izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu

[Type text]

Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za Brčko distrikt Bosne i

Hercegovine - Izvještaj o opsegu za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine

2

Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine - Izvještaj o opsegu za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine

Naziv: Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za Brčko distrikt

Bosne i Hercegovine - Izvještaj o opsegu za Brčko distrikt Bosne i Hercegovine

Ugovarač: Stockholm Environment Institute (SEI)

Jezik: BHS

Izvršilac: Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj (CETEOR) d.o.o. Sarajevo Topal Osman Paše 32 B 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 563 580 Fax: +387 33 205 725 E-mail: [email protected] JNU Institut za zaštitu i ekologiju RS, Banja Luka Vidovdanska br. 43 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina Tel: +387 51 218 318 Fax: +387 51 218 322 E-mail: [email protected]

Obrađivač: CETEOR d.o.o. Sarajevo i JNU Institut za zaštitu i ekologiju RS

Vrijeme izrade: Maj, 2021. godine

Interna kontrola: CETEOR

Broj: 03/P-2659/21

Web: www.ceteor.ba

mailto:[email protected]

http://www.ceteor.ba/

3


SAŽETAK

Neophodna je izrada Strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SEA) predloženog ESAP-a 2030+

za nivo Brčko Distrikta kako bi se osiguralo da predložena strategija životne sredine i akcijski plan

integriraju sva relevantna ekološka, socio-ekonomska i održiva razmatranja u ranoj fazi razvoja.

Proces izrade SEA mora biti u skladu s direktivom EU. Prva faza u ovom procesu je generiranje

Izvještaja o opsegu SEA. Izvještaj o opsegu SEA određuje opseg procjene utvrđivanjem mogućih

prekograničnih uticaja, relevantnih ekoloških politika, planova, programa i pravnih ciljeva, također

identificirajući ekološka pitanja i definirajući ciljeve SEA. Također, identificirat će se metodologija

procjene, uključujući i indikatore kroz osnovne informacije o određenim SEA oblastima. Izvještaj o

opsegu identificirat će moguće zainteresirane strane koj etrebaju biti uključene u proces izrade SEA

izvještaja.

Proces SEA provodi se paralelno s razvojem BD ESAP 2030+ i odvijat će se u skladu sa SEA Direktivom

(2001/42/EC).

4


Lista experata uključenih u izradu SEA za BD

Vedad Suljić Projekt koordinator

International expert team João Pedro Silva SEA međunarodni stručnjak

Mojica Hrabar SEA međunarodni stručnjak

SEA experti za BD Jasmina Čomić Voditelj projekta

Nijaz Lukovac Voda

Sabina Hadžiahmetović Otpad

Silvana Račić Milišić Biološka raznolikost i očuvanje prirode,

Ismar Jamaković Kvalitet vazduha, klimatske promjene i

energija

Vildana Mahmutović Hemijska sigurnost i buka

Predrag Ilić Upravljanje resursima

Jasmina Čomić Upravljanje životnom sredinom

5


Sadržaj

SAŽETAK ...................................................................................................................................... 3

1. UVOD .................................................................................................................................. 6

2. ODREĐIVANJE PREDMETA ESAP 2030+ ZA BD ................................................................... 8

2.1. Sadržaj Strategije zaštite životne sredine i akcionog plana za BD ............................... 8

2.2. Ciljevi strategije i akcijskog plana i područja djelovanja ............................................. 8

3. Utvrđivanje opsega procjene ........................................................................................... 10

3.1. Geografski i vremenski raspon za SEA ....................................................................... 10

3.2. Identificirani mogući prekogranični uticaji (unutar opsega/van opsega) ................. 10

3.3. Relevantne politike, planovi, programi i pravni ciljevi u području životne sredine i zaštite životne sredine .......................................................................................................... 11

3.4. Identificirani okolinski problemi ................................................................................ 13

3.5. SEA Ciljevi ................................................................................................................... 17

3.6. Identifikacija osnovnih problema .............................................................................. 24

3.6.1. Biodiverzitet, flora i fauna .................................................................................. 24

3.6.2. Klimatske promjene ........................................................................................... 25

3.6.3. Kvalitet vazduha ................................................................................................. 26

3.6.4. Vodni resursi ....................................................................................................... 27

3.6.5. Tlo i geologija...................................................................................................... 29

3.6.6. Pejzaž .................................................................................................................. 30

3.6.7. Kulturno nasljeđe ............................................................................................... 30

3.6.8. Stanovništvo i ljudsko zdravlje ........................................................................... 31

3.6.9. Društveno i ekonomsko tematsko područje (rodnost, upravljanje životnom sredinom i podizanje javne svijesti) ................................................................................. 32

3.6.10. Uticaji .............................................................................................................. 33

3.6.11. Relevatna SEA tabela ...................................................................................... 33

3.6.12. Razmatranje alternativa ................................................................................. 35

4. Konsultacije o nacrtu SEA izvještaja i sljedećim koracima ............................................... 36

4.1. Konsultacije o sadržaju Izvještaja o opsegu .............................................................. 36

4.2. Definicija SEA konsultacija ......................................................................................... 36

Prilog 1 ...................................................................................................................................... 37

6


1. UVOD

Zakonodavstvo u Brčko Distriktu (BD) odnosno Zakon o zaštiti životne sredine BD ("Službeni glasnik Brčko distrikta BiH" broj 24/04, 1/05, 19/07 i 9/09) i Direktiva SEA Europske unije zahtijeva da određeni planovi i programi, koji će vjerojatno imati značajan uticaj na životnu sredinu, budu podvrgnuti Strateškoj procjeni životne sredine (SEA). Proces SEA uglavnom se sastoji od koraka prikazanih u tabeli 1.

Tabela 1 - Sažeti opis glavnih faza u procesu izrade SEA

Koraci Opis Status

Screening- pregled Utvrđuje da li je Strateška procjena životne sredine potrebna za plan, uz konsultacije s nadležnim organima za zaštitu životne sredine.

Završeno u prethodnom periodu (mart 2020)

Scoping-obuhvat Utvrđuje se opseg i nivo detalja za SEA, u dogovoru s imenovanim nadležnim organima.

Trenutno u fazi izrade

Procjena uticaja na životnu sredinu

(Izvještaj o strateškoj procjeni životne sredine )

Formalna i transparentna procjena vjerojatnih značajnih uticaja na životnu sredinu kao rezultat primjene ESAP-a 2030+ na entitetskom nivou, uključujući sve razumne alternative. Rezultat ovoga je SEA izvještaj o okolišu koji mora ići na javne rasprave zajedno s nacrtom ESAP 2030+ na nivou BD.

Predloženo za oktobar 2021

SEA mišljenje Rezimira provedeni postupak izrade SEA te identificira kako su razmatranja i konsultacije o životnoj sredini integrirane u konačni ESAP 2030+ na nivou BD.

Predloženo za decembar 2021

Izvještaj o opsegu treba dostaviti nadležnom organu odgovornom za zaštitu životne sredine a na

nivou BD, nakon što je postupak SEA pokrenut za Strategiju zaštite životne sredine i Akcijski plan

Bosne i Hercegovine (BiH ESAP 2030+) za BD. Informacije o BiH ESAP 2030+ trenutno su dostupne na

web stranici: https://esap.ba/

Ovaj dokument pruža relevantne informacije za razmatranje nadležnih tijela za zaštitu životne

sredine u BD, kako bi nadležni organi izdali o odobrenje Izvještaja o opsegu SEA i procjenu vjerojatnih

okolišnih i socijalnih uticaja ESAP-a 2030+ na nivou BD.

Svrha Izvještaja o opsegu jeste da pruži dovoljno informacija o strategiji koja će omogućiti nadležnim

tijelima za zaštitu životne sredine i zainteresiranim stranama da formiraju mišljenje o sadržaju

opsega, formatu, nivou detalja, metodologiji za vršenje Strateške procjene životne sredine te

predložene faze konsultacija za Izvještaj o strateškoj procjeni životne sredine (SEA izvještaj).

7


Izvještaj o opsegu može informirati zainteresirane strane o ključnim pitanjima zaštite životne sredine

i ključnim elementima ESAP 2030+ na nivou BD. Osim toga, Izvještaj o opsegu može se koristiti kao

alat za generiranje komentara od zainteresiranih strana o Izvještaju o opsegu. Nadležna tijela za

zaštitu životne sredine pozvat će zainteresirane institucije i zainteresirane strane da dostave svoja

zapažanja, komentare i prijedloge ovog dokumenta (vidi poglavlje 4 - Konsultacije o opsegu).

