog soka (60%) s alkoholnim udjelom od 2%. Po svojim funkcionalnim svojstvima, Pan Radler

Limun predstavlja savršen izbor za osvježenje u svakoj prilici - nakon sportskih aktivnosti, s prijateljima u kafiću ili za večernji izlazak. U koprivničkoj pivovari isti-ču kako su vrlo zadovoljni prvim reakcijama potrošača na Pan Radler Limun te dodaju kako je za promo-ciju kvalitetnog proizvoda najvažnije potrošačima omogućiti da ga isprobaju i sami se uvjere u njegovu kvalitetu. Slijedom takve promotivne strategije, Carlsberg Croatia organi-zirala je besplatno kušanje Pan Radler Limuna na glavnom gradskom trgu u Koprivnici, a da je ovo fino osvježenje svima dobro došlo potvrđuje i podatak da se tu večer popilo uku-pno 2000 boca odnosno 1000 litara tog novog pića.

HackeR-PscHoRR müncHneR RadleR


Union RadleR

Union Radler na hrvat-skom tržištu prisutan

je od 2001. godine i to kao Union Radler Lemon, a od ove godine u Hrvatskoj se u ponudi nalazi i Union Radler grapefruit te novi okus Radler red orange. Union Radler puni se u staklenim bocama od 0,5 l i 0,33 l te u limenke od 0,5 l. Pakira se u pakete od 20 komada za boce od 0,5 l, dok su limenke pakirane kao four pack i six pack.”Trenutno smo sa svim našim okusima te pa-kiranjima u povratnoj boci 0,5 l i limenci 0,5 l prisutni u većini maloprodajnih lanaca, nezavisnom retailu te u oko 2000 HoReCa objekata. S dosadašnjim rezultatima prodaje izuzetno smo zadovoljni. Prema našim procjenama

naš udio na tržištu kreće se između 10% i 12%”, isti-če Tatjana Fintić iz Laško Grupe. Od komparativnih prednosti iz tvrtke ističu širinu ponude okusa koju nude, s obzirom da jedini na hrvatskom tržištu imaju u ponudi Radler grapefruit i Radler red orange. Svi naši okusi imaju optima-lan omjer piva i voćnog udjela čiju su vrhunsku kvalitetu prepoznali i naši potrošači, ističu iz Laško grupe te dodaju kako su njihova ciljna skupina svi potrošači koji žele uži-vati u kvalitetnom piću, spoju pive i voća s manjim postotkom alkohola. “Naša marketinška strategija usmjerena je prema po-trošačima sportašima, tj. rekreativcima i svima koji svoje slobodno vrijeme provode aktivno”, zaklju-čuje Fintić.

osječko BikeR

Svoje pivo s limunom s malim postotkom

alkohola Osječka pivovara je pod imenom Biker na tržište plasirala još 2001. godine te je tako bila pionir u ovom se-gmentu pića. U osvježenom izdanju ovo osvježavajuće piće ponovno je predstav-ljeno tržištu u srpnju 2011. kako bi se zadovoljili sve na-glašeniji zahtjevi potrošača. Samo ime “Biker” engleska je inačica naziva “radler” koji na njemačkom jeziku doslovno znači biciklist, a potječe od jednog snalažljivog bavar-skog pivara koji se dosjetio pomiješati pivo s limuna-dom kako bi udvostručio zalihu piva i tako podmirio žedna usta velike skupine bi-ciklista izletnika koji su došli u njegovu pivnicu. Osječko Biker dolazi u povratnim bocama od 0,5 l, što je i najpopularnije ‘pivsko’ pa-

kiranje, ističu iz pivovare te dodaju kako će proizvod biti dostupan u većini malopro-dajnih lanaca u Hrvatskoj. Osječko Biker je osvježavaju-ći spoj prvog hrvatskog piva i okusa limuna; proizvodi se od vrhunskih sirovina i oku-som je prilagođeno zahtje-vima potrošača. Iako je tek nedavno izašao u prodaju prve reakcije potrošača su iznimno dobre te se bilježe pozitivni prodajni rezultati. To i ne čudi, kažu u Osječkoj pivovari, jer potrošači dobi-vaju odličan omjer kvalitete i cijene, što je prednost i za trgovce koji, usto, na svoje police dobivaju proizvod koji je tražen i prepoznatljiv na tržištu. Od marketinških i prodajnih akcija, Osječko Biker od samog lansiranja prati aktivna medijska kampanja, a promotivne aktivnosti nastavit će se i dalje u svrhu zadovoljenja interesa potrošača.


Pivo s okusom...

Vrućine su počele, tempo svakidašnjice sve je sporiji, a tko još nije otišao na godišnji

odmor, broji dane do njega, nadajući se kako će uskoro i sam usporiti svoj korak... Duge kolone na hrvatskim autocestama pune su doma-ćih i stranih turista kojima je cilj vjerojatno sličan – smje-stiti se negdje uz more, “is-ključiti” se iz cjelogodišnjeg prebrzog ritma, odmoriti se i napuniti baterije. Ima i onih koji ne idu na more, koji ostaju u svojim gradovima, pronalazeći sebi svoju zaba-vu, također uživajući u rado-stima koje pruža ovo doba godine. Jedna od tih radosti je svakako sjedenje u kafići-ma u kasnim popodnevnim satima kada je dokolica na

visini, a vrućina počinje malo popuštati. Neobave-zan razgovor s društvom uz lagano ispijanje pića... Piće koje je dugi niz godina bilo sinonim za ljetno osvježenje svakako je hladno pivo. Ono ni danas ne gubi na značaju, dapače, tek malo proširuje vremenski spektar svojeg “djelovanja”, omogućujući pravim obožavateljima svo-ga okusa uživanje praktički u bilo koje doba dana, uz osjetno manji udio alkohola i laganiji okus. Da, pričamo o nečemu malo drugačijem…

“Sočno” piVoU posljednje se vrijeme, da-kle, može primijetiti da je tržište ponudilo novu ina-

čicu piva, na germanskim tržištima poznatu i pod imenom “radler”. Pivo po-miješano s voćnim sokom različitih okusa, među ko-jima je najpoznatija upravo kombinacija piva i soka od limuna, već velikim kora-cima grabi kroz ovo ljeto 2011., postajući pravi hit. I to ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostalim zemljama regije. U Sloveniji, gdje je prisutan daleko najdulje, od 2010. doživljava svoje ponovno buđenje. Karlovačko Radler i Ožujsko Limun u Hrvatskoj, Union Radler u Sloveniji te Jelen Fresh u Srbiji pioniri su kategorije piva sa sokom u svojim zemljama. Međutim, kao mješavina piva, i to naj-češće svijetlog, korijene ima

u Njemačkoj gdje ga poznaju već nešto manje od stoljeća i to pod nazivom “radler”. Možda su baš Njemački turisti, tražeći isto piće i na našoj obali, pomogli da mje-šavina oživi i kod nas.

Zalet u 2011.Pivovare u Regiji, poput one slovenske, već duže u svo-jem portfoliju imaju pivo sa sokom, dok se u Hrvatskoj ta kategorija počinje buditi od ove godine. Slovenska Pivovarna Union Radler drži već 10 godina, ali je do-jam da je on tek od prošlog ljeta dobio veću popular-nost kada je standardnom okusu limuna pridodan i okus grejpa. Iako je Pivo-

varna Union nastavila svoj put uvodeći i okus crvene naranče u 2011., izgleda da za sada grejp ostaje najomi-ljeniji kod potrošača, barem onih slovenskih i barem ako ocjenjujemo po tome što se nalazi na stolovima kafića ili čime se pune koli-ca u trgovinama. Sudeći po nekim ranije provedenim istraživanjima o preferen-cijama okusa, mogli bismo tvrditi upravo suprotno za Hrvatsku - da bi našim po-trošačima i crvena naranča mogla biti bliska. No, taj dio ostaje još za provjeriti ne-kim od istraživanja. Prošla godina, pored novog okusa grejpa donijela je i redizajn ambalaže te novi ton komu-nikacije. Žuto-plavu Union Radler ambalažu s bicikli-

Beskompromisno osvježenjeUz sport ili neke druge aktivnosti, ili naprosto u društvu u omiljenom kafiću, pivo sa voćnim sokom je savršeni izbor osvježavajućeg pića u vruće ljetne dane


2010. donijela buđenje kategorije

Beskompromisno osvježenjestom zamijenila je nova, već na prvi pogled svježija, žuta boja za limun i svijetlo zele-na za grejp. Tim redizajnom ambalaže i novim okusom promijenio se i slogan u “Osvježenje na cilju”.

