DODACI PREHRANI • DIJETETSKI PROIZVODI • KOZMETIKA S POSEBNOM NAMJENOM

Kalcij

Nesanica

Crvena riæa

Karotenoidi

Hidratacijakoæe

FITOTERAPIJA

STRU»NI »ASOPIS

BR. 8, GOD. 2, SRPANJ/KOLOVOZ 2010. ISSN 1847-2591 · BESPLATNI PRIMJERAK

ALOE VERA

»ASOPISZA STRU»NU

JAVNOST

NUTRI-INSPEKCIJA: Dodaci prehrani za ublaæavanje poremeÊaja venske cirkulacije

Poπtovane kolegice, Poπtovani kolege,

VeÊina “kontinentalaca” u ovo je vrijeme veÊ na-veliko u pripremama ili se veÊ nalaze na zasluæe-nom ljetnom odmoru; neki su se vjerojatno veÊi vratili s njega, dok istovremeno kolegice i kole-ge na obali i otocima, imaju pune ruke posla s

turistima. Iako veÊinom svi koristimo godiπnje odmore i slobodne dane tijekom

ljeta, ipak nam je veÊina ljetnih dana radna... U skladu s time u ovombroju inPharme piπemo o temama koje Vam mogu pomoÊi u savjeto-vanju pacijenata kod tipiËnih ljetnih nezgoda i bolesti.

Broj otvaramo temom moguÊih nezgoda i problema na ljetovanju itijekom putovanja. Bavimo se kalcijem, s posebnim naglaskom nanjegovo pozitivno djelovanje u prevenciji i lijeËenju, ljeti Ëestih alergi-jskih reakcija. Donosimo joπ jedan tekst o sunËanju i UV zraËenju, aliovaj put s osvrtom na pojedina stanja i koæna oboljenja.

Piπemo o biljnim proizvodima koji pomaæu kod ljeti tako Ëeste ne-sanice, o vrlo interesantnoj biljci Aloe vera, o karotenoidima - astak-santinu, likopenu i beta-karotenu te njihovu utjecaju na zdravlje i lje-potu koæe. Koæi u ovo ljetno doba posveÊujemo mnogo paænje, patako donosimo i tekst o njenoj optimalnoj hidrataciji, kojim savjetuje-mo kako pomoÊi pacijentu u odabiru idealnog proizvoda.

U stranom smo tisku odabrali Ëlanak o probioticima kod djece, a sobzirom na sve viπe proizvoda s crvenom riæom na naπem træiπtu -ovaj put obraujemo i tu temu. Uz novosti u ljekarnama, zanimljivadogaanja, vijesti iz svijeta dodataka prehrani, naπa je Nutri-inspekci-ja provjerila nekoliko dodataka prehrani za pomoÊ kod problema svenskom cirkulacijom.

Nadamo se da Êe Vam Ëlanci pomoÊi u svakodnevnom radu s paci-jentima.

Do sljedeÊeg broja ostanite nam zdravi!

mr.sc Lea Pollak, urednica

IzdavaË: Kreativna kancelarija d.o.o., BartoliÊi 19, Zagreb

Redakcija i marketing: BartoliÊi 19, Zagrebtel. 01 38 30 789, 38 32 681, faks. 01 38 30 789

e-mail: kreativna.kancelarija@zg.t-com.hr, info@inpharma.com.hr

Glavna urednica:Izvrπni direktor:

Lektura:Dizajn i priprema za tisak:

Tisak:Naklada:

mr.sc. Lea PollakBranimir BatinicaIngeborg Paljan, prof.Kreativna kancelarija d.o.o.Vjesnik6.100 primjeraka

inPharma

www.inpharma.com.hr

STRU»NI »ASOPIS • BESPLATNI PRIMJERAK

IzdavaË i redakcija ne preuzimaju odgovornost za miπljenja i podatke koje autoriiznose u Ëasopisu, kao ni za podatke koje su tvrtke dostavile za objavu u rubrici

“Novo u ljekarnama”. Nije dozvoljeno preuzimanje niti jednog dijela sadræaja bezprethodne suglasnosti IzdavaËa.

inPharma 1

Martina BlaπkoviÊ, dipl.ing.Ines BuhaË, mag.pharm.

Anita GaliÊ, mag. pharm.Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing.

Sandra Krstev BaraÊ, dipl.ing.mr.sc. Jasminka PapiÊ, dipl.ing.

Melita PetroviÊ, mag.pharm.mr.sc. Lea Pollak, dipl.ing.Antica Soldo BeliÊ, dr.med.,

spec. dermatologdr.sc. Darija VraneπiÊ BenderMaja Zoltner, mag.pharm.

STRU»NI SURADNICI U OVOM BROJU:

LJEKARNI»KA PRAKSA

Opuπteno na ljetovanju 2

POD POVE∆ALOM

Nesanica 6

FITOTERAPIJA

Aloja u hrani i kozmetici 9

AKTUALNO

Crvena riæa u dodacima prehrani 17

U SREDI©TU ZANIMANJA

Koriπtenje probiotika u djeËjoj dobi 20

UV ZRA»ENJE

Izlaganje suncu kod razliËitih stanja i koænih oboljenja 25

KALCIJ

Najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu 29

AKTUALNOSTI IZ SVIJETA

Nuce International 2010 31

KAROTENOIDI

Pozitivan utjecaj na izgled i strukturu koæe 34

NUTRI-INSPEKCIJA

Dodaci prehrani za ublaæavanje poremeÊaja venske cirkulacije 36

Dogaaji, najave 40

Vijesti o dodacima prehrani 41

HIDRATACIJA KOÆE

Kako pomoÊi pacijentu u odabiru idealnog hidratantnog preparata 42

Novo u ljekarnama 47

UvodnikSadræaj

2 inPharma

Uskoro Êemo uæivati u blagodatimaljeta, na zasluæenom godiπnjem od-moru. Da bi se izbjegle nepotrebne

nezgode tijekom putovanja i boravka naodrediπtu, vaæno je dobro se pripremiti isve unaprijed isplanirati. Kada se to odno-si na brigu o zdravlju, valja se podsjetiti na

potrebne lijekove i ostale korisne proizvodekoje valja ponijeti na put. StruËno osobljeu ljekarni savjetovanjem moæe pomoÊi svo-jim pacijentima da putovanje i odmor pro-teknu bezbriæno.

Putovanje...VeÊ i samo putovanje moæe biti stres-

no... Treba paziti da se za vrijeme ljetnihvruÊina prikladno odijevamo u laganu i

udobnu odjeÊu i obuÊu. Za dugotrajna pu-tovanja treba osigurati dovoljno tekuÊine(voda, Ëaj ili prirodni voÊni sok), a dobro ÊedoÊi i mali hranjivi obrok, primjerice voÊneploËice.

Nekim se ljudima tijekom voænje na bro-du, u avionu ili automobilu javlja “bolestvoænje” (kinetoza) koja se oËituje kao nizneugodnih simptoma; muËnina, hladanznoj i povraÊanje, a moæe biti pojaËano stra-

Autorica Ëlanka: Melita PetroviÊ, mag.pharm.

LJEKARNI»KA PRAKSA

Opuπteno na ljetovanjuDa bi se izbjegle nepotrebne nezgode tijekom putovanja i boravka naodrediπtu vaæno je pripremiti potrebne lijekove i ostale korisne proizvode

UkljuËuje i brigu o “putnoj ljekarni”

Bezbriænoljetovanje

hom i tjeskobom. U preventivne svrhe mo-gu se preporuËiti preparat dimenhidrinata(antihistaminik koji ima antikolinergiËniuËinak, deprimira CNS i ima antiemetiËkiuËinak), biljni preparat sa umbirom ilihomeopatski pripravak. Tableta dimenhi-drinata uzima se pola sata prije putova-nja, u dozi od 50-100 mg, 2-3 puta nadan za odrasle, a za djecu odgovarajuÊemanje doze.

Umjesto tableta moæemo preporuËiti na-rukvicu protiv muËnine koja djeluje naprincipu pritiska na akupresurne toËke tetako pomaæe otklanjanju simptoma. Po-moÊi Êe i savjeti - ne jesti obilno prije pu-tovanja, mirno sjediti i po moguÊnosti udi-sati svjeæi zrak, ili spavati.

Poviπena temperatura,probavne tegobe

Zbog manjih nezgoda koje bi moglepokvariti uæivanje u odmoru dobro je pre-poruËiti komplet osnovnih lijekova i joπponeku korisnu sitnicu. Tzv. “putna ljekar-na” trebala bi sadræavati: tablete protivbolova i lijek za sniæavanje temperature(ako se radi o djeci, tada je prikladnoponijeti ËepiÊe) te toplomjer. Dobro jeosigurati se i za sluËaj æeluËanih i probav-nih tegoba koje se znaju Ëesto pojaviti kadase promijeni mjesto boravka i naËin is-hrane. Na putovanju treba voditi brigu o

hrani i piÊu koji se konzumiraju, jer se ne-rijetko dogaa tzv. trovanje hranom s ne-ugodnim simptomima kao πto su muËni-na, povraÊanje i proljev. Za preventivu i lije-Ëenje “putne dijareje” preporuËa se pre-parat probiotika, a vaæno je i nadoknaditiizgubljenu tekuÊinu. Zato je koristan sas-tojak putne ljekarne i rehidracijska otopi-na za sluËaj proljeva ili povraÊanja, jer de-hidracija organizma uzrokuje umor, vrto-glavicu i suha usta, a ozbiljni gubitak teku-Êine moæe zavrπiti fatalno. Antibiotik (obi-Ëno ciprofloksacin ili loperamid) Êe biti po-treban u teæim sluËajevima kada treba po-traæiti i lijeËniËku pomoÊ. Za eventualne

druge probavne tegobe dobro je imati an-tacid, tablete medicinskog ugljena i lak-sativ.

Manje ozljedeZa sluËaj malih ozljeda (ogrebotina, po-

sjekotina i opekotina) treba ponijeti anti-septik za rane (najprikladniji je onaj u spre-ju), paketiÊ sterilnih gaza (komprese), parzavoja i flastera, a dobro Êe doÊi i mast iligel protiv opekotina. Sredstva za zaπtituod sunca takoer su nezaobilazan sasto-jak “putne ljekarne‘’.

Problemi s oËimaZa vrijeme ljetnih vruÊina Ëesto se zbog

propuha i klima ureaja dogaa da oËi po-crvene i poËnu suziti. Na znakove iritacijedobro je ukapati ‘’umjetne suze’’ koje vla-æe i podmazuju oko te rjeπavaju neugod-nog osjeÊaja ‘’pijeska u oËima’’. Treba sa-vjetovati da se eventualni drugi problemi soËima prepuste struËnjaku, jer su ljudiskloni ukapavati bilo koje kapi za oËi kojeim se nau pri ruci.

Upala i bolovi u uπimaPojedinci Ëesto imaju problema s uπima.

ObiËno su to upale koje mogu biti popra-Êene sekrecijom iz uha, a moæe se javiti ibol. Pacijente valja podsjetiti da se razliËi-

inPharma 3

EnerPlus Reintegra nadopunjuje dnevne potrebe za mineralima ivitaminom C. Namijenjena je djeci i odraslima, a koristi se koddijareje, sunËanice, miπiÊnog umora i u svim situacijama gdje jepotrebna brza nadoknada tekuÊine, minerala i jaËanja imuniteta.

Potraæite u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama!ZASTUPNIK I DISTRIBUTER: TELURA d.o.o. RIJEKA, tel 051 255 660

EnerPlus TVOJA PRIRODNA ENERGIJA

EnerPlus REINTEGRA

4 inPharma

te kapi za uho ne koriste u samolijeËenjubez konzultacije s lijeËnikom. Za zaπtituod ulaska vode u uπnu πupljinu, oni kojiimaju takvih problema kod plivanja, tre-baju koristiti posebne Ëepove za uπi.

KroniËne bolestiDobro je podsjetiti naπe pacijente - kro-

niËne bolesnike da obavezno sa sobommoraju ponijeti svoju propisanu terapiju,pazeÊi pri tom da je osiguraju u koliËinipotrebnoj za vrijeme cijelog odmora. Pri-likom putovanja avionom bolesnici kojiredovito uzimaju lijekove trebaju ih stavitiu ruËnu prtljagu i imati uza se. Posebno seto odnosi na dijabetiËare i bolesnike odsrËanih bolesti.

Ubodi insekata i krpeljiBoravak u prirodi mogu zagorËati razli-

Ëiti insekti i æivotinje Ëiji ubodi i ugrizi mo-gu biti nezgodni, pa i po æivot opasni. Naj-ËeπÊe su to komarci, muhe, krpelji, ose ipËele. Na mjestu uboda pojavljuju se crve-nilo, oteklina, svrbeæ, a Ëesto i bol. UbodipËele i ose neugodni su zbog izazivanjaalergijske reakcije, a ubodi strπljena mogubiti i opasniji.

Kod uboda pËele potrebno je pincetomukloniti æalac, a na mjesto uboda stavitihladan oblog. Vrlo je korisno imati priprem-ljen oblog (u obliku gela u jastuËiÊu) kojise dræi ohlaen u zamrzivaËu i po potrebistavi na mjesto uboda. Osim hlaenja, usluËaju jaËe reakcije, preporuËuje se lokal-na primjena krema ili losiona s antihista-minikom ili kortikosteroidom. Osim lokal-ne reakcije, s apsorpcijom otrova u organi-zam moæe doÊi i do poviπenja tjelesne tem-perature i povraÊanja, generalizirane urti-karije, oteæanog disanja i crvenila koæe, te

do najteæe posljedice - anafilaktiËkog πo-ka. U tom sluËaju potrebno je zatraæiti hit-nu medicinsku pomoÊ.

Boravkom u πumama i predjelima s nis-kim raslinjem velika je izloæenost kontak-tu s krpeljima. Po povratku iz prirode ko-risno je pregledati tijelo i odjeÊu (na odjeÊisvijetlih boja lakπe Êe ga se uoËiti) i paælji-vo pincetom ukloniti krpelja s koæe. Svakikontakt s krpeljom ne dovodi uvijek doprijenosa zarazne bolesti, no moguÊ je prije-nos mikroorganizma ako je krpelj bio za-raæen.

Izuzetno rijetko krpeljom se na Ëovjekamogu prenijeti neke bolesti æivotinja (zo-onoze), primjerice borelioza ili krpeljni me-ningoencefalitis. Ako se primijete simpto-mi (obiËno 1-2 tjedna nakon kontakta) kaoπto su poviπena tjelesna temperatura, bolu miπiÊima, glavobolja, muËnina, povraÊa-nje, promjene na koæi, potrebno se javitilijeËniku.

Od uboda insekata zaπtititi se moæe ko-liko je to moguÊe odjeÊom, a nepokrivenedijelove tijela treba premazati repelentom.Ta sredstva koja odbijaju insekte (na træi-πtu je velik broj prozvoda u razliËitim obli-cima: kao kreme, losioni, sprejevi...) zbogkemijskih sastojaka koje sadræe mogu kodpojedinaca izazvati iritaciju koæe ili oËiju.ObiËno sadræe dietiltoluamid (DEET) u kon-centracijama 10-24%, a max. 30%. Do-bro je preporuËiti najniæu koncentraciju sobzirom na vrijeme izloæenosti, pridræavatise upute na prozvodu te poπtovati rokupotrebe. U pravilu se ne preporuËuju do-jenËadi, a obiËno je navedena dobna gra-nica za djecu - 2 godine.

Sve je viπe proizvoda koji ne sadræe sin-tetska repelentna sredstva nego razliËitaeteriËna ulja, obiËno biljaka iz porodice tra-va, npr. ulje citronele, zatim ulje lavande,

geranije... Alternativa nanoπenja repele-nata na koæu su i eteriËna ulja u aroma-lampicama ili difuzerima.

Ubod πkorpiona i crneudovice, ugriz zmije

Iako u naπim krajevima ne prijeti velikaopasnost od otrovnih æivotinja, ipak jemoguÊe je da se dogodi ugriz πkorpiona ilipauka crne udovice. Na mjestu uboda ja-vljaju se bol, crvenilo i oteklina, a pomoÊje da se u πto kraÊem roku primi specifiËniantiserum u najbliæoj zdravstvenoj ustano-vi, te analgetik.

U sluËaju ugriza zmije (u naπim krajevi-ma su dvije otrovne vrste: poskok i riov-ka) kao prva pomoÊ u svrhu usporavanjaresorpcije otrova, preporuËuje se strogomirovanje, imobilizacija ekstremiteta, teπto hitniji prijevoz u zdravstvenu ustano-vu.

SamopomoÊ aplikacijom seruma antivi-perinum, iako je djelotvorna moæe izaz-vati neæeljene nuspojave.

Ubod morskog pauka, vlasulje i meduze

I u moru mogu vrebati opasnosti. Ubodiæarnjaka (meduze, vlasulje...) mogu izaz-vati bol i crvenilo te sekundarnu infekciju,uz jak svrbeæ. Najbolje je mjesto dodiraisprati hladnom morskom vodom, potomalkoholom ili octom, a u sluËaju jaËe reak-cije namazati kortikosteroidnom kremom

Nezaobilazansvakodnevni

postupak

Zaπtita od sunca

Posebno suugroæene starije

osobe i djeca

Toplotniudar

Ovaj promotivni materijal sadræi bitne podatke o lijeku koji su istovjetnicjelokupnom odobrenom saæetku opisa svojstava lijeka te cjelokupnojodobrenoj uputi sukladno Ëlanku 15. Pravilnika o naËinu oglaπavanja lijeko-va i homeopatskih proizvoda (NN broj 118/09).

Samo za zdravstvene djelatnike.Terapijske indikacije: LijeËenje manjih, povrπinskih, umjereno vlaænih rana.Doziranje i naËin davanja: Za lokalnu primjenu. Tyrosur® gel trebalo bi

nanositi dva ili tri puta dnevno u koliËini dovoljnoj da prekrije ozlijeenedijelove koæe. Manje rane ili upale koæe na nepokrivenim dijelovima tijelaobiËno ne treba pokrivati zavojem. Za veÊe ozljede ili otvorene rane pre-poruËuje se zaπtitni zavoj koji treba promijeniti nakon jednog ili dva dana,ili prema preporuci lijeËnika. Trajanje lijeËenja ovisi o kliniËkom odgovoru. UsluËaju da nakon tjedan dana nema poboljπanja, treba ponovo procijenitilijeËenje. Ako je moguÊe, treba provjeriti patogene.

Kontraindikacije: Poznata preosjetljivost na bilo koji sastojak lijeka. Nijepogodan za intranazalnu upotrebu; izvjeπtaji upuÊuju na moguÊnostoπteÊenja osjeta njuha.

Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi: Valja biti opre-zan pri nanoπenju u blizini oËiju jer to moæe izazvati osjeÊaj peckanja.Tyrosur® gel sadræi propilenglikol koji moæe izazvati iritaciju koæe.

Nuspojave: PoremeÊaji koæe i potkoænog tkiva:U vrlo rijetkim sluËajevima (<1/10000) mogu se pojaviti reakcije osjetljivosti,primjerice peckanje koæe.

NaËin izdavanja: Bez recepta, samo u ljekarni.Naziv i adresa nositelja odobrenja za stavljanje u promet: SALVEO d.o.o., Za-

vrtnica 17, 10000 Zagreb, Republika HrvatskaBroj i datum rjeπenja o odobrenju za stavljanje lijeka u promet u Republici Hr-

vatskoj: UP/I-530-09/07-01/268 od 18. studenog 2008.

Ozljede najËeπÊe ne moæemo predvidjeti, alina njih, na æalost, uvijek moæemo raËunati.

Tyrosur® gel predstavlja jedinstven oblik lokalnog antibiotika na naπemtræiπtu upravo stoga πto je jedini u obliku gela. Vodenasta podloga gelaugodno hladi mjesto ozljede i ne peËe, πto su karakteristike vaæne iodraslima, a naroËito su bitne djeci. OpÊenite karakteristike gela da jebezbojan i da ne masti odjeÊu odnose se i na Tyrosur®.

Tyrosur® gel namijenjen je za sve manje povrπinske ozljede koæe: ogre-botine, posjekotine, rane inficirane nakon uboda insekata. Primjeniti setakoer moæe i na vlasiπtu i na licu, te za zanoktice.

Tyrosur® se moæe koristiti od najranije dobi, a malo praktiËno pakiranjepredstavlja idealan oblik za ljetnu putnu ljekarnu.

Tyrosur®

Prvo πto rana treba...

te uzeti peroralno antihistaminik. I kon-takt s nekim vrstama otrovnih riba (kodnas morski pauk) moæe izazvati bol, otek-linu i ukoËenost na mjestu uboda. Poπtoje otrov termolabilan, kao prva pomoÊ pre-poruËuje se, osim ukloniti bodlju, ubodenidio tijela uroniti u πto topliju vodu (50-60°C) tijekom 30-60 minuta.

Toplotni udarLjeti, u uvjetima poviπene vanjske tem-

perature (ne samo kod izlaganja suncu) ivisokog postotka relativne vlage, a naro-Ëito nakon dugotrajnog rada miπiÊa, mo-æe doÊi do toplotnog udara. Zbog otkazi-vanja termoregulacijskih mehanizama tje-lesna temperatura naglo raste, koæa po-staje suha i vruÊa, disanje oteæano, rad sr-ca ubrzan, a tlak pada. Javljaju se i vrto-glavica, glavobolja, muËnina i povraÊanje,a moguÊ je i gubitak svijesti. Posebno suugroæene starije osobe i djeca. Za prvupomoÊ potrebno je bolesniku odmah sni-æavati tjelesnu temperaturu, hladiti koæu,

dati da pije tekuÊinu i pozvati hitnumedicinsku pomoÊ.

Putovanje u egzotiËne zemlje

I odlazak na daleka putovanja po-vezan je s odreenim zdravstvenimrizicima. Potrebno se unaprijed in-formirati o moguÊim rizicima i even-tualnom poduzimanju potrebnihpreventivnih mjera (Sluæba za epi-demiologiju Zavoda za javno zdrav-stvo).

Za put u neke riziËne krajeve po-trebno je provesti cijepljenje, a akoje potrebna zaπtita od malarije,provesti Êe se kemoprofilaksaantimalaricima prema upu-ti lijeËnika.

»este prikomboravka naotvorenom

Povrπinskeozljede

inPharma 5

Nesanica

6 inPharma

Autorica Ëlanka: Ines BuhaË, mag.pharm.

POD POVE∆ALOM

NajËeπÊi poremeÊaj spavanja definira se kao izostanak sna, ali i nedostatno spavanje uzrokovano nemirom uz Ëesta buenja

Spavanje je jedna od osnovnih potrebaorganizma, vaæna kao hrana i disanje.To je sloæeno stanje u kojemu se orga-

nizam odmara, opuπta i oporavlja od aktiv-nosti. Tijekom spavanja iskljuËuju se osjeti-la i ne registriraju vanjske podraæaje. Moæ-dane se funkcije smanjuju, miπiÊi se opuπ-taju, a probava se aktivira. Spavanje uobi-Ëajeno traje 7-8 sati, ali njegovo trajanjeovisi i o starosti osobe i o godiπnjem dobu.Djeca spavaju duæe od starijih, a tijekom zi-me ljudi spavaju 40 minuta dulje nego ljeti.

Tijekom spavanja pojavljuju se razliËitefaze koje se izmjenjuju. MiπiËni tonus je zavrijeme sna smanjen, frekvencije srca i di-sanja su nepravilne, mogu se pojaviti ne-pravilni miπiËni trzaji. Mozak ne spava i mo-æe biti jednako aktivan kao u budnom sta-nju, ali osoba koja spava nije svjesna svo-je okoline, nije budna. ©to se tiËe duljinespavanja, nema pravila. Svaki organizamima drugaËiju potrebu za snom, netko 4,a netko i osam sati. Tijekom æivota potre-ba za snom se mijenja, pa se u starostiobiËno manje spava. Smatra se da Ëovjekprovede treÊinu svog æivota u snu. Istraæi-vanja su pokazala da su ljudi koji imajupotrebu za manje sna zdraviji, da imajuviπu razinu energije, pa su aktivniji, ali iagresivniji.

Razlikuju se dva tipa spavanja: NREM (non-rapid eye movement) je raz-

doblje bez snova, u tijeku kojeg je moæda-na aktivnost karakterizirana sporim valovi-ma visoke napetosti. To razdoblje Ëini 80%ukupnog spavanja.

REM (rapid eye movement) spavanjepraÊeno je brzim valovima niske napetostiuz promjene aktivnosti autonomnog æiv-Ëanog sustava (srËana frekvencija, disanje).To je razdoblje udruæeno sa snivanjem,nevoljnim trzajima miπiÊa vilice i brzim po-kretima oËiju. Pojavljuje se tri do Ëetiri pu-ta tijekom noÊi u razmacima od 80 do120 minuta, a Ëini oko 20% spavanja.

Za novoroenËad je karakteristiËno dasu NREM i REM faze podjednake i da se udobi od nekih 8 mjeseci NREM faza pro-duljuje i Ëini 2/3 spavanja. Djeca se najËeπ-Êe bude u REM fazi, i zato ih je od velikevaænosti tijekom prvih 6 mjeseci æivota na-uËiti na odreeni ritam spavanja.

Zaπto uopÊe spavamo? UnatoË brojnimistraæivanjima i napretku medicine, joπ uvi-jek ne znamo toËnu funkciju sna. Postoje,naravno, razliËita razmiπljanja i razliËitipristupi. Jedno je da je spavanje pasivniproces koji se pojavljuje zbog zamo-ra æivËanog sustava, a drugo je dase radi o aktivnom procesu u ko-

jem centri u mozgu πalju signale sa svrhominhibicije aktivnosti, πto dovodi do sna.

Nesanica je po definiciji izostanak sna,ali moæe oznaËavati i nedostatno spavanjeuzrokovano nemirom, uz Ëesta buenja.Lista potencijalnih uzroËnika je ogromna:briga, strah, neizvjesnost, fiziËki ili ËeπÊepsihiËki umor, pretjerana hladnoÊa ili top-lina, razliËite psihoze i neuroze, ali uzroË-nici mogu biti i neke bolesti i neki lijekovi.

Nesanica nije opasna po æivot, ali ljudikoji ne spavaju su umorni, cijeli dan pos-pani, razdraæljivi, ne mogu se koncentrira-ti i nisu u moguÊnosti obavljati svoje sva-kodnevne zadatke. Nesanica je najËeπÊiporemeÊaj spavanja koji onemoguÊavanormalno radno i socijalno funkcioniranje,odnosno umanjuje kvalitetu æivota. Odkratkotrajne prolazne nesanice obolijeva30% ljudi, ali ta nesanica ne izaziva trajneposljedice. Od kroniËne nesanice pati oko20% ljudi, a ËeπÊe se pojavljuje u starijojdobi. Svatko se u æivotu sigurno susretnes kratkotrajnom nesanicom. Pojavljuje se

Viπak ili manjak mogu

izazvati nesanicu

Estrogen iprogesteron

boravka na veÊim visinama. Do nje dolazizbog smanjene koncentracije kisika, pa jeoteæano disanje koje za posljedicu imaisprekidano spavanje.

Sekundarna nesanica - pojavljuje sekao posljedica raznih tjelesnih bolesti (bol,svrbeæ, temperatura, poremeÊaji disanja,poremeÊaji u radu srca, mokrenje noÊu,kaπalj...) ili psihijatrijskih poremeÊaja. Mo-æe biti i posljedica upotrebe lijekova, alko-hola ili droga. LijeËi se, naravno, primarniporemeÊaj koji je i doveo do nesanice.

Nesanica kod æenaMuπkarci i æene se razlikuju i kada je ri-

jeË o spavanju. Tome su uzrok hormoni.Æene pred menstruaciju spavaju nemirnijei ËeπÊe se bude. U perimenopauzi, a pose-bice u menopauzi, imaju problema sa spa-vanjem zbog smanjene razine estrogena.Brzo zaspu, ali se veÊ nakon nekoliko satibude oznojene i vrlo nemirne. Upravo jemanjak estrogena uzrok pojavi simptomakao πto su unutraπnji nemir, nesanica ipojaËano znojenje.

SljedeÊi uzrok nesanice kod æena jedepresija. Zbog manjka progesterona udrugoj polovini æivota, mnogo æena patiod depresije praÊene nesanicom.

A kako je u trudnoÊi? Zbog poveÊanerazine progesterona, trudnice na poËetkutrudnoÊe imaju poveÊanu potrebu zasnom. U drugoj treÊini trudnoÊe smanjujese duæina dubokog sna i dolazi do ËeπÊegbuenja tijekom noÊi. Nesanica pred krajtrudnoÊe uzrokovana je Ëestom pojavomgrËeva u listovima, bolovima u kriæima i/ilizbog sve ËeπÊih i jaËih pokreta bebe.