8


2. ODREĐIVANJE PREDMETA ESAP 2030+ ZA BD

2.1. Sadržaj Strategije zaštite životne sredine i akcionog plana za BD

Strategija zaštite životne sredine i akcioni plan 2030+ za BiH (BiH ESAP 2030+) bit će strateški dokument koji utvrđuje ciljeve politike okoliša i ključne aktivnosti do 2032. godine u Bosni i Hercegovini. Dokument će se sastojat od četiri strategije i akcionih planova (nivo BiH, Federacija BiH (FBiH), Republika Srpska (RS) i Distrikt Brčko (BD)). Proces izrade SEA, a samim tim i ovaj dokument Izvještaj o opsegu usmjeren je samo na nivou Brčko Distrikta (BD). Svaki entitet i distrikt će imati odvojen proces izrade SEA u skladu sa zakonodavstvom svake jurisdikcije. Strategija zaštite životne sredine i akcijski planovi ESAP 2030+ trebali bi ojačati okvire zaštite životne sredine u BiH, te predstavlja važan korak za BiH u procesu harmonizacije sa zakonima i procedurama EU, a time i procesu pridruživanja Europskoj uniji. ESAP 2030+ za BiH bit će razvijen za desetogodišnje razdoblje i započet će 2022. godine. Pružit će pregled trenutne okolinske situacije i izazova, kao i desetogodišnji plan kako da se riješe navedeni izazovi. Sadržaj strategije i akcijskog plana za ESAP 2030+ za BD obuhvatiti sljedećih sedam EU oblasti politike životne sredine:

● Voda ● Upravljanje otpadom ● Bioraznolikost i očuvanje prirode ● Kvaliteta vazduha, klima i energija ● Hemijska sigurnost i buka ● Upravljanje resursima ● Upravljanje životnom sredinom (kao horizontalna politika)

2.2. Ciljevi strategije i akcijskog plana i područja djelovanja

Glavni strateški ciljevi strategije zaštite životne sredine i akcijskog plana i ciljevi ESAP-a 2030+ za nivo BD su: Tabela 1. Strateški ciljevi ESAP 2030+ (BD)

Oblasti Strateški ciljevi ESAP 2030+ (BD)

Bioraznolikost i očuvanje prirode

Održavanje i unapređenje biološke raznolikosti i zaštita ekosistema

Hemijska sigurnost i buka

Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvalitete života za sve

Voda Zaštita kvaliteta vode i osiguranje raspoloživosti vodnih resursa I njihove održivosti

Upravljanje otpadom Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala

9


Kvaliteta vazduha, klima i energija

Ublažavanje i adaptacija na klimatske promjene i poboljšanje kvaliteta vazduha

Upravljanje resursima Osiguranje održivog korištenja prirodnih resursa

Upravljanje životnom sredinom (kao horizontalna politika)

Unapređenje upravljanja životnom sredinom

10


3. UTVRĐIVANJE OPSEGA PROCJENE

3.1. Geografski i vremenski raspon za SEA

Geografski opseg odnosi se na prostorno područje koje će biti obuhvaćeno SEA-om u smislu lokacije, distribucije i područja procjene vjerovatnih okolinskih i socio-ekonomskih uticaja BD ESAP 2030+ za područje BD. Područje obuhvaćeno ESAP-om za BD pokriva cijelo upravno područje BD. U skladu s tim, SEA će procijeniti vjerovatne okolinske i socio-ekonomske uticaje ESAP 2030+ na nivou BD isto kao ESAP. Vremenski okvir odnosi se na vremenske periode koje treba uzeti u obzir u SEA. ESAP 2030+ za BD bit će razvijen za desetogodišnje razdoblje i započet će 2022. Međutim, razmotrit će se i dugoročniji uticaji, do perioda 2050. ukoliko za neke indikatore bude primjenjivo (npr. emisije stakleničkih gasova).

3.2. Identificirani mogući prekogranični uticaji (unutar opsega/van opsega)

Za Europu, Europska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda (UNECE) pokrenula je Konvenciju o

procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (neformalno nazvana Espoo

konvencija). Bosna i Hercegovina je prihvatila konvenciju 14. decembra 2009. godine no još nije

ratificirana. Prekogranična strateška procjena životne sredine podliježe Kijevskom SEA protokolu uz

Espoo konvenciju. SEA Direktiva uključuje pojam prekogranične konsultacije u članovima 6. i 7. Član

7. SEA Direktive obvezuje državu članicu EU-a za planiranje da se konsultuje sa drugim državama

članicama ako država članica predviđa vjerojatne značajne uticaje na životnu sredinu u drugim

državama članicama. Član 7. Direktive o SEA također daje državama članicama pravo podnijeti

zahtjev za konsultacije ako će na državu članicu vjerojatno uticati odgovarajući planovi i programi u

drugoj državi članici.

U tabeli u nastavku navedeni su svi mogući prekogranični uticaji ESAP-a 2030+ za BD koji bi mogli biti

predmet SEA-e i konzultacija u skladu sa zahtjevima Kijevskog SEA protokola Konvencije Espoo i SEA

Direktive.

Međuentitetske konsultacije definisane su Zakonom o zaštiti životne sredine. U članu 60. se navodi

da detalji o postupcima izrade studije za projekte s mogućim međuentitetskim uticajem mogu biti

određeni sporazumom između entiteta i BD koji se zaključuje uz konsultaciju nadležnog

međuentitetskog tijela za zaštitu životne sredine. Međuentitetski program zaštite životne sredine

obuhvata pitanja koja zahtijevaju usaglašen pristup BD i entiteta, posvećuju i posebnu pažnju saradnji

na međunarodnom nivou i međunarodnim obavezama.

11


Tabela 2. Utvrđeni mogući prekogranični uticaji

Vjerojatno mogući

prekogranični uticaj

Nivo

(BiH,

FBiH, RS

i/ili BD)

Međuentite

tske

konsultacije

Konsultacij

e sa

drugim

zemljama

Povezani

ESAP uticaj

Opseg (odluka

nadležnih tijela za

zaštitu životne

sredine)

Sava (rijeka) Svi

entiteti

Svi entiteti Hrvatska Vodni

resursi i

sliv

Da/Ne

Emisije iz vazduha

(NOx, PM, SO2 i O3)

Svi

entiteti

RS Ne Kvaliteta

vazduha,

klima i

energija

Da/Ne

3.3. Relevantne politike, planovi, programi i pravni ciljevi u području životne sredine i zaštite životne sredine

Kao dio procesa SEA mora se uspostaviti kontekst ESAP-a 2030+ za BD s obzirom na druge planove i

programe koji su usvojeni na međunarodnom (uključujući Europsku uniju), nivou BiH i entitetima.

Posebno se zahtijeva interakcija ciljeva i standarda zaštite životne sredine koji su obuhvaćeni ovim

planovima i programima.

Tabela 4. Identificira glavne značajne okolinske planove i programe usvojene na međunarodnom

(uključujući Europsku uniju), državnom nivou BiH i entitetima za koje bi se očekivalo da će uticati na

ESAP 2030+ za BD.

Tabela 3. Relevantne politike, planovi, programi i pravni ciljevi u području životne sredine i zaštite životne sredine na međunarodnom, BiH i BD nivou.

Zakonodavstvo, plan, program ili pravila SEA okolinske oblasti

Međunarodni nivo

Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih nacija Biodiverzitet

Konvencija o procjeni okolišnih uticaja u prekograničnom kontekstu Kvalitet vazduha, klimatske

promjene, otpad, voda

12


Okvirna konvencija UN za klimatske promjene Klimatske promjene

Konvencija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovog deponiranja

Otpad

UN konvencija za borbu protiv degradacije zemljišta Tlo i geologija, upravljanje

resursima

Konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja sredozemlja Voda, biodiverzitet

Ramsarska konvencija Biodiverzitet

Aarhuska konvencija Okolinsko upravljanje

Štokholmska konvencija Hemijska sigurnost, tlo i

geologija, ljudsko zdravlje

Minamata konvencija Hemijska sigurnost

Bečka konvencija i Montrealski protokol Hemijska sigurnost

Cites konvencija Biodiverzitet, flora i fauna

UNECE konvencija o vodama Voda

BiH nivo

Izvještaj o stanju okoliša u BiH Sve SEA teme

Nacionalni plan biološke raznolikosti i akcioni plan Biodiverzitet

Strategija prilagodjavanja na klimatske promjene i niskoemisionog

razvoja za BiH

Klimatske promjene, kvalitet

vazduha

Strategija usklađivanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite

okoliša Bosne i Hercegovine

Sve SEA teme

Nacionalni plan implementacije Štokholmske Konvencije u BiH Tlo i geologija, voda

Procjena početnog stanja u oblasti upravljanja informacijama o

biodiverzitetu i izvještavanju u BiH

Biodiverzitet

NEAP BiH - Akcioni plan za zaštitu okoliša BiH Sve SEA teme

Okvirna energetska strategija BiH do 2035 Klimatske promjene, kvalitet

vazduha

Akcioni plan za energijsku efikasnost u BiH 2016–2018 Klimatske promjene, kvalitet

vazduha

13


Akcioni plan za korištenje obnovljive energije u BiH Klimatske promjene, kvalitet

vazduha

Program upravljanja obalnim područjem (CAMP) BiH Voda, otpad

Hemikalije i otpad u Programu 2030. Tlo i geologija, voda, otpad

Strategija upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i

životinjskim otpadom u BiH (sa akcijskim planovima za period 1. 1.