Žene ga voleKategorija pokazuje po-rast – stolovi uz Ljubljanicu prepuni su Union Radlera, a to je piće neizbježan dio svakog piknika ili nekog drugog oblika druženja s prijateljima. Ako smo prije tvrdili kako je pivo bilo više «rezervirano» za muškarce, kategorija piva sa sokom svakako je okus piva pribli-žila i ženskom dijelu publike. To potvrđuje i kvalitativno istraživanje odrađeno počet-

kom 2011. godine u Ljublja-ni i Zagrebu. Rezultati su bili vrlo slični, s tom razlikom da su Ljubljančani više pri-čali o razlozima trenutne konzumacije, a Zagrepčani o mogućim situacijama bu-duće konzumacije i prvim reakcijama na proizvod. Ženske sudionice objasnile su kako je njima pivo ina-če prejako i suviše gorko. Te navedene «mane» piva, gledano iz ženskog kuta, u isto su vrijeme i najveće prednosti piva sa sokom jer je ono blažeg okusa i nema onu izraženu gorčinu koja je odlika klasičnog piva. Pivo sa sokom tako ženama «lakše teče» i dok su se neke često posebno trudile popiti pivo koje su iz raznih razlo-ga naručivale, sada u ovom novom piću sasvim sigurno uživaju. Ta razlika koju pivo sa sokom ima u okusu, gdje zapravo prisutnost soka ublažuje gorčinu i malo više sladi okus te zbog manjeg

postotka alkohola (što je još jedna od razlika između piva i piva sa sokom), otvaraju se i mnoge nove situacije prikladne za konzumaciju piva sa sokom, čak i najtvr-

dokornijim muškarcima koji su znali kategorički tvrditi «kako je pivo – ipak pivo!» i kako im je vrlo teško zami-sliti da bilo čime može biti

narušen onaj bazični okus piva koji žele osjetiti. Pivo sa sokom je izuzetno primjeren za osvježenje jer kombinira sve ono dobro iz piva, ali i iz soka koji mu daje zanimljivu kiselost i slatkoću, ublažava malo gorčinu i specifičan ‹aftertaste› piva. Osim toga, može ga se popiti više i u onim trenucima kada bismo

možda imali neke socijalne kočnice o unosu prevelikih količina klasičnog piva zbog, ipak, određenog udjela al-kohola. Jedna od glavnih spontanih asocijacija na pivo sa sokom je upravo osvježenje, snažno poveza-no uz ljetno doba godine. Istraživanje je pokazalo da

se navike konzumacije piva sa sokom ne razlikuju puno po spolu. Situacije su slične, osim što muškarci popiju pivo sa sokom češće nakon sportskih aktivnosti nego žene, više usmjerene na neka socijalna druženja s bliskim prijateljima. Muškarci ističu kako zbog piva sa sokom ne popiju manje piva, već samo «obogate» one trenutke u danu i one situacije u kojima je možda bilo «neprimjere-no» naručivati neko piće s većim udjelom alkohola ili im naprosto nije odgovaralo. Sada se češće poneko pivo sa sokom popije i prije 12h. Postoje indikacije da žene, suprotno tome, na račun konzumacije piva sa sokom

naručuju manje piva. Žene uistinu u njemu uživaju. Zanimljivo je da muškarci u pivu sa sokom uživaju u kasnim jutarnjim i ranim popodnevnim satima, na-kon čega očito «šaltaju» na pivo, dok je ženama pivo sa sokom postalo jedno od glavnih pića za kasno-po-podnevne i večernje izlaske.

Uspjeh U regijiUspjehu piva sa sokom u Sloveniji pomogla je i veća razvijenost cijele (pod)kategorije “alcopops” koju karakterizira upravo do-datak raznoraznih sokova ili okusa klasičnom alko-holnom piću. Tako unutar te kategorije govorimo i o proizvodima poput Bandi-dos Tequila ili Ice, u Slove-niji inačica Desperadosa, piva s aromom tekile, koji se nedavno uspješno pred-stavio i hrvatskom tržištu. Zatim su to od ranije po-znati Breezeri ili pak Vodka

Ice i slični. Toj potkategoriji također su bliski, uz pivo sa sokom, cideri (Somersby), koji su također unazad par mjeseci napravili boom na hrvatskom tržištu. Svaka-ko valja spomenuti da su se pokušaji predstavljanja piva sa sokom, pod raznim drugim nazivima, na hrvat-skom tržištu javili još puno ranije, ali očito da tržište za tako nešto tada nije bilo spremno. Sada, pivo sa so-kom nailazi na pravi odaziv.Spomenimo ukratko i trži-šte Srbije, koje također ne spava kada je riječ o novim smjerovima u kategoriji piva. Tamo je Apatinska pivovara bila prva koja je ponudila domaću verziju

Muškarci ističu kako zbog piva sa sokom ne popiju manje

piva

Kategorija piva sa sokom svakako je okus piva približila i ženskom dijelu

publike


Pivo s okusom...

Kada više proizvođača najednom

pokreće neku novu kategoriju,

time daju dodatni poticaj bitno bržem razvoju cijele

kategorije

Više od tri četvrtine ispitanika radler percipira kao osvježavajući napitak, dok ga preostala četvrti-na ispitanika ipak smatra alkohol-nim pićem

Prema istraživanju agencije Hendal i magazina Ja TRGOVAC, provedenom tijekom lipnja 2011. godine na nacio-nalno reprezentativnom uzorku od 427 građana Hrvatske starijih od 15 godina, čini se kako građani Hrvatske vole mije-šati svoje pivo s voćnim sokom.

Iako snažniju tržišnu prisutnost bilježi tek od proljeća ove godine, kombi-nacija piva s voćnim sokom za koju je uvriježeni naziv radler jako se brzo udomaćila u rukama Hrvata i Hrvatica. Čini se kako su proizvođači koji su u svojoj paleti ponudili neku inačicu ovog pića uoči turističke sezone učinili pravi poslovni potez.

O tome dovoljno govori i opća po-znatost ove vrste pića. Naime, prema istraživanju čak 80,6 posto ispitanika upoznato je barem s nekim od ponu-đenih pića iz kategorije tzv. radlera na hrvatskom tržištu, dok tek nešto ma-nje od petine ispitanih nije nikad čula za spomenuto piće.

Kada je riječ o konzumaciji brojke su prilično ravnomjerno podijeljene. Naime, od ukupnog broja sudionika ankete, koji su upoznati s radlerom, njih 51,5 posto ga je i probalo, dok nešto manja polovica (48,5%) nije konzumirala ovo piće.

Na pitanje jesu li od nedavne pojave i široke ponude mješavina piva i voć-noga soka na hrvatskom tržištu u ovo ljetno vrijeme zamijenili ili smanjili uo-bičajenu konzumaciju pive i soka zbog radlera, svega 17,5 posto anketiranih

odgovara potvrdno, dok nadmoćna većina od 82,5 posto nije promijenila svoje navike pijenja pive ili soka.

Upitani za učestalost konzumiranja mješavine piva i voćnog soka, najveći broj ispitanih odgovara kako ga pije jednom tjedno (35,5%). Više puta tjedno ovo piće konzumira 29 posto sudionika ankete, svakodnevno je prisutno kod 9,7 posto ispitanika, a isti broj konzumenata (9,7%) radler pije jednom mjesečno i rjeđe od jed-nom mjesečno.

Zanimljiva je percepcija potrošača kada je riječ o tome je li radler za njih alkoholno piće ili osvježavajući na-pitak. Naime, za više od tri četvrtine ispitanika (75,6%) riječ je o osvježa-vajućem napitku, dok ga preostala četvrtina ispitanika ipak smatra alko-holnim pićem.

Mješavina piva i voćnog soka – ovosezonski hit!

piva sa sokom pod nazivom Jelen Fresh. U Srbiji mo-žemo govoriti o relativno otvorenoj kategoriji i daleko manjem dodiru s Nijemci-ma, zbog čega je bilo lakše imenovati novo piće Fresh. Svakako, jasno je da je ta-kođer riječ o pivu sa sokom. Jasno je da se želja i potreba za kombinacijom raznih sokova i okusa s pivom već neko vrijeme pojavljivala, a sada i oživjela kao neizo-stavni dio portfolija regio-nalnih pivovara.

Sport i zabavaPogledavši vremenski tijek razvoja kategorije piva sa sokom u nama bliskom zemljopisnom okruženju, opažamo kako je Slovenija na neki način otvorila ka-tegoriju, koju su hrvatski potrošači dijelom upoznali kroz zadnjih par godina u interakciji s našim susje-dima. Ove godine tržište Hrvatske postaje spremno, kada Karlovačka pivara, osjetivši priliku, prva nudi potrošačima Karlovačko

Radler. Vrlo brzo na tržištu se pojavljuju i piva sa sokom drugih pivovara – Ožujsko Limun, zatim i Pan Radler te adut Osječke pivovare - Bi-ker. Koncept piva sa sokom u Sloveniji i Hrvatskoj na prvi

pogled se razlikuje, prem-da, prokopamo li dublje, u osnovi se ističu vrlo slični benefiti. Dok Karlovačka pivovara sa svojim Radlerom primarno ide na osvježenje kao glavni benefit kategorije, gdje svojim oglasom ledeno-šću boce i svježinom limuna

naprosto mami na konzu-maciju, u pozadini se iščitava kao posljedica i benefit koje piće ima za sve one osobe koje ga popiju nakon sporta. Union jasno i primarno ide na situaciju bavljenja spor-tom, premda opet, kako je komentirano i ranije, vide se i naznake širenja iz tog užeg segmenta. Ožujsko limun osvježenje stavlja u jedan aktualni kontekst osvježenja na plaži, tome dodaje i nei-zbježnu sportsku aktivnost i druženje muškaraca te se komunikacijom usmjerava i prema ženama… Kako god bilo, uz sport ili neke druge aktivnosti, ili naprosto “ne radeći ništa” u omiljenom kafiću, pivo sa sokom je savr-šeni izbor pića za one poseb-ne trenutke zabave, druženja i opuštanja u društvu prijate-lja. Osvježavajuća kombina-cija piva i, primarno, limuna za hrvatskog potrošača, nadograđena ponudom grej-pa ili crvene naranče koja pristiže od dusjeda, postala je dobitnom kombinacijom ovog ljeta u cijeloj regiji.

Valja napomenuti da, kada više proizvođača najednom pokreće neku novu katego-riju, time daju jedan do-datni poticaj bitno bržem razvoju cijele kategorije jer je konkurentnost na tržištu veća te sam potrošač ima više opcija na raspolaganju i puno brže traži nove iza-zove u proizvodima. Ono što imamo danas je super proizvod koji jasno ide na osvježenje, što je odlično izraženo u svim komunika-cijama, a još jedan poziti-van faktor na kojega nismo mogli utjecati jest i izuzet-no toplo vrijeme ove godi-ne što je dodatna garancija uspjeha cijele kategorije. Još i da nam turistička sezona bude uspješna, s mnoštvom Slovenaca i Ni-jemaca koji pivo sa sokom poznaju i bez kojega teže preživljavaju vruće dane, gdje će nam biti kraj…

Mirna Horvat i Slađana Šmitran

VALICON


Intervju

George Keune, pred-sjednik tvrtke Keune Haircosmetics, na čelu je obiteljskog

biznisa koji postoji gotovo 88 godina. U nedavnom posjetu Hrvatskoj otkrio je planove za budućnost te kako je došlo do spajanja tvrtki Keune i Colori Tinta, odnosno kako je nastala tvrtka Keune Adriatic. Za početak, recite nam nešto o bogatoj povijesti tvrtke Keune, o vašem ocu Janu Keuneu koji je osnovao kom-paniju? Kako je sve počelo?Korijeni Keune Hair-cosmetics datiraju iz 1922. kada je moj otac, kemičar Jan Keune, otvorio svoj mali biznis fokusirajući se na kemijske proizvode za frizere. Godinu kasnije izumio je trajnu ondu-laciju, a 1927. krenula je redovna proizvodnja. To je bio početak međunarodne ekspanzije tvrtke Keune Haircosmetisc. Sljedeće desetljeće obilježeno je s nekoliko inovacija, kao što je primjerice prvi aerosol lak za kosu.

