izvjesce stanje okolisa
DESCRIPTION
OKOLIŠ projektTRANSCRIPT
-
Nakladnik Primorsko-goranska upanija
Za nakladnika upan Zlatko Komadina
Izvrni nakladnik Glosa d.o.o. Rijeka
Za izvrnog nakladnika Ksenija ulina
Izraiva Izvjea Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia
Za izraivaa Izvjea proelnica dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurkovi
Voditeljica izrade Izvjea mr. sc. Jelena anik
Autori Izvjea Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia mr. sc. Jelena anik, Rajka Alfreider Horvat, Darko Hlavica, Vjekoslava Hrvatin Baki, Hicela Margan, Biljana Stipeti-Kalini
Javna ustanova Priroda mr. sc. Marko Randi
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije doc. dr. sc. Ana Alebi-Jureti, Duanka uzela-Bila, mr. sc. eljko Linak, Denis Peut
APO d.o.o. Indira Crnki, Andrea Rapi, Staa Zovko eramilac
Autori i izvori fotografija Sinia Abramovi, elimir erneli, Tjeimir Mari, Miljenko Marohni, mr. sc. Marko Randi Arhiva Primorsko-goranske upanije Javna ustanova Priroda
Lektor Josip galji
Grafiko ureenje Jasminka Mari-Kazazi, Tempora, Rijeka
Tisak AKD, Zagreb
-
Rijeka, 2011.
I ZVJEE O STANJU OKOLIA PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE za razdoblje 2006.-2009. godine
PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA
-
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem 120902043
ISBN 978-953-7221-39-3
-
5KAZALO
1. UVoD ...........................................................................................................11
2. oSNoVNI PoDACI o PRIMoRSKo-GoRANSKoJ UPANIJI .................................13
2.1. Geografski poloaj i opis podruja upanije .................................................13
2.2. Teritorijalni ustroj upanije .......................................................................16
2.3. Glavne gospodarske djelatnosti .................................................................16
2.3.1. Trgovina .......................................................................................18
2.3.2. Preraivaka industrija ...................................................................19
2.3.3. Promet i veze ................................................................................19
2.3.4. Turizam ........................................................................................19
2.4. Prometna povezanost i vani infrastrukturni objekti ......................................19
2.5. Klimatska obiljeja ..................................................................................20
3. USTRoJ PRIMoRSKo-GoRANSKe UPANIJe ...................................................23
3.1. Tijela upanije .......................................................................................23
3.1.1. upanijska skuptina .....................................................................23
3.1.2. upan ..........................................................................................23
3.1.3. Upravna tijela ..............................................................................24
3.2. upanijske javne ustanove i drutva ...........................................................25
3.2.1. Javna ustanova Priroda ..................................................................25
3.2.2. Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana ...............................25
3.2.3. ekoplus d.o.o. ...............................................................................25
3.2.4. Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske upanije d.o.o. (ReA KVARNeR) ........................................................................25
4. INSTITUCIJe, SPeCIJALIZIRANe USTANoVe I NeVLADINe UDRUGe KoJe Se NA PoDRUJU PRIMoRSKo-GoRANSKe UPANIJe BAVe ZATIToM oKoLIA ......27
5. DoKUMeNTI ZATITe oKoLIA PRIMoRSKo-GoRANSKe UPANIJe ................33
5.1. Dokumenti upanijske razine ....................................................................33
5.2. Dokumenti na razini gradova i opina ........................................................34
6. STANJe oKoLIA ...........................................................................................35
6.1. Zrak ......................................................................................................35
6.1.1. Zakonski okvir ...............................................................................35
6.1.2. Praenje kakvoe zraka .................................................................36
6.1.3. Stanje kakvoe zraka .....................................................................40
6.1.3.1. upanijska (lokalna) mrea ................................................42
6.1.3.2. Monitoring DINA-Petrokemije d.d. omialj ..........................45
6.1.3.3. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Urinju ............46
6.1.3.4. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Mlaki ............47
-
66.1.3.5. Monitoring Brodogradilita Viktor Lenac d.d. .......................47
6.1.3.6. Monitoring odlagalita Vievac, Vikovo ..............................48
6.1.4. Kategorizacija Primorsko-goranske upanije prema kakvoi zraka ........48
6.1.5. ocjena postojeega imisijskog monitoringa Primorsko-goranske upanije ....................................................................................51
6.1.6. Prikaz postojeeg stanja emisija u zrak .............................................52
6.1.6.1. Pojedinani stacionarni izvori .............................................52
6.1.6.2. emisije iz kolektivnih (plonih) izvora ..................................55
6.1.6.3. Ukupne emisije u zrak .....................................................55
6.1.7. Zakljuak ....................................................................................57
6.2. Vode ......................................................................................................57
6.2.1. Zakonski okvir ...............................................................................57
6.2.2. osnovni podaci o kakvoi vode .......................................................58
6.2.2.1. osnovni podaci o povrinskim vodama ................................58
6.2.2.2. osnovni podaci o podzemnim vodama ................................60
6.2.3. Vodni resursi .................................................................................61
6.2.4. Kakvoa voda Primorsko-goranske upanije u razdoblju od 2006. do 2009. godine .........................................................................62
6.2.4.1. ocjena kakvoe vode vodotoka...........................................65
6.2.4.2. ocjena kakvoe vode jezera i akumulacija ...........................65
6.2.4.3. ocjena kakvoe vode za pie .............................................67
6.2.4.4. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za pie na podruju Primorsko-goranske upanije .............................................68
6.2.5. Utjecaj oneienja na podzemne i povrinske vode ..........................69
6.2.6. Stanje u vodoopskrbi .....................................................................71
6.2.7. Stanje u odvodnji ..........................................................................72
6.2.8. Zakljuak .....................................................................................72
6.3. More ......................................................................................................73
6.3.1. Zakonski okvir ...............................................................................74
6.3.2. Kakvoa mora ...............................................................................74
6.3.3. Plava zastava ................................................................................79
6.3.4. Jadranski projekt ...........................................................................79
6.3.5. Praenje donosa oneienja s kopna ..............................................81
6.3.6. Izvori oneienja mora s kopna ......................................................83
6.3.7. Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora u Primorsko-goranskoj upaniji .........................................................84
6.3.8. Vodeni balast ................................................................................85
6.3.9. otoci ...........................................................................................87
6.3.10. Zakljuak .....................................................................................87
6.4. Tlo .........................................................................................................88
6.4.1. Zakonski okvir ...............................................................................88
6.4.2. Stanje tla u upaniji ......................................................................88
6.4.3. Zakljuak ....................................................................................90
-
77. KULTURNo-PoVIJeSNo NASLIJee ...............................................................91
7.1. Zakonski okvir .........................................................................................91
7.2. Stanje kulturnih dobara na podruju Primorsko-goranske upanije .................91
7.2.1. Projekt Putovima Frankopana .........................................................92
7.2.2. Sanacija i obnova pojedinanih kulturno-povijesnih graevina ............92
7.3. Zakljuak ................................................................................................93
8. oTPAD ..........................................................................................................95
8.1. Zakonski okvir .........................................................................................95
8.1.1. Zakon o otpadu .............................................................................95
8.1.2. Strategija o gospodarenju otpadom ..................................................95
8.1.3. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. .............97
8.1.4. ostali propisi ................................................................................99
8.1.5. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije ..................99
8.2. Gospodarenje otpadom ...........................................................................101
8.2.1. Gospodarenje komunalnim otpadom .............................................102
8.2.1.1. Prikupljanje komunalnog otpada ......................................102
8.2.1.2. Koliine i vrste komunalnog otpada ..................................104
8.2.1.3. odlagalita komunalnog otpada .......................................106
8.2.2. Gospodarenje proizvodnim otpadom .............................................106
8.2.2.1. Neopasni proizvodni otpad ..............................................107
8.2.2.2. opasni proizvodni otpad ..................................................110
8.2.3. Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada ...............................110
8.2.3.1. Ambalani otpad ............................................................111
8.2.3.2. Graevni otpad ..............................................................113
8.2.3.3. otpad koji sadri azbest ..................................................115
8.2.3.4. otpadne gume i vozila ....................................................116
8.2.3.5. otpadne baterije i akumulatori .........................................117
8.2.3.6. otpadna ulja ..................................................................117
8.2.3.7. otpadni elektrini i elektroniki ureaji i oprema ................118
8.2.3.8. Medicinski otpad ............................................................119
8.2.3.9. Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili ..........................121
8.2.3.10. ostale posebne kategorije otpada .....................................121
8.3. Sanacija i zatvaranje odlagalita u upaniji ...............................................124
8.3.1. Sanacija odlagalita komunalnog otpada ........................................124
8.3.1.1. odlagalite Vievac .........................................................124
8.3.1.2. odlagalite osojnica .......................................................126
8.3.1.3. odlagalite Peterkov laz .................................................127
8.3.1.4. odlagalite Treskavac......................................................127
8.3.1.5. odlagalite Sovi laz .......................................................128
8.3.1.6. odlagalite Duplja .........................................................129
8.3.1.7. odlagalite Pri ............................................................130
-
88.3.1.8. odlagalite Kalvarija ......................................................130
8.3.1.9. odlagalite Cetin ...........................................................131
8.3.1.10. odlagalite Sorinj ...........................................................131
8.3.2. Sanacija divljih odlagalita ...........................................................133
8.3.3. Sanacija odlagalita proizvodnog otpada ........................................136
8.3.3.1. odlagalite proizvodnog otpada INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju ..............................................................136
8.3.3.2. Privremeno odlagalite otpada u DINA-Petrokemiji d.d. ......137
8.3.3.3. odlagalite opasnog otpada Sovjak (jama Sovjak) ..............137
8.4. Dokumentacija o gospodarenju otpadom .................................................138
8.5. Uspostava novog sustava gospodarenja otpadom ......................................139
8.5.1. upanijski centar za gospodarenje otpadom Mariina .....................139
8.5.1.1. Imovinsko-pravna priprema zemljita za izgradnju CGo Mariina .............................................................139
8.5.1.2. Dokumentacija i dozvole za izgradnju CGo Mariina .......139
8.5.1.3. Izgradnja CGo Mariina ...............................................139
8.5.1.4. Automatska mjerna postaja i infrastruktura ........................139
8.5.1.5. organizacija financiranja izgradnje CGo Mariina ............140
8.5.1.6. Planirani nastavak realizacije CGo u razdoblju 2010-2013. ...................................................140
8.5.2. Pretovarne stanice, reciklana dvorita i eko-otoci ...........................141
8.6. Izobrazba i informiranje .........................................................................141
8.7. Zakljuak .............................................................................................141
9. BUKA .........................................................................................................143
9.1. Zakonski okvir .......................................................................................143
9.2. Stanje u upaniji ...................................................................................143
9.2.1. Karte buke ..................................................................................143
9.2.2. Mjerenja razine buke ....................................................................144
9.3. Zakljuak ..............................................................................................146
10. oNeIIVAI NA PoDRUJU UPANIJe ......................................................147
11. PRoCJeNA UTJeCAJA PoJeDINANIH ZAHVATA NA oKoLI .........................155
12. UPRAVLJANJe RIZICIMA .............................................................................157
13. eNeRGeTIKA ...............................................................................................161
13.1. Zakonski okvir ...................................................................................161
13.2. Strategija energetskog razvitka Primorsko-goranske upanije ....................161
13.3. energetska bilanca Primorsko-goranske upanije ....................................162
13.4. Postojei strateki energetski kapaciteti ................................................163
13.5. Koritenje obnovljivih izvora energije i energetska uinkovitost .................163
14. PRoMeT .....................................................................................................167
14.1. Zakonski okvir ....................................................................................167
14.2. Cestovna mrea ..................................................................................167
-
914.3. eljeznika mrea ...............................................................................168
14.4. Pomorski promet .................................................................................170
14.5. Zrani promet .....................................................................................170
15. INSPeKCIJSKI NADZoR ................................................................................171
15.1. Inspekcija zatite okolia ......................................................................171
15.2. Inspekcija zatite prirode .....................................................................172
15.3. Vodopravna inspekcija .........................................................................172
15.4. Sanitarna inspekcija ............................................................................172
16. FINANCIRANJe ZATITe oKoLIA ...............................................................173
16.1. Ulaganja Primorsko-goranske upanije ...................................................174
16.2. Ulaganja jedinica lokalne samouprave s podruja Primorsko-goranske upanije .............................................................................................175
16.3. Ulaganja Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost ......................177
16.4. Ulaganja Hrvatskih voda ......................................................................178
17. PRoJeKTI SUFINACIRANI SReDSTVIMA eURoPSKe UNIJe ...........................183
18. INFoRMACIJSKI SUSTAVI PRIMoRSKo-GoRANSKe UPANIJe KoJI SADRe PoDATKe o ZATITI oKoLIA .................................................187
18.1. Registar oneiavanja okolia (Roo) ....................................................187
18.2. Izraene prostorne baze podataka u ISPU ..............................................188
18.2.1. GIS baza Jadrana .....................................................................188
18.2.2. GIS baza upanije ....................................................................189
18.2.3. GIS baza prostornih planova ureenja opina i gradova ..................189
18.2.4. GIS baza podataka o zatiti prostora u sastavu GIS baze prostornih planova ureenja opina i gradova ................................190
19. eKoLoKA IZoBRAZBA ...............................................................................191
20. ANALIZA oSTVARIVANJA PRoGRAMA ZATITe oKoLIA U PRIMoRSKo-GoRANSKoJ UPANIJI ZA RAZDoBLJe 2006.-2009. .................193
21. ZAKLJUAK ...............................................................................................213
22. IZVoRI PoDATAKA ......................................................................................214
-
11
1. UVOd
Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti, racionalno koritenje prirodnih dobara i energije na najpovolj-niji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog ivota i temelj odrivog razvitka. Radi osiguranja cjelovitog upravljanja zatitom okolia na nain da se ostvari odrivi razvi-tak, Zakonom o zatiti okolia (NN br. 110/07) odreena je obveza donoenja doku-menta odrivog razvitka i zatite okolia. To su:
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske,
Plan zatite okolia Republike Hrvatske,
Program zatite okolia,
Izvjee o stanju okolia.
Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske dugorono se usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zatita okolia prema odrivom razvitku drave. Planom zatite okolia odreuju se prioritetni ciljevi zatite okolia u dravi. Programom zatite okoli-a se, u skladu s regionalnim i lokalnim posebnostima i obiljejima podruja, poblie razrauju mjere iz Plana za podruje na koje se Program donosi. Za potrebe praenja ostvarivanja ciljeva navedenih dokumenata donose se etverogodinja izvjea o sta-nju okolia.
U skladu s lankom 52, stavka 3. Zakona o zatiti okolia, Izvjee o stanju okolia koje se donosi za praenje ostvarivanja ciljeva upanijskog programa zatite okolia sadri: podatke o stanju okolia u podruju za koje se izvjee donosi, podatke o utje-caju pojedinih zahvata na okoli, ocjenu stanja, ocjenu uinkovitosti provedenih mje-ra, podatke o praenju stanja okolia i institucionalnom sustavu upravljanja okoliem te koritenju financijskih sredstava za zatitu okolia, procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojeih dokumenata, te druge podatke od znaenja za zatitu okolia.
Izvjee o stanju okolia na regionalnoj razini izrauje upravno tijelo nadleno za zati-tu okolia, a donosi ga upanijska skuptina.
Program zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji donesen je za razdoblje 2006.-2009. godine. U skladu s tim treba donijeti Izvjee o zatiti okolia Primorsko-goran ske upanije za isto razdoblje.
Izvjee o stanju okolia Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2006.-2009. godi-ne sadri podatke o donesenim dokumentima zatite okolia, podatke o stanju okolia po sastavnicama okolia, izvjee o gospodarenju otpadom, o utjecaju energetike, pro-meta i buke na okoli, podatke o oneiivaima, o procjeni utjecaja pojedinanih za-hvata na okoli, o upravljanju rizicima, provedenom nadzoru, te podatke o informacij-skom sustavu zatite okolia i o projektima koji su sufinancirani sredstvima europskih
-
12
fondova. Prikazana je dinamika i visina financijskih sredstava koja su uloili Primor-sko-goranska upanija, gradovi i opine iz vlastitog prorauna, zatim uloena i/ili odo-brena sredstva Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, te uloena sredstva Hrvatskih voda u projekte i aktivnosti zatite okolia. Izvjee sadri i analizu ostvariva-nja Programa zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2006.-2009. godine.
Izvjee ne sadri podatke o prirodnoj batini jer je upanijska skuptina 17. lipnja 2010. godine na 13. sjednici donijela zakljuak kojim se prihvaa Izvjee o stanju pri-rode na podruju Primorsko-goranske upanije za razdoblje od 2005. do 2009. godine.
Pri izradi ovog Izvjea koriteni su dostupni podaci, programi, planovi i izvjea u-panije, gradova i opina, komunalnih drutava, JU Zavoda za prostorno ureenje, Na-stavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije i drugih institucija, te podaci iz Registra oneienja okolia, Registra dozvola za gospodarenje otpadom, Registra dokumenata odrivog razvoja i izvjea Agencije za zatitu okolia, te rezulta-ti anketa i drugi podaci kojima raspolae odsjek za zatitu okolia, komunalne poslove i kulturno-povijesno naslijee Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia Primor-sko-goranske upanije.
abranka
-
13
2. OSNOVNI POdAcI O PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI
Slika 1. Geografski poloaj Primorsko-goranske upanije
2.1. Geografski poloaj i opis podruja upanijePrimorsko-goranska upanija je smjetena na sjevernom dijelu Jadranskog mora. Na-lazi se izmeu Istre, Like i sredinje Hrvatske i vano je sredite putova koji omoguu-ju prometno povezivanje Srednje europe s Jadranom i prekomorskim zemljama te ze-mljama Zapadne europe s balkanskim i istono mediteranskim zemljama. upanija se nalazi u zapadnom dijelu teritorija Republike Hrvatske, na zapadu granii s Istarskom, na istoku s Karlovakom, a na jugoistoku s Liko-senjskom upanijom (slika 1).
Primorsko-goranska upanija jedna je od sedam primorskih upanija RH te, osim ko-pnenog dijela, obuhvaa i vei broj stalno naseljenih otoka, od kojih su najvei Krk (406 km2), Cres (406 km2), Rab (91 km2) i Loinj (75 km2), a stalno su naseljeni jo i Unije (17 km2), Ilovik (6 km2) i Susak (4 km2). Povrina teritorija upanije iznosi 3.582 km2, a povrina akvatorija, tj. obalnog mora 4.339 km2. Na podruju upanije 2001. godine, odnosno u doba najnovijega slubenog popisa stanovnitva, stalno je boravilo 305.505 stanovnika. Primorsko-goranska upanija, s udjelom od 6,9%, peta je po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. Srednja gustoa naseljenosti upanije iznosila je 85,3 stanovnika/km2, to je vie od prosjene gustoe naseljenosti RH, koja iznosi 78,4 stanovnika/km2.
-
14
Sjedite Primorsko-goranske upanije je Grad Rijeka s 144.043 stanovnika, koja je upravno-administrativno, poslovno, gospodarsko, kulturno i sportsko sredite upani-je. Rijeka je trei grad po veliini u Hrvatskoj (poslije Zagreba i Splita).
upanija se sastoji od tri fizionomski dobro izraene cjeline:
Gorskikotar, koji zauzima oko 37% teritorija upanije i obuhvaa gradove a-bar, Delnice i Vrbovsko te opine Brod Moravice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Rav-na Gora i Skrad;
Priobalje s neposrednim zaleem, koje zauzima oko 34% teritorija upanije i obuhvaa gradove Bakar, Crikvenica, Kastav, Kraljevica, Novi Vinodolski, opati-ja i Rijeka te opine avle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Moeni-ka Draga, Vikovo i Vinodolska;
Otoci, koji zauzimaju oko 29% teritorija upanije i obuhvaaju gradove Cres, Krk, Mali Loinj i Rab te opine Baka, Dobrinj, Lopar, Malinska-Dubanica, omialj, Punat i Vrbnik.
Gorskikotar zauzima prostor visokoga planinskog reljefa. Najistaknutiji gorski masivi ovog podruja su Risnjak (Veliki Risnjak, 1.528 m; Snjenik, 1.506 m; obru, 1.376 m) i Velika Kapela (Bjelolasica, 1.534 m; Vievica, 1.428 m). Izmeu Risnja-ka i Velike Kapele usjeeno je sedlo Delnikih vrata (742 m), koje je od iznimne pro-metne i strategijske vanosti. Nedaleko od Mrkoplja, u podruju Velike Kapele, nalazi se najvie stalno naselje u RH Begovo Razdolje (1.060 m, 47 stanovnika). ovaj je prostor dio geotektonske cjeline vanjskih Dinarida. Dinarska orografska orijentiranost (SZ-JI) karakteristina je za veinu gorskih struktura. U morfostrukturnom smislu to je prostor borano-navlano-ljuskavih struktura, formiranih u karbonatnim stijenama (va-pnenci s ulocima dolomita, djelomice i klastita) jure i krede, a u manjoj mjeri i paleo-gena. Nepropusnije stijene trijasa (glineni kriljavci, lapori, pjeenjaci i konglomerati) utvrene su samo u podruju gornjeg Pokuplja (izmeu abra i Ravne Gore) te u dije-lu masiva Risnjaka. Zbog navedenih litolokih obiljeja prevladava reljef uglavnom po-krivenog kra s mjestimino izraenim tipinim krkim oblicima (ponikve, krape, po-nori, jame, ponornice i slino).
Najvea ponornica ovog prostora je Dobra, a glavni povrinski vodotok Kupa. Najve-im dijelom svog toka kroz upaniju od osilnice do Zdihova rijeka Kupa predstav-lja i dravnu granicu Hrvatske i Slovenije.
Na podruju Gorskog kotara nalaze se dva manja, ali turistiki pa i energetski, zani-mljiva jezera: Lokvarsko i Bajersko jezero.
Prostor je znakovit po velikoj koliini oborina (vie od 2.000 mm godinje, a u podruju Risnjaka i dijelova Velike Kapele i vie od 3.000 mm). Najvie oborina padne u jesenskim mjesecima (listo-pad, studeni), a najmanje ljeti (srpanj, kolovoz). Najvei dio pro-stora pokriven je smeim tlima na vapnencima i dolomitima, a mjestimice je razvijena i vapnenako-dolomitna crnica te crvenica. Kamenjar (litosol) takoer nije rijedak. Smea distrina kisela tla utvrena su mjestimino (ire podruje Broda na Kupi i Lokava).