2019. - 31. 12. 2023. godine) i Studija izvodljivosti upravljanja

nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH

Biodiverzitet, otpad

Natura 2000 - Bosna i Hercegovina Biodiverzitet, otpad

BD nivo

Strategija zaštite životne sredine 2016-2026 Sve SEA oblasti

Prostorni plan BD 2007-2017 Sve SEA oblasti

Strategija razvoja BD 2008-2017 Sve SEA oblasti

Strategija razvoja BD 2021-2027 (usvojena od strane Skupštine

Brčko distriktra BiH 19.5.2021 godine)

Sve SEA oblasti

3.4. Identificirani okolinski problemi

U sljedećoj tabeli navedeni su ključni problemi održivosti i okolinski problemi relevantni za SEA ESAP

2030+ za nivo BD. Identifikacija okolinskih problema i problema održivosti zasniva se na dostupnim

indikatorima, ekspertskom znanju i izvorima informacija za svako ključno pitanje održivosti i životne

sredine, kao i na ključnim izazovima utvrđenim u ESAP-u 2030+ na nivou BD (npr. Izvještaj o stanju

okoliša u Bosni i Hercegovini, te relevantnim planovima, programima prikazanim u tabeli br. 4 –

(pogledati dio 3.3.) ).

SEA BD BiH

OBLAST

Okolinski problemi

Biodiverzitet,

flora, fauna i

gljive

Nedovoljan procenat zaštićenih površina (zaštićenih područja),

Degradacija vrijednih područja koja nisu zaštićena (parkovi prirode) –

Majevica, šuma Šatorović, šuma u Maoči i Rašljanska rijeka, lovište u

Međutinjama i Fazanerija, Petkovača, Islamovac, Gornja Skakava, Ražljevo,

Zovik i Štrepci, Bjela i Brezovo polje, Dubrave, Rašljani,

Degradacija šumskih ekosistema:

14


o Povećana pojava šumskih požara

o Nekontrolirano krčenje šuma i korištenje šumskih resursa što dovodi do

rascjepkanosti i erozije tla

Fragmentacija staništa usljed urbanizacije, izgradnje puteva i drugih

infrastrukturnih objekata, neplanske gradnje,

Erozija zemljišta,

Eutrofikacija voda,

Ugrožavanje ekosistema močvarnih područja,

Nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa – branje ljekovitog bilja,

uspostavljanje kamenoloma, eksploatacija šljunka i kamena i sl.

Introdukcija invazivnih alohtonih vrsta (ambrozija, kiselo drvo i sl.) i

genetski modifikovanih organizama,

Izgradnja, divlje deponije, eksploatacija resursa u zaštićenim područjima,

Nedostatak podataka o gljivama koje su ugrožene, osjetljive ili rijetke

Pritisci na biodiverzitet putem lova i ribolova

Smanjenje broja biljnih i životinjskih vrsta uslijed uticaja buke, vibracije i

svetlosnog zagađivanje

Ugroženost špiljskih i polušpiljskih sisavaca (kao što su slijepi miševi)

nastanjenih u Crnim špiljama naselja Bijela,

Iščezavanje i nestanak biljnih i životinjskih vrsta usljed djelovanja ljudskog

faktora i klimatskih promjena,

Gubitak urbanog biodiverziteta,

Upotreba fitosanitarnih sredstava i pesticida i nedostatak integriranog

upravljanja štetočinama,

Klimatske

promjene

Povećan rizik od poplava na područjima distrikta uz rijeke Sava, Brka i

Tinja (za 1,3 % stanovništva BD) uslijed visoke ranjivosti na klimatske

promjene

Učestala pojava suša,

Ranjivost poljoprivrede na klimatske promjene i degradacija

poljoprivredog zemljišta zbog poplava i suša,

Emisija u vazduh CO2 zbog korištenja fosilnih goriva u zagrijavanju

objekata kao i u saobraćaju, javnoj rasvjeti,

Uporaba tvari koje oštećuju ozonski omotač

Kvalitet

vazduha

Visoke emisije SO2, PM, NOx, Pb, teški metali itd u vazduh iz industrijskih

postrojenja - tvornica jestivog ulja, tvornica baterija, tvornica šećera itd.

Visoke emisije SO2 u vazduh zbog upotrebe uglja sa visokim sadržajem

sumpora (ugalj iz rudnika Banovići sa cca 2%, Ugljevik sa cca 5%) za

potrebe zagrijanje objekata, kao i ostalih zagađujućih materija kao što se

PM, NOx u vazduh zbog upotrebe uglja za grijanje zgrada,

Visoke emisije NOx, PM, CO, VOC, itd. u vazduha zbog korištenja starih

15


automobila u saobraćaju,

Zagađivanje vazduha uslijed nedostatka sistema za upravljanje

industrijskim i opasnim otpadom,

Narušena kvaliteta vazduha teških metala, HOS-a, TOC-a, PCDD-a, PCDF-

a, O3 itd. zbog upotrebe hemikalija u industriji i zbog sve većih

temperatura koje mogu uticati na volatilnost nekih hemijskih spojeva

Visoke emisije metana s nereguliranih komunalnih odlagališta nema

uspostavljen sistem praćenja postojanih organskih POPs u vazduhu

Nedostatak sistema praćenja kvaliteta vazduha uopće (jedna mobilna

stanica za praćenje samo nekih parametara kvaliteta vazduha)

Vodni resursi Pogoršana kvaliteta vodnih tijela unosom hranjivih organskih zagađujućih

materija (posebno sa sadržajem nitrogen i forsfora) zbog ispuštanja

netretiranih komunalnih i industrijskih otpadnih voda, septičkih jama, te

uslijed prekomjerne uporabe mineralnih gnojiva i pesticida u

poljoprivredi.

Pojava eutrofikacije

Pogoršana kvaliteta vode organskim tvarima, hranjivim tvarima,

kloridima, sulfatima i teškim metalima iz procjednih voda s neuređenih i

divljih odlagališta otpada

Hidromorfološke promjene površinskih vodnih tijela uzrokovane

izgradnjom nasipa, uređenjem riječnih korita i urbanizacijom

Prekomjerni usisi površinske i podzemne vode

Visok postotak ukupnih gubitaka u vodoopskrbnim sustavima

Loša kvaliteta vode za kupanje

Zagađivanje voda rijeke Save i priobalnog područja procjednim vodama

sa gradske deponije locirane na obali rijeke Save na udaljenosti oko 50m

Pogoršano stanje vodnih tijela izravnim odlaganjem otpada u vodna tijela

Pogoršana kvaliteta vodnih tijela opasnim tvarima (npr. teški metali,

PAH) iz industrije, divljih deponija opasnog otpada

Tlo i geologija Degradacija, erozija i zagađivanje usljed različitih antropogenih uticaja,

Nepostojanje monitoringa zemljišta:

u smislu plodnosti i u smislu zagađenosti štetnim materijama,

industrijskog i građevinskog zemljišta, te nepostojanje granica

dozvoljenih koncentracija štetnih materija u industrijskom zemljištu.

Značajno povećanje nepoljoprivrednih površina i površina koje se ne

obrađuju,

Minirane površine,

Ne postoji uspostavljen zemljišni informacioni sistem,

Eksplotacija prirodnih resursa uslijed davanje koncesija

Zagađivanje tla uslijed nerazvijenog sistema integralnog postupanja s

16


otpadom,

Nekontrolisana i neadekvatna upotreba fitosanitarnih sredstava,

pesticide (posebno POPs pesticide), te vještačkih gnojiva može imati

značajne uticaj na i kvalitet tla,

Degradirana zemljišta, kao posljedica npr. poljoprivrede ili rudarstva,

mogu biti opterećena hemikalijama (reziduima pesticida, POPs pesticida,

teških metala i slično).

Pejzaž Degradacija pejzaža uzrokovana postojanjem divljih deponija I prisustva

hemikalija

Hidromorfološke promjene površinskih vodnih tijela uzrokovane

izgradnjom nasipa, uređenjem riječnih korita i urbanizacijom

Promjene pejzažnih karakteristika usljed uspostavljanja brojnih

industrijskih zona

Kulturno

nasljeđe

Narušena lokalna tradicija, običaji, ceremonije zbog buke, vibracija i

povećanog transporta.

Degradacija i nedovoljna zaštita područja na kojima se nalaze spomenici

kulturne baštine

Populacija i

ljudsko

zdravlje

Ugroženost zdravlja stanovništva uslijed odlaganja otpada na

nesanitarnu gradsku deponiju, kao i na divljim deponijama

Ugrožavanje zdravlja stanovništva / probavnih problema zbog zagađenja pitke vode procjednim vodama s neregulisanih i ilegalnih odlagališta

Narušeno zdravlje zaposlenika koji rade u industriji zbog upotrebe hemikalija i loše kvalitete vazduha u okolini te izloženosti buci i vibracijama.

Kumulirajući efekat hemikalija kroz lanac ishrane utiče i na zdravlje čovjeka

Socijalna i

ekonomska

Ranjivost lokalnih zajednica zbog nedovoljne uključenosti, informiranja i netransparentnog stava

Nizak stepen reciklaže

Nepovoljni trendovi u društvenom - ekonomskom razvoju zbog

nepostojanja politika cirkularne ekonomije u postojećem sistemu

upravljanja otpadom

Nizak nivo razvoja upravljanja životnom sredinom

Niska stopa recikliranja

Mali broj aktivnih nevladinih udruga

Nedovoljan broj "zelenih" radnih mjesta

17


3.5. SEA Ciljevi

Svrha je SEA-e osigurati transparentnost, pouzdanost postupka procjene i izradu nacrta ESAP-a za

2030. te da se akcionim planom BD razmotre, identificiraju i rješavaju mogući značajni uticaji na

životnu sredinu. U donjoj tabeli prikazani su ciljevi SEA predloženi za procjenu potencijalnih uticaja na

životnu sredinu na nacrt dokumenta ESAP 2030+ za plan BD. Ti se ciljevi temelje na razumijevanju

postojećih pitanja održivosti i životne sredine kako je navedeno u prethodnom poglavlju 3.3.