Što Keune čini uspješnom tvrtkom?Kvaliteta je temelj naše poslovne filozofije i uvijek je bila jedan od najvažnijih čimbenika uspjeha tvrtke. Specijalizirani smo za viso-ko kvalitetne profesionalne proizvode za njegu kose, što se pokazalo kao ispravna

strategija rasta i razvoja ko-joj smo dosljedni svih ovih 88 godina. Samo najbolje je dovoljno dobro. Keune pro-izvodi su isključivo razvije-ni za profesionalnu upotre-bu. U našem istraživačkom i razvojnom laboratoriju je slobodno odabrati sirovinu bez ikakvih ograničenja. Uvijek se izabiru najbolji sastojci, tako da će pro-

fesionalni frizeri svakako prepoznati bolju kvalitetu Keune proizvoda.

Je li kompanija još uvijek u vlasništvu obitelji Keune?Keune Haircosmetics je još uvijek neovisna obiteljska kompanija. To je najveća obiteljska kompanija u svije-tu koja se bavi proizvodima za kosu. Ja sam predsjednik i vlasnik, a moj sin George Keune junior, treća genera-cija, je potpredsjednik. Naša kompanija je jedinstvena po pitanju obiteljske tradicije i biznisa i tako će nadam se ostati i dalje.

Koliko ljudi trenutno zapo-šljavate i gdje sve u svijetu možemo pronaći vaše proi-zvode i proizvodne pogone?Keune Haircosmetics sa središnjicom smještenoj u Nizozemskoj ima podružni-ce u Atlanti u SAD-u, u Ba-selu u Švicarskoj, u Briselu u Belgiji i sada u Hrvatskoj. Keune proizvodi izvoze se širom svijeta i deseci tisuća frizera u više od 70 zemalja koriste naše profesionalne proizvode za njegu

kose u svojim salonima. Središnji ured u Soestu, u Nizozemskoj, prostire se na 20.000 m² prostora za pro-zvodnju i 15.000 m² prosto-ra za skladište. Tvrtka zapo-šljava 280 ljudi. Zasigurno, u sljedećih nekoliko godina može se više očekivati od tvrtke Keune.

Osobno dizajnirate ambala-žu i izgled proizvoda. Možete li nam reći više o karakte-rističnom Keune logotipu i izboru boja koje predstavlja-ju brend: crna i siva? Font Keune logotipa je Futu-ra Light. Koristimo taj font za svu komunikaciju, čak je i na vratima našeg labora-torija. Keune ima jedini u svijetu pakiranja s korištenjem jednog fonta. To je dio našeg vizualnog identiteta. Izabrao sam crnu i sivu jer

Kreiramo profesionalne proizvode koji se prodaju u salonima diljem svijeta, ali u Hrvatskoj radimo iznimku, gdje naše profesionalne proizvode prodajemo i kroz maloprodaju

“Keune je najveća

obiteljska kompanija u

svijetu koja se bavi proizvodima

za kosu “

88 godina u svijetu88 godina u svijetu20 godina u Hrvatskoj,20 godina u Hrvatskoj,Keune:Keune:


1923. godine Keune je izumio trajnu ondulaciju

88 godina u svijetu

su te boje vječne i uvijek će biti moderne.

Što možete reći o 20 godina postojanja u Hrvatskoj? Jeste li zadovoljni postignutim?Vrlo sam ponosan na pri-sutnost tvrtke Keune u Hr-

vatskoj. Tvrtka Colori Tinta je izgradila ime i brend Keune na visini

kojoj pripada i jako sam zadovoljan opravdanim

statusom koji uživamo u Hrvatskoj i regiji. Zagreb je naš centar u ovom dijelu Europe, a svoje proizvode proširit ćemo na cijelu regiju. Zahvaljujem gospo-dinu Berislavu Pećaniću na hrabrosti i poduzetničkoj inicijativi, koji je početkom

devedesetih godina došao u naš ured u Nizozemskoj sa željom da distribuira naše proizvode u Hrvatskoj.

Kako ste se odlučili za par-tnerstvo s tvrtkom Colori Tinta i osnovali novu zajed-ničku kompaniju Keune Adriatic? Recite nam nešto više o tom poslovnom pothvatu i planovima za budućnost.Tvrtka Keune postala je jednakopravni partner

tvrtki Colori Tinta, koja je primljena u obitelj i promi-jenjeno je ime u zajedničku tvrtku – Keune Adriatic. Radit ćemo u svim zemlja-ma bivše Jugoslavije, te pla-niramo ići na tržišta regije, odnosno na tržišta Albani-je, Mađarske, možda i Grč-ke. Što se tiče planova za budućnost, zainteresirani smo za područja na kojima nismo zastupljeni, točnije u Kini i Japanu. Do sada smo surađivali samo s eksklu-zivno frizerskim salonima, ali gospodin Pećanić je od-lučio da ćemo u Hrvatskoj raditi paralelno na dva trži-šta: i u frizerskim salonima i u maloprodaji. Mislim da naša pozicija u budućnosti

ovisi o tome, jer ukoliko ne bude funkcioniralo na jednom tržištu, funkcio-nirat će na drugom. Jedno tržište zapravo podupire drugo. Na drugim tržišti-ma, osim Hrvatske i regije, to još nismo napravili, ali o tome razmišljamo s veli-kom opreznošću, u skladu sa specifičnostima svakog pojedinog tržišta.

Je li Keune više profesionalni brend za frizere ili je današ-nji naglasak više na krajnjim potrošačima i maloprodaj-nim lancima?Mi kreiramo profesionalne proizvode koji se prodaju u salonima diljem svijeta, ali u Hrvatskoj radimo iznim-ku, gdje naše profesionalne proizvode prodajemo i kroz maloprodaju.

Koje inovacije možemo oče-kivati iz tvrtke Keune u bližoj budućnosti?Uvijek radimo istraživanja prije nego što razvijemo nove proizvode. U današnje vri-jeme je rastuća potražnja za organskim proizvodima, koji su temeljeni na prirodnim sastojcima s vrlo visokom kvalitetom. Radimo s pre-stižnim profesionalnim asor-timanom za njegu kose koji poštuje okoliš. Proizvodi u tom rasponu brinu za njegu vaše kose, isto kao i za okoliš.88 godina u svijetu

20 godina u Hrvatskoj,20 godina u Hrvatskoj,

“Keune Adriatic će raditi u svim zemljama bivše Jugoslavije, te planiramo ići

na tržišta regije, odnosno na

tržišta Albanije, Mađarske,

možda i Grčke”


Proizvodi za njegu tijela

Komadni udjeli prema tipu kože: svibanj 2010. - travanj 2011.

20,5% Suha

8,8% Drugi tipovi

7,3% Osjetljiva

63,4% Normalna

Izvor: Nielsen

Komadni udjeli prema tipu proizvoda: svibanj 2010. - travanj 2011.

10,5% Mlijeko

11,7% Losion

14,6% Ostalo

1% Ulje

2,2% Gel60% Krema

Izvor: Nielsen

Komadni udjeli prema namjeni: svibanj 2010. - travanj 2011.

39,5% Svenamjenski

proizvodi

24,1% Proizvodi za njegu ruku

36,4% Proizvodi za njegu tijela

Izvor: NielsenProizvodi za njegu kože su svi oni proizvodi namijenjeni vlaženju, hranjenju i osvježa-

vanju kože. Te proizvode u trgovinama susrećemo u obliku krema, losiona, gelo-va, ulja, itd., koji se direktno nanose na tijelo. U njih ubrajamo proizvode koji mogu, a i ne moraju biti na-mijenjeni njezi nekog dijela ljudskog tijela, npr. svena-mjenske kreme ili pak kre-me za ruke. Ovi proizvodi najčešće su pakirani u pla-stičnim bočicama, kutijica-ma i tubama. Kod proizvoda za njegu tijela možemo naići na podjelu na proizvode za žene ili muškarce, ili pak na proizvode s anitcelulitnim

djelovanjem. Ovako defini-rana kategorija ne uključuje proizvode za njegu lica, proizvode za uklanjanje dlačica, proizvode za njegu kože beba ili proizvode za zaštitu kože od sunca.

PAD PRODAJEU posljednjih je godinu dana (od svibnja 2010. do travnja 2011. godine) prema Nielse-novom mjerenju malopro-daje kategorija proizvoda za njegu tijela ostvarila prodaju od 6 milijuna komada u

vrijednosti od 133 milijuna kuna. Ako uspoređujemo proteklih godinu dana (svi-banj 2010. do travnja 2011.) s istim periodom prošle go-dine, kategorija proizvoda za

njegu tijela komadno pada za 5,8%, dok vrijednosno bilježi pad od 7,1%.Vodeći proizvođači u ka-tegoriji su Beiersdorf (Ni-vea, Atrix), privatne robne marke, Unilever (Dove, Lux), Neva (Rosal, Za-

grebački melem), L’Oreal (Garnier, L’Oreal), Henkel & Schwarckopf (Fa, Solea), Lek (Amai), Johnson&Johnson (Johnson&Johnson, Neutro-gena), Afrodita (Afrodita, Body Slim) i Saponia (Kaina).