Najvei dio tzv. visokoga Gorskog kotara pokrivaju kontinentske ume bukve i jele (Calamintho-Abieti-Fagetum; Luzulo-Abieti-Fagetum). Nii, sjeveroistoni dio prostora, tj. iri pojas izmeu Broda na Kupi i ogulina znatnim je dijelom pokriven kontinent-skom bukovom umom (Lamio orvalae-Fagetum, Luzulo-Fage-
Lokvarsko jezero
-
15
tum). Samo najvii dijelovi Risnjaka i Velike Kapele obrasli su klekovinom bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), subalpinskim bukovim umama i ikarom (Homogyno alpi-nae Fagetum) te umama smreke (Calamagrostio Picetum, Listero Picetum).
ObalnopodrujeKvarnerskogzaljeva izaobalnihflinihudolina prostire se od Plomi-na na zapadu do Sibinja Krmpotskog na istoku. To je uzak priobalni pojas; u zapad-nom je dijelu omeen masivom Uke (Vojak, 1.401 m), na sjeveru (u irem podruju Rijeke) priobalnim grebenima Grobnitine, a na istoku vinodolskom priobalnom uzvisi-nom (319 m).
Reljef zaobalja primorskih grebena dominantno je uvjetovan mlaim pokretima spu-tanja (Grobniko polje, Vinodol). U dijelovima ovog prostora prevladavaju slabopro-pusne naslage paleogenskog flia, koje u vinodolskoj udolini omoguavaju tradicional-nu poljodjelsko-vinogradarsku djelatnost. S iznimkom flinog pojasa Klana-Cernik-Vi-nodol, itav je ostali dio priobalja (ukljuujui i masiv Uke) graen od karbonatnih stijena (vapnenci, dolomiti) kredne starosti. Vinodolska flina zona u svojem je sjeve-rozapadnom dijelu potonula i potopljena morem, tvorei danas morfoloki prepoznat-ljiv prostor Bakarskog zaljeva.
Najvei dio Kvarnerskog primorja, zajedno s otocima, godinje prima 1.000-1.500 mm oborina i pokazuje obiljeja submediteranske klime. Neto je vlanije liburnijsko primorje (u podnoju Uke), gdje srednja godinja koliina oborina iznosi 1.500-2.000 mm. Najvie oborina padne u jesen (listopad, studeni), a najmanje ljeti (srpanj, kolovoz). Znaajan modifikator klime, osobito istonog priobalja Kvarnera, je jak i hladan, uglavnom mahovit vjetar (bura), koji pue iz sjeveroistonog kvadranta. Zbog relativno velike dinamike reljefa, odnosno, nagnutosti padina, tla su ovdje velikim dijelom ero-dirana ili pak vrlo tanka. Kamenjar (litisol) je rairen, a znatne su vapnenako-dolo-mitne povrine pokrivene smeim tlom. Autohtoni vegetacijski pokrov obiljeen je pre-vladavajuim submediteranskim umama te ikarama hrasta medunca i crnograba (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae), odnosno, hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis, Carici-Carpinetum orientalis).
Priobalni pojas je demografsko i gospodarsko teite upanije: to je prostor rijeke aglomeracije u kojemu ivi oko 200.000 ljudi (tj. oko 62% ukupnog stanovnitva u-panije), djeluje nekoliko veih industrijskih i drugih gospodarski relevantnih objekata, ali su znaajni tradicionalno turistiki lokaliteti (Crikvenica, Krk, Loinj, opatija).
Prostorkvarnerskihotoka(najveimeunjimasuKrk,Cres,RabiLoinj) trea je velika cjelina Primorsko-goranske upanije. otoci su, kao i susjedno kopno, preteno graeni od vapnenaca krede, dok se u udolinskim prostorima (npr. pojas Malinska Baka na Krku, Supetarska Draga Bar-bat na Rabu, podruje Valuna na Cresu, Nerezina i Velog Loinja na Loinju i dr.) nerijetko nalaze fline naslage. orografska struk-tura otonih uzvienja obiljeena je dinarskim pravcem na unu-tranjim (Krk, Rab), a pravcem SSZ-JJI na zapadnim otocima (Cres, djelomice Loinj). U junom dijelu Loinja strukture se povijaju u dinarski smjer. Taj smjer prema jugoistoku zadravaju sve otone cjeline poevi od Silbe, oliba i Premude, preko Molata do veih otoka Zadarskog arhipelaga i dalje na jugoistok.
Spomenuta dva niza velikih otoka Kvarnera gotovo u potpunosti zatvaraju Rijeki zaljev. ovaj je s puine dostupan preko tri prola-za: Velih vrata, izmeu Cresa i Istre, Srednjih vrata, izmeu Cresa i Krka te uskog Vinodolskog kanala izmeu otoka Krka i Vinodola.
-
16
obale svih etiriju velikih otoka obiluju zaljevima, zatonima i dragama pa im je obala relativno dugaka, s visokim koeficijentom razvedenosti. Tako, duljina obale otoka Krka iznosi 189,3 km, a koeficijent razvedenosti 2,64. Na Cresu su ove vrijednosti jo vee: 247,7 km, odnosno, 3,48. obala Raba dugaka je 103,2 km, ali mu je razve-denost vrlo velika te iznosi 3,06. Najrazvedeniji je otok Loinj s koeficijentom 3,66, a duljinom obale 112,2 km.
Reljef kvarnerskih otoka tek mjestimino dosie visinu sredogorja (Gorice na Cresu, 648 m; osorica na Loinju 589 m; obzova na Krku, 568 m; Kamenjak na Rabu, 470 m), ali ipak predstavlja znaajan mikroklimatski modifikator. To posebno dolazi do izraaja na otoku Rabu, gdje je kalifrontska, od bure zatiena jugozapadna oba-la, svojim mediteranskim obiljejima klime i bujnom vegetacijom posve drugaija od ogoljelog, buri okrenutoga sjeveroistonog dijela otoka. Jedna od hidromorfolokih po-sebnosti kvarnerskog otoja je slatkovodno Vransko jezero na otoku Cresu.
Juna obala Krka i Raba te juni dio otoka Cresa i itav Loinj pokriveni su autohto-nom mediteranskom zimzelenom makijom hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis). To su jedina podruja upanije s obiljejima prave mediteranske klime. Najvei dio otoka Krka te sjeverni dio Cresa i Raba, poput priobalne zone, obrasli su submediteranskom umom i ikarom hrasta medunca i crnograba, odnosno, bjelograba (Seslerio-Ostrye-tum carpinifoliae; Querco-Carpinetum orientalis, Orno-Carpinetum orientalis, Cari-ci-Carpinetum orientalis).
Godinja koliina oborina na otocima Kvarnera kree se izmeu 800 i 1.200 mm.
2.2. Teritorijalni ustroj upanijeSukladno dananjem upravno-teritorijalnom ustroju, podruje Primorsko-goranske u-panije ini 14 gradova i 22 opine (tablica 1).
S obzirom na popis stanovnitva iz 1991. godine, kada je na podruju upanije ivje-lo 323.130 stanovnika, broj stanovnika smanjio se za oko 5,5%. Demografsko teite upanije nalazi se u podruju priobalja, gdje ivi oko tri etvrtine ukupno prisutnog stanovnitva upanije. Podruje Gorskog kotara najrjee je naseljeno, sa samo 11% stanovnitva upanije. Tu je zabiljeena i najmanja gustoa naseljenosti 26,9 sta-novnika/ km2.
Prikazane razlike u demografskoj valorizaciji prostora prije svega ukazuju na specifine vrijednosti svake od navedenih sredina, ali posredno i dugorono utjeui na nerav-nomjeran i neuravnoteen razvitak upanije u cjelini mogu predstavljati znaajan gospodarski i ekoloki problem. on se oituje u pretjeranom pa i neizdrivom demo-grafskom pritisku u jednom podruju (priobalju), a iseljavanju i drutveno-gospodar-skom izumiranju drugih dijelova (Gorskog kotara i otoka) upanije.
2.3. Glavne gospodarske djelatnostiIzvanredno povoljan geoprometni poloaj i raskrije vanih europskih kopnenih i mor-skih putova utjecao je na to da se stanovnitvo Primorsko-goranske upanije ve od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se ovo podruje, a posebno Rijeka kao upanijsko sredite, razvilo u pomorsko sredite s razvijenom lukom, brodograevnom i turistikom djelatnou od znaenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno umarsko i drvopreraivako po-druje.
-
17
Tablica 1. Popis gradova i opina Primorsko-goranske upanije s osnovnim podacima
Rednibroj
Grad Opina BrojnaseljaKopnena
povrina(km2)Brojstanovnika*
Gustoastanovnitva(st./km2)
1. Bakar 9 125 7.773 62,22. Cres 26 291 2.959 10,23. Crikvenica 4 28 11.348 405,34. abar 41 282 4.387 15,65. Delnice 55 217 6.262 28,96. Kastav 6 11 8.891 808,37. Kraljevica 6 18 4.579 254,48. Krk 15 107 5.491 51,39. Mali Loinj 14 222 8.388 37,8
10. Novi Vinodolski 20 264 5.282 20,011. opatija 10 54 12.719 235,512. Rab 7 76 8.120 106,813. Rijeka 2 44 144.043 3.273,714. Vrbovsko 65 278 6.047 21,815. Baka 4 100 1.554 15,516. Brod Moravice 38 63 985 15,617. avle 10 85 6.749 79,418. Dobrinj 20 55 1.970 35,819. Fuine 9 86 1.855 21,620. Jelenje 17 109 4.877 44,721. Klana 5 94 1.931 20,522. Kostrena 19 12 3.897 324,823. Lokve 7 43 1.120 26,024. Lopar 1 26 1.183 44,825. Lovran 5 27 3.987 147,726. Malinska-Dubanica 21 43 2.726 63,427. Matulji 23 176 10.544 59,928. Moenika Draga 14 47 1.641 34,929. Mrkopalj 6 138 1.407 10,230. omialj 2 37 2.998 81,031. Punat 2 34 1.876 55,232. Ravna Gora 6 112 2.724 24,333. Skrad 32 55 1.333 24,234. Vinodolska 4 152 3.530 23,235. Vikovo 7 18 8.907 494,836. Vrbnik 4 52 1.245 23,9
upanijaUkupno: 536 3581 305.328 85,3
* Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine
Prema ekonomsko-socijalnim obiljejima, Primorsko-goranska upanija je slina dru-gim upanijama na obali Jadrana. Slabije su sagraeni otoci, urbanizirano i gusto sa-graeno obalno podruje, te nerazvijeno i reljefno izolirano zalee. Postojei gospodar-ski kapaciteti najveim su dijelom smjeteni u obalnom dijelu upanije. Na prostoru rijekog prstena, evidentirano je ak oko 81% radnih mjesta cijele upanije, a u sa-mom Gradu Rijeci 59% radnih mjesta upanije. Visoki trokovi industrijskog razvitka, potreba velikih ulaganja u infrastrukturu i prometne terminale, te uvjetovanost indu-strijskog razvitka i urbanizacije, doveli su do koncentracije sadraja na vrlo uskom obalnom podruju upanije. Turizam se s druge strane razvijao disperznije, ali samo uz morsku obalu.