Navedeni SEA ciljevi upotrijebit će se u programu ESAP 2030+ za procjenu plana za BD, kao i za

razmatranje alternativa te će odražavati ključna pitanja u vezi sa životnom sredinom koje treba

razmotriti u toku postupka procjene.

18


SEA tematska područja

SEA ciljevi Pitanja za procjenu SEA Hoće li ESAP 2030+ za BD:

Mogući okolinski SEA indikatori (prema popisu indikatora UNECE-a)1

Opseg (unutar/van)

Biodiverzitet, flora, fauna i gljive

Izbjeći efekte na biodiverzitet i povećati zaštitu i obnovu biološke raznolikosti i usluga ekosistema.

Svesti uticaj na zaštićena područja BD na najmanju moguću mjeru te doprinijeti zaštiti i obnovi i upravljanju europskim lokalitetima (Natura 2000) i zaštićenim područjima koja su odredili subjekti

Povećati, održavati i poboljšavati međunarodno i nacionalno određena zaštićena područja (posebno buduća područja mreže Natura 2000 i područja Ramsara)?

Poboljšati pravnu zaštitu vrsta, staništa i zaštićenih područja?

Održavati i obnavljati staništa, vrste i zaštićena područja?

Promicati postavljanje IUCN Redlist ugroženih vrsta za glavne biološke skupine?

Uspostaviti sisteme za praćenje biološke raznolikosti i izvještavanje o njima?

Spriječiti, svesti na najmanju moguću mjeru ili kontrolirati širenje invazivnih stranih vrsta?

Održavati i poboljšavati usluge ekosistema i ekološke mreže na širem području?

D1. Zaštićena područja D2. Rezervati biosfere i močvare od međunarodnog značaja D3. Šume i ostala šumovita zemljišta D4. Ugrožene i zaštićene vrste D5. Trendovi u broju i rasprostranjenosti odabranih vrsta D6. Invazivne strane vrste E1. Opterećenje zemljišta

Unutar

Klimatske promjene

Smanjenje emisija stakleničkih gasova u skladu s nacionalnim i međunarodnim sporazumima.

Promicanje tehnologija s nultom stopom emisija ugljika i obnovljivih izvora energije.

Prilagoditi se efektima klimatskih promjena u svim socioekonomskim sektorima, uključujući poljoprivredne i sigurnosne rizike koje predstavljaju klimatska

Podupirati sve socioekonomske sektore u smanjenju apsolutnih emisija stakleničkih gasova?

Maksimizirati energetsku efikasnost?

Smanjiti emisije stakleničkih gasova, a posebno ugljik dioksida smanjenjem potrošnje energije?

Uključiti ugradnju tehnologija s nultim i niskim emisijama ugljika?

Uključiti tehnologije obnovljive energije?

Uključiti sisteme za povrat energije?

Podupirati upravljanje zemljištem i šumarske prakse kojima se štiti i hvata ugljik, posebno od osjetljivih ekosistema kao što su tresetišta i travnjaci?

Smanjiti upotrebu hemijskih emisija nitrogena i amonijaka za smanjenje emisija stakleničkih gasova?

B1. Temperatura vazduha B2. Atmosferske oborine B3. Emisije stakleničkih gasova E1. Opterećenje zemljišta G1. Konačna potrošnja energije G2. Ukupna potrošnja energije G3. Energetski intenzitet G4. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora G5. Konačna potrošnja

Unutar

1 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine http://www.bhas.ba/ i UNECE indikatori okoliša https://www.unece.org/env/indicators.html

http://www.bhas.ba/

https://www.unece.org/env/indicators.html

19





Opseg (unutar/van)

dešavanja kao što su poplave i suše.

Uticaj na rizik od poplava za druge ljude i imovinu?

Promicati i uključivati mjere prilagodbe klimatskim promjenama?

Uključiti mjere za efikasno korištenje vodnih resursa i potrošnje?

Uključiti mjere za otpornost ekosistema na klimatske događaje, kao što su požari, suše i štetočine?

električne energije G6. Bruto proizvodnja električne energije H3. Sastav voznog parka cestovnih motornih vozila prema tipu goriva H4. Starost voznog parka cestovnih motornih vozila Ostali mogući indikatori:

Broj ekstremnih događaja (šumski požari i suše)

Lokacija poplavnih zona

Kvaliteta vazduha

Izbjeći, spriječiti ili smanjiti uticaje na životnu sredinu i ljudsko zdravlje koji proizlaze iz emisija u vazduh.

Smanjiti negativne uticaje na kvalitetu vazduha koji proizlaze iz emisija povezanih s saobraćajem.

Potpora BD u njezinu zahtjevu za postizanje pragova Direktive EU za nitrogen dioksid (NO2), sumporov dioksid (SO2), nemetanske hlapljive organske spojeve (NMVOC)

Podupiranje smanjenja nivoa NO2 i PM u skladu sa zakonodavstvom o kvaliteti vazduha u gradovima.

Kako bi se smanjili negativni efekti na kvalitet vazduha koji proizlaze iz emisija povezanih sa sobraćajem.

A1. Emisije zagađujućih tvari u atmosferski vazduh A2. Kvaliteta vazduha u urbanim područjima A3. Potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač H3. Sastav voznog parka cestovnih motornih vozila prema tipu goriva H4. Starost voznog parka cestovnih motornih vozila

Unutar

20





Opseg (unutar/van)

Vodni resursi

Poboljšati stanje površinskih obalnih voda od daljnjeg pogoršanja njegova statusa

Poboljšati stanje podzemnih voda od daljnjeg propadanja

Poboljšati nadzor vodnih resursa

Smanjiti uticaje na površinske (jezera i rijeke) vodene sisteme i resurse.

Smanjiti uticaje na sisteme podzemnih voda i resurse.

Smanjiti uticaje na obalne sisteme i resurse.

Smanjiti rizik od poplava u osjetljivim područjima

Promicanje pristupa planovima upravljanja riječnim slivovima (RBMP) u skladu s Direktivom EU-a o okvirnoj direktivi o okviru direktive o kontrolama

C1. Obnovljivi slatkovodni resursi C2. Slatkovodna apstrakcija C3. Ukupna potrošnja vode C4. Korištenje vode za kućanstvo po glavi stanovnika C5. Vodoopskrbna industrija i stanovništvo povezano s vodoopskrbom C6. Spajanje stanovništva na javnu vodoopskrbu C7. Gubici vode C8. Ponovna korištenja slatke vode C9. Kvaliteta pitke vode C10. BOD i koncentracija amonijaka u rijekama C11. Hranjive tvari u slatkoj vodi C12. Hranjive tvari u obalnim morskim vodama C13. Koncentracije zagađujućih tvari u obalnoj morskoj vodi i sedimentima (osim hranjivih tvari) C14. Stanovništvo povezano s pročišćavanjem otpadnih voda

Unutar

21





Opseg (unutar/van)

C15. Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda C16. Zagađene (neočišćene) otpadne vode F1. Navodnjavanje I1. Stvaranje otpada I2. Upravljanje opasnim otpadom I3. Ponovna uporaba i recikliranje otpada I4. Konačno zbrinjavanje otpada

Tlo i geologija

Smanjiti negativne uticaje na važne i osjetljive resurse tla koji se koriste u poljoprivredne i šumarske svrhe.

Smanjiti potrošnju građevinskog materijala (kamen, pijesak i sl.) i proizvodnju građevinskog otpada u sklopu projekata saobraćajne infrastrukture.

Da bi se izbjegli ili, gdje je to nemoguće, minimizirali uticaji na jedinstvena geološka i geomorfološka nalazišta (npr. Krš, kanjoni).

Hoće li štititi kvalitetu i količinu tla?

Smanjiti zagađenje tla, degradaciju i eroziju?

Povećana primjena održivog upravljanja resursima tla i plodnošću?

Povećati poljoprivredne prakse koje povećavaju hvatanje ugljika u tlima?

E1. Opterećenje zemljišta E2. Područje zahvaćeno erozijom tla F2. Potrošnja gnojiva F3. Bruto ravnoteža nitrogena F4. Potrošnja pesticida I1. Stvaranje otpada I2. Upravljanje opasnim otpadom I3. Ponovna uporaba i recikliranje otpada I4. Konačno zbrinjavanje otpada

Unutar

22





Opseg (unutar/van)

Pejzaž Smanjiti uticaje na vrijedne pejzažne resurse (pejzaži, ruralni pejzaži, riječni pejzaži, općeniti pejzaži).

Pravno zaštititi, održavati i obnavljati krš i druge jedinstvene BD pejzaže?

Planirati i podupirati odgovore pejzažnih razmjera na prilagodbu klimatskim promjenama?

E1. Opterećenje zemljišta I1. Stvaranje otpada I2. Upravljanje opasnim otpadom I3. Ponovna uporaba i recikliranje otpada I4. Konačno zbrinjavanje otpada

Unutar

Kulturna baština

Doprinos zaštiti, poboljšanju i upravljanju kulturnom baštinom BD-a

Izbjegavati ili, gdje je to neizvedivo, minimizirati uticaje na određene kulturne, arhitektonske i arheološke resurse?