RAST DIJELA KATEGORIJE Osnovna podjela proizvoda za njegu tijela je ona prema namjeni. Najveći dio kate-gorije čine svenamjenski proizvodi (39%) i proizvodi za njegu tijela (36%), dok ostatak kategorije otpada na proizvode za njegu ruku (24%). Ako uspoređujemo proteklih godinu dana s istim periodom prethodne godine, jedino segment proizvoda za njegu tijela

Željeli mi to sebi priznati ili ne, svi mi želimo dobro izgledati. Za dobar izgled i zdravlje kože važni su mnogi faktori, kao npr. način prehrane, stil života, ali isto tako i njega tijela. Danas na tržištu postoje mnogobrojni proizvodi namijenjeni upravo tome

za žednu kožuOsvježenje

MASLAC ZA TIJELONamijenjen je za dugotrajnu hidrataciju, jer će većina maslaca za tijelo trajati cijeli dan, a posebno se koristi za njegu jako suhih područja, kao što su stopala, koljena, laktovi.LOSIONIOdlični za svakodnevnu upotrebu, jer se vrlo lako nanose i dostupni su u raznim pakiranjima. Zasigurno se najčešće koriste za ruke i to nakon pranja. ULJEVišenamjenski kozmetički proizvod, kojeg

se može staviti u kupku ili odmah nakon tuširanja, za mekšu i vlažnu kožu. Osjećaj hi-dratiziranosti može se postići za cijelo tijelo, a s nanošenjem malih količina.A jeste li probali prirodne proizvode za njegu tijela?BILJNA ULJA – maslinovo, bademovo, sezamovo…ETERIČNA ULJA – lavanda, ružmarin, eukaliptus…BILJNI EKSTRATI –neven, ehinacea, kopriva…

Najpopularniji hidratantni proizvodi za tijelo

Najzastupljeniji proizvodi za

njegu tijela su svakako kreme


90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%11 12

23 20

56 58

73

73

Lokacija prodaje (komadna) prema tipu trgovine

Izvor: NielsenSvi. 09. - Tra. 10. Svi. 10. - Tra. 11.



Velike trgovine + drogerije (101 - 300m2)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Kristina VrdeljaAC Nielsen

133 milijuna kuna iznosi godišnja vrijednost kategorije

za žednu kožu

bilježi porast. Što se tiče tipa kože kojem su proizvo-di namijenjeni, najbolje ide prodaja proizvoda namije-njenih njezi normalne kože (61% komadne prodaje), zatim prodaja proizvoda za njegu suhe kože (20%), te podjednako prodaja ostalih proizvoda za njegu kože (9%) i proizvoda za njegu osjetljive kože (7%). Tip proizvoda koji je najzastu-pljeniji kod proizvoda za njegu tijela su definitivno kreme koje čine 60% ko-madne prodaje cjelokupne

kategorije, a slijede ih ostali proizvodi koji nemaju specifičnu namjenu (15%), losioni (12%), mlijeka (11%), dok gelovi i ulja čine tek mali dio kategorije.Proizvodi za njegu tijela najbolje se komadno pro-daju u velikim trgovinama mješovitom robom i dro-gerijama (58%), zatim u supermarketima (20%), hipermarketima (12%) te zajedno u srednjim i malim trgovinama mješovitom robom (10%).

Budući da smo već dobrano zašli u tople ljetne mjesece kada je izlaganje kože vanj-skim utjecajima najveće, možemo vam samo savje-tovati da se dobro opskrbite proizvodima za njegu tijela. Nakon svakog tuširanja ti-jelu je potrebno vratiti vla-gu, stoga ovo ljeto nikuda bez hidratantne kreme, ulja ili bar losiona za tijelo. Ne zaboravite da je samo nje-govanja koža, lijepa koža.


Proizvodi za njegu tijela – na polici

DOVE

Unutar segmenta proizvoda za njegu tijela Dove se nalazi među vodećim robnim markama na tržištu.

Od proizvoda za njegu tijela robna marka Dove nudi kreme, mlijeko i losione za tijelo te kreme za ruke. U 2011. godini lansirani su Dove losioni s novom tehno-logijom pod nazivom Deep Care kompleks koja sadrži hranjive sastojke poznate po tome što duboko prodiru u površinski sloj kože te tako poboljšavaju ključne bio-loške procese kože kako bi ona očuvala svoju prirodnu hidratantnu barijeru i elastičnost. Losioni i mlijeko za tijelo dolaze u novim, ergonomski dizajniranim boči-cama od 250 ili 400 ml, a Dove Silk krema za tijelo u okrugloj posudici od 300 ml, dok se univerzalna Dove

krema može naći u pakovanjima od 30, 75, ili 150 ml. Nova ambalaža je izrađena imajući u vidu ne samo lakše ruko-vanje proizvodima, već i utjecaj na okoliš te je pakovanje lakše do 5%. Uz već postojeće losione i mlijeko za tijelo, asortiman je upotpunjen i novom varijantom losiona - Dove

Indulgent Nourishing losion za tijelo s njegujućom kre-

mom i ekstraktom shea maslaca, sastojkom koji učinkovito hrani kožu i pruža joj odličnu njegu.

GARNIER

U asortimanu ovog proizvođača nalazimo dvije linije proizvoda za njegu tijela, za izrazito suhu kožu te

najnovija mlijeka za tijelo Garnier Intensive 7 Days. Gar-nier linija za izrazito suhu kožu tijela dubinski obnavlja kožu, čak i najoštećenija i najisušenija područja (laktovi i koljena). Linija proizvoda sadrži: mlijeko za tijelo 250 ml, kremu za ruke 100 ml, univerzalnu kremu 50 i 100 ml. Garnier je ove godine ponudio tržištu novu liniju mlijeka za njegu tijela Gariner Body Intensive 7 Days s L-Bifidusom, za dugotrajnu hidrataciju čak i do 7 dana, s ugodnim mirisom i teksturom koja pruža užitak pri

nanošenju. U liniji Garnier Body Inten-sive 7 Days može se pronaći mlijeko

za tijelo za svaki tip kože: hidra-tizirajuće mlijeko za normalnu kožu oboga-ćeno ekstraktima aloe vere, umirujuće mlijeko za suhu i osjetljivu kožu obogaćeno medom, obnavljajuće mlijeko za jako suhu kožu obogaćeno karite maslacem te omek-šavajuće mlijeko za suhu i grubu kožu obogaćeno uljem manga.

NIVEA

NIVEA u svojoj ponudi za njegu tijela nudi losione, mli-jeka, ulja te gelove i serume. Asortiman za njegu tijela,

s obzirom na specifične potrebe, dijele na proizvode za njegu tijela, proizvode posebne namjene za učvršćivanje kože tijela i proizvode namijenjene borbi protiv celulita. Unutar asortimana mlijeka izdvajaju noviju liniju NIVEA Body Pure&Natural mlijeka za vrlo suhu kožu koja su bez parabena, boja, silikona i mineralnih ulja te su pogodna i za nešto osjetljiviju kožu. NIVEA Body plavo mlijeko za suhu i vrlo suhu kožu jedno je od najpopularnijih klasičnih proizvoda u njezi tijela te je njegov prepoznatljiv miris i tekstura klasik među proizvodima za njegu tijela i već go-dinama jedan od najpopularnijih proizvoda. Kada je riječ o

udjelima na tržištu NIVEA Body je već godinama lider na tržištu sa gotovo 24,5% udjela, prema podacima agencije Nielsen za 2011. godinu. Od novina na tržištu NIVEA je predsta-vila novi Express Hydration losion za tijelo s morskim mineralima i Hydra IQ teh-nologijom, koja na bazi revolucionarnog otkrića akvaporina regulira opskr-bu i distribuciju vlage u koži iznutra, za hidrataciju koja traje preko 24 sata.

AFRODITA

U Afrodita kozmetici najpopularniji su proizvodi za njegu lica, a u sezoni i anti-celulitni proizvodi. Njihovi kupci

vole i mlijeka za njegu tijela, koja se temelje na prirodnim sastojcima kao što su badem, aloe vera, grožđe i kamilica. Kod anti-celulitnih proizvoda koriste pakiranje u tubama, a za njegu lica najviše upotrebljavaju lončiće sa sadržajem od 50 ml. Mlijeka za njegu tijela punjena su u bočicama od 400 ml, a u budućnosti razmišljaju i o manjim ambalažama. Novost je kolekcija Baby & Kids natural za njegu lica i tijela koju upravo lansiraju na tržište. Linija je kreirana na bazi bio nevena i drugih biljnih sastojaka, skladnih s eco-cert certifi-katom te je dermatološki testirana, a preporučuju je i brojni

pedijatri. Jaka marketinška kampanja za tu liniju proizvo-da počinje u rujnu. U njezi lica planiraju lansiranje nove linije za njegu masne kože

OIL CONTROL, koja se bazira na

visokom udjelu u cijelosti prirodnih aktivnih sastojaka. Trenutno traje prodajna akcija za proizvode SUN CARE za zaštitu od sunčeva zračenja.

FA

Unutar asortimana Schwarzkopf & Henkel proizvoda, linija Fa specijalist je za njegu tijela. Nedavno su lansirali

novu podliniju: Fa NutriSkin. To je prva linija za njegu tijela s jedinstvenim spojem sedam hranjivih sastojaka koji pružaju vrhunsku njegu kože (vitamin E i F, ulje argana, acai bobice, bijela breskva, zeleni čaj, aloe vera, shea maslac i kofein). Podlinija NutriSkin nudi proizvode za tuširanje, sapune, kupke i dezodoranse. Tu su i njegujući losioni za tijelo: Fa NutriSkin losion za tijelo s mlijekom od aloe vere i acai bobi-ca, Fa NutriSkin losion za tijelo sa shea maslacem i bijelom breskvom te Fa NutriSkin losion za tijelo s kofeinom i zele-nim čajem. Najnovija inovacija je Fa NutriSkin linija losiona za tijelo koja svojim jedinstvenim spojem sedam hranjivih

sastojaka vrhunski njeguje kožu održavajući je vlažnom 48 sati. Formule su veoma nježne, ne sadrže silikone, mi-neralna ulja i parafin. NutriSkin losioni za tijelo dermatološki su ispitani i potvrđeni čak i za osjetljivu kožu te dolaze u tri lagana i svježa mirisa za razli-čite tipove kože: Moisturizing za normalnu kožu, Intensive care za suhu kožu i Firming za sve tipove kože.