Kako izbjeÊi nesanicu?Postoji niz vrlo korisnih mjera za izbjega-

vanje nesanice. U nefarmakoloπke mjereubraja se edukacija o higijenskim mjeramaza nesanicu. Prostorija u kojoj se spavamora biti povoljne temperature i mirna.

PreporuËuje se naveËer ne jesti teπku hranui uopÊe ne pretrpavati æeludac, jer to si-gurno onemoguÊava i oteæava usnivanje.Svakako treba izbjegavati popodnevnadrijemanja ili drijemanja pred televizorom.Korisno je iÊi na poËinak uvijek u isto vri-jeme, kako bi se tijelo naviklo na odreeniritam.

Pacijenti Ëesto sami uzimaju lijekove pro-tiv nesanice ili ih zahtijevaju od svojih lijeË-nika, pa nerijetko dolazi i do zloupotrebe.Razvija se ovisnost, a problemi s nesani-com se poveÊavaju. Dugotrajno uzimanjeanksiolitika, antidepresiva i sedativa razvi-ja toleranciju i izaziva nesanicu. Lijekovi zanesanicu trebali bi se uzimati u najmanjojmoguÊoj dozi i u najkraÊem trajanju, tesvakako pod kontrolom lijeËnika.

Za kratkotrajnu nesanicu od koristi Êebiti lijekovi i dodaci prehrani koje nudi pri-roda, i to u obliku tople πalice Ëaja ili ta-bleta. KroniËna nesanica zahtijeva druga-Ëiji pristup kod kojega se prvo mora utvr-diti uzrok.

Prirodna pomoÊ kod nesaniceHumulus lupulus, Cannabaceae, hmelj

Hmelj je trajnica, penjaËica koja doseæevisinu i do 6 metara. Hrapave je, Ëekinja-sto dlakave stabljike, a listovi su æljezdavodlakavi, s gornje strane tamni, a s donjesvijetli. Cvjetovi su jednospolni. U Ëeπeruna plodnim ljuskama nalaze se ælijezde -lupuli glandulae koje se sabiru kao ljeko-vite. Hmelj se Ëesto uzgaja radi proizvod-nje piva. Rasprostranjen je po cijeloj Euro-pi, srednjoj Aziji i Turskoj. U srednjem vije-ku se nije koristio kao ljekovita biljka, veÊiskljuËivo u proizvodnji piva.

Danas se koristi zbog svog: • sedativnog djelovanja

Tradicionalno se koristi kao anksiolitik isedativ, ali kod problema s nesanicom ikao hipnotik. Takvo djelovanje se pri-pisuje sadræaju eteriËnog ulja s mirce-nom, kariofilenom, linalolom, farneze-

inPharma 7

zbog promjena u okolini, novog radnogmjesta, problema na poslu ili u obitelji,straha zbog ispita, iπËekivanja nekog do-gaaja, promjene vremenske zone... Kro-niËna nesanica koja vremenski moæe tra-jati dugo, uzrokovana je uvijek ozbiljnimproblemima, gubitkom posla, smrÊu uobitelji, rastavom... PoremeÊaji sna javlja-ju se i kod rada u smjenama te burnog æi-vota.

U dobi od 18 mjeseci pa do 6. godineËeste su pojave noÊnih mora koje su uz-rokovane svakodnevnim dogaanjima.Neispavana djeca su nervozna, imaju po-remeÊaje paænje, smanjene su im kogni-tivne sposobnosti, pa se ËeπÊe i ozljeu-ju.

Vrste nesaniceNesanicu je zbog njene subjektivne pri-

rode ponekad teπko dijagnosticirati. Ob-rasci spavanja su vrlo razliËiti za svakogpojedinca. Nesanice se dijele prema traja-nju i prema uzroku.

1. S obzirom na trajanje razlikuju se:Prolazna nesanica - traje od jedne do

nekoliko noÊi. NajËeπÊa je od svih vrstanesanice i uzrokovana je dogaanjima uæivotu pojedinca.

Kratkotrajna nesanica - traje od ne-koliko dana do 3 tjedna. NajËeπÊe je uzro-kovana stresom: gubitkom posla, promje-nom radnog mjesta, smrÊu bliske osobe,rastavom...

Dugotrajna nesanica - traje mjeseci-ma, pa i godinama. Uzrok su obiËno du-gotrajni zdravstveni, a vrlo Ëesto i psihiËkiproblemi.

2. S obzirom na uzrok razlikuju se:Psihofizioloπka nesanica - uzrok joj je

oËekivanje da se ne moæe zaspati. PoËe-tak je uvijek neki stresni dogaaj koji iza-zove kratkotrajnu nesanicu, a nakon togase pojavljuje kroniËna, jer se silom nastojivratiti u prethodno stanje. Tu su primarneteπkoÊa usnivanja i Ëesta buenja. Od ko-risti je izbjegavanje πtetnih podraæaja prijespavanja (gledanje TV-a, dugotrajni opte-reÊujuÊi razgovori, konzumiranje kofein-skih ili alkoholnih napitaka i sl.).

Vanjska nesanica - uzrok je neki vanj-ski Ëimbenik (oËekivanje nekog dogaajakao vjenËanja ili ispita, let avionom, puto-vanje...). Problem nastaje prilikom usni-vanja i preranog buenja, a san moæe bitiisprekidan. Ne preporuËuju se tuπiranjeneposredno prije odlaska na spavanje,neredovito odlaæenje u krevet, vjeæbanjeprije spavanja. Potrebno je stvoriti mirnu,opuπtajuÊu atmosferu, bez buke i jakogsvjetla u prostoru u kojem se spava.

Visinska nesanica - uobiËajena je kod

Ljekovite ælijezde nalaze

se u Ëeπeru

Lupuli glandulae

8 inPharma

nom. Sadræi i valerijansku kiselinu.Njegovo sedirajuÊe djelovanje nije ob-jaπnjeno, a pripisuje se 2-metil-3-bu-tene-2-olu (dimetivinil karbinolu);

• hormonskog djelovanjaSadræi 8-prenilnaringenin koji je fitoes-trogen, s izrazitim afinitetom premaestrogenskim receptorima;

• djelovanja na probavni sustavKao stomahik, za pojaËavanje æeluËanesekrecije, poboljπanje apetita i kod bo-lesti jetre. Sadræi 3-7% gorkih kiselinahumulonske i lupulonske skupine kojepokazuju i antibiotsko djelovanje.

Lavandula angustifolia, Latifolia, La-miaceae, uskolisna i πirokolisna lavanda

To je polugrm ili grm s kratkom, razgra-natom stabljikom i dugim pustenim listo-vima. Mirisni cvjetovi su dvospolni, s dvo-strukim cvijeÊem. Rasprostranjena je u Eu-ropi i puno se uzgaja. Destilacijom cvjeto-va dobiva se eteriËno ulje. EteriËno uljeuskolisne lavande sadræi linalol, linalil ace-tat, lavandulil acetat i kumarine. Prisutnostkumarina vrlo je vaæna jer o njima ovisi umi-rujuÊe djelovanje te vrste lavande. Kod nas,na Hvaru, rastu lavandini koji sadræe zna-Ëajne koliËine kamfora te se njihova eteriË-na ulja ne smiju koristiti peroralno. Da bise osigurao miran san, na Hvaru se lavandaod davnina stavljala u jastuke. Danas se zaistu svrhu koristi eteriËno ulje lavandeu spreju.

Passiflora incarnata, Passifloraceae,pasiflora, Kristova kruna

To je vrtna ljekovita bilj-ka porijeklom iz Pe-rua i Brazila, odak-le je prenesenau Europu u17. stoljeÊu. Zbog neobiËnog iz-gleda cvijeta ta se zeljastapuzavica Ëesto sadi i uzgajakao ukrasna biljka. Cvijetse sastoji od pet pelud-nica koje predstavljajupet Kristovih rana; tro-

djelni tuËak predstavlja tri Ëavla, a niti okopraπnika predstavljaju Isusovu krunu.

Aktivne tvari u biljci su fenolne kiseline,flavonoidi (apigenin, vitexin), kumarini,eteriËno ulje i indolni alkoloidi koji djelujusinergistiËki. Djeluje umirujuÊe na æivËanisustav i posebice se koristi kod tegoba ve-zanih uz nesanicu. Za razliku od nekih dru-gih ljekovitih biljaka (npr. odoljena) djelo-vanje joj je produljeno. Koristi se kao po-moÊno sredstvo kod odvikavanja od ben-zodiazepina. Ima i spazmolitiËko djelova-nje.

Scutellaria lateriflora, LamiaceaePrirodno staniπte te kod nas nepoznate

biljke, srodnika metvice, vlaæne su πumeSAD-a. Na tom se podruËju koristi kao li-jek od 17. stoljeÊa, i to kao tonik, pose-bice za æene, te kao trankvilizator, Ëesto ukombinaciji s odoljenom. Istraæivanja supotvrdila njezino sedativno djelovanje ko-je se pripisuje prisutnim flavonima. Flavo-noidi baikalin, dihidrobaikalin i krisin od-govorni su za njeno protuupalno i anal-getsko djelovanje.

Dodatna pomoÊKalcij - snaæno djeluje na æivËani sustav

i luËenje æivËanih prijenosnika u sinapsa-ma. Njegov nedostatak izaziva nemir i sla-bost πto dovodi do nesanice. Koriste sedoze od 500-1500 mg, ovisno o dobi, alii kemizmu.

Magnezij - sudjeluje u nizu reakcija okojima ovisi ravnoteæa naπeg organizma,te sam proces spavanja. Vaæan je za neu-romuskularni prijenos podraæaja, sudjelu-je u stvaranju energije i u transportu glu-koze u stanice. Njegov nedostatak rela-tivno je Ëest zbog loπih prehrambenih na-vika - puno rafinirane hrane i tzv. softdrinks. Nedostatak magnezija izaziva emo-tivnu preosjetljivost, nervozu, uznemire-nost... Koriste se doze od 250-500 mg.

Uzimanje kalcija i magnezija u dozi500/250 mg, 45 minuta prije spavanjasmatra se odliËnim trankvilizatorom.

Vitamin B6 - vaæan je faktor u sinteziproteina. Sudjeluje u pretvorbi triptofanado 5-hidroksitriptamina i prevoenjutriptofana u niacin. Esencijalan je u sinteziGABA-e. Za preveniranje nesanice koristese doze od 50-100 mg.

Inozitol - izomer je glukoze, a premdanije vitamin, tradicionalno se svrstava uskupinu vitamina B. Istraæivanja su poka-zala da produljuje REM fazu spavanja.Koristi se u dozi od 100 mg.

Krom - je mineral koji sudjeluje u akti-vaciji inzulina, pa je koristan kod nesaniceuzrokovane inzulinskom rezistencijom i

padom razine glukoze.Koriste se doze od 250-

500 mcg.Fosfatidilserin - je fos-

folipid koji utjeËe na nivo kor-tizona, Ëime ublaæava loπe uËin-

ke stresa i uklanja nesanicu. Sprje-Ëava prerani gubitak pamÊe-

nja i smanjenje men-talnih funkcija.

Koriste se dozeod 300 mg.

Med

Med je droga zooloπkog porijekla,nastala radom pËela radilica. Sa-

dræi niz za organizam vaænih, esencijal-nih supstancija, te triptofan, πto je raz-log zaπto je koristan kod nesanice. ©a-lica Ëaja (matiËnjaka, rodiole, zelenogËaja, lavande...) zaslaena medom,najjednostavnije je i izuzetno korisnosredstvo protiv nesanice.

Odgovoran za umirujuÊe djelovanje lavande

Kumarin

Sadræi fenolne kiseline, flavonoide,kumarine, eteriËno

ulje, indolne alkaloide

Pasiflora

inPharma 9

Ekstrakti dobiveni iz liπÊa raznih vrstaaloje, upotrebljavali su se kroz Ëitavupovijest u lijeËenju povreda i probav-

nih smetnji. U novije vrijeme upotrebljava-ju se za proizvodnju velikog broja komer-cijalnih proizvoda. Aloe vera je tako po-stala dodatak koji se moæe naÊi u πampo-nima, kremama i drugim kozmetiËkim pro-izvodima, ali i u hrani i raznim biljnim do-dacima prehrani. Osim toga, na træiπtu susvima dostupni i Ëisti Aloe vera sok i Aloevera gel za eksternu i internu upotrebu.1

Pradomovina aloje je, prema pronae-nim povijesnim izvorima i miπljenju bota-niËara, polupustinjsko podruËje Afrike oda-kle se proπirila po cijelom Sredozemlju iIndiji. Njezinu djelotvornost opisivale sutisuÊljeÊima brojne civilizacije. Receptureza spravljanje ljekovitih pripravaka prona-ene su na glinenim ploËicama drevnihSumerana iz 2200. g. p. K. i egipatskompapirusu napisanom izmeu 1535. i 1550.g. p. K. Legende je spominju kao jednu odnajvaænijih biljaka zasluænih za ljepotu ineiscrpnu energiju slavne Kleopatre. Spo-minje se i meu ljekovitim pripravcima an-tiËke GrËke i Rima. Upotreba aloje u Kiniprvi put je opisana u 6. stoljeÊu, a Ëesto sespominje i u arapskim zapisima. U Ameri-ku su je donijeli πpanjolski konkvistadori imisionari u 16. stoljeÊu. Danas raste umnogim toplim krajevima svijeta, a najpoz-natije i najveÊe plantaæe nalaze se u doli-ni Rio Grande u Teksasu te u Kaliforniji iFloridi.1-3

Izmeu 200-tinjak vrsta aloje, samo seneke odlikuju ljekovitim djelovanjem, ameu njima su najpoznatije: Aloe vera (L.)Burm. (sin. Aloe barbadensis Mill.) iz po-rodice Asphodelaceae (Liliaceae) - ljiljani iAloe ferox Miller iz iste porodice. Aloja jerozetasta dvogodiπnja biljka, bez debla.Mesnati, debeli listovi dugaËki su 40-50 cm.Rubovi su im bodljikavi, tako da aloja svo-jim izgledom podsjeÊa na kaktuse. Cvjetovisu æuto-naranËasti, visoki 60-90 cm, a ra-stu u obliku grozdova.1-3

Iz sukulentnih listova aloje dobivaju sedva proizvoda, potpuno razliËita po svomkemijskom sastavu i farmakoloπkom dje-lovanju. U posebnim stanicama smjeπtenimispod tanke epiderme nalazi se æuti, vrlo

gorki sok (latex) koji se skuplja nakon za-rezivanja lista. Iz njega se suπenjem dobi-va “aloe droga”. Parenhimsko tkivo iz sre-diπnjeg dijela lista sadræi prozirno-zelenka-sti hidrokoloid poznat pod nazivom alojingel. Ponekad se ekstrakt proizvodi kaohomogenizirani pripravak cijelog lista, kojisadræi sastavnice i soka i gela te objedinju-je njihove bioloπke uËinke.

Alojin gel se najËeπÊe upotrebljava ukozmetici za njegu koæe i zacjeljivanje ra-na, dok se u farmaciji i prehrani viπe upo-trebljava osuπeni ekstrakt soka listova alo-je.

Alojin sok sadræi do 30% antrakinona.Najpoznatiji meu njima su dva diastereo-izomera koja se u biljci nalaze u glikozid-nom obliku: aloin A i aloin B (barbaloin iiso-barbaloin). Njihov udio u osuπenomsoku iznosi 10-30%, a ovisi o vrsti biljke ukojoj se nalazi. Aloin Ëesto dobiva nazivprema vrsti aloje iz koje potjeËe (kap-alo-in, barb-aloin, natal-aloin).1-5 Glikozidno jevezan i emodin, dok se antrakinoni poputaloe-emodina, antranola i krizofanske ki-seline nalaze u aglikonskom obliku.

Meu vaænim sastavnicama soka alojenavode se i aloesin i aloeresin A te brojne

druge sastavnice kao πto su: alkaloidi, sa-ponini masne kiseline, glikoproteini, ter-penoidi, enzimi, smole, eteriËna ulja i dr.

Alojin gel sadræi: mono- i polisaharidekao najvaænije i najzastupljenije sastavnicete brojne druge bioloπki aktivne tvari me-u kojima: tanine, sterole, enzime (uklju-ËujuÊi ciklooksigenazu, amilazu, lipazu, al-kalnu fosfatazu, karboksipeptidazu, prote-aze), aminokiseline, saponine, salicilnu ki-selinu, arahidonsku kiselinu, lipide, vita-mine, minerale.1-5

Aloja u hrani i kozmetici

Autorica Ëlanka: mr.sc. Jasminka PapiÊ, dipl.ing.

FITOTERAPIJA

Izmeu 200-tinjak vrsta aloje samo se neke odlikuju ljekovitim djelovanjem

NajËeπÊe se upotrebljava ukozmetici za

zacjeljivanje rana i njegu koæe

Alojin gel

10 inPharma

Bioloπka aktivnost sastavnica aloje

Ljekovito djelovanje aloje u medicini ifarmaciji Ëesto se pripisuje njezinom soku.Pri tome se navodi aloin kao jedna od naj-vaænijih sastavnica za ostvarivanje farma-koloπkih uËinaka.1,3

Kruti, tamnosmei, gorki sok snaæan jepurgativ koji djeluje brzo, prvenstveno udebelom crijevu. Antrakinonski spojevi ko-ji u njemu dominiraju, sadræe antracenskujezgru koja u debelom crijevu prelazi uantrone odgovorne za laksativno djelova-nje. Ti spojevi nadraæuju sluznicu i pri to-me induciraju sekreciju elektrolita i vode izdebelog crijeva, zbog Ëega se u njima mi-jenja pritisak i poveÊava volumen te sti-mulira peristaltika. Primjena gorkog sokaaloje moæe zbog toga u roku od nekolikosati izazvati jake grËeve i iritaciju crijeva.Kao posljedica prekoraËenja doze moguse pojaviti abdominalni bolovi, hemoragiË-na dijareja, hemoragiËni gastritis, a pone-kad i nefritis. Zbog toga su posebne mjereopreza nuæne kod peroralne primjene pre-parata koji sadræe sok aloje kod osoba ko-je imaju ulkus ili druge zdravstvene prob-leme s crijevima, ali i kod osoba koje bolu-ju od hemoroida.1,4,5 Neki podaci govore io moguÊem emenagognom i abortivnomdjelovanju alojinog soka.6

Prije upotrebe preparata na bazi alojesvakako se s lijeËnikom moraju posavjeto-vati osobe koje imaju bilo kakve poreme-Êaje u probavnom sustavu, trudnice i do-jilje te roditelji dojenËadi i male djece.

Sok aloje moæe biti kontraindiciran koduzimanja nekih lijekova. Zbog svog laksa-tivnog djelovanja on ubrzava prolazak di-gitalis glikozida kroz crijeva, a time oteæa-va njihovu resorpciju i rad srca. Zbog istoguËinka moæe biti oteæana resorpcija drugihlijekova koji stoga ne mogu postiÊi oËe-kivano djelovanje. Prebrzo praænjenje cri-jeva smanjuje i apsorpciju vitamina K i an-tikoagulansa.

Nasuprot agresivnog djelovanja soka,alojin gel posjeduje umirujuÊe i zacjeljuju-Êe uËinke. Iako se gelu u posljednje vri-jeme pripisuju brojna farmakoloπka djelo-vanja, tek za nekoliko od njih postoji istvarna znanstvena potvrda. Brojni radoviipak sve viπe upuÊuju na moguÊnost πi-roke primjene gela u olakπavanju razliËitihzdravstvenih tegoba.

Dokazane uËinke pokazuju karboksipep-tidaza i salicilati iz gela, koji mogu inhibi-rati bradikinin Ëime se smanjuje upalna re-akcija i bol koja je prati.7,8 Prisutni magne-zijev laktat moæe inhibirati histamin i timeublaæiti svrbeæ.9 Smanjenje topiËkih upal-nih procesa pripisuje se djelovanju kro-mon-C-glikozida.10

Aloja gel moæe, takoer, inhibirati sin-

tezu vazokonstriktora tromboksana a2 i nataj naËin pojaËati mikrocirkulaciju, Ëime seubrzava zacjeljivanje rana.11

Prema nekim istraæivanjima aloja moæeznaËajno ublaæiti i simptome psorijaze.12

Sve veÊi broj radova navodi i imunore-aktivne i imunomodulatorne aktivnosti ra-zliËitih Aloe vrsta. Utvreno je da lektiniizolirani iz alojinog gela pokazuju snaænuhemato ili hemoglutinirajuÊu i mitogenet-sku aktivnost.13,14

Brojna istraæivanja govore i o njegovimmnogim drugim farmakoloπkim djelova-njima. Meutim, znanstvenici koji danaspotvruju ljekovito djelovanje alojinog ge-la u svjeæem obliku pokazuju odreenusumnju u djelotvornost tzv. “stabiliziranoggela” (gela nakon prerade), dok proizvo-aËi tvrde da je i taj problem u cijelosti ri-jeπen.1

Meu uËincima koji se joπ pripisuju alo-jinom gelu svakako su kardioprotektivno iantikancerogeno djelovanje.15-17

Alojin gel je uglavnom siguran za prim-jenu, iako su i u njegovom sluËaju zabilje-æene rijetke kontraindikacije. Peroralna pri-mjena moæe pojaËati djelovanje hipogli-kemika kao i lokalni uËinak kortikosteroidana koæi, pa te Ëinjenice valja uzeti u obzirkod uzimanja takvih lijekova.18,19

Aloja u hraniEkstrakt aloje dodaje se hrani kao aro-

ma i to u prvom redu alkoholnim i bezal-koholnim piÊima i bombonima kojima da-je potrebnu gorku notu. Pri tome primar-nu ulogu ima gorki sok aloje Ëija organo-leptiËka svojstva upotpunjuju aromatiËniprofil hrane kojoj se dodaje. Podaci govo-re o prosjeËno najveÊim koliËinama eks-

trakta od oko 0,025% u alkoholnim i bez-alkoholnim piÊima i 0,05% u bomboni-ma. Pri tome se dodaju vrlo razrijeeniekstrakti, buduÊi da u standardnom obli-ku (kruti i tekuÊi) sadræe preveliku koliËinuaktivnih antrakinonskih glikozida koji bimogli ugroziti sigurno konzumiranje tak-ve hrane.1,20

Aloja se osim za aromatiziranje sve viπedodaje hrani zbog svog farmakoloπkogdjelovanja. Pri tome se primarno koristinjezin gel, koji postaje sve uËestaliji sasto-jak tzv. “prirodnih dodataka prehrani”. Nje-gova primjena preporuËa se u svrhu op-Êeg poboljπanja imuniteta, za ublaæavanjeupalnih procesa kod ulceroznog kolitisa teza olakπavanje mnogih drugih zdravstve-nih tegoba.

Najpopularniji takav proizvod je svaka-ko Ëisti “Aloe vera gel” koji se kao takav iprodaje ili se u razliËitim koliËinama doda-je bezalkoholnim piÊima sa svrhom nji-hovog obogaÊivanja. Proizvod poznat podnazivom “Aloe juice” najËeπÊe je proizve-den razrjeivanjem alojinog gela vodom imijeπanjem s limunskom kiselinom i kon-zervansima. Ponekad se toj smjesi dodajui voÊni sokovi ili biljni ekstrakti.

Ti proizvodi su usprkos tvrdnji na dekla-raciji da se radi o “Ëistom” Aloe vera geluvrlo rijetko zaista “Ëisti”. Umjesto toga gelu njihovom sastavu sudjeluje tek s manjimudjelom.

Najpopularniji proizvodi alojinog gelasu oni uguπÊeni 10x, 20x i 40x. Iako su titekuÊi koncentrati pripremljeni iz izvornogmaterijala, njihova je kakvoÊa takoer upit-na, buduÊi da se sa svakim stupnjem uguπ-Êivanja poveÊava i stupanj razgradnje dra-gocjenih sastavnica gela, πto je moguÊepratiti i po smanjenju njihovog viskozite-ta.

»isti Aloe vera gel, uguπÊen 200x, kojije osuπen i pripremljen kao kruti pripra-vak, vrlo Ëesto sadræi znaËajan udio nekognosaËa kao πto su npr. razne biljne gume(guar, karuba i sl.), laktoza, manitol, hidro-lizirani πkrob i drugo.1,2

U svrhu zaπtite potroπaËa od brojnih pro-izvoda koji svojom deklaracijom daju laæ-nu informaciju o dodanoj aloji, bilo u po-gledu njezine izvornosti ili koliËine, ali izbog zaπtite ugleda proizvoda koji zaistasadræe izvorne alojine sastojke u koliËina-ma koje su i deklarirane, poËetkom 80-ihstvoren je “The International Aloe ScienceCouncil Certification Program Certificate”.Proizvodi koji dobiju ovaj certifikat imajuna deklaraciji logo (slika br.1) koji jamËi:• istinitost deklaracije,• istinitost navedenog udjela aloje,

odnosno njezinih ekstrakata, • kakvoÊu aloje sukladno standardima

IASC,• odgovarajuÊe podrijetlo aloje.

inPharma 11RO.RA. NATURA PROMO

KozmetiËka linija Verattiva napredno je rjeπenje tvrtke Specchi-asol za posebnu njegu lica i tijela. Formulirana je koriπtenjem

Ëistog Aloe vera gela iz organskog uzgoja, probiotiËkih kultura iobogaÊena visokokvalitetnim prirodnim uljima.

Novo sinergistiËko djelovanje kompleksa HidrAloe + ProBio-faktor:• HidrAloe - kompleks Ëistog Aloe vera gela iz organskog uzgo-

ja, vitamina C, vitamina E, pantenola i mikropeptida izpπenice.

• ProBiofaktor - kompleks probiotiËkih bakterija, prebiotiËkihvlakana i niacina (vitamin B3).

HidrAloe kompleksAloe vera gel nosi titulu najboljeg prirodnog ovlaæivaËa. Prodire

do najdubljeg dermalnog sloja, omekπava i pomlauje koæu jerpoveÊava stvaranje fibroblasta (osam puta bræe nego πto je touobiËajeno) i kolagena, te na taj naËin usporava stvaranje bora iubrzava zacjeljivanje rana. Izvanredan je za suhu, osjetljivu i oπte-Êenu koæu; otklanja i ublaæava staraËke pjege.

U ovom kompleksu prisutni su i:• Vitamin C, izuzetno uËinkovit antioksidans koji πtiti koæu od

fotooπteÊenja, odnosno neutralizira πtetno djelovanje slobod-nih radikala.

• Vitamin E obnavlja oπteÊenu koæu, Ëini je mekom, glatkom ihidratiziranom.

• Pantenol djeluje regenerativno na koæu, odræava njezinuprirodnu vlaænost, mekoÊu i elastiËnost.

• Mikropeptidi iz pπenice su vrlo male molekule i stoga imajusposobnost prodiranja u unutraπnjost koæe gdje reguliraju vla-gu i presvlaËe je tankim zaπtitnim filmom koji sprjeËava gubi-tak vlage.

ProBiofaktorProbiotiËke kulture se u kozmetiËkim pripravcima koriste za za-

πtitu epiderme, stabilizaciju imuniteta koæe i zaπtitu od djelovanjavanjskih faktora. Smanjuju nadraæaj koæe, obnavljaju je, poveÊa-vaju njenu otpornost na razliËite faktore stresa, djeluju na bolje ibræe zacjeljenje koæe te, zahvaljujuÊi bakteriocinu kojeg same pro-izvode, djeluju poput prirodnog antibiotika.

Koriste se za pripravu kozmetiËkih preparata za razliËite tipovekoæe sa ciljem regeneracije, stabilizacije imuniteta koæe, smanjiva-nje nadraæenosti, zaπtitu od oπteÊenja, posebno fotooπteÊenja.ProbiotiËke kulture njeguju koæu jer same proizvode vitamine Bskupine. ZahvaljujuÊi mlijeËnoj kiselini koju probiotiËke kulturestvaraju tijekom rasta i fermentacije, koæi daju vlaænost. MlijeËnakiselina se zbog male molekularne mase lako upija u koæu. Probi-otici djeluju preventivno na nastajanje bora, izjednaËuju boju te-na i izbjeljuju tamne mrlje.

U ovom kompleksu nalaze se i prebiotiËka vlakna koja su praviselektivni supstrat za dobar rast probiotika, te niacin (vitamin B3)koji odræava zdravlje i zaglauje koæu.