E1. Opterećenje zemljišta I4. Konačno zbrinjavanje otpada

Van

Stanovništvo i ljudsko zdravlje

Izbjegavati, spriječavati ili smanjivati štetne uticaje buke, hemikalija i emisija na vazduh, vodu i hranu na ljudsko zdravlje.

Smanjiti emisije zagađujućih tvari ?

Uticaj na lokacije koje su osjetljive na zagađenje vazduha , kao što je Brčko?

Uticaj na novo buke?

Dovesti do veće kontrole svjetlosnog zagađenja?

Poboljšati kvalitetu vode u smislu teških metala, endokrinih disruptora i drugih štetnih hemikalija?

F4. Potrošnja pesticida I2. Upravljanje opasnim otpadom

Unutar

Društvo i ekonomija/privreda

Promicanje održivog privrednog rasta i mogućnosti zapošljavanja.

Poboljšati uključive zajednice i promicati jednake mogućnosti.

Očuvanje prirodnih resursa, smanjenje proizvodnje otpada kružnom ekonomijom i promicanje efikasne uporabe

Poboljšati razvoj poslovanja?

Uticaj na ekonomiju BD i put do ekonomskog rasta?

Osigurati otvaranje radnih mjesta i povećati mogućnosti zapošljavanja?

Povećati obuku i kvalificirano zaposlenje? Posebno zelena radna mjesta?

Omogućiti veći javni pristup informacijama o životnoj sredini u skladu s Aarhus konvencijom i Direktivom EU-a o informacijama o životnoj sredini?

Poboljšati sudjelovanje javnosti u pitanjima životne sredine?

E1. Opterećenje zemljišta I1. Stvaranje otpada I2. Upravljanje opasnim otpadom I3. Ponovna uporaba i recikliranje otpada I4. Konačno zbrinjavanje otpada J1. Izdaci za zaštitu životnu sredinu

Unutar

23





Opseg (unutar/van)

saobraćajne, mrežne i energetske mreže

Posebno promicanje uravnoteženog sudjelovanja spolova, mladih i neselektivnog etničkog podrijetla.

Ostali mogući indikatori:

Broj nevladinih organizacija (NVO-a) za zaštitu životne sredine

Stopa zaposlenosti

Participativni angažman prema spolu, mladima i etničkom podrijetlu

24


3.6. Identifikacija osnovnih problema

Pod polaznom osnovom stanja životne sredine se obično podrazumijevaju okolinski uslovi koji prevladavaju u vrijeme pripreme nacrta plana ili programa i koji nam pružaju polazne informacije za analizu mogućih uticaja na životnu sredinu provedbe ESAP 2030+ na nivou BD. Ovaj dio predstavlja preliminarni pregled osnovnih informacija dostupnih u BD i pitanja koja će se analizirati i rješavati u sljedećim fazama SEA procesa. Indikatori se upotrebljavaju za praćenje ostvarenja ciljeva i ciljeva utvrđenih planom, u ovom slučaju ESAP-a za nivo BD. U njima se opisuje početna situacija, prati uticaj predloženog plana na životnu sredinu i prate njegovi uticaji. Prikazani su i mogući indikatori koji će se upotrebljavati u procesu izrade SEA, dostupnost i pouzdanost tih indikatora. U slučaju da nema dostupnih podataka ili indikatora, koristit će se što je više moguće kvalitativnih reprezentativnih indikatora koji će mjeriti uticaj ESAP-ovih aktivnosti bez potrebe za direktnom mjerom indikatora stanja životne sredine. Za ovaj izvještaj, ESAP 2030+ na nivou BD nije pružio jasne informacije o vrsti informacija i relevantnim izvorima podataka koji će se koristiti. Za definisanje polaznih informacija za SEA teme koje će se koristiti, upotrijebit će se izvještaji Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Europu (UNECE), dopunjeni osnovnim podacima na entitetskom ili nacionalnom nivou za BD, ukoliko su su dostupni. Utvrdit će se okolinski aspekti na koje će uticati provedba ESAP-a BiH 2030+ (za svaki plan FBiH, RS, DB), u skladu s pitanjima održivosti i životne sredine.

3.6.1. Biodiverzitet, flora i fauna

Navedeni problemi iz oblasti biodiverziteta su rezultat korištene dokumentacije i dostupnih

podataka. S obzirom da u BD ne postoji jedinstvena baza podatka o brojnosti i stanju flore i faune te

da nije donesena Uredba o ekološkoj mreži BD evidenti su značajni problemi u ovoj oblasti. Ne

postoji urađena Crvena knjiga flore i faune BD BiH niti je donešena Uredba o Crvenoj listi zaštićenih

vrsta flore i faune Brčko distrikt BiH.

Takođe je evidentna i slaba primjena postojećih propisa i neusaglašavanje planova i aktivnosti u ovoj

oblasti jer je institucionalna odgovornost rasuta na više resornih ministarstava (nacionalni parkovi,

lov i ribolov, ljekovito bilje, unošenje alohtonih vrsta i sl.). Nije razvijen informacijski sistem za zaštitu

životne sredine za područje BD BiH. Prostornim planom BD BiH 2007. – 2017. je planirano 11 parkova

prirode, za koje je obavezna izrada plana očuvanja životne sredine (Skupština BD BiH 2016),

međutim, ni jedan park prirode nije uspostavljen, a sama kategija (park prirode) nije predviđena

postojećim Zakonom o zaštiti prirode Brčko distrikta (Sl. glasnik Brčko Distrikta BiH 24/04,1/05,

19/07, 9/09 n.d.). Nije uspostavljen monitoringa stanja biološke raznolikosti u Brčko Distriktu BiH,

Pored Zakona koji je na snazi i koji je neophodno prilagoditi zakonodavstvu EU-a potrebno je izraditi

podzakonske akte nakon što se izvrši detaljni pregled svih pozitivnih zakonskih akata kojima se

uređuju pitanja u vezi sa zaštitom prirodnih dobara i prirode, i direktiva Europske unije i obveza koje

proistječu iz međunarodnih konvencija iz ove oblasti kao što su: Konvencija o međunarodnom

prometu ugroženim vrstama flore i faune (CITES), Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih staništa.

Ne postoji sistem praćenja biodiverziteta za BD i većina dostupnih podataka je zastarjela. Stoga ne

postoje ažurirani službeni indikatori na nivou BD za biološku raznovrsnost. Ipak, za polazne

25


vrijednosti koristit ćemo listu indikatora od strane Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu

(UNECE) prilagođenu na nivo Brčko Distrikta (ako je dostupna):

Indikatori biodiverziteta Dostupnost indikatora na nivou BD (da/ne/?)

D1. Zaštićena područja Ne*

D2. Rezervati biosfere i močvare od međunarodnog značaja

Ne*

D3. Šume i ostala šumovita zemljišta

?

D4. Ugrožene i zaštićene vrste Ne*

D5. Trendovi u broju i rasprostranjenosti odabranih vrsta

Ne*

D6. Invazivne strane/uvezene vrste

Ne*

E1. Opterećenje zemljišta Ne*

*ako je potrebno ažurirati iz indikatora na državnom nivou BiH

Kada bude dostupno, osnovne informacije mogu se dopuniti izvještajem o međunarodnim ugovorima

prilagođenim na nivou BD. Nacionalni plan biološke raznolikosti i akcioni plan i Peti nacionalnI

izvještaj uz Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti (CBD)2

3.6.2. Klimatske promjene

S obzirom na geografske karakteristike BD BiH posljednjih godina na područu BD primjećeno je

povećanje učestalosti poplava i suša. Poplavna područja su uz rijeke Sava, Brka I Tinja. Prema

„Procjeni rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u Bosni i Hercegovini“ urađenoj od strane

Instituta za hidrotehniku Sarajevo (HEIS), na području BD 373 stambenih objekata i 1156 stanovnika

(oko 1,3% ukupne populacije) je pod izrazito značajnim rizikom od poplava. Iz navedenog, vidljivo je

da se povremeno dešavaju elementarne nepogode uzrokovane obilnim padavinama, a poseban rizik

predstavlja veliki potencijal izlijevanje rijeke Save. Broj dana sa snježnim pokrivačem je umjeren.

Na području BD BiH trenutno je registrovano 70 – 80 klizišta. Zadnja registrovana suša na području

BD je bila 2017. godine, kada su prinosi poljoprivrednih kultura upolovljeni. Na području BD

registrovano je 3750 poljoprivrednih gazdinstava i 243 poljoprivrednih domaćinstava. Zbog toga,

štete koje uzrokuju suše su značajne i imaju veliki uticaj na ekonomske prilike.

U oblasti snabdijevanja vodom, postoje određene smetnje za pojedine dijelove Brčko distrikta BiH

tokom godine, djelimično i zbog problema koje uzrokuje suša i nestašica vode u pojedinim dijelovima

godine.

Na osnovu Akcionog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama

(SECAP) BD BiH za period do 2030. godine, koji je u fazi usvajanja, emisije CO2 iz fosilnih grivana

području BD, po aktivnostima su sljedeće:

2 https://www.cbd.int/doc/world/ba/ba-nbsap-v2-en.pdf

https://www.cbd.int/doc/world/ba/ba-nbsap-v2-en.pdf

26


zbog grijanja zgrada emitovano je 322.844 tona CO2 u 2019. godini

iz saobraćaja emitovano je 130.038 tona CO2 u 2019. godini

korištenjem javne rasvjete indirektno emitovano je 6.461 tona CO2 u 2019. godini

Kao polaznu vrijednost koristit ćemo listu indikatora od strane Ekonomske komisije Ujedinjenih

naroda za Europu (UNECE) prilagođenu na nivo Brčko Distrikta (ako je dostupna):

Indikatori klimatskih promjena Dostupnost indikatora na nivo BD (da/ne/?)

B1. Temperatura vazduha Da

B2. Atmosferske oborine Da

B3. Emisije stakleničkih gasova

Da/ ako bude dostupno po sektorima

E1. Opterećenje zemljišta ?

G1. Konačna potrošnja energije Da

G2. Ukupna potrošnja energije Da

G3. Energetski intenzitet Da

G4. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora

Da

G5. Konačna potrošnja električne energije

Da

G6. Bruto proizvodnja električne energije

Da

H3. Sastav voznog parka cestovnih motornih vozila prema tipu goriva

Da

H4. Starost voznog parka cestovnih motornih vozila

Da

Kada su dostupne, osnovne informacije mogu se dopuniti izvještajima o međunarodnim

sporazumima. Za klimatske promjene koristit ćemo najnoviju Strategiju prilagodbe klimatskim

promjenama i Strategiju niskokarbonskog razvoja za BiH.

3.6.3. Kvalitet vazduha

Kvalitet vazduha u BD BiH zavisi od godišnjih doba. U zimskom periodu, kada je pojačana aktivnost

korištenja fosilnih goriva za grijanje objekata pojavljuju se epizode sa povećanim koncentracijama

zagađujućih materija. Tome najviše doprinosi korištenje uglja sa visokim udjelom sumpora (npr.

Banovići 2% i Ugljevik 5%) za grijanje javnih i stambenih objekata. U BD BiH nepostoji nijedan sistem

daljinskog grijanja. Također, znatan uticaj na kvalitet vazduha tokom čitave godine imaju industrijska

postrojenja koja se nalaze na području BD, kao što su fabrika akumulatora, fabrika jestivog ulja,

šećerana itd. te saobraćaj. Uticaj na kvalitet vazduha imaju i velika termoenergetska postrojenja koja

se nalaze u neposrednoj blizini BFD, kao što su TE Tuzla, TE Ugljevik i TE Stanari, kao i rafinerija nafte

iz Bosanskog Broda. U BD BiH nepostoji nijedan sistem daljinskog grijanja.

Oblast upravljanja otpadom nije sistemski, niti planski riješena. Ne praktikuje se odvajanje otpada na

mjestu nastanka, otpad se prikuplja bz razdvajanja, pa se često u komunalnom otpadu nalaze i

27


pojedine kategorije industrijskog, medicinskog i drugih vrsta otpada, među kojima ima i opasnog

otpada. Ukupni godišnji proizvedeni otpad se procjenjuje na oko 25.000 tona. Oko 95% prikupljenog

otpada u BD se odlaže na nesanitarnu deponiju, koja je locirana u blizini rijeke Save, na udaljenosti od

oko 50 m. Na području distrikta nalazi se i veliki broj divljih deponija, što sveukupno sagledavajući

negativno utječe na kvalitet vazduha.

U BD BiH ne postoji razvijen sistem upravljanja kvalitetom vazduha, Legislativa je zastarjela (zakon iz

2005), odnosno Direktiva o kvalitetu vazduha 2008/50/EZ nije inkorporirana u postojeću legislativu.

Mjerenje stanja kvaliteta vazduha na području BD se trenutno ne vrši zbog problema oko održavanja

mobilne stanice za mjerenje kvaliteta vazduha koja je u vlasništvu Vlade BD BiH, te zbog toga ne

postoje podaci o stanju kvaliteta vazduha. U prethodnom periodu je postojala web stranica koja je

informisala stanovništvo o stanju kvaliteta vazduha, međutim u posljednje dvije godine, stranica nije

u funkciji. Iz svega se može zaključiti da su institucionalni kapaciteti nedovoljno razvijeni za

uspostavljanje odgovarajućeg sistema upravljanja kvalitetom vazduha.

Vlada i Skupština BD BiH su donijele Strategiju zaštite životne sredine Brčko distrikta BiH za period

2016-2026. i u okviru nje Strategiju zaštite vazduha BD BiH. U toku 2021. godine je i usvajanje

Akcionog plana održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) BD

BiH za period do 2030.

Za početne vrijednosti koristit ćemo listu indikatora od strane Ekonomske komisije Ujedinjenih


Indikatori za kvalitet vazduha Dostupnost na nivou

BD (da/ne/?)

A1. Emisije zagađujućih tvari u atmosferu

Ne*

A2. Kvaliteta vazduha u urbanim područjima

Ne*

A3. Potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač

?

H3. Sastav voznog parka cestovnih motornih vozila prema tipu goriva

Da

H4. Starost voznog parka cestovnih motornih vozila

Da


Kada bude dostupno, osnovne informacije mogu se dopuniti izvještajima o međunarodnim

sporazumima. Za kvalitetu vazduha koristit ćemo Strategiju razvoja Brčko distrikta BiH 2021-2027I

Analiza sektora produžene odgovornosti proizvođača u BiH.

3.6.4. Vodni resursi

Navedeni okolišni problemi iz oblasti voda su rezultat istraživanja dostupne dokumentacije i

ekspertize stručnjaka na osnovu dosadašnjeg iskustva i saznanja. Brčko distrikt nema svoj Zakon o

vodama, niti strategiju upravljanja vodama.

28


Kolektori otpadnih voda na teritoriji BD ne postoje, kao ni pogon za prečišćavanje otpadnih voda.

Komunalna otpadna voda se uglavnom direktno izlijeva u vodotoke ili se provodi u septičke jame.

Otvoreni vodotoci su ugroženi prvenstveno neprečišćenim komulanim vodama i otpadom koji se

nekotrolisano odlaže u korita, kao i ispuštenjem industrijskih otpadnih voda. Na osnovu procijenjenih

podataka otpadne vode iz privrede i industrije iznosi 292 000 m3.

Pored industrije, značajan zagađivač vodnih resursa predstavljaju emisije procjedne vode iz tijela

gradske deponije u vode, kao i sa divljih deponija, čiji se broj svakodnevno mijenja. Naime, deponija

za odlaganje otpada Brčko distrikta se nalazi na desnoj obali rijeke Save, a u području deponije

primjećeno je nakupljanje procjednih voda. Nije uspostavljen monitoring otpadnih voda na gradskoj

deponiji otpada.



Indikatori za vode Dostupnost na nivou

BD (da/ne/?)

C1. Obnovljivi izvori slatke vode ?

C2. Crpljenje slatkovodne vode ?

C3. Ukupna potrošnja vode Da

C4. Potrošnja vode po glavi stanovnika ?

C5. Vodosnabdijevanje industrije i stanovništva priključenog na vodoopskrbu industrije

Da

C6. Priključeno stanovništvo na javni vodovod Da

C7. Gubici vode (ažurirani u oktobru 2014.) Da

C8. Ponovna upotreba slatke vode Ne*

C9. Kvaliteta pitke vode Da

C10. BPK ikoncentracija amonijaka u rijekama Da

C11. Hranjive tvari u slatkoj vodi Da

C12. Nutrijenti u obalnim morskim vodama Ne

C13. Koncentracije zagađujućih tvari u obalnim morskim vodama i sedimentima (isključujući hranjive tvari)

Ne

C14. Stanovništvo priključeno na postrojenja za obradu otpadnih voda

Da

C15. Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda

Da

C16. Kontaminirane/zagađene (neobrađene) otpadne vode

Da

F1. Navodnjavanje ?

I1. Stvaranje otpada Da

I2. Upravljanje opasnim otpadom Da

I3. Ponovna uporaba i recikliranje otpada Da

I4. Konačno zbrinjavanje otpada Da *ako je potrebno ažurirati iz indikatora na državnom nivou BiH

29


Kada bude dostupno, osnovne informacije mogu se dopuniti izvještajima u skladu s međunarodnim

sporazumima. Za vodne resurse koristiće se Strategija razvoja Brčko distrikta BiH 2021-2027.

3.6.5. Tlo i geologija

Sa aspekta hemikalija i buke, okolišni problemi su identifikovani na osnovu dostupne strateške

dokumentacije za BD, ali i na osnovu ekspertize stručnjaka u oblasti hemikalija i buke. Identifikovani

problemi su uglavnom posljedica nejasno definisanih nadležnosti u zakonskoj regulativi ili njenoj

neusklađenosti sa potpisanim konvencijama i direktivama EU, te usljed nedostatka podataka ili

istraživanja. Postojeća zakonska regulativa i sa aspekta hemikalija i sa aspekta buke nije u potpunosti

implementirana, nema razmjene podataka između nivoa vlasti, čest je slučaj da nije jasna nadležnost,

te nema podataka dostupnih javosti, niti efikasnog uključivanja javnosti.

Brčko Distrikt BiH nema donesene propise o hemikalijama. Propisi koje usvoji bi trebali bili u skladu

sa pravnom stečevinom EU koja se bavim tim pitanjem. Nema raspoloživih informacija o koracima

koje je uprava BD BiH poduzela po pitanju izrade propisa o hemikalijama.[1]

Zakonska regulativa koja djelimično uređuje ovu oblast je Zakon o zaštiti zdravlja (Sl.g. BD 38/11 i

9/13) i Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 32/04, 20/06,

19/07 i Nalog supervizora Službeni glasnik Brčko distrikta BiH br. 10/07). U BD zakoni bivše

Jugoslavije (Zakon o prijevozu opasnih tvari (Službeni glasnik SFRJ, br. 27/90) i Zakona o prijevozu

opasnih tvari i materijala (Službeni glasnik SFRJ, br. 27/90) i dalje vrijede. Registracija, procjena,

autorizacija i ograničenje hemikalija nisu regulirane u Brčko Distriktu.

Imajući u vidu prethodno prezentirano stanje u oblasti upravljanja otpadom, kvalitet tla je posebno

ugrožena u području gradske deponije, kao i na lokacijama divljih deponija.


naroda za Europu (UNECE) prilagođenu na nivou Brčko Distrikta BiH (ako je dostupna):

Indikatori za tlo i zemljište Dostupnost na nivou BD

(da/ne/?)

E1. Opterećenje zemljišta Ne *

E2. Površina zahvaćena erozijom tla

?

F2. Potrošnja gnojiva Ne *

F3. Bruto ravnoteža dušika Ne *

F4. Potrošnja pesticida Ne*

I1. Stvaranje otpada

Da


I3. Ponovna uporaba i recikliranje otpada

Da

I4. Konačno zbrinjavanje otpada Da *ako je potrebno ažurirati iz indikatora na državnom nivou BiH

30



sporazumima. Za tlo i geologiju koristit ćemo najnovije Izvještaj o stanju okoliša u BiH, Nacionalni

plan za provedbu Stockholmske konvencije u BiH i Strategiju zaštite životne sredine BD kao i

dokument Hemikalije i otpad u Programu 2030.

3.6.6. Pejzaž

Neuređena gradska deponija otpada, kao i prisutne brojne divlje deponije u području Brčko Distrikta

narušavaju pejzaž i vizualni doživljaj. Nelegalno i nekontrolisano odlaganje otpada spada u glavne

pritiske koji su prisutni na svim vrstama pejzaža i u svim ekosistemima u BD, a koji u konačnici

dovode do njihove degradacije.

Pejzažna raznolikost BD je posljedica geografske pozicije, klimatskih, geoloških, geomorfoloških,

okolinskih, hidroloških, antropogenih i drugih faktora.



Indikatori za pejzaž Dostupnost na nivou BD

(da/ne/?)





Da

I4. Konačno zbrinjavanje otpada Da


sporazumima. Za pejzaž ćemo koristiti Strategiju zaštite životne sredine za BD i dokument Hemikalije

i otpad u Programu održivog razvoja do 2030

3.6.7. Kulturno nasljeđe

Kulturno naslijeđe se uglavnom primjenjuje na već izgrađeno kulturno naslijeđe i uglavnom je

obuhvaćeno u studijama. SEA će razmotriti arheološku i arhitektonsku baštinu.

Kulturno naslijeđe se obično definiše i razmatra na lokalnom nivou i može se reći da još uvijek nije

dobro, nije dovoljno i nije dosljedno. Postoji potreba za većim učešćem u procjeni uticaja na životnu

sredinu i za većom kompetencijom u toku razmatranja kulturnog naslijeđa. Vjerojatno značajni uticaji

provedbe ESAP-a na komponente životne sredine, uključujući kulturno nasljeđe, utvrdit će se i

ocijeniti u skladu sa Strateškom direktivom o procjeni životne sredine i lokalnom regulativom.


naroda za Europu (UNECE) prilagođenu nivou Brčko Distrikta (ako je dostupna):

31


Indikatori za kulturno nasljeđe Dostupnost na nivou BD

(da/ne/?)

E1. Korištenje zemljišta ?



sporazumima. Primarni izvor informacija za poznatu arheološku i arhitektonsku baštinu bit će

Izvještaj o stanju arhitektonske i arheološke baštine koju je kreirala komisija za očuvanje nacionalnih

spomenika BiH.

3.6.8. Stanovništvo i ljudsko zdravlje

Podaci o stanovništvu iz publikacija, uključujući Popis iz 2013., koristit će se za informiranje o osnovnom opisu stanovništva. Buku u BD definiše Zakon o zaštiti životne sredine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH br. 24/04, 1/05, 19/07, i 9/09 ), a kako nema zakona o buci, niti podzakonskih akata sa definisanim graničnim vrijednostima još uvijek je na snazi Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma BiH iz 1989. godine.

Neuređenost u oblasti upravljanja otpadom ima najkompleksniji uticaj na stanovništvo i ljudsko zdravlje. Uslijed nepostojanja odgovarajuće infrastrukture, te pratećih edukativnih programa, prisutan je nizak nivo svijesti građana o ispravnom postupanju sa otpadom i zaštiti životne sredine općenito, a što se očituje i u odlaganju otpada na brojnim divljim deponijama.

Procjedne vode sa sa gradske, kao i divljih deponija, ugrožavaju kvalitet vodnih resursa i konsekventno mogu imati negativan uticaj na kvalitet vode za piće. Nadalje, nepostojanje prakse dnevnog prekrivanje otpada dovodi do širenja neugodnih mirisa sa gradske deponije koje najvjerojatnije prati i rasprostiranje suspendiranih čestica nošenih vjetrom, a što može uzrokovati respiratorne probleme. Nadalje, divlje deponije mogu izazvati probleme sa požarima, a što može uzrokovati oslobađanje dioksina i furana prilikom izgaranja otpada koji na čovjeka mogu uticati putem inhalacije i digestije. Također, mogu doprinijeti pogoršanju epidemiološke situacije i na drugi način, npr. putem slobodnog pristupa životinja (najčešće psi lutalice) koji mogu biti prenosnici bolesti, kao i direktnog kontakta stanovništva sa otpadom.



F. Poljoprivreda Dostupnost na nivou BD

(da/ne/?)

F4. Potrošnja pesticida Ne *



Kada budu dostupne, osnovne informacije mogu se dopuniti izvještajima o međunarodnim

sporazumima.

32


3.6.9. Društveno i ekonomsko tematsko područje (rodnost, upravljanje životnom sredinom i podizanje javne svijesti)

Društveno područje

Demografska situacija u BD vrlo je loša s tendencijom pogoršanja. Sa stajališta održivog ljudskog

razvoja, zemlja će u budućnosti biti ugrožena gubitakom ljudskih resursa. Žene su još uvijek

nedovoljno zastupljene u politici i javnom životu.

Praksa uključivanja javnosti u postupke koji se tiču životne sredine je samo putem javnih rasprava, o

kojima direkto ugrožene lokalne zajednice često nisu informisanje, projekat ili aktivnost je dio lokalne

zajednice i novoplanirana aktivnost treba uzeti u obzir i specifične uticaje na samu lokalnu zajednicu.

Social impac assesment (SIA) nije praksa ni dio zakonske regulative u oblasti zaštite životne sredine u

BD.

Trenutna praksa i modeli upravljanja otpadom u BD nisu cjelovito usklađeni sa principima

savremenog upravljanja otpadom i ciljevima Evropske unije u smislu smanjenja količina otpada za

odlaganje, povećanja količina otpada za reciklažu, ponovno korištenje, te energetsko iskorištenje, na

način da se minimizira rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Reciklažna industrija, kao pokretač razvoja sistema upravljanja otpadom, nije u fokusu, a ne

postojanje politika cirkularne ekonomije u postojećem sistemu upravljanja otpadom ne dovodi do

stvaranja novih „zelenih“ radna mjesta. Sve ovo ima za posljedicu nepovoljne trendove u

društvenom-ekonomskom razvoju BD. Principi savemenog upravljanja otpadom podrazumijevaju

značajno unaprjeđenje sistema odvojenog sakupljanja, reciklaže i ponovne upotrebe komunalnog

otpada, eliminisanje i saniranje nelegalnih odlagališta otpada, te izgradnju centara za upravljanje

otpadom. Posebnu pažnju treba obratiti na otpad iz specifičnih tokova, opasni otpad kao i upravljanje

otpadom u poljoprivredi, šumarstvu, industriji i građevinarstvu.

Ekonomsko područje

Zbog svog geografskog položaja, BD ima dobre ekonomske uvjete u poljoprivrednoj i prehrambenoj

industriji te trgovini. Prostornim planom BD definisano je 14 industrijskih zona, što pruža dobre

mogućnosti za razvoj privrede, kako za domaće tako i za strane investitore.

Prema podacima Agencije za statistiku BDP za BD u 2019 godini se povećao u odnosu na 2018

godinu, te iznosio je 865 mil KM.