NEUTROGENA

Neutrogena losioni i balzami za tijelo s norveškom formulom nude rješenje za sve probleme suhe

kože tijela od svakodnevne hidratacije suhe kože do obnavljanja svrbeće i ispucale vrlo suhe kože. U ponudi su losion za suhu i losion za suhu i osjetljivu kožu koji dolaze u pakiranju s pumpicom od 250 ml, balzam za suhu kožu u teglici od 250 ml i losion za jako suhu kožu i balzam za jako suhu kožu u tubi od 200 ml. Prema po-dacima agencije MEMRB Neutrogena ima udio od oko 2% u okviru body segmenta. Neutrogena svoje proizvode za njegu tijela prepo-ruča trgovcima jer se radi o vrhunskim proizvodima za njegu suhe kože tijela u premium segmentu koji odgovaraju na sve potrebe potrošača i pozicioni-raju trgovca kao mjesto gdje potrošač može kupiti kvalitetnu njegu za sve potrebe suhe kože tijela. Ulaganje u TV podršku jamči i rotaciju na polici, a Neutrogenu nastavljaju podržavati uz snažniju podršku u ATL i BTL mar-ketinškim kampanjama tijekom zimskih mjeseci. Uvoznik proi-zvoda Neutrogena za hrvatsko tržište je Atlantic grupa.


Meksička, francuska, indijska, talijanska, kineska, španjol-ska... sve su to

kuhinje u kojima uživaju brojni zaljubljenici u hranu, a poznate su pod krovnim nazivom međunarodna kuhinja. Sve popularnija je i u hrvatskoj kuhinji tako da potražnja za proizvodima koji se koriste za sprav-ljanje međunarodnih jela konstantno raste. Novi ili stari trend u gastronomskoj ponudi? U svakom slučaju, vrijedi isprobati. Trgovački lanci na hrvatskom tržištu u svom asortimanu u posljed-njih nekoliko godina nude sve veći broj proizvoda za pripremu međunarodnih specijaliteta čiji pregled do-nosimo u ovom članku.

KUHANJE JE INZanimanje za kuhinju, bilo domaću ili međunarodnu, očigledno raste, a tome u prilog govore i mnogobroj-ne kulinarske emisije na nacionalnim ili lokalnim

televizijama, razni časopisi specijalizirani za hranu, jeftinije ili skuplje kuharice uz dnevne novine ili na policama knjižara.“Tema kuhinje sve je popu-larnija, a u trendu je potraga za novim, drugačijim oku-sima. Mnogi ideje nalaze u međunarodnoj kuhinji, a samim time i potražnja za proizvodima vezanim uz nju u blagom je porastu. I naša tvrtka prilagođava se trendovima i sluša potrebe krajnjih potrošača te se pri-

lagođava zahtjevima tržišta”, kažu nam iz tvrtke Dicentra, zastupnika Chio Tortilla Chipsa i Chio Dip!umaka. Chio Tortilla Chips pravi je odabir za sve one koji vole meksičku kuhinju. U ponu-di su s okusom čilija i sira te predstavljaju najomiljeniji meksički brzi obrok te se izvrsno ‘slažu’ s Chio Dip! salsa umacima. Distributiv-nom mrežom Dicentra po-kriva cijelo područje Repu-blike Hrvatske i na taj način omogućuje da se proizvodi svjetski poznatih proizvođa-ča nađu na policama kako velikih trgovačkih kuća, tako i u malim trgovinama. Mirko Bašić iz tvrtke Salvia potvrđuje kako je apsolut-no istinito da potražnja za proizvodima koji spadaju u tzv. etničku kuhinju zadnjih godina kontinuirano raste. Salvia je trenutačno zastu-pnik robnih marki Casa Fie-sta i Poco Loco iz segmenta meksičke kuhinje te brenda YouWok iz segmenta azijske kuhinje, a navedeni proizvo-

di mogu se pronaći u svim vodećim maloprodajnim lancima. “Asortiman po-jedinih trgovina kreiran je prema demografskoj struk-

turi potrošača pojedinog područja, što znači da ćete širi asortiman proizvoda etničke kuhinje naći u urba-nim sredinama, ali osnovni proizvodi iz kategorije do-stupni su u gotovo svakoj većoj trgovini”, ističe Bašić.

KOMPLETNA PONUDA KONZUMAU većim formatima Kon-zumovih prodajnih mjesta svim kupcima dostupan je širok spektar proizvoda za pripremu ukusnih i eg-zotičnih jela nekoliko me-

đunarodnih kuhinja: mek-sičke, indijske, japanske, kineske, tajlandske i drugih. Super Konzum prodavao-nice nude nekoliko stotina proizvoda za pripremu jela te široku paletu posuđa i pribora za spravljanje razli-čitih specijaliteta međuna-rodnih kuhinja, čime kup-cima pružaju cjelokupnu ponudu na jednom mjestu. Primjerice, ljubitelji kineske kuhinje u Konzumovim prodavaonicama tako mogu pronaći sve što im je

Međunarodna kuhinja

Kulinarsko umijeće na ‘tuđi’ način

Tema kuhinje sve je popularnija, a u trendu je potraga za novim, egzotičnim i drugačijim okusima

Širi asortiman proizvoda

etničke kuhinje nalazi se u urbanim sredinama


u ponudi okusi iz svih krajeva svijeta

potrebno za pripremu uku-snih jela; od woka, umaka, proljetnih rolica, kineskih štapića do morskih algi i wasabija, ukoliko ih privla-če okusi sushija i japanske kuhinje. Kupnja svih po-trebnih sastojaka i pribora na jednom mjestu u Kon-zumovim prodavaonicama uvelike olakšava kupcima pripremu i uživanje u egzo-tičnim jelima. Također, ovaj asortiman proizvoda obo-gaćuju novim proizvodima prema željama kupaca.

KUHANJE UŽIVO U MErcAtOrUMercator je poznat po svo-jim standardima ponude najšireg asortimana, stoga je međunarodna kuhinja jedan od segmenata redov-ne ponude gdje kupcima nude razne proizvode za pripremu međunarodnih jela. Tako su dio asorti-mana svakako meksičke palačinke , čipsevi, umaci, začini, zatim japanski sa-stojci za izradu sušija, soja umaci, kineske tjestenine, tajlandski umaci, dodaci

orijentalnim kuhinjama poput kokosovog mlijeka, bambusa, sezamovog ulja i brojni drugi proizvodi. Uz ponudu etničke kuhinje imaju i gurmanski kutak sa specijaliziranim delicijama i začinima. Ovakvu ponu-du redovito šire te imaju u planu zadržati takav rastući trend. Ujedno, po određe-nim trgovinama redovito rade događaje poput ku-hanja uživo gdje uz struč-ne kuhare za posjetitelje pripremaju i promoviraju stranu kuhinju, primjerice, nedavno su imali azijsku kuhinju u Zagrebu, dok će u srpnju u splitskom Mer-cator centru promovirati talijansku kuhinju.

tEMAtSKI tJEDNI U LIDLUMeđunarodni odjel, u striktnom smislu riječi, u Lidlu Hrvatska ne postoji, ali se u ovom diskontnom lancu može naići na dobro poznate “tematske tjedne”, bilo da se radi o azijskom, američkom, francuskom, britanskom, talijanskom ili meksičkom tjednu. Primjerice dobro poznata azijska kuhinja još od dav-nih vremena opčinjava europske ljubitelje gastro-

nomskih istraživanja. Svo-jom je bogatom raznoliko-šću već tijekom srednjega vijeka, a osobito posljednjih desetljeća, dokazala da vrhunska kulinarska ostva-renja ne poznaju granice. Glavne elemente azijske ku-hinje, satkane od mnogo-brojnih okusa, predstavljaju slatko-kiseli i voćni umaci, čili, curry, egzotični začini, neizostavni umaci od soje te tradicionalna priprema u woku. Kineski, japanski, tajlandski, korejski, indijski

i indonezijski utjecaji spojili su se u ovoj azijskoj raskoši, od kojih u Lidlu posebno izdvajaju: tjesteninu Chow Mein, Thai tjesteninu, Cu-rry pastu, umake za wok, osebujni čips od račića i na kraju kekse za sreću – koji su potekli od poznatih ko-lačića za sreću s mudrim izrekama.

ŠIrENJE pONUDE U SpArUU svim SPAR centrima standardno postoji odjel međunarodne kuhinje koji je posložen po zemljama, odnosno regijama. Tako imaju meksičku i azijsku kuhinju (japanska, kine-ska, indijska kuhinja) i sve proizvode karakteristične za te regije. Kupcima su na raspolaganju razne egzotične riže, tjestenine, umaci, začini, tortille te ponuda posebnih pakira-nja u kojima se nude već složeni artikli za pojedini

ručak (kako bi se kupcu olakšao odabir). Proizvodi međunarodne kuhinje po-zicionirani su na izdvojeni regal, a neki proizvodi su pozicionirani i dvostruko (npr. riže, umaci). “Ponu-da iz segmenta proizvoda međunarodne kuhinje svakodnevno se proširuje s time da mi imamo moguć-nost korištenja potencijala iz svih zemalja u kojima Spar ima razvijeno poslo-vanje”, zaključuje Nives Fett iz SPAR Hrvatska.