-
18
Primorsko-goranska upanija, uz Grad Zagreb i Istarsku upaniju, spada u kategoriju ekonomski najrazvijenijih upanija u Republici Hrvatskoj, s BDP-om iznad prosjeka Republike Hrvatske. U zadnjih pet godina, na podruju upanije, svi znaajni gospo-darski trendovi su u porastu: povean je prosjean broj zaposlenih u gospodarstvu za 17,2% (najvei broj u uslunom sektoru), poveao se broj poduzetnika, ostvareni uku-pni prihodi vei su za 62,2%.
upanija je ve desetljeima razvijala specifine grane industrijske proizvodnje, poseb-no one koje se temelje na dopremi robe ili sirovina. Dobre pretpostavke tome davale su pogodnosti koje prua velika rijeka luka te ostali terminali u irem podruju Rijeke (npr. luka za rasute terete u Bakarskom zaljevu i naftni terminal kod omilja na Krku). Industrijsko-energetski pojas nalazi se u irem gradskom podruju Rijeke (Kukuljano-vo, Urinj, Melina, Mlaka, Matulji).
Udjel zaposlenih u svakoj od najznaajnijih djelatnosti u PG prikazano je na slici 2. Razvidno je da je najvei broj zaposlenih u trgovini (23,80%), zatim slijede prerai-vaka industrija (23,50%), sektor prijevoza i skladitenja (10,80%), graevinarstva (9,70%), sektor smjetaja i prehrane (9,30%), te sektor strunih, znanstvenih i teh-nikih djelatnosti (6,20%). Postotak zaposlenih u ostalim sektorima iznosi 16,70.
Slika 2. Zaposleni u upaniji po djelatnostima u 2009. godini
Izvor: FINA, 2010.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije, gospodarski razvitak prostora treba uskladiti s realnim ogranienjima njegove valorizacije, a u skladu sa zahtjevima djelotvorne zatite prirodnog i povijesno-kulturnog naslijea, kojim prostor upanije ne oskudijeva. Radi gospodarskog razvitka upanije, teite razvitka planira se staviti na strateke djelatnosti kao to su: razvoj rijeke luke i transporta, brodogradnje, turizma, industrije nafte i petrokemije, metalopreraivake i drvne industrije.
2.3.1. TrgovinaDjelatnost trgovine najrazvijenija je u priobalnom dijelu upanije, a posebno u Gradu Rijeci koji je postao izrazito jako trgovako sredite. Goransko podruje karakterizira neujednaena i nerazvijena trgovaka mrea te skromna ponuda. Trgovina na otocima u znatnoj je mjeri u funkciji turizma i nedovoljno je razvijena.
-
19
2.3.2. Preraivaka industrijaPromatrano po mikroregijama upanije, u posljednje etiri godine vidljivo je zaostaja-nje preraivake industrije na svim podrujima osim u priobalju, s tim da je ono naj-manje izraeno u Gradu Rijeci, a najizraenije na otocima, koji ni ranije nisu bili ori-jentirani na industriju. Brojni su pogoni preseljeni iz sredita Rijeke u nove proizvodne i poslovne zone u okolici Rijeke, npr. u Industrijsku zonu Kukuljanovo, u poslovne zone u Vikovu, Kastvu, Matuljima i Klani. U tim zonama djeluje i vei broj novih po-gona sa suvremenim tehnologijama na naelu srednjeg i malog poduzetnitva.
Poveanje broja zaposlenih od 20% za etverogodinje razdoblje govori u prilog ubrza-nom trendu razvitka preraivake djelatnosti u rijekom prstenu. obrnuti proces na oto-cima, gdje smanjenje iznosi gotovo 25%, govori o daljnjoj tercijarizaciji upanijskih oto-ka (turizam, trgovina i promet) i svoenju preraivake djelatnosti u najnunije okvire.
Najvei predstavnici preraivake industrije su brodogradilita 3. maj, Kraljevica, Vik-tor Lenac te Finnvest i Dina-Petrokemija.
2.3.3. Promet i vezeIzvanredno povoljan geoprometni poloaj i raskrije vanih europskih kopnenih i mor-skih putova utjecao je na to da se stanovnitvo ovog podruja odavno opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se ovo podruje, a posebno Grad Rijeka kao upanijsko sredite, razvilo u jako pomorsko-prometno sredi-te s razvijenom lukom i pomorsko-prometnom djelatnou od velikog znaenja za cijelu Hrvatsku. ovo je potaklo razvitak drugih prometnih grana, kao to su cestovni, eljezniki, zrani promet, PTT i telekomunikacije i cjevovodni prijenos. Navedeni ra-zvitak potaknuo je i nastanak brojnih poduzea u podruju prateih i pomonih djelat-nosti u prijevozu kao to su pomorske agencije, pediteri i druge agencije u prometu. Najznaajnije tvrtke iz ove djelatnosti su: Jadrolinija, Loinjska plovidba, Luka Rijeka, Autotrans, KD Autotrolej.
2.3.4. TurizamPrimorsko-goranska upanija jedna je od turistiki razvijenijih regija. Raspolae sa 166.000 smjetajnih jedinica; ukupno ima 79 hotela, 46 kampova i 12.000 obitelj-skih domainstava koje pruaju usluge turistima.
Prema vrstama objekata, najvie noenja ostvaruje se u hotelima, i to 29%, a pribli-no toliko i u kampovima te u domainstvima. Vaan dio ukupne turistike ponude ini i 19 luka nautikog turizma na Kvarneru, od kojih je osam suvremenih i dobro opre-mljenih marina, s gotovo 3.000 vezova u moru i 2.000 vezova na kopnu i moguno-u iznajmljivanja brodica (od Iia, opatije, Punta na otoku Krku, Cresa, Malog Loi-nja, do Supetarske Drage na otoku Rabu i Raba), godinje popunjenosti od 73% i vie od 16.000 uplovljavanja u tranzitu.
2.4. Prometna povezanost i vani infrastrukturni objektiPrometni sustavi ine meusobno povezane sve prometne grane spregnute u jedin-stvenu funkciju pruanja transportnih usluga. ine ga prometni podsustavi cestovno-ga, eljeznikoga, pomorskoga, zranoga, cjevovodnoga i telekomunikacijskog prome-ta. Logistiku podrku cjelovitoga prometnog sustava omoguuju luki, cestovni, elje-zniki, zrani i cjevovodni terminali za putniki i teretni promet.
-
20
Prometna vrijednost Primorsko-goranske upanije jedna je od njezinih glavnih znaajki. Uvjetovano je to vanou rijeke luke, a s tim u vezi, i kopnenih prometnica koje iz bli-e i dalje unutranjosti komuniciraju s tim lukim sreditem. Rijeka je ve desetljeima jedna od znaajnijih mediteranskih luka, koja svoje prometne usluge obavlja i za zemlje Srednje europe. Rijeka luka je, uz transku, svojim poloajem svakako najpovoljnija s gledita potreba srednjoeuropskog trita. Rijeka luka je najvea morska luka Hrvatske.
Tri su vane cestovne komunikacije na podruju upanije:
1. Autocesta Rijeka Zagreb, koja osim povezivanja Rijeke sa sreditima izvan upanije, gospodarski i demografski pozitivno djeluje na razvitak okolnog po-druja unutar upanije,
2. Jadranska turistika cesta, koja prolazi priobaljem upanije,
3. Prometnica Rijeka Rupa, koja upaniju povezuje s Trstom i Ljubljanom, odnosno budua autocesta Rupa Rijeka Sv. Kuzam Novi Vinodoloski uta Lokva.
Za upaniju je od iznimne vanosti eljeznika pruga Zagreb Karlovac Rijeka, koja predstavlja glavni oslonac razvitku rijeke luke. ova pruga je zastarjela te je Vlada RH najavila rjeenje tog problema, jer pruga svojim kapacitetom, tehniko-sigurnosnim osobinama, ne zadovoljava potrebe putnikog prijevoza i gospodarstva upanije. Dru-ga eljeznika komunikacija u upaniji, Rijeka Pivka Ljubljana ili Trst, povezuje Rijeku sa Slovenijom i dalje Srednjom i Zapadnom europom.
Rijeka zrakoplovna luka nalazi se nedaleko od omilja, na sjeveru otoka Krka, i dje-latna je prije svega u ljetnom dijelu godine. Manja zrakoplovna luka postoji kod Malog Loinja.
Vaan infrastrukturni objekt upanije je Jadranski naftovod, koji povezuje terminal u omilju (gdje se nalaze prihvatni spremnici) s rafinerijom u Sisku te potom ide do Lendave, Bosanskog Broda, Novog Sada i Paneva.
Na podruju upanije nalaze se tri vea proizvodna objekta Hrvatske elektroprivrede: Te Rijeka, He Vinodol i He Rijeka. Glavno upanijsko vorite 400 kV-elektroenerget-skog prijenosnog sustava je Melina kod Rijeke, otkud se pruaju tri kraka dalekovodne mree: prema Tubrima kod Zagreba, Divai u Sloveniji i Konjskom kod Splita.
2.5. Klimatska obiljejaNajvaniji pokazatelji klimatskih karakteristika svakoga podruja su temperatura zra-ka, oborine, relativna vlanost zraka, naoblaka i vjetar. Budui da se Primorsko-goran-ska upanija sastoji od tri dobro izraene geografske cjeline: Gorskog kotara, priobalja s neposrednim zaleem i otoka, tako se i klimatski imbenici mogu odvojeno definirati za navedene prostore.
U tablici 2. prikazani su bitni pokazatelji klime za geografske cjeline upanije s poda-cima s etiri meteoroloke postaje:
1. Parg kraj abra goranska meteoroloka postaja,
2. Rijeka priobalna meteoroloka postaja,
3. Rab i Loinj otone meteoroloke postaje.
Iz tablice je vidljiva oita razlika u srednjim godinjim temperaturama izmeu goran-skog dijela i priobalja, odnosno otoka. Meutim, treba takoer rei da su, osim u sred-
Termoelektrana Rijeka
-
21
Tablica 2. Klimatski pokazatelji s 4 meteoroloke postaje na podruju upanije
Mjernapostaja
Srednjegodinjevrijednosti Godinjevrijednosti
Temperaturazraka,C
Tlakzraka,hpaRel.vlagazraka,%
Koliinaoborina,Mm
Br.danapodsnijegom(1cm)
VedridaniOblanidani
Parg (abar) 8,5 915,3 78 1.765,8 75 22 168
Rijeka 16,1 99,4 62 1.647,1 3 59 117
Mali Loinj 16,3 1.007,6 67 938,2 0 59 51
Rab 16,5 1.011,8 63 972,0 1 71 77
Izvor: Statistiki ljetopis RH, 2010. godine
njoj temperaturi, znaajne razlike i izmeu minimalnih i maksimalnih temperatura, odnosno u amplitudi sezonske temperature izmeu priobalnih/otonih i goranskih/kon-tinentalnih krajeva. Amplituda za podruje priobalja i otoka openito je manja od po-druja Gorskog kotara, to je pokazatelj kontinentalnosti nekog prostora. Razlog tome je utjecaj mora, koje kao veliki akumulator topline smanjuje oscilacije temperature.
Primorsko-goransku upaniju karakterizira nagla promjena nadmorske visine prilikom prijelaza iz priobalja prema unutranjosti, to za sobom povlai naglo smanjenje utje-caja mora na temperaturne prilike u kopnenoj unutranjosti upanije.