Visokokvalitetna prirodna ulja sadræana u Verattiva liniji zbogpovoljnog djelovanja na zdravlje koæe su palmino ulje, jojobinoulje, karite maslac, ulje avokada i kokosovo ulje. Bitno je spome-nuti da kozmetiËka linija Verattiva ne sadræi parabene, alkohol,GMO niti natrijev lauril sulfat.

Verattiva kozmetiËku liniju Ëine proizvodi za njegu lica, njegutijela i proizvodi za zaπtitu od sunca prilagoeni svim tipovima ko-æe.

VERATTIVA

Aloe vera i probiotici u sluæbinjege koæe

12 inPharma

Aloe vera u kozmetiËkimpripravcima i u kozmetici sposebnom namjenom

U kozmetiËkim pripravcima s biljnim do-dacima, alojin gel je vrlo Ëest sastojak. Dje-lotvornost tih vrlo cijenjenih proizvoda iz-ravno ovisi o ËistoÊi gela, naËinu njegoveproizvodnje i konzerviranju.

Primjena aloje u kozmetici vrlo je πiroka.Koristi se u izradi razliËitih losiona za nje-gu tijela i ruku, hidratantnih krema, gelovaza njegu usana, preparata za ËiπÊenje licai cijele koæe, preparata za sunËanje, de-korativne kozmetike, preparata za njegukose, za brijanje i dr. Zbog ljekovitih svoj-stava sve se viπe primjenjuje i u dermato-loπke svrhe kao npr. kod herpesa, rozace-je, psorijaze, ekcema i dr.21

Kozmetoloπka (dermatoloπka) svojstvaaloje rezultat su biokemijskih interakcijanjezinih sastavnica s brojnim molekulamakoje se nalaze u koæi. UËinci koji se pri to-me ostvaruju osiguravaju kozmetiËkim pri-pravcima brojna djelovanja, te se spo-minje da aloja:• koæu Ëini gipkom, mekom, elastiËnom,• koæi daje vlagu,• sudjeluje u obnavljanju stanica/pomla-

ivanju,• zateæe (ravna) koæu,• odræava dobru cirkulaciju vlage,• poboljπava iskoriπtavanje hranjivih tvari

i uklanja toksine iz stanica koæe,• poboljπava krvotok,• Ëisti i dezodorira,• djeluje adstringirajuÊe,• pomaæe pri crvenilu i nadraæenosti

koæe te aknama,• πtiti od sunËanih opeklina,• opÊenito πtiti koæu,• pomaæe pri masaæi i njezi koæe,• jaËa i njeguje vlasiπte,• πtiti i njeguje kosu,• sprjeËava pucanje i razdvajanje kose.

Osim toga, aloja se smatra jednom odnajboljih ljekovitih tvari pri penetraciji utkivo πto ju Ëini korisnom u tretiranju oπte-Êene, povrijeene koæe, a πto se ne moæelako rijeπiti uobiËajenim topiËkim priprav-cima.21

RazliËite skupine bioloπki aktivnih tvariodgovorne su za pojedina farmakoloπkadjelovanja aloje.

Mukopolisaharidi se danas smatraju kljuË-nim spojevima u sastavu alojinog gela, ko-ji osiguravaju koæi vlagu, smanjuju infla-matorne procese, imaju antibakterijsko i an-tivirusno djelovanje, te su djelotvoran in-tracelularni antioksidans i hvataË slobod-nih radikala.

Osim dugolanËanih molekula polisaha-rida, vaænu ulogu u hidrataciji koæe ima iu aloji sadræan lignin koji omoguÊava pri-jenos hranjivih tvari i vlage kroz svih se-dam slojeva koæe.21-22

Brojni vitamini i minerali iz alojinog gelaopskrbljuju koæu hranjivim vitalnim tvari-ma.1,21

Proteini i njihove aminokiseline dodat-no hrane koæu. Aloe vera sadræi sedam odukupno osam esencijalnih aminokiselina ijedanaest od ukupno Ëetrnaest neesenci-jalnih aminokiselina.22,23

Saponini sadræani u aloji odgovorni su zasvojstvo ËiπÊenja i antiseptiËko djelovanje.22

KozmetiËki pripravci s alojom mogu seproizvoditi od raznih oblika aloje. Ako supripremljeni od praha ili njezinog koncen-trata, u pravilu sadræe mali postotak aloje,za razliku od gel-oblika. Naime, samo pri-pravci proizvedeni s Aloe vera gelom dobi-venim odgovarajuÊim postupkom iz svje-æih listova biljke i kasnijom pravilnom ob-radom osiguravaju vrlo visok udjel sastav-nica aloje u pripravku. Pri kupnji kozmetiË-kih pripravaka na osnovi aloje (ili s alojom),njezin se udjel moæe prepoznati u okvirusastava prema mjestu na kojem je nave-den. Naime, temeljem propisa o naËinudeklariranja kozmetiËkih pripravaka pre-ma EU direktivi, a i prema vaæeÊem Pravil-niku u RH, koji obuhvaÊa i kozmetiËke pri-pravke i kozmetiku s posebnom namje-nom, sastojci se deklariraju prema opada-juÊoj koliËini, πto znaËi da se kod priprava-ka kod kojih je naglaπen visok udjel aloje,ona mora nalaziti u samom vrhu popisasastojaka.23-24

Metode za dokazivanje alojeDodatak aloje nekoj namirnici moæe se

sa sigurnoπÊu dokazati samo ukoliko onasadræi njezin sok. Dokazivanje dodatka alo-jinog gela predstavlja, meutim, veliki ana-litiËki problem i najËeπÊe nije moguÊe po-uzdano potvrditi njegovo prisustvo u hra-ni ili kozmetiËkim proizvodima.

UobiËajena analiza u kontroli proizvodana osnovi aloje je dokazivanje i odreiva-nje aloina. Glavni razlog tome je zakonskoograniËenje njegove koliËine u hrani, kojaje do prije dvije godine, sukladno pre-porukama Europske zajednice i Povjeren-stva Codex Alimentarius, bila propisana za-konskim aktima pojedinih zemalja. Aktkoji u Hrvatskoj definira te granice je Pra-vilnik o aromama, a najveÊa dopuπtena ko-liËina aloina za namirnice iznosi 0,1 mg/kg,odnosno 50 mg/L za alkoholna piÊa.25-27

Meu brojnim metodama za odreiva-nje aloina najviπe se koriste HPLC tehnika(slika br. 2), a ponekad i tehnika kromato-grafije na tankom sloju (slika br. 3).

Odabir metode nije jedini problem uodreivanju aloina. Utvreno je, naime, dase on u alkoholnim i vodenim otopinama,

Slika 2Kromatogramaloina dobivenHPLC analizompripravka s alojom

Slika 1Logo “The International Aloe ScienceCouncil Certification Program”

Sadræi 7 esencijalnih i

11 neesencijalnihkiselina

Aloe vera

inPharma 13

14 inPharma

10 Hutter J.,A., Salman M., Stavinoha W.,B.,Satsangi N., Williams R.,F., Streeper R.,T.,Weintraub S.,T. Antiinflammatory C-glucosylchromone from Aloe barbadensis, J. Nat Prod.59, 5, 1996, 541-3.

11 Davis R.,H. et al. Anti-inflammatory and woundhealing of growth substance in Aloe vera.Journal of the American Pediatric MedicalAssociation, 84,1994,77-81.

12 Holt A.,H., Ahmad S.,A., Ahmad S.,H., AfzalM. Management of psoriasis with Aloe veraextract in a hydrophilic cream: a placebo-con-trolled, double-blind study. Trop Med IntHealth, 1, 4, 1996, 505-9.

13 Suzuki I., Saito H., Inoue S., Migita S., Takaha-shi T. Purification and Characterization of TwoLectins from Aloe arborescens Mill. J. Biochem,85, 1, 1979, 163-171.

14 Winters W.,D. Immunoreactive lectins in LeafGel from Aloe barbadensis Miller. PhytotherapyResearch, 7, 1993, 523-525.

15 He Q., Eshun K., Aloe vera: a valuable ingredi-ent for the food, pharmaceutical and cosmeticindustries-a review, Critical reviews in food sci-ence and nutrition 44, 2, 2004, 91-6.

16 Lee J., K. et al., Acemannan purified from Aloevera induces phenotypic and functional matu-ration of immature dendritic cells, InternationalImmunopharmacology 1, 7, 2001,1275-1284.

17 Reynolds T., Dweck A., C. Aloe vera leaf gel: areview update, Journal of Ethnopharmacology68, 1-3, 1999, 3-37.

18 Rajasekaran S, Sivagnanam K, Ravi K, Subra-manian S. Hypoglycemic effect of Aloe vera gelon streptozotocin-induced diabetes in experi-mental rats. J. Med Food. 7, 1, 2004, 61-6.

19 Yagi A., Hegazy S., mal Kabbash A., WahabE.,A. Possible Hypoglycemic Effect of Aloe veraL. High Molecular Weight Fractions on Type 2Diabetic Papients, Saudi Pharmaceutical Jour-nal, 17, 3 2009. Food Flavorings. 2nd Ed., P.R.Ashurst and Associates (eds). Blackie Academicand Professional, Chapman and Hall, London,1995.

20 Esser M., Von Hartz S.. Aloe Vera Rückbesin-nung und natürliche Wirkstoffe, KosmetikInternational, Baden-Baden, 1/91

21 podatak s interneta na adresi : http://www.the-freelibrary.com/Using+Aloe+Vera+in+Skin+Care+Products-a01073999588

J. Grünwald, C. Jänicke: Zelena ljekarna, Mozaikknjiga, Zagreb, (2006) 100, 207, 398,.

22 podatak s interneta na adresi :http://www.internethealthlibrary.com/Plant-Remedies/AloeVera.htm

23 Council Directive on the approximation of thelaws of the Member States relating to cosmeticproducts (76/768/EEC)

24 Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmetaπiroke potroπnje (NN 125/09).

25 Codex Alimentarius General Requirements,vol.1A, Second Edition (Revised). CodexAlimentarius Commission; FAO of UN, WHO,Rome, (1995) 128.

26 Council Directive of June 1988, Official Journalof the European Communities, No. I 104, 15.7. (1988) 61-67.

27 Pravilnik o aromama (NN 53/08). 28 Zonta, F. et al.: High-Performance Liquid

Chromatographic Profiles of Aloe Constituentsand Determination of Aloin in Beverages, WithReference to the EEC Regulation for FlavouringSubstances. Journal of Chromatography A.(1995) 718: 99 - 106.

29 Fontana, G., Speranza, G.,Manitto, P.:ChemicalStudies on Aloe, True Metabolites and ProcessProducts. International Symposium on Flavoursand sensory related aspects, Cernobbio, Italy, 6-7 March 1997, p. 155 - 169.

30 Regulation (EC) No 1334/2008 of the EuropeanParliament and of the Council, L 354/34,31.12.2008.

ovisno o temperaturi i pH, relativno brzorazgrauje. Viπa temperatura i pH veÊi od7 pogoduju bræoj razgradnji. Zbog toga jealoin Ëesto nemoguÊe uopÊe i dokazati upiÊima, za razliku od suhih proizvoda gdjega se redovito nalazi u razliËitim koncen-tracijama.

Usporedbom uzoraka sa standardom ko-ji osim aloina sadræi i druge sastojke sokaaloe, moæe se u njemu dokazati dodataksoka aloe, ali Ëesto ne i prisustvo farmako-loπki aktivnog aloina. Zbog toga neki au-tori preporuËuju upornija istraæivanja natom podruËju i eventualnu analitiËku za-mjenu aloina nekim od stabilnijih meta-bolita kao πto su npr. aloeresin A i/ili aloe-sin, Ëija je fizioloπka aktivnost takoer do-kazana.28,29 Najnovijom EU Uredbom za-branjuje se, kao i do sada, njegovo do-davanje kao Ëiste supstancije, pa se u hra-ni moæe naÊi samo kao prirodni sastojakdodane aloje. Meutim, ne postavljajuse ograniËenja dopuπtenih koliËinakoje se pri tome mogu naÊi utakvoj hrani.30 Novi Pravilniko aromama koji je predobjavom, usklaen jeu tom pogledu sEU Uredbom.

LITERATURA:1 Leung,A.Y.; Foster,S.,Consultants, Encyclopedia

of Common Natural Ingridients Used in Food;Drugs and Cosmetics, Second Edition, A. Wiley- Interscience Publication, John Wiley Sons,INC., New York, USA, (1996) 25 - 28.

2 Manfred Pahlow: Velika knjiga ljekovitog bilja.Cankarjeva zaloæba, Ljubljana - Zagreb (1989)336 - 337.

3 Schafner W., Häfelfinger Barbara, Beat E., Lje-kovito bilje - kompendij, Leo-commerce, Rijeka,(1999) 26-27.

4 Gunnar Samuelsson: Drug of Nutritional Origin.A Textbox of Pharmacognosy. SwedishPharmaceutical Press, Stockholm (1991) 118 -119.

5 Robbers, J., E., Speedie, M., K., Tyler, V., E.:Pharmacognosy and Pharmacobiotechnology.Ed. Williams & Wilkins, Baltimor, (1996) 53-54.

6 Encyclopedia of Alternative Medicine, Volume1”; Jacqueline L. Longe; 2005

7 Klein A.,D., Penneys N.,S. Aloe vera, J Am AcadDermatol Volume 18, 4, 19887,14-720.

8 Rocío Bautista-Pérez, David Segura-Cobos andBeatriz Vázquez-Cruz. In vitro antibradykininactivity of Aloe barbadensis gel Journal of

Ethnopharmacology, 93, 1,2004, 89-92

9 Atherton P. Aloe VeraRevisited, British Journalof Phytotherapy, 4,4,1997.

Slika 3Kromatogramaloina dobiven TLCanalizom pripravakas alojom

U kozmetiËkimpripravcima

osigurava brojnadjelovanja

Aloja

inPharma 15

glicerida za do 23% te poveÊanje kon-centracije HDL kolesterola za 14%.

Oslo studija s HypoCol kapsulama kojaje trajala 16 tjedana pokazala je uËinkesniæavanja kolesterola, i to u koliËini kojaodgovara uporabi 20 mg LOVASTATINA ili40 mg FLUVASTATINA. Pribliæno isti poda-ci pokazali su se i u Hrvatskoj na rezultati-ma skupine od 43 osobe, tijekom 6tjedana. Do sliËnih rezultata se dolazi i usvakodnevnom kontaktu s pacijentima.

Vrlo je vaæan i podatak da HypoCol nesadræi niti jednu πtetnu komponentu. Nai-me, u istraæivanju u kojemu se HypoColusporeivao s ostalim proizvodima sa crve-nom riæom dostupnim na svjetskom træi-πtu, a koje je proveo dr. David Heber pro-fesor na UCLA sveuËiliπtu u SAD-u, uspo-redni testovi pokazali su superiornost Hy-poCola u kvaliteti, naroËito s obzirom nanepostojanje CITRININA kod njega. Nai-me, citrinin je nefrotoksiËan, embricidante fetotoksiËan mikotoksin, pa je dobroznati da ga nema u odreenom proizvodu.

Na svjetskom træiπtu ima preko 20 vrstaproizvoda sa crvenom riæom. Upravo zatotreba voditi raËuna o marki proizvoda kojapak treba garantirati koncentraciju aktiv-nog sastojka, postupak fermentacije (Hy-poCol ima zaπtiÊen patentom 60460222USA), GMP certifikat (jer jamËi kvalitetu) iznanstvene argumente uz profesionalnupodrπku. HypoCol ima to sve te jamËi zadokazanu ËistoÊu, sljedivost sirovina i ne-πkodljivost prilikom dugotrajnog koriπte-

HYPOCOL - dodatak prehrani uËinkovito i dokazano neπkodljivo sniæava kolesterol

Prva i jedina crvena riæa na hrvatskom træiπtu provjereno bez citrinina

nja. U mnogobrojnim kliniËkim ispitivanji-ma i studijama nisu zabiljeæena oπteÊenjafunkcija jetre, niti oπteÊenja miπiÊa (RAB-DOMIOLIZA). Djelovanje HypoCola prov-jereno je i kod osoba sa πeÊernom boleπÊu,masnom jetrom, poviπenim tlakom te kodbubreænih bolesnika. Takoer, HypoCol uzsvoju osnovnu funkciju sniæavanja koles-terola bez izazivanja nuspojave (za razlikuod sintetskh statina), smanjuje i upalnereakcije na stjenkama krvnih æila, imaantioksidativne i antitrombolitiËke uËinke.

U usporedbi s isprobanim statinima, do-kazano je da 2,4 grama HypoCol-a na dandjeluje na smanjenje lipida kao 10 mgSIMVASTATINA, ili 20 mg LOVASTATINA,ili 20 mg PRAVASTATINA, ili 40 mg FLU-VASTATINA.

S obzirom da nam je svima cilj pomoÊpacijentima u odabiru zdravog, neπkodlji-vog, a uz to uËinkovitog proizvoda, mi uLund Pharmi svakom pojedinom proiz-vodu ili sirovini iz naπeg portfelja prilazimos apsolutnom profesionalnoπÊu i savjeπÊu.Ne æelimo niπta prepustiti sluËaju, πto zna-Ëi da svi proizvodi moraju uz uËinkovitostposjedovati i viπegodiπnju kliniËku provje-ru samog proizvoda ili njegove aktivne sup-stance. Ne vjerujemo uopÊenim podaci-ma, nego samo nepristranom dokazu ne-postojanja bilo koje πtetne komponentena odreenom proizvodu. U prilog sigur-nosti, kvaliteti i dokazanoj uËinkovitostibilo kojeg proizvoda ili sirovine iz naπe po-nude govore i neovisne medijske, internet-

ske stranice, forumi i blogo-vi, na kojima struËne osobeili pacijenti mogu provjeritiiskustva drugih te na tajnaËin sami stvoriti predodæ-bu o proizvodu. UËinkovi-tost proizvoda je bitna, aline pod svaku cijenu. Naime,vrlo je znaËajna neπkodlji-vost uzimanja proizvoda krozduæi period te kroz kliniËkaistraæivanja dokazana kom-patibilnost i snoπljivost s lije-kovima koje pacijenti uzi-maju zbog drugih bolesti itegoba.

Bolesti srca i krvnih æila postaju sve ve-Êi problem suvremenog druπtva. Naj-teæe i najpoznatije posljedice kardio-

vaskularnih bolesti su srËani i moædani udar.Ateroskoleroza kao najvaæniji Ëimbenik urazvoju tih bolesti razvija se tiho, polaga-no, godinama bez znakova prisutnosti. Iz-ravni utjecaj na zdravlje srca i krvnih æilaimaju koliËina ukupnog kolesterola u seru-mu, LDL i HDL kolesterola te triglicerida.Kod poviπenih vrijednosti tih Ëimbenika, uzprirodnu, zdravu prehranu i zdrav naËinæivota, pomaæe i HYPOCOL - visokokvali-tetna riæa, fermentirana gljivicama Monas-cus purpureus Went u standardiziranom,patentiranom, zaπtiÊenom postupku.

HYPOCOL kapsule rezultat su spoznajatradicionalne kineske medicine, ukomponi-rane u dostignuÊa moderne biotehnologijei farmakologije. HYPOCOL kapsule sadræe600 mg fermentirane riæe poznate podnazivom HONG QU koja se u Kini koristiviπe od 1000 godina. Tradicionalnim, aliznanstveno usavrπenim postupkom fer-mentacije kvalitetne riæe gljivicama rodaMONASCUS PURPUREUS WENT dobiva seproizvod standardizirane kakvoÊe, koji uzbrojne pigmente i nezasiÊene masne kise-line, sadræi normirani sadræaj monakolina -0,5%. Najzastupljeniji je monakolin K poz-nat kao MEVINOLIN ili LOVASTATIN.

Kroz opseæna kliniËka ispitivanja u Kini iSAD-u, u trajanju od 6-8 tjedana, pokaza-lo se smanjenje ukupnog kolesterola za11-32%, LDL kolesterola za 12-22%, tri-

RYR Supplements

A. CholesterexB. CholesteneC. CholactiveD. Sholester -RegE. Beyond CholesterolF. HongquG. Cholesterol PowerH. RYRI. Cholestin /HypoCol

Contents of Mevinolin and Citrininin chinese red yeast rice products

Monacolin K(mg/capsule)

1.352.871.803.370.152.862.511.562.46

Yield Mycotoxin

Monacolin L(mg/capsule)

< 0.006< 0.006< 0.006< 0.006

0.02< 0.005< 0.007< 0.0060.015

Citrinin(µg/capsule)

4.872.226.063.23ND

11.820.4764.7ND

16 inPharma LUND PHARMA PROMO

Ref. David Heber (UCLA) et al. Journal of Alternative and Complementary Medicine 2001; 7 (2): 133-139

inPharma 17

AKTUALNO

Crvena riæa u dodacima prehrani

Autorica Ëlanka: mr.sc. Lea Pollak, dipl.ing.

S obzirom na danaπnji tempo æivota isve nezdraviju i neredovitiju prehra-nu, svjedoci smo epidemije pretilosti

koja sve viπe zahvaÊa cijeli svijet. Ona jeposljedica nezdravog naËina æivota koji jesve viπe sjedilaËki te neredovite i “brze”prehrane. Sama po sebi, pretilost uzroku-je brojna oboljenja, od kojih je najizraæe-niji visoki kolesterol koji izravno ugroæavakrvoæilni sustav. Mnogi smatraju da visokikolesterol ne mora biti vezan samo za pre-hranu i genetsko nasljee, nego da je iposljedica stresa. Naæalost, bez obzira dali se radilo o jednom ili o sva tri uzroka,kolesterol je sve ËeπÊe na ljestvici najra-πirenijih bolesti.

Osim koriπtenja lijekova za smanje-nje kolesterola, velik broj pacijenatakoristi i dodatke prehrani. U tomsluËaju pokazalo se idealnim kori-πtenje dodataka prehrani na ba-zi crvene riæe, i to zbog zajedniË-kih kemijskih i farmakoloπkih djelovanja komponenata lijekai dodatka prehrani.

Brojni su dodaci prehrani nabazi crvene riæe, koji nose zdrav-stvenu tvrdnju “za sniæenjekolesterola u krvi” i sliËne,a odobreni su od Ministar-stava zdravstva zahvaljujuÊiznanstvenim i/ili kliniËkimstudijama koje posjeduju.

NaËin djelovanjaCrvena riæa dobiva se fer-

mentacijom obiËne riæe, Ory-za sativa, zahvaljujuÊi poseb-noj vrsti kvasca Monascus pur-pureus. Produkt ekstrakcije sumetaboliti monakolini, tvari koje in-hibiraju sintezu kolesterola.

Jedna vrsta monakolina, monakolin-K,inhibitor je HMG-CoA reduktaze (enzimakoji sudjeluje u sintezi kolesterola u jetri)te je poznat u industriji lijekova kao mevi-

nolin ili lovastatin.Koriπtenje crvene riæe prvi je

put dokumentirano joπ 800.godine u Kini za vrijeme Tangdinastije, a detaljno je opisanou kineskoj farmakopeji. Prematim zapisima, crvena riæa se pre-poruËivala za probavne i crijev-ne probleme, te za cirkulaciju kr-vi. Koristio se prah crvene riæe,znan kao Zhi Tai, te alkoholniekstrakt - Xue Zhi Kang.

I danas se crvena riæa tradicio-nalno koristi u kineskoj prehranikao dodatak jelima, napitcima,kozmetiËkim preparatima, ali i kao

prirodni konzervans, zaËin i sirovinaza riæino vino.

IstraæivanjaBrojna znanstvena istraæivanja vezana

su za crvenu riæu, i to ne samo kao kona-Ënu sirovinu, nego i za njen utjecaj i djelo-

Sintezu kolesterola inhibiraju monakolinidobiveni ekstrakcijom fermentirane obiËneriæe uz pomoÊ posebne vrste kvasca

Sve je popularnija u industriji lijekova

i dodataka prehrani

Crvena riæa

18 inPharma

vanje tijekom fermentacijskih aktivnosti.Pokazao se znaËajan utjecaj monakolinana sniæenje kolesterola. NajsliËniji kompo-nenti lijeka lovastatina je po kemijskoj ifarmakoloπkoj aktivnosti monakolin-K.Kao i lijekovi, djelovanje i utjecaj monako-lina-K povezani su s inhibicijom HMG-CoAreduktaze, te s normalizacijom razine ukup-nih kolesterola, LDL kolesterola i triglice-rida.

OpÊenito, najbolje je dokazano djelova-nje crvene riæe kod smanjivanja razina ukup-nog kolesterola, triglicerida i LDL koleste-rola, te poviπenja HDL kolesterola.

Kontroliranim ispitivanjima pokazalo sevrlo dobro djelovanje u obliku 22% sma-njenja koncentracije ukupnog kolesterola,LDL kolesterola za 28%, triglicerida za32%, dok je koncentracija HDL kolestero-la porasla za 20%, i to nakon samo 8 tje-dana konzumiranja.

Brojne znanstvene studije provedene naæivotinjama i ljudima pokazale su djelova-nje crvene riæe na zdravstvena stanja (ta-blica 1).

DoziranjeUpotreba crvene riæe kao dodatka pre-

hrani za pomoÊ u sniæavanju kolesterolajoπ uvijek je predmet interesa i dio brojnihstudija. Upravo zato je preporuka da mla-i od 18 godina ne koriste tu vrstu proiz-voda.

Za odrasle osobe preporuËuje se 1200 mgkoncentriranog praha crvene riæe, i to Ëakdva puta na dan. Te koliËine ne odgovara-ju uobiËajenim koliËinama dodataka pre-hrani, pa stoga treba biti oprezan i pridr-æavati se preporuËenih dnevnih doza sva-kog pojedinog proizvoda.

Iako mnogi farmaceuti i struËnjaci izpodruËja dodataka prehrani smatraju dasu navedene koliËine visoke, moæemo ihusporediti s prosjeËnom potroπnjom u Ki-ni od 14-55 grama na dan!!!

Sigurnost upotrebeAlergoloπke nuspojave nisu poznate, no

prijavljene su blage glavobolje i probavniproblemi.

Upotreba crvene riæe nije dopuπtenakod osoba s oboljenjem jetre, kod trudni-ca i dojilja, te osoba s poremeÊajem krva-renja.

Nekim istraæivanjima se pokuπalo doka-zati da se, ukoliko doe do nastajanja me-tabolita Monascus-a zvanog CITRININ, mo-gu javiti ozbiljna oπteÊenja jetre. Zbog to-ga, brojne farmaceutske kompanije pro-vode prilikom proizvodnje dodataka pre-hrani na bazi crvene riæe dodatne analizepolazne sirovine na citrinin.

InterakcijeBuduÊi da dodaci prehrani pripadaju le-

gislativi hrane, nema dovoljno studija kojepokazuju djelovanje odnosno interakcije slijekovima. No, zbog poznatog djelovanjamonakolina, buduÊi da lijek lovastatin sa-dræi iste komponente, interakcije se ipakpovezuju. Stoga se preporuËuje izbjegava-

nje alkohola i drugih lijekovakoji negativno utjeËu na je-tru, inhibotora citokromaP450, antikoagulansa, an-tiinflamatornih lijekova, telijekova za sniæenje krvnog

tlaka i bolesti πtitnjaËe.Interakcije s dodacima pre-

hrani takoer su poznate, tako dase ne preporuËa istovremeno s crvenomriæom konzumirati sok grejpa, koenzimQ10, astaksantin i cink, te biljne dodatkeprehrani na bazi ginka, Ëeπnjaka i sabalpalme.

BuduÊi da su navedene interakcije re-zultat studija s previsokim koliËinama cr-vene riæe, preporuka je pridræavati se pre-poruËenih doza, i to kroz odreeni vre-menski period (obiËno 3-6 mjeseci).

LITERATURA:

Heber D, Lembertas A, Lu QY, et al. An analysisof nine proprietary Chinese red yeast ricedietary supplements: implications of variabilityin chemical profile and contents. J AlternComplement Med 2001;7(2):133-139.

Huang CF, Li TC, Lin CC, et al. Efficacy of Mona-scus purpureus Went rice on lowering lipid ra-tios in hypercholesterolemic patients. Eur J Car-diovasc Prev Rehabil 2007 Jun;14(3):438-40.

Liu BH, Wu TS, Su MC, et al. Evaluation of cit-rinin occurrence and cytotoxicity in Monascusfermentation products. J Agric Food Chem2005;53(1):170-175.

Man RY, Lynn EG, Cheung F, et al. Cholestininhibits cholesterol synthesis and secretion inhepatic cells (HepG2). Mol Cell Biochem2002;233(1-2):153-158.