Kulinarsko umijeće na ‘tuđi’ način

Proizvodi međunarodne

kuhinje pozicionirani su

na izdvojeni regal


Iz regije

Carrefour u studenom ulazi na tržište AlbanijeDrugi najveći trgovac na svijetu, fran-

cuski Carrefour, izvijestio je kako planira ulazak na tržište Albanije u stu-denom ove godine. Carrefour će otvoriti 7000 četvornih metara veliki hipermar-ket u glavnom gradu Tirani u sklopu tamošnjeg trgovačkog centra TEG Trade Center (Tirana East Gate). Smješten samo šest kilometara od centra Tirane, TEG će biti jedan od najvećih i najmo-dernijih kompleksa u zemlji. Carrefour također planira otvoriti i veći broj trgovi-na u drugim albanskim gradovima.

Delhaize preuzima Delta Maxi bez monopola

Komisija za zaštitu konkurencije Srbije odobrila je belgijskom Delhaizeu da preuzme 100 posto

udjela u trgovačkom lancu Delta Maxi. Komisija je utvrdila da belgijska kompanija ne ograničava, narušava, niti sprječava konkurenciju u Srbiji. Predstavnici Delhaizea i Delta holdinga, u čijem je sastavu Delta Maxi, potpisali su 3. ožujka ugovor o preuzimanju Delta Maxija po cijeni od 932,5 milijuna eura, kao i preuzimanju 300 milijuna eura dugova tog lanca. Komisija za zaštitu konkurencije objavila je 21. travnja da je odbila zahtjev Delhai-zea da po ubrzanoj proceduri odlučuje o zahtjevu te kompanije za preuzimanje Delta Maxija i potvr-dila da će po službenoj dužnosti obaviti ispitivanja narušava li Delhaize preuzimanjem konkurenciju u Srbiji. Delhaize je u prijavi koju je dostavio Komi-siji naveo da će njegov tržišni udio nakon koncen-tracije biti isti kao udio Delta Maxija, odnosno 37,2 posto u Beogradu i 22,4 posto u Srbiji.

Nestlé preuzeo poslovanje Centroproizvoda

Švicarska prehrambena kompa-nija Nestlé objavila je sredinom

lipnja da je postigla dogovor o preuzimanju poslovanja tvrtke Cen-troproizvod, vodećeg proizvođača hrane u Srbiji, a transakcija uključuje i tvornicu u Surčinu. Akvizicija Centroproizvoda obuhvaća njihove kulinarske proizvode,

Počinje gradnja trgovačkog centra kod zračne luke u Sarajevu

Građevinska tvrtka Mucić & Co. u mješovitom hrvatsko-bosanskohercego-vačkom vlasništvu, sa sjedištem u BiH, započela je pripreme za izgradnju

trgovačkog centra kod zračne luke u Sarajevu za čije su korištenje zainteresira-ne i tvrtke iz Hrvatske. Trgovački centar ACS trebao bi se prostirati na više od 30 tisuća četvornih metara, a vrijednost investicije je procijenjena na 54 milijuna eura. Gradnju financiraju austrijske tvrtke Innovation Park Development (IPD) i Karimpol Group of Companies koje će biti 80 postotni vlasnici novog centra, dok će 20 posto vlasništva imati sarajevska zračna luka. Otvorenje sarajevskog ACS-a planirano je za 2013. godinu.

Diskontni trgovački lanac Lidl, koji posluje u sastavu Schwarz

grupe, sredinom je lipnja službe-no otvorio svoje prodavaonice u Rumunjskoj. Riječ je o ukupno 107 prodajnih mjesta konkurentskog diskontnog lanca Plus, koje je Schwarz grupa kupila od njemač-kog trgovačkog lanca Tengel-mann, a koje su sada obnovljene i

konditorske proizvode i napitke. Centroproizvod u 2011. godini očekuje realizaciju prodaje u visini od 25 milijuna eura. “Ova akvizicija strateški je korak koji će ojačati poziciju i prisutnost Nestléa u re-

giji. Portfelj proizvoda tvrtke Centroproizvod komplementaran je s našim, a lokalna pro-izvodnja u Surčinu, s izvrsnim distribucijskim mogućnostima, za nas je veliki dobitak“, ista-knuo je Marco Travaglia, predsjednik Uprave Nestlé Adriatic.

Lidl ušao na tržište Rumunjske

preinačene pod Lidlovim brendom. Prema pisanju lokalnih medija, Lidl u asortiman preuzetih trgovina po-stupno uvodi svoje privatne robne marke te će svakoga tjedna ponuda biti bogatija za 50 novih proizvoda.


Švicarski prehrambeni div Nestlé je objavio da je za 1,4 milijarde frana-

ka (1,2 milijarde eura) odlučio kupiti 60-postotni udio u kineskom proi-zvođaču slatkiša Hsu Fu Chiju. “Prema predloženom sporazumu Nestlé će ku-piti 60 posto Hsu Fu Chija dok će preo-stalih 40 posto biti u vlasništvu obitelji Hsu”, stoji u priopćenju švicarske tvrtke. Hsu Fu Chi prodaje slatkiše, torte i kolače, a osnovan je 1992. godine. U međuvremenu razvio se u jednog od najvećih kineskih proizvođača slatkiša.

Iz svijeta

Fortune Global 500: Wal-Mart opet na vrhu

Američki maloprodajni div Wal-Mart Stores već je drugu godinu zare-

dom najveća svjetska kompanija po kriteriju ostvarenih prihoda, pokazuje ovogodišnja lista magazina Fortune. Američke tvrtke i dalje dominiraju na tradicionalnoj listi 500 najvećih te ih ima ukupno 133, a slijede Japan i kontinentalna Kina, sa 68, odnosno 61 kompanijom. Inače, na listi je ove go-dine 15 kineskih tvrtki više nego lani. Europa također ima snažnu prisutnost, zahvaljujući ponajviše francuskim (35) i njemačkim (34) kompanijama, a zna-čajne pozicije zauzimaju i tvrtke s trži-šta u rastu poput Rusije, Brazila i Indije.

eBay kupuje Zong za 240 milijuna dolaraNajveća svjetska online trgovina eBay kupuje za 240 mili-

juna dolara vodeću tvrtku za plaćanje putem mobitela Zong koja je povezana s više od 250 mobilnih operatera u svijetu u 45 država, a nudi naplatu koja tereti telefonski račun klijenta. Zbog rastuće konkurencije koja korisnicima svojih usluga omogućava plaćanje putem mobitela i eBay se odlučio na jačanje te vrste usluga kako bi zadržao vodeću poziciju u online trgovanju. eBay kupnjom Zonga namje-rava unaprijediti prodaju te rasteretiti PayPal od sve većeg broja online transakcija. Inače, u prošloj je godini vrijednost kupnje putem PayPala iznosila 3,4 milijardi dolara. Prema nekim istraživanjima do 2015. godine vrijednost mobilne i internetske kupnje će se utrostručiti i dostići vrijednost od 670 milijarda dolara.

Hrvatska nije na listi prioriteta globalnih trgovačkih lanacaNekada privlačna tržišta Hrvatske i jugoistočne Europe

veliki trgovački lanci danas nemaju na listi top priori-teta; fokus globalnih igrača pomiče se prema Brazilu i ze-mljama Južne Amerike, zaključak je globalnog istraživanja razvijenosti maloprodaje (GRDI - Global Retail Development Index) konzultantske kuće A.T. Kearney za 2011. godinu. Zemlje Južne Amerike predstavljaju atraktivna tržišta zbog impresivnog rasta od prosječnih 6 posto BDP-a koji su ostvarile tijekom recesije, napominje se u istraživanju. Pre-ma riječima Zlatka Bazianeca, konzultanta u A.T. Kearneyu, Hrvatska u 2011. nije među top 30 zemalja na koje se veliki trgovački lanci žele širiti. Najvažniji razlog za to su sporiji izlazak iz krize te stagnacija potrošnje.

Rewe unaprjeđuje ponudu svježe hraneNjemačka trgovačka grupa Rewe

planira u svojim supermarketima u Njemačkoj poboljšati ponudu u okviru asortimana svježe hrane što će biti provedeno pod motom “Beste Frische” (Najbolje je svježe). Prema pisanju lista Lebensmittel Zeitung, u Rewe grupi smatraju kako njihov maloprodajni segment poslovanja još uvijek nije dostigao zadovoljavajuću razinu efi-kasnosti kada je riječ o ponudi voća i

povrća na policama njihovih trgovina. Među ostalim mjerama, Rewe grupa je pokrenula i novi promotivni alat pod nazivom ‘Quick Win’ koji bi voditeljima prodavaonica trebao pomoći u prepo-znavanju najtraženijih proizvoda kao i onih koji su zanemareni.

Nestlé kupuje kineskog proizvođača slatkiša


Globalna kretanja

trendova koje nikako ne smijete propustiti

Trend 1.Globalna

borba formataBitka za najbolji format vodi se još od izuma

prve prodavaonice, ali trenutnu fazu karakte-riziraju dosad neviđene potrošačke, tehnološke i društvene promje-ne. Budućnost će nam najvjerojatnije donijeti raznovrsne formate koji

Trend 2. Sve se vrti oko povezivanja s

kupcimaSve više i više trgovaca na malo traži nove načine pove-

zivanja s kupcima i potroša-čima. Online ocjene proizvo-da, forumi s informacijama, klubovi obožavatelja proi-zvoda i sadržaji koje stvaraju sami korisnici – sve su to novi komunikacijski kanali koji osnažuju kupce i pribav-ljaju povratne informacije

o proizvodima i uslugama. Širenjem upotrebe druš-tvenih medija postat će još popularniji pa je ovladavanje Twitterom i Facebookom budući ključ uspjeha.Nakon uspješnog ek-sperimenta u SAD-u, Procter&Gamble (P&G) je u srpnju 2010. za svoje kupce u Velikoj Britaniji otvorio Max Factorov online butik i tako im omogućio izravnu kupnju svojih proi-zvoda (cijene i dostavu vodi Amazon). Ovu je pozorno promatranu inicijativu ubr-zo slijedio i ASOS koji je u siječnju 2011. otvorio prvu europsku prodavaonicu u potpunosti na Facebooku.