Uoljivo je da kopneni dio upanije (zajedno s priobaljem u ijem se zaleu nalaze vi-soke planine) ima znatno veu koliinu oborina od otoka, to je posljedica utjecaja re-ljefa i ope cirkulacije atmosfere. Razlika u zasienosti vodenom parom izmeu prio-balnog i otonog dijela upanije u odnosu na unutranjost je posljedica velikih tempe-raturnih razlika.
U priobalnom dijelu upanije i na otoku Krku klima je uvjetovana utjecajem kontinen-talnog zalea i Jadranskog mora, a karakteriziraju je blage i kine zime, topla i suna ljeta. Srednja uestalost vjetrova za podruje od Rijeke do ulaska u Bakarski zaljev, prikazana je u tablici 3.
Tablica 3. Srednja uestalost vjetra za podruje od Rijeke do Kraljevice
Tiina N NE E SE S SW W NW
Brojdana 66 34 143 18 21 24 37 7 15
Udiougodini,% 18 9 39 5 6 7 10 2 4
Brzinavjetra,m/s / 1,6 2,8 2,0 2,0 2,0 1,9 1,3 1,5
od vjetrova na ovom podruju prevladavaju:
bura, smjer N ili Ne, iji udari doseu brzine i do 40 m/s;
jugo, smjer Se, ija brzina dosee oko 9 m/s.
-
23
3. USTROJ PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
Primorsko-goranska upanija jedinica je podrune (regionalne) samouprave svih njezi-nih graana s prebivalitem na podruju 14 gradova: Bakar, Cres, Crikvenica, abar, Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Loinj, Novi Vinodolski, opatija, Rab, Rijeka i Vrbovsko, te 22 opine: Baka, Brod Moravice, avle, Dobrinj, Fuine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska-Dubanica, Matulji, Moenika Draga, Mrko palj, omialj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska opina, Vikovo i Vrbnik.
upanija je samostalna u odluivanju u poslovima od podrunog (regionalnog) znae-nja, a posebice kada je rije o poslovima koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvitak, promet, prometnu infrastruk-turu i pomorsko dobro, odravanje javnih cesta, planiranje i razvitak mree obrazov-nih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola te drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ure-enja za podruje upanije, a izvan podruja Grada Rijeke, kao i ostale poslove su-kladno posebnim zakonima.
upanija usklauje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernoga gospodarskoga i drutvenog razvoja gradova i opina u sastavu upanije te upanije kao cjeline.
3.1. Tijela upanije
3.1.1. upanijska skuptinaupanijska skuptina predstavniko je tijelo graana Primorsko-goranske upanije i tijelo podrune (regionalne) samouprave koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obav-lja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom upanije. Skuptina broji 41 lana. Mandat lana Skuptine izabranog na redovitim izborima traje etiri godine. Skuptina ima predsjednika i dva potpredsjednika, te 19 stalnih radnih tijela odbora.
3.1.2. upanupan je izvrno tijelo upanije. Bira se neposredno na izborima na mandat od etiri godine na nain i u postupku koji je odreen posebnim zakonom. upan zastupa upa-niju, obavlja nadzor nad zakonitou rada upravnih tijela i daje im upute za rad. upan ima dva zamjenika koji se biraju neposredno na izborima istodobno sa upanom.
-
24
3.1.3. Upravna tijela Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga upanije kao i poslova dravne upra-ve prenijetih na upaniju ustrojavaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravljaju proelnici koje na temelju javnog natjeaja imenuje upan. Primorsko-goranska upani-ja ima 10 upravnih tijela. To su:
Kabinet upana
Ured upanije
Upravni odjel za proraun i financije
Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia
Upravni odjel za zdravstvenu zatitu i socijalnu skrb
Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport
Upravni odjel za upravljanje imovinom i ope poslove
Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze
Upravni odjel za turizam, poduzetnitvo i poljoprivredu
Ured unutarnje revizije
Slika 3. Ustroj PG kao jedinice podrune (regionalne) samouprave
-
25
3.2. upanijske javne ustanove i drutvaupanija je za potrebe obavljanja poslova zatite prirode, provedbe programa odrivog razvitka otoka, uspostave novog sustava gospodarenja otpadom i razvitka projekta ko-ritenja obnovljivih izvora energije osnovala (ili je suosniva) sljedeih javnih ustanova i drutava:
Javna ustanova Priroda
Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana
ekoplus d.o.o.
Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske upanije d.o.o. (ReA KVARNeR)
3.2.1. Javna ustanova PrirodaJavna ustanova Priroda je osnovana 2006. godine. Djelatnost Ustanove je zatita, odravanje i promicanje zatienog podruja radi zatite i ouvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja prirodnih dobara te nadziranje provoenja uvjeta i mjera zatite prirode na podruju kojim Usta-nova upravlja.
3.2.2. centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana1
Ustanova Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana zapoela je s obavljanjem svoje djelatnosti 1. travnja 2007. godine, a preuzela je sve obveze i poslove Centra za mediteransku poljoprivredu Primorsko-goranske upanije. Centar ima za cilj provedbu programa odrivog razvitka otoka, osmiljavanje i modeliranje trajnog procesa odri-vog razvitka u otonim jedinicama lokalne samouprave, s posebnim naglaskom na ra-zvitak poljoprivrede, uporabu alternativnih izvora energije, te na odrivi turizam.
3.2.3. Ekoplus d.o.o.ekoplus d.o.o trgovako drutvo za gospodarenje otpadom osnovali su 2001. godine Primorsko-goranska upanija, Grad Rijeka i KD istoa d.o.o. Rijeka, a 2006. godine u vlasniku strukturu ula je i opina Vikovo. osnovni je zadatak ekoplusa koncipira-nje, priprema, izgradnja i upravljanje novim, integralnim sustavom gospodarenja otpa-dom na cijelom podruju upanije.
3.2.4. Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske upanije d.o.o. (REA KVARNER) Primorsko-goranska upanija osnovala je ovu Agenciju 2009. godine. osnovna djelat-nost joj je promicanje, priprema, provedba i razvoj programa, projekata i slinih aktiv-nosti na podruju energetske uinkovitosti i koritenju obnovljivih izvora energije.
1 Godine 2010. pokrenut je postupak zatvaranja Centra za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana.
-
27
4. INSTITUcIJE, SPEcIJALIZIRANE USTANOVE I NEVLAdINE UdRUGE KOJE SE
NA POdRUJU PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE BAVE ZATITOM OKOLIA
Na podruju Primorsko-goranske upanije zatitom okolia se u okviru djelokruga svo-jega rada bave tijela dravne uprave, regionalne (podrune) i lokalne samouprave, specijalizirane ustanove, te nevladine udruge, iji se popis daje u sljedeim tabelarnim prikazima.
Na upanijskoj razini poslove zatite okolia obavlja odsjek za zatitu okolia, komu-nalne poslove i kulturno-povijesno naslijee Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia2. odsjek obavlja poslove koji se odnose na provedbu Zakona o zatiti okolia, Zakona o otpadu, Zakona o zatiti zraka i podzakonskih akata, zatim poslove u vezi s izdavanjem dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, koncesija za po-stupanje s posebnim kategorijama otpada i koncesijama u podruju energetike. ovaj odsjek utvruje i mjere zatite prirode, obavlja poslove u vezi s realizacijom projekata iz podruja komunalnog i vodnog gospodarstva koje sufinancira upanija, te poslove u vezi s obnovom i zatitom nepokretnih kulturnih dobara.
U tablici 4. prikazane su i ostale institucije i slube, te specijalizirane ustanove koje se bave poslovima zatite okolia na podruju Primorsko-goranske upanije.
Navedene institucije, ovisno o svom djelokrugu rada, obavljaju razliite poslove u po-druju zatite okolia praenje stanja, provedbe mjera zatite okolia, izobrazbu, in-spekcijski nadzor.
Iz tabelarnog je prikaza razvidno da na podruju Primorsko-goranske upanije djeluju inspekcijske slube koje provode nadzor u pet razliitih podruja zatiti okolia, za-titi prirode, zatiti od buke, zatiti voda i zatiti uma. Sve su one organizirane u tije-lima dravne uprave Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstvu kulture, Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodar-stva te Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
U tablici 5. prikazana je ekipiranost za obavljanje poslova zatite okolia na razini je-dinica lokalne samouprave (gradova i opina). Samo u Gradu Rijeci postoje dvije oso-be koje su zaduene za poslove zatite okolia (odnosno zatite prirode i okolia te odrivi razvoj i zatitu okolia), dok u drugim gradovima i opinama poslove zatite okolia obavljaju djelatnici kojima je to samo jedna od dunosti (najee u okviru ko-munalnih poslova).
2 Poslovi zatite okolia na razini upanije obavljali su se do kraja 2007. godine u okviru upanijskog zavoda za odrivi razvoj i prostorno planiranje (koji je bio ustrojen kao upravno tijelo u okviru Primorsko-goranske upanije) i u Slubi za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Ureda dravne uprave. Temeljem Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN broj 76/07 i 38/09) upanijski zavod se transformirao u Javnu ustanovu Zavod za prostorno ureenje Primorsko-goranske upanije. Dana 1. sijenja 2008. godine, poslovi zatite okolia iz upanijskog zavoda za odrivi razvoj i prostorno planiranje i iz Slube za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove preneseni su u novoustrojeni Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia.