Wei W, Li C, Wang Y, et al. Hypolipidemic andanti-atherogenic effects of long-term Cholestin(Monascus purpureus-fermented rice, red yeastrice) in cholesterol fed rabbits. J Nutr Biochem2003;14(6):314-318.

Yang HT, Lin SH, Huang SY, et al. Acute adminis-tration of red yeast rice (Monascus purpureus)depletes tissue coenzyme Q(10) levels in ICRmice. Br J Nutr 2005;93(1):131-135.

TABLICA 1 Neka djelovanja crvene riæe na zdravstvena stanja, dokazana znanstvenim studijama

A

C

C

VISOKI KOLESTEROLJoπ od 1970. godine brojne studije provedene na ljudima dokazuju dakonzumacijom crvene riæe dolazi do smanjenja ukupnog kolesterola ukrvi, LDL-a i nivoa triglicerida. No, problematiËne su studije u kojima su sekoristili proizvodi na bazi crvene riæe, a koji nisu mogli biti standardizirani.

SR»ANO-KRVOÆILNI SUSTAVNekim studijama pokazalo se pozitivno djelovanje konzumacije crveneriæe na srËano-krvoæilni sustav i bolju cirkulaciju. No, kako su te studije bilepreliminarne, daljnja su istraæivanja nuæna.

DIJABETESPoËetne studije pokazuju moguÊe djelovanje na dijabetes. Meutim,takoer su potrebna daljnja istraæivanja.

ZDRAVSTVENO STANJE I UTJECAJ RAZRED

*Razredi: A: ∆vrsti znanstveni dokazi; C: Nedostatni znanstveni dokazi

Crvena riæa dokazano smanjujekoliËinu ukupnog i

LDL kolesterola

Kolesterol

AKTIVAL PROMO

Poviπeni lipidi u krvi zabrinjavajuÊi su problem danaπnjice. Do-bro je poznato koliko su dislipidemija, a posebice hipekoles-

terolemija riziËni za nastanak ateroskleroze, a time i bolesti srcai krvnih æila. S obzirom da broj oboljelih progresivno raste, ra-zumljivo je da prirodni proizvodi kao pomoÊ kod ovakvih stanjaprivlaËe sve veÊu paænju. Meu njima vodeÊu ulogu igra crvenariæa.

Rizolip® iz Aktival-a proizvod je nastao fermentacijom riæe uzpomoÊ kvasaca Monascus purpureus, poznat i kao “crvena ri-æa”. Crvena riæa tradicionalno se veÊ stoljeÊima koristi u Kini idiljem Azije i kao hrana i kao biljni lijek. Prve zabiljeæbe o kori-πtenju crvene riæe kao lijeka seæu iz vremena dinastije Tang kadaje bio koriπten kao pripravak za poboljπanje cirkulacije, ublaæa-vanje probavnih poteπkoÊa i za bolje funkcioniranje slezene. Uposljednjih nekoliko stoljeÊa, crvena riæa je postala popularna upripravi jela kao prirodno bojilo i poboljπivaË okusa (vino, mesoi mesne preraevine (pekinπka patka), sir, ukiseljeno povrÊe tenaravno, riæa). Vrlo Ëesto se koristi i kao konzervans.

U novije vrijeme, sve vaæniju primjenu nalazi u zapadnom druπ-tvu kao dodatak prehrani koji pomaæe pri smanjenju serumskogkolesterola i triglicerida u krvi, a tome u prilog govori i sve veÊibroj kliniËkih i znanstvenih studija.

UËinak i djelotvornost crvene riæe kao dodatka prehrani pri-marno se pripisuje prirodnim inhibitorima hidroksimetilglutaril-CoA reduktaze (enzimi koji kontroliraju sintezu kolesterola ujetri), odnosno spojevima poznatim pod nazivom monakolini,Ëije djelovanje rezultira smanjenom sintezom kolesterola u krvi.Od 15-ak vrsta monakolina, u crvenoj riæi dominira monakolin K,takoer poznat pod nazivom mevinolin ili lovastatin. Ta supstan-ca kljuËna je za djelotvornost crvene riæe u smislu smanjenjaukupnog kolesterola, “loπeg” LDL kolesterola i triglicerida ukrvi, no koliËine tog spoja u finalnom proizvodu relativno sumale u usporedbi sa sintetski sliËnim molekulama, statinima. Sto-ga se smatra da ova molekula nije jedina zasluæna za djelotvor-nost crvene riæe kao dodatka prehrani. Naime, fermentacijskimprocesom nastaju brojni spojevi kao πto su ostale vrste mona-kolina, biljni steroli, nezasiÊene masne kiseline, probavni enzi-mi, vitamini B skupine (posebice niacin), ali i ostali koji takoerdoprinose uËinku i djelotvornosti proizvoda.

Iskustvo i tradicija proizvodnje crvene riæe kao dodatka pre-hrani rezultirali su razvijanjem sojeva kvasca Monascus purpu-reus sa odlikama visoke sigurnosti i kvalitete krajnjeg proizvo-da. Dodatno, stroge i stalne kontrole, kako procesa proizvodnje,tako i konaËnog proizvoda, osiguravaju da je Rizolip® proizvodizuzetno visoke kvalitete, bez potencijalnih toksina (citrinina) istandardiziran na sadræaj monakolina K.

Rizolip® sadræi 500 mg suhog ekstrakta riæe fermentirane kvas-cem Monascus purpureus koji je standardiziran na 1% mona-kolina K. Primjenjuje se dva puta na dan 1 do 2 kapsule, a pa-kiranje sadræi 60 kapsula. Dostupan je u ljekarnama.

Rizolip®

Crvena riæa

20 inPharma

PrihvaÊena definicija probiotika jeona kojom se probiotici klasificirajukao “æivi mikroorganizmi koji, primi-

jenjeni u adekvatnim koliËinama, pruæajuzdravstvenu korist osobi koja ih uzima pu-tem hrane ili kao dodatak prehrani”. Da biih se moglo smatrati probioticima, jasno jeobjaπnjeno da mikroorganizmi moraju za-dovoljavati sljedeÊe uvjete: • moraju biti sigurni za koriπtenje kod

ljudi; • moraju biti aktivni na crijevnoj razini u

dovoljnoj koliËini kojom bi se mogli op-ravdati eventualni korisni uËinci proma-trani u okviru studija uËinkovitosti;

• moraju biti otporni, te se moraju moÊirazmnoæavati u ljudskim crijevima;

• moraju biti u stanju pruæiti dokazanufizioloπku korist.

Probioticima su za njihovu proliferaciju

nuæni prebiotici. To su neæive dijetetske tva-ri koje u crijeva stiæu neizmijenjene te stva-raju podlogu za rast i aktivnost dobrih ba-kterija, uzrokujuÊi promjene u crijevnoj mi-kroflori.

KliniËki podaciPrebiotici se opÊenito sastoje od polisa-

harida i oligosaharida neprobavljivih za ljud-ski organizam.

Stoga probavni enzimi na njih ne djelu-ju, a tanko ih crijevo ne moæe asimilirati,nego djeluju kao hrana za crijevnu mikro-floru.

To je potkrijepljeno miπljenjem da suprebiotici “neæive neprobavljive tvari kojesluæe kao hrana crijevima, a ukoliko seuzimaju u primjerenim koliËinama, koristezdravlju osobe koja ih uzima tako da selek-tivno pospjeπuju rast i/ili aktivnost jedne ili

viπe bakterija veÊ prisutnih u crijevnomtraktu ili onih uzetih zajedno s prebioti-kom”.

Probiotici se koriste kod raznih patolo-gija i tegoba, kao na primjer kod gastroen-teritisa, akutnog i kroniËnog proljeva, pro-ljeva koji su posljedica uzimanja antibioti-ka, kod alergije, kolitisa uzrokovanog bak-terijom Clostridium difficile, zubnog karije-sa, crijevne upale kod djece s cistiËnom fi-brozom, infekcija respiratornog trakta koddjece, nazalne kolonizacije patogena, sin-droma prenadraæenog crijeva, Chronovebolesti i ulceroznog kolitisa.

KliniËki podaci koji preporuËuju koriπte-nje probiotika u navedenim patologijamatemelje se na medicinskoj praksi te na re-zultatima kliniËkih studija. Takve su studi-je joπ uvelike ograniËene, iako su u nepre-stanom razvoju.

Sonia Radice: L’uso di probiotici in eta pediatrica, str. 42Farmacia News, br. 10, studeni 2009., 18. godiπte TECHNICHE NUOVE SRL, MILANO, ITALIJA

Koriπtenje probiotika u djeËjoj dobi

U SREDI©TU ZANIMANJA

Zanimanje znanstvene zajednice za probiotike u posljednjih je nekoliko godinaporaslo zbog njihovih sposobnosti da smanje ozbiljnost, sprijeËe komplikacije iliumanje simptome sindroma dijareje kod djece. Ovaj se Ëlanak bavi ispitivanjimanajraπirenijih mikroorganizama, njihovih mehanizama djelovanja i uËinkovitih doza.

TABLICA 1 Patogeni koji su najËeπÊi uzrok dizenterije kod djece i kliniËka manifestacija

Rotavirus, enteriËni adenovirus,EPEC, Giardia, Norwalk virus

EaggEC, Vibrio cholerae, Klebsiellapneumoniae, Citrobacter freundii,Cryptosporidium

Salmonela, πigela, Campylobacterjejuni, EIEC, ameba

Clostridium difficile, πigela, EHEC

Obilna vodenasta dijareja, povraÊanje,srednje ozbiljna dehidracija, problemiapsorpcije laktoze. Nedostatak hemato-hezije. »esto ozbiljan tijek bolesti.

Vodenasta dijareja.Nedostatak hematohezije.

Dizenterija, bolovi u trbuhu, temperatu-ra, hematohezija s leukocitima u fekalija-ma. Dehidracija promjenjivog stupnja.

Dizenterija, bolovi u trbuhu, temperatu-ra, hematohezija. Oblici EHEC i πigelemogu biti popraÊeni hemolitiËkouremiËkim sindromom EPEC.

INFEKTIVNI AGENS

Proksimalni diotankog crijeva

Tanko crijevo

Distalni ileum i kolon

Kolon

Izravni citopatskiuËinak

Proizvodnjaenterotoksina

Invazivnost

CitotoksiËan

LOKALIZACIJAPATOGENETSKI MEHANIZAM

KLINI»KA MANIFESTACIJA

EPEC: enteropatogena Escherichia coli, EaggEC: enteroagregativna Escherichia coli; EIEC: enteroinvazivna Escherichia coli; EHEC: enterohemoragiËna Escherichia coli

Najraπireniji patogeni u gastroenteritisu

Zanimanje znanstvene zajedni-ce za probiotike u posljednjih jenekoliko godina poraslo zbognjihovih sposobnosti da sma-nje ozbiljnosti, sprijeËe kom-plikacije ili umanje simptomedijareje kod djece.Navedeni sindro-mi mogu biti aku-tni i kroniËni; me-usobno se razli-kuju iskljuËivo u tra-janju koje je kod kro-niËnih Ëesto dulje od14 dana, dok su pa-togeni mehanizmi

jednaki za oba. U veÊini sluËajeva oba sin-droma su dobroÊudne vrste te nije potre-ban invazivni pristup.

Procjenjuje se da se godiπnje u svijetujavlja oko jedna milijarda sluËajeva gas-troenteritisa, ËeπÊe u nerazvijenim zemlja-ma, kod djece mlae od 5 godina.

U tablici 1 navedeni su patogeni koji sunajËeπÊi uzrok gastroenteritisa u djeËjojdobi. Naravno, epidemiologija, trajanje iuËestalost dizenterije u odnosu na dobdjeteta mogu otkriti uzrok i ozbiljnost bo-lesti.

Meu svim patogenima navedenim u tojtablici, Campylobacter jejuni je u zapad-nom svijetu najveÊi uzroËnik akutnog pro-ljeva u djeËjoj dobi.

Taj mikroorganizam djeluje tako da pro-izvodi tvari toksiËne za crijeva (enterotok-sin) koja uzrokuju bacilarnu dizenteriju.Campylobacter jejuni moæe napasti sluz-nicu distalnog ileuma i kolona.

KliniËka uËinkovitostSposobnost da se kod djece sprijeËe

razni oblici dizenterije, procije-njena je u raznim studijama

na mikroorganizmima kaoπto su: Lactobacillus GG,Lactobacillus reuteri, Lacto-bacillus acidophilus, Lacto-

bacillus acidophilus LB, Lacto-bacillus bulgaricus, Bifidibacterium bifi-dum, Bifidobactetium breve, Streptococ-cus termophilus, Enterococcus, EscherichiaColi Nissle i Saccharomyces boulardii.

Meu svim mikroorganizmima Lactoba-cillus GG i Saccharomyces boulardii su sepokazali najuËinkovitijima - oni mogu na

znaËajan naËin sprijeËiti dizenterijuuzrokovanu antibioticima, poseb-

no nakon uzimanja amoksicili-na - klavulanske kiseline i eri-tromicina. Iste skupine mi-kroorganizama pokazale suuËinkovitost u smanjenjuakutne i kroniËne dizenterije(od 27,9% do 39,5% sluËa-ja).

U tablici 2 navedeni sumikroorganizmi koji su uokviru pedijatrijske kliniË-ke prakse u veÊini sluËa-jeva pokazali uËinkovi-tost.

Doza i mehani-zam djelovanja©to se tiËe doziranja, za

ostvarenje privremene ko-lonizacije preporuËuje se na

temelju novije literature kaodovoljna koliËina od 109 æivih

TABLICA 2 Probiotici preporuËeni u raznim oblicima dizenterije kod djece

+

+++

+++

++

Bifidobacterium lactis,Streptococcus thermophilus iLactobacillus GG

Lactobacillus GG i Saccharomyces boulardii

Lactobacillus GG i Saccharomyces boulardii iLactobacillus acidophilus LB

Lactobacillus GG

Prevencija dizenterije u bolnicama i zdravstvenimustanovama za maloljetnike

Dizenterija uzrokovana antibioticima

Dizenterija nabakterijskoj/virusnoj osnovi

Trajna dizenterija

PROBIOTICISTANJE U»INKOVITOST

UËinkoviti u smanjenju ali isprjeËavanjuraznih bolesti

Probiotici

inPharma 21

stanica za odraslu osobu na dan. Navede-na koliËina mora biti prisutna u svakodnev-no doziranom obroku hrane/dozi dodatkaprehrani. RazliËite dnevne doze mogu seprihvatiti ukoliko su odobrene specifiËnimstudijama”.

Posljednjih godina pomno su prouËava-ni mehanizmi putem kojih probiotiËki mi-kroorganizmi ostvaruju svoj uËinak, pose-bice jer su pokazali uËinkovitost u sprjeËa-vanju ili smanjenju simptoma raznih bole-sti. Probiotici mogu djelovati u domaÊinu

22 inPharma

TABLICA 3 Mehanizmi djelovanja

UËinak na epitelne stanice;uËinak na dendritiËne stanice;uËinak na monocite i makrofage;uËinak na limfocite (B limfocite,NK stanice, T stanice)

PoveÊanje stvaranja sluzi;odræavanje cjelovitosti barijere

Smanjenje luminalnog pH;sekrecija antimikrobnih peptida; sprjeËavanje πirenje bakterija;blokiranje spajanje patogena naepitelne stanice

POVE∆ANJE FUNKCIJA BARIJERAANTIMIKROBNA AKTIVNOST IMUNOMODULACIJA

Kako odabrati probiotike?

Vaæno je da probiotici prijeu gas-trointestinalnu barijeru te da æivi i

aktivni stignu u crijeva. Ako se probi-otik mora uzimati tijekom antibiotsketerapije, vaæno je da mikroorganizambude nesenzibilan na antibiotik kako bimogao djelovati terapijski na crijevnojrazini.

Uvjeti za Ëuvanje se razlikuju: neki semoraju Ëuvati u hladnjaku, neki se mo-gu uzimati u toplim napitcima, a do-jenËadi se moæe dati u boËici. Ukolikose daje maloj djeci, potrebno je imatina umu da se proizvod bez okusa mo-æe djetetu lakπe dati u jelima i piÊima,kako ga ne bi odbilo.

inPharmaNA INTERNETU

www.inpharma.com.hr

na razne naËine (tablica 3). Na primjer, ne-ki mikroorganizmi mogu utjecati na crijev-ni lumen, dok drugi mogu utjecati na funk-ciju mukozne i epitelne barijere, te mo-dulirati imunoloπki sustav.

Europsko druπtvo za pedijatrijsku gas-troenterologiju, zajedno s drugim meu-narodnim institucijama, objavilo je da se:“Probiotici koriπteni u kliniËkim ispitivanji-ma mogu smatrati sigurnima. Ipak je po-treban neprestan nadzor zbog moguÊeprisutnosti nepovoljnih uËinaka kao πto suinfekcije kod riziËne populacije”.

»ini se da korisni uËinci probiotika rjeπa-vaju potencijalnu opasnost od sepse, iakou tom smislu postoje razne studije sluËaje-va koje su izazvale veliko zanimanje u znan-stvenom svijetu. Stoga se zbog Ëinjenice

da je zabiljeæen mali broj nepovoljnihuËinaka, savjetuje prodaja i koriπte-

nje probiotika bez zloupotrebe, sa-mo u sluËaju stvarne potrebe.

LITERATURA:

Guandalini S., Probiotics for childrenwith diarrea. An update. Journal of clinical

Gastroenterology, 42, 53-57, 2008.

Hart A.L. et al, Mechanisms of Action ofProbiotics: Recent Advances. InflammationBowel Diseases, 15, 300-310, 2009.

Alam S. et al, Antibiotic Associated Diarrhea inChildren, Indian Pediatrics, 46, 491-496, 2009.

inPharma 23

Probiotici i prebioticiGastrointestinalni sustav Ëovjeka je

specifiËan ekosustav u kojem u sa-vrπenoj prirodnoj ravnoteæi obita-

va viπe od 400 razliËitih do sada izoliranihi opisanih mikrobnih vrsta u koncentracijiviπoj od 1014 organizama (©uπkoviÊ i Kos,2000.). Funkcija crijevne mikrobne popu-lacije u gastrointestinalnom sustavu je vi-πeznaËna, ali zaπtita organizma smatra senjezinom najznaËajnijom funkcijom (Vau-ghan i sur., 2000., Falagas i sur., 2008.).Sedamdesetih godina proπlog stoljeÊaznanstvena su istraæivanja pruæila dovoljnoËvrstih dokaza da je upravo ravnoteæa iz-meu razliËitih mikrobnih vrsta u crijevnojpopulaciji preduvjet oËuvanja ljudskogzdravlja.

Zbog sve veÊeg oneËiπÊenja okoliπa, upo-trebe kemijskih dodataka u hrani te naËi-na lijeËenja antibioticima i zraËenjem, mo-æe doÊi do poremeÊaja u ravnoteæi crije-vne populacije.

Probiotici su jedna ili viπe kultura æivihstanica mikroorganizama koje, primijenje-ne u ljudi ili æivotinja, djeluju korisno nadomaÊina, poboljπavajuÊi mu svojstva au-tohtone mikroflore (Havenaar i Huis in'tVeld, 1992.; ©uπkoviÊ, 1996.). ProbiotiËkisojevi uglavnom pripadaju rodovima La-ctobacillus i Bifidobacterium, koji su dioprirodne mikroflore u ljudskom probavnomsustavu.

Radi poveÊanja broja korisnih bakterijau probavnom sustavu uvode se prebiotici- selektivni izvori ugljika i energije koji ko-risnim (probiotiËkim) bakterijama osigu-ravaju kompetitivnu prednost pred dru-gim bakterijama u ovom ekosustavu.

BuduÊi da ljudsko crijevo sadræi visokukoncentraciju bakterija, pretpostavlja se,da se izvor ugljika i energija potrebna zaodræavanje tako velike bakterijske bio-mase moæe dobiti iz ugljikohidrata u izlu-Ëevinama ‘domaÊina’ ili iz ugljikohidratakoji nisu probavljivi u tankom crijevu - pre-biotika.

Dodatno svojstvo prebiotika je da po-spjeπuju peristaltiku crijeva i skraÊuju vri-jeme prolaska hrane kroz probavni kanal.

Jednostavnije, prebiotici sluæe kao hra-na (ili supstrat) probioticima. Na taj naËindjeluju povoljno na intestinalno zdravlje.

Osiguranje fermentabilnih (iskoristivih)supstrata za bakterije u debelom crijevu jeprvi zahtjev za prebiotike tj. da budu za-nemarivo malo razgraeni (ili nerazgrae-ni) tijekom prolaska kroz tanko crijevo.Kada prebiotiËki supstrat dospije u debe-lo crijevo, moæe selektivno poticati rast,odnosno stimulirati metaboliËku aktivnost

korisnih bakterija, pa tako uniπtavati svebakterije koje negativno utjeËu na zdra-vlje. Kroz ovu izmjenu sastava gastrointesti-nalne mikroflore i njezinog metabolizma,prebiotici zapravo mogu inducirati susta-vne uËinke korisne za zdravlje (slika 1).Takoer se smatra, da prebiotik moæesmanjiti broj putrefaktivnih i potencijalnopatogenih organizama kao πto su bakte-rije iz roda Clostridium i iz porodice Entero-bacteriaceae (rodovi Escherichia, Entero-bacter, Shigella i Salmonella).

Prebiotici mogu biti biljnog (FOS - inulini oligofruktoza) i æivotinjskog porijekla(GOS).

Galaktooligosaharidi - GOS su neproba-vljivi ugljikohidrati graeni od molekulagalaktoze i glukoze, a dobiveni enzimskimreakcijama iz mlijeËnog πeÊera laktoze. Uprobavnom sustavu stimuliraju rast “do-brih” bakterija koje imaju pozitivan uËinakna zdravlje. Prirodan su sastojak majËinog

mlijeka, a u novije vrijeme se koriste uproizvodnji dojenaËkih formula. VodeÊisvjetski znanstvenici klasificiraju GOS kao“prave” prebiotike.

LITERATURA:

AKIN, M. B., AKIN, M. S., KIRMACI, Z. (2007):Effects of inulin and sugar levels on the viabilityof yogurt and probiotic bacteria and the physi-cal and sensory characteristics in probiotic ice-cream, Food Chemistry, 104, 93-99.

HAVENAAR, R., HUIS IN'T VELD, J. H. J. (1992):Probiotics: A General View. U: The Lactic AcidBacteria in health and Disease, Vol. 1, B. J. W.Wood (ured.), Chapman and Hall, London, str.209-221.

MALLON P, McKAY D, KIRK S, GARDINER K.Probiotics for induction of remission in ulcera-tive colitis. Cochrane Database Syst Rev. 2007Oct 17;(4):CD005573.

©U©KOVI∆, J. (1996): Rast i probiotiËko djelova-nje odabranih bakterija mlijeËne kiseline,Disertacija, Prehrambeno-biotehnoloπki fakultetSveuËiliπta u Zagrebu.

Autorica Ëlanka: Antica Soldo BeliÊ, dr.med., spec. dermatolog

UV ZRA»ENJE

Izlaganje suncu kod razliËitih stanja i bolesti koæePojedina zdravstvena stanja i bolesti zahtijevaju razliËitipristup tijekom izlaganja i prilikom zaπtite od sunca

Bez sunca æivot na zemlji bio bi nemo-guÊ. SunËeve zrake djeluju na naπsveukupni æivot, sunce je izvor svjet-

losti, topline, pa time i æivota. SunËeve zrake vaæne su i za mentalno

zdravlje, jer djeluju antidepresivno, a i zaenergiju i miπiÊnu snagu, dok umjerenasunËeva svjetlost poboljπava imunitet i po-tiËe metabolizam.

Posebno je potrebno istaknuti uËinaksunËevih zraka na koæu koja je i najveÊiorgan naπeg tijela, a zbog neposredne iz-loæenosti njihovu djelovanju i uËinci su nanjoj najveÊi i najvidljiviji. Tako su oni • bilo πtetni: akutni ili kroniËni - kumula-

tivni,• bilo uËinkoviti kod nekih koænih obolje-

nja.

Negativni uËinci sunca na koæu mogubiti akutni i dugotrajni (kumulativni).

KliniËki akutni utjecaji oËituju se kaoopekotine od sunca i alergijske reakcije.

Akutni utjecaji djelovanja sunca na ko-æu mogu biti ‘opekotine’ koje se uobiËaje-no javljaju nakon jednokratnog prekomjer-nog izlaganja suncu, a oËituju se upalnomreakcijom normalne zdrave koæe, i to izra-zitim crvenilom (eritemom) na osunËanimpovrπinama (kod osoba koje su bile direkt-no izloæene djelovanje sunca), a u teæimsluËajevima se javljaju i edemi, mjehuri teosjeÊaj peËenja na koæi.

Akutne promjene koje nastaju nakonizlaganja suncu, uz istodobno djelovanjeneke fotosenzibilizirajuÊe tvari nazivaju sefototoksiËne i/ili fotoalergijske dermatoze.

Fotosenzitivnost ili fotoosjetljivost je ab-normalni odgovor na uobiËajenu izloæe-nost sunËevu svjetlu.

FototoksiËne dermatoze nastaju nakonizravnog meudjelovanja neke tvari primi-jenjene lokalno, tj. direktno na koæu, ilisupstancije unesene peroralno i UV zraka.Posljedica je to djelovanja nekog kemij-skog spoja unesenog u organizam ili na-nesnog na koæu, koji poveÊava uËinak svje-

tla, dok u normalnim okolnostima ti istispojevi bez djelovanja sunËevih zraka nebi izazvali nikakve reakcije. Simptomi suisti kao i kod prekomjernog izlaganja sun-cu bez djelovanja fotosenzibilizatora - tosu crvenilo, edemi, mjehuri, te posljediËnoljuπtenje i hiperpigmantacije, to jest tam-ne mrlje na mjestima gdje su bili izraæenimjehuri. Simptomi se pojavljuju unutar parminuta do nekoliko sati nakon izlaganjasunËevu svjetlu.

NajËeπÊe fotosenzibilizirajuÊe tvari na-nesene na koæu su: akridinske boje, furo-kumarini, eozin, klorpromazin, psoraleni,katrani te razne supstancije u toaletnimvodama, parfemima, sapunima, losionimanakon brijanja itd, a od lijekova koji se sis-temski primjenjuju, to su u prvom redusulfonamidi, tetraciklini, nesteroidne anti-reumatici, analgetici itd.

»esto se za ljetnih mjeseci, nakonkontakta koæe s travama, moæe poja-viti dermatoza koja se uobiËajenonaziva phytophotodermatitis. Furo-kumarini iz trave, uz djelovanje UVAzraka izazivajuakutnu upalukoæe koja se manifestira crve-nilom, mjehuriÊi-ma te, subjektiv-no, uobiËajeno osje-Êajem peËenja i svrbe-æom. Opisane promjenepojavljuju se iskljuËivo na mjestima dodiras travom - obiËno su to potkoljenice i pod-laktice.

Fotoalergijske dermatozeUz sve gore navedeno, ukoliko u samoj

reakciji uËestvuju i imunoloπki mehaniz-mi, tada govorimo o fotoalergijskim der-matozama koje su neπto rjee od fo-totoksiËnih.

To znaËi da su za njihovo pojavlji-vanje, uz gore navedeno, bitni iimunoloπki Ëimbenici. Nakon ap-

NajËeπÊi negativni utjecaj

sunca

Opekotine

inPharma 25

26 inPharma

liciranja ili uzimanja potencijalnog alerge-na (fotosenzibilizatora) te kod ponovlje-nog izlaganja koæe suncu, on se aktivira, ito uobiËajeno nakon 24 do 48 sati.

Promjene se manifestiraju kao i kod fo-totoksiËnih dermatoza na fotoeksponira-nim podruËjima. KliniËka slika moæe u ci-jelosti izgledati kao kontaktni alergijskidermatitis, ili se moæe manifestirati kaopolimorfna svjetlosna rekcija, i to u vidueritema, edema, papula, vezikula, plako-va, i sve to uz izrazit svrbeæ i nelgodan os-jeÊaj peËenja koæe na tim mjestima.

Potrebno je samo napomenuti da sekod sistemskog uzimanja fotosenzibiliza-tora promjene manifestiraju po cijelom ti-jelu.