5će se stalno prilagođavati promjenjivim potrebama kupca i ovisiti o njegovim trenutnim preferencijama ili dobu dana u kojem se kupnja odvija. Neki od njih radikalno će se razli-kovati od svega što danas poznajemo. Mnogi trgovci na malo mijenjaju svoj pristup ši-renju. U Francuskoj brzi rast ostvaruju male grad-ske trgovine. Auchan, pri-mjerice, planira otvoriti 50 prodajnih mjesta svog novog koncepta A2pas, a sve su uobičajenija i online rješenja “klikni i kupi”. Tako Leclerc do 2015. godine broj takvih trgovina namjerava s trenutnih 65 povećati na čak 400.

Trend 3. Pametni telefoni iskustvo kupovine izokrenuli

naglavačkePametne telefone očeku-je višestruka primjena u maloprodaji. Nove aplikacije potiču komu-nikaciju s kupcima, a u nekim ih slučajevima i privlače u trgovine.


Trend 5. Inovacije i

kvaliteta i dalje su najvažniji

Naša je privredna grana vrlo kompetitivna i cijena u njoj igra svoju ulogu. Polovica (48%) ispitanika obuhvaćenih istraživanjem “International Grocery Retailing” najvećim izazo-vom u 2011. vidi povećanje nabavnih i cijena sirovina, a 45% je zabrinuto zbog sve manje rastrošnosti kupaca.Kellogs od inovacija koje je pokrenuo tijekom 2011. očekuje 25% veću proda-ju nego od onih iz 2009. godine. Dio je to njihove promijenjene strategije od renovacija k inovacijama, koja uključuje i jači fokus na diferenciranje potreba potrošača i povezivanje istih s emocionalnim koristima pojedinih proizvoda.

Jonathan GunzViši analitičar inovacija

Približava nam se dru-gi dio godine i vrijeme je da bacimo pogled na pet najatraktivnijih i najutjecajnijih malo-prodajnih trendova iz prve polovice 2011.

trendova koje nikako ne smijete propustiti

Štoviše, to su uređaji koji mogu utjecati na odluke o

kupnji bu-

dući da kupcima pružaju puno više informacija u samom trenutku izbora proizvoda. Pametni bi

telefoni mogli postati i uređaji za plaćanje te

alat putem kojeg kupci

odmah mogu dati povratnu informaciju o tijeku kupovine i dešavanjima

unutar prodava-onice.

U listopadu 2010. Tesco je predstavio

prvi barcode skener s kojim kupci u svakom trenutku mogu skenirati proizvode i tako ih pri-dodati svom popisu za kupovinu. Iz M&S-a su u međuvremenu izjavili da je 1,2 milijuna kupaca koristilo njihovu pokret-nu stranicu za transakci-je u samo četiri mjeseca od njenog pokretanja u svibnju 2010. godine. Ocado pak nakon uspo-stavljanja transakcijske aplikacije “Ocado on the Go” zaprima više od 12% svojih narudžbi preko pametnih telefona.

Trend 4. Suradnja u nabavnom

lancu postaje sve važnija

Uvjeti u trgovini sve su izazovniji, a priti-sak stvaranja održivih komercijalnih rezul-tata sve veći. Tvrtke stoga traže načine na koje i nabavni lanac može dodati vrijednost njihovim partnerstvima. Naše je istraživanje pokazalo da na globalnoj razini jedan od pet dobav-

ljača (njih 21%) ima strateško partnerstvo s ključnim kupcem. Prošle

ih je godine

bilo 15%, što pokazuje kako pritisak za ostvari-vanjem rezultata počinje djelovati.

U veljači 2011. Heinz i Coca Cola sklopili su partnerstvo za korištenje Coca

Coline Plantbottle tehnologije u Heinzovoj liniji

ketchupa. To je dio Heinzova progra-ma globalne održi-vosti kojom se do 2015. godine za barem 20% nastoje

umanjiti emisije stakleničkih plinova,

količina krutog otpa-da, te potrošnja vode i energije.


Proaktivna prodaja Vedrana Ivčević PušićV.I.P. SAVJETOVANJE

Ako trenutnu situaci-ju na tržištu sagle-damo kao niži nivo prirodnog ciklusa

kretanja možda ćemo se lakše moći prilagoditi i mirnije dočekati novo raz-doblje obilja. Da razmotri-mo - tko u prirodi izumire, a tko opstaje? Izumiru oni koji se ne stignu prilagodi-

ti promjenama, a opstaju oni koji su prilagodljivi, spremni na promjene, od-nosno one vrste koje evo-luiraju… Koja ste vi vrsta prodavača? Prilagodljiv? Spreman na promjenu? Onaj koji će evoluirati? Ili? Kakva ste firma? Prilagod-ljiva? Spremna na promje-nu? Ona koje će evoluirati? Ili? Ukoliko ste svjesni potrebe za promjenom i spremni uložiti trud, poči-njemo odmah! Prodaja u maloprodaji pre-stala je biti pasivna djelat-nost u kojoj mi prodavači stojimo i čekamo da kupac nešto kupi. Prodaja u ma-loprodaji postaje djelatnost u kojoj prodavač, ako želi

opstati, aktivno razmatra mogućnosti povećanja prodaje, aktivno pristupa svakom potencijalnom kupcu, aktivno smišlja kako prodati više i kako zadržati kupca. Prodaja u malo-prodaji postaje proaktivna djelatnost. Koji su mogući načini da od postojećeg broja posje-titelja/šetača s istim brojem prodavača ostvarimo pove-ćanje prodaje?Za početak predlažemo tri vrlo jednostavna i efikasna načina:1. dodatna prodaja2. prodaja vezanog proizvoda3. stvaranje stalnih kupaca

DODATNA PRODAJADodatna prodaja je u jednom prodaj-nom ciklusu prodati

dodatni proizvod, tj. više od jednog proizvoda ili više proizvoda nego što je kupac planirao kupiti. Dva su načina dodatne prodaje: prodati više isto-vrsnih proizvoda (npr. ku-pac traži majicu, a mi mu

prodamo isti model majice u dvije različite boje), prodati više različitih pro-izvoda (npr. kupac traži majicu, a mi mu prodamo majicu i hlače). Kupci često puta dolaze ciljano, imajući na umu samo jedan proizvod koji im je potreban. Ukoliko smo pasivni prodavač ku-pac će i kupiti samo jedan proizvod. Nasuprot tome prodavač koji je proaktivan naći će način da zaintere-sira kupca za još neke pro-izvode. Pomoću otvorenih pitanja saznat će što kupcu zapravo treba i što kupac želi. Kada ponudi dodatni proizvod, ponuđeno će kod kupca stvoriti osjećaj dodatnog zadovoljstva i/ili će rješiti kupčev problem u potpunosti.

VEZANA PRODAJAProdaja vezanog proizvoda znači prodati dodatni pro-izvod uz osnovni proizvod ili osnovnu kupnju. Vezana prodaja je lak i jednostavan dio prodaje i zapravo se svodi na prodaju “dodatnog zado-voljstva”. Budući da je kupac već donio odluku o kupnji, on ne donosi odluku ponovo već samo pridodaje artikle odabranim artiklima. Vrlo je važno da iznos ne bude pre-velik u odnosu na osnovnu kupnju (do cca. 20 posto).Dodatni proizvod je najbolje ponuditi nakon što je done-sena odluka o kupnji osnov-nih proizvoda. Što nudimo? Najbolje je ponuditi proizvo-de koji su na neki način ve-

zani uz osnovne proizvode, npr. sredstvo za čišćenje mo-nitora uz kupljeni ekran ili posteljinu uz kupljeni krevet.

STALNI KUPCIStalni kupci stvaraju se na sljedeći način: kupac koji prvi put uđe u trgovinu i nakon kupnje odlazi zadovoljan, vraća se i ponovno odlazi za-dovoljan. Stalni kupci znače višekratnu prodaju i najveći su potencijal za dugoročno povećanje prodaje u malo-prodaji. Za sva tri načina za povećanje prodaje možemo razviti svoje specifične alate, ovisno o branši u kojoj radi-mo. Evo nekoliko primjera: Dodatna prodaja - visual merchandizing i cross mer-chandizing; Prodaja vezanog proizvoda – demonstracija upotrebe vezanog proizvoda;

Stvaranje stalnih kupaca – različiti programi lojalnosti (kartice, bodovi, nagradne igre). Razvoj takve vrste alata na nivou sustava (firme) znatno olakšava prodavačima da budu proaktivni i uspješni u svom poslu. Pretpostavimo da po svakom načinu pove-ćamo prodaju za samo 5 po-sto (a moguće je!). 5 posto + 5 posto + 5 posto = 15 posto. Prihvaćate li izazov?I kao sustav i kao pojedinac trebamo se razvijati da bi opstali na tržištu. Fleksibil-nost je prednost. Najotpor-niji prežive zimu i dočekaju proljeće. Hoćete li evoluirati u proaktivne prodavače ili ostati vjerni pasivnoj prodaji – odluka je na vama!

U prirodi se sve kreće u ciklusima - plima i oseka, dan i noć, godine obilnih kiša smjenjuju godine suše… Zašto

mislimo da poslovni svijet ne podliježe prirodnim zakonima i promjenama?

“Prodaja u maloprodaji

prestala je biti pasivna djelatnost

u kojoj mi prodavači stojimo

i čekamo da kupac nešto kupi”

Uloženo – dobiveno


Novo na polici

Novi okus i izgled sirnih namaza ‘z bregov

Dr. Oetker Princes krafne s poboljšanom recepturomDr. Oetker Princes krafne neizostavan su dio

svakog obiteljskog stola, a od sada imaju novu poboljšanu recepturu za još više slatkog užitka te dolaze u atraktivnoj osvježenoj ambalaži. Mješavi-na za Dr. Oetker Princes krafne, zahvaljujući novoj recepturi, omogućuje izradu 20 slasnih princes krafni uz dodatak vode, mlijeka, margarina i dva jaja. Princes krafne samo treba umijesiti mikserom i ispeći u pećnici. Slatko punjenje uključeno je u pakiranje, a moguće ih je i ukrasiti šlag pjenom. Njihov odličan okus zasigurno će osvojiti obitelj i prijatelje. Dr. Oetker Princes krafne može se pronaći u trgovinama po preporučenoj MPC od 16,50 kn.