-
28
Tablica 4. Institucije i specijalizirane ustanove s djelokrugom rada i kontakt osobama koje se na podruju Primorsko-goranske upanije bave zatitom okolia
R.br. Nazivinstitucije Djelokrugrada Kontaktosoba1. Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva Uprava za inspekcijske poslove odjel inspekcijskog nadzora Podruna jedinica u Rijeci
- Inspekcijski poslovi zatite okolia arko Vogrinc, dipl. ing. 051/325-760 [email protected]
2. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstvaUprava za atmosferu i gospodarenje otpadom Sektor za atmosferu, more i tloodjel za zatitu mora
- Poslovi zatite mora i priobalja jadranskih upanija Nevia Krui, dipl. ing. gra.051/213-499 [email protected]
3. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Luka kapetanija Rijeka
- odravanje reda u lukama i sprjeavanje oneienja mora aktivnostima na pomorskom dobru
- Sprjeavanje oneienja mora s brodova i plovila - operativni centar kod iznenadnog oneienja mora
(detekcija, nadzor i praenje)
Kap. Darko Glaar 051/214-113 [email protected]
4. Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava primorsko-goranska
- Zamjenik zapovjednika oC-a Jasmin Brkljaa 051/430-429 [email protected]
5. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstvaUprava gospodarenja vodamaodjel dravne vodopravne inspekcije odsjek primorsko-istarskih slivova
- Dravna vodopravna inspekcija u skladu sa Zakonom o vodama
Vlado Rogi, dipl. ing.098/[email protected]
6. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbiUprava za sanitarnu inspekcijuSluba upanijske sanitarne inspekcijeodjel za Istru i Primorjeodsjek za Primorsku-goransku upaniju
- Inspekcijski poslovi iz podruja zatite od buke Stipo Karaula, dr. med. 051/[email protected]
7. Ministarstvo kulture Uprava za inspekcijske poslove zatite prirode
- Inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o zatiti prirode i propisa donesenih temeljem njega
mr. sc. Ivanka Jeleni051/[email protected]
8. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije Zdravstveno-ekoloki odjel
- Poslovi praenja kakvoe pojedinih sastavnica okolia radi zatite zdravlja ljudi i zatite okolia
mr. sc. eljko Linak 051/[email protected]@zzjzpgz.hr
9. Prirodoslovni muzej Rijeka - Bioloka i geoloka istraivanja - obrazovno-kulturna djelatnost i popularizacija
prirodoslovlja - Izrada studija i prijedloga za zatitu prirode
Marin Kirini, dipl. ing.051/[email protected]
10. Hrvatske ume Uprava uma Delnice
- odravanje i unaprjeivanje ekoloke stabilnosti uma i umskog zemljita
Robert Abramovi dipl. ing. 051/829-700 [email protected]
11. Hrvatske ume Uprava uma Senj
- odravanje i unaprjeivanje ekoloke stabilnosti uma i umskog zemljita
Jurica Tomljanovi, dipl. ing. 053/881-022 [email protected]
12. Hrvatske ume Uprava uma Buzet
- odravanje i unaprjeivanje ekoloke stabilnosti uma i umskog zemljita
Ivan Pentek, dipl. ing.052/695-150 [email protected]
13. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstvaUprava umarstva Sektor umarske inspekcije
- Inspekcijski poslovi iz podruja umarstva Anelko Grospi, dipl. ing. 01/[email protected]
14. Dravna uprava za zatitu i spaavanje Podruni ured Rijeka
- Priprema, planiranje i rukovoenje operativnim snagama te koordinacija sustava zatite i spaavanja
Matko kalamera, dipl. oec.051/352-440091/[email protected]
15. Javna ustanova Priroda - Zatita, upravljanje i promicanje zatienih prirodnih vrijednosti na podruju upanije
Sonja ii, dipl. oec. 051/[email protected]
16. Javna ustanova Nacionalni park Risnjak - Upravljanje Nacionalnim parkom Risnjak Ivan Malnar, dipl. ing.051/836-133099/[email protected]
17. Javna ustanova Park prirode Uka - Upravljanje Parkom prirode Uka, unutar ijih se granica nalazi geomorfoloki spomenik Vela draga
Suzi Petrii, dipl. oec.051/[email protected]
-
29
Tablica 5. Osobe zaduene za poslove zatite okolia u gradovima i opinama
Grad/Opina
Osobezaduenezaposlovezatiteokoliausklopudrugihposlova
Odsjek/Odjelprigradskoj/opinskojupravi Kontaktosoba
Gradovi
Bakar 3 (proelnik, voditelj odsjeka i komunalni redar)
odsjek za komunalni sustav, urbanizam i ekologiju
Aranka Velkovski tel. 051/455-755, fax 051/761-137 e-mail: [email protected]
Cres 4 (voditelj, 2 referenta i komunalni redar)
odsjek za stambeno-komunalni sustav Dubravka Fak tel. 051/661-950, fax 051/571-331 e-mail: [email protected]
Crikvenica 7 (proelnik, struni suradnik, 3 komunalna redara + 2 vjebenika)
Upravni odjel za komunalni sustav i zatitu okolia
Ivan Petrinovi tel. 051/455-400, fax 051/242-009e-mail:[email protected]
abar 2 (predstojnik i komunalni redar) odjel komunalnih poslova Franjo Volftel. 051/829-493Saa Kovatel. 051/829-490e-mail: [email protected]
Delnice 2 (voditelj, komunalni redar) odsjek za komunalni sustav, strategijsko planiranje, razvoj i izgradnju, promet, ekologiju i gospodarenje imovinom grada
Davorka Grguritel. 051/812-055 e-mail: [email protected]
Kastav 3 (voditelj, referent i komunalni redar)
Jedinstveni upravni odjel Cvetka epanovitel. i fax 051/691-452, 691-453e-mail: [email protected]
Kraljevica 1 (proelnica) Jedinstveni upravni odjel Vladimir Droitel. 051/282-460, fax 051/281-419 e-mail: [email protected]
Krk 5 (proelnik, 3 referenta, komunalni redar)
Upravni odjel za komunalni sustav imi Skomeritel. 051/222-823, fax 051/221-126e-mail: [email protected]
MaliLoinj 1 (proelnik) Upravni odjel za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zatitu okolia, Pododsjek za urbanizam, prostorno planiranje i zatitu okolia
Tanja Jovi tel. 051/231-056, fax 051/232-307 e-mail: [email protected]
NoviVinodolski
1 (proelnica) Upravni odjel za komunalni sustav i zatitu okolia
Tanja Komadinatel. 051/245-045, 091 245 9701; fax 051/244-409 e-mail: [email protected]
Opatija 7 Upravni odjel za komunalni sustav i zatitu okolia
Raul Degano tel. 051/680-113; fax 051/701-313 e-mail: [email protected]
Rab 2 Upravni odjel za razvoj, prostorno planiranje i javne potrebe
Voislav Mari tel. 051/ 777-466, fax 051/ 724-777 e-mail: [email protected]
Rijeka 22 (2 osobe zaduene iskljuivo za zatitu okolia*)
Direkcija za razvoj, urbanizam i ekologiju
Ljubomir Stojni tel. 051/209-442, fax 051/209-451 e-mail: [email protected]
Vrbovsko 2 (voditelj, komunalni redar) odsjek za komunalni sustav i gospodarstvo
Nevenko agartel. 051/875-148, fax 051/875-008
Opine
Baka 2 (voditelj i komunalni redar) Jedinstveni upravni odjelodsjek za komunalni sustav, prostorno ureenje, graditeljstvo i zatitu okolia
Neven Dori tel. 051/856-809, fax 051/856-889 098/326-591
BrodMoravice
Jedinstveni upravni odjel Miroslav tefani tel/fax 051/811-822, 817-355
avle 2 (referent i komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Jasna Cuculitel. 051/208-209, fax 051/208-311 e-mail: [email protected]
Dobrinj 1 (komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Igor Fugoi tel. 051/848-344, fax 051/848-141e-mail: [email protected]
-
30
Grad/Opina
Osobezaduenezaposlovezatiteokoliausklopudrugihposlova
Odsjek/Odjelprigradskoj/opinskojupravi Kontaktosoba
Fuine 1 (komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Mirela Majnari-Blaevitel. 051/829-503, fax 051/835-768 e-mail: [email protected]
Jelenje 2 (samostalni referent i komunalni redar)
Jedinstveni upravni odjel Borislav Kli tel. 051/208-080, fax 051/208-090 e-mail: [email protected]
Klana Jedinstveni upravni odjel Matija Laginja tel. 051/808-205, fax 051/808-708 e-mail: [email protected]
Kostrena 4 (proelnik, voditelj, struni referent i komunalni redar)
Upravni odjel za komunalne djelatnosti, gospodarstvo, odrivi razvoj i prostorno planiranje, Sluba prostornog i urbanistikog planiranja, zatite i unapreenja prirodnog okolia, upravljanja imovinom
Milan Tiaktel. 051/209-000, fax 051/289-400e-mail: [email protected]
Lokve 2 (koordinator za komunalne poslove i komunalni redar)
Jedinstveni upravni odjel Nenad tanfel tel. 051/831-336, fax 051/831-255 e-mail: [email protected]
Lovran 3 (2 referenta i komunalni redar) odsjek za stambeno-komunalni sustav Branka Raditel. i fax 051/291-045 e-mail [email protected]
Lopar Jedinstveni upravni odjel Marina Protulipac-Tomiitel. 051/775-593, fax 051/775-597 e-mail: [email protected]
Malinska-Dubanica
odjel za komunalni sustav Bernard Cvelitel. 051/750-500, fax 051/858-859 e-mail: [email protected]
Matulji 2 (voditelj i komunalni redar) odjel za komunalni sustav Ronald Puhari tel. i fax 051/274-114, 274-238 e-mail: [email protected]
MoenikaDraga
1 (proelnica) Jedinstveni upravni odjel Mirna de Karina tel. 051/737-536, fax 051/737-210e-mail: [email protected]
Mrkopalj 1 (komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Marin Gaparactel. 051/833-131, fax 051/833-101 e-mail: [email protected]
Omialj 3 (voditelj, struni referent i komunalni redar)
odsjek za komunalno gospodarstvo Nataa Domiljanovi tel. 051/661-970, fax 051/661-980 e-mail: [email protected]
Punat 2 (voditelj poslova prostornog ureenja i komunalnog sustava te komunalni redar)
Jedinstveni upravni odjel Anton orli tel. 051/854-140, fax 051/854-840e-mail: [email protected]
RavnaGora 2 (voditelj i komunalni referent/redar)
odsjek za komunalni sustav Nedeljko Rui tel. 051/ 829-455, fax 051/829-460 e-mail: [email protected]
Skrad 1 (referent za komunalne poslove) Jedinstveni upravni odjel Igor Bukovac tel. i fax 051/ 810-680e-mail: [email protected]
Vinodolska odsjek za komunalni sustav Jedinstvenog upravnog odjela
Bernard Peko Lonar tel. 051/248-006, fax 051/248-007 e-mail: [email protected]
Vikovo 3 (proelnik, samostalni referent i komunalni redar)
Upravni odjel za prostorno i urbanistiko planiranje, ureenje naselja, stanovanje i komunalne djelatnosti
Vesna Milih-Lazovitel. 051/503-779 fax 051/257-521 e-mail: [email protected]
Vrbnik 1 (komunalni redar) Jedinstveni upravni odjel Domagoj Grkovi tel/fax 051/857-099 e-mail: [email protected]
* samostalni suradnik za zatitu prirode i okolia i vodei suradnik za odrivi razvitak i zatitu okolia
Izvori: Internet stranice gradova i opina, direktni kontakti s gradovima te ispunjeni upitnik za opinu Vrbnik
-
31
Na podruju Primorsko-goranske upanije djeluje velik broj udruga koje se bave zati-tom okolia i zatitom prirode. Njihov je popis dan u sljedeoj tablici:
Tablica 6. Udruge koje se bave zatitom okolia i zatitom prirode
Nazivudruge Adresa1. Centar za odriv razvoj ekopark Pernat Lubenice 26, 51557 Cres2. Delniko ekoloko drutvo Hloja Supilova 32, 51300 Delnice 3. Drutvo Crikveniana, Crikvenica Petra Preradovia 1, 51260 Crikvenica4. Drutvo Naa djeca Zagrebaka 1, 51550 Mali Loinj5. Drutvo za ekoloki prihvatljive projekte-Arelena Medermunii 10, 51513 omialj6. Drutvo za ouvanje i razvoj naselja Mrzla Vodica Mrzla Vodica 11/A, 51316 Lokve7. Drutvo za poljepavanje omilja Put mora 2, 51513 omialj8. Drutvo za uljepavanje mjesta odvojak Draga 1, 51512 Njivice9. Drutvo za zatitu kulturne batine i prirode Vinodola u Crikvenici Petra Preradovia 1, 51260 Crikvenica