Bruto domaći proizvod (BDP) BD u 2018. godini je iznosio 813 miliona KM što predstavlja 2,4% BDP

Bosne i Hercegovine. BDP po glavi stanovnika BD u 2018. godini je iznosio 9.566 KM i bilježi

kontinuiran rast u proteklih pet posmatranih godina, u kojima je konstantno veći od BDP po

stanovniku BIH. Na području distrikta je u 2019. godine registrovano 4020 pravnih subjekata, od čega

2054 pravnih lica i 1966 preduzetnika, što je za 3,8% više preduzeća u odnosu na prethodnu godinu.

Obim industrijske proizvodnje u BD u 2019. godini je za 7,2% veći u odnosu na 2018. godinu, dok je u

2018. smanjen za 4,9% u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja prvo zabilježeno smanjenje

obima proizvodnje u periodu od posmatranih pet godina.

33


SEA proces će opisat imaju li predložene akcije u ESAP-u uticaja na ekonomsko područje u BD.

Kao polaznu vrijednost koristit ćemo listu okolinskih indikatora od strane Ekonomske komisije

Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) prilagođenu na nivo Brčko Distrikta (ako je dostupna):

Indikatori za socijalnu i ekonomsku oblast

Dostupnost na nivou BD (da/ne/?)





Da


J1. Izdaci za zaštitu životne sredine

?

Kada budu dostupne, osnovne informacije mogu se dopuniti izvještajima o međunarodnim

sporazumima. Za društvene i ekonomske aspekte koristit ćemo najnoviju Strategiju zaštite životne

sredine BD, godišnje izvještaje koje je objavila Agencija za statistiku i Pregled okolinskog sektora u

Bosni i Hercegovini.

3.6.10. Uticaji

Pri implementaciji procjene vjerojatnih značajnih uticaja na životnu sredinu nacrta ESAP-a 2030+ za nivo BD raspon uticaja uključivat će sekundarne, kumulativne, sinergijske, kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, trajne i privremene, pozitivne i negativne uticaje. U toku izrade procjene uticaja evidentirat će se ukoliko ne budu dostupni određeni podaci ili dođe do tehničkih problema. Ukoliko se utvrde znatni nedostaci u podacima, prema potrebi mogu se uključiti prijedlozi za rješavanje istih na postupnoj osnovi. Također, mogu se pripremiti preporuke za praćenje plana u svrhu rješavanja nedostataka podataka.

3.6.11. Relevatna SEA tabela

U tableli u nastavku prikazana je matrica gdje se ističe potencijalna kompatibilnost između SEA tema i

strateških ciljeva ESAP-a za BD (plave boje) i tema koje nisu relevantne za SEA (siva boja).

Potencijalne ne relevantne SEA teme neće se ispitivati u okviru izrade SEA izvještaja. Međutim, treba

napomenuti da je za očekivati da bi trebalo doći do određenih nedostataka, pa čak i sukoba između

strateških ciljeva ESAP-a i ciljeva SEA-e. Jedna od funkcija SEA procesa je identificirati ih, a zatim ih

pokušati riješiti u toku izrade ESAP-a za BD.

34


ESAP 2030+ Strateški ciljevi BD

SEA teme

Biodiverzitet i očuvanje prirode: Održavanje i poboljšanje biološke raznolikosti i zaštita ekosistema

Hemijska sigurnost i buka: očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvalitete života za sve

Voda: Zaštita kvalitete vode i osiguravanje dostupnosti vodnih resursa i njihove održivosti

Upravljanje otpadom: Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno korištenih materijala

Kvaliteta vazduha, klima i energija: ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama te poboljšanje kvalitete vazduha.

Upravljanje resursima: Osiguravanje održivog korištenja prirodnih resursa

Upravljanje životnom sredinom (kao horizontalna politika) – poboljšanje upravljanja životnom sredinom

Biodiverzitet, flora i fauna

Klimatske promjene

Kvalitet vazduha

Vodni resursi

Tlo i geologija

Pejzaž

Kulturno nasljeđe

Stanovništvo i ljudsko zdravlje

Društvo i ekonomija

Legenda:

Plave boje (visoka kompatibilnost u tamnoplavoj boji) – potencijalna kompatibilnost između oba skupa SEA tema i ESAP-a za strateške ciljeve BD

Siva boja – teme koje nisu relevantne za SEA

35


3.6.12. Razmatranje alternativa

Jedna od ključnih uloga u procesu izrade SEA je izraditi procjenu vjerojatnih posljedica za životnu

sredinu niza alternativa u provedbi scenarija ESAP-a za 2030., u ovom slučaju ESAP-a za plan BD.

Alternativni scenariji provedbe ESAP-a ili za akcijskog plana uzeli bi u obzir sljedeće:

Geografsko područje primjene, hijerarhija i ciljevi plana

Da se temelji se na socioekonomskim i okolinskim dokazima

Biti u mogućnosti isporučiti u roku plana i u skladu s resursima

Biti tehnički i institucionalno izvedivi

Razlog za procjenu alternativa nacrta plana jeste utvrditi mogu li se značajni štetni uticaji predloženog

plana smanjiti ili izbjeći.

Predložit će se okvirne alternative za svako tematsko područje i na sedam strateških ciljeva ESAP

2030+ za BD (vidi tabelu 2.) u skladu s rizicima provedbe ESAP-a prema sljedećim scenarijima:

Potpuna implementacija- potpuna implementacija mjera i rezultata ESAP-a u predloženom

vremenskom okviru akcijskog plana.

Niska implementacija ESAP-a- smanjeno ili značajno kašnjenje sa implementacijom mjera i/ili

rezultata preloženog akcionog plana u očekivanom vremenskom okviru.

Alternativa „nula“ - Scenarij je „ne činiti ništa“ da se mjere i rezultati ESAP akcijskog plana ne

implementiraju.

Pristup alternativama također će uključiti ključne okolišne ciljeve utvrđene u ESAP-u 2030+ za nivo

BD.

Razmatranje alternativa imat će vremensku i prostornu dimenziju te će se procijeniti u odnosu na

potencijal da se poveća na nacionalnom nivou. Ovo se povezuje na sam cilj izrade SEA-e, kako bi se

osiguralo da procjena životne sredine i preporuke mogu biti praktične i ostvarive.

Razmatranje i procjena Alternativnih scenarija razvit će se i istražiti u Izvještaju o strateškoj procjeni

životne sredine. Daljnje povratne informacije od upravne grupe, konsultanta i dostupnosti podataka i

informacija dodatno će pomoći u tom procesu.

36


4. KONSULTACIJE O NACRTU SEA IZVJEŠTAJA I SLJEDEĆIM KORACIMA

4.1. Konsultacije o sadržaju Izvještaja o opsegu

Izvještaj o opsegu sadrži osnovne informacije, probleme i okvirni sadržaj za izradu Strateške procjene

Strategije zaštite životne sredine i akcionog plana (ESAP).

Koraci provedeni kroz proces izrade Izvještaja o opsegu su

1. Identificiranje relevantnih propisa, planova i programa i ciljeva zaštite životne sredine;

2. Prikupljanje osnovnih informacija;

3. Identifikacija okolinskih problema;

4. Razvijanje okolinskih ciljeva;

5. Proces konsultacija za sadržaj izrade Strateške procjene Strategije zaštite životne sredine i

akcionog plana.

Konsultacije o Izvještaju opsega koje će uslijediti i usvajanje Izvještaja o opsegu bit će u nadležnosti

Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove je dostavilo Listu zainteresitranih

institucija na koje provedba ESAP 2030+ može uticati. Lista institucija data je u Prilogu 1. Izvještaj o

opsegu bit će dostupan javnosti putem internet stranice Vlade BD BiH te bit će objavljen 30 dana.

Nakon što se izvrši javni uvid Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine će sve komentare dostaviti

SEA konsultantu. Svi primljeni komentari će biti razmatrani, te bit će prilog finalnog Izvještaja o

opsegu. Finalni Izvještaj o scopingu će sadržavati listu svih zainteresiranih strana sa njihovim

komentarima i sugestijama i povratnu informaciju od SEA konsultanta o razmatranju pristiglih

komentara i sugestija na SEA Izvještaj o opsegu.

4.2. Definicija SEA konsultacija

Nakon konsultacija i usvajanja finalnog Izvještaja o opsegu započet će izradom nacrta SEA izvještaja.

Nacrt SEA izvještaja također će proći kroz fazu konsultacija sa zainteresiranim staranama kroz javni

uvid i javnu raspravu.

Pravni zahtjevi za SEA za BD opisani su u članu 50 i 51. Zakona za zaštitu životne sredine gdje je

između ostalog navedeno da se SEA dostavlja se Savjetodavnom vijeću za pitanja zaštite životne

sredine, zajedno s nacrtom propisa, odnosno odluke. Savjetodavno vijeće dužno je da u roku od 90

dana donese mišljenje o nacrtu propisa, odnosno odluke i strateškoj procjeni uticaja na životnu

sredinu.

37


PRILOG 1

Odjeljenja Vlade Brčko distrikta BiH:

Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,

Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge,

Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu

Odjeljenje za komunalne poslove,

Odjeljenje za javnu sigurnost,

Odjeljenja za evropske integracije i međunarodnu saradnju,

Inspektotarat Vlade Brčko distrikta BiH,

Direkcije za finansije. Civilni sektor:

Udruženje građana Eko Brčko,

Kali Sara,

Lovačko društvo "Sokol" Brčko,

Lovačko društvo Lane.

izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu

Documents