Solarna urtikarija manifestira se akut-nom urtikarijskom reakcijom koja se po-javljuje ubrzo nakon izlaganja sunËevojsvjetlosti. Promjene se javljaju na svim di-jelovima trupa i ekstremiteta. ToËan me-hanizam nastanka nije poznat, ali pretpo-stavlja se da se u koæi pod utjecajem sun-ca oslobaaju alergeni koji nakon toga po-kreÊu alergijsku reakciju ranog tipa, pa sepromjene na koæi pojavljuju od nekolikosekundi do nekoliko minuta nakon izlaga-nja suncu, povlaËe se za par sati, a u pravi-lu uvijek najkasnije nakon 24 sata. Bolestrecidivira godinama.

Poznato je da kod niza koænih obolje-nja sunce moæe biti provocirajuÊi Ëimbe-nik recidiva ili pogorπati trenutno stanjeoboljelog... Uslijed imunosupresije dolazido ËeπÊe pojave herpes simpleksa te doizrazitog pogorπanja buloznih dermatoza,lupus erythematosusa, seboroiËnog der-matitisa, lichena i joπ nekih. Stoga se kodbolesnika koji boluju od spomenutih obo-ljenja ne savjetuje nikakvo izlaganje sun-Ëevu svjetlu, niti prirodnom UV zraËenju,niti umjetnim izvorima (solarij). Derma-tolozi tim bolesnicima (svim osim moædabolesnicima s herpes simpleksom) u pravi-lu savjetuju izbjegavati izlaganje UV zra-Ëenju, pa se ne preporuËuje niti uz foto-protekciju, jer dolazi do egzacerbacije os-novne bolesti.

Terapija se kod svih gore opisanih stanjasastoji od obloga, najbolje od fizioloπkeotopine te kortikosteroidnih krema tijekompar dana, dok se ne sanira akutna fazaoboljenja, zatim od neutralnih sredstavaza njegu koæe kojih ima vrlo veliki broj, ito raznovrsnih tekstura, a odabiru se pre-ma tipu koæe i trenutnom stanju oboljenjaπto pridonosi daljnjem smirivanju koænihpromjena te smanjenju osjeÊaja peËenja,æarenja i svrbeæa.

Kod jaËih rekacija (mjehuri, ljuπtenje) uzkontrolu lijeËnika savjetuje se i primjenaantihistaminika, bilo peroralno ili parente-ralno, te rjee i kortikosteroida, zbog nji-hovog poznatog antialergijskog i protu-

upalnog djelovanja.Prevencija se sastoji od izbjegavanja sun-

ca od 10 do 16 sati, te primjene fotopro-tektivnih sredstava koja se odabiru prematipu koæe, uz izbjegavanje primjene svihsredstava koja mogu izazvati fotosenzibi-lizaciju.

KroniËni (kumulativni) uËinci sunca na koæu

UVB i UVA zrake odgovorne su za goreopisana akutna stanja, ali isto su tako du-goroËno znaËajne za prerano starenje ko-æe kao i za nastanak nekih koænih tumora.

Kumulativni uËinci oËituju se u prvomredu kao uËestalo spominjano foto-stare-nje (foto-aging) te kao poveÊana inciden-cija malignih koænih oboljenja koja se do-vode u izravnu vezu s UV zraËenjem.

Foto-starenje (foto-aging)UVA zrake stimuliraju pigmentaciju i tam-

njenje koæe, ali i prodiru duboko u koæu teuzrokuju oπteÊenje elastiËnih i kolagenihvlakana, πto rezultira foto-starenjem. Foto-starenje (foto-aging) oznaËava ‘prerano’starenje, ubrzano starenje koæe koja je bilaizloæena dugotrajnim uËincima UV zraka.©tetni uËinci sunca na koæu mogu se naj-bolje uoËiti ako usporedimo koæu pazuhai npr. koæu πaka, lica, dekoltea i/ili vrata. Fo-tostarenje je jaËe izraæeno kod osoba svi-jetlije puti, tipa koæe I i II, dok se kod tamni-jih ljudi slabije oËitava.

Fotostarenje treba razlikovati od ‘normal-nog’ starenja koje je uobiËajeno za odre-enu æivotnu dob.

NajuoËljiviji su uËinci UVA zraka na koæiosoba koje su zbog svog zvanja vezane nadugotrajni boravak na suncu, kao npr.zemljoradnici, mornari itd. Otuda i nazivza tako oπteÊenu koæu - ‘koæa mornara izemljoradnika’, a oËituje se dubokim bo-rama na fotoeksponiranim mjestima kaoπto su lice, vrat, predio zatiljka i dekoltea,te πaka i podlaktica.

Keratinociti, melanociti i fibroblasti oπ-teÊeni su djelovanjem UV zraka. OπteÊenikeratinociti dovode do pojave aktiniËkihkeratoza, πto se manifestira nepravilnimsmeim pjegama.

Osim keratinocita, oπteÊeni su i dermal-ni fibroblasti, pa kombinirano oπteÊenjekolagenih i elastiËnih vlakana, uz ostalaoπteÊenja koæe i potkoænog tkiva, rezulti-raju dubokim borama i izgledom koæekao kod ‘mornara i zemljoradnika’, te raz-vojem solarne elastoze. Promjene na koæiposljedica su uËestalih djelovanja UVA iUVB zraka πto dovodi do oπteÊenja stani-Ënog DNA, a koæa stoga ostaje isuπena,naborana, nejednolike pigmentacije (‘sta-raËke pjege’), prerano ostarjela - tzv. ‘ko-æa mornara i zemljoradnika’.

Rak koæe i sunceDugotrajna izloæenost UV zrakama sma-

tra se glavnim Ëimbenikom u nastajanjukarcinoma koæe kao i malignog melano-ma. Viπe od 90% svih koænih tumora nas-taje na mjestima na kojima je koæa izloæe-na direktnom djelovanju UV zraka, a to sutzv. fotoeksponirana mjesta (lice, vrat, pre-dio dekoltea, πake). Mnoge epidemioloπ-ke studije u raznim krajevima svijeta do-kazuju nepobitnu povezanost djelovanjaUV zraka i koænih tumora.

NajËeπÊi i ‘najbezopasniji’ meu njimaje bazaliom ili bazocelularni karcinom. ‘Naj-bezopasniji’ stoga πto bazaliom u pravilunikada ne metastazira, veÊ se promjena svremenom poveÊava - πiri se u dubinu i popovrπini. Manifestira se najËeπÊe u oblikukraste, obrubljene perlastim rubom, kojaperzistira, ili u obliku polukuglaste sjajneizrasline, Ëesto proæete sitnim kapilarama.NajËeπÊa lokalizacija je gornja polovica lica.

U predjelima s velikim brojem sunËanihdana uËestalost je kod bijelog stanovniπ-tva velika. Tako je npr. uËestalost u Europi40-80/10.000 stanovnika, u Juænoj Ame-rici 300/10.000, dok u Australiji iznosi1.600/10.000 stanovnika. U SAD-u se sva-ke godine registrira viπe od 500.000 baza-lioma.

Terapija je uobiËajeno kirurπka.Drugi koæni karcinom po uËestalosti je

planocelularni karcinom koji, za razliku odbazalioma, moæe metastazirati u regional-ne limfne Ëvorove. UobiËajena lokalizacijaje donja polovica lica, usnice.

Terapija je takoer iskljuËivo kirurπka.NajzloËudniji meu koænim tumorima je

svakako maligni melanom.Zabiljeæena je i veÊa incidencija malig-

nog melanoma zadnjih desetljeÊa, πto setakoer dovodi u neposrednu vezu s izla-ganjem UV zrakama. Maligni melanom serazvija iz melanocita (pigmentnih stanicakoæe), a za njegov nastanak smatra se naj-odgovornijim prekomjerno izlaganje sun-cu ili umjetnim izvorima (solarij). Meu-tim, potrebno je naglasiti da je on ËeπÊikod osoba svijetle puti i svijetlih oËiju, tekod osoba koje imaju brojne madeæe nakoæi kao i pozitivnu obiteljsku anmnezu.

O malignom melanomu mnogo se piπe,govori i upozorava - prevencija je neobiË-no vaæna i o njoj ovisi prognoza oboljenja.

Melanom se najËeπÊe manifestira u ob-liku tamne, nepravilne mrlje na koæi, ne-jednako obojene, promjera veÊeg od 5mm. Neophodna je kontrola svih pigmen-tnih mrlja (nevusa) te preventivno odstra-njivanje tzv. displastiËnih nevusa. Po procje-ni dermatologa to su one koje je boljepreventivno odstraniti zbog opasnosti odmoguÊeg razvoja melanoma tijekom æivo-ta, ili zbog uËestalog izlaganja UV zraka-ma ili zbog lokalizacije same promjene -

npr. zbog trenja. Ishod lijeËenja ovisi ostadiju melanoma, a izljeËenje je praktiËki100%-tno kod melanom in situ (najranijistadij). Stoga je potrebno uvijek i iznovanaglaπavati da je vaæna fotoprotekcija -osobito kod osoba svijetle puti, kod osobas veÊim brojem madeæa, kod djece - zbogkumulativnog uËinka UV zraka, kao i kodosoba koje su u bliæoj obitelji imale obo-ljele od malignog melanoma.

Poæelji uËinci sunca kod nekih dermatoza

Sunce i psorijaza Psorijaza je kroniËna, recidivirajuÊa der-

matoza koja se pojavljuje uobiËajeno s eri-tematoznim plakovima na vanjskim stra-nama velikih zglobova, te zahvaÊa vlasiπtei nokte. Od psorijaze boluje 1-5% puËan-stva, a Ëak 6-8% svih bolesnika na der-matoloπkim klinikama i ambulantama subolesnici od psorijaze.

Etiologija bolesti nije do kraja razjaπnje-na, ali je evidentirano da u ljetnim mjese-cima dolazi do remisije oboljenja. Tako seuz brojna sredstva za lokalnu terapiju pso-rijaze te peroralnu i parenteralnu terapiju,ravnopravno primjenjuje i izlaganje sunËe-vom svjetlu - prirodna terapija i/ili umjet-nim izvorima UV zraka - tzv. fototerapija.

Bolesnici odlaze na mnoge klinike kojesu specijalizirane za lijeËenje psorijaze pri-rodnim sunËevim zrakama πto se, uz ku-panje u morskoj vodi, pokazalo izuzetnouspjeπnim. Kod nas je bilo poznato ljeËili-πte za psorijazu u Velom Loπinju, a meunajpoznatijima je ljeËiliπte na Mrtvom mo-ru u Izraelu, gdje se, uz vrlo koncentriranuslanu vodu (28%) te sunËevo svjetlo, po-stiæu izvrsni rezultati u lijeËenju psorijaze.Morska voda pridonosi ËiπÊenju ljuskica injihovom odstranjivanju, a sunce sveukup-noj regresiji simptoma. Bolesnici iz Europ-skih zemalja, naravno koji si to mogu pri-uπtiti, provode 4-6 tjedana na Mrtvom mo-ru, gdje postiæu izvrsne terapijske rezulta-te i dugotrajnu remisiju.

Brojna nedavna kliniËka ispitivanja do-kazala su uËinkovitost UVA i UVB zraka ulijeËenju te koæne bolesti.

Sunce i akneJedna od najËeπÊih dermatoza adoles-

centske dobi su svakako acne vulgaris. Ri-jetko koja osoba u pubertetu proe bezbarem nekoliko ‘priπtiÊa’ po licu, rameni-ma i/ili leima. Intenzitet oboljenja je raz-liËit i ovisi o mnogim Ëimbenicima - naslje-u, hormonalnom statusu itd.

KliniËka slika varira od nekoliko sitnihpriπtiÊa do opseænih papulo-pustula. Tera-pija ovisi o stupnju oboljenja. Kod blaæihoblika dostatna je lokalna, dok se teæi ob-lici (meu ostalim i da bi se prevenirali oæilj-

ci) lijeËe uz lokalnu primjenu, i sistemskimlijekovima, πto je iskljuËivo u domeni der-matologa.

Zanimljive su studije u kojima ispitanicinavode da im je do poboljπanja bolesti do-πlo u ljetnim mjesecima, i to otprilike kodnjih 60%, dok 20% ne vidi znaËajnije pro-mjene, a 20% navodi pogorπanje.

Sunce i atopijski dermatitisAtopijski ekcem te neurodermitis uobi-

Ëajeni su nazivi za tu ne baπ rijetku der-matozu.

Bolest je kroniËnog tijeka s uËestalim re-cidivima. UËestalost atopijskog dermatiti-sa raste zadnjih godina, prevalencija vari-ra od 1-30% kako je zabiljeæeno u nedav-nim meunarodnim studijama. To je kro-niËna dermatoza, vrlo Ëesto praÊena izra-zitim svrbeæom. Mnogi Ëimbenici su odgo-vorni za nastanak atopijskog dermatitisa -poremeÊaj staniËnog imuniteta, neurove-getativni dizbalans, iritacija koæe, razni aler-geni itd.

Osim uobiËajene terapije - kortikostero-idnih krema i masti, te antihistaminika pa-renteralno i peroralno u fazi izbijanja simp-toma, uoËeno je da se simptomi ublaæava-ju ili Ëak i iπËezavaju i uz terapiju neutral-nim kremama i losionima ukoliko bolesnikboravi u planinama, a joπ bolje i bræe pri-likom boravka na moru. Iako rezultati lije-Ëenja prirodnim sunËevim zrakama ili um-jetnim UV lampama nisu tako uvjerljivi kaoπto su kod psorijaze, ipak su znaËajni idonose bolesnicima znatno smirivanje te-goba te povlaËenje koænih simptoma. Sva-kako se i kod tih bolesnika preporuËa podnadzorom dermatologa terapija UV zraka-ma, bilo prirodnim - sunËeva svjetlost, biloumjetnim - solarij.

Sunce i djecaDjeca se Ëesto igraju na otvorenim pros-

torima tijekom cijele godine, a ne samo uljetnim mjesecima. Tako je ukupna koliËi-na UV zraka kojima su izloæena tijekomgodine znatno veÊa nego kod odrasle po-pulacije. Nikada ne smijemo zaboraviti dase izlaganje UV zraËenju kumulira. Doka-zano je da se 50 do 80% UV zraËenja,koje se kumulira tijekom æivota, ostvari do18. godine, a dobrom zaπtitom koæe udjeËjoj dobi moæe se za Ëak 80% smanjitirizik od nastajanja koænih tumora u kasni-joj æivotnoj dobi.

Stoga treba posebnu pozornost obratitina zaπtitu djece:• djecu do 6 mjeseci nikako ne treba iz-

lagati suncu, a od 6 mjeseci do godinudana nikada dijete ne treba direktno iz-loæiti djelovanju sunËanih zraka;

• za stariju djecu je obavezna fotoprotek-cija, a nikada se ne bi smjela izlagatisuncu od 10 do 16 sati;

• nanijeti zaπtitnu kremu i kada se dijeteigra u sjeni, i to zbog reflektiranja UVzraka;

• zaπtititi oËi kvalitetnim sunËanimnaoËalama;

• nakon sunËanja paæljivo istuπirati dijeteda se odstrani sva preostala krema skoæe, a nakon toga nanijeti neutralnuvlaænu kremu za njegu djeËje koæe.

ZakljuËnoMoæe se, kao i uostalom za mnogo to-

ga, reÊi da sunce ima mnogo i dobrih iloπih strana.

Svakako se nikada dovoljno ne naglaπavada se sunce mora izbjegavati u razdobljuod 10 do 16 sati, te da je potrebna dobrai dostatna UVB i UVA zaπtita. Posebno jepotrebno zaπtiti djecu, a za oboljenja kodkojih se smatra da je izlaganje suncuuËinkovito, potreban je savjet s lijeËnikomte se uz oprez i paæljivo izlaganje postiæu inajbolji rezultati, uz maksimalno smanjenirizik od πtetnog djelovanja sunËanih zra-ka.

LITERATURA:

Wolff K, Johnson RA, Suuromond D(2005). ColorAtlas and Synopsis of Clinical Dermatology.McGraw-Hill. 229-265.

Braun-Falco et al.( 2000) Dermatology. Springer538-546.

Hunter J. et l. Clinical Dermatology, (2002) Black-well Publishing, 48-62.

Mallory SB (1990) Sunburn and sun reactions.ADOLESC.MED. 1: 375-384.

Schaffetter-Kochanek K (1997) Photoaging of theconective tissue of skin: its perevention andtherapy. Adv Pharmacol. 38:639-655.

Goldberg LH (1996) Basal cell carcinoma. Lancet347:663-667

Svakako trebaizbjegavati period

od 10 do 16 sati

SunËanje

inPharma 27

Idealna kombinacija tekuÊeg kalcij citrata, minerala i vitamina D3, namijenjena jesvim osobama za prevenciju osteoporoze i alergija, trudnicama, sportaπima i

svima za optimalan, maksimalno iskoristiv unos kalcija i vitamina D.

GENERALNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER NUTRIX D.O.O. ZAGREB 01/6523-213, www.nutrix.hr

CAL-MAG ZINCLIQUID

• 600 mg kalcij citrata• 600 IU vitamina D3• 300 mg magnezij

citrata • 7,5 mg cinka• 300 mg fosfora• 50 mg kalija

PAKIRANJE: 0,5 L (32 DANA) - MPC 90 KN1 L (64 DANA) - MPC 160 KN

VO∆NI OKUS

Minerali su svakako “najËudniji” sas-tojci naπeg organizma. Te anor-ganske tvari nisu niti æivotinjskog

niti biljnog porijekla i nalaze se u zraku, vo-di ili tlu. Minerali su u naπem tijelu vrlo sla-bo zastupljeni, saËinjavajuÊi samo 4% nje-gova sastava, ali u Ëitavom organizmu ima-ju izvanredno vaænu i mnogostruku ulo-gu. Nisu niπta manje vaæni od vitamina, anjihov nedostatak moæe proizvesti mnogeporemeÊaje. Tijelo ih ne moæe samo proiz-voditi, pa ih u dovoljnoj koliËini moramounositi u organizam prehranom ili dodaci-ma prehrani.

Kalcij je mineral o kojem se najviπe go-vori i ujedno je najzastupljeniji makromi-neral u ljudskom tijelu. Tijelo odraslog Ëo-vjeka sadræi 1,5-2% kalcija (oko 1-1,5 ki-lograma), od Ëega se 99% nalazi ukostima i zubima, a 1% u izvansta-niËnim prostorima i mekom tkivu- krvi, limfi i tjelesnim tekuÊina-ma. Kalcij ima temeljnu ulo-gu u cijelom nizu mehaniza-ma u naπem organizmu.Vaæan je za sve bioloπkesustave. UnutarstaniË-

ni kalcij djelujekao “prenosilac po-

ruka” i omoguÊuje sta-nicama odgovarajuÊi od-

govor na hormone i neuro-transmitere. Pokretanje kalcija

iz unutarstaniËnih organela(mitohondriji, endoplazmatskiretikulum) u citosol izaziva kon-

trakciju, sekreciju i diferenci-jaciju stanice.

Zato je taj vaæni mi-neral prijeko potre-ban za propusnoststaniËnih mem-brana, zgruπava-nje krvi, prijenosporuka izmeuæivaca, kontrak-

ciju miπiÊa, aktivi-ranje nekih enzi-

ma... Takoer, s natrijem,

kalijem i magnezijemregulira krvni tlak, otku-

caje srca i ravnoteæu vodeu tijelu. Ipak, najpoznatija je iz-

gradna uloga kalcija kao vaæ-nog dijela koπtanog i zubnog

tkiva. Kad se spomene kost, obi-Ëno pomislimo na bijelu, suhu,

beæivotnu i krtu tvar i malo je poz-nato da oko 700 mg kalcija sva-

kodnevno izlazi iz kosti i ulazi u njih.

Autorica Ëlanka: Maja Zoltner, mag.pharm.

KALCIJ

Najzastupljeniji mineralu ljudskom tijeluOsim uloge u izgradnji kostiju, znanstveno jedokazana i njegova uloga u prevenciji i olakπanjusimptoma alergijskih reakcija

inPharma 29

Najbolji izvor kalcija

Mlijeko i mlijeËni proizvodi

Za razliku od kalcija u kostima, kalcij u zu-bima se ne obnavlja, pa se zubi ne lijeËe ine obnavljaju sami od sebe. Naπe kosti suæivo tkivo u kojem se cijeli æivot odvijajuprocesi pregradnje: izgradnje i razgradnje.U tim sloæenim procesima sudjeluju dvijevrste stanica: osteoblasti koji izgraujukost i osteoklasti koji ju razgrauju.

Pregradnja kosti se odvija cijeli æivot i unaπem organizmu nemamo niti jednukost stariju od 10 godina. Nakon 40-e go-dine æivota kod ljudi oba spola dolazi dosmanjenja koπtane mase, ali zbog nepo-sredne povezanosti hormona estrogena igubitka kalcija, ta je pojava ËeπÊa kod æe-na. Tada govorimo o osteoporozi - “tihojepidemiji” - bolesti od koje boluje gotovotreÊina æenske populacije starije od 50godina. Osteoporoza je naziv za gubljenjekoπtane mase i nastanak krhkih i lomljivihkostiju. Kada postoji samo gubitak kalcija,govorimo o osteomalaciji (omekπanju ko-stiju).

Osteoporoza je mnogo sloæeniji pore-meÊaj i karakterizira je gubitak oba matri-ksa kostiju (mineralnog i nemineralnog) tj.ukljuËuje gubitak i proteinskog nosaËa iminerala (uz kalcij, ukljuËeno je joπ baremdesetak minerala). To je kompleksna bo-lest koja ovisi o hormonalnim, prehram-benim i okoliπnim faktorima kao i o stiluæivota. Nedovoljan unos kalcija i drugih vi-tamina i minerala, zbog neuravnoteæeneprehrane, bitan je element rizika za nas-tanak osteoporoze.

AlergijePoznata je i znanstveno dokazana ulo-

ga kalcija u prevenciji i olakπanju simpto-ma alergijskih reakcija. Alergija je reakcijanaπeg imunoloπkog sustava kada dolazido preosjetljivosti organizma na tvari kojesu inaËe same po sebi neπkodljive (alerge-ni) a koje organizam kod ponovnog kon-takta prepoznaje kao “strane”, tj “πtet-ne”.

Naπe obrambene snage (imunoglobu-lini) prepoznaju alergen i nastoje ga iz-baciti iz organizma. Slijedom reakcija,iz specifiËnih stanica (mastociti ibazofili) oslobaa se histamin kojiizaziva poveÊanu propusnost krv-nih i limfnih æila te iz njih izlazitekuÊina i izaziva oticanjesluznica, pojaËano luËenjesluzi, a u bronhima steza-nje miπiÊa bronha, πtooteæava prolazak zraka.Posljedice: svima poznatisimptomi - otok tkiva, crve-nilo, svrbeæ, bol, kihanje ili kaπ-ljanje. Gotovo da nema Ëovjeka koji nijealergiËan na neπto iz svoje okoline: kuÊnupraπinu, trave, korov, pelud, æivotinjsku

normalan probavni trakt. Apsorpcija kalci-ja se odvija u crijevima. Aktivni transport(uz pomoÊ vitamina D i kalbindina - pro-teina koji veæe kalcij) se uglavnom odvija udvanaesniku i proksimalnom jejunumu tan-kog crijeva.

ApsorpcijaNa taj naËin se apsorbira najveÊa koliËi-

na kalcija. Oko 4% kalcija iz hrane apsor-bira se u debelom crijevu. Taj je udio veÊikod osoba koje zbog bilo kojeg razlogaimaju smanjenu apsorpciju u tankom cri-jevu. Takoer, debelo crijevo ima vaænuulogu u apsorpciji kalcija u stanjima nje-govog nedovoljnog unosa hranom.

Naime, korisne bakterije u debelom cri-jevu mogu razgraditi inaËe netopive spo-jeve kalcija s uronskom kiselinom i biljnimvlaknima. Malo je poznato da fitinska ioksalna kiselina koje su prirodni sastojcinekih biljaka (πpinat, grah, krumpir) veæukalcij na sebe, smanjujuÊi njegovu apsorp-ciju. Fitinska kiselina prisutna je i u integ-ralnim æitaricama, sjemenkama, oraπastomvoÊu i soji, πto ruπi mit o tim namirnicamakao kvalitetnom izvoru kalcija. Takoer,

premalo ili previπe magnezija ifosfora u prehrani remeti ap-sorpciju kalcija (gazirani na-

pitci). Uzimanje kalcija sa æe-

30 inPharma

dlaku, razliËitu hranu... Za nastanak aler-gije vaæna je nasljedna sklonost, ali je od-luËujuÊi faktor izloæenost alergenima. Su-vremena medicina kao da ne moæe uhva-titi korak sa sve brojnijim alergijama. Odnjih danas boluju milijuni ljudi, otprilike15-30% svjetskog stanovniπtva, a brojkerastu zabrinjavajuÊom brzinom. LijeËenjeovisi o simptomima i intenzitetu alergijskebolesti.

Antihistaminici u velikom broju sluËaje-va vrlo brzo smiruju alergiju, a poæeljno jei uzimanje kalcija kao potporne terapije.Naime, smatra se da kalcij svojim pozitiv-nim ionima stabilizira propusnost staniËnemembrane i na taj naËin sniæava razinu hi-stamina te smanjuje propusnost stijenkikrvnih æila, Ëime utjeËe na smanjenje oto-ka i drugih simptoma alergije.

Osobito je koristan kod alergije na sun-ce (fotosenzitivnost). Ako je alergijska re-akcija akutna i teπka, kalcij se daje u intra-venoznim injekcijama, a najËeπÊe se uzi-ma peroralno u obliku tableta ili efervetau smislu prevencije.

Za dobru iskoristivost svih potrebnih nu-trijenata najvaænije je pitanje apsorpcije.Prvi uvjet za pravilnu apsorpciju je zdrav,

RazliËita je urazliËitim periodima

æivota

Apsorpcijakalcija

ljezom remeti apsorpciju oba minerala(zajedno stvaraju velike i teπko topive ke-latne spojeve).

Kontinuiran unos kalcija iz hrane, uz do-voljnu koliËinu vitamina D, osnovni je pre-duvjet za dostatnu koliËinu kalcija u orga-nizmu. PoveÊan unos tog minerala putemprehrane ne moæe πtetiti, jer se njegov vi-πak ne apsorbira u organizam nego se iz-luËuje putem stolice. Najbolji izvori kalcijasu mlijeko, mlijeËni proizvodi i plava riba.Iskoristivost kalcija ovisi o vrsti hrane kojase unosi, koliËini kalcija u namirnicama,funkciji probavnog trakta i sposobnosti iz-luËivanja kalcija mokraÊom.

Za unos kalcija neophodni su i parathor-mon i vitamin D. Sve te karike meusob-no su isprepletene kompliciranim meha-nizmima koji osiguravaju homeostazu kal-cija. Dob je takoer vaæna karika o kojojovisi sposobnost organizma za unos kalci-ja. Tako kod male djece apsorpcija moæebiti i viπe od 60%, nakon puberteta dolazido pada sposobnosti apsorpcije za 15-20%, a dodatno se smanjuje nakon 35-egodine æivota. Za vrijeme trudnoÊe sposob-nost apsorpcije kalcija se poveÊava. Ade-kvatan unos kalcija je zbog toga najvaæni-ji u djetinjstvu i adolescenciji, a istraæiva-nja pokazuju da je taj unos Ëesto nedovo-ljan. Stoga glavni cilj lijeËnika i nutricioni-

sta treba biti postizanje unosa potrebnekoliËine kalcija kod adolescentica,putem hrane ili dodataka prehra-ni. Iako poveÊani unos kalcija pu-

tem dodataka prehrani kod æe-na u postmenopauzi ima vrlomali utjecaj na usporavanjesmanjenja gustoÊe koπtanemase, treba ustrajati naadekvatnom unosu, jer imala korist moæe biti vaæ-na. ProsjeËna dnevna po-

treba za kalcijem odrasleosobe je 1000-1500 mg. Poznata je Ëinjenica da je

lanac toliko Ëvrst koliko je Ëvr-sta njegova najslabija karika.To posebno vrijedi za funkci-

oniranje naπeg organizma.Ako u njemu neka tvar

nedostaje ili je nema udovoljnoj koliËini, to Êedjelovati na Ëitavo naπestanje - tjelesno, psihiË-ko i emotivno. Kalcij je

mineral neophodan odnajranijeg djetinjstva do

kraja æivota i vrlo vaæna ka-rika u savrπenom lancu ljud-

skog organizma.

inPharma 31

UnatoË svjetskoj ekonomskoj krizi,træiπte proizvoda namijenjenih oËu-vanju zdravlja i ljepote, i ove je go-

dine bilo “zdravo”, pokazivalo trendoverasta i bilo interesantno za nova ulaganja.Svjetsko træiπte nutraceutika (eng. nutra-ceutics) raslo je viπe od 30%. Prema COR-DIS-u (Informacijski servis Europske komi-sije za znanstveno istraæivanje i razvoj),svjetsko træiπte gotovo da je doseglo vri-jednost od 50 milijardi eura.

AC Nielsen procjenjuje da je 2008. go-dine talijanska industrija nutraceutika i do-dataka prehrani imala promet od 1,4 mi-lijarde eura, πto je 11% viπe nego u 2007.

Od 26.-28. listopada Nuce International2010 postati Êe pozornica na kojoj Êe seokupiti svi sudionici træiπta - proizvoaËi,distributeri i trgovci, ali i sve ostale tvrtkekoje se bave proizvodnjom sastojaka isirovina te uslugama u podruËju dodatakaprehrani, dijetetskih sredstava, kozmetike,funkcionalne hrane i piÊa, prirodnih i well-being proizvoda.

Prema podacima istraæivaËke kuÊe ACNielsen, træiπni uspjeh ove vrste proizvodatemelji se na dva osnovna razloga - s jed-ne strane, radi se o poveÊanju potroπaËkesvijesti o ulogama prevencije i wellbeing-a,a s druge strane o sve veÊoj dostupnostiproizvoda u ljekarnama i na drugim pro-dajnim mjestima.

Istraæivanje AC Nielsena pokazalo je da1 od 3 ispitanika kupuje i koristi dodatkeprehrani, da od 100 ispitanika njih 18 do-datke prehrani koristi stalno, tj. tijekom vi-πe godina, a da Ëak 62 od 100 ispitanika

dodatke prehrani koristi duæe od protekledvije godine...

Marco Pinetti, direktor Artenergy Publi-shing-a, tvrtke organizatora, objaπnjavada su se za pokretanje ove velike mani-festacije odluËili upravo na temelju tih isliËnih podataka. Njihova je æelja da Italijai Mediteran dobiju svoju manifestaciju nanajviπoj struËnoj i znanstvenoj razini i daona postane tradicionalno okupljanje svihljudi u struci.

Projekt Nuce International ima meu-narodni karakter i ukljuËuje sve glavne su-dionike industrije, predstavnike znanstve-ne zajednice, dræavnih institucija i medija.U sklopu Nuce International-a organiziratiÊe se i znanstveno savjetovanje u kojemÊe sudjelovati najveÊi autoriteti iz podruË-ja proizvodnje, istraæivanja i razvoja te re-levantnih institucija, πto Êe omoguÊiti bogatkonferencijski program. Upravo je konfe-rencijski program (koji Êe se odræavati 25.listopada) glavni popratni dogaaj ovogo-diπnje manifestacije, a donijeti Êe pregledtema vezanih uz inovacije, istraæivanja irazvoja træiπta.

Kako bi se zadovoljila oËekivanja i najzah-tjevnijih posjetitelja, Nuce International2010. predstavlja i izuzetni servis pod na-zivom Partnering. Radi se o jedinstvenomsvjetskom software-u koji, na temelju izra-æenih interesa, “spaja” najprikladnije po-tencijalne partnere i preporuËuje zaintere-siranim sudionicima tvrtke kojima trebajuponuditi svoje proizvode i usluge, jointventure ulaganja, nove tehnologije, poslo-ve istraæivanja, usluge konzaltinga i sliËno.

AKTUALNOSTI IZ

SVIJETAMilano, 26.-28. listopada 2010.

Nuce International 2010

Detaljnije informacije o Nuce International 2010 potraæite nawww.nuce.pro

Prvi mediteranski B2B meunarodni sajam posveÊen industriji zdravlja- dodacima prehrani, dijetetskim proizvodima, kozmeceuticima,funkcionalnoj hrani i piÊima i prirodnim proizvodima

32 inPharma

Kalcij, kao i ostali minerali, spada uskupinu esencijalnih elemenata neop-hodnih za niz metaboliËkih procesa

u organizmu. Iako ga se najËeπÊe povezu-je s izgradnjom kostiju i zubi, kalcij imaznaËajnu ulogu u oËuvanju ionske ravno-teæe na staniËnoj membrani, sudjeluje usloæenim procesima zgruπavanja krvi, mi-πiÊnim kontrakcijama, te provoenju im-pulsa u æivËanom sustavu.

Oko 99% kalcija nalazi se u kostima,dok preostalih 1% sudjeluje u ostalim ke-mijskim procesima u organizmu. Kalcij seunosi hranom, ali se u svrhu oËuvanja po-trebne ravnoteæe u tjelesnim tekuÊinama,prema potrebi, mobilizira iz kosti. Ravno-teæa kalcija regulira se putem tiroidnog iparatiroidnog hormona. Taj mehanizam od-govoran je za nastanak osteopenije i os-teoporoze, dok je kod æena u menopauziu cijeli patofizioloπki mehanizam ukljuËeni estrogen, koji preko transformirajuÊegfaktora rasta tip b, utjeËe na aktivaciju os-teoklasta.

ProsjeËna odrasla osoba dnevno metabo-lizira oko 400-500 mg kalcija πto, uz sma-njeni unos i smanjenu apsorpciju u crijevi-ma, dovodi do negativne bilance te se ma-njak nadoknauje iz kosti.

Dodaci prehrani omoguÊavaju dnevnunadoknadu kalcija, te na taj naËin sprjeËa-vaju i usporavaju nastanak neæeljenih de-ficita, te posljediËnih poremeÊaja kao πtosu parestezija, tetanija, spazam miπiÊa, de-

ni Ëimbenici utjeËu na apsorpciju i ekskre-ciju kalcija iz organizma. Prije svega to jevitamin D koji pospjeπuje apsorpciju kal-cija u crijevima. Zato su dodaci prehranikoji sadræe kombinaciju ovih komplemen-tarnih nutrijenata opravdani i poæeljni.

Solgar u svojoj paleti ima kalcij za æva-kanje (u obliku karbonata) dobrog okusakoji je idealan za osobe koje imaju poteπ-koÊe s gutanjem, te kalcij citrat s dodat-kom vitamina D u obliku tableta za osobekoje æele poboljπati apsorpciju te iskoris-tivost oba elementa.

Takoer, kombinacija koja uz kalcij sa-dræi minerale magnezij i cink, zaokruæujeponudu minerala koji zajedno sudjeluju usvim vaænim vitalnim procesima. Naime,magnezij se u organizmu nalazi u kostima(60%) i serumu, a sudjeluje u nizu enzi-matskih procesa (Krebsov ciklus, sintezaproteina i nukleinskih kiselina). Sudjeluje iu stvaranju energije (ATP), transportu glu-koze u stanice i neuromuskularnom prije-nosu podraæaja. Vaæan je i u procesu zgru-πavanja krvi te za relaksacijsku fazu miπiÊ-ne aktivnosti. Cink je ukljuËen u metabo-lizam proteina, masti, ugljikohidrata, sin-tezu proteina, aminokiselina i metaboli-zam kostiju. Esencijalni je mineralni sasto-jak u moÊnom antioksidansu superoksiddezmutazi (SOD) te povoljno utjeËe naimunoloπki sustav. Takoer, doprinosi bo-ljim kognitivnim funkcijama, uËenju i kon-centraciji te doprinosi stabilizaciji raspolo-æenja.

Autor Ëlanka: Hrvoje Lisak, dr.med.Salvus d.o.o.EKSKLUZIVNI ZASTUPNIK I DISTRIBUTER TVRTKE SOLGAR

Kalcij

presija, psihoza, intestinalni grËevi i sl. Kalcij povoljno djeluje i u stanjima osta-

lih miπiÊnih spazama, nevoljnih kontrakci-ja, hipertenzije, preeklampsije, poviπenihvrijednosti olova u organizmu, mrπavljenju,te pomaæe i kod alergijskih reakcija, po-najprije kod alergija na sunce i kod odre-enih alimentarnih alergijskih reakcija. Za-jedno s vitaminom C i bioflavonoidima uËin-kovito inhibira djelovanje histamina, glav-nog medijatora u alergijskim reakcijama.

Unos prevelikih koliËina kalcija moæe do-vesti do hiperkalcemije, oπteÊenja bubreæ-ne funkcije, spazma glatkih miπiÊa i taloæe-nja kalcija u meka tkiva.

Iako su preporuËene dnevne doze izme-u 500-1.000 mg sve se ËeπÊe, u labora-torijskim nalazima, kod pacijenata pojav-ljuju izraæene hiperkalciurije, zbog Ëega suse i globalne smjernice promijenile te sednevne preporuËene doze kod zdravih po-jedinaca kreÊu do 500 mg.

Kod izrazitih deficita i jasnih dijagnoza,u terapijske svrhe nadoknada moæe biti ido 2.000 mg/dan. Pritom treba naglasitida apsorpcija kalcija ovisi s jedne strane onutritivnom obliku kalcija, a s druge stra-ne o samoj dozi. Naime, kalcij najËeπÊe na-lazimo u obliku karbonata ili citrata. Ci-tratni oblik ima znatno bolju apsorpciju,pa 500 mg predstavlja optimalnu apsorp-cijsku dozu. Stoga se kod osoba koje uzi-maju 1.000 mg kalcija na dan preporuËu-je uzimanje po 500 mg u dvije odvojenedoze tijekom dana. Osim spomenutog, raz-

SOLGAR PROMO

Solgar u svojoj paleti ima nekoliko proizvoda s kalcijem, razliËitih s obzirom na oblik, dozu i kombinacije s drugim sastojcima

Kompleks za æeneSnaæna biljna formulacija za pomoÊ kod simptoma menopauze

Skin, Nails & HairZa zdravlje ljepotu i snagu koæe, noktiju i kose... jer prava ljepota dolazi iznutra

PrenatalPaæljivo odabrani i uravnoteæeni nutrijenti neophodni mami i bebi prije itijekom trudnoÊe te za vrijeme dojenja

Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o. | besplatni info telefon: 0800 1947 | www.solgar.hr

UVIJEK JE VRIJEME

ZA SOLGAR

34 inPharma

Nesumnjivo je da je sunËevo zraËe-nje odgovorno za induciranje raz-liËitih oblika oπteÊenja koæe, pri

Ëemu se najveÊa oπteÊenja dogaaju kodUV zraËenja izmeu 290-400 nm. Zaπtititikoæu onoliko koliko je potrebno i nije takojednostavno.

Dva su aspekta tog problema; prvi je tajda proizvodi za zaπtitu od sunËevog zraËe-nja s UVA i UVB filterima ne mogu potpu-no zaπtititi koæu, pa dio UV zraËenja pro-dire u koæu te potiËe stvaranje slobodnihradikala koji dovode do oksidacijskog oπ-teÊenja lipida, proteina i DNA. Upravo taoπteÊenja dovode do preranog starenja,pa i do raka koæe. Drugi aspekt je taj dase ti proizvodi koriste uglavnom tijekomljetnih mjeseci, iako bi ih trebalo koristititijekom cijele godine. Naime, veÊina ljudinije svjesna Ëinjenice da su izloæeni πtet-nom sunËevom zraËenju Ëak i za vrijemevoænje automobilom zimskog sunËanogdana.

Zaπto karotenoidi?Karotenoidi su pigmenti koji veÊini hra-

ne koju jedemo daju boju: boja rajËice po-tjeËe od likopena, boja kukuruza od zeak-santina, mrkve od beta-karotena... Uglav-nom, karotenoidi su podijeljeni u dvijeskupine - karotene koji su vjerojatno poz-natiji, jer je meu njima beta-karoten, ali ilikopen, alfa-karoten itd. i drugu skupinu- ksantofile Ëiji je najpoznatiji predstavnikastaksantin. Obje skupine su sliËne, ali serazlikuju po krajevima svojih molekula, sobzirom da ksantofili na kraju imaju hi-

dansi, pa se preporuËuje da se svakodnev-no jede 5-9 servirnih jedinica voÊa i povr-Êa kako bi se hranom unijela dovoljna ko-liËina. Pohranjuju se u razliËitim dijelovimaorganizma, ukljuËujuÊi nadbubreænu æli-jezdu, reproduktivni sustav, guπteraËu islezenu, koæu te mreænicu oka. Djeluju ta-ko da pomaæu u sprjeËavanju aktivacijeenzima koji se aktiviraju UV zraËenjem.Aktivacijom tih enzima uniπtava se kola-gen, glavna komponenta koæe, πto prido-nosi bræem starenju koæe i drugim proble-mima.

LikopenKada se spominju antioksidansi iz sku-

pine karotenoida, obiËno se misli na beta-karoten, iako postoje i drugi jaki karote-noidi. Likopen je crveni karotenoid koji senalazi u raznom voÊu i povrÊu, a najviπe u raj-Ëicama. Studija raena na Harvard Schoolof Public Health utvrdila je da su muπkarcikoji su jeli viπe od 10 porcija proizvoda odrajËice na tjedan smanjili rizik za rak pros-tate za 45%, a oni koji su konzumirali 4-7porcija 20%.

Na University of Illinois, usporedbom æe-na s najviπom razinom likopena i onih snajniæom pokazalo se da æene s visokomrazinom likopena imaju pet puta manjuvjerojatnost da Êe dobiti rak vrata mater-nice.

U odreenim sluËajevima kuhanje moæepoboljπati dostupnost karotenoida u hra-ni. Na primjer, dostupnost likopena iz raj-Ëice poveÊava se kada je hrana obraenana visokim temperaturama, pa tijelo lakπe

Autorica Ëlanka: Adrijana ∆osiÊ, dipl.ing.

Pozitivan utjecaj naizgled i strukturu koæe

KAROTENOIDI

Rezultati najnovijih studija podræavaju ranije kliniËke i znanstvene studije ukojima je dokazano da karotenoidi pozitivno utjeËu na izgled i strukturukoæe. S obzirom na rezultate, Ëini se da Êe se nastaviti trend poveÊanjaponude dodataka prehrani s tim antioksidansima.

Slika 1 Likopen

droksilnu O i OH skupinu. Ta mala razlikadaje velike razlike u funkcionalnim mogu-Ênostima tih skupina.

Obrana koæe od UV zraËenja sigurno tre-ba, prema svim dosadaπnjim istraæivanjima,ukljuËivati beta-karoten, likopen i astaksan-tin. Oni neutraliziraju πtetna UV zraËenjana povrπini koæe, te sprjeËavaju oπteÊenjai smrt stanica. KombinirajuÊi beta-karotens ostalim karotenoidima kao πto su lutein,zeksantin ili likopen, pozitivno se utjeËe nagustoÊu koæe, njenu debljinu, glatkoÊu,elastiËnost i otpornost na razliËita oπteÊe-nja. ©toviπe, kliniËki je dokazano da uzi-manje karotenoida istovremeno s drugimantioksidansima moæe postiÊi smanjenjeopeklina uzrokovanih izlaganjem suncukao i poboljπanje samog izgleda i teksturekoæe. Danas se radi na tome da se u do-dacima prehrani, u jednom proizvodu, na-e πto viπe komponenti koje djeluju siner-gistiËki.

Karotenoidi su izuzetno vaæni antioksi-

OdliËan izvor astaksantina

Rakovi

apsorbira likopen u pasteriziranom sokuod rajËice u limenci nego iz svjeæe rajËice.Osim toga, kratka i lagana obrada mrkveili πpinata poboljπava sposobnost tijela daiz njih apsorbira karotenoide.

Beta-karotenMeutim, vaæno je napomenuti da u

veÊini sluËajeva dugotrajno kuhanje povr-Êa smanjuje dostupnost karotenoida pro-mjenom njihova oblika iz prirodnog trans-oblika u cis-konfiguracije. Na primjer, svje-æa mrkva sadræi 100% trans-beta-karote-na, dok konzervirana mrkva sadræi samo73% trans-beta-karotena.

Mnoga hrana u sebi sadræi beta-karo-ten. Izvrsni izvori su πpinat i kelj, zatim tam-nozeleno lisnato povrÊe, brokula, mrkva,papaja, kao i æuto i naranËasto voÊe. Una-toË tome, u ljudskoj prehrani zastupljenoje tek 25-39% preporuËenih doza koje biutjecale na prevenciju razliËitih bolesti.

Svakako treba napomenuti da prema is-traæivanju provedenom 1990. u Finskoj, be-ta-karoten moæe biti πtetan kod puπaËa,jer kod njih poveÊava rizik od raka pluÊa.

Cis- i trans- oblici beta-karotena su dvijekemijski i fizioloπki, potpuno razliËite struk-ture. One se ponaπaju drugaËije prilikomkristalizacije ili prilikom otapanja. Takoer,ponaπaju se drugaËije tokom apsorpcije u

crijevima. Neke studije pokazale su da πta-kori apsorbiraju 10x viπe prirodnog beta-karotena od sintetskog.

PreporuËena dnevna doza beta-karote-na je 6 mg/dan, dok je maksimalni dneviunos do 18 mg/dan.

AstaksantinPrema najnovijim istraæivanjima, astak-

santin ima viπestruko snaænije antioksida-tivno djelovanje od beta-karotena i liko-pena. Svi dokazi upuÊuju na to da je upra-vo on najjaËi iz grupe jakih karotenoidnihantioksidansa. Prema obavljenim istraæiva-njima, astaksantin pokazuje specifiËno an-tioksidativno djelovanje 4 puta jaËe od

luteina, 10 puta jaËe od beta-karotena iËak 500 puta jaËe od E vitamina.

Zbog svoje specifiËne strukture astak-santin moæe djelovati i u masnoj i u vode-noj okolini πto bitno jaËa njegovu antiok-sidativnu snagu. Zbog dulje strukture odbeta-karotena, ne samo da stabilizira slo-bodne radikale veÊ ih i vezuje uz sebe.

Moæe ga se naÊi u biljkama i æivotinja-ma diljem svijeta. Najviπe je rasprostranjenu algama i fitoplanktonima, ali ga se tako-er u odreenoj koliËini moæe naÊi u glji-vama i bakterijama. NajveÊa koncentraci-ja astaksantina je u lososu, zatim jastogu,πkampima i drugim rakovima kojima, iz-meu ostalog, daje i lijepu crvenkastu bo-ju. U lososu se astaksantin nalazi u miπiÊi-ma πto se povezuje s njegovom velikomizdræljivoπÊu.

S obzirom da je prehranom teπko unijetiodgovarajuÊu koliËinu, potrebno je uzi-mati dodatke prehrani koji osiguravajudjelotvornu dozu proËiπÊenih i prirodnihoblika astaksantina.

Umjesto zakljuËkaMnogobrojne znanstvene i druge studi-

je pokazale su da upravo prehrana u kojojje u znatnoj mjeri zastupljena hrana boga-ta karotenoidima smanjuje rizik od razli-Ëitih oblika raka.

Postoji Ëak oko 700 karotenoida o koji-ma se vrlo malo zna. Gotovo su sva istra-æivanja koncentrirana na beta-karoten, lu-tein, likopen, zeaksantin, a u zadnje vrije-me sve viπe i na astaksantin. Vrlo je vjero-jatno da su i neki drugi karotenoidi jed-nako dobri za ljudsko zdravlje, kao πto suto primjerice beta-karoten, likopen ili as-taksantin.

LITERATURA:

Agarwal S, Rao AV. Carotenoids and chronic dis-eases. Drug Metabol Drug Interact 2000;17(1-4):189-210 2000. PMID:15130.

Delgado-Vargas F, Jimenez AR, Paredes-Lopez O.Natural pigments: carotenoids, anthocyanins,and betalains— characteristics, biosynthesis,processing, and stability. Crit Rev Food Sci Nutr2000 May;40(3):173-289 2000. PMID:15150.

Groff JL, Gropper SS, Hunt SM. AdvancedNutrition and Human Metabolism. WestPublishing Company, New York, 1995 1995.

Krinsky NI. Carotenoids as antioxidants. Nutrition2001 Oct;17(10):815-7 2001. PMID:15110.

Pizzorno J, Murray M. The Textbook of NaturalMedicine. The Textbook of Natural Medicine1998.

Young AJ, Lowe GM. Antioxidant and prooxidantproperties of carotenoids. Arch BiochemBiophys 2001 Jan 1;385(1):20-7 2001.PMID:15120.

U. Heinrich, Amer. Soc. Nutri. Sci 132, 399-403(2002)

D.Djerassi, Inside Cosemeceuticals (www.inside-cosmeceuticals.com/articles 2009/09)

inPharma 35

Slika 2 Beta-karoten

Slika 3 Astaksantin

Dostupnost je veÊa kada je

rajËica obraenatermiËki

Likopen

36 inPharma

Prema saznanjima svaki peti Ëovjekboluje od poremeÊaja venske cirku-lacije, pri Ëemu su ËeπÊe pogoene

æene nego muπkaraci, a broj oboljelih po-veÊava se s dobi. Miπljenje da su poreme-Êaji venske cirkulacije bolest samo nekihprofesija (npr. konobara ili radnika u uredu)veÊ je odavno odbaËeno, a danas je pozna-to da uz genetsku predispoziciju neki Ëim-benici poput poveÊane tjelesne mase, ne-dovoljnog kretanja, radnih uvjeta (dugotraj-no stajanje ili sjedenje), trudnoÊe i uzima-nja peroralnih kontraceptiva potencirajunastanak poremeÊaja.

Prema medicinskoj definiciji, vene su krv-ne æile koje krv punu otpadnih proizvodametabolizma i ugljiËnog dioksida sakup-ljaju iz najudaljenijih dijelova naπeg tijela ivraÊaju prema srcu. Time je kretanje krvi uvenama suprotno djelovanju sile teæe, asamo vraÊanje krvi ovisi o sloæenom meha-nizmu, tzv. miπiÊno-venskoj pumpi. Nai-me, stijenka vena je graena preteæno odvezivnog tkiva i vrlo tankog miπiÊnog sloja,pa samo pasivno sudjeluje u venskoj cir-

kulaciji. Stoga je venska cirkulacija ovis-na o kontrakcijama okolnih miπiÊa ko-

ji tjeraju krv prema srcu te zalistaka(tzv. valvula) smjeπtenih na unu-

tarnjoj stijenci veÊih vena ko-je poput ventila omogu-

Êuju jednosmjerno giba-nje krvi prema srcu.

Tijekom æivota, kod genetski predispo-niranih pojedinaca, dolazi do slabljenja ven-skih zalistaka, krv zaostaje u donjim dije-lovima tijela i postupno se javlja varikozi-tet, odnosno proπirenje vena.

U tom je trenutku kljuËno reagirati ikrenuti s preventivnom terapijom u vidupravilne prehrane, kontrole tjelesne mase,izbjegavanja visokih temperatura, redovi-te tjelesne aktivnosti i uzimanja odgovara-juÊih dodataka prehrani, jer inaËe, s vre-menom, slijedi cijeli niz komplikacija, po-remeÊaja poput krvarenja iz proπirenih ve-na, razvoja povrπinskog tromboflebitisa,potencijalno fatalne tromboze dubokih ve-na nogu te formiranje otvorene rane - ven-skog ulkusa, na oboljeloj nozi. Time pore-meÊaji venske cirkulacije gube predznakestetskog problema, kako se najËeπÊe do-æivljavaju, i prelaze u domenu ozbiljnogzdravstvenog poremeÊaja.

Rano prepoznavanjeBuduÊi da je probleme venske cirkulaci-

je nemoguÊe izlijeËiti, veÊ samo sprijeËitidaljne πirenje i oπteÊenja, od velike je vaæ-nosti pravovremeno prepoznati poteπkoÊei usvojiti djelotvorne mjere kako bi se ot-klonio rizik od komplikacija.

Prvi znaci poremeÊaja oËituju se kao boli teæina u potkoljenicama, brzo umaranje,osjeÊaj peckanja, otekline u predjelu gleæ-njeva, grËevi u nogama prilikom spavanjaili dugotrajno nepromijenjenog poloæaja.Ti su simptomi veÊ znak za uzbunu, jer ka-ko bolest odmiËe i postaje kroniËna i sim-ptomi poprimaju ozbiljniji karakter: koæana kritiËnim mjestima postaje sve tamnija,javlja se svrab i otok te slijedi pojava ranaili grizlica.

Najbolji i najpouzdaniji oblik lijeËenja pro-

Za inPharmu nutri-inspekciju obavile:

dr.sc. Darija VraneπiÊ BenderMartina BlaπkoviÊ, dipl.ing.Sandra Krstev BaraÊ, dipl.ing.Vitaminoteka Zagreb - konzalting u nutricionizmu

Dodaci prehrani zaublaæavanje poremeÊajavenske cirkulacije

PREGLED KATEGORIJE PROIZVODA

NajËeπÊe koriπtene biljne vrste su divlji kesten, veprina, ginko biloba i vinova loza

NUTRI-INSPEKCIJAVITAMINOTEKE

Ovisna je o kontrakcijama okolnih miπiÊa

Venskacirkulacija

πirenih vena i bolesti venskog sustava nu-di kirurgija. Ipak, pravovremeno uzimanjeodgovarajuÊih dodataka prehrani moæeuvelike olakπati tegobe i sprijeËiti daljnjuprogresiju bolesti.

Dodaci prehrani za ublaæavanje poremeÊajavenske cirkulacije

Za ublaæavanje tegoba venske cirkulaci-je manjeg intenziteta, træiπte nudi u najve-Êoj mjeri proizvode na bazi ljekovitog bi-lja. U tu su svrhu najveÊu primjenu prona-πli ekstrakti divljeg kestena (Aesculus hip-pocastanum), veprine (Ruscus aculeatus),ginko bilobe, kostrike (Brachypodium pin-natum), lista vinove loze (Vitis vinifera).

Ekstrakt suhog ploda divljeg keste-na najËeπÊe je koriπten pripravak u svrhuublaæavanja tegoba venske cirkulacije. Nai-me, biljka je u sluæbenoj kliniËkoj fitotera-piji odobrena za lijeËenje kroniËne venskeinsuficijencije, tegoba s proπirenim vena-ma te subjektivnih simptoma teπkih i ote-Ëenih nogu. Europske regulatorne agenci-je, poput ESCOP-a, odobrile su u tu svrhuupotrebu kestena na temelju kliniËkih stu-dija u kojima je dokazano povoljno djelova-nje njegova ekstrakta kod takvih tegoba.

Plod divljeg kestena obiluje aktivnim tva-

rima od kojih osobito valja izdvojiti escin(smjesa triterpenskih saponina) kojemu sepripisuju vazotoniËna i antiedematoznasvojstva.

Escin ima takoer sposobnost jaËanjastijenki vena te protuupalna svojstva zbogËega daje vrlo dobre rezultate kod simp-toma venske insuficijencije. Pri odabiruproizvoda koji sadræe ekstrakt divljeg kes-tena, najbolje rezultate daju oni koji su stan-dardizirani na 16-20% escina. Bez obzirana standardizaciju ekstrakta, minimalnomse smatra doza od 60 mg, a optimalnomod 100-150 mg escina na dan. U preporu-Ëenim dozama, esktrakt divljeg kestena jevrlo siguran za upotrebu, a jedino se, iakonema joπ jednoznaËnog zakljuËka, zahti-

inPharma 37

jeva oprez kod osoba koje uzimaju an-tikoagulantne lijekove. Zbog nedovoljnoistraæivanja, trudnice i dojilje ne bi smjelekoristiti pripravke koje sadræe divlji kesten.

Suhi estrakt korijena veprine sadræismjesu steroidnih saponina osobito rusko-genina za koji su istraæivanja na æivotinja-ma i ljudima pokazala da poveÊava tonusvena, dovodi do njihove kontrakcije tedjeluje protuupalno. Zbog toga umanjujetegobe povezane s proπirenim venama, alii hemoroidima. Korijen veprine je najËeπÊedostupan u obliku ekstrakata standardizi-ranih upravo na ruskogenin, a smatra seda je njegova optimalna dnevna doza 7do 11 mg. Nema podataka o eventualnimnuspojavama ili toksiËnosti korijena vepri-ne, ali postoji upozorenje da osobe s hi-pertenzijom trebaju izbjegavati proizvodekoji sadræe ovu tvar.

Suhi ekstrakt listova ginko bilobesadræi brojne aktivne tvari od kojih se oso-bito istiËu flavonoidi, ginkolidi i bilobalidi.Te aktivne tvari smanjuju lomljivost kapi-larnih stijenki i pucanje kapilara te pove-Êavaju protok krvi kroz kapilare.

NajveÊa vrijednost ginka leæi upravo unjegovoj sposobnosti poticanja cirkulacijeprema mozgu i ekstremiteta. VeÊina ek-strakata ginka je standardizirana na sa-dræaj od 22-26% ginkgo flavono-glikozi-

KliniËki provjerenadjelotvornost

Divljikesten

38 inPharma

Venextablete

Erbaven Retardkapsule

Natural Wealth, SAD

Milsing

Standardizirani ekstrakt sjemena divljeg kestena (Aescu-lus hippocastanum, semen) sa 20% escina 300 mg Ostali sastojci: uËvrπËivaË: dikalcijev fosfat, tvari zasprjeËavanje zgrudnjavanja: stearinska kiselina biljnogpodrijetla, silicijev dioksid, magnezijev stearat biljnogpodrijetla, stabilizatori: mikrokristaliniËna celuloza,hidroksipropilmetil celuloza (natrijeva karboksimetilceluloza, glicerin, natrijev citrat dihidrat)

Proizvod nije namijenjen trudnicama i dojiljama te oso-bama mlaim od 18 godina. Osobama s oπteÊenjemjetre ili bubrega te osobama koje uzimaju antikoagu-lantnu terapiju preporuËa se konzultacija s lijeËnikomprije uzimanja ovog proizvoda. Ne koristiti ako jezaπtitna folija ispod Ëepa oπteÊena. U sluËaju pre-osjetljivosti prekinuti s uzimanjem.

Jedna tableta na dan, najbolje uz obrok.

30 tableta

2,03 kn

Proizvod za pomoÊ pri regulaciji venske cirkulacije snajveÊom koncentracijom glavne aktivne tvari.

PROIZVO–A»:

UVOZNIK:

SASTAV U 1

KAPSULI/TABLETI:

NAPOMENE:

DOZIRANJE:

PAKIRANJE:

CIJENA PO DANU:

MI©LJENJE:

da. ToksiËnost ekstrakta ginka je vrlo niska,a nuspojave poput blagih probavnih smet-nji, glavobolja ili alergijskih koænih reakcijasu vrlo rijetke. Ipak, oprez je nuæan kod oso-ba koje uzimaju antikoagulanse, osobitovarfarin, jer je moguÊa interakcija izmeulijeka i ginka πto poveÊava rizik od krvare-nja. Isto vrijedi i za acetilsalicilnu kiselinu.

U svrhu poboljπanja uËinkovitosti ubla-æavanja tegoba s venskom cirkulacijom pro-izvodi Ëesto sadræe i druge djelatne tvari,bilo da su prirodno sadræane u temeljnimsirovinama bilo da su dodane. U tomsmislu, najËeπÊe se koriste bioflavonoidi,osobito rutin te neki mikronutrijenti, oso-bito vitamin C.

Bioflavonoidi su antioksidansi za kojese pokazalo da smanjuju rizik od kroniË-nih promjena na krvnim æilama, pa tako ivenama, na naËin da sprjeËavaju prianja-nje leukocita i makrofaga na unutraπnjustijenku vena Ëime se olakπava protok krviprema srcu. Bioflavonoidi takoer poma-æu u oËuvanju funkcije venskih zalistaka.

ESI, Italija

Pharmatheka Consult

Suhi ekstrakt divljeg kestena (Aesculus hipocastanum)standardiziran na 3-4% escina 60 mg, vitamin C 60 mg,suhi ekstrakt lista centele (Centella asiatica) standardi-ziran na 2% azijatikozida 40 mg, suhi ekstrakt listavinove loze (Vitis vinifera) standardiziran na 5%polifenola 40 mg, suhi ekstrakt korijena veprine (Rus-cus aculeatus) standardiziran na 5% ruskogenina 30 mg,suhi ekstrakt ploda borovnice (Vaccinium myrtillus)standardiziran na 15% antocijanozida 30 mgOstali sastojci: hidroksipropilmetil-celuloza, kapsulaod jestive æelatine, mikrokristaliËna celuloza, kalcijevfosfat, punila: magnezijev stearat biljnog podrijetla isilicijev dioksid, prirodno bojilo: klorofil

»uvati dalje od dohvata male djece. PreporuËenednevne doze ne smiju se prekoraËiti. Dodatakprehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteæenojprehrani. Nije namijenjeno djeci, trudnicama i dojilja-ma.

Uzimati 1 kapsulu na dan, nakon doruËka.

30 kapsula (svaka kapsula sadræi 4 male tabletice, srazliËitim vremenskim otpuπtanjem)

1,68 kn

Cjenovno najpristupaËniji proizvod, sadræi najveÊibroj razliËitih aktivnih tvari. Za umorne noge ioteæanu cirkulaciju.

Venetonkapsule

Venalkapsule

Fidifarm, Hrvatska

-

Ekstrakt ploda divljeg kestena (Aesculus hyppocas-tanum) sa 16% escina 130 mg, rutozid 10 mg Ostali sastojci: ulje soje; æelatina; tvari za zadræavanjevlage: glicerol i sorbitol; tvar za poliranje: æuti vosak;emulgator: sojin lecitin, bojila: karmin, titanov dioksidi æeljezni oksid, crni i crveni

Sadræi soju.Ne preporuËuje se trudnicama i dojiljama.

Uzimaju se 2 kapsule ujutro i 1 kapsula naveËer, uzobrok.

30 kapsula

5,39 kn

Proizvod za ublaæavanje bolova i grËeva u nogamakoji ako se uzima sukladno uputama, svakodnevnoosigurava visoku dozu aktivne tvari.

Jadran Galenski Laboratorij, Hrvatska

-

Suhi ekstrakt divljeg kestena (Aesculus hippocas-tanum L.) sa 20% escina 100 mg, suhi ekstraktginka (Ginkgo bilobae) sa 24% ginkoflavonglikozidai 6% terpenlaktona 15 mg, rutin 10 mg Ostali sastojci: mikrokristaliËna celuloza, silicijevdioksid, magnezijev stearat, talk, æelatina, titanijevdioksid (E171), crveni æeljezo oksid (E172)

Trudnice i dojilje trebaju se posavjetovati s lijeËni-kom prije uzimanja proizvoda. Ne preporuËuje seuzimanje ako se koriste lijekovi protiv zgruπavanjakrvi. Proizvod ne smiju uzimati osobe preosjetljivena bilo koji njegov sastojak.

PreporuËuje se uzimanje 1-2 kapsule na dan iliprema preporuci lijeËnika.

30 kapsula

1,77 kn

Hrvatski proizvod za poticanje venske cirkulacije kojiuz glavnu aktivnu tvar, ekstrakt divljeg kestena,sadræi i ekstrakt ginka.

PROIZVO–A»:

UVOZNIK:

SASTAV U 1

KAPSULI/TABLETI:

NAPOMENE:

DOZIRANJE:

PAKIRANJE:

CIJENA PO DANU:

MI©LJENJE:

Dodatno, djeluju protuupalno πtiteÊi krv-ne æile od negativnih promjena.

Meu bioflavonoidima se osobito istiËerutin (ili rutinozid, kako se ponekad nazi-va) koji se prirodno nalazi u brojnim biljka-ma, voÊu i povrÊu. Najbogatiji izvor rutinaje heljda, a nalazimo ga joπ i u citrusima,crnom Ëaju, kori jabuka, marelicama, tre-

πnjama. Rutin posjeduje snaæna antioksi-dativna i protuupalna svojstva. Studije po-kazuju da rutin potiËe vensku cirkulacijupa mu se tako pripisuje preventivno svoj-stvo na smanjenje rizika od proπirenih vena.Osobito je uËinkovit u jaËanju kapilara.

Rutin pojaËava djelovanje vitamina Ckoji ima vaænu ulogu u uËvrπÊivanju stijen-

ki krvnih æila, te na taj naËin moæe biti odkoristi u ublaæavanju poremeÊaja venskecirkulacije.

Donosimo pregled dijela proizvoda zaublaæavanje poremeÊaja venske cirkulacijedostupnih na naπem træiπtu.

inPharma 39

40 inPharma

Pod visokim pokroviteljstvom predsjed-nika RH, prof.dr.sc. Ive JosipoviÊa, u

Dubrovniku je poËetkom ljeta odræana 46.meunarodna godiπnja konferencija Eu-ropskog udruæenja industrije lijekova zasamolijeËenja (AESGP) pod krovnom te-mom - Povezivanje sa samolijeËenjem -buduÊnost samolijeËenja u novoj Europi.Taj je skup, na inicijativu Belupa kao svogdugogodiπnjeg Ëlana, privukao rekordanbroj od Ëak 400 sudionika - uglavnompredstavnika vodeÊih farmaceutskih tvrtkite predstavnika legislativnih tijela iz Hrvat-ske i svijeta.

Na skupu je pitanje samolijeËenja sagle-dano iz viπe perspektiva, te se uz definira-nje trenutnog stanja pokuπalo dati odgo-vor u kojem se smjeru samolijeËenje razvi-ja.

Træiπte OTC proizvoda danas u svijetuvrijedi 68 milijardi eura te i dalje nastavljatrend rasta. Iako Zapadna Europa i Sjever-na Amerika i dalje ostaju najjaËe regije s

træiπnim udjelima od 24,4%, odnosno20,8%, najveÊi rast pokazuju jugoistoËnaAzija i Kina, centralna i istoËna Europa tezemlje juæne Amerike.

Ukupno gledano, zemlje u razvoju ima-ju 31,8% udjela svjetskog OTC træiπta, arastu Ëak 63,3%.

Pet kljuËnih kategorija OTC proizvoda uEuropi je i dalje nepromijenjeno, a sve onei dalje pokazuju trend rasta. Na prvommjestu to je kategorija proizvoda za pre-hladu i kaπalj, slijede analgetici, proizvodiza probavni sustav, vitamini i minerali tekategorija proizvoda za koæu.

Poslovanje na europskom OTC træiπtudonosi i neke nove trendove - nove kana-le distribucije, internet ljekarne, mail i on-line narudæbe. VodeÊi europski distributeristvaraju svoje lance ljekarni, a u taj segmentulaze i velike retail skupine. I u pogledumarketinga OTC lijekova, dogodile su sevelike promjene. Svijet digitalnih medija ot-vorio je sasvim novi i velikim dijelom neis-

traæeni niz moguÊnosti komunikacije s po-troπaËima, odnosno pacijentima.

Upravo razumijevanje iznimne veliËinetog potencijala, imperativ je za uspostavlja-nje uspjeπnog odnosa farmaceutske indu-strije i potroπaËa na podruËju odgovornogsamolijeËnja.

Iz perspektive zakonodavstva i regula-tive, i dalje postoji mnogo otvorenih i neri-jeπenih pitanja, no poduzimaju se koracikoji bi trebali pomoÊi switching proizvodate putem centralizirane procedure olakπa-ti pristup træiπtima. No, ne smije se zabo-raviti da je unatoË centraliziranoj procedu-ri, EU i dalje vrlo heterogeno træiπte s broj-nim razlikama koje su specifiËne za svakupojedinu zemlju.

I sama Isabelle Moulon, direktorica od-jela medicinskih informacija EMA, naglasi-la je da je podruËje bezreceptnih lijekovaizazov za EMA-u. ZahvaljujuÊi trendu pro-mocije samolijeËenja, uloga ljekarnika kaoi uloga lijeËnika opÊe medicine u skorije bivrijeme takoer mogle doæivjeti znaËajnepromjene. Naime, informirajuÊi i educiraju-Êi pacijente o naËinima i moguÊnostimasamolijeËenja jednostavnijih zdravstvenihtegoba, uloga lijeËnika opÊe medicine mo-gla bi se pomaknuti prema razvoju novihkompetencija te lijeËenju sloæenijih i za-htjevnijih bolesti. Predsjednik Farmaceut-skog udruæenja Europe (PGEU) naglasioje, vezano na tu temu, da je farmaceutskastruka trenutno u procesu redefinicije ulo-ge farmaceuta kao pruæatelja zdravstvenihusluga, te da je ljekarna moæda viπe negoikad prije mjesto od povjerenja, dostupnezdravstvene skrbi i savjeta za pacijente.

U Zagrebu je u lipnju 2010. osnovanaHrvatska udruga proizvoaËa bezre-

ceptnih (tzv. OTC) proizvoda (HUPBR). Ud-rugu Ëine devetnaest vodeÊih proizvoa-Ëa, zastupnika i distributera bezreceptnihproizvoda u Hrvatskoj (Alkaloid, Bayer,Belupo, Boehringer Ingelheim, CSC Phar-maceuticals Handels, Fidifarm, Filip Trade,GlaxoSmithKline, Jadran Galenski Labora-torij, Medis Adria, Milsing, Naturprodukt,Oktalpharma, Pharmaswiss, Pliva, Salveo,Sandoz, Stada Hemofarm i Treπnjevka La-boratorij). HUPBR nastoji predstaviti Ëla-nove Udruge i njihove zajedniËke ciljeve,uzimajuÊi u obzir javno-zdravstveni inte-res.

SamolijeËenje je vaæna sastavnica zdrav-stvenih sustava u suvremenim razvijenimzemljama, koja podrazumijeva i viπu razi-nu znanja o zdravlju i bolesti.

Misija HUPBR-a je osigurati i stvoriti po-voljnu, pozitivnu politiËku i socijalnu kli-mu za razvoj træiπta proizvoda za samoli-jeËenje i prevenciju, u Ëijem Êe srediπtu bitisvaki graanin koji Êe se moÊi odgovornobrinuti za vlastito zdravlje. HUPBR Êe svo-jim djelovanjem poticati dostupnost kvali-tetnih, sigurnih i uËinkovitih proizvoda zasamolijeËenje i prevenciju.

Osnovni su ciljevi Udruge usmjereni nastvaranje pozitivnog okruæenja u podruËjusamolijeËenja koriπtenjem bezreceptnihproizvoda.

Kreiranje transparentnog regulatornogokvira u cilju odgovorne edukacije pacije-nata kao i jasne distinkcije izmeu bezre-ceptnih lijekova i dodataka prehrani pri-donijet Êe uspjeπnosti brige za vlastitozdravlje, tj. preventivi i lijeËenju.

Udruga Êe nastojati upoznati πiru jav-

nost o tome koliko je bitno da savjete osamolijeËenju i OTC proizvodima zatraæeu ljekarnama. Ljekarnik ima kljuËnu uloguu informiranju pacijenata, te svojim struË-nim savjetima pridonosi sigurnoj upotrebiOTC proizvoda i od velike je vaænosti upromicanju samolijeËenja i prevencije.

Osim dostupnih Ëlanaka, Ëasopisa i spe-cijaliziranih portala koji obrauju teme ve-zane uz oËuvanje zdravlja, trajno Êe istica-ti vaænost ljekarnika koji je svakodnevno uprilici dati informacije, savjetovati koris-nike o upotrebi lijekova, njihovom meu-djelovanju te eventualnim opasnostima.

HUPBR Êe u svojim aktivnostima nasto-jati istaknuti vaænost brige za vlastito zdrav-lje, promovirajuÊi odgovorno samolijeËenjei prevenciju kao vaæan dio javno-zdravstve-nog sustava.

Osnovana Hrvatska udruga proizvoaËa bezreceptnih proizvoda

DOGA–AJI,NAJAVE...

AESGP - 46. meunarodnagodiπnja konferencija Europskogudruæenja industrije lijekova zasamolijeËenje

inPharma 41

OËni dvojacNedavno ameriËko istraæivanje pokaza-

lo je kako su dva oËna "superheroja" -lutein i vitamin A - joπ moÊniji ukoliko ihse uzima u kombinaciji.

Istraæivanje provedeno tijekom 4 godinena 225 nepuπaËa u dobi od 18 do 60 go-dina pokazalo je kako svakodnevna prim-jena 12 mg luteina i 15 IU vitamina A Ëu-va periferni vid, odnosno odlaæe pojavusimptoma pigmentoznog retinitisa.

Pigmentozni retinitis je skupina uroe-nih poremeÊaja koji pogaaju mreænicu,uzrokujuÊi degeneraciju fotoreceptora(stanica koje registriraju svjetlosne zrake idefiniraju sliku), a uzrokuju oπteÊenje vidas uËestaloπÊu od otprilike 1:4000. Ukolikose pak ta kombinacija dodataka prehraniuzima od 40-e godine æivota, simptomibolesti mogu se odgoditi i za 10 godina,pa tako gubitak perifernog vida - umjestos 51 godinom, nastupa tek u dobi od 61godine. Izvor: Archives of Ophthalmology, Vol 128

Magnezij u obliku dodatka prehrani zaosobe s hipertenzijom

U kontroliranoj studiji u kojoj je sudjelo-valo viπe od 48 pacijenata s dijagnosticira-nom blagom hipertenzijom bez kompli-kacija pokazalo se da uzimanje magnezijau obliku dodatka prehrani povoljno djelu-je na zdravlje pacijenata.

Tijekom perioda od 12 tjedana, ispitani-ci su se pridræavali preporuËenih æivotnihnavika i uzimali 600 mg magnezija nadan. Rezultati su otkrili da se pacijentimapoveÊala osjetljivost na inzulin, a smanjilarazina ukupnog i LDL kolesterola te trigli-cerida u krvi. S druge strane, pacijentimase poveÊala razina “dobrog” HDL koleste-rola.

Autori studije su zakljuËili kako peroral-na primjena magnezija u obliku dodatka

la poteπkoÊa s hiperaktivnoπÊu i nedo-statkom paænje.

Kako bi se ta psihipatoloπka zbivanjaprevenirala, izrazito je vaæno uzimanje fol-ne kiseline u ranoj trudnoÊi, izmeu 3. i 4.gestacijskog tjedna. Izvor: Journal of Child Psychology & Psychiatry, Volume 51

Krom pikolinat za memoriju

Znanstvenici sa SveuËiliπta u Cincinnati-ju otkrili su da svakodnevno uzimanje krompikolinata u obliku dodatka prehrani mo-æe poboljπati memoriju kod starijih osoba.

U studiji je sudjelovalo 26 ispitanika tre-Êe dobi koji su podijeljeni u dvije skupine.Prva je skupina dobivala 1 mg krom piko-linata na dan, dok je druga skupina dobi-vala placebo. Nakon 12 tjedana, na ispita-nicima su provedena memorijska testira-nja. Kod ispitanika koji su dobivali krompikolinat, zabiljeæena je bolja sposobnostuËenja, prisjeÊanja i raspoznavanja u uspo-redbi s ispitanicima koji su dobivali pla-cebo.

Krom je esencijalni mineral u tragovimakoji se u malim koliËinama prirodno po-javljuje u odreenim namirnicama kao πtosu pivski kvasac, nemasno meso, sir i cje-lovite æitarice. Smatra se da ga ljudsko ti-jelo loπe apsorbira, a poznato je da imavaænu ulogu u metabolizmu ugljikohidra-ta, masti i proteina. Izvor: Nutritional Neuroscience

Omega-glukozaminskisinergizam

VeÊ dugi niz godina vodeÊi preparat ko-ji se koristi u svrhu poboljπanja funkcijezglobova te smanjenja bolova, ukoËenos-ti i ostalih simptoma artritisa - glukozamin,pokazao se funkcionalnijim ako se unosizajedno s omega-3 masnim kiselinama.

Kombinacija 1500 mg glukozamin sul-fata sa 200 mg omega-3 masnih kiselina(dobivenih iz 444 mg ribljeg ulja) pokaza-la se puno moÊnijom od samog glukoza-mina pri otklanjanju smetnji kod osteoar-tritisa. Omega-komponenta pritom ostva-ruje protuupalno djelovanje, dok glukoza-min sulfat pomaæe ponovnu izgradnju oπ-teÊenih hrskaviËnih struktura. Izvor: NutraIngredients.com, April 2010

Pregled najnovijih vijesti ododacima prehrani donosi

Vam portal Vitamini.hr

prehrani, uz promjene æivotnih navika,poboljπava lipidni profil i osjetljivost nainzulin kod pacijenata s hipertenzijom viπenego sama promjena æivotnih navika. Izvor: Medical Science Monitor

Likopen pruæa zaπtitu od astme

Istraæivanje koje je provedeno na miπe-vima, zabiljeæilo je nekoliko pozitivnih uËi-naka uzimanja likopena - karotenoida izrajËice u obliku dodatka prehrani.

Pokazalo se da likopen smanjuje brojeozinofila u bronhima i alveolama, zatimbroj stanica mukusa u diπnim putevima tesmanjuje otpuπtanje specifiËnih citokinakoji su pokazatelji upalnog stanja.

Studija je provedena na æivotinjskommodelu, a uspjela je pokazati kako prim-jena likopena, u dozi koja iznosi oko 50mg za ljude, smanjuje alergijsku upalu upluÊima, ali i sistemsku upalu koja se jav-lja u cijelom organizmu. Izvor: The Journal of Nutritional Biochemistry

NeurofolatiSve je viπe dokaza koji idu u prilog miπ-

ljenju da je pravovremeno uzimanje folnekiseline u obliku dodatka prehrani vaænoza mlade (potencijalne) majke. Osim πtoprevenira nastanak defekta neuralne cije-vi (od kojih je najpoznatiji spina bifida),folati utjeËu i na psiholoπku domenu raz-voja srediπnjeg æivËanog sustava.

Naime, novo englesko istraæivanje Sve-uËiliπta u Southamptonu i LondonskogSveuËiliπnog Instituta za istraæivanje zdrav-lja djece otkrilo je kako su djeca majki sniæom razinom folata u veÊem opsegu ima-

42 inPharma

Poznato je kako Ëovjek moæe dugo iz-dræati bez hrane, no bez vode Êe funk-cionirati vrlo kratko. Voda je esencijal-

na za sve bioloπke procese u organizmu,pa tako i za najveÊi ljudski organ - koæu!Kada je organizam u stanju ozbiljne dehi-dracije, vidljive su i dermatoloπke promje-ne. Nasuprot tome, dehidrirana koæa nijeuvijek znak dehidracije organizma.

Koliko je hidratacija koæe indikativna zaljudsko zdravlje svjedoËi Ëinjenica da lijeË-nici ispitivanjem turgora koæe (staniËni tlak,napetost stanica koæe) i njezine elastiËno-sti na potezanje, mogu otprilike utvrditistanje pacijenta koji je hospitaliziran zbogdehidracije; smanjeni turgor koæe moæeznaËiti umjerenu do ozbiljnu dehidracijuuslijed dijareje, povraÊanja itd.

Kako bi svi enzimatski i ostali biokemij-ski procesi koæe funkcionirali pravilno i ko-ordinirano, u skladu s homeostazom ko-æe, potrebna je dostatna koliËina vode dabi se stanice koæe obnavljale svakih 28 da-na i kako bi se stare, odumrle, nefunkcio-nalne stanice ljuπtile. Teπko je pretpostavi-ti kolika je optimalna koliËina vode potreb-na koæi da bi ona bila hidratizirana, no vri-jednosti se kreÊu otprilike oko 70-80%(keratinociti bazalnog sloja epidermisa) dopovrπinskih, odumrlih stanica roænatog slo-ja sa svega 15-20% sadræaja vode. Upra-vo je sadræaj vode u keratinoznim slojevi-ma koæe odgovoran za blistav i puten iz-gled koæe (koji se Ëesto u svakodnevnomgovoru usporeuje s koæom “kao u bebe”).Kada je sadræaj vlaænosti u koæi normalan,tj. optimalan, koæa je mekana, glatka, pu-tena i prirodnog sjaja, dok je dehidracijakoæe prvi znak pojave bora. Takoer sekod dehidrirane i suhe koæe, odumrle sta-nice znatno teæe samostalno ljuπte s njezi-ne povrπine, nakupljajuÊi se. Takve akumi-

rane roænate tvorevine stvaraju vidljive ljus-kice na koæi kod teæih oblika dehidracije isuhoÊe.

Na svakodnevnoj fizioloπkoj razini koæedolazi do kontinuiranog transporta vodeod dubljih slojeva koæe prema povrπinskimslojevima, do konaËnog isparavanja premapovrπini (tzv. transepidermalni gubitak vlaæ-nosti ili eng. TEWL).

Pored takvog fizioloπkog gubitka vodeiz slojeva koæe, dodatna dehidracija moæebiti uzrokovana kronoloπkim starenjem, teizlaganjem πtetnim Ëimbenicima iz okoli-ne. Meu najπtetnije Ëimbenike koji uzro-kuju dehidraciju koæe (osim ostalih πtetnihnuspojava) jest UV zraËenje, a potom i iz-laganje vjetru, klimi, centralnom grijanju,solarijima. Svakodnevno izlaganje koæebrojnim kemikalijama, deterentima, koz-metiËkim sredstvima za pranje i ËiπÊenjepotiËu dehidraciju koæe zbog eliminacijeintegralnih lipida njene hidrolipidne bari-jere, koji inaËe sprjeËavaju gubitak vlaæno-sti.

I neki lijekovi i patoloπka stanja mogupotaknuti dehidraciju koæe. OËito je da po-treba za hidratacijom moæe znaËiti punoviπe od banalne potrebe za hidratantnomkremom.

No “borba” protiv prave dehidracije ko-æe daleko je od potrebe uzimanja jedne ili8 Ëaπa vode; kako se klima u cijelom svije-tu znaËajno mijenja (globalno zatopljenje)i æivi se u potpuno drugaËijim æivotnim uv-jetima (klima, ventilirani prostori, central-na grijanja itd.), jedini pristup optimalnojhidrataciji koæe jest redovita njega kozme-tiËkim pripravcima koji Êe osnaæiti barijerukoæe i kontinuirano je rehidrirati. Ljetniperiod izvrstan je da se, brinuÊi se za hi-drataciju koæe, brinemo i za njezino cjelo-kupno zdravlje.

Vjerujem da je upravo “hidratacija” je-dan od najËeπÊih pojmova koje susreÊemou ljekarniËkoj kozmetologiji i kozmetiËkommarketingu opÊenito. Stoga meu mno-gobrojnim preparatima predstavlja izazovpronaÊi idealni individualni hidratantnipreparat za naπe pacijente.

Premda je u povijesti zabiljeæeno mnoπ-tvo pripravaka koji su imali kozmetsku na-mjenu hidratacije koæe, precizan mehani-zam kojim odreene kombinacije sastoja-ka kao πto su voda, biljni ekstrakti, meditd. imaju povoljan dermatoloπki uËinak,uopÊe nije bio poznat. »ak se i danas umnogim medijima za πiroke mase navode“bakini recepti” za koæu kojoj nedostajevlaænosti (kao npr. utrljavanje bobica groæ-a u koæu), no desetljeÊima ranije nije bilopoznato koliko je hidratacija vaæna zazdravlje koæe.

Danas je voda glavni sastojak veÊine koz-metiËkih proizvoda, a hidratacija je klju-Ëan korak u svakom kozmetiËkom reæimu.No, joπ uvijek postoje brojne predrasude oulozi vode u dermatoloπkoj homeostazi.

Tijekom 1950-ih znanstvenik Irwin H.Blank uputio je na vaænost sadræaja vodeza roænati sloj koæe, a hidratacija je pre-poznata kao primarna funkcija njege ko-æe, nakon Ëega je uslijedio niz novih znan-stvenih studija i spoznaja o tom podruËju.

U praksi se vrlo Ëesto grijeπi prilikom iz-jednaËavanja pojmova suhe i dehidriranekoæe; suha koæa (kseroza) je posljedicanedostatka integralnih barijernih lipidakoæe, dok dehidrirana koæa podrazumije-va nedostatak dovoljne koliËine vlaænostiu koæi. Ipak, takva stanja koæe se najËeπÊepojavljuju u realnosti sinergistiËki - nedo-statak barijernih lipida koæe ubrzava sma-njenje vlaænosti koæe, odnosno koæa je vr-lo Ëesto i suha i dehidrirana.

HIDRATACIJA KOÆE

Autorica Ëlanka: Anita GaliÊ, mag.pharm.

Kako pomoÊi pacijentu u odabiru idealnoghidratantnog preparataVoda je esencijalna za sve bioloπke procese u organizmu, pa tako i za najveÊi ljudski organ - koæu

MeuzdravstvenimstruËnjacimapostoji nesluæbe-na definicija “hi-dratantnog kozme-tiËkog sredstva”(eng. moisturizer) kaotopiËkog pripravka koji jenamijenjen ublaæavanju sim-ptoma suhe, dehidrirane koæe,a najËeπÊe sadræi oba tipa koz-metiËkih sastojaka za hidrataciju koæe- i humektanse i okluzive, uz Ëestdodatak emolijensa.

Prve hidratantne kreme bile su prven-stveno formulirane s lipidima, uz pretpo-stavku kako masni sastojci i ulja Ëine koæumekanom i putenom, no nakon Blankovihobjava, hidratacija koæe postala je temelj-ni koncept njege koæe.

Mehanizmi djelovanjahidratantnih sastojaka

Dehidrirana koæa moæe se tretirati nadva naËina: poveÊavajuÊi koliËinu hidra-tacije stratum corneuma (roænatog slojaepidermisa) pomoÊu okluzivnih i hu-mektantnih sastojaka ili omekπavajuÊi izaglaujuÊi povrπinu koæe pomoÊuemolijentnih sastojaka. Neπto preciz-nija podjela hidratantnih sastojakaprema mehanizmu djelovanja svrstavaih u nekoliko skupina. NajËeπÊi su ok-luzivni sastojci koji sprjeËavaju “ispara-vanje” ili TEWL.

Osnaæivanje hidrolipidne barijere jednaje od vrlo popularnih metoda. Osiguravakoæi masne kiseline, ceramide, linolnu ki-selinu, kolesterol ili sastojke koji regulirajukoncentracijski gradijent kalcija. Suvreme-ni mehanizmi djelovanja hidratantnih sas-tojaka su poveÊavanje kapaciteta koæe zazadræavanje vode, posredovanje prirodnihfaktora vlaænosti koæe (NMF) i sveprisutni-jih sastojaka kao πto je hijaluronska kiseli-na.

Mehanizam djelovanja hidratacije koæekoji je trenutaËno najaktualniji je poveÊa-vanje sposobnosti epidermisa da apsorbi-ra odreene hidratantne sastojke (voda,glicerol) putem posebnih kanala - akvapo-rina.

Premda nije dokazano da upotreba hi-dratantnih sastojaka u kozmetiËkim pri-pravcima moæe popraviti nastala fotooπte-Êenja ili reducirati posljedice fotostarenjakoæe, uËinci hidratantnih preparata zna-Ëajni su zbog nekoliko razloga: prevenira-ju moguÊa oπteÊenja koæe uzrokovananjezinom suhoÊom i ozbiljnom dehidraci-jom, pruæaju zaπtitu koæi kada je hidrolipid-na barijera intaktna (od mikroorganiza-ma, Ëestica praπine, smoga i sliËnih noksi),

te znaËaj-no poboljπa-vaju izgled koæei subjektivni osjeÊaj kod pacijenata. Vje-rujem da imate sva-kodnevno sluËajeve pacijenata kojima “hi-dratantna krema nije nikada dovoljno hidra-tantna, odmah se upije i æele πto duæe zadræati takav osjeÊaj dostatne hidratacije na koæi”...

Hidratantni sastojci

Meu kozmetiËkim hi-dratantnim sastojcima najpopularniji su oni kojispadaju u prirodne fak-

tore vlaænosti (Natural Moisturising Factors, NMF) ili ekvivalente hidrolipidne barijere prisutne u koæi, a

mogu se inkorporirati u su-vremene formulacije. To su

aminokiseline, ceramidi, hija-luronska kiselina, glicerol,

skvaleni, kolesterol, fosfolipidi, esencijalne masne kiseline, tri-

gliceridi, glikosfingolipidi, urea, linolna kiselina, glikozamino-

glikani (dekstran sulfat, kitozan,glukozamin), glicerin, natrijev pi-

Bolji kada se krema nanosi na

vlaænu koæu

UËinakhidratacije

inPharma 43

rolidonkarboksilat i dr. Humektansi su vodotopivi sastojci s iz-

nimno visokim kapacitetom apsorpcije vo-de iz atmosfere (ukoliko je atmsoferskavlaænost viπa od 80%) i prileæeÊeg epider-misa. Tijekom perioda niske vlaænosti bo-lje funkcioniraju u kombinaciji s okluziv-nim sastojcima, koji sprjeËavaju “isparava-nje” vlaænosti iz dubljih slojeva koæe. Hu-mektansi uzrokuju “nabreklost” stanicakoæe uslijed apsorpcije vode, πto se vizual-no odraæava kao mekana i putena, hidra-tizirana koæa, uz manju vidljivost povrπin-skih bora.

NajËeπÊi humektansi u suvremenim koz-metiËkim hidratantnim sredstvima su gli-cerin, sorbitol, natrijev hijaluronat, urea,propilen glikol, polisaharidne molekule ialfa-hidroksi kiseline (AHA) pogotovomlijeËna (i njezine soli - laktati) te glikolnakiselina koje viπe spadaju u aktivnije koz-metiËke komponente.

Okluzivni sastojci prekrivaju povrπinskisloj koæe (roænati sloj) kako bi smanjilitransepidermalni gubitak vlaænosti iz dub-ljih slojeva koæe, odnosno dermalnih struk-tura. ObiËno je rijeË o supstancijama mas-nijeg karaktera s moguÊnoπÊu solubiliza-cije masti i ulja, pa su stoga u kozmetolo-giji iznimno popularni veÊ desetljeÊima.Zapravo spadaju u jednu od najtradicio-nalnijih skupina sastojaka u magistralnomljekarniπtvu, pogotovo vazelin, koji prim-jerice 170 puta snaænije sprjeËava gubitakvlaænosti koæe od maslinovog ulja! Osimπto su izvrsni za sprjeËavanje gubitka vlaæ-nosti koæe, imaju i djelomiËno emolijentnikarakter, pa su stoga idealan odabir kodpacijenata s izraæenom suhoÊom i dehi-dracijom koæe. U periodima kada se oddermokozmetiËkog sastojka traæi i polisen-zoriËka domena (ugodna tekstura, nemas-ni osjeÊaj), pogotovo tijekom ljeta, ti su sas-tojci relativno zahtjevniji od humektansa ikozmetski su manje prihvatljivi.

Osim vazelina, u okluzivne sastojke ub-rajamo parafin, skvalene, silikonske sastoj-ke (dimetikon, simetikon), razna ulja (uljamasline, suncokreta, jojobe, noÊurka,boraæine, ljeπnjaka, ulje sjemenkigroæa, sezama itd.), mineral-na ulja, te tradicionalno poz-nate lanolin, pËelinji vosak,cacao oleum i propilen glikol. Unovije vrijeme govori se kako jeshea butter (ili karite maslac) nova alter-nativa za vazelin i “teπke podloge” kaoπto je lanolin, a pored izvrsnog djelovanjana hidrataciju koæe ima i antioksidativni iantiinflamatorni uËinak, uz prirodno inte-grirani SPF faktor (nerafinirani shea mas-lac). Polimeri kao πto su alginati idealni suza primjenu kod koæe nakon abrazija,kemijskih pilinga i ostalih dermatoloπkihtretmana ili sitnih povrπinskih zahvata na

koæi, jer dobro upijaju eksudate i pospje-πuju cijeljenje koæe, uz paralelni hidratan-tni uËinak.

Emolijensi se u kozmetiËke pripravkedodaju radi pospjeπivanja osjeÊaja ugodnemekoÊe i zaglaivanja koæe, popunjava-juÊi prostore izmeu korneocita u fazamaljuπtenja, poveÊavajuÊi njihovu koheziju izaglaujuÊi uvrnute rubove suhih, dehi-driranih stanica. Na taj se naËin svjetlostbolje reflektira od povrπine koæe, Ëime tendjeluje blistavije i zdravije, uz manje reljef-ne grubosti povrπine koæe. Tu spadaju veÊspomenuti okluzivni sastojci s emolijentimuËinkom kao πto su vazelin, lanolin ili mi-neralna ulja, cacao oleum ili shea butter.

Suvremene hidratantne kozmetiËkekomponente obuhvaÊaju iz dana u dansve veÊi broj supstancija na træiπtu. I uljekarnama se moæemo uvjeriti kako sunoviji hidratantni preparati na policamaznatno inventivniji od onih prije nekolikogodina. Suvremena kozmetiËka i farmace-utska znanost omoguÊili su da se o hidra-taciji govori i na razini novootkrivenih der-malnih struktura kao πto su akvaporini iliionski kanali za Ca/K. U tu skupinu ubra-jamo veÊ spomenute AHA (zbog dermal-ne stimulacije na sintezu NMF i hijaluron-ske kiseline), peptide bakra, polipeptidnesastojke, kolagen i elastin (koji djeluju po-vrπinski zbog visoke Mr), koenzim Q10 iantioksidanse poput vitamina C i E, te po-lifenola zelenog groæa, koji potiËu odræa-vanje razine glikozaminoglikana u koæidijelom zaduæenih za njezinu hidrataciju.

Prirodni sastojci s hidratantnim uËin-kom, koji su na pijedestalu suvremene koz-metiËke znanosti su veÊ spome-nuti shea butter i ekstrakt ko-loidne zobi. Taj dragocjeni sa-stojak koloidne zobi (Ave-na sativa) na

dobrom je putu da postane dermato-loπka panaceja, jer se iz dana u dan proπi-ruje spektar njegovih indikacija. Zahvalju-juÊi sastavu bogatom beta-glukanom,lipidima i proteinima te avenantramidima,ekstrakt koloidne zobi (iskljuËivofarmakopejski!), idealan je za pacijentesklone naruπenom integritetu hidrolipidnebarijere (atopiËari, psorijatiËari, razne der-matoze), dakle iznimnoj suhoÊi i dehidraci-ji koæe, uz pruritus i ljuskanje.

Kakve hidratantne preparatesavjetovati pacijentima?

Hidratantni pripravci mogu biti kreme,losioni, gelovi, maske, te koncentrirani se-rumi (uglavnom s aktivnim kozmetiËkimkomponentama ili fragmentiranom hija-luronskom kiselinom). Takoer mogu bitinamijenjeni za njegu koæe lica, ruku, stopa-la ili tijela, a prema stupnju suhoÊe i izlo-æenosti vanjskim Ëimbenicima sadræavatÊe i razliËit udio hidratantnih podskupinasastojaka (humektansi, emolijensi, okluzi-vi i sl.).

Hidratantni preparati nisu svakome po-trebni, pogotovo ne pacijentima koji ima-ju iznimno masnu koæu, jer je njihova hi-drolipidna barijera dostatna za usporava-nje pojaËanog gubitka vlaænosti. Za razli-ku od njih, trudnice ili starije osobe kao ioni pacijenti koji su Ëesto izloæeni speci-fiËnim okoliπnim uvjetima (sportaπi, plani-nari, poljoprivred-nici i sl.)

44 inPharma

inPharma 45

moraju i viπestruko nanositi hidratantnepreparate ili osnaæiti uËinak hidratacije isprjeËavanja dehidracije koæe, Ëak i pomo-Êu hidratantnih koncentriranih seruma.

Pacijentima sa suhom koæom neÊe bitidovoljan hidratantni preparat koji sadræiiskljuËivo humektanse, nego su njima po-trebni i okluzivni i emolijentni sastojci. Pa-cijenti s masnom koæom, ili veÊom tenden-cijom prema masnoj koæi, nemaju potre-bu za klasiËnom hidratantnom kremom(osim u posebnim sluËajevima, npr. kadase izlaæu hladnom vjetru). Pacijenti s akna-ma trebaju osobito izbjegavati one hidra-tantne kreme koje u sebi imaju okluzivneili emolijentne sastojke. Normalni tipovikoæe trebaju koristiti one hidratantne pre-parate koji sadræe iskljuËivo humektanse,sliËno kao i mjeπoviti tipovi koæe (koji tre-baju izbjegavati okluzivne ili emolijentnesastojke na masnijim zonama).

Takoer je vaæno znati savjetovati paci-jentima da, bez obzira πto u mladosti nisukoristili hidratantne kreme, svakako u zre-lijoj dobi moraju inkorporirati hidratantnesastojke u svoj svakodnevni reæim njegekoæe. Tijekom hladnih perioda (tijekom zi-me, kada se temperature spuste ispod niπ-tice) svakako valja izbjegavati preparate svisokim udjelom vode, pogotovo odmahprije izlaska na hladni zimski zrak, jer mo-æe doÊi do kristalizacije vode πto moæedjelovati πtetno na povrπinsku mikrovas-kulaturu koæe i potaknuti crvenilo i iritaci-

je. Jednako tako, u iznimno toplim uvjeti-ma i klimama s niskim stupnjem, vlaænos-ti treba izbjegavati hidratantne sastojkekoji “navlaËe” vodu (humektanse kao πto jehijaluronska kiselina), jer u suprotnom mo-æe doÊi do potencirane, dodatne dehidra-cije koæe zbog pojaËane apsorpcije vlaæ-nosti iz dubljih slojeva koæe. Svakako pro-uËite, jesu li u takvoj kremi inkorporiraniokluzivi (πto je svakako preporuËljivo).

Savjet koji “zlata vrijedi” svakom paci-jentu: hidratantni preparati nanose se nakoæu joπ dok je koæa blago vlaæna (daklene nakon temeljitog suπenja ruËnikom),jer Êe na taj naËin hidratantni sastojci “za-kljuËati” molekule vode u koæi i hidratan-tni uËinak bit Êe joπ bolji. To se pogotovosavjetuje onim pacijentima koji imaju te-gobe s intenzivnim pruritusom koæe tijelasamo nakon tuπiranja.

Hidratacija iznutra?Osvrnimo se na predrasudu da Êemo

ispijanjem velikih koliËina vode imati blis-tavi ten. Naæalost, puno je bitnije kolikoÊemo od tako unesene koliËine vode zadr-æati u stanicama naπe koæe! Mnogi seznanstvenici joπ uvijek pokuπavaju konsen-zusom dogovoriti oko zakljuËka. No, sviupuÊuju na konzumaciju hrane bogateantioksidansima koji Êe oËuvati stabilnostmembranskih lipidnih sustava (od slobod-nih radikala), kako bi staniËni turgor bio izadræan. Dakle, treba nastojati da se os-

naæi integritet sta-niËnih membra-na, jer samo pu-

tem hrane dobivamo oko 20% dnevnihpotreba za vodom. Ukoliko je rijeË o zdra-vim namirnicama bogatim antioksidansi-ma, postigli smo dvostruki dobitak zazdravlje cijelog organizma i koæe.

U namirnice koje su dijelom korisne zahidrataciju koæe ubrajaju se i omega mas-ne kiseline (3-6-9) u pravilnim omjerima,ulje sjemenki lana, boraæine i noÊurka, ze-leni Ëaj, nezaslaeni sokovi sa πipkom, bo-rovnicama i malinama. DapaËe, u jednojprovedenoj studiji s kontrolnom skupi-nom postignuta je 25% veÊa hidratacijakoæe nakon πto su pacijenti uzimali doda-tak prehrani koji je sadræavao biljne cera-mide, aminokiseline, glukozamin morskogpodrijetla, te esencijalne masne kiseline iantioksidanse, uz preporuku da se najboljiuËinak hidratacije koæe postiæe kombina-cijom peroralne i topiËke primjene.

I na kraju, vaæno je znati koji lijekovi dje-luju na pospjeπivanje dehidracije i suhoÊekoæe: najËeπÊe su zabiljeæene nuspojavesuhe koæe kod hipolipemika, lijekova za sni-æavanje kolesterola, diuretika, nekih anti-histaminika, retinoida (peroralnih i lokal-nih), kortikosteroida i dr. Takoer je ËeπÊadehidracija i suhoÊa koæe kod bolesti kaoπto su dijabetes, hipotiroidizam, psorijaza,atopijski dermatitis, malnutricija i dr.

Hidratacija je poËetni, ali i kljuËni koraku brizi za zdravlje i izgled koæe, no punoje bitnije uoËiti veliku poveznicu izmeuhidratiziranosti koæe i zdravstvenog stanjacijelog organizma. U ovim toplim ljetnimdanima, nadam se da Êete svojim pacijen-tima savjetovati da hidratantnim kozme-tiËkim pripravkom naprave mali korak zasvoju koæu, a promjenom naËina æivota iusvajanjem zdravih savjeta svoga ljekarni-ka, veliki korak za svoje zdrave dane!

LITERATURA:

Primavera G, Berardesca E, Clinical and instru-mental evaluation of a food supplement in

improving skin hydration, InternationalJournal of Cosmetic Science, 27- 4, 199-204. (2005)

Young JH. The medical messiahs: a socialhistory of health quackery in twentieth-

century America, 2004.

Baumann L, CosmeticDermatology 2nd edition,

McGraw Hill, 2009.

http://www.nlm.nih.gov/medli-neplus/ency/article/003281.htm

Shai A, Maibach H.I., Baran R., Handbook ofCosmetic Skin Care 2nd edition, InformaHealthcare, 2009.

Kasting, G.B. and Barai, N.D. Equilibrium watersorption in human stratum corneum. J. Pharm.Sci., 92, 145-154 (2003).

Edwards, C. and Marks, R. Evaluation of biome-chanicalproperties of human skin. Clin.Dermatol. 13, 375-380 (1995).

Temeljni konceptnjege koæe

Hidratacijakoæe

46 inPharma

liptusa, bosiljka, ruæmarina, lovora i ylangylanga.

Ulje se koristi za lokalnu masaæu kod bo-li i napetosti, umornih miπiÊa, optereÊeno-sti i bolnog osjeÊaja nakon fiziËkih napora,te za uËinkovito zagrijavanje miπiÊa prijesportskih aktivnosti. To organsko certifici-rano masaæno ulje pomaæe i u odræavanjui poboljπanju pokretljivosti zglobova.

Cicabio losion i kremaBioderma, Pharmatheka Consult

Linija proizvoda iz asortimana Biodermetemelji se na novom konceptu u njezioπteÊene i nadraæene koæe koja, zahvalju-juÊi optimalnoj kombinaciji sastojaka,djeluje u svim fazama procesa zacjeljiva-nja i obnavljanja njenih stanica. Zahvalju-juÊi patentiranom sastojku Antalgicinu®,proizvodi Cicabio odmah ublaæavaju lo-kalni osjeÊaj boli i umanjuju pruritus. Osimtoga djeluju antibakterijski i adstringen-tno, zahvaljujuÊi bakru i aktivnim sastojci-ma iz sjemenki groæa. Azijatikozidi izekstrakta gotu-kole potiËu sintezu elastinai kolagena, a cink djeluje umirujuÊe i pro-tuupalno.

Cicabio losion je isuπujuÊa i regenerativ-na emulzija koja dodatno sadræi talk i sili-cijev dioksid, a posebno je prikladna zakoæu s vlaænim promjenama. Moæe sekoristiti kod pelenskog osipa koji vlaæi, zanjegu, ublaæavanje pruritusa i isuπivanjekod vodenih kozica, te kod svih vrsta oπ-teÊenja kod kojih je potrebno koæu zaπtiti-ti od razvoja mikroorganizama i poboljπatizacjeljivanje.

Cicabio krema namijenjena je njezi oπ-teÊene koæe, a naroËito je prikladna nakonmanjih dermatoloπkih ili kirurπkih zahvata.Proizvodi su namijenjeni za dojenËad, dje-cu i odrasle. Cicabio losion i krema svrsta-ni su u skupinu kozmetike s posebnomnamjenom.

inPharma 47

u ljekarnamaNOVO

Anthelios Mlijeko i sprej za tijelo SPF 50+La Roche-Posay

UËinkovitost, ugoda i jednostavnost uv-jeti su koji osiguravaju pravilnu i redovituupotrebu proizvoda za zaπtitu od sunca.La Roche-Posay razvija proizvode za razli-Ëite tipove koæe, za sve uvjete izlaganjasuncu i za cijelu obitelj.

Anthelios mlijeko za tijelo sadræi filtreMexoryl® SX i XL za komplementarnu ap-sorpciju UVB i UVA zraka. Spoj tih filtarajamËi UVA ULTRA zaπtitu koæe tijekomizlaganja suncu te πtiti i od nevidljivih oπ-teÊenja stanica koja uzrokuju UVA zrake.Mlijeko je barπunaste hidratantne teks-ture, ne ostavlja bijeli trag ni mastan filmna koæi. Sadræi termalnu vodu La Roche-Posay, prirodno bogatu selenom koji jaËaobranu koæe od slobodnih radikala.

Anthelios sprej za tijelo sa zaπtitnim fak-torom 50 sada je u joπ veÊem, praktiËni-jem i isplativijem pakiranju. Ugodne je, iz-nimno tekuÊe i svjeæe teksture za viπe-kratno nanoπenje. Ne sadræi mirise ni pa-rabene, vodootporan je, a tolerancija muje ispitana na osjetljivoj koæi.

Aromalgic uljePronarom International, Kemig

Aromalgic je novi proizvod iz Pranaro-movog laboratorija zdravlja i ljepote, a ri-jeË je o aromatiËnom ulju za masaæu sa100% organskim kemotipiziranim eteriË-nim i biljnim uljima. Sadræi biljna ulja seza-ma i arnike te eteriËna ulja limuna, euka-

Hemopip plus mastPIP, 25 g

Hemopip plus je mast s matiËnom mlije-Ëi i propolisom koja sadræi 2,5 mg/g flavo-noida. Ublaæava nadraæenost i potiËe zacje-ljivanje upaljene i oπteÊene sluznice rektu-ma. MatiËna mlijeË potiËe regeneraciju tki-va, a time i bræe zacjeljivanje oπteÊene sluz-nice. Propolis ima protuupalno i lokalnoanestetsko djelovanje (flavonoidi propolisasprjeËavaju sintezu prostaglandina kojiutjeËu na razvoj upale i boli), a ekstraktikamilice i nevena djeluju umirujuÊe πto do-datno ublaæava neugodne simptome uzro-kovane hemoroidima (bol, peËenje, svrbeæ).Hemopip plus pripada skupini proizvodakozmetike s posebnom namjenom.

Huile Prodigieuse® uljaNuxe, Sabex, 50 i 100 ml

Viπenamjensko suho ulje koje hrani, ob-navlja i njeguje koæu lica, tijela i kosu.Huile Prodigieuse® OR dodatno sadræi zlat-ne Ëestice dajuÊi im diskretan zlatni sjaj. UklasiËnoj ili zlatnoj verziji, ulja sadræe 30%-tnu koncentraciju plemenitih biljnih ulja.Ulje makadamije jaËa prirodnu barijerukoæe i tako utjeËe na njezinu hidrataciju,πtiti je, omekπava, hrani i Ëini glatkom.

Ulje ljeπnjaka bogato je prirodnim fos-folipidima i antioksidativnim vitaminom E.Ulje boreËa poznato je po svom djelova-nju protiv bora, a utjeËe i na smanjenje gu-bitka vode iz koæe jaËanjem meustaniË-nog “cementa”. Ulje slatkog badema omek-πava i hrani suhu koæu, Ëini je podatnom ismiruje svrbeæ. Ulje kamelije smiruje, hra-ni, πtiti i omekπava koæu te je Ëini gipkom.Ulje gospine trave ima smirujuÊe, omek-πavajuÊe i stimulativno svojstvo te potiËeobnovu koæe.

Ulja su bez konzervansa i bez silikona,uz dodatak biljnih estera. Sadræe 98,8%sastojaka prirodnog podrijetla u Huile Pro-digieuse® i 95,9% sastojaka prirodnogpodrijetla u Huile Prodigieuse® OR.

48 inPharma

u ljekarnamaNOVO

odræanju prirodnog zaπtitnog hidrolipid-nog filma koæe, butilen glikol kao humek-tans alantoin (aktivator rasta stanica) kojiubrzano obnavlja stanice epitela koæe ipotiËe regeneraciju. Za oËuvanje elastiË-nosti koæe i oæivljavanje metabolizma nje-nih stanica, zasluæan je kompleks mine-rala bakra, magnezija i cinka, koji ujednoimaju i antibakterijski uËinak. Pantenolomekπava i vlaæi koæu, istovremeno je πti-teÊi od isuπivanja.

Ostavlja koæu potpuno Ëistom, meka-nom i glatkom.

Repel Moustic Organic losionCattier Paris, Kemig

Organski bio-repelent u potpunosti jeformuliran s prirodnim i organskim sastoj-cima. UËinkovitost njegovih sastojaka vi-πestruko je potvrena na austrijskom Insti-tutu za entomologiju u BeËu. ©titi od ko-maraca, obada i krpelja, a uËinkovit je 2-5 sati nakon nanoπenja, ovisno o stupnjuvlaænosti. Djelotvoran je u razliËitim kli-matskim uvjetima i otporan na intenzivnoznojenje i visoki stupanj vlaænosti u zraku.Namijenjen je cijeloj obitelji, ne predstav-lja rizik od iritacije Ëak i za najosjetljivijudjeËju koæu, a moæe se koristiti kod djecenakon 1. godine æivota.

Losion je potrebno rasprπiti na koæunajmanje svaka 4 sata, a u periodima in-tenzivne klimatske vlaænosti ili uslijed zna-Ëajnijeg znojenja, postupak treba ponovi-ti svaka 2 sata.

Twinlab B 50Twinlab, Agram 89, 50 kapsula

Twinlab B 50 je novi dodatak prehraniza sportaπe koji sadræi sve vitamine Bkompleksa. Ti su vitamini esencijalni zasve metaboliËke funkcije, proizvodnjuenergije, zdravlje æivËanog sustava i sinte-

Hydra +RoC, Ro.Ra. Natura

Inovativna linija proizvoda kombinacijaje hidratizirajuÊeg agensa Hydrovance (hi-droksietil urea), hranjivih sastojaka i iza-branih vitamina. ZahvaljujuÊi tom sastavuproizvodi imaju trostruko djelovanje: du-binski vlaæe koæu i u njoj poveÊavaju zali-hu vode, πto pruæa trajnu hidrataciju Ëak iako se preskoËi jedna aplikacija; obnavlja-ju rezervu hranjivih tvari koje kontinuiranorevitaliziraju i vlaæe koæu tijekom dana; ja-Ëaju fizioloπku (hidrolipidnu) barijeru koæekako bi se kroz nju sprijeËio gubitak vode.

Proizvodi Hydra +, uz hidroksi etil ureukoja privlaËi i zadræava vodu, sadræe i dru-ge blagotvorne sastojke. Jedan od njih jekarite maslac, bogat nezasiÊenim masnimkiselinama, fitosterolima i vitaminima, zbogËega je idealan za njegu suhe i dehidrira-ne koæe. Suncokretovo ulje pomaæe ob-novi hidrolipidnog sloja, a ulje marule bo-gato je proteinima, antioksidansima i vita-minom C koji jaËa ËvrstoÊu koæe i πtiti jeod starenja.

Sadræi i vitamin E koji djeluje kao “Ëis-taË” slobodnih radikala i daje koæi meko-Êu. Pantenol (provitamin B5) πtiti koæu odisuπivanja i potiËe njenu regeneraciju, a bi-sabolol djeluje umirujuÊe. Neizostavan dioove linije je kompleks Sepitronic M3 sbakrom, magnezijem i cinkom, koji oæiv-ljava metabolizam stanica koæe, dajuÊi jojsvjeæinu i vitalnost.

Njeæna micelarna otopinaRoC, Ro.Ra. Natura

Njeæna micelarna otopina je formulacijaoptimalne tolerancije, koja njeæno i uËin-kovito Ëisti i osvjeæava osjetljivu koæu lica injeæno podruËje oko oËiju.

Sadræi blage emolijente koji pogoduju

zu eritrocita. Njihov nedostatak uvelikeutjeËe na pravilan rad organizma. Fizio-loπka funkcija svih vitamina B kompleksaje usko povezana, pa nedostatak jednogod njih moæe dovesti do poremeÊaja ufunkcioniranju drugog. Zbog toga se uzi-manje B vitamina preporuËuje u sveobuh-vatnom kompleksu. Uzima se jedna kap-sula na dan, uz obrok.

Zelena glinaprah, paste za zube, kozmetikaCattier Paris, Kemig

Zelena glina bogata je mineralnim soli-ma i prirodnim oligoelementima, te je zbogtoga iznimno aktivna i uËinkovita kao pri-rodni agens. Zbog toga je postala popu-larna πirom svijeta kao potpuno prirodnaalternativa u pastama za zube, πamponi-ma, kremama, maskama, ili pak relaksira-juÊim kupkama.

Zelene je boje zbog udjela dvovalent-nog æeljeza, za razliku od crvenih glinakoje sadræe trovalentno æeljezo.

Cattierova zelena glina postoji u neko-liko oblika, superfine u ventiliranom pra-hu, te kao gotov proizvodi. TopiËka primje-na zelene gline u obliku maski idealna jekod masne koæe s viπkom sebuma, za re-vitalizaciju koæe, ima antiseptiËka svojstvate osigurava koæi i organizmu esencijalneminerale i mikroelemente. Olakπava bolo-ve u zglobovima (kupke, maske), pomaæeu ublaæavanju muskularne boli, kod aps-cesa, nadimanja i sliËnih gastrointestinal-nih tegoba.

Paste za zube Dentargile sadræe zelenuglinu i eteriËna ulja, pa su iznimno popu-larne kod pacijenata koji pored ËiπÊenjausne πupljine i zubi, æele prirodnu alterna-tivu za njegu desni i pomoÊ kod raznihorodentalnih tegoba.