10. Drutvo za zatitu prirodne i kulturno povijesne batine Kastavtine, Klane i okolice Mauran
iroli 1, 51216 Vikovo
11. eko centar mladih uvara okolia drutva Naa djeca Rijeka Jelaiev trg 1 , 51000 Rijeka12. eko Rijeka Primorje 39, 51222 Bakar13. eko udruga mladih Raba eko-um Palit 71, 51280 Rab14. eko-centar Caput InsulaeBeli, istraivako-edukacijski centar za zatitu prirode Beli 4, 51559 Beli15. ekoloka udruga Stribor Blaa Polia 24, 51000 Rijeka16. ekoloko drutvo Crikvenica Petra Preradovia 1 51260 Crikvenica17. ekoloko drutvo Novi Vinodolski Korzo hrvatskih branitelja 50/a, 51250 Novi Vinodolski 18. ekoloko drutvo mergo Viktora Cara emina 3, 51410 opatija19. eko-udruga Sveti Gaudencije Creska 7, 51550 Mali Loinj20. Graanska udruga Smokvarijanska lista Bezjaki 6, Marinii, 51216 Vikovo21. Hrvatska ekoloka udruga Bravinac Vodice Rupina 6/A, Vodice 51557 Cres22. In klub inovatora Rijeka Verdijeva 11/II, 51000 Rijeka 23. otono ekoloko vijee Vela placa 1/II , 51500 Krk24. Plavi svijet Institut za istraivanje i zatitu mora Katel 14, 51551 Veli Loinj25. Plavo-zelena udruga umogorska cesta 7, 51211 Matulji26. Ruta grupa za kvalitetniji ivot na otoku Cresu Drevenik 28, 51557 Cres 27. Stan Crnika Filozii 2, 51557 Cres 28. Udruga Animalia Drage Gervaisa 37, 51000 Rijeka 29. Udruga brodara Punat obala bb, 51521 Punat30. Udruga eko Kvarner Primorska 10, 51512 Njivice31. Udruga Jezero Kralja Tomislava 15, 51511 Malinska32. Udruga obala naih unuka Dubrovaka 4, 51000 Rijeka 33. Udruga Pastrva Moravice Tii 5/A, Moravice, 51361 Vrbovsko34. Udruga plavo zelenih Lido Rakovea 15, 51410 opatija35. Udruga Stari mlin Klanac Kralja Tomislava 33, 51361 Vrbovsko36. Udruga Vidov san za istu planetu avle 76, 51219 avle37. Udruga vlasnika kua i stanovnika naselja Grabar Grabar 3, 51557 Cres 38. Udruga Vrh Vrh 33, 51500 Krk39. Udruga za ekologiju i gospodarski razvoj Jadranovo I. G. Kovaia 1, 51264 Jadranovo40. Udruga za ekologiju, kulturu i umjetnost ekos Susak 513, 51561 Susak41. Udruga za promidbu i ouvanje Gorskog kotara Plodovi gorja Gorskog kotara
Ravna GoraKosa 5, 51314 Ravna Gora
42. Udruga za razvitak eko-turizma, ekoloke poljoprivrede i zatite okolia Dunav Drina Jadran
Blaa Polia 2, 51000 Rijeka
43. Udruga za zatitu okolia i mora Trebene Porozina, 51557 Cres 44. Udruga za zatitu okolia i razvitak Grada Vrbovsko G. Kovaia, 51361 Vrbovsko45. Udruga za zatitu prirode i ivotinja Bolji svijet Trg kneza Branimira bb, Vodice 51557 Cres46. Udruga za zatitu ivotinjskog svijeta u creskom ekolokom sustavu Melin 14, 51557 Cres 47. Udruga za zdravi ivot i zdravu prirodu Trbuhovica abar Narodnog osloboenja 2, 51306 abar48. Udruga zatitara prirode Mareljska staza Marelji-Vikovo Garii 3, Marelji, 51216 Vikovo49. Udruga Zdrav ivot Rijeka Verdieva 11, 51000 Rijeka 50. Udruga Zlobin, eko prijatelj Zlobin 151, 51324 Zlobin51. Unije eko centar svijeta Unije 5, 51551 Unije52. Zeleno u plavom obala marala Tita 7, 51551 Veli Loinj
Izvori: Internet stranica Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva te podaci Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia.
osim navedenih udruga, na podruju Primorsko-goranske upanije zatitom okolia bave se i planinarska drutva koja uz svoju osnovnu djelatnost promiu zatitu okoli-a, zatitu prirode, te ouvanje bioloke raznolikosti.
-
33
5. dOKUMENTI ZATITE OKOLIA PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
5.1. dokumenti upanijske razineDokumenti iz podruja zatite okolia koji su doneseni na upanijskoj razini su sljedei:
Plan intervencija u zatiti okolia Primorsko-goranske upanije (SN 11/04, 16/04)
Strategija zatite okolia Primorsko-goranske upanije (SN 31/05)
Program zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2006.-2009. godine (SN 31/05)
Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2007.-2015. godine (SN 17/07, 50/08)
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2009.-2012. (SN 23/09)
Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora u Primorsko-goranskoj upa-niji (SN 26/09)
Plan intervencija u zatiti okolia Primorsko-goranske upanije donesen je u oujku 2004. godine temeljem dravnog Plana intervencija u zatiti okolia (NN 82/99, 86/99 i 12/01). Planom se utvruju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ubla-avanje i uklanjanje neposrednih posljedica tetnih za okoli, subjekti ostalih pojedi-nih mjera, odgovornost i ovlatenja u svezi s provedbom, te nain usuglaavanja s in-terventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona.
Stupanjem na snagu Uredbe o spreavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (NN 114/08), 31. oujka 2009. godine stavljen je izvan snage dravni Plan interven-cija u zatiti okolia pa i planovi doneseni na temelju toga.
Strategija zatite okolia Primorsko-goranske upanije donesena je u studenom 2005. Sadri osnovne podatke o PG, polazita za utvrivanje stratekih ciljeva zatite okoli-a PG, utvrivanje prioriteta u zatiti okolia PG, pregled prostornih cjelina u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroenog okolia, politiku zatite okolia i strateke ci-ljeve zatite okolia PG te instrumente i sudionike provedbe. Strategijom se daju pre-poruke i nude rjeenja za ouvanje raspoloivih resursa. Pri tome je osnovna vodilja bila poticanje razvitka, uz potivanje raspoloivih resursa.
Program zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2006.-2009. do-nesen je u travnju 2005. godine. Sadri mjere za predvianje, sprjeavanje i ogrania-vanje oneienja okolia te smjernice i mjere za ouvanje i unaprjeenje zatite priro-de i okolia, pregled subjekata koji su duni provesti pojedinu mjeru zatite okolia, nain provedbe interventnih mjera u izvanrednim sluajevima oneiavanja okolia, rokove i izvore financiranja za poduzimanje i provedbu pojedinih mjera, te procjenu potrebnih sredstava za provedbu planiranih mjera.
-
34
Plan gospodarenja otpadom Primorsko goranske upanije za razdoblje 2007.-2015. do-nesen je u travnju 2007. godine. Sadri osnovne podatke o gospodarenju otpadom u Primorsko-goranskoj upaniji, polazita i ciljeve gospodarenja otpadom. Posebno vaan dio Plana ine mjere uspostave novoga sustava gospodarenja otpadom koji e iziskivati velika financijska sredstva. Projekt je ve kandidiran za sredstva IPA predpristupnog fon-da europske Unije, a sufinacirao ga je Fond za energetsku uinkovitost i zatitu okolia.
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2009.-2012. donesen je u srpnju 2009. godine. Sadri obveze Primorsko-goranske u-panije u zatiti zraka, prikaz postojeeg stanja emisija u zrak, ocjenu stanja kakvoe zraka, kriterije za odreivanje ciljeva i prednosti, ciljeve zatite i poboljanja kakvoe zraka, mjere za zatitu i poboljanje kakvoe zraka, pregled prostornih cjelina na kojima treba provoditi mjere smanjenja oneienja zraka ili sanacijske mjere, obveze jedinica lokalne samouprave, redoslijed, rokove i nositelje provedbe mjera, procjenu potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa i izvore financiranja, analizu trokova i ko-risti poboljanja kakvoe zraka te plan praenja provedbe programa. Planom je predvi-eno da se u prostornim cjelinama, u kojima je prekomjerno oneien zrak, trebaju provoditi mjere smanjenja oneienja zraka ili sanacijske mjere.
Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora u Primorsko-goranskoj upaniji do-nesen je u srpnju 2009. godine. ovim planom se utvruju postupci i mjere za predvi-anje, sprjeavanje, ograniavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna oneie-nja mora i na izvanredne prirodne dogaaje u moru radi zatite morskog okolia, zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora. Primjenjuje se kod iznenadnog oneienja mora uljem i/ili smjesom ulja razmjera manjeg od 2.000 m3, te za manji opseg i jai-nu izvanrednoga prirodnog dogaaja u moru. Plan se primjenjuje i na morske prosto-re, dno i podmorje koji obuhvaaju pomorsko dobro, unutarnje morske vode i teritori-jalno more u granicama Primorsko-goranske upanije.
5.2. dokumenti na razini gradova i opinaDokumenti iz podruja zatite okolia i gospodarenja otpadom koji su doneseni na ra-zini jedinica lokalne samouprave su sljedei:
Planovi gospodarenja otpadom za sljedee gradove: Bakar, Delnice, Kastav, Krk, Novi Vinodolski, Rab, i opine: Baka, avle, Dobrinj, Jelenje, Kostrena, Lopar, Moenika Draga, Mrkopalj, omialj, Punat, Skrad i Vinodolska;
Planovi/Programi sanacije divljih odlagalita (smetlita) za sljedee gradove: Bakar, abar, Delnice, Kastav, Rab, Vrbovsko, i opine: Baka, Brod Moravice, Jelenje, Kostrena, Lokve, Lopar, Moenika Draga, Mrkopalj, omialj, Punat, Ravna Gora, Vikovo;
Izvjee o stanju okolia opine omialj utvrivanje nultog stanja (2009. go-dine);
Plan intervencija u zatiti okolia gradova i opina: Baka, Jelenje, Kostrena, Krk, Kraljevica, Lovran, Rab, Mrkopalj, omialj, opatija, opina Vinodolska, Punat, Skrad, Vrbnik;
Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora za Grad Kraljevicu i opinu Dobrinj;
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka opine Kostrena za razdoblje 2009.-2012.;
Programi, strategije i akcijski planovi odrivog razvitka za gradove i opine: Ba-kar, Delnice, Kraljevica, avle, Klana, Lokve, Mrkopalj, Skrad i Vikovo.
-
35
6. STANJE OKOLIA
6.1. Zrak
6.1.1. Zakonski okvirKrovni zakon za podruje zatite zraka je Zakon o zatiti zraka (NN 178/04, 60/08) koji odreuje mjere, nain organiziranja i provoenja zatite te poboljanja kakvoe zraka kao opeg dobra koje ima osobitu zatitu drave. Pojedina pitanja u podruju zatite zraka regulirana su s 24 podzakonska akta.
Zakonom o zatiti zraka na upanijskoj razini utvrene su sljedee obveze:
donoenje Programa zatite i poboljanja kakvoe zraka (za razdoblje od etiri godine),
donoenje dvogodinjeg Izvjee o stanju kakvoe zraka,
uspostava lokalne mree za praenje kakvoe zraka na svom podruju,
odreivanje lokacija postaja u lokalnoj mrei i donoenje programa mjerenja kakvoe zraka te osiguranje uvjeta njegove provedbe,
odreivanje podruja kakvoe zraka u ovisnosti o kategoriji kakvoe zraka na osnovi podataka iz lokalne mree,
osiguranje sredstava za financiranje zatite i poboljanja kakvoe zraka u upa-nijskom proraunu.
lankom 9. Zakona o zdravstvenoj zatiti (NN 121/03, 85/06) definirano je da jedini-ca podrune (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadae i ciljeve na podruju zdravstvene zatite tako da osigurava sredstva za provoenje mjera zdrav-stvene ekologije i to: ispitivanje namirnica i predmeta ope uporabe, ispitivanje vode za pie, ispitivanje tetnih utjecaja oneienja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje ko-munalne buke i ispitivanje oneienja tla te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu podrune (regionalne) samouprave, sukladno programu mjera iz lanka 5. stavka 3. Zakona.
Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08) je provedbeni dokument Strategije zatite zraka koja je sastavni dio Strategije zatite okolia. Svrha Plana je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s osnovnim ciljem zatite i trajnog poboljanja kakvoe zraka na podruju Republike Hrvatske, posebice na podrujima gdje je kakvoa zraka tree i druge kategorije.
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji za razdo-blje 2009.-2012. definirao je obveze Primorsko-goranske upanije i jedinica lokalne samouprave u zatiti zraka. Sadri prikaz postojeeg stanja emisija u zrak, ocjenu sta-nja kakvoe zraka, te ciljeve i mjere za zatitu i poboljanje kakvoe zraka.
-
36
ocjena kakvoe zraka na podruju Hrvatske izraena je na temelju hrvatskih propisa te u skladu s naputcima i direktivama eU. Svrha ocjene bila je utvrditi stupanj onei-enosti za sve oneiujue tvari za koje postoje:
podaci o emisijama oneiujuih tvari,
podaci mjerenja razina oneiujuih tvari u zraku, i/ili
podaci prorauna matematikim modelima,
te izraditi podloge za odreivanje podruja (zona) i naseljenih podruja (aglomeracija) u RH s obzirom na prostornu razdiobu emisija oneiujuih tvari, zadane kriterije i kategorije kakvoe zraka geografska obiljeja i klimatske uvjete koji su znaajni za praenje kakvoe zraka.
Radi izrade ocjene kakvoe zraka, analizirani su podaci mjerenja na postajama drav-ne mree za praenje kakvoe zraka te podaci objavljeni u godinjim izvjeima s mjernih postaja lokalnih mrea za praenje kakvoe zraka.
Analizom dobivenih podataka izraeno je i predloeno prostorno razgranienje Hrvat-ske u 7 podruja/zona i 6 naseljenih podruja/aglomeracija urbanih i industrijski ra-zvijenih podruja.
Primorsko-goranska upanija (izuzimajui Grad Rijeku) je zajedno s Liko-senjskom upanijom uvrtena u zonu HR 5.
Prostorni obuhvat podruja/zone HR 5 s obrazloenjem:
prema geografskim obiljejima pripada sredinjem planinskom podruju Hrvat-ske;
ima karakteristine klimatske uvjete koji ga izdvajaju od ostalog dijela Hrvatske;
podruje je maksimalnog optereenja suhim i oborinskim taloenjem sulfata i nitrata te kiselim taloenjem iz lebdeih estica;
podruje je maksimalnog optereenja zbog daljinskog prijenosa oneiivaa (zbog fizikih i klimatskih obiljeja);
nalazi se u neposrednoj blizini emisijskih arita (Transki zaljev, rijeko po-druje, industrijska podruja BiH);
prema emisijama oneiujuih tvari, pripada podruju niskih i srednje visokih emisijskih vrijednosti s obzirom na veinu parametara.
Analiza podataka pokazala je kako je oneienost zraka s obzirom na sumporov diok-sid, duikove okside, lebdee estice, ugljikov monoksid, benzen i koncentraciju ozona dovoljno niska u svim zonama, ukljuujui i HR 5. Meutim, unutar podruja/zona identificirano je est naseljenijih podruja/aglomeracija (koja ukljuuju i industrijska podruja) gdje je situacija puno sloenija. Ta su naselja (ukljuujui i grad Rijeku) ve-im dijelom u prvoj kategoriji kakvoe zraka, s mjestiminim povienim koncentracija-ma odreenih parametara, koja uzrokuju drugu ili pak treu kategoriju kakvoe zraka.
6.1.2. Praenje kakvoe zraka Praenje kakvoe zraka na podruju Primorsko-goranske upanije osigurava se priku-pljanjem i obradom podataka iz sljedeih segmenata monitoringa:
1. lokalne (upanijske) mree za praenje kakvoe zraka,
2. dravne mree za praenje kakvoe zraka,
3. mjerenja posebne namjene oko industrijskih objekata,to obuhvaa:
-
37
monitoring DINA-Petrokemije d.d. omialj
monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka Urinj
monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka Mlaka
monitoring Brodogradilita Viktor Lenac d.d.
monitoring odlagalita Vievac.
U skladu s obvezama iz Zakona o zatiti zraka (NN 178/04, 60/08) u Primorsko-go-ranskoj upaniji uspostavljena je lokalna mrea za praenje kakvoe zraka. Poslove praenja kakvoe zraka obavlja odsjek za kontrolu zraka u sastavu Zdravstveno-eko-lokog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije.
Program mjerenja kakvoe zraka obuhvaa praenje vremenske i prostorne raspodjele oneiujuih tvari koje se emitiraju iz industrijskih i energetskih pogona, tehnolokih procesa, kotlovnica, prijevoznih sredstava te difuznih izvora.
Lokalna (upanijska) mrea obuhvaa 13 mjernih postaja:
devet postaja na podruju grada Rijeke i Bakarskog zaljeva,
jedna postaja na zapadnom dijelu upanije opatija,
jedna na otoku Cresu uz jezero Vrana,
dvije u Gorskom kotaru Delnice i Lividraga u blizini Gerova.
Praenje kakvoe zraka na podruju Primorsko-goranske upanije u 2008. i 2009. godini provodilo se temeljem vie programa:
u sastavu Provedbe programa zdravstvenih mjera zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji, na 13 mjernih postaja,
u sastavu Programa praenja utjecaja objekata DINA-Petrokemije d.d. omialj na okoli, na tri mjerne postaje,
ugovorom s INA Industrijom nafte d.d. Zagreb na etiri mjerne postaje na po-druju Kostrene te na jednoj na podruju Mlake,
u Brodogradilitu Viktor Lenac o ispitivanju utjecaja rada Brodogradilita Viktor Lenac d.d. na kakvou zraka, na dvije mjerne postaje,
na jednoj postaji na podruju odlagalita komunalnog otpada Vievac, opina Vikovo.
Lokacije mjernih postaja dravne mree za trajno praenje kakvoe zraka odreene su Uredbom o utvrivanju lokacija postaja u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (NN 4/02), dok je nain mjerenja utvren Programom mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (NN 43/02).
Dravna mrea za praenje kakvoe zraka jo je u uspostavljanju. od predviene 22 postaje na dravnom teritoriju u razdoblju od 2003. do 2007. godine uspostavljeno je osam automatskih mjernih postaja, od ega su dvije na podruju Grada Rijeke, mjer-ne postaje Rijeka-1 i Rijeka-2.
Mjerna postaja Rijeka-1nalazi se u Rijeci na lokaciji Stari grad. Prvenstvena namjena postaje je praenje razina oneienja koje je posljedica prometa, ali to ne iskljuuje praenja iz ostalih izvora oneienja. Na mjernoj postaji Rijeka-1 mjeri se koncentra-cije sljedeih oneiujuih tvari: sumporov dioksid So2, duikov dioksid No2, ugljikov monoksid Co, sumporovodik H2S, lebdee estice PM10, ukupne lebdee estice, BTX (benzen, toluen, etilbenzen, o-p-m ksilen) te meteoroloki parametri (temperatura, vlaga, smjer i brzina vjetra). Iz uzoraka PM10 kemijskom analizom u laboratoriju odre-uje se sadraj tekih metala i poliaromatskih ugljikovodika.
Automatska mjerna postaja za ispitivanje kakvoe zraka u Opatiji
Mjerni ureaj za ispitivanje kakvoe zraka u NZZJZ PG
-
38
Mjerna postaja Rijeka-2 nalazi se u Rijeci na lokaciji Suak. Prvenstvena namjena po-staje je praenje razina oneienja u naseljima i industrijskim podrujima. Na mjer-noj postaji Rijeka-2 mjeri se koncentracije sljedeih oneiujuih tvari: sumporov di-oksid So2, duikov dioksid No2, ugljikov monoksid Co, lebdee estice PM10, prize-mni ozon o3, UV-B zraenje te meteoroloki parametri (temperatura, vlaga, smjer i brzina vjetra).
Na slici 4. prikazane su lokacije ostalih postaja za praenje kakvoe zraka na podru-ju Primorsko-goranske upanije. U tablici 7. dan je popis lokacija mjernih postaja.
Tablica 7. Popis mjernih postaja na podruju Primorsko-goranske upanije
Mjernapostaja LokacijaZAVoD I. Kreimirova 52a, RijekaZAVoD II. Kreimirova 38, RijekaMLAKA I. Sunja 4, RijekaANDeKoVA Franje andeka 10, RijekaFIoReLLo LA GUARDIA Studentska 1, RijekaDRAGA Brig 24, DragaKoSTReNA Glavani bb, KostrenaBAKAR Primorje 39, BakarKRASICA I. Krasica bb, KrasicaKRALJeVICA Frankopanska 9, KraljevicaVoLoSKo Stube I. Zavidia 1, VoloskooPATIJA Gorovo bb, opatijaJeZeRo VRANA Jezero Vrana bb, CresoMIALJ o omialj, Baje bbNJIVICe Jezero Njivice, KrkPoNIKVe Jezero Ponikve, KrkINeNJeRING Urinj, KostrenaVRH MARTINICe II. Vrh, KostrenaKRASICA II Krasica bb, KrasicaPAVeKI ojska, KostrenaTRoGIRSKA Trogirska bb, Rijeka VRH MARTINIICe I. Vrh, KostrenaURKoVo urkovo, KostrenaDeLNICe Supilova 32, DelniceLIVIDRAGA LividragaVIeVAC Vikovo
Automatska mjerna postaja za ispitivanje kakvoe zraka
u Kostreni
-
39
Slika 4. Lokacije automatskih (crveno) i klasinih (crno) postaja za praenje kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji
-
40
upanijski monitoring kojeg provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo je klasinog tipa, osim etiri automatska analizatora za mjerenje So2, Nox, ozona i lebdeih esti-ca PM10, koji su instalirani u Kreimirovoj ulici (u zgradi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, izuzev analizatora PM10 koji se nalazi u dvoritu Vatrogasne postrojbe) i analizatora ozona u opatiji kod dvorane Gorovo.
Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Urinju je u potpunosti automatski, a ine ga etiri mjerne postaje smjetene na lokacijama: Urinj, Vrh Martinice, Krasica i Paveki. Automatska postaja monitoringa Rafinerije nafte na Urinju sastoji se od:
modula za mjerenje imisijskih koncentracija: So2, No2, o3, H2S, Co, PM10, BTX (osim na Urinju, gdje se umjesto BTX prate formaldehid i etil-benzen),
modula za mjerenje meteorolokih parametara,
sedimentatora,
sustava za automatsku obradu podataka.
Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka Mlaka ini automatska postaja Turni smjetena u neposrednoj blizini rafinerije, a sastoji se od automatskih analizatora za praenje So2, H2S, Nox i BTX-a te meteorolokih parametara.
Monitoring DINA-Petrokemije d.d. omialj takoer je klasinog tipa i provodi se na tri postaje (omialj, Jezero kod Njivica i akumulacija Ponikve).
U okruenju Brodogradilita Viktor Lenac d.d. kak