Lero voćni sirupi

Brend Lero na tržištu je prisutan već duže od 40 godina. Uz juiceve, nek-

tare, ledene čajeve i bezalkoholna osvje-žavajuća pića, u asortimanu se nalaze i voćni sirupi koji su jedna od glavnih prepoznatljivosti cijeloga brenda. Kako bi podsjetili potrošače na dobru staru naviku pripravljanja osvježavajućeg napitka od voćnih sirupa, osmišljena je medijalna kampanja pod sloganom “Lero sirupi od koncentriranog voća”. Kampanja se provodi tijekom lipnja i srpnja, a uključuje emitiranje serije od dva različita TV spota duhovitog sadržaja koji kao temu koriste igru riječi “koncentrirati se”. Osim TV spota, kam-panja uključuje i radio spot, print oglase te komunikaciju putem interneta, dok na prodajnim mjestima kampanju prate dodatne pozicije i POS materijali. Lero voćni sirupi omogućuju da sami kreirate intenzitet svog osvježenja, a osim što gase žeđ i pružaju užitak u voćnim okusima mogu se kreativno upotrijebiti u koktelima, njima oplemeniti sladoled ili preliti palačinke.

Melem u još većem pakiranju

Svojom prisutnošću na tržištu već duže od 30 godina, Melem je ste-

kao prepoznatljivu kvalitetu i vjernost potrošača pa će i novi Melem u tubi 50 ml sa svojom prak-tičnošću zasigurno biti dobro prihvaćen. Melem u tubi nami-jenjen je intenzivnoj njezi osjetljive kože cijelog tijela. Logističke informacije: zbirno pakiranje: 6×50 ml. Proizvođač: Neva d.o.o., Obrtnička 37, Raki-tje. Distributer: Atlantic Trade d.o.o. Telefon: 01/2413-200. Internet: www.melem.com.

Paleti branda Staročeško pridružuje se novo pivo –

Staročeško crveno premium pivo. Pivovara Daruvar lansirala je na tržište prvo hrvatsko crveno pivo, jedinstveno na domaćem tržištu, proi-zvedeno po tradicionalnoj češkoj recepturi. Riječ je o specijalnom lager pivu proizvedenom od četiri vrste slada koje karakterizira specifična jantarno-crvena boja. Staročeško crveno pivo izrazito je pitko, boga-te sladne arome s ugodnom

gorčinom koja proizlazi iz tri vrste hmelja korištene pri proizvodnji ovog piva. Decentna crveno-crna etiketa krasi boce od 0,33 l i 0,5 l u kojima Staročeško crveno pivo

izlazi na maloprodajno tržište i HoReCa kanal. “Ovo je pivo prava ljetna poslastica za sve pivoljupce koji žele uživati u jedinstvenom, aromatičnom okusu piva. Crveno pivo je naš odgovor tržištu koje pokazuje da ima dovoljno prostora za specijalne vrste piva koje će obradovati sve naše ljubitelje”, navode iz Pivovare Daruvar.

U svojoj ponudi laganih mliječnih namirnica, idealnih za konzu-

maciju u svako doba dana, Vindija predstavlja novi okus iz palete robne marke ‘z bregov: sirni namaz vrganji - dimljena šunka. Glavni sastojak novog izdanja sirnog namaza ‘z bregov, vrganji, spadaju u skupinu najcjenjeni-jih gljiva, a osim bogatog i specifičnog okusa svim zdravstveno osviještenim potro-šačima dono-se vrijedne bjelančevine i prehrambena vlakna koja na jednostavan način pomažu pri mršavljenju i jačanju imunološkog

sustava. Maštovit spoj vrganja i di-mljene šunke bit će rado kušan u svim prilikama, a dostupan je u praktičnom, moderno dizajniranom pakiranju od 150 grama. Usto, iz Vindije su za svoje potrošače pripremili i novo pakiranje sirnog namaza od šunke u čašici od 70 grama.

Pivovara Daruvar lansirala Staročeško crveno pivo

Uloženo – dobiveno


Novo na polici

Preporuka

Nove tablete za pranje rublja Persil Active Tabs predstavljaju uzbudljiv

novi proizvod koji sadrži snagu ukla-njanja mrlja Persilovog deterdženta u prahu u kompaktnom obliku tableta, praktičnom za uporabu. Dostupne u običnom pakiranju i varijanti za pranje obojene odjeće, Persil Active Tabs savršen su izbor za ljude koji traže praktičnost bez kompromisa po pitanju kvalitete. Za optimalnu čistoću, dvofazne tablete uključuju bijeli dio, koji sadrži snažne aktivne sastojke i slo-bodne radikale. Za drugu fazu pranja, standardna varijanta uključuje plavi dio koji sadrži izbjeljivač za savršeno

uklanjanje svake mrlje. Varijanta za pranje rublja u boji uključuje i ružičasti dio koji otpušta inhibitore za očuvanje najdražih boja tijekom pranja. Kom-

paktan i moderan dizajn Persil Active Tabs tableta očituje se i u vrhunskom praktičnom pakiranju koje se lako prenosi i jednostavno je za rukovanje. Male i praktične kutije u dvije veličine, imaju praktični poklopac, a na pozadini pakiranja nalazi se vrlo detaljno objaš-njenje o tome kako se tablete koriste. Tablete se mogu staviti i u poseban pretinac perilice ili mogu biti smješte-ne direktno u bubanj, prije nego što se napuni rubljem kako bi se postigla maksimalna snaga pranja. Dostupne u Persilovoj standardnoj i “color” varijanti, Persil Active Tabs dolaze u tri različita pakiranja za 15, 32 ili 47 pranja.

Persil Active Tabs - nova dimenzija pranja

Redizajnirana PET boca Karlovačkog piva

Nova PET boca ne samo da olakšava držanje u ruci, nego točenje omiljenog Karlovačkog

piva čini još lakšim. Nova boca ima već dobro poznate prednosti poput zaštitne folije koja čuva svježinu i vrhunsku kvalitetu piva, a dostupna je u dvije standardne jedinice (1 l i 2 l). Na redizaj-niranoj boci zadržana je prepoznatljiva etiketa Karlovačkog piva s grbom grada Karlovca. Prema podacima Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja za 2010. godinu, Karlovačka pivovara drži čvrsto drugo mjesto na domaćem pivskom trži-štu s udjelom od 26,1 posto. Zahvaljujući jakim brendovima i programima, Karlovačka pivovara neprestano povećava bazu potrošača čemu će zasigurno doprinijeti i nova, posebno dizajnirana PET boca, smatraju u Karlovačkoj pivovari.

Dr. Oetker je hrvatskim potrošačima predstavio

novost u svom asortimanu proizvoda za ukuhavanje sezonskog voća, Džemfix za šljive. Od svježih plodova šljive mogu se pripremiti ukusne i slatke delicije za dugu zimu u obliku doma-ćih marmelada, pekmeza i džemova. Uz pomoć novog Dr. Oetker Džemfixa za šljive, postupak njihovog pripremanja maksimalno je

ubrzan i pojednostavljen, a prema posljednjem istra-živanju koje je Dr. Oetker proveo u Hrvatskoj, najviše se od svog sezonskog voća prilikom ukuhavanja zimnice koriste upravo šljive. Nadalje, većina potrošača izjavila je da im je kod upotrebe aditiva prilikom ukuhavanja najbitnija brzina ukuhavanja te snaga učvršćivanja. Zbog toga je Dr. Oetker razvio novi proizvod Džemfix za šljive,

koji sadrži biljni sastojak za želiranje – pektin te je potrebno dodati dvostruko manje šećera od tradicio-nalnog načina pripreme (na 1000g voća ide 400g šećera), a potrebne su samo tri minu-te kuhanja. Osim za ukuha-vanje šljiva, ova receptura Džemfixa može se koristiti i prilikom ukuhavanja slatke zimnice na bazi jabuka. Preporučena MPC ovog proizvoda iznosi 5,90 kn.

Dr. Oetker Džemfix za šljive: Za najslađu zimnicu

Novi okus kruške u novom dizajnu Cedevita bombona

Cedevita bomboni pripremili su dvostruko iznena-đenje za svoje obožavatelje! Prva je novost da je

paleta Cedevita multivitaminskih bombona obogaće-na novim okusom kruške, koji uz voćni osvježavajući okus sadrže i već poznatih 9 vitamina, a druga novost je potpuno nov i osvježeni dizajn. Novi dizajn bom-

bona s novim logotipom i modernijim dizajnom učinit će Cedevi-

ta bombone još prepo-znatljivijima i poželjni-jima, a na vama je da

probate poje-sti samo jedan.


Heinzelova 39, HR - 10000 Zagreb, 01 777 56 [email protected] www.svjetlost.hr

Allegretto Wavelight Eye-Q 400Hz Ziemer Femtosecond LDV

Technolas Femtosecond Workstation Schwind Amaris 750S

Upotrebom najnovije tehnologije obavljamo brze, sigurne i apsolutno kontrolirane zahvate, uz maksimalnu sigurnost i komfor pacijenata.

Četiri vrhunska lasera od sada samo u klinici Svjetlost, za potpuno zadovoljstvo naših pacijenata!

predstavlja:

za vaš savršen vidza vaš savršen vidSa četiri najsuvremenija lasera

postavljamo nove standarde u laserskom skidanju dioptrije i uklanjanju svih

postojećih nepravilnosti oka.

ČETVORICAVELIČANSTVENIHČETVORICAVELIČANSTVENIHČETVORICAVELIČANSTVENIH

MJESEČNI MAGAZIN I PORTAL

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJAMALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

www.jatrgovac.hr

ja trgovac magazin - srpanj/kolovoz 2011

